M # $
14
8. srpnja 2008. REPUBLIKA HRVATSKA - ME IMURSKA ŽUPANIJA OP INA GORNJI MIHALJEVEC
VELEDROGERIJE UPOZORAVAJU na neodrĹživo stanje u zdravstvu
Prijeti nam nestaĹĄica lijekova Mogu u nestaĹĄicu lijekova priop enjem za javnosti najavile su veledrogerije okupljene u UdruĹženju trgovine na veliko farmaceutskim proizvodima i ortopedskim pomagalima pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. Veledrogerijama se spo itava da se bogate na ra un bolesnika. Kako bi na vidjelo doĹĄla istina, treba iznijeti injenice. Dobit svih veledrogerija dvostruko je manja od kamata koje veledrogerije pla aju bankama za kredite kojima inanciraju nelikvidnost zdravstva. Na promet veledrogerija od preko 6 milijardi kuna dobit iznosi manje od 1 posto, a potraĹživanja dostiĹžu 2/3 prometa ili oko 4 milijarde kuna. Kreditna zaduĹženost veledrogerija je preko jedne milijarde kuna. Ne postoji grana privrede u kojoj se radi s manjom pro itnom stopom uz tako velik rizik i neizvjesnost naplate. Istovremeno, dobavlja i farmaceutskih proizvoda pritiĹĄ u s rokovima pla anja, naro ito strani dobavlja i, tako da su veledrogerije zbog nelikvidnosti u sve ve im defekturama i trĹžiĹĄte e uskoro ostati
bez odre enih lijekova. Ukoliko se niĹĄta drasti no ne poduzme, do kraja godine e na trĹžiĹĄtu lijekova do i do ozbiljne nestaĹĄice, pa ak i do potpunog kraha sustava opskrbe lijekovima. Sustav opskrbe lijekovima ve odavno nije u naĹĄim rukama, ve u milosti ili nemilosti stranog kapitala, a on nema socijalnu osjetljivost niti dijeli sudbinu naĹĄih bolesnika. Za njih se treba i mora pobrinuti drĹžava, jer ona ubire doprinose koji su dostatni za kvalitetnu zdravstvenu uslugu, u koju se ubraja i opskrba lijekovima. - Ovih dana bombasti no se u javnosti propagira kako e rebalansom drĹžavnog budĹžeta najviĹĄe ‘’pro itirati’’ zdravstvo koje bi dobilo inancijsku injekciju od 1,4 milijarde kuna. Me utim, zdravstvo nam je toliko bolesno da je doza premala. I do sada smo vi ali sli ne ‘’pothvate’’ ove ili neke druge vlade, ali svaki put, baĹĄ poput recidiva, zdravstvo bi nakon nekog vremena bilo joĹĄ bolesnije. Svaki resorni ministar na po etku svog mandata obe avao je da je upravo on dijagnosticirao bolest zdravstva i da ima arobnu formulu
za njegovo ozdravljenje, usput najavljuju i i radikalne mjere kojima bi proveo reforme. I svaki, ali baĹĄ svaki, ministar rjeĹĄenje problema vidio je u dostavi, distribuciji i cijenama lijekova, koji ine svega 20 posto budĹžeta zdravstva. Ni jedan se nije upitao ĹĄto je s onih preostalih 80 posto troĹĄkova zdravstva (pla e iznose preko 50 posto) i kojim odlukama utjecati na njihovo smanjenje. Nisu uzaludne primjedbe iz EU da Hrvatska mora provesti reformu u zdravstvu, a ne reformu u nabavi lijekova. Ni sada nije druk ije. DanaĹĄnji ministar zdravstva i socijalne skrbi, gospodin Milinovi , s jednakim entuzijazmom svojih prethodnika najavio je radikalne promjene i kao prvi potez pove ao limite bolnicama uz prijetnju da ravnatelj bolnice koji probije novi limit mora odstupiti sa svoje pozicije. Odluka je donijeta i sprovodi se ve tri mjeseca. Logi no je upitati se odakle su bolnice dobile novac, ako to nije bilo predvi eno budĹžetom za 2008. godinu. Odgovor sada dobivamo rebalansom budĹžeta, kad se prakti ki ‘’legalizira’’ ve donijeta odluka. Logi no se name e pitanje –
