KROZ ME IMURJE
20. svibnja 2008. GLUHOSLIJEPE OSOBE - kako uspješno komunicirati s njima
Komunikacija lijek za gluhosljepoću Gluhoća odvaja čovjeka od čovjeka, sljepoća odvaja čovjeka od stvari, a gluhosljepoća vodi u izolaciju Hrvatska udruga gluhoslijepih osoba “Dodir” uz financijsku potporu Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi provodi projekt informiranja i edukacije djelatnika u zdravstvu. Projekt je proizašao iz potrebe unaprjeđivanja komunikacije između zdravstvenih djelatnika i pacijenata s gluhosljepoćom i gluhoćom budući da su uočene određene poteškoće u komunikaciji tijekom pružanja zdravstvenih usluga ovim pacijentima. Jedno u nizu predavanja na temu “Prava pacijenata s gluhosljepoćom” održano je u četvrtak 15. svibnja u Županijskoj bolnici Čakovec, a nazočile su mu medicinske sestre sa svih odjela čakovečke bolnice, pa i liječnici smatrajući da je dobro i potrebno znati kako komunicirati s gluhoslijepim pacijentima. Koliko je takvih u Međimurju, nitko nije znao kazati. - Gluhoslijepe osobe uvijek su na neki način diskriminirane u svojim pravima. Želimo liječnicima i medicinskim sestrama objasniti da je za zdravlje gluhoslijepe osobe najbolje da se s njome komunicira direktno ili posredstvom prevoditelja za znakovni jezik kako bi im se postavila prava dijagnoza i omogućilo pravo liječenje. Imali smo mnogo slučajeva da su gluhoslijepim osobama postavljane krive dijagnoze te su nepotrebno liječene na psihijatriji. Liječnik i gluhoslijepa osoba kod nas obično nemaju nikakvu komunikaciju, pacijentu se ništa ne govori, uglavnom zato što se misli da on ništa neće razumjeti. Liječnici se plaše uspostaviti komunikaciju s pacijentom i zato je ovo predavanje jako važno. Ovdje okupljene želimo podučiti kako komunicirati s gluhoslijepim pacijentom, kazala je Sanja Tarczay, predsjednica i utemeljiteljica Udruge “Dodir” te potpredsjednica Europske unije gluhoslijepih osoba.
Gluhosljepoća oštećenje sluha i vida Gluhosljepoća je specifično i jedinstveno oštećenje sluha i vida u različitim mogućim kombinacijama intenziteta. Tako, primjerice, netko može biti slabovidan i nagluh, drugi gluh i slabovidan, slijep i nagluh ili i gluh i slijep. - Ja sam gluha i slabo vidim. Gluhosljepoća mi otežava svakodnevne
aktivnosti, kao i mnogim drugim gluhoslijepim osobama. S ljudima komuniciram zahvaljujući svojoj prevoditeljici, a kako sam rasla uz oba gluha roditelja, govorim i znakovnim jezikom, a poznam i alternativne vještine komuniciranja. Da bi netko bio prevoditelj gluhoslijepoj osobi, treba puno, puno znanja i vještine i prakse. Prevoditelje gluhoslijepih najčešće se najprije educira da budu prevoditelji gluhima, a nakon toga počinju učiti sve druge alternativne vještine komunikacije. Prevoditelji su nam ujedno i pratnja. Oni imaju najviše znanja i vještina. Primjerice, moja se prevoditeljica trudi da mi prenese sve vizualne i slušne informacije te me usmjerava u kretanju. Za mene je to jako važno, ističe Taraczay. S gluhoslijepom osobom koja ima ostatke vida može se komunicirati na način da joj se jasno i polako izgovaraju pojedine riječi kako bi mogla čitati s usana, a može joj se željeno napisati velikim tiskanim slovima debelim flomasterom. Ako gluhoslijepa osoba ima ostatke sluha, možete se približiti njenu uhu te glasno i razumljivo izgovarati riječ po riječ i tako komunicirati. Ukoliko je netko potpuno gluh i slijep, ostaje komunikacija dodirom. Ono što joj želite reći možete pišući slovo po slovo prstom po dlanu.
