3
3. velja e 2009. ME\IMURSKE NOVINE
AKTUALNE IZLOŽBE AKOVEC - izložbeni prostor Centra za kulturu – (od etvrtka 5. velja e) izložba akvarela Živka Toplaka. Slika od 1968. godine, a od 1974. godine izlaže isklju ivo akvarele na više od 100 samostalnih i preko 300 skupnih izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu. Izložbeni salon Muzeja Me imurja akovec - izložba kuharskih knjiga iz zbirke “Puntijar”. Zbirka Zlatka Pun jara najboga ja je zbirka kuharica u ovom dijelu Europe.
Miljenko Hajdarovi pokazuje muzej izraelskom veleposlaniku Shmuelu Meiromu
Dvadeset i pet u enika povijesne grupe OŠ Šenkovec pet je mjeseci radilo na muzeju
OBILJEŽEN DAN HOLOKAUSTA u Osnovnoj školi Šenkovec
153.000 spajalica za žrtve holokausta Cijeli se svijet 27. sije nja s tugom prisje ao nevinih žrtava, njih više od 6 milijuna koji su stradali tijekom holokausta. Na taj je dan prije 63 godine zatvoren ozloglašeni nacisti ki logor Auschwitz, u kojem je život izgubilo više od milijun Židova. Me unarodni dan sje anja na žrtve holokausta obilježen je i u Osnovnoj školi Šenkovec gdje je u sklopu projekta “U enje o ljudskim pravima na primjeru holokausta“ otvoren mali muzej holokausta u kabinetu škole. Projekt, iji je cilj potaknuti druge da promi u toleranciju i nau e se poštivanju razli itosti te me usobnom uvažavanju, ostvaren je zahvaljuju i 25 lanova povijesne grupe (Karolina Novak, Goran Toplek, Martina Dobrovi , Mateo Vugrinec, Mirko Zemlji , Luka Radikovi , Luka Sulejmani, Damir Simovi , Dunja Holcinger, Lea Lesar, Sanela Sever, Karla Kolar, Emanuel Radikovi , Eneja Zadravec, Andreja Toplek, Zvonimira Kati , Andreas Bubek, Karla Kutnjak, Sanja Belovari, Janja Belovari, Janja Pala i , Dorian Leskovec, Robert Brki , Julija Jan ec, Melani Šparavec) i njihovom profesoru Miljenku Hajdarovi u. Upravo je Hajdarovi i pokrenuo cijelu akciju: - Prošlo ljeto dok sam bio u Jeruzalemu u me unarodnoj školi holokausta jedan je Kana anin imao sjajnu ideju kako djeci približiti tu nesretnu pri u o holokaustu. On je došao na ideju da u svijetu povežemo 60 škola i da svaka od tih škola napravi svoj muzej u kojem e spojiti 100.000 spajalica. Tako bi se došlo i do brojke od 6 milijuna Židova koji su poginuli za vrijeme holokausta.
Svaka spajalica simboli no predstavlja po jednu žrtvu holokausta Odlu io sam predstaviti projekt našoj školi, gdje smo naišli na pozitivne reakcije i ovo je rezultat svega toga. Trenutno imamo podatke da to rade tri škole u svijetu osim naše, to su po jedna škola iz Kanade i SAD-a. Na muzeju su u enici povijesne grupe radili pet mjeseci, u kojih su uspjeli skupiti ak 153.000 spajalica, koje predstavljaju žrtve holokausta, od kojih su mnoge dobili i donaci-
jama izvan škole. Kutiju spajalica u enicima je poslao i Stjepan Mesi , predsjednik Republike Hrvatske. - Kvalitetna edukacija o strašnim stradavanjima iz nedavne prošlosti najbolji je na in da se u enike podu i o nužnosti stvaranja tolerantnog ozra ja i poštivanja ljudskih prava. Posebice me raduje što su ovaj projekt inicirali i osmislili u enici povijesne grupe, te uz pomo ostalih
u enika i djelatnika škole odlu ili biti aktivni sudionici društva te ukazati na opasnosti koje prijete od totalitar-
nih režima. Borbu protiv genocida, rasizma, antisemitizma, holokausta i nacizma treba voditi promicanjem jednakosti, ravnopravnosti i dostojanstva svih ljudi, emu e zasigurno pridonijeti i vaš projekt, stoji u pismu koje je u Šenkovec doputovalo sa spajalicama iz Banskih dvora. Otvorenje muzeja, koji e ostati otvoren neko vrijeme dok ga ne razgledaju u enici i profesori iz drugih škola, popratila je i sve anost u sportskoj dvorani škole, a ovom je prilikom nekoliko rije i re eno i o drugom projektu vezanom uz holokaust. Tako su u enici u cvjetnjaku škole tijekom studenog posadili šafrane koji simboliziraju milijun i pol djece stradale u holokaustu. Cijeloj sve anosti uz mnogo u itelja i roditelja prisustvovali su elnici Županije i op ine Šenkovec te Shmuel Meirom, izraelski veleposlanik, i Oto Konstein koji je preživio tri logora – Auschwitz, Buchenwald i Bergen - Belsen (tada je imao 15 godina). On je, unato tome što mu je teško pri ati o neda ama koje mu je život donio i otvarati stare rane, sa svima prisutnima podijelio svoju životnu ilozo iju: - U životu se uvijek na e smisao za život, nema situacije kad nema izlaza ili nema smisla. (mn)
