GOSPODARSTVO
4
TVRTKA MTK iz NedeliĹĄ a uvozi morsku ribu iz Argentine, a plasira u Hrvatsku i Sloveniju
SINDIKALNA koĹĄarica
Najskuplji troĹĄkovi stanovanja u Me imurju roĹĄkovi Ĺživota u Hrvatskoj u listopadu su iznosili 6.244,32 kune. U prosje noj potroĹĄnji najve i udio ima prehrana koja ini 36,33 posto ukupnih troĹĄkova. tanovanje ini 27,84 posto, odijevanje 9,76 posto, obrazovanje i kultura 2,05 posto, prijevoz 9,16 posto, a higijena 4,86 posto ukupnih troĹĄkova. rosje na pla a iznosila je 5.044 kune i njome se moglo pokriti samo 88,77 posto troĹĄkova Ĺživota. otroĹĄa ka koĹĄarica u Me imurskoj Ĺžupaniji iznosila je u listopadu 6.870,93 kune i druga je po visini u Hrvatskoj. Istodobno prosje na pla a u Me imurskoj
Ĺžupaniji iznosi 3.879 kuna i pokriva 56,45 posto troĹĄkova Ĺživota. Najskuplja koĹĄarica je u Ĺ ibensko kninskoj Ĺžupaniji, iznosi 6.886,54 kune. Najskuplja stavka u me imurskoj koĹĄarici je stanovanje. Me imurci za troĹĄkove stanovanja izdvajaju 2.109,14 kune, ĹĄto je za 300 kuna viĹĄe od prosjeka sjeverozapadne Hrvatske. azlike u troĹĄkovima stanovanja od Ĺžupanije do Ĺžupanije su velike. ako u Koprivni ko - kriĹževa koj Ĺžupaniji iznose 1.582 kune, u araĹždinskoj Ĺžupaniji 1.871 kunu, u Krapinsko - zagorskoj 1.681 kunu. (BM )
SURADNJA me imurskih i pomurskih poduzetnika
Savjeti za marketing u malim i srednjim poduze ima U etvrtak 13. studenog u zgradi “ cheierâ€? u akovcu bit e predstavljene prekograni ne suradnje projekta IM E te e se odrĹžati radionica o specifi nostima upravljanje marketingom u malom i srednjem poduzetniĹĄtvu. redstavljanje rezultata dosadaĹĄnje suradnje je u 10 sati, a prva radionica po inje u 10,45 sati. Na noj e biti rije i o specifi nostima marketinga, marketinĹĄkog planiranja i strategije u malom i srednjem poduzetniĹĄtvu, prednostima i nedostacima
masovnih i alternativnih medija te analizi ponaĹĄanja potroĹĄa a i trendovima u ponaĹĄanju potroĹĄa a. U 12,50 sati do 14,30 odrĹžava se drugi dio radionice, marketinĹĄka kampanja i gerila marketing u malom i srednjem poduzetniĹĄtvu, od razvoja marketinĹĄke kampanje do ideje do objave u medijima, savjeti za u inkovito upravljanje marketinĹĄkim aktivnostima, pojam i definicija gerila marketinga, savjeti za razvoj kampanje gerila marketinga. (BM )
Mla i Me imurci jedu viĹĄe morske ribe nego stariji rije petnaestak godina u jednim je novinama objavljena slika na kojoj gra ani u redu ekaju na svoju porciju papaline na pe enjarnici i trĹžnici u NedeliĹĄ u, ĹĄto je u taj as izazvalo zanimanje javnosti. e enjarnice ribom na trĹžnici viĹĄe nema, no u Me imurju i dalje postoji tvrtka kojoj je ve gotovo dva desetlje a osnovna djelatnost prerada i pakiranje ribe te izvoz morske ribe. vrtka M K iz NedeliĹĄ a specijalizirala se za uvoz morske ribe, preradu, odnosno pakiranje i plasman u Hrvatsku i loveniju. o zna i da ete u Zadru, plitu ijeci, uli i drugim naĹĄim gradovima uz more sresti hladnja e iz NedeliĹĄ a kako dostavljaju morsku ribu tim gradovima. Gotovo da nije za povjerovati da na naĹĄem Jadranu jedemo robu ulovljenu na drugoj strani svijeta, dok naĹĄi ribari izvoze ulovljenu ribu naj eĹĄ e u Italiju, no tako je. vrtka M K zapoĹĄljava petnaest djelatnika na pakiranju i