u kakvom stanju e biti zdravstvo s primljenom inancijskom injekcijom od 1,4 milijarde kuna. Prvi dio novca bit e potroĹĄen na ve opisane pove ane limite bolnicama kako ne bi generirale nova, joĹĄ ve a, dugovanja. Drugi dio bit e potroĹĄen za sanaciju starih dugova bolnica, a to konkretno zna i da e bolnice nakon provedene sanacije biti duĹžne svojim dobavlja ima u prosjeku preko 450 dana od dana isporuke robe. Tre i dio vratit e se tamo gdje je i uzet za ve zapo etu provedbu odluke o pove anim limitima bolnicama, a to su obveze HZZO-a prema ljekarnama, koje u ovom trenutku doseĹžu 240 dana, a do kraja godine se prema raspoloĹživim nov anim sredstvima o ekuje i pove anje tog roka za joĹĄ 30 dana, dakle, na 270 dana (ugovoreno 120 dana). etvrti dio je, kao i uvijek, za razne druge svrhe. Ako se zna da snabdjeva i lijekovima u svom prometu imaju oko 20 posto bolni kog i 80 posto ljekarni kog asortimana, tada svaki ekonomski laik moĹže izra unati da e se ponderirani prosje ni dani pla anja popeti iznad 300 dana. Tko to moĹže izdrĹžati? Osoba za kontakt: Vladimir Klobu ar, mr. pharm.
HRVATSKA NARODNA STRANKA - LIBERALNI DEMOKRATI
HRVATSKA NARODNA STRANKA - liberalni demokrati
Novi udar vlade na Ĺžupanije, gradove i op ine
HSS i HSLS e i dalje ruĹĄiti koalicije
Predsjednik HNS-a Radimir a i na danaĹĄnjoj konferenciji za medije Vladine prijedloge zakona o prora unu i javno-privatnom partnerstvu proglasio je novim udarom drĹžave na Ĺžupanije, gradove i op ine. Hrvatska je visoko centralizirana zemlja, a jedinice lokalne i regionalne samouprave neovisno raspolaĹžu sa samo 8 posto javnih sredstava, ĹĄto je jedna tre ina od europskog prosjeka. DrĹžavni dug Hrvatske je 131 milijardu kuna (s jamstvima i HBOR-om), a od toga na lokalnu i regionalnu samoupravu otpada samo 1,24 posto. “Skoro 99 posto cijelog duga je Ĺ uker, a 1,24 posto su svi drugi u ovoj zemljiâ€?, naglasio je a i , dodavĹĄi da je Vlada odlu ila spasiti zemlju tako ĹĄto e pod vrsti nadzor staviti tih 1,24 posto. Hrvatska razvojno stagnira i pada, a stav HDZ-a je da sve u ovoj zemlji treba politi ki ucijeniti tako da za svaku kunu razvojnog novca treba moliti HDZ-ovu politi ku vlast. To otvara i ogroman prostor za korupciju jer se odluke donose po kriteriju politi ke podobnosti. Svaki razvojni, strateĹĄki projekt traĹži planiranje i zaduĹživanje i rezanje prava na to jedinicama lokalne i regionalne samouprave je potpuna eliminacija mogu nosti da se Ĺžupanija, grad ili op ina razvijaju svojom kreativnoĹĄ u i sposobnoĹĄ u, a bez politi ke ucjene. Primjer takvog razvoja je VaraĹždinska Ĺžupanija koja je kroz javno-privatno partnerstvo sagradila 33 ĹĄkole i osi-