TRIBINA , 5. velja e u 19,30
Teatar Gavran – “Sve o muškarcima” Na ovotjednoj Tribini akovec etvrtkom u Centru za kulturu igra komedija “Sve o muškarcima” Teatra Gavran. Ako se prisjetite Gavranove uspješnice “Sve o ženama”, praizvedene 2000., koja je u proteklih šest godina imala ak dvanaest premijera širom svijeta, primijetit ete da je na istom dramaturškom modelu autor napisao i “Sve o muškarcima”, s tim da se u ovom slu aju uhvatio vivisekcije muške psihologije. Muški svijet u ovoj se pri i razotkriva s puno humora i neo ekivanih sukoba, dok svaki od glumaca igra po nekoliko razli itih uloga. Radnja je smještena u današnji Zagreb, a pred nama prolaze prepoznatljivi suvremeni likovi s kojima se svaki gledatelj može lako poistovjetiti. Mladena Gavran, koja je svojedobno igrala u “Sve o ženama”, prihvatila se režije ove predstave, odabravši za nositelje zahtjevnih uloga tri mlada nadarena glumca: Dražena Bratuli a, Ivicu Pucara i Roberta Ugrinu. U ovoj dinami noj
predstavi glumci su odlu ili pružiti vam istinsko teatarsko zadovoljstvo propituju i krajnje granice gluma kog umije a. Tekst: Miro Gavran; režija: Mladena Gavran; kostimogra ija: ur a Janeš; scenogra ija: Marta Crnobrnja; izbor glazbe: Branko Vodeni ar; dizajn svjetla: Damir Kruhak; šminka: Zdenka Mihelj. Predstava traje oko 1 sat i 45 minuta.
Ca e bar Arrow – izložba Ivana Šebes jana. Me imurski umjetnik predstavlja se recentnim uljima na platnu iz ciklusa “Lopo i” nastalima u toku prošlih dviju godina. Ivan Šebes jan iz Kotoribe slikanjem se bavi ve više od 30 godina, a 1996. godine uvršten je i u prvu Enciklopediju hrvatske umjetnos . Knjižnica “Nikola Zrinski” akovec – izložba povodom 500. obljetnice ro enja Petra Zorani a. Izložba je organizirana s ciljem da se obilježi obljetnica hrvatskoga književnog velikana, autora prvoga hrvatskog romana “Planine”, ali i da se upozori na niz pisaca koji zajedno sa Zorani em u njegovo doba, u njegovom gradu, ine zadarski renesansni krug. Galerija Sabol - stalnu postavu priznatih hrvatskih slikara možete pogledati u Galeriji Sabol, Kralja Tomislava 17, akovec. Posebno se is u slike D. Džamonje, S. Svilan, E. Glavur i M. Veže. Memorijalna zbirka Ladislava Kralja Me imurca, Ru era Boškovi a 7 - stalni postav. PRELOG – Riblji restoran Prelog - izložba slika lanova Likovne udruge donjeg Me imurja. Na izložbi dominiraju teme lirskih mo va i ljepote prirode, a izlažu: Franjo Musta , Damir Šalari, Franjo Ružman Brko, Franjo Žeželj, Jelena Kramar, Julija Pongrac, Marija Bašnec, Slavko Duki , Milena Petkovi , Pavao Ružman, Stanko Padari , Zvonimir Dolenec, Ivan Bermanec, Stanko Sabol, Ankica Anna Pan i Radovan ev Panteli , Jurica Varga, Danijel Drvenkar, Mladen Špoljari , Julija Weber i Željko Petkovi . Dvorana Pastoralnog centra u Prelogu – izložba slika Ljube Laha. Izložba jednog od najpozna jih hrvatskih umjetnika iz BiH koji ujedno slavi 60. obljetnicu života, predstavlja njegova nova djela. Prihod od prodanih djela namijenjen je za izgradnju crkve u Žeravcu u Bosanskoj Posavini, školovanje siromašnih aka i studenata, bolesnu obitelj Lah i Napretkovu ljetnu školu njema kog jezika. Izložba se može pogleda do 10 sije nja. Pizzerija RO-SA – Izložba pod nazivom “Dvanaest autora”. Blagdansku izložbu slika organizirao je Zvonimir Dolenec, a uz njega izlažu Jurica Varga iz Varaždina, Vesnica Se ek Abramovi iz Ludbrega, Julija Weber iz akovca, Julija Pongrac iz Gori ana, ur ica Mar etko iz Gori ana, Mladen Špoljari iz Donjeg Kraljevca, Franjo Musta iz Svete Marije, te Ivan Bermanec, Damir Šalari i Franjo Ružman iz Preloga. Kao gos svoje slike izlažu lanovi KUD-a “Ivan Vitez Trnski” iz Novigrada Podravskog, M. Rumek, J. Bobovec, I. Ružman, M. Kristovi , Š. Vuli i S. Ivaniš. Marina Prelog – izložba crteža Slavka Duki a, lana Likovne druge donjeg Me imurja.