EKONOMSKI BREVIJAR
Vrijednost novca Novac je specifi na roba koja ima privilegiranu unkciju da na trĹžiĹĄtu mjeri i izraĹžava vrijednost svih ostalih roba. U prastarom dobu neke robe su sluĹžile kao naturalni novac (krzna, Ĺživotinje, ĹĄkoljke, sol, oruĹžje i metali). Zajedni ka karakteristika tih roba je djeljivost, uskladiĹĄtivost i podobnost za razmjenu. osebno prikladnim pokazali su se plemeniti metali koji su se najprije vagali, pa je sama koli ina odre ivala vrijednost, a kasnije su se od tih rijetkih metala lijevali nov i i. rvi novac nastao je u drĹžavi Lidiji u Maloj ziiji u 7. stolje u prije Krista. Nakon toga poznat je novac gr kih polisa., a zatim i ima. apirnati novac proĹĄirio se u Europi u 18. stolje u. U Hrvatskoj postoji viĹĄe dokumenata o pravu na vlastiti novac (najprije povelja kralja ndrije iz 1217 godine), a bilo je i viĹĄe naziva (banovac, denarius...) Kovnica Nikole Zrinskog kovala je u 16. stolje u denare, groĹĄe i talire, a u 18. stolje u srebrni denar zamijenjen je bakrenim novcem. U novije doba osim gotovog novca imamo i ra unski (Ĺžiralni) novac. anas je novac op i ekvivalent vrijednosti svake stvari. rijednost novca ovisi o njegovoj koli ini i brzini optjecaja te ukupnoj proizvodnji nekog gospodarstva. No, ipak vrijednost novca najviĹĄe ovisi o koli ini korisnih roba. o se nedavno vidjelo kada je nastala jagma za zalihama hrane i energenata. Zanimljivo je da prema novcu, iako je on univerzalno sredstvo, imamo manje
11. studenog 2008.
sentimenta nego prema stvarima koje posjedujemo. rema stanu ili ku i koja nam je postala dom imamo sasvim odre en odnos, pa nam predstavlja vrijednost koja je obi no puno ve a od trĹžiĹĄne, dakle one koju nam je netko drugi spreman priznati. Kod novca nam je vaĹžna samo njegova realna vrijednost, dakle ono ĹĄto se za njega moĹže kupiti. Nakon najnovije financijske krize spoznalo se da je mnogo toga bilo financirano bez prave podloge i da se toliko ĹĄpekuliralo derivatima (izvedenicama novca!) da je vrijednost takve trgovine nekoliko puta premaĹĄila vrijednost svjetske fizi ke proizvodnje. I paradoksalno, sada je opet novac postao najtraĹženija roba. Zato oni koji imaju novca, opet mogu povoljno kupovati, ali i za svoj novac dobivati viĹĄe nego do sada. tvara se nova ravnoteĹža izme u ponude i potraĹžnje. Mogu se o ekivati kratkoro ne promjene, ali ne treba pani no reagirati na svaku promjenu na trĹžiĹĄtu. Novac je, kako god to grubo zvu alo, bio prelako dostupan i sada dolazi vrijeme da se ponovno nau imo cijeniti pravu vrijednost novca. reba nam discipline, svo enje u stvarne mogu nosti i moralno priznanje moĹžemo li neĹĄto platiti ili se toga trebamo odre i. ako er treba uzeti u obzir promjenu vrijednosti novca kroz vrijeme (vrijedi li nam viĹĄe novac sada ili e viĹĄe vrijediti ako ga sa uvamo ili uloĹžimo). Bilo kako bilo, novac uvijek ima vrijednost; manju za one koji ga imaju, a ve u za one kojima nedostaje. (Zlatko BoĹži , dipl. oec.)
