Međimurske novine 1018

Godina XIX.

Broj 1018.

^akovec, PETAK, 20. o`ujka 2015.

Cijena 7 kuna

FRACKING ili hidrauli ko frakturiranje plina u Petišovcima u Sloveniji izaziva strah od zaga enja voda

Ako se dogodi incident, nestat e iste vode Me imurja str. 2-3

ME IMURSKI ORaH prenio zabrinutost gra ana oko bušotine Mihovljan

Što dovoze no u cisterne koje nose oznaku zapaljivih tvari?

Ozbiljno ugrožena naselja PODTUREN, FERKETINEC, MIKLAVEC, KRIŽOVEC, PEKLENICA, MURSKO SREDIŠ E, HLAPI INA I SVETI MARTIN NA MURI

str. 4 ŽUPAN MATIJA POSAVEC otvoreno o tome gdje vidi budu nost HNS-a

Zbogom, Kukuriku IZNENA UJU A ODLUKA Županijskog suda u Varaždinu o zatvaranju za javnost kaznenog procesa protiv Marka Taradija

str. 8

Tajne odnosa poznatih obitelji javnosti e ostati skrivene

S ME IMURSKIM NOVINAMA U KINO: Osvojite ulaznice za CINESTAR i CZK! VIJETNAMSKA SVINJICA udoma ila se kod obitelji Ivana Vadlje iz Male Subotice

Otkako ih imamo, lisice nam više ne dolaze na grunt str. 16

SVETI JURAJ NA BREGU i dalje muku mu i s klizištima

str. 9

str. 46

Proklizilo i novo školsko igralište

Aktualno

UREDNI KI osvrt

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

IZ TJEDNA u tjedan

Ako Matija Posavec ne postane šef HNS-a, sigurno e prije i a i u N

akon što je izgradio vrlo pristojnu politi ku karijeru na doma em terenu, župan Matija Posavec uo i predstoje ih parlamentarnih izbora krenuo je graditi put za politi ku karijeru u Zagrebu. Posavec u Zagrebu o ito ne želi biti neki sporedni lik. Puca navisoko. Zagovaram da se u HNSu primijeni sustav ‘jedan lan, jedan glas’. - poru uje Posavec, te zaziva odlazak u povijest “jakih predsjedni kih li nosti” poput a i a ili Pusi , sa željom jakog vodstva u kojem e upravo on biti “prvi me u jednakima”. ao trenuta no najja a organizacija HNS-a u državi, njegova me imurska organizacija ima legitimno pravo da ga nominira za novoga strana kog predsjednika. I Posavec više ne krije ambicije - želi biti predsjednik stranke koja postiže najbolje rezultate upravo u Me imurju. rlo lako je mogu e da e, ako ne postane predsjednikom HNS-a, onda uslijediti ono što se šuška oduvijek - da e prije i zajedno s cijelom me imurskom organizacijom k a i u i Reformistima. Bilo kako bilo, Posavec na a i a ra una u svim predstoje im kombinacijama ili uz HNS ili zajedno s njim u istoj stranci, jer e Vesna Pusi , po svemu sude i, oti i uskoro iz hrvatske politike. ajavio je da nakon toga slijedi veliki zaokret ove stranke, koja je dosad bila vrsto uz SDP. Sad je trenutak da se ponudi alternativa i da upravo HNS bude alternativa. - rekao je u razgovoru za “Globus” Posavec, i najavio da bi se kona no mogao okupiti “tre i put”, stranke i jaki pojedinci koji žele biti u politi kom centru i ne žele unaprijed koalirati ni s lijevima (ako se tako nešto uop e može kazati za SDP), ali ni s desnima (HDZ se ideološki barem u ovo predizborno vrijeme svrstao na tu stranu). aš župan o ito smatra da HNS ima politi ki kapacitet da bude predvodnikom centristi ke struje na hrvatskoj politi koj sceni u kojoj priželjkuje još IDS, Reformiste, ali i Laburiste, gdje o ito cilja

A -

N -

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

na svojega politi kog “liblinga” Dragutina Lesara, koji bi svojom pojavom na nekoj od lista na predstoje im izborima zasigurno mogao privu i jedan broj bira a. e utim, kad govori o lijevima i desnima, Posavec pažljivo bira rije i i ne želi se, bez obzira na izre eni stav, zamjeriti ni jednima ni drugima. Jer, najbolja interesna koalicijska suradnja može se sklopiti u postizbornim koalicijama i parlamentarnom podrškom. ože li u takvim “igrama” Posavec do onoga o emu piše, primjerice, slovenski Delo, kada ga je nedavno predstavio kao novoga hrvatskog premijera. sadašnjoj konstelaciji snaga, kada je za o ekivati da e HDZ i njegov šef Tomislav Karamarko, ako dobiju izbore, teško nekome drugome prepustiti vo enje Vlade, odnosno kada ga “samodopadni” Milanovi ne doživljava ni kao ozbiljnoga strana kog sugovrnika – teško. e utim, u politici ništa nije nemogu e, pa ni to da u nekakvoj kombinaciji i naš župan postane premijerom. Uostalom, zašto bi on bio slabiji kandidat za tu funkciju od raznih “nobody” strana kih aparat ika koji su stigli u visoku politiku i ju er-danas-sutra kroje sudbinu naših gra ana. atija Posavec kao župan, naša lokalna samouprava i druge javne službe, gospodarstvo i svi drugi u Me imurskoj županiji postižu izvrsne rezultate u kriznim vremenima i iz tjedna u tjedan primjer smo kako bi zapravo Hrvatska trebala izgledati. Zašto bi se onda mi morali nekoga sramiti i re i da ne zaslužujemo imati svoje ljude i na najvišim položajima u hrvatskoj politici!?

M U

VIJEST(I) TJEDNA M. Posavec: - HNS-u više nije mjesto u Kukuriku koaliciji - Ili u biti pukovnik ili pokojnik. - kazao nam je u prolazu župan Matija Posavec nakon što su krenule reakcije povodom intervjua u kojem je izjavio izme u ostaloga da HNS više ne treba biti dio Kukuriku koalicije. U razgovoru za “Me imurske novine” župan Posavec rekao je da se želi posvetiti projektima i boljitku naših ljudi, a ne “stran arenju”, me utim, na tanki led, namjerno ili ne, navukli su ga nacionalni mediji kada je na postavljeno pitanje kazao da “HNS-u više nije mjesto u Kukuriku koaliciji, ve se trebao pozicionirati u politi kom centru kao glavna snaga koja e okupljati umjerene stranke”, te da ne treba biti dio lijeve, kao što je to slu aj sada, ili desne koalicije, što bi želio, primjerice, me imurski HDZ kada je u pitanju III. izborna jedinica. Detaljnije na str. 4.

(NE) SVI A NAM SE

Me imurska i još tri županije imaju konkretne rezultate Predstavnici etiriju županija koje su u samom vrhu ljestvice konkurentnosti u Hrvatskoj u Puli su održali sastanak na kojem su dogovorili nove korake s ciljem unaprje enja odnosa, ali i predstavljanja primjera dobre prakse Hrvatskoj. - Smatram da ove etiri županije imaju što za re i i ponuditi te da imaju pravo temeljem svojih primjera dobre prakse preporu iti neke dobre modele te biti neizostavni faktori pri donošenju odluka o bilo kakvoj reformi. Pokazali smo koliko znamo biti i racionalni i istinski servis gra ana. - poru io je Matija Posavec. Više na str. 6.

Zatvaranje za javnost cijeloga kaznenog procesa protiv Marka Taradija Zamjenica županijskoga državnog odvjetnika na po etku su enja Marku Taradiju iz akovca, optuženom za dva teška kaznena djela, na Županijskom sudu u Varaždinu u srijedu je iznena uju e zatražila da se javnost isklju i s rasprave. Sudsko vije e isti je prijedlog prihvatilo zbog zaštite maloljetnika, iako se obrana usprotivila tome. Tako nov inari ne e mo i sudjelovati u pra enju procesa u kojem se o ekuje da se iznose i pikanterije iz me usobnog odnosa dviju poznatih akove kih obitelji Sobo anec i Crn ec, koji je dugo vremena bio o ito isprepleten, da bi kulminirao najtežim kaznenim djelima, te samoubojstvom Miljenka Crn eca, za kojeg se sumnja da stoji iza svih nemilih doga aja. Str. 8.

20. ožujka 2015.

FRACKING ili hidrauli ko frakturiranje plina u Petišovcima u Sloveniji iza PIŠE: JOSIP ŠIMUNKO U Pomurju u Sloveniji ozbiljno se pripremaju na eksplotaciju plina iz podzemlja takozvanom fracking metodom, odnosno hidrauli kim frakturiranjem. Nedavno je zbog toga pokrenuta i inicijativa Ustavimo fracking v Sloveniji, a kod nas je na potencijalne opasnosti prva upozorila novinarka portala HAlter Marina Kelava. U pitanju je metoda eksploatacije koja donedavno nije bila poznata kod nas, ve uglavnom u SAD-u, ali sada je tu. Rasprava o hidrauli kom frakturiranju u Sloveniji dosad je prošla gotovo potpuno nezapaženo u Hrvatskoj, unato tome što koncesijsko podru je o kojem je rije , spominju se mjesta Petišovci i entiba kod Murskog Središ a, grani i i s Hrvatskom i Ma arskom, odnosno s Me imurjem.

Plin bi se vadio iz dubine od 3,5 km Plin bi se vadio iz dubine od 3500 metara, a ra una se da bi se u prvoj godini eksploatacije vadilo oko 140 milijuna kubika plina, što je 15 posto slovenskih potreba. Tako er se pretpostavlja da na plinskim poljima oko Petišovca postoje zalihe od oko 11,7 milijardi kubika zemnog plina, što je dovoljno za deset godina slovenske potrošnje. Kod Petišovaca su ve 2011. godine izbušena dva pokusna bunara metodom hidrauli kog frakturiranja, i to bez procjene utjecaja na okoliš, a sada planovi za daljnji razvoj projekta izazivaju buru u slovenskoj javnosti. Naime, tijekom velja e provedena je javna rasprava o Studiji utjecaja na okoliš za ra ineriju u Petišovcima, usred koncesijskog podru ja, za koju protivnici frackinga sumnjaju da joj je stvarna namjena prerada plina iz novih bušotina na podru ju uz obalu rijeke Mure, koja je s hrvatske strane zašti ena kao Regionalni park i dio UNESCO-vog prekograni nog rezervata biosfere MuraDrava. - Plinska ra inerija neophodna je investitorima da bi mogli iskorištavati plin koji je sada u bušotinama. Tlak u njima je previsok da bi mogli koristiti postoje u plinsku postaju. - kažu u izjavi za H-Alter iz gra anske inicijative Ustavimo fracking v Sloveniji.

Ako se dogo incident, zb istim voda Me imurja Planirano do trideset bušotina Kako se saznaje, koncesiju do 2021. godine za va enje plina u murskom bazenu ima tvrtka Geoenergo, koja se nalazi u polovi nom vlasništvu Petrola i Nafte Lendava d. o. o., u stopostotnom vlasništvu slovenske države. Geoenergo je pak za zajedni ko iskorištavanje budu ega plinskog polja osnovao joint venture tvrtku s tvrtkom k eri britanske tvrtke Ascent Resources, Ascent Slovenia Limited, registriranoj na Britanskim Djevi anskim Otocima. Ascent tu sudjeluje sa 75 posto udjela, a Geoenergo s 25. Investitor u ra ineriju pak je Petrol. Navodno je planirano od dvanaest do ak trideset novih bušotina na podru ju slovenskog Pomurja. Najve i problem je to što je fracking tehnološka novost i ne znaju se puni utjecaji na okoliš. No ono što se ve sad zna jest to da je ta metoda potencijalno opasna za okoliš, dok zakonski okviri nisu ure eni pa investitori mogu koristiti rupe u zakonu. Zagovornici projek t a u Sloveniji tvrde pak da je rije o manje opasnom frackingu u pješ enjaku, a ne u škriljevcu, kao u Sjedinjenim Ameri kim Državama. - To samo zna i da se u zemlju utiskuje nešto manje vode i nešto manje kemikalija, što ne zna i da ta metoda ne predstavlja opasnost po okoliš. - kaže slovenski ekološki aktivist dr. sc. Luka Omladi . Spominje se i havarija u Ma arskoj 1998. godine

u Nagylengyelu, deset kilometara od Lendave. Tada se dogodila nesre a zbog koje je na tjedan dana iseljeno pet tisu a stanovnika okolnih naselja. Ekološki aktivisti Slovenije koji su alarmirali javnost kažu: - Što ako stvari krenu loše, tada su posljedice mogu e u sve tri države.