Nedostatak komunikacije, usamljenost, frustracije, depresija - Gluhoća odvaja čovjeka od čovjeka. Sljepoća odvaja čovjeka od stvari, a gluhosljepoća vodi u izolaciju, rekla je Helen Keller, američka književnica i aktivistica koja je od djetinjstva bila slijepa i gluha, ali je unatoč tome stekla doktorat. - Gluhoslijepe osobe mogu postići puno uz potporu drugih, ali su najčešće izolirane ne samo u društvu, već i u obitelji, što je potpuno razumljivo kada znamo kakav je danas tempo života, kada članovi obitelji nemaju vremena ni za sebe, a kamoli za osobu koja ima posebne potrebe. Gluhoslijepa osoba najčešće nije dovoljno upućena u to što se događa u obitelji, usamljena je i to stvara određene frustracije, depresivne epizode i možda čak i agresivne ispade. Za zdravlje gluhoslijepe osobe osobito je važna mogućnost
Zdravstveni djelatnici čakovečke bolnice sa zanimanjem su učili o gluhosljepoći
Sanja Tarczay, predsjednica i utemeljiteljica udruge “Dodir” te potpredsjednica Europske unije gluhoslijepih osoba, u društvu svoje prevoditeljice komunikacije i pristupa informacijama. Mi u Dodiru borimo se za to da svaka gluhoslijepa osoba ima pravo na prevoditelja, a time i pravo na informacije i komunikaciju. Ja sam dvije godine provela u Švedskoj koja je sinonim života za osobe s invaliditetom. Kada sam tamo živjela, nikada nisam imala osjećaj da imam neka ograničenja jer tamo je osobama poput mene pružana sva potpora koja im treba da bi bile ravnopravni članovi zajednice. Upravo zahvaljujući Šveđanima danas sam tu da pokušam promijeniti neke stvari u Hrvatskoj koje se tiču stava i odnosa prema gluhoslijepima. Moram priznati da je to težak zadatak, ali i tim veći izazov. Sigurna sam da mi u Hrvatskoj imamo srca i želje za promjenom. Malo - pomalo to se i događa, naglašava Taraczay.
U Hrvatskoj 900 gluhoslijepih Kada je odlazila u Švedsku, utemeljiteljica Udruge gluhoslijepih Hrvatske mislila je da je gluha osoba i da ima problema s vidom, no tek su joj tamošnji stručnjaci kazali da je zapravo gluhoslijepa. - Ja to dugo nisam htjela prihvatiti, ali Šveđani su imali dobar pristup, psihološku podršku i tako dalje. Bez obzira na teškoće koje imam ja sam danas sretna osoba. S obzirom na to da sam smatrala da nisam jedina gluhoslijepa osoba u Hrvatskoj, odlučila sam utemeljiti udrugu gluhoslijepih. Danas ona okuplja 300-tinjak gluhoslijepih, makar smatramo da ih je u Hrvatskoj negdje oko 900. Barem tako govore raspoloživi statistički podaci. To je mala brojka, ali zahtjevna. Zahtjevna zato što, da bi gluhoslijepa osoba imala ispunjen život, s njom netko mora provesti cijeli dan, a to je za jednu osobu puno. To ne može jedna osoba. Treba više ljudi i zato smo razvili službu podrške koja pomaže gluhoslijepim osobama u svim većim gradovima u Hrvatskoj i nadamo se to proširiti tako da i ljudi u malim mjestima imaju ispunjen život. Kada smo osnivali udrugu “Dodir”, suočavali smo se s nevjerojatnim stvarima. S predrasudama. Ljudi su mislili da gluhosljepoća ne postoji. Bilo je jako puno otpora, pogotovo od strane Saveza slijepih, kao i Saveza gluhih. Oni su se bojali da ćemo im uzeti neke njihove novčeke ili što ja znam. Srećom sam uvijek optimistična pa danas 15 godina poslije sa Savezom slijepih imamo prekrasne odnose, dok sa Savezom gluhih to još nije slučaj.