Zlatko MarciuĹĄ, vlasnik tvrtke MTK: - Me imurci jedu premalo morske ribe u odnosu na Slovence, no mla i naraĹĄtaji u naĹĄem kraju Ĺžive zdravije i viĹĄe vole morsku ribu nego stariji
plasmanu ribe, uvozi ribu s Faklandskih otoka i argentinskog arhipelaga, te je nakon obrade i pakiranja plasira u hotele, restorane, trgova ke lance ĹĄirom Hrvatske i lovenije. GodiĹĄnje se plasira do 200 tona ribe, od srdele do plave i bijele morske ribe. lasnik tvrtke Zlatko MarciuĹĄ, nekad rukovatelj gra evinskim strojevima u propalom “Metalcuâ€?, a danas uspjeĹĄan poslovni ovjek koji je zapo eo kioskom s ribom na trĹžnici u NedeliĹĄ u devedesetih godina proĹĄlog stolje a, postupno je razvijao novu djelatnost. Uz njega tvrtku M K na adresi Ĺ˝arkovica 15 u NedeliĹĄ u vodi k erka Kristina koja je upravo diplomirala ekonomiju, a savjetima pomaĹže i supruga anica. n uz ostalo kaĹže: - Nije bilo jednostavno kad smo i ja i supruga otiĹĄli silom prilika iz Metalca. raĹžio sam neki posao, teĹĄko ga je bilo na i, no shvatio sam da bih se mogao baviti ribom jer je volim, a nitko se time nije bavio barem do Zagreba. ako je po elo. anas za trĹžiĹĄte Hrvatske i lovenije nabavljamo i pakiramo morsku ribu iz uvoza, jer naĹĄe doma e nema dovoljno, odlazi u Italiju. Nudimo srdele, ĹĄkarpine, zubatce, osli e bez glave, lignje, skuĹĄe, plodove mora, hobotnice i druge vrste riba. vrtka M K ima usvojen H CC sustav, a hladnja a je kapaciteta oko pedeset tona. ostoji potreba za proĹĄirenjem kapaciteta, no za sada nismo naiĹĄli na adekvatan odaziv u op ini NedeliĹĄ e. Me imurci, prema naĹĄim saznanjima i podacima, jedu premalo morske ribe i ribu uop e, a to je prije dvadesetak godina kad smo zapo eli bilo joĹĄ i manje. Ĺ teta, jer ima puno bolesnih ljudi kojima bi prehrana ribom pomogla da budu manje bolesni. Zanimljivo je da mla i viĹĄe jedu zdravu hranu, pa viĹĄe vole ribu od
Pakiranje i vaganje osli a starijih u naĹĄem kraju. oma i ljudi najviĹĄe konzumiraju plavu morsku ribu kao ĹĄto su skuĹĄe i papaline, srdele i ostalu sitnu ribu, a manje bijelu ribu zato jer je skuplja. Mnogi su gra ani u dvojbi kad treba kupiti ribu, ne znaju bi li kupili svjeĹžu ribu ili smrznutu. Zlatko MarciuĹĄ na to pitanje odgovora ovako: - U kvaliteti plasmana mnogo se otiĹĄlo naprijed nego prije dvadesetak godina kad smo zapo injali posao. anas brodovi tvornice, kad ulove ribu, odmah je ĹĄokiraju, trenuta no zamrznu na minus 150 stupnjeva. akvu ribu mi uvozimo i sigurno je da je najbolja ĹĄto more moĹže dati. ibu u
akovec dopremamo ĹĄleperima iz Ĺ panjolske i Gr ke te je tu pripremamo za prodaju. Manje dobivamo robu s Jadrana jer naĹĄi ribari prodaju ribu alijanima. No postoji i drugi problem, naĹĄi ribari nemaju tehnologiju za
ĹĄokiranje ribe i duboko zamrzavanje, a riba se moĹže pokvariti ve za nekoliko sati. Zato manje kupujemo od naĹĄih ribara, samo ponekad. Gra anima bih preporu io da uvijek pogledaju kakvu ribu kupuju. iba koju konzumirate mora imati bistre o i, a ĹĄkrge moraju biti crveno svjeĹže, drugo je duboko smrznuta riba, ona bi trebala biti kvalitetna, kaĹže Zlatko MarciuĹĄ. Na kraju, poslovanje tvrtke M K bilo bi joĹĄ uspjeĹĄnije da se moĹže proĹĄiriti i izgraditi nove skladiĹĄne kapacitete. vojedobno je kupljena parcela u NedeliĹĄ u preko puta ku e, no susjed nije dozvolio izgradnju hladnja e kapaciteta 100 tona, a tako je ostalo do danas. druge strane, tvrtka za sada nije uspjela pribaviti parcelu u industrijskoj zoni op ine NedeliĹĄ e, a op ina ima premalo sluha za doma e poduzetnike. (J. Ĺ imunko)