gurala jednosmjensku nastavu u cijeloj Ĺžupaniji. I sada drĹžava takvim projektima reĹže krila, a svoj projekt rukometnih dvorana koje su koĹĄtale 10 puta viĹĄe od duga svih Ĺžupanija, gradova i op ina ne dira, naglasio je a i . RjeĹĄenje problema je u decentralizaciji, a ne u centralizaciji. DrĹžava koja kroz monopolista HEP poskupljuje struju za skoro 30 posto, a toliko ima rezervu u sustavu, koja od cijene benzina uzima preko 50 posto u svoj prora un, koja poskupljuje kilometar autocesta s 4 na 8 milijuna Eura sada govori o tome da e ovim mjerama zaĹĄtiti gra ane. RjeĹĄenje mora biti ograni avanje ukupnog drĹžavnog duga i otvaranje mogu nosti zaduĹženja lokalne i regionalne samouprave do jedne tre ine zaduĹženja drĹžave (uz ograni enje godiĹĄnje obveze po zaduĹženjima na 20 posto proĹĄlogodiĹĄnjeg prihoda) i to bez dodatne politi ke ucjene odlukom Ministarstva inancija. Potpredsjednik HNS-a Jozo RadoĹĄ podsjetio je da je Vlada pred dvije godine osnovala povjerenstvo za decentralizaciju od kojeg nije bilo niĹĄta. Hrvatska je rati icirala i Europsku povelju o lokalnoj samoupravi koja traĹži da se lokalna i regionalna samouprava konzultiraju kod donoĹĄenja vaĹžnih odluka ĹĄto se tako er ne poĹĄtuje. Sve to potvr uje stil rada Vlade Ive Sanadera koja se ne drĹži ni onoga ĹĄto je usvojila, ni svojih obe anja, ni vaĹžnih europskih povelja. (Ured za komunikacije HNS-a)
ZAGREB
Nova adresa Ministarstva branitelja Ministarstvo obitelji, branitelja i me ugeneracijske solidarnosti od 7. srpnja nalazi se na novoj adresi, Trg hrvatskih velikana 6. Kontakti i informacije mogu
se na i na adresi www.mobms. hr, a pitanja upu ivati na e-mail adresu: glasnogovornica@ mobms.hr, ili putem telefona 01 /230-88-90. (J)
Zbog svojih osobnih, kratkoro nih interesa ljudi u nekim strankama u Hrvatskoj spremni su u svakom trenutku izdati svakog partnera, ukrasti bira ku volju, lagati otvoreno, u o i i svojim partnerima i hrvatskim gra anima. Nositelji takve poruke i takvog morala u Hrvatskoj su HSS i HSLS, izjavio je na danaĹĄnjoj konferenciji za medije predsjednik HNS-a Radimir a i , povodom HSS-ovog razbijanja koalicije u Zagreba koj Ĺžupaniji, dodavĹĄi da je u njihovom slu aju krpa naĹĄla zakrpu. Tjedan dana prije ruĹĄenja koalicije u VaraĹždinskoj Ĺžupaniji Ivan ehok je javno rekao da HSLS-u takvo ĹĄto ne pada na pamet, a prije ruĹĄenja koalicije u Zagreba koj Ĺžupaniji Josip FriĹĄ i je u televizijskoj emisiji rekao da HSS nije spreman ukrasti volju bira a i da sa svojim partnerima ostaje do kraja. Gledaju i u kameru, Josip FriĹĄ i je lagao gra anima Hrvatske u o i, a ja ga pitam je li uop e ikada u stanju re i istinu, dodao je a i , istaknuvĹĄi da su alibiji kojima se HSS i HSLS sluĹže za opravdavanje ruĹĄenja koalicija jadni i groteskni. Za tako neĹĄto treba imati jako debelu koĹžu na obrazima, zaklju io je a i . Predsjednik HNS-a Zagreba ke Ĺžupanije Josip Jambra rekao je da je na ju eraĹĄnjoj sjednici Ĺžupanij-