11 UDRUGA gluhih i nagluhih
Zabilježen blagi rast članstva Redovnu godišnju izvještajnu skupštinu u subotu 17. svibnja održala je Udruga gluhih i nagluhih Međimurske županije. Pozdravljajući goste, predsjednik Udruge Tomislav Logožar izrazio je veliko nezadovoljstvo što se na ovom skupu nije pojavio nitko iz Grada Čakovca i Međimurske županije. Udruga gluhih i nagluhih Međimurske županije u siječnju prošle godine obilježila je važan jubilej, 50. obljetnicu djelovanja. Uspješno su radili na prikupljanju financijske pomoći za rad Udruge, pomagali su svojim članovima u ostvarivanju njihovih prava, pomagali su kod nabave slušnih aparata. U suradnji s Gradskom organizacijom Crvenog križa podijelili su poklon pakete najpotrebnijim članovima Udruge. Primilo ih je njih 30-ak. Prigodni poklon paketi podijeljeni su i djeci članova Udruge u povodu Božića.
Udruga je lani bila domaćin državnog prvenstva u streljaštvu, a njeni su članovi sudjelovali u radionicama na otvorenom i seminarima. - Novost je ta da je došlo do laganog povećanja broja članova koji svojim znanjem i informatičkim sposobnostima uvelike pomažu rad Udruge, s ponosom je poručio predsjednik Logožar. Kao i ranijih godina, Udruga gluhih i nagluhih Međimurske županije i ove namjerava djelovati kroz razne oblike okupljanja. - I ove ćemo godine pisati projekte i javljati se na natječaje kako bismo prikupili što više sredstava za naš rad. Nadamo se da ćemo animirati što i više mladih za pokretanje sportskih aktivnosti i sudjelovanje na hobi radionicama, rekao je među ostalim predsjednik Udruge gluhih i nagluhih Međimurske županije. (D.M.;M.N.)
Mene to ne brine, no brine me i žao mi je što se zbog politike i osobnih interesa zanemaruju gluhoslijepe osobe kojima je najteže, koje su najisključenije u društvu. Isključenije i od slijepih i od gluhih, pa i od osoba s drugim vrstama invaliditeta, ističe Tarczay, potpredsjednica Europske unije gluhoslijepih osoba.
Ne mogu pokazati svoj intelekt Školovanje je velik problem za gluhoslijepe osobe jer u Hrvatskoj ne postoji škola u kojoj bi se obrazovalo takve osobe pa su mnoge od njih često čak i nepismene. - Posebna škola za gluhoslijepe ne postoji kao što, primjerice, postoji škola za slijepe, odnosno gluhe. S gluhoslijepim osobama radi se improvizirano. Primjerice, ako netko ima ostatke sluha, onda ide u školu za gluhe, a ako ima ostatke vida, u školu za slijepe. To, međutim, nije dobro jer gluhoslijepe osobe tako ne stječu dovoljno znanja i potrebnih vještina. Biti gluhoslijepa osoba u razredu sa slijepima isto je kao da je slijepa osoba u normalnom razredu. Ja sam kao dijete bila primarno gluha, moje oštećenje vida manifestiralo se u pubertetu. Dobro sam vidjela do svoje 15. godine, a tada mi se vid naglo pogoršavao. Školovala sam se u redovnoj školi. Imala sam sreću što su moji roditelji bili gluhi pa sam poznavala znakovni jezik koji je moj primarni jezik. Zahvaljujući tome naučila sam čitati i pisati jako rano, jedino se moj govor kasnije razvio. Danas na mom dobrom govoru mogu zahvaliti i prevoditeljima koji me usmjeravaju. Zahvaljujući i njima danas čak mogu i predavati, što nekada nisam mogla. Problem je što u većini slučajeva roditelji gluhoslijepe osobe dobro čuju. Oni veliki dio