Mogu i potresi i opasna zaga enja voda U Hrvatskoj se fracking zasad ni ne spominje, a o ito je da u Sloveniju on dolazi na mala vrata, i to baš na granicu s Me imurjem. Ni države Europske unije nemaju isto mišljenje o toj metodi, a neke države su zbog potencijalnih opasnosti ve uvele moratorij na nju ili je zabranile, tako Njema ka i Francuska, a spominje se i Škotska. U Americi je grad New York zabranio fracking. S obzirom na blizinu Me imurja i vodenih resursa ispod njega, Petišovci su na samoj granici, ova potencijalna opasnost najviše e pogoditi naš kraj, jer ne zaboravimo: vode koje su u najve oj opasnosti uvijek teku nizvodno. Države EU-a ne slažu se oko opasnosti frackinga, a neke su lanice uvele moratorij na tu metodu. Slovenski zeleni govore: Razlog protivljenja je zabrinutost zbog okoliša. U svaku bušotinu pušta se do pola milijuna litara teku ine. Dva posto od toga jesu otrovne kemikalije. Trideset posto njih je kancerogeno, brojne su

ORaH ZABRINUT za naselja uz Muru, od Podturna do Svetog Martina na M

Što to no u dovoze cisterne - Javnost vrlo malo zna o tome što se dešava uz utiskivanje slojne vode u bušotinu Mihovljan blizu Ma kovca OraH, stranka za održivi razvoj Hrvatske, u etvrtak je u Murskom Središ u održala konferenciju za novinare na koju su se odazvali i slovenski mediji, budu i da su tema bile posljedice hidrauli kog frakturiranja radi va enja plina, za što su ispitivanja odobrena na slovenskoj strani oko Petišovaca. - Takav na in eksploatacije plina štetan je ekonomski i za okoliš na podru ju gdje se takvi postupci doga aju. - kazala je Ivana Oleti , povjerenica ORaH-a za Grad Mursko Središ e. Ona je objasnila tehnologiju va enja plina tom tehnologijom kako bi upozorila da su supstance koje se koriste

u tom postupku kancerogene, mutagene i radioaktivne. Da zlo bude ve e, supstance ostaju i u podzemnim vodama, a ostaci koji se utiskuju u negativne bušotine radi trajnog odlaganja predstavljaju opasnost da nakon odre enog vremana budu izba ene na površinu. - Postoji mogu nost i od isparavanja metana. U nekim državama gdje se provodilo frakturiranje on je prisutan i u vodi iz slavina do te mjere da je ta voda zapaljiva. - upozorila je Ivana Oleti . Tako se ku anstvo može pretvoriti u zapaljivu bombu. Frakturiranje pove ava mogu nost potresa na fraktu-

riranom podru ju. Budu i da je Slovenija ve dozvolila ispitne radove i odbacila moratorij koji su tražile tamošnje ekološke udruge, na prvoj crti ugroženosti zbog mogu eg frakturiranja od posljedica jesu sljede a naselja na hrvatskoj strani: Podturen, Ferketinec, Miklavec, Križovec, Peklenica, Mursko Središ e, Hlapi ina i Sveti Martin na Muri.

Nema transparentnosti U Sloveniji, gdje su ispitni radovi ve ra eni, javnost nije dobila iste informacije o supstancama koje se koriste u postupku frakturiranja.

20. ožujka 2015. aziva strah od zaga enja voda

odi bogom ama

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

- Metodom frackinga u svaku se bušotinu pušta do pola milijuna litara teku ine, najviše vode. Dva posto od toga jesu otrovne kemikalije. Trideset posto njih je kancerogeno, brojne su mutagene. Velika ve ina tih kemikalija ostaje pod površinom. Onaj dio koji se vrati na površinu donosi sa sobom teške metale, radioaktivne elemente, pa ak i uran. - kažu ekološki aktivisti u Sloveniji

eventualno va enje plina iz podzemlja u Petišovcima i okolici uz hrvatsku granicu novom metodom o kojoj se govori može biti štetno za okoliš i vode?’ Tražim da mi odgovore kao mjerodavna institucija Republike Hrvatske. Pitanje sam poslao prije nekoliko dana, odgovor još nisam dobio. Geolog Velimir Turk iz Murske Sobote u Sloveniji pak kaže da su opasnosti od eksploatacije plina iz Pomurja ponešto preuveli ane od slovenskih ekoloških aktivista, jer je ovdje druga iji sastav stijena. No problemi mogu nastati zbog tektonskih poreme aja i ako bi došlo do eksploatacije bez poštivanja svih

RAVNATELJ Javne ustanove za zašti eni krajolik Me imurja Siniša Golub:

Ideja frackinga je protiv na ela zaštite prirode Dražen Srpak, gradona elnik M. Središ a, uputio je službeni upit o tome što se doga a kraj Petišovaca mjera zaštite prirode, odnosno bezobrazne eksploatacije.

INA - Projekt eksploatacije plina u punom jeku

Toranj bušotine kraj Mihovljana i Ma kovca izazvao zabrinutost gra ana

Tijekom velja e provedena je javna rasprava o Studiji utjecaja na okoliš za rafineriju u Petišovcima, usred koncesijskog podru ja, za koju protivnici frackinga sumnjaju da joj je stvarna namjena prerada plina iz novih bušotina na podru ju uz obalu rijeke Mure, koja je s hrvatske strane zašti ena kao Regionalni park i dio UNESCO-vog prekograni nog rezervata biosfere Mura - Drava mutagene. Velika ve ina tih kemikalija ostaje pod površinom. Onaj dio koji se vrati na površinu donosi sa sobom teške metale, radioaktivne elemente, pa ak i uran. Ta teku ina je topla i hlapi u zrak. Govorimo i o mogu nosti manjih potresa, do etvrtog stupnja po Richteru. - tvrde aktivisti. Ako je samo pola od toga istina, opasno je za naše vode. Postavlja se i pitanje može li se u Sloveniji bušiti tako blizu granice ako se Hrvatska ne složi i što je sa zašti enom podru jem Mure i Drave te vodonosnim slojevima u Me imurju koji mogu biti zaga eni, a koji su de initivno naše najve e bogatstvo. Razmišlja li itko o tome ili nikoga nije briga što se radi u susjedstvu, sve dok nam zaga enja ne zakucaju na vrata i tako nas osvijeste.

Gradona elnik Murskog Središ a Dražen Srpak postavio upit Ministarstvu gospodarstva Zasad je od naših politi ara reagirao samo na elnik Murskog Središ a Dražen Srpak, koji kaže: - Moramo pitati stru njake jer premalo znamo o eventualnim opasnostima, o svemu saznajem iz medija. U svakom slu aju, ja sam za o uvanje prirode i istih voda u Me imurju. Zbog toga jer se govori o frackingu, tehnologiji koja nije do kraja provjerena i ne znamo koliko može biti opasna po vode, napisao sam upit Ministarstvu gospodarstva, Upravi za inspekcijski nadzor. Upit glasi: ‘Koliko

INA Projektom “Me imurje” tako er eksploatira plin u Me imurju, no konvencionalnim metodama. Cilj Projekta “Me imurje” je privo enje proizvodnji tri plinska polja, a komercijalno pridobivene koli ine ugljikovodika procjenjuju se na oko milijardu m3. Cijeli projekt vrijedan je 360 milijuna kuna. Radovi na izgradnji objekata i otpremnog plinovoda trebali bi završiti polovinom sljede e godine. Ugovori su potpisani s etiri konzorcija hrvatskih kompanija, dva predvo ena tvrtkom STSI, lanicom INA Grupe, te dva predvo ena tvrtkama Kon ar - Inženjering za energetiku i transport te uro akovi Holding. Projektom e se privesti proizvodnji tri plinska polja: Vu kovec, Vukanovec i Zebanec, uz procjenu da ta ta tri polja zajedno imaju oko milijardu m3 ugljikovodika. U okviru projekta dosad je izbušeno i opremljeno pet proizvodnih bušotina te bi trebao biti izgra en sabirnotransportni sustav, ime bi se omogu ila otprema proizvedenog plina prema centralnoj plinskoj stanici CPS-a Molve u Podravini u duljini od 73 km na daljnju obradu i iš enje. O iš eni plin odlazio bi u transportni sustav potroša ima, a izdvojeni uglji ni dioksid koristio bi se za utiskivanje u naftna ležišta Žutica i Ivani u sklopu EOR (Enhanced Oil Recovery) projekta. Uz izgradnju objekata polja Vu kovec i Vukanovec te Zebanec rekon-

Toranj bušotine koji je ovih dana niknuo kraj Mihovljana i Ma kovca struirat e se i postoje i objekti na centralnoj plinskoj stanici (CPS) Mihovljan. Tako er e se pristupiti i izgradnji otpremnog plinovoda od vora Me imurje do CPS-a Molve. Svi dobavlja i koji sudjeluju u radovima hrvatske su kompanije. Koliko je poznato, takozvana isplaka, ostatak nakon dobivanja plina ili nafte, vra a se ponovno u bušotine, što je i najjednostavniji na in o uvanja prirode. Me utim, ovih dana podignuti toranj koji nas je doslovce svrstao u kraj poput onih na arapskom poluotoku, gdje sli nih ima na svakom koraku, otvorio je i brojna pitanja kod gra ana. Na forumima se raspravlja jesu li svi radovi koji se izvode transparentni ili pak ima muljanja u kojem se gra ani ne obavještavaju o gotovo pa ni o emu što se to no doga a. Stoga, osim što je toranj postao fotografska atrakcija, istovremeno je donio i zabrinutost oko bušenja koja se izvode samo par stotina metara od prvih ku a kraj Mihovljana i Ma kovca.

- Dok je na teritoriju Republike Hrvatske prostor uz Muru zašti en u nacionalnoj kategoriji regionalnog parka, sa slovenske strane nema zakonske zaštite u smislu zaštite prirode. Druge zakone Republike Slovenije koji bi regulirali tzv. fracking ne poznajem, pa ne mogu komentirati. Što se ti e teoretske ili hipoteti ke situacije s idejama frackinga na teritoriju Republike Hrvatske, a unutar granica Regionalnog parka Mura - Drava, dakako da bi takva ideja bila protivna na elima zaštite prirode, kako zbog estetskog utjecaja na krajobraz, koji je temeljni fenomen Regionalnog parka, tako i zbog injenice što je me imurska priroda, gledano u cjelini, ve toliko fragmentirana da bi još jedan tehnološki pogon u zašti enom prostoru bio potpuno suvišan i neprihvatljiv. Naglašavam da pritom u obzir uzimam samo dio Me imurja koji je zašti en sukladno Zakonu o zaštiti prirode, odnosno o uvana i službeno zašti ena prirodna podru ja. Okoliš naselja, odnosno lokaliteti izvan zašti enih podru ja, nije u djelokrugu rada Javne ustanove, nego u domeni prostornih planova JLS-a, Županije i države. Prilikom proglašenja Regionalnog parka Mura Drava u velja i 2011. godine Vlada RH je u Uredbu o proglašenju ugradila zanimljivu klauzulu koja kaže: lanak 3. U Regionalnom parku dopuštene su gospodarske i druge djelatnosti i radnje korisnika prostora kojima se upravlja i gospodari u skladu s posebnim propisima. Proglašenje Regionalnoga parka ne može ograni avati prevladavaju i javni interes Republike Hrvatske vezan uz gospodarske i druge djelatnosti i radnje, zaštitu života i zdravlja ljudi te njihove imovine, u skladu

s nacionalnim zakonodavstvom. Ako, dakle, Republika Hrvatska odlu i da je fracking u Regionalnom parku Mura - Drava (bilo gdje na podru ju pet hrvatskih županija koje pokriva RP) prevladavaju i javni interes, što bi se trebalo dokazati i potvrditi kroz postupak utvr ivanja javnog interesa, tada bi nama koji živimo u Me imurju preostalo tek da prihvatimo javni interes države u kojoj živimo, te da se ispoštuju kompenzacijski uvjeti za mrežu Natura 2000 koji nisu nov ani, nego moraju biti u obliku “stvaranja prirodnih uvjeta” na nekom drugom lokalitetu. (vidi link: http://natura2000.hr/PageTemplates/PageContent. aspx?pageId=68&langID=1 ) Ako, prije ili kasnije, pitanje frackinga bude realnost i u Me imurju, svoj stav e morati jasno izraziti JLS, a odlu nu rije imat e Županija – kroz odrednice županijskoga prostornog plana i kroz jasni stav želi li se nešto takvo u “zelenom Me imurju” ili ipak ne. No, jasni stav prema prostoru uz Muru naša je Županija de inirala ve u travnju 2001. godine, kada je Skupština Me imurske županije proglasila zašti enim Zna ajni krajobraz rijeke Mure – upravo kako bi uklonila mogu nost izgradnje hidroelektrana na rijeci Muri koje je u svojim planovima spominjala središnja državna vlast RH.