ske skupťtine de initivno sklopljen savez HSS-a i HDZ-a u Zagreba koj Şupaniji. Na sjednici nije iznesen ni jedan argument i potpuno je jasno da se radi isklju ivo o dogovoru HSS-a i HDZ-a o razbijanju dosadaťnje koalicije. Jambra je upozorio da je Zagreba ka Şupanija zadnjih godina prosperirala gospodarski i ima javnu upravu koja je partner gra anima i gospodarstvu. Druga strana medalje je to da je HSS ovo isto napravio u Dugom selu, Vrbovcu i Kloťtar Ivani u. Radi se o procesu u kojem HSS napuťta koalicijske partnere i sklapa nove saveze s HDZ-om. HNS-ov lan poglavarstva Zagreba ke Şupanije zaduŞen za zdravstvo, Mirko ŽuŞi , podsjetio je da je HNS uvijek kada sudjeluje u vlasti nositelj razvojnih programa. Mi smo u Şupaniji imali najbolji zdravstveni program u Hrvatskoj, a i sam HSS-ov Şupan je rekao da se ponosi tim programom, naglasio je ŽuŞi . I iz toga je jasno da je suťtina cijele pri e sa razbijanjem koalicije u Zagreba koj Şupaniji to ťto se HSS pretvara u podruŞnicu HDZa, kao ťto se HSLS ve pretvorio u HDZ-ov ogranak. Ovo ne e stati sa Zagreba kom Şupanijom, ve su najavljena daljnja ruťenja koalicija, zaklju io je ŽuŞi . (Ured za komunikacije HNS-a)
Temeljem lanka 35. Zakona o zakupu poslovnih prostora (N.N. 91/96, 124/97, 174/04) i lanka 9. Odluke o davanju u zakup poslovnog prostora (“SluĹžbeni glasnik Me imurske Ĺžupanijeâ€? broj 9/98), Poglavarstvo op ine Gornji Mihaljevec raspisuje
NATJE AJ
za davanje u zakup poslovnog prostora u vlasniĹĄtvu op ine Gornji Mihaljevec I. U zakup se daje poslovni prostor dje jeg vr a u Gornjem Mihaljevcu, Gornji Mihaljevec 16 na kat. est. 525/1 i 525/4 k.o. Gornji Mihaljevec i to zatvoreni prostor dje jeg vr a neto povrĹĄine od 155,18 m2 sa pripadaju om javnom povrĹĄinom od cca 1300 m2 , namjene: predĹĄkolski odgoj i obrazovanje te skrb o djeci predĹĄkolske dobi. Po etna cijena zakupa iznosi 4.500,00 kuna mjese no. II. Uvje natje aja: Poslovni prostor daje se u zakup na vrijeme od 5 godina. Poslovni prostor daje se u zakup u vi enom stanju sa Uporabnom dozvolom, te ga je zakupnik duĹžan namjes i prives ugovorenoj namjeni o vlas tom troĹĄku. Pored zakupnine zakupnik snosi troĹĄkove teku eg i inves cijskog odrĹžavanja zgrade, kao i troĹĄkove koji nastaju koriĹĄtenjem prostora (elektri na energija, voda, plin i sl.). Javni natje aj moĹže se odrĹža i ako sudjeluje samo jedan natjecatelj. Sudionici natje aja moraju poloĹži jam evinu u iznosu od 3.000,00 kuna. III. Natje aju mogu pristupi sve pravne i zi ke osobe uz sljede e uvjete: - za pravne osobe da imaju sjediĹĄte na teritoriju Republike Hrvatske, - za zi ke osobe da su hrvatski drĹžavljani, - da su registrirani za obavljanje djelatnos predĹĄkolskog odgoja i obrazovanja IV. Pisana ponuda ponuditelja mora sadrĹžava : - pun naziv pravne osobe odnosno ime i prezime zi ke osobe, - sjediĹĄte odnosno to nu adresu, - izvod iz sudskog registra, strukovnog ili trgova kog registra (za pravne osobe), - obrtnicu i dokaz o drĹžavljanstvu odnosno domovnicu (za zi ke osobe), - ponu eni iznos zakupnine, - dokaze o upla jam evine, - broj Ĺžiro ra una za povrat jam evine. Jam evina se upla uje na Ĺžiro ra un Op ine Gornji Mihaljevec 2392007-1860400003 sa svrhom uplate “jam evina za poslovni prostor“ te pozivom na brojâ€? 