POGLED ODOZDO
Uhljebiti ili zaposliti Nije tajna da u ladicama dobrostoje ih firmi leĹže deseci, pa ak i preko stotinu molbi za zaposlenje. U takve firme ljudi nose svoje molbe i kad one na objavljuju natje aje, nego da se na u u ladici za slu aj da im zatrebaju novi zaposlenici. Molbe nose oni koji nemaju posao i oni koji ga imaju, ali sanjaju o boljoj pla i u dobrostoje oj firmi. KruĹži anegdota da u jednoj prehrambenoj firmi portir ve od porte odbija one koji bi htjeli ostaviti molbu za zaposlenje u vrijeme kad nije raspisan nikakav natje aj za zaposlenje. Natje aji za zapoĹĄljavanje nisu nuĹžni, privatne firme mogu birati nove zaposlenike prema kriterijima koji njima najviĹĄe odgovaraju. Kao i u razvijenim zemljama, preporuke igraju sve ve u ulogu. Kod nas se pogreĹĄno preporuke gledaju samo u posprdnom kontekstu. Uhljebljivanja nekoga svoga. No da je u dobrostoje im firmama presudan taj kriterij, te firme ne bi bile uspjeĹĄne. reporu iti nekoga
zna i i na neki na in dati garanciju za njega da e biti dobar, lojalan zaposlenik, a ne zabuĹĄant, koji se doĹĄao uhljebiti. U protivnom preporuka e vam se izroditi u pomozi sirotu na svoju sramotu. li no kao s jamcima za kredit bit e vam najbolji prijatelji tako dugo dok ne potpiĹĄete jamstvo, a poslije tko vas ĹĄljivi. velikom vjerojatnoĹĄ u da ete vi umjesto onog koji je uzeo vra ati kredit. Zato s jamstvima bilo koje vrste - oprez. Ljudi esto imaju pogreĹĄnu predodĹžbu da je zaposlenje u dobrostoje im tvrtkama hladovina, da e se u njima mo i opustiti, zale i na poslu, a da e pla a le i na njihov teku i ra un to no u sekundu odre enog datuma u mjesecu. I onda se razo araju, jer, baĹĄ naprotiv, u tim firmama nema hladovine, nego treba dati sve od sebe, stalno se okretati za poslom. ri a mi direktor jedne takve firme kako najviĹĄe problema imaju s novopridoĹĄlim ĹĄo erima
koji misle da je njihov posao samo odvesti robu od jedne do druge to ke, a da je istovar i prate a papirologija, ne iji drugi posao. ni bi bili samo gospoda ĹĄo eri, koji kad stignu na odrediĹĄte prekriĹže ruke i ekaju da drugi istovare robu. obrostoje e firme jesu i postale dobrostoje e zato ĹĄto su se na vrijeme rijeĹĄile sindroma: tri sjede, a jedan radi. Zbog toga ete u nemalo slu ajeva uti Ĺžalopojke ljudi koji se nisu uspjeli sna i u dobrostoje im firmama jer su ih “ugnjetavaliâ€? i traĹžili da svaĹĄta rade. I to od ljudi koji su se prije toga zaklinjali da su sve spremni raditi radi sigurne i dobre pla e. Zbog prirode posla imala sam prilike obi i mnoge firme. ne u kojima je atmos era kao u koĹĄnici gdje Ĺživahno bruje i strojevi i ljudi i one druge koje izgledaju kao tvornice iz knjiga starih pedeset godina u kojima prljave strojeve okruĹžuju tmurni ljudi, a ljudi u plavim mantilima dosa uju se
PiĹĄe: BoĹžena Malekoci-Oleti zatvoreni u kancelarijama za poslovo e, predradnike, kontrolore, odvojeni od onih koji proizvode. Nije teĹĄko zaklju iti kako oni to pomaĹžu u unapre enju procesa odvojeni od onih koji rade. e s vrata moĹže se namirisati ozra je uspjeha ili sutona neke tvrtke, zadah teĹĄko a u poslovanju ili poslovni uzlet. sje a se to u o ima, koraku i iskri avosti ljudi koje ete sresti. Uspjeh ine ljudi, zato nije svejedno s ijom i kakvom su preporukom stigli u firmu. preporukom da se nekoga zbog ne ijeg interesa uhljebi, ili da povu e posao.