Siniša Golub, JU “Me imurska priroda”

Muri, ali i neposredno kraj akovca

e s oznakom zapaljivih tvari na bušotinu Mihovljan?! ORaH je pak zabrinut i zbog toga što je u Hrvatskoj INA 14. sije nja 2014. dobila koncesiju da može proizvoditi plin na tri plinska polja: Vu kovec, Vukanovec i Zebanec. - Koli ine ugljikovodika na tim poljima procjenjuju se na oko milijardu kubika. - kazao je Kristijan Mavrek, lan predsjedništva ORaH-a. - Budu i da znamo da se u Sloveniji radi frakturiranje, jer smo došli u kontakt s kolegama iz Slovenije, pokrenuli smo to pitanje i u Hrvatskoj, da vidimo kakva je zakonska regulativa oko frakturiranja. Otkrili smo da u Hrvatskoj zakonske regulative po pitanju frakturiranja uop e nema. A ako nije zabranjeno, onda je dozvoljeno. Pritom ni EU komisija nema uni icirani stav oko frakturiranja, ve daje

Presica ORaH-a povodom eksploatacije plina u Me imurju i oko njega preporuke o dobroj praksi ko- pravilne izvedbe bušotine i poja uklju uje studije utjecaja na stupka ispuhivanja i hvatanja okoliš, procjenu rizika, procje- plinova. nu nultog stanja te da se javnost Mavrek je kazao da od nadizvijesti o stanju luida koji se ležnih institucija i Vlade u Hrvatupucavaju u zemlju, osiguranja skoj traže da provedu stratešku

studiju utjecaja na okoliš u Me imurskoj županiji, procijene rizik lokacije, transparentno izvijeste javnost što se ovdje doga a, kao minimum prije donošenja odluke o bilo kakvim aktivnostima. - Ljudima treba objasniti o emu se radi, jer kad informacija nema zabrinutost raste. I dok se to sve ne odradi, da se donese moratorij na sve ove aktivnosti kako u Hrvatskoj, tako i u pograni nim podru jima u Sloveniji, sukladno ESPO konvenciji o prekograni nom one iš enju, koju je Slovenija pokrenula kada je hrvatska strana pokrenula istraživanje ugljikovodika u Jadranu. - kazao je Kristijan Mavrek. Istaknuo je da podržavaju plin kao energent, ali ne i dobivanje plina postupkom frakturiranja. (BMO)

Što se dešava u Ma kovcu? Javnost tako er vrlo malo zna što se dešava uz utiskivanje slojne vode u bušotinu Mihovljan blizu Ma kovca. - Ljudi koji žive nedaleko od bušotine jedino su primijetili da no u dolaze cisterne s oznakama zapaljive tvari. Ne zna se što je u tim cisternama. Uznemiruje ih zašto se cisterne dovoze pod okriljem no i, a ne i danju. - kazao je Tomislav Toplek, povjerenik ORaHa za Grad akovec.

Vije nici Murskog Središ a pitali što se doga a U utorak je u Murskom Središ u održano Gradsko vije e Murskog Središ a, na kojemu su vije nici HDS-a iz vladaju e koalicije pitali gradona elnika Dražena Srpaka što se doga a, iznose i svoja saznanja o štetnim supstancama u postupku frakturiranja. Gradona elnik Srpak odgovorio je da nije struk njak za frakturiranje da bi o tome mogao kvali icirano raspravljati, ali da je u Ministarstvo gospodarstva poslao upit o tome, te da eka odgovor.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

20. ožujka 2015.

MATIJA POSAVEC otvoreno iznio stav o tome gdje vidi budu nost HNS-a na hrvatskom politi kom nebu, a ona, prema njemu, nije u Kukuriku koaliciji

Želim okupiti jaki hrvatski politi ki centar Franjo Lehkec (HSS) ili Sanja Krištofi (SDP)

U NEDJELJU drugi krug izbora u Op ini Strahoninec

Na elnik ili na elnica? Bira i Op ine Strahoninec u nedjelju, 22. ožujka ponovno izlaze na izbore za izvršnu vlast, odnosno biraju na elnika ili na elnicu. Nakon prvog kruga u drugi su ušli SDP-ova kandidatkinja Sanja Krišto i , te kandidat HSS-HNS-HSLS-HDZ-NS Reformisti-MS-HDS Franjo Lehkec (HSS). Kao što je poznato, žalba koju je koalicija uputila Ustavnom sudu da drugi krug zapravo ne treba, jer je Franjo Lehkec pobjednik ve nakon prvog kruga, nije usvojena. Tako prema službenim i kona nim rezultatima u prvom

pokušaju nijedan od tri kandidata za vode u poziciju nije dobio potrebnu ve inu. Franjo Lehkec (HSS), bivši na elnik, osvojio je 625 glasova ili 49,68 %. Iza njega je Sanja Krišto i iz SDP-a s 433 glasa ili 34,42 %, dok je Markus Pili , kandidat HRAST-a, osvojio 187 glasova ili 14,86 %. Oboje kandidata pozivaju mještane Strahoninca da iza u na izbore ovu nedjelju, 22. ožujka i daju glas po svojoj savjesti onome za kojeg smatraju kako e najbolje raditi za njihove interese i interese Op ine. (vv)

HRAST pozvao bira e da glasuju u drugom krugu HRAST Strahoninec poziva sve bira e, kako one koji su u prvom krugu povjerenje ukazali HRAST-u i kandidatu Markusu Pili u, tako i one koji u prvom krugu nisu iskoristili svoje bira ko pravo, da iza u na izbore i daju svoj glas onom kandidatu za kojeg smatraju da e ostvariti dana obe anja i ispuniti njihova o ekivanja. - Odaberimo osobu koja e u ve oj mjeri znati i htjeti konstruktivno i kvalitetno obavljati asnu na elni ku dužnost na dobrobit Strahoninca i svih njegovih mještana. Svojim odazivom na birališta doprinijet emo demokratizaciji naše zajednice i razvoju

demokratske svijesti našega društva. Istovremeno pozivamo i kandidate da u svojim kampanjama težište stave na programe, projekte i planove s punim me usobnim uvažavanjem. O ekujemo i vjerujemo u pozitivno i pošteno nadmetanje u borbi za naklonost bira a. Pozivamo i predstavnike svih politi kih stranaka u Strahonincu da se, bez obzira na ishod nedjeljnih izbora, svi zajedno okrenemo me usobnoj suradnji i u narednom periodu doprinesemo razvoju našeg Strahoninca i pove anju kvalitete života naših sumještana. - poru uju iz HRAST-a Strahoninec.

- Zna i okupljanje centristi kih stranaka, nezavisnih lista, jakih pojedinaca, generacijske smjene u politici, ali i vra anje vjere u nju. Taj koncept predlažem prije svega vlastitoj stranci, cijeloj javnosti, a onda e moja stranka i ostale odlu iti što i kako e dalje funkcionirati. - poru uje Posavec PIŠU: DEJAN ZRNA, VLASTA VUGRINEC FOTO: ZLATKO VRZAN

- Ili u biti pukovnik ili pokojnik. - kazao nam je u prolazu župan Matija Posavec nakon što su krenule reakcije povodom intervjua u kojem je izjavio izme u ostaloga da HNS više ne treba biti dio Kukuriku koalicije. Nakon što su me imurski HDZ i SDP bacili rukavicu HNS-ovom županu Matiji Posavcu, u nekoliko naših prošlih brojeva propitkivali smo i analizirali za što e se odlu iti župan. U razgovoru za “Me imurske novine” tom prigodom župan Posavec rekao je da se želi posvetiti projektima i boljitku naših ljudi, a ne “stran arenju”, me utim, na tanki led, namjerno ili ne, navukli su ga nacionalni mediji kada je na isto pitanje kazao da “HNS-u više nije mjesto u Kukuriku koaliciji, ve se trebao pozicionirati u politi -

kom centru kao glavna snaga koja e okupljati umjerene stranke”, te da ne treba biti dio lijeve, kao što je to slu aj sada, ili desne koalicije, što bi želio, primjerice, me imurski HDZ kada je u pitanju III. izborna jedinica. Podsjetimo, predsjednika me imurskog SDP-a Mladena Novaka tada smo pitali što e biti u III. izbornoj jedinici: HDZ otvoreno koketira s HNS-om, a na izborima u Murskom Središ u HNS je dosta doprinio rezultatu koalicije koju predvodi HDZ i premo noj pobjedi na mjesnim izborima... - Dobro da je tako, da barem raš istimo situaciju. Stav SDP-a je jasan. Mi ne emo ni u kakvom scenariju podržati HDZ. Ako e HNS biti uz HDZ, stvar je jednostavna: tko je s HDZ-om, nije sa SDP-om. Tako da nam u principu odgovara što je HDZ na brisani prostor izveo Matiju Posavca i HNS s ovim izjavama da se ve dvije go-

Matija Posavec

dine razgovara i pregovara o suradnji na županijskoj razini, te da ih o ekuju kao koalicijske partnere na parlamentarnim izborima u našoj izbornoj jedinici. Mislim da sada Matija Posavec kao predsjednik HNS-a treba jasno i nedvosmisleno re i i pokazati svojim djelima je li na strani ljevice ili desnice. odgovorio je Novak. I Posavec se ovih dana o ito odlu io. Je li to tako trebalo biti ili je samo slu ajno ispalo zbog uredni kog naslova, nije ni toliko važno, jer nakon ovoga više ništa ne e biti kao što je bilo prije. Ho e li me imurski SDP nakon ovoga prvi povu i potez i otkazati suradnju u županijskoj Skupštini, odnosno kako e se stvari dalje odvijati, tek treba vidjeti.

Ja sam lan HNS-a i do daljnjega u to i ostati Intervju župana Matije Posavca, koji je ovaj tjedan dao Globusu, uglavnom je zakotrljao lavinu, te su se ponovno pokrenule pri e o potresima u HNS-u, Kukuriku koaliciji, odnosu s predsjednicom Vesnom Pusi i sli no. SDP-ovci na elu s premijerom Zoranom Milanovi em, nakon što su im postavljali pitanja o stavovima Matije Posavca koji je ovim istupom na neki na in otvorio kampanju i za elnog ovjeka HNS-a, jer je vrlo vjerojatno da to Vesna Pusi uskoro ne e biti, bili su “mrtvi - hladni”, tj. pravili

su se kao da ne znaju tko je Matija Posavec i nisu ni željeli komentirati njegove najave da HNS ne bi trebao biti više njihov koalicijski partner. - Nema nikakvih potresa i nije se desilo ništa neobi no. - objasnio je Posavec u etvrtak za “Me imurske novine”, te dodao da hrvatska politi ka scena ne smije biti podijeljena na dva pola, ne smije biti ideološki motivirana i ne smije raditi podjele u društvu. Upravo zbog toga, navodi, predlaže koncept politi kog sustava koji bi trebao funkcionirati po principu dobivanja alternative. - Zna i okupljanje centristi kih stranaka, nezavisnih lista, jakih pojedinaca, generacijske smjene u politici, ali i vra anje vjere u nju. Taj koncept predlažem prije svega vlastitoj stranci, cijeloj javnosti, a onda e moja i ostale stranke odlu iti što i kako e dalje funkcionirati. Dosad su me kuloari svrstavali i dodavali gotovo svim strankama, - kaže Posavec - pa i stranci Radimira a i a. - Ja sam lan HNS-a i do daljnjega u to i ostati. Ne razumijem zašto bi netko bio ljut na jednoga mladog ovjeka koji samo želi dobro svojoj zemlji i osu ivao novi model u politici. Ako u zbog toga biti kažnjen, apsolutno sam spreman. Ja sam dao svoje ime, prezime, funkciju i rezultate da predložim nešto novo i ne skrivam se iza nikoga.

POGLED ODOZDO

Što e Me imurci imati od bušenja plina u Me imurju? J

e li to uveno hrvatsko prokletstvo, nesposobnost ili nezrelost, kako druga ije protuma iti da nismo u stanju upravljati vlastitim resursima za svoj prosperitet. Što zna i Hrvatskoj, pa i Me imurju, da raspolažemo s izvorima pitke vode, plina, pa plina i nafte u Jadranu? Može li itko od politi ara odgovoriti što e gra ani ove zemlje imati od toga? o emo li u starosti kao gra ani Norveške ili naša djeca u budu nosti od toga imati ikakve koristi? Da ne idemo daleko, po imo od Me imurja. INA je dobila koncesiju za bušenje plina u Me imurju.

Što emo konkretno mi Me imurci imati od toga? INA zasigurno u taj posao ne ide da bi izgubila, nego da bi zaradila. A što e gra ani Me imurja imati od toga? o e li Me imurcima pojeftiniti plin zato što se bušotine nalaze na našem podru ju? Je li nam netko barem objasnio što zna e bušotine radi eksploatacije na našem podru ju? Trpi li naše podzemlje zbog toga? Imamo li kao gra ani pravo na obešte enje, kao što, primjerice, gra ani Totovca imaju pravo na obešte enje zato što se nalaze u blizini odlagališta otpada.

li e nas uvjeravati da je bušenje potpuno bezopasno. Pa ni bušenje uši zbog naušnica nije potpuno bezazleno, nego zbog toga neko vrijeme trpite bolove u ušima. Tako ni prodiranje u utrobu zemlje ne može biti bez posljedica. Zašto se gra ane, kada pitaju o emu se radi, omalovažava i ušutkava, proglašava neznalicama ili nepoželjnim elementima. Sloveniji uz granicu s Hrvatskom priprema se frakturiranje, za ije posljedice stižu uznemiruju e glasine da se pri postupku frakturiranja koriste mutagene, kancerogene i radioaktivne supstance,

da bi nam iz slavine zbog metana koji bi se mogao pojaviti u pitkoj vodi ku e mogle postati tempirane bombe. Nitko se nije potrudio gra anima s ove strane granice, jer otrovi ne poznaju grani nu rampu, objasniti je li to mogu e. Ho emo li obolijevati od raka, ra ati djecu s mutacijama udovišnih oblika? Jesmo li kao regije na rubu svojih država Hrvatske i Slovenije: Me imurje i Prekmurje - otpisani? Je li kapital odlu io da je žrtva koju e platiti ovi stanovnici prihvatljiva u usporedbi sa zaradom koju oni mogu ostvariti na frakturiranju?

ko su kapital i politi ke elite našli zajedni ku ra unicu u tom aranžmanu, neka nas isele! Neka žrtvovano podru je pretvore u eksploatacijako polje, mrtvu zonu, a nas neka presele u sigurnije podru je. Neka ne glume da je sve sigurno tako što e zataškavati posljedice, ostavljaju i stanovnike da žive u lažnoj sigurnosti. ezaposlenost je velika i politi ari i kapital misle da je sada prava prilika da nam na ime toga uvale svaku mogu u prljavštinu na kojoj mogu dobro zaraditi. Samom najavom frakturiranja u tzv. Zašti enoj zoni uz rijeku Muru pala je vri-

Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr

jednost i prirodi i krajoliku i nekretninama gra ana u naseljima uz Muru. Ponovno smo podani ki podvili rep pred krupnim kapitalom, ne znaju i pregovarati s njim.

20. ožujka 2015.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ZGRADA Centra Rudolfa Steinera u Donjem Kraljevcu nalazi se pred završetkom, a koplja se lome oko na ina upravljanja PIŠE: JOSIP ŠIMUNKO

grada Centra Rudolfa Steinera u Donjem Kraljevcu nalazi se pred završetkom i ovo prolje e trebala bi biti dovršena te stavljena u funkciju. Na elnik Op ine Donji Kraljevec Miljenko Horvat rekao nam je da u ovom trenutku traju razgovori oko budu nosti samog centra i njegove održivosti. Naime, Op ina Donji Kraljevec kao jedan od osniva a želi da se u Centru odvijaju javne aktivnosti na dobrobit za cijelu Op inu, a ne samo aktivnosti vezane za Rudolfa Steinera. Naime, im zgrada bude dovršena, Op inu e optere ivati režijski troškovi održavanja zgrade, što iznosi oko sto tisu a kuna godišnje. O završetku Centra nedavno je održan sastanak u Njema koj s najve im donatorom, Peterom Daniellom Porscheom. Tada su župan Matija Posavec i na elnik Op ine Donji Kraljevec Miljenko Horvat te ravnateljica Centra Sandra Perca dogovarali budu e aktivnosti Centra i njegovo stavljanje u punu funkciju. Župan Matija Posavec tada je uz ostalo rekao: Potencijal je u ovom podru ju djelovanja izuzetan kako iz poljoprivrednog aspekta, jednako tako i turisti kog, te vam osobno garantiram da se sam projekt ni u jednom trenutku ne e dovesti u pitanje ni u jednom segmentu. Donator Peter Daniell Porsche tom je prigodom naglasio: - Objekt smo zajedno napravili da bi ga se koristilo u svrhe promocije rada, djela i nauka upravo vašeg Me imurca Rudolfa Steinera, uz napomenu da želi što više aktivnosti u Centru, te da ekonomija i novac nisu sami sebi svrhom, ve da se mora unaprje ivati op edruštvena dobrobit. Na elnik Op ine Miljenko Horvat tada je rekao da je uvjeren da e se uspjeti pro ilirati Donji Kraljevec kao budu i centar biodinami ke poljoprivrede u Europi. U ovom trenutku traže se najbolja rješenja za održivost Centra Rudolfa Steinera i zasad nema ve ih pomaka. Da pojednostavimo, traži se na in da Centar bude otvoren za javnost Op ine, odnosno svim gra anima, a to zna i i onima koji nisu poklonici u enja Rudolfa Steinera, ve turisti i znatiželjnici, ali da istovremeno budu omogu en i pozitivan razvoj aktivnosti vezanih za Rudolfa Steinera.

Više otvorenih opcija upravljanja U tom smislu na sastanku u Njema koj spomenuta je i takozvana B varijanta održivosti Centra Rudolfa Steinera. Politike i ljudi se mijenjaju i ne bi se smjelo dogoditi da nakon velikih ulaganja u Centar jednog dana politika u Me imurju donese odluku suprotno po etnim ulaganjima. Kako bi na neki na in zaštitio svoja dosadašnja ulaga-

Ružno pa e postalo poželjno, no tko e držati klju ? U ovom se trenutku traže najbolji na ini kako e se iskoristiti i tko e držati klju Centra Rudolfa Steinera u svojim rukama. Na elnik Op ine Donji Kraljevec Miljenko Horvat traži na ine i programe da Centar bude otvoren svim gra anima Op ine, a ne samo Steinerovim poklonicima ostati jedna od varijanti u pri uvi.

Najve i dio sredstava nabavljen donacijama

Zgrada Centra Rudolfa Steinera u Donjem Kraljevcu treba i unutrašnje ure enje

nja, ako bi se kojim slu ajem zbog politi kih silnica ukinuo Centar, Peter Daniell Porsche predložio je kao jednu od mogu nosti da se u Donjem Kraljevcu formira udruga Rudolfa Steinera, koja bi zatim na 99 godina dobila mogu nost rada i djelovanja u Centru Rudolfa Steinera i upravljanja u njemu, zajedno s Op inom Donji Kraljevec. No to je tek druga opcija, samo ovlaš spomenuta, te nije posebno razmatrana. Prema rije ima zamjenika predsjednika i lana Upravnog vije a Centra Rudolfa Steinera Mladena onke, ravnateljica Sandra Perca trebala bi Upravnom vije u ponuditi cjelokupni program aktivnosti Centra kroz godinu, što bi trebalo obuhvatiti ne samo aktivnosti vezane za Rudolfa Steinera, ve i druge javne aktivnosti koje bi pomogle da on postane samoodrživ. Upravno vije e zapravo je prihvatilo

godišnji plan i program aktivnosti, no to se sad želi još više de inirati. Naime, vodstvo Op ine Donji Kraljevec mora se usuglasiti što želi od Centra, to nije, koje programe kroz godinu. Mladen onka vidi ulogu Centra ponajprije u razvijanju turisti kih potencijala Op ine Donji Kraljevec i Me imurja te razvoju biodinami ke poljoprivrede, za što postoje uvjeti. Na elnik Op ine Miljenko Horvat pak je demantirao glasine da želi u zgradu Centra Rudolfa Steinera preseliti glazbenu osnovnu školu, kaže, to mu nije ni nakraj pameti, no to ne zna i da u enici tu ne bi mogli održavati koncerte. S druge strane, me u poklonicima Rudolfa Steinera postoji niz umjetnika koji bez problema mogu osmišljavati umjetni ke projekte. Centar svakako može organizirati niz predavanja vezanih uz

djelo Steinera, ali i suvremenosti, jer sa smr u Rudolfa Steinera nije stao razvoj društva u cjelini, razne male izložbe i drugo. Drugim rije ima, u ovom se trenutku traže najbolji na-

ini tko e držati klju Centra Rudolfa Steinera u svojim rukama te, još važnije, na koji na in. Javna ustanova Centra Rudolfa Steinera zasad je, ini se, ipak najbolje rješenje, a takozvana B varijanta može

Mladen onka, zamjenik predsjednika Upravnog vije a Centra Rudolfa Steinera: - Vidim ulogu Centra ponajprije u razvijanju turisti kih potencijala Op ine Donji Kraljevec i Me imurja te razvoju biodinami ke poljoprivrede, za što postoje uvjeti

Ako je po onoj narodnoj da klju drži onaj koji je inancirao projekt, a najviše sredstava nabavljeno je donacijama od poklonika Steinera, pogotovo Petera Daniella Porschea i drugih, dok su Op ina Donji Kraljevec i Me imurska županija sudjelovale u manjem djelu, onda bi javna ustanova Centra Rudolfa Steinera trebala biti nositelj upravljanja zgradom, ali bi istovremeno trebala osmisliti i šire programe kako bi se zadovoljio interes svih gra ana Op ine i turista. Dosad je ure enje zgrade Centra stajalo oko etiri milijuna kuna, a najve i dio nabavila je ravnateljica Sandra Perca donacijama iz inozemstva od poklonika Steinera. Kona no, Upravno vije e prihvatilo je program rada Centra za ovu godinu. Stvar nije tako jednostavna jer je državna tvrtka Hrvatska pošta dala zgradu bivše pošte Op ini, koja ju je namijenila za Centar Rudolfa Steinera. Na elnik Miljenko Horvat susreo se ovih dana i s gradona elnikom grada Maribora Andrejem Fištravcom, koji je poklonik u enja Rudolfa Steinera, a radi pomo i oko utvr ivanja programa za Centar u Donjem Kraljevcu. Naime, grad Maribor može ponuditi suradnju i kvalitetni program, što e biti od obostrane koristi, uostalom, mnogo je Me imuraca u Mariboru. Na kraju treba naglasiti da je današnja ure ena zgrada Centra Rudolfa Steinera od ružnog i derutnog pa eta stare pošte postala jedna od najljepših zgrada u Op ini Donji Kraljevec i poželjna destinacija za mnoge poglede, što zna i da je zasad pri a o Rudolfu Steineru uspješna pri a, pa neka tako i ostane. (J. Šimunko)

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

20. ožujka 2015.

MALA I SREDNJA poduze a kreiraju najviše radnih mjesta

ŽUPANIJE KOJE nude optimizam

Me imurska i još tri imaju rezultate Predstavnici e riju županija koje su u samom vrhu ljestvice konkurentnos u Hrvatskoj u Puli su održali sastanak na kojem su dogovorili nove korake s ciljem unaprje enja odnosa, ali i predstavljanja primjera dobre prakse Hrvatskoj. Tako su na etvrtom ovakvom sastanku u posljednjih godinu dana župan Me imurske županije Matija Posavec, župan Varaždinske županije Predrag Štromar, župan Istarske županije Valter Flego te zamjenik župana Primorsko-goranske županije Marko Boras Mandi napravili prvi korak te pokrenuli inicija vu formiranja radne skupine u kojoj e bi predstavnici lokalne i županijske izvršne vlas , predstavnici nevladinih udruga i znanstvenih ins tucija, a koja e radi na prijedlogu decentralizacije i regionalizacije Hrvatske. Kako je istaknuto na sastanku, tek se treba stru no utvrdi ho e li eventualni teritorijalni preustroj biti koristan te se upravo i zato želi napravi adekvatna analiza. Potrebno je teritorijalno preustroji op ine, gradove i županije, ali i prvenstveno promijeniti na in njihovog financiranja, no sve to treba napraviti sustavno, a ne odjednom jer, kako je re eno, od takvog na ina rada ne e bi koris , nego samo štete. - Siguran sam da emo prona i zajedni ki jezik i s drugim županijama i županima, ali i prvenstveno s Vladom. - tom je prilikom istaknuo varaždinski župan Štromar. - Smatram da ove e ri županije imaju što za re i i ponudi te da imaju pravo temeljem svojih primjera dobre prakse preporu i neke dobre modele te bi neizostavni faktori pri donošenju odluka o bilo kakvoj reformi. Pokazali

smo koliko znamo bi i racionalni i istinski servis gra ana, koji je danas toliko potreban Hrvatskoj. - poru io je Matija Posavec, te napomenuo da danas ne postoje nikakve službene analize preustroja Hrvatske. - Zato i želimo upravo mi, kao oni koji imaju rezultate iza svoga rada, pokrenu izradu jedne takve službene analize. - zaklju io je Posavec. - Mi shva amo da je teritorijalni preustroj Hrvatske nužnost, ali pritom ne mislimo na puko prekrajanje granica. Pri provo enju reforme treba voditi ra una o fiskalnim kapacitetima novih podru ja, kao i njihovim budu im ili dodatnim ovlas ma. - istaknuo je Flego, te napomenuo da je u takvim postupcima i vidovima upravljanja nužan i konkretniji prijenos ovlas od strane države na podru nu (regionalnu) samoupravu. - I dosad smo pokazali da smo sve prenesene poslove obavljali e kasnije nego državna razina i zato ponovno nudimo ruku pomo i državi s ciljem bolje efikasnosti. - rekao je Valter Flego. Zamjenik primorsko-goranskog župana Boras Mandi istaknuo je da ove e ri županije nude ono što Hrvatskoj nedostaje, a to je prvenstveno op mizam s pokri em. Svi su se složili da primjere ovih županija treba slijedi , jer su one dokaz da se može odgovorno i korisno za gra ane upravlja javnim sektorom. - U Hrvatskoj nije sve crno, ove županije pokazuju da može bi i druga boja. - zaklju io je Boras Mandi . Župani su razgovarali i o mogu nos ma daljnjeg povezivanja na gospodarskoj i turis koj razini te dogovorili skori ponovni susret, i to ve u travnju. (BMO)

Europa je prepoznala važnost malih i zato je osigurala potpore za njih Mala i srednja poduze a otvaraju 85 posto radnih mjesta, a u krizi su pokazala da drže kostur gospodarstva. Manje su otpuštali, jer su bili maštovitiji u zadržavanju radnika, budu i da si gubitak stru nih i kvalificiranih radnika u krizi ne mogu dopustiti. Mala poduze a dobre suradnike ne mogu otpustiti, jer e ih trebati po završetku krize. Te prednosti malih i srednjih poduze a uo ila je i Europska unija i uklju ila ih u investicijski plan za EU. U Europi postoji financijska likvidnost, a investicije su pale za 15 posto. Tako je Unija u 315 milijardi eura teškom investicijskom planu 75 milijardi eura rezervirala za male i srednje poduzetnike. Tu priliku moraju iskoristiti i naši poduzetnici, sada kada smo gra ani EU-a. Na što moraju obratiti pozornost, uli su od predstavnika EU komisije u Hrvatskoj. Me utim, pogrešan je motiv tražiti poticaje samo radi dobivanja poticaja. Potrebno je imati dobar strateški plan koji e dobivanje potpora iz EU-a samo ubrzati. U utorak, 17. ožujka u zgradi Scheier održana je kon erencija Mogu nosti i izazovi hrvatskih poduzetnika u EU-u, u organizaciji In ormacijskog centra Europe Direct akovec koji djeluje u okviru Me imurske županije te predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj. Na kon erenciji su predstavljene mogu nosti koje hrvatski poduzetnici mogu iskoristiti kao gra ani

akovec i Me imurska županija nisu slu ajno odabrani za doma ina ove konferencije

Završni dio kon erencije održan je kao panel-diskusija u kojoj su uz poduzetnike sudjelovali predstavnici Europske komisije Branko Bari evi , voditelj predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, i Marko Curavi , voditelj odjela Poduzetništvo i društveno gospodarstvo u Glavnoj upravi za unutarnje tržište, industriju, poduzetništvo te male i srednje poduzetnike u Europskoj komisiji, kao i Dražen Pros, zamjenik ministra obrta i poduzetništva Republike Hrvatske, uz doma instvo župana Me imurske županije Matije Posavca. Marko Curavi kazao je da je Hrvatska umjereni inovator ispod prosjeka EU-a i glavna zada a Hrvatske je pove anje inovacija. Dosta naših poduzetnika u poduzetništvo je ušlo iz nužde, jer su nakon propasti velikih firmi ostali bez posla, pa su u poduzetniš-

tvo ušli srcem bez strateškog plana. Franjo Sobo an iz Sobo an Interijera, koji ima iskustvo s dobivanjem poticajnih sredstva iz EU-a, objasnio je da su bespovratna sredstva koja su dobili bila samo sredstvo da zacrtane ciljeve koje su imali od ranije brže ostvare. - Na razvoju zacrtanih ciljeva radili smo dvije godine i zato smo bili uspješni u kandidacijskom postupku. - kazao je Sobo an. Matija Posavec, me imurski župan, objasnio je važnost pozitivnog okruženja za gospodarstvo. - Zbog pozitivnog okruženja gospodarstvo u Me imurju raste, ali nezadovoljni smo prosjekom pla a, koje su na dnu ljestvice u državi. - kazao je Posavec. - Mentalitet naših ljudi je proaktivan, a struktura našeg gospodarstva proizvodna i izvozno orijentirana. Javna uprava efikasna, a briga o investitorima se nastavlja i nakon otvaranja investicija. istaknuo je župan. Ljubomir Kolarek kazao je da se Prelog pokazao kao uspješna mikropoduzetni ka lokacija u kojoj je svoje investicije otvorio kapital iz sedam

svojem sjedištu, bilo manjkavo, no ini se da ovom mjerom i mjerama zadnjih godina koje se poduzimaju zbog nepla enog poreza država uzvra a udarac multinacionalkama. ržavnici su o ito došli do spoznaje da se više ne može tolerirati izbjegavanje pla anja poreza preusmjeravanjem profita, jer to postaje masovna pojava zbog razvoja komunikacija. Takozvane porezne niše sve se više kritizira i istražuje zbog utaje poreza, a ni Švicarska nije više imuna na to. itanje je ho e li porez na preusmjeravani i izne-

seni profit iz zemlje postati nešto što e biti uobi ajeno ili e sve ostati na pokušajima. Ako i druge zemlje prihvate takav na in oporezivanja, to bi moglo pomo i da manje razvijene zemlje iz kojih se nemilice iznosi profit mogu svojim poreznim mehanizmima to sprije iti. Na taj se na in uvodi pravilo da se porez pla a tamo gdje se profit ostvaruje i gdje je zara en, a to bi hipoteti ki moglo u neku ruku promijeniti smjer globalizacije. oliko to može promijeniti gospodarsku sliku polu-

Europske unije te strategije i mjere koje postoje na državnoj razini.

Inovativnost jedina može generirati razvoj

zemalja svijeta, od Amerike do Singapura. Iskustva s pla ama razli ita su, od jako dobrih u metalskoj branši do loše pla enih u tekstilnoj i kožnatoj industriji. Interes poduzetnika za poticaje iz EU-a raste, proširuju se mogu nosti dobivanja poticaja, ne samo za inovacije u proizvodnji, ve i razvijanje raznih poslovnih procesa i modela.

Rizik, ali i mogu nosti - Poduzetnici moraju pritom razmišljati da tehni ko znanje nije dovoljno, ve ho e li to što su proizveli odgovarati kupcu. Naime, ulazimo u razdoblje ekonomije, koje nosi sve više rizika, ali i više mogu nosti. Na to pak se svakako mora nadograditi obrazovanje za poduzetništvo, što mora biti visoko na listi prioriteta. - istaknuo je Ivan Pla ko, direktor TIC-a. - I zaposlenici moraju biti poduzetni ki nastrojeni, a taj mentalni sklop potrebno je graditi od osnovne škole. (BMO)

GLOBALNO I LOKALNO

Država uzvra a udarac

ini se da se stvari mijenjaju i u javnim financijama, došlo je vrijeme da i država uzvrati udarac. Odluka britanskog ministra financija da od idu eg mjeseca uvede porez na profit multinacionalnih kompanija koje ne pla aju porez u toj zemlji jako je odjeknula u gospodarskoj s eri. o zna i da e veliki svjetski poslovni divovi poput Googlea, Amazona

i mnogih drugih ubudu e morati jedan dio kola a ostavljati u državi u kojem ga ostvaraju. Konkretno, govori se o stopi od 25 posto, a to zna i da bi se od ostvarenog profita jedna etvrtina oporezovala u Velikoj Britaniji. Dosad se ostvareni profit preusmjeravao izvan zemlje bez oporezivanja. Prema najavama, na taj bi na in britanska država postala bogatija za preko tri milijarde unti.

vo enje lokalnoga državnog poreza za tvrtke koje profit ostvaruju internetskim poslovanjem ili drugim na inom poslovanja i iznose ga nova je mjera države protiv posvemašnje globalizacije. Ho e li ona uspjeti, vidjet emo, no neki ve izgovaraju onu narodnu: Došla maca na vratanca. osad je oporezivanje multinacionalnih kompanija, koje su porez uvijek pla ale negdje drugdje, naj eš e po

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

razvijene zemlje poput naše, nije jasno, no sama ideja da javna država pokaže zube privatnom kapitalu nije loša.

20. ožujka 2015.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

U VELJA I daljnji optimizam za zaposlenost u Me imurju

Posao pronašlo više od etiristo ljudi Najviše zapošljavanja bilo je u prera iva koj industriji (139), gra evinarstvu (45), obrazovanju (35), trgovini (32) i ugostiteljstvu (20) Krajem velja e u evidenciji Podru nog ureda akovec bile su 6324 nezaposlene osobe. U odnosu na velja u 2014. godine bilo je za 24,3 posto nezaposlenih manje, a u odnosu na sije anj ove godine svega 0,2 posto manje. Ne zaboravimo, u sije nju je došlo do sezonskog pove anja nezaposlenosti, nakon što je nezaposlenost više mjeseci uzastopno padala. Ukupno su tijekom velja e iz evidencije nezaposlenih izaš-

le 553 osobe, što je smanjenje broja brisanih u odnosu na sije anj 4,4 posto, dok je u odnosu na velja u 2014. zabilježeno pove anje brisanih za 12 posto. Zbog zaposlenja je u velja i evidenciju napustilo 413 osoba, a broj zaposlenih pove an je za 8,4 posto u odnosu na velja u 2014. godinu, kao i prethodni mjesec 26,7 posto. Na temelju radnog odnosa zaposlene su 372 osobe, 92,5 posto, dok je 31 osoba, odnosno 7,5 posto njih, zapo-

Najviše nezaposleni: stariji od pedeset godina Mladi do 24 godine ine 20,9 % (1318) ukupne nezaposlenos , udio osoba srednje dobi je 50,2 % (3176), dok je udio starijih od 50 godina 28,9 % ili 1830 nezaposlenih osoba. Udio nezaposlenih za sve tri navedene dobne skupine tako er se zadržao na razini prošlog mjeseca. U velja i 2014. struktura osoba prema dobi bila je sljede a: udio osoba do 24 godine bio je 22,3 %, osoba srednje dobi 51,8 %, dok se preostali udio od 25,9 % odnosio na osobe starije od 50 godina.

Više nezaposlenih žena Promatrano prema spolu, u ukupnom broju nezaposlenih osoba žene ine 52,2 % (3298) ukupne nezaposlenos , a muškarci 47,8 % ili 3026 nezaposlenih osoba. Udio nezaposlenih prema spolu ostao je nepromijenjen u odnosu na prethodni mjesec, dok je naspram velja i 2014. godine zabilježen rast udjela žena za 2,1 %.

Stopa nezaposlenosti pala za tri posto!

Prera iva ka industrija u Me imurju i dalje zapošljava najviše, što je poželjno za gospodarski rast koji se doga a kod nas, ali ne i u ostatku zemlje

slena na temelju drugih poslovnih aktivnosti: stru nog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa, registriranja trgova kog društva ili obrta ili ugovora o djelu. Najviše zapošljavanja bilo je u prera iva koj industriji (139), gra evinarstvu (45), obrazovanju (35), trgovini (32) i ugostiteljstvu (20). U evidentiranoj nezaposlenosti prevladavaju osobe sa završenom srednjom školom za zanimanja u trajanju do tri

godine i školom za KV i VKV radnike (1984 ili 31,4 %). Potom slijede osobe sa srednjom školom za zanimanja u trajanju od 4 godine i više te gimnazijom (1420 ili 22,4 %), osobe sa završenom osnovnom školom (1396 ili 22,1 %) i osobe bez škole i s nezavršenom osnovnom školom (907 ili 14,3 %). Najmanje je evidentiranih nezaposlenih osoba sa završenim visokoškolskim obrazovanjem, i to: s fakultetom i akademijom

(283 ili 4,5 %) te prvim stupnjem fakulteta, višom školom i stru nim studijem (334 ili 5,3 %). Udio nezaposlenih s de icitom obrazovanja (bez škole, s nezavršenom osnovnom školom i svega završenom osnovnom školom) obuhva a 36,4 % od ukupno nezaposlenih osoba, što je pove anje udjela u odnosu na prethodni mjesec (0,7 %) i velja u 2014. (1,5 %). Što se ti e dužine ekanja na zaposlenje, udio dugotrajno

Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, u prosincu 2014. u Me imurskoj županiji bio je registriran (promatrano kao zaposlene osobe) 38.361 ak vni osiguranik, što je 429 osoba više nego u prosincu 2013. godine. Koriste i se navedenim podacima, stopa registrirane nezaposlenos prema administra vnim izvorima u prosincu 2014. bila je 14 %, dok je u prosincu 2013. godine stopa bila 17,1 %. nezaposlenih osoba, odnosno osoba koje na zaposlenje ekaju duže od jedne godine, jest 46, % (2907 osoba) odnosno 0,8 % više nego prethodni mjesec, dok je u odnosu na velja u 2014. godine evidentirano zna ajnije pove anje udjela – 3,5 %.

BAUWELT – dom po mom

U Varaždinu otvoren BauWelt

Predstavljanje Sobo an interijera na sajmu u Frankfurtu

SOBO AN INTERIJERI na prestižnom sajmu ISH u Frankfurtu

Druga hrvatska trgovina BauWelt, za gradnju i dom, otvorena je u etvrtak, 19. ožujka u sklopu trgova kog centra Supernova Varaždin, na mjestu nekadašnjeg OBI-ja. Na velikom otvorenju centra brojnim posje teljima obra li su se Tomislav Leko, generalni direktor BauWelta, Holger Neumann i mag. Patricija Tkal ec, predstavnici trgova kog centra Supernova, te Goran Habuš, gradona elnik Varaždina. Tim je povodom Tomislav Leko izjavio: - BauWelt je trgovina s konceptom ‘uradi sam’, te nudi sve za ku u, dom

i vrt. Novost koju predstavljamo jest i zbog injenice da smo jedini centar za gradnju i dom smješten

Svijetu predstavili inovativni Raznolik asortiman hotelski namještaj Tvrtka Sobo an interijeri iz Murskog Središ a svojim inovativnim namještajem predstavila se na prestižnom sajmu ISH u Frankfurtu, koji se održao od 10. do 14. ožujka. Njihovo sudjelovanje bilo je na temu Hoteli bez ograni enja, a predstavili su se hotelskom opremom inovativnog dizajna made by Sobo an interijeri. Na sajmu je izložen inovativan i posebno dizajniran namještaj za hotelske sobe koji predstavlja raznolikost primjene materijala Samsung Staron (STARON® Solid Surfaces) te spoj modernog dizajna, funkcionalnosti i vrhunske obrade materijala, a

u sebi sadrži integrirana najnovija tehnološka rješenja u podru ju multimedije prema individualnim željama hotelijera. Trenutno je najaktualnija suradnja s proizvo a em mineralnog materijala Samsung Staron, SAMSUNG Chemical Europe Staron GmbH. Osnovna djelatnost poduze a jest proizvodnja namještaja i opreme, pri emu koriste najmoderniju tehnologiju i strojeve te izra uju proizvode visoke kvalitete. Sobo an interijeri posebno iskazuju svoju visoku kvalitetu, estetiku i funkcionalnost proizvoda u opremanju hotela svjetski poznatih hotelskih

lanaca u Hrvatskoj (Imperial, Liburnia i Valamar). Ure enjem i opremanjem svjetskih brendova u Hrvatskoj poduze e je steklo reputaciju pouzdanog partnera te reference prvoklasnog proizvo a a za opremanje prodajnih kapaciteta diljem Europe i šire za tvrtke kao što su: Intersport, Samsung, Modiana, Mercator, Pet centar, Adidas, Nike itd. Sobo an interijeri d. o. o. jest privatno poduze e, u vlasništvu obitelji Sobo an, koje trenutno zapošljava 110 djelatnika, uklju uju i i tim stru nih visokoobrazovanih inženjera za razvoj i proizvodnju. (BMO)

BauWelt je novo ime na hrvatskom tržištu centara s konceptom “uradi sam”. Centar u Slavonskom Brodu prvi je u nizu centara koje BauWelt planira otvori u drugim hrvatskim gradovima, prije svega u Varaždinu i Sisku. Ono po emu se BauWelt razlikuje od ostalih sli nih centara jest injenica da se nalazi u sklopu trgova kog centra Supernova te tako osigurava mjesto za kupnju za sve lanove obitelji, štede i me vrijeme kupovine. Jednaki koncept BauWelt e slijedi i u svim ostalim centrima u Hrvatskoj, gdje je tako er, kao i u Slavonskom Brodu, odabrao trgova ki centar Supernovu kao partnera. Asor man proizvoda je raznolik - na prodajnoj površini od 5500 kvadratnih metara u ponudi je preko 30.000 ar kala za gradnju, dom i vrt. Osnovnu ponudu ini gra evinski materijal, rasvjeta, keramika i oprema za kupaonice, apara i ala za ku u i vrt, vrtne garniture te veliki i privla ni asor man proizvoda za ku nu dekoraciju s povoljnim cijenama. Posebna se pažnja daje upravo konceptu “uradi sam”, osiguravaju i kroz asor man opremu i alate pomo u kojih krajnji kupci mogu s lako om obavi sve poslove u vlas tom domu i vrtu.

unutar trgova kog centra, te kako bismo postali poželjno mjesto kupnje za cijelu obitelj. Naš asor man namijenjen je malim i velikim majstorima te vjerujemo da e u ponudi više do 30 su a proizvoda na gotovo 5 su a kvadrata svatko na i nešto za sebe kako bi izgradio dom po svom. Gradona elnik Goran Habuš pozdravio je dolazak BauWelta u Varaždin te istaknuo kako je vrijedna svaka poduzetni ka inicijativa koja sa sobom nosi zapošljavanja i nove projekte. Sve ano otvorenje centra BauWelt imalo je i humanitarni karakter, te je Tomislav Leko u ime BauWelta uru io donaciju od 15.000 kuna Savjetu mladih grada Varaždina za ure enje Centra za mlade.

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

20. ožujka 2015.

IZNENA UJU A ODLUKA Županijskog suda u Varaždinu o zatvaranju za javnost cijeloga kaznenog procesa protiv Marka Taradija Zamjenica županijskoga državnog odvjetnika na po etku su enja Marku Taradiju iz akovca, optuženom za dva teška kaznena djela, na Županijskom sudu u Varaždinu u srijedu je iznena uju e zatražila da se javnost isklju i s rasprave. Kao glavni razlog navela je zaštitu maloljetnog sina jedne od napadnutih, koji je sudjelovao u jednom od slu aja pokušaja ubojstva, kao i zaštitu osobnog i obiteljskog života žrtava. Sudsko vije e isti je prijedlog prihvatilo zbog zaštite maloljetnika, iako se obrana usprotivila tome. Tako novinari ne e mo i sudjelovati u pra enju procesa u kojem se o ekuje da se iznose i pikanterije iz me usobnog odnosa dviju poznatih akove kih obitelji Sobo anec i Crn ec, koji je dugo vremena bio o ito isprepleten, da bi kulminirao najtežim kaznenim djelima, te samoubojstvom Miljenka Crn eca za kojeg se sumnja da stoji iza svih nemilih doga aja.

Tajne odnosa poznatih akove kih obitelji ne e mo i u javnost Marko Taradi stiže na su enje iz varaždinskoga istražnog zatvora

Dva pokušaja ubojstva Podsjetimo da je u ovom procesu Taradi optužen da je 2008. pucao na poduzetnicu Nikolinu Babi kada se automobilom vozila od ku e svoje sestre Ane Marije Sobo anec Duji u Ulici Mate Lovraka. Tako er ga se tereti da je 2013. postavio ru nu bombu M-75 u živicu Ane Marije, koju je aktivirao i bio teško ozlije en komunalni radnik Sre ko Varga. Taradi negira umiješanost u oba slu aja i brani se tvrdnjom da mu je sve smjestio Miljenko Crn ec, koji se ubio nakon što je

Taradi uhi en. Prije negoli je po elo su enje Taradijeva obrana uspjela je ponuditi milijun kuna jam evine (pretpostavlja se u nekretninama) kako bi ga se pustilo na slobodu, ali taj je zahtjev od strane suda odbijen. Taradi je ina e iz brojne i skromne akove ke obitelji, a u vezi je s djevojkom iz Oporovca s kojom se navodno trebao i vjen ati. Ona vrsto stoji iza njega i zajedno s obranom na elu s varaždinskim odvjetnikom me imurskog porijekla Marijem Soka em bori se da dokaže kako Marko nije ništa kriv. Miljenko Crn ec ustrijelio se hicem iz pištolja u Ulici Janka Slogara, tridesetak metara od obiteljske ku e poduzetnice Nikoline Babi , na koju je, kako se sumnja, 30-godišnji Taradi pucao 2008. godine kada se vra ala ku i iz posjeta sestri, a lani je ispred sestrine ku e u Ulici Mate Lovraka postavio i eksplozivnu napravu. (mn)

CRNA KRONIKA POLICIJSKA RACIJA - protiv ispijanja alkohola na javnim mjestima u akovcu LJEPŠE VRIJEME na ceste mami sve više motociklista, ali i policijske snage

Tridesetak mladih opijalo Pazite se, na ceste se na otvorenom stižu i “lete i policajci”

Prošli vikend policijski službenici Policijske postaje akovec proveli su represivno-preventivnu akciju s ciljem suzbijanja konzumacije alkohola na javnim površinama u gradu akovcu. Temeljem odredbi odluke Grada akovca o održavanju i ure enju naselja zabranjena je konzumacija alkohola na javnim površinama. Policijski službenici ili komunalni redari koji zateknu osobu u konzumaciji alkohola na javnim površinama izdaju joj pisano upozorenje, a ukoliko se radi o ponavlja u opisanog prekršaja,

osoba je dužna prisustvovati edukativnom predavanju o štetnosti alkohola u Centru za socijalnu skrb ili Zavodu za javno zdravstvo. Ignoriranje poziva na edukaciju nužno povla i aktivaciju nov ane kazne od 500 kuna. Takve odluke postoje i za podru je gradova Prelog i Mursko Središ e te op ina Nedeliš e i Donji Kraljevec. Tijekom provo enja spomenute akcije na više lokacija u užem centru grada akovca policijski službenici u ispijanju alkoholnih pi a zatekli su trideset i pet osoba, od kojih je

etvero bilo maloljetno. Policijski službenici e i dalje samostalno ili u suradnji s državnim inspektoratom i komunalnim redarstvom nastaviti planirati i provoditi ovakve kontrole. Akcije e biti usmjerene na utvr ivanje i procesuiranje svih oblika kažnjivih radnji na štetu ili u vezi s maloljetnim osobama, kao što su zabrana prodaje alkoholnih pi a maloljetnim osobama i sprje avanje štetnih ponašanja maloljetnika, odnosno konzumacija alkohola osoba svih dobnih skupina na javnim gradskim površinama.

Policijski službenici Postaje prometne policije akovec proveli su tijekom prijepodneva u srijedu, 18. ožujka, na poligonu Hrvatskog autokluba u Pribislavcu, trening upravljanja službenim policijskim motociklima.

Bila je to prilika da se na jednom mjestu prikaže vozni park PU me imurske sastavljen od raznih tipova motocikala, te prilika za demonstraciju prometnih vještina službenika i njihovu upu enost u propise uprav-

ljanja motociklima. Uskoro e se popularni “lete i policajci” pojaviti na prometnicama jer je lijepo vrijeme ve izmamilo prve motoriste na ceste, pa se o ekuje i poja ana aktivnost policajaca na motociklima. (n )

UHI EN nakon etiri godine

Policija otkrila provalnika u kafi u Kotoribi Nakon što je po etkom 2011. tada 17-godišnji mladi provalio i pokrao kafi u Kotoribi, kriminalisti ka mu je policija ipak ovih dana stavila sol na rep. Njegov in, provala i kra a par tisu a kuna, završit e u posebnom izvješ u akove kom državnom odvjetniku.

- Policijski službenici Policijske postaje Prelog dovršili su kriminalisti ko istraživanje nad 21-godišnjakom s podru ja Me imurske županije zbog osnova sumnje da je po inio kazneno djelo teške kra e. Sumnja se da je u no i s 7. na 8. sije nja 2011. godine

u Kotoribi, Ulici Stjepana Radi a, provalio u prostorije ugostiteljskog objekta te otu io novac, ime je oštetio vlasnika za nekoliko tisu a kuna. Protiv osumnji enika bit e podneseno posebno izvješ e op inskom državnom odvjetniku u akovcu. - izvijestila je policija. (n )

Jake snage PU me imurske na motociklima spremaju se za novu sezonu

20. ožujka 2015.

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

SVETI JURAJ NA BREGU i dalje muku mu i s klizištima PIŠE: VLASTA VUGRINEC

Podrivanje ograde kod Megli a, ošte enje novoga košarkaškog igrališta kod mati ne škole, kaskade u Zasadbregu - samo su dio šteta koje je prouzro ilo novo klizište tla u Op ini Sveti Juraj na Bregu. Stoga nije ni udno što je upravo ta tema dominirala i aktualnim satom posljednje sjednice tamošnjega Op inskog vije a. Naime, još se nisu sanirale štete od lanjske kataklizme na op inskom groblju, a ve prijete nove nevolje. I to u doslovnom smislu. Prema rije ima na elnika An elka Nagrajsalovi a, najteža je situacija kod obitelji Denisa Šopara, koji nema vremena ekati prepiske izme u Op ine, Županije i raznih ministarstava kako bi se stvar riješila, te e ih najvjerojatnije trebati evakuirati iz njihove ku e. A nevolje u Zasadbregu zapo ele su prošlo prolje e kada je dio terena jednostavno propao, a onda je krajem studenoga mali brežuljak, natopljen kišom, po eo lagano kliziti nose i sve sa sobom, i to u dužini od oko 300 metara. Pokrenuo se teren s vinogradima, ostavljaju i iza sebe prave kaskade.

Proklizilo tek izgra eno školsko košarkaško igralište Prvo su mislili kako je kriv izvo a , no vrlo brzo postalo je jasno da je izvo a sve izveo po propisima, a štetu je prouzro ilo pomicanje tla ku e Šoparovih ako ne bude prekasno. Potegnulo se i pitanje klizišta u Op ini Štrigovi, koja je dobila sredstva za sanaciju, no, kako je objasnio na elnik, tamo se radilo o šteti uz državnu ceste. U Svetom Jurju na Bregu klizišta su, nažalost, uglavnom uz nerazvrstane ceste i na privatnim parcelama.

- Ku a je to mojeg oca koju smo obnovili i uselili se u nju prije godinu i pol. Imali smo u planu polako ure ivati i okoliš, izgraditi garažu, no sada nemamo volje ni za što. Rekli su mi da ne smijem ništa dirati i da moram ekati dok se tlo ne osuši. Klizište sam ogradio, postavio znak opasnosti i sada je sve u Božjim rukama. Ve sam mislio da sam ja kriv jer sam iskr io vinograd, no klizište se proteže gotovo tristo metara. Evo klizi i susjedov vinograd. Svjestan sam toga da novac nema ni Op ina ni Županija, a da se ni sanacija ne može obaviti preko no i, no o ekujem od nadležnih da se barem zaustavi daljnje klizanje. - poru io nam je na kraju.

Denis Šopar: - Sada je sve u Božjim rukama Nekoliko dana prije sjednice posjetili smo i obitelj Denisa Šopara, koja je van sebe gledaju i iz dana u dan nove pukotine sve bliže i bliže ku i.

Sanacija košta jako puno Trenutno najviše strepi obitelj Šopar, kojoj je ku a na najnižem terenu i najnovija pukotina tik pred ku nim pragom, što e re i kako se teren i dalje mi e. - Svi smo tu u Zasadregu bili na terenu. - objasnio je na elnik Nagrajsalovi . - To nije ni za gledati. S nama je bio i profesor Soldo, naš vode i stru njak za klizišta. Nažalost, trenutno ne možemo puno toga u initi. Odnekud se sad tu pojavila i voda, premda je dosad nikad nije bilo. Dogovorili

Od prošlog ljeta do danas sve se promijenilo: Denis Šopar nedavno je uredio ku u i okoliš, a sada se klizište proteže gotovo tristo metara

Ravnatelj Škole Mladen Beuk pokazuje ošte enje košarkaškog igrališta

smo dolazak jednog gusjeni ara kako bi se teren isušio, odnosno maknula voda. Tek kada se teren prosuši možemo razgovarati o postavljanju pilota kojima bi se zaustavilo daljnje klizanje. Bojim se kako e sanacija možda stajati i više negoli vrijede sami objekti. Ista stvar je i s klizištem koje je oštetilo novo košarkaško igralište. Povjerenstvo

je bilo na mjestu doga aja i utvrdilo kako je ono neupotrjebljivo. Prvo su mislili kako je kriv izvo a , no vrlo brzo je postalo jasno da je izvo a sve izveo po propisima, a štetu je prouzro ilo pomicanje tla. Škola je u ingerenciji Županije, a i osigurana je u slu aju ovakvih šteta, pa e se problem tu brzo riješiti. Naime, ve je napravljen i elaborat shodno

kojem bi se budu a klizišta oko škole zaustavila tzv. drenovima. No, te sre e nisu stradali privatni objekti. Op ina sama nema sredstva kojima bi im se pomoglo, a nema ni Županija. Ipak, zamjenik župana Zoran Vidovi najavio je kako bi se eventualno moglo ra unati na interventna sredstva kojima bi se postavili piloti kod

PREDSTAVLJENI PROJEKT, kojim se izme u ostaloga cestovnim mostom žele povezati Kotoriba i Murakeresztur, sve bliže realizaciji

Most na Muri više nije samo san Projekti za vrsti most izra eni su još 2006. godine. Prema njima, most izme u Kotoribe zultanata o mogu nostima upravo ranije spomenuti i Murakeresztura na Muri gradit e se 30 metara uzvodno od postoje ega željezni kog razvoja grani nih prijelaza. cestovni most na relaciji Kotoriba - Murakeresztur mosta. Dužina e mu biti 170, širina 16 metara, a nosivost 80 tona Financiranje putem EU fondova Ho e li se višegodišnja želja mještana najisto nijeg dijela Me imurja da se izgradi vrsti cestovni most izme u Kotoribe i Murakeresztura, koji otvara put prema srednjoj Europi, napokon ostvariti? Op ina Kotoriba godinama se zalaže da se izgradi cestovni prijelaz, a kako se mjesto nalazi u “prometnom slijepom crijevu”, most e ne samo Kotoribi, nego i cijelom tom kraju, otvoriti vrata u svijet. Kako saznajemo, 10. ožujka je u maloj vije nici Me imurske županije održana prezentacija rezultata projekata ma arskih kon-

Nedaleko od željezni kog mosta predvi a se izgradnja i cestovnog, za još bolje povezivanje sa susjedima preko granice

Prezentaciju je provela tvrtka Agenda Consulting d. o. o. u duhu upotpunjavanja procesa europske integracije Hrvatske, a u želji za produbljivanjem hrvatsko-ma arske gospodarske suradnje i unaprje enja prometnih veza na zajedni koj granici. Projekt bi trebao biti završen do 1. travnja, a njemu se predvi a povezivanje Hrvatske i Ma arske, uz sedam postoje ih grani nih prijelaza na Muri i Dravi, s još osam novih cestovnog karaktera. Dobra vijest za donjome imurski kraj jest to da se u Me imurskoj županiji planira jedan prijelaz, i to

koji bi, prema objektivnim pokazateljima, trebao biti izgra en do 2020. godine, a bio bi inanciran uz pomo Europske unije. Stoga se s nestrpljenjem o ekuje završetak projekta jer bi nakon toga Hrvatska i Ma arska trebale potpisati me udržavni sporazum, a što je preduvjet daljnje realizacije istog. Podsjetimo, projekti za vrsti most izra eni su još 2006. godine. Prema njima, most izme u Kotoribe i Murakeresztura na Muri gradit e se 30 metara uzvodno od postoje ega željezni kog mosta. Dužina e mu biti 170, širina 16 metara, a nosivost 80 tona. (alf)

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

DJE JI VRTI “MASLA AK” dobiva toplinsku fasadu

Mursko Središ e osiguralo bespovratna sredstva za obnovu fasade

Obnova fasade Vrti a stajat e oko 260 tisu a kuna

Za obnovu fasade na Vrti u “Masla ak” u Murskom Središ u, koji se nalazi u staroj zgradi s po etka prošlog stolje a, Grad Mursko Središ e uspio je osigurati bespovratna sredstva. Dje ji vrti “Masla ak” tako e dobiti ne samo ljepšu, ve i, što je još važnije, topliju fasadu, ime e u budu nosti štedjeti na grijanju. Grad Mursko Središ e prijavio je obnovu fasade Vrti a na javni poziv za potpore za poticanje pove anja energetske u inkovitosti i korištenje obnovljivih izvora energije. Ministarstvo gospodarstva odobrilo je bespovratna sredstva u iznosu od 105.651 kunu, koja e Grad utrošiti na izradu toplinske fasade na Vrti u. Ukupno e obnova fasade stajati oko 260 tisu a kuna. Ostatak do potrebne svote osigurat e Grad iz prora una. No obnova fasade na sadašnjem Vrti u ne zna i da je Mursko Središ e odu-

stalo od gradnje novog vrti a. Projekti za novi vrti trenutno se uskla uju sa sadašnjom zakonskom regulativom i mogu noš u fazne gradnje. A dok se ne izgradi novi, i postoje i je potrebno održavati kako bi bio primjeren za boravak djece u njemu.

Dovezite granje i biljni otpad za vuzmenku U subotu uo i Uskrsa na lokaciji Pašnik - Slatine u Murskom Središ u priprema se vuzmenka. Zbog toga se obavještavaju gra ani da na tu lokaciju mogu slobodno dovoziti i deponirati granje te ostali biljni otpad, koji e Rudarski zbor Mursko Središ e iskoristiti za gradnju i paljenje vuzmenke. Bojan Bra ko, referent za informiranje, i Dolores Vrtari , voditeljica TIC-a, zadužuju se za dogovor s Rudarskim zborom Mursko Središ e za organizaciju vuzmenke.

Nisu zaboravljeni ni potrebiti. Tako e se za potrebe Caritasa Župe Mursko Središ e iz prora una isplatiti jednokratna nov ana pomo u iznosu od 2000 kuna radi pomo i gra anima slabijega imovinskog stanja. Župi Svetog Martina biskupa iz Svetog Martina na Muri odobrena je zamolba za nov anu pomo za nove klupe u crkvi Svete Ane u Hlapi ini, u iznosu od 7800 kuna.

Pripreme za Dan grada Dan grada Mursko Središ e ove godine bit e obilježen sve anom sjednicom Gradskog vije a i prigodnim programima u razdoblju od 13. do 22. svibnja. Tim je povodom Gradskom vije u na usvajanje upu eno ak 46 javnih priznanja, od ega jedno priznanje za po asnog gra anina, dvije nagrade za životno djelo, 25 nagrada Grada te 18 zahvalnica Grada. Priznanja zaslužnima uru uju se na Dan grada. Zvonko Vrtari , zamjenik gradona elnika, zadužen je za dogovor s kiparima radi završetka jedne preostale skulpture i njezina postavljanje na šetnicu povodom Dana grada.

Drago Belše zadužen za proljetno ure enje Drago Belše, komunalni redar, posvetit e se radovi-

ma na ure enju šetnice uz Muru u Murskom Središ u, stepenica i drve a, postavljanju nove table izvora Zvirek, bojanju drvenog cimpera kod OŠ-a Mursko Središ e, sadnji puzavca uz Cimper, ure enju te šljun anju prilaznog puta skeli Mursko Središ e - Fusek. M i ljen ko C m r e a k , predsjednik Gradskog vije a, zadužuje se za pripremu izrade Zelenog plana za potrebe Grada Mursko Središ e, u cilju zaštite krajolika uz rijeku Muru i drugih prirodnih vrijednosti na podru ju Grada.

Grad sufinancira užinu za 23 u enika Temeljem zamolbi i popisa u enika iz socijalno ugroženih obitelji, dostavljenih od strane Osnovne škole Mursko Središ e i Osnovne škole Selnica (za djecu iz Štrukovca), ove godine Grad e podmiriti 75 % troškova prehrane u školskim kuhinjama za ukupno 23 u enika s podru ja Grada. Prošle godine Grad je su inancirao 50 % navedenih troškova.

Pomo dje aku Josipu Friganu iz Pitoma e Grad e isplatiti jednokratnu nov anu pomo u iznosu od 300 kuna za dje aka Josipa Frigana iz Pitoma e, oboljelog od karcinoma plu a, te poziva sve gra ane koji su u mogu nosti da pomognu nov anim donacijama na ra un za Josipa Frigana, otvoren kod Zagreba ke banke d. d., Centar za obitelj Pitoma a, s naznakom: Humanitarna akcija za Josipa Frigana, IBAN HR8123600001501601786, za uplate iz inozemst va SWIFT: ZABAHR2X, broj ra una: 1501601786. (BMO)

20. ožujka 2015.

OP INSKO VIJE E NEDELIŠ E u znaku kritika

Što je u i a što “na Kazala je kako se zna što je u inio “njezin” župan, a št škole i gotovo je sve bilo pripremljeno, no onda je do - Tri mjeseca na godišnjem odmoru, a preostala tri po sjednicama Skupštine. - opisala je kratko vije nica Dijana Posavec svoj doživljaj izvješ a rada na elnika Op ine Nedeliš e Darka Danije za posljednjih šest mjeseci 2014. godine. Bilo je to dovoljno za daljnju žestoku izmjenu rije i i mišljenja izme u njih dvoje.

Žestoka rasprava na elnika i Dijane Posavec - Da sam ja u oporbi, i ja bih kritizirao. - branio se na elnik

Dania, te dodao kako je doživljaj programa izvršenog rada stvar osobne percepcije. - Sve što smo si zacrtali to emo odraditi do kraja mandata. Možda ste Vi, kao zamjenica župana, svojevremeno mogli i više napraviti pa bi škola u Nedeliš u bila gotova. - dodao je Dania. Oštrom replikom Dijana Posavec je uzvratila kako se zna što je u inio “njezin” župan, a što “njegov” župan. - ‘Moj’ župan (misli se na Josipa Posavca, op. a.) - rekla je - pokrenuo je projekt nove škole i gotovo je

Potpisani ekološki U Op ini Nedeliš e ovih su dana potpisani ugovori o nanciranju projekata Plana zelenog djelovanja za 2015. godinu izme u Op ine Nedeliš e i nositelja projekata. Potpisivanju su bili nazo ni i lanovi Odbora za provedbu Plana zelenog djelovanja u Op ini Nedeliš e, na elu s Franjom Logožarom, na elnik Op ine Nedeliš e Darko Dania te zamjenik na elnika Željko Kacun. Predsjednik Odbora Franjo Logožar izvijes o je kako je zaprimljeno jedanaest projekata,

od kojih je prihva eno njih osam, i to: - drvored u sportskom parku Slakovec (predlagatelj NK Slakovec - odobreno 15.000 kuna) - ure enje prostora kapelice (predlagatelj Vije e Mjesnog odbora re an - odobreno 16.000 kuna) - ure enje okoliša oko sportskog i rukometnog igrališta NK-a Centrometal Macinec (predlagatelj NK Centrometal Macinec - odobreno 12.000 kuna) - ure enje sportsko-rekreacijskog centra Ciglenice u Puš inama

OP INSKO VIJE E MALA SUBOTICA uzburkao jedan vije ni ki navod

Vladimir Mihalic izazvao buru izjavom da vatrog DVD Mala Subotica ima prihode od 124.000 kuna, DVD Palovec 84.000, DVD Držimurec-Strelec 171.000 i DVD Sveti Križ 103.000, što iznosi oko 470.000 kuna za rad etiri vatrogasna društva za prošlu godinu Op insko vije e Mala Subotica prihvatilo je na sjednici u utorak okon ani prora un za prošlu godinu. Sveukupni prihodi iznosili su 5,3 milijuna kuna, a rashodi nešto više od 5 milijuna kuna. Na elnik Vladimir Domjani objasnio je da je planirani prora un bio viši, no smanjen je rebalansom zbog toga jer se nisu realizirali projekti ure enja središta Male Subotice te prostora kod crkve zbog toga jer nije bilo sredstava od strane fondova ili države. To je ujedno bila i najve a zamjerka na okon ani prora un za prošlu godinu, a izrekao ju je vije nik Mladen Križai , koji je smatrao da je 40-postotno smanjenje prora una, pla-

nirano je bilo 8,9 milijuna, previše i da je trebalo bolje planirati, ali i u dokumentu iskazati godišnje promjene. Na kraju je prora un prihva en s osam glasova za. Potraživanja Op ine iznose ukupno 2,9 milijuna kuna, no dio vije nika smatra da su dijelom nerealna, pogotovo u dijelu poreza na tvrtku i naziv, naime, neke su tvrtke ve davno ugašene. Najve i dio iznosa, 1,7 milijuna kuna, duguje se na ime zakupa poljoprivrednog zemljišta, dok dugovi za komunalnu naknadu iznose 358.000 kuna za izi ke osobe, a 112.000 za pravne osobe. Dugovi se napla uju, no dio ide i preko Porezne uprave, što je dovodilo do zastoja.

Povela se rasprava i o tome koliki iznos sam može potpisati na elnik bez odluke Vije a, na što je upozorio vije nik Vladimir Mihalic. U zapisniku s bivše sjednice stajalo je da je oko milijun kuna, no na elnik po zakonu može sam potpisati iznos od 0,5 posto izvornih prihoda, re eno je.

Vladimir Mihalic: - Za taj novac trebali bi dati puno više Prilikom usvajanja inancijskih izvješ a o radu DVD-a Mala Subotica, Palovec, Držimurec-Strelec i Sveti Križ, vije nik Vladimr Mihalic izazvao je pravu buru rekavši da on smatra da vatrogasci dobivaju previše novca te da bi trebali nešto više dati Op ini i gra anima

za taj novac. On je naveo prihode koje dobivaju pojedina vatrogasna društva. DVD Mala Subotica tako ima prihode od 124.000 kuna, DVD Palovec 84.000 kuna, DVD Držimurec-Strelec 171.000 kuna i DVD Sveti Križ 103.000 kuna, što iznosi oko 470.000 kuna za rad etiri vatrogasna društva za prošlu godinu. Replicirao mu je vije nik Željko Jan ec i drugi vije nici, pa i na elnik Domjani , rekavši da vatrogasci dobivaju sredstva prema utvr enim zakonskim propisima, odnosno 4,8 posto poreza na dohodak. Željko Jan ec naglasio je da su vatrogasci izgradili svoj dom u Palovcu za svega 30.000 kuna, sve ostalo je bio dobrovoljni rad, te da vatrogasci moraju biti

dobro opremljeni. Na elnik Domjani ustvrdio je da su vatrogasci jedna od rijetkih udruga koja ispunjava sve svoje obveze i pomaže u nizu aktivnosti, tako, naprimjer, za fašnjak, a pomažu i branitelji. Na to je vije nik Mihalic rekao da se izvješ a javno objave elektronski, pa da se vidi reakcija mještana. Prihva eno je i izvješ e o radu Dje jeg vrti a “Poto nica” za prošlu godinu, bez ve ih primjedbi. Vrti p inu stoji nešto više od milijun kuna, zaposleno je sedam djelatnika te jedan na zamjeni, a upisano je 86 mališana. Vije nici su donijeli odluku o prodaji nekretnine - zemljišta u industrijskoj zoni u Maloj Subotici, što je priprema za javno nadmetanje. Naime, tvrtka Haix

zainteresirana je za proširenje, a to zna i ve u zaposlenost za Op inu. Po etna cijena je protuvrijednost od 15 eura za metar kvadratni. Donesena je i odluka o izradi Strateškoga razvojnog plana Op ine Mala Subotica za razdoblje od 2015. do 2020. godine. (J. Šimunko)

Kanalizacija se spaja na pro ista Podturen Na elnik Domjani obavijestio je vije nike o više važnih tema. Nakon dužih razgovora o na inu zbrinjavanja kanalizacijskih voda ini se da je napokon prona en pro ista za Op inu Mala Subotica. Prema novom rješenju Me imurskih voda, to bi možda bio pro ista u Podturnu.

20. oĹžujka 2015.

Kroz MeÄ&#x2018;imurje 11

www.mnovine.hr â&#x20AC;˘ redakcija@mnovine.hr â&#x20AC;˘ 040 323 601

Dijane Posavec

inio â&#x20AC;&#x153;mojâ&#x20AC;? Ĺžupan, a elnikovâ&#x20AC;? Ĺžupan? to â&#x20AC;&#x153;njegovâ&#x20AC;? Ĺžupan. - â&#x20AC;&#x2DC;Mojâ&#x20AC;&#x2122; Ĺžupan (misli se na Josipa Posavca, op. a.) - rekla je - pokrenuo je projekt nove oĹĄao â&#x20AC;&#x2DC;na elnikovâ&#x20AC;&#x2122; Ĺžupan (misli se na Ivana Perho a, op. a.), koji je stopirao projekt ĹĄkole sve bilo pripremljeno, no onda je doĹĄao â&#x20AC;&#x2DC;na elnikovâ&#x20AC;&#x2122; Ĺžupan (misli se na Ivana Perho a, op. a.), koji je stopirao projekt ĹĄkole. Bilo je i upadanja u rije , no izvjeĹĄ e o na elnikovom radu je usvojeno. Novu priliku vije nica Posavec ugrabila je tijekom rasprave o zbrinjavanju otpada Op ine za proĹĄlu godinu. Naime, zna se kako Op ina ve godinama ima problem s odvozom otpada iz tamoĹĄnjega romskog naselja Parag. Od 2004., otkad je uveden konti-

ugovori (predlagatelj Vije e Mjesnog odbora PuĹĄ ine - odobreno 20.000 kuna) - stranci u prirodi Op ine NedeliĹĄ e (predlagatelj Javna ustanova za zaĹĄ tu prirode â&#x20AC;&#x153;Me imurska prirodaâ&#x20AC;? - odobreno 5000 kuna) - nastavak ure enja sportskog parka NK-a Me imurec (predlagatelj NK Me imurec DunjkovecPretetinec - odobreno 15.000 kuna) - plan zelenog djelovanja u Trnovcu (predlagatelj NK Trnovec - odobreno 12.000 kuna) - zaĹĄ ta Ĺžaba od stradavanja

nuirani odvoz otpada, gotovo viĹĄe od 95 % romske populacije kroz dulji vremenski period nije pla alo usluge postupanja s otpadom. Kada je nenapla eni dug dosegnuo iznos od 460 tisu a kuna, u dogovoru s AKOM-om naselje Parag izuzeto je iz koncesijskog ugovora, posude su im ostavljene, ali se otpad viĹĄe nije odvozio. Otpad se otada gomilao na divljim odlagaliĹĄtima uz rubove naselja. Tijekom 2009. godine u dva je navrata sve o iĹĄ eno i odvezeno, a troĹĄkovi su se ras-

na prometnicama (predlagatelj EkoloĹĄka udruga â&#x20AC;&#x153;Platanaâ&#x20AC;? NedeliĹĄ e - odobreno 5000 kuna). Sredstvima iz prora una Op ine NedeliĹĄ e spomenuti projek nancirat e se u ukupnom iznosu od 100.000 kuna. Na elnik Darko Dania, njegov zamjenik Ĺ˝eljko Kacun i predsjednik Odbora za provedbu Plana zelenog djelovanja Franjo LogoĹžar zahvalili su svima koji su prijavili projekte i istaknuli kako njihovim provo enjem daju doprinos ne samo ure enju okoliĹĄa, nego i ak vnos ma na druĹženju zainteresiranih mjeĹĄtana u ostvarenju zajedni kog dobra u mjes ma u kojima Ĺžive i rade.

poredili na Op inu NedeliĹĄ e, Me imursku Ĺžupaniju i Fond za zaĹĄtitu okoliĹĄa. U svibnju 2010. sa stanovnicima je dogovoreno da komunalni otpad odlaĹžu u â&#x20AC;&#x153;prepaid-vre eâ&#x20AC;?, dok za odvojeno skupljanje koriste plasti ne vre e, te im je organiziran odvoz dva puta mjese no. Takav na in funkcionira i dandanas, ali isto tako stanovnici i dalje odlaĹžu otpad u naselju, stvaraju i nova divlja odlagaliĹĄta koja je potrebno ponovno zbrinuti. TroĹĄak tog posla procijenjen je na oko 316.000 kuna. Op ina taj novac nema niti pak Ĺželi sama stalno inancirati njihovo sme e. Potom je krenula i prepiska s Fondom koji pak je inzistirao i na op inskom su inanciranju. Dok je Op ina pokuĹĄavala smanjiti postotak su inanciranja, pisala poĹžurnice, sme e se gomilalo i danas ga ima 1365 tona, uz procjenu sanacije 1.272.817,50 kn s PDVom. U me uvremenu Op ina je slala i pisma ministrici Opa i kako bi se od socijalne pomo i Roma oduzela sredstva za otpad, no to nije mogu e. AKOM im tako er ne moĹže ovrĹĄno naplatiti niĹĄta jer imaju zaĹĄti ene ra une, nemaju ak ni uplatnice za sme e jer ne rabe kante. Sve to nagnalo je vije nicu Posavec da postavi pitanje vije niku Balogu iz Paraga:

gasci dobivaju previĹĄe Uskoro i termovizija za one koji kradu Govore i o kra ama na aktualnom satu, a najnovija se zbila u Palovcu, na elnik Domjani istaknuo je da je o tom problemu, koji je sve ve i ovih dana, razgovarao s glavnim ravnateljem policije u Zagrebu, gdje je predloĹženo viĹĄe mjera: uz ostalo no no pra enje infracrvenim ure ajima, odnosno termovizija i poja ani nadzor. No represija je zadnje ĹĄto se mora

poduzeti, a prije toga bi drĹžavne sluĹžbe trebale na druga iji na in rjeĹĄava probleme. Govore i o stanju sigurnos u Op ini, na elnik Domjani napomenuo je da najviĹĄe problema izazivaju pojedini mladi Romi koji su zavrĹĄili osnovnu ĹĄkolu i nakon toga ostali bez prihoda, te da se u rjeĹĄavanje problema mora uklju i ĹĄira zajednica, a to prije svega zna i

mladima na i neki posao. U sadaĹĄnjoj situaciji velike nezaposlenos to je pak gotovo nemogu a misija. Kako se Op ina moĹže javi na samo jedan projekt, treba prona i rjeĹĄenje kamo prijavi DruĹĄtveni centar PiĹĄkorovec, zapravo u koji europski fond, uz napomenu da je sada prioritet ure enje centra mjesta, koje je viĹĄe puta odga ano.

- stvarno zanima zaĹĄto ne pla ate odvoz svog sme a. Ako ne ete Vi, onda ne emo ni mi. Mi se stvarno osje amo da smo u podre enom poloĹžaju, da smo segregirani.

LaĹžna obe anja romskih lidera Prema Balogovim rije ima, problem seĹže u 2009. godinu, kada bivĹĄi predsjednik MO-a Parag Vid OrĹĄuĹĄ nije adekvatno reagirao. ak si ni komunalni redari nisu mogli pomo i jer su im stanovnici prijetili, a situacija je bila takva, objasnio je dalje, da je na kraju policija zapisivala redare, a ne izgrednike. - naselje su stalno dolazili Ignac i Ĺ˝eljko Balog, - dodao je - davali su laĹžna obe anja ljudima kako e Op ina pokupiti i odvesti sme e. Govorilo se da ih Op ina ho e prevariti, Ĺželi njihov novac, a dobila

- Tri mjeseca na godiĹĄnjem odmoru, a preostala tri po sjednicama SkupĹĄtine. - opisala je kratko vije nica Dijana Posavec svoj doĹživljaj izvjeĹĄ a rada na elnika Op ine NedeliĹĄ e Darka Danije

ga je i iz EU-a i drĹžave i sli ne stvari. Ja znam da jedanput tome mora biti kraj, no ne mogu si pomo i. Uvijek ima â&#x20AC;&#x2DC;pametnihâ&#x20AC;&#x2122; ljudi koji dolaze u naselje, huĹĄkaju mjeĹĄtane, a mnogima takva situacija i odgovara. Bilo kako bilo, Op ina je raspisala natje aj za odvoz sme a iz Paraga i trenutno je najpovoljnija ponuda GKP-a akom, koji svoju uslugu cijeni na 830 tisu a kuna.

Dioptrijske

Op ina je tako er ponovno podnijela zahtjev za su inanciranje divljih odlagaliĹĄta u Paragu. No, isto tako, u suradnji s MĹ˝-om traĹži od nadleĹžnih ministarstava promjenu odre enih zakonskih propisa kako bi se stvorili uvjeti da se gra ani romske nacionalne manjine uklju e u sustav zbrinjavanja otpada kao i svi ostali stanovnici Op ine. (Vlasta Vugrinec)

1kn

Kupite dioptrijske 700 kn, i druge su VaĹĄe

1 kn.*

Svih dvadeset to ki dnevnog reda usvojeno je nakon diskusija

Kroz Međimurje

20. ožujka 2015.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ME IMURCI se spremno odazvali apelu iz Vukovara za pomo najsiromašnijima u tom gradu

ŽUPANIJSKO natjecanje mladih Crvenog križa u

Više od pet tona hrane Ekipe OŠ-a za socijalnu samoposlugu i Gimnazije Konvoj od pet kombi-vozila ispunjenih prikupljenom robom uputio se prošlu subotu iz akovca prema Gradu heroju

Vukovarski branitelji iz našeg kraja s dožupanom Zoranom Vidovi em na Ov ari

Na apel koji su uputile lanice humanitarne udruge Duga iz Vukovara za pomo socijalnoj samoposluzi koju vode u svom gradu odazvali su se lanovi Udruge vukovarskih branitelja i logoraša Me imurja, koji su proteklih mjesec dana po našim školama i tvrtkama prikupljali pomo u hrani i potrepštinama. Prikupljeno je više od pet tona hrane i potrepština, koji su u Vukovar odvezeni u pet kombija. Akcija je uz potrebnu pomo u hrani imala i veliku moralnu vrijednost.

Odazvali se mnogi Organizator akcije Željko Sršan - Campi, predsjednik Udruge vukovarskih branitelja i logoraša Me imurja, o akciji kaže:

Željko Sršan, predsjednik Udruge vukovarskih branitelja i logoraša Me imurja: - Po eli smo sakupljati pomo za Vukovar jer smo uvidjeli da je, nažalost, i danas potrebna. Zahvaljujem svima koji su pomogli, te posebno medijima koji su pronijeli vijest

- Na poziv iz Vukovara po eli