21/22 7706 (JMBG ili MB)â€?. Sve isprave moraju se priloĹži u izvorniku ili ovjerenoj preslici, odnosno prijepisu. V. Javni natje aj provodi se prikupljanjem pisanih ponuda u zatvorenim omotnicama koje se predaju na adresu: OP INA GORNJI MIHALJEVEC, Gornji Mihaljevec 74, 40 306 Macinec s naznakom “ZA NATJE AJ - NE OTVARATIâ€? PONUDA ZA ZAKUP POSLOVNOG PROSTORA - VRTI U GORNJEM MIHALJEVCU“. VI. Rok za dostavu ponuda je 22.07. 2008. godine (utorak) do 19,00 sa u SluĹžbi prijema poĹĄte Zakupodavatelja, bez obzira na na in dostave. VII. ZakaĹĄnjele i nepotpune ponude ne e se razmatra , kao ni ponude osoba koje do dana otvaranja ponuda nisu poloĹžile jam evinu. VIII. Ponude e se javno otvara u utorak 22.07.2008. godine, u 19.30 sa u prostorijama Op ine Gornji Mihaljevec. Otvaranju ponuda mogu bi nazo ni ponu a i ili njihovi ovlaĹĄteni zastupnici. IX. O rezulta ma natje aja natjecatelji e bi obavijeĹĄteni u roku 8 dana od donoĹĄenja odluke o odabiru najpovoljnije ponude. X. Natjecateljima koji su poloĹžili jam evinu, a ije ponude nisu prihva ene, jam evina e bi vra ena u roku 8 dana od dostave obavijes o rezulta ma natje aja. Jam evina natjecatelja ija je ponuda prihva ena zadrĹžava se i ura unava u zakupninu. XI. Natjecatelj ija je ponuda prihva ena duĹžan je sklopiti ugovor o zakupu i preuzeti poslovni prostor u roku 8 dana od obavijes o rezulta ma natje aja. Ugovor o zakupu sklapa se kao ovrĹĄna isprava sukladno l. 23 st. 2. Zakona o zakupu poslovnog prostora, a na troĹĄak Zakupnika. Zakupnik nema pravo poslovni prostor ili dio poslovnog prostora da u podzakup. Ako natjecatelj na natje aju ili kasnije nakon izbora, odustane od natje aja ili sklapanja ugovora o zakupu, nema pravo na povrat jam evine. POGLAVARSTVO OP INE GORNJI MIHALJEVEC Klasa: 372-03/08-01/4 Ur.br.: 2109/21-03-07-2
OSNOVNA Ĺ KOLA Mursko SrediĹĄ e
Mali maturalac U enici 4. a razreda Osnovne ĹĄkole Mursko SrediĹĄ e, ija je razrednica Lidija Vuri, posljednji su dan ĹĄkolske godine 2007./08. proveli na srediĹĄ anskom ribnjaku ZaleĹĄ e. Posljednji put bili su kao jedan razred, jer od jeseni kre u u razli ita odjeljenja 5. razreda. Igrali su se, druĹžili i uĹživali u roĹĄtilju i kola ima koje su im pripremili njihovi roditelji. Mali maturalac ugodnijim su im u inili Bo-
jan, Rajko, Robert i DraĹžen, dio ekipe roditelja koji su na roĹĄtilju pripremili jela koja je donirala mesnica “Hoblaj Traddeâ€? iz Murskog SrediĹĄ a. Nije roditeljima to bilo naporno jer su se stalno krijepili Stubi arovim i Ben ikovim odli nim vinima. Je li bilo previĹĄe, ne znamo. Znamo samo da su ih djeca u povla enju uĹžeta pobijedila. S lijepim uspomenama djeca kre u u viĹĄi razred, a u iteljica Lidija pak do ekuje neke nove klince iz vrti a. (S. Mesari )