djetetova života provode po bolnicama tražeći neko rješenje kako djetetu vratiti sluh i vid umjesto da se s time pomire i usredotoče na učenje drugih vještina komunikacije. I zato većina gluhoslijepih ima manjkavo obrazovanje, znanje, pa i sposobnosti. Isto tako nisu dovoljno samostalni. To nije zato što su glupi, već zato što im okolina nije pružila mogućnost da se razviju u cjelovitu osobu unatoč hendikepu, poručuje Tarczay, i poziva roditelje koji imaju gluhoslijepu djecu da se svakako obrate udruzi “Dodir” kako bi im se pokušalo pomoći u prihvaćanju djetetova hendikepa i kako bi ih se usmjerilo što da čine za njegovu dobrobit. (Danijela Mihoci)
Tomislav Logožar, predsjednik Udruge, podnosi izvješće o radu
DONJA DUBRAVA - sjednica Poglavarstva
Općina će provoditi javne radove za Rome Poglavari općine Donja Dubrava na svojoj su 25. sjednici odlučili da se u okviru mjera aktivne politike iz godišnjeg plana za poticanje zapošljavanja za 2008. godinu iz nadležnosti Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i Nacionalnog programa za Rome na području općine krene u provođenje javnih radova za Rome. Stoga je upućen poziv Romima da se jave, a radovi će se provoditi do 30. listopada 2008. godine. Cilj programa je povećati zapošljavanje dugotrajno nezaposlenih osoba romske nacionalne manjine, s osobitim naglaskom na njihovu socijalno uključenost, a HZZ će javne radove subvencionirati s 2.696 kuna iznosa mjesečne bruto plaće, plaćat će putne troškove za prijevoz vlakom i autobusom te, prema potrebi, i liječnički pregled. Na sjednici su odabrane najbolje ponude za kompletni stručni nadzor nad izgradnjom dječjeg vrtića u Donjoj Dubravi i sanaciju kolničkog zastora po ulicama mjesta. Nadzor će obavljati Međimurje-investa d. o. o. iz Čakovca za 38.555,66 kuna, dok će sanaciju izvršiti Pavlic-asfaltbeton iz Goričana za iznos od 53.494,80 kuna. Temeljem zapaženih zajedničkih interesa u razvoju općina Donja Dubrava i Donji Vidovec, a s ciljem racionalizacije troškova, spomenute općine potpisat će
sporazum o sklapanju ugovora o djelu sa Silvijom Popošek koja ima diplomu projekt menadžera. Donjodubravski poglavari predlažu da svaka općina izdvoji po tisuću kuna mjesečno, a Silvija Popošek će za taj iznos izrađivati projekte koji će se kandidirati za pretpristupne i pristupne fondove EU. U novu kartu Cesta tradicije uključit će se i općina Donja Dubrava i to sa starinskom kovačnicom. Za rad u kovačnici potrebno je angažirati kovača Josipa Horvata. Glumačka družina KUD-a “Seljačka sloga” izborila je nastup na državnom festivalu kazališnih amatera Hrvatske koji će se 24., 25. i 26. svibnja održati u Kastvu. Za financijsku pomoć obratili su se čelnicima općine koji će najbolju međimursku dramsku družinu nagraditi s dvije tisuće kuna. Općina Donja Dubrava iz svog je proračuna za snimanje CD-a Tete Lize i KUD-a “Seljačka sloga” iz Donje Dubrave dosada izdvojila 17.500 kuna, a za uzvrat će donjodubravski Slogaši općini darovati 100 komada CD-a. Takav prijedlog prihvatili su poglavari, a darovanje će biti izvršeno na promociji istog. Poglavari su imenovali članove Stožera za zaštitu i spašavanje. U stožeru su dr. Ivan Dolenec, Vladimir Žinić, Đuro Hrašćanec, Darko Horvat i Marinko Lisjak. (A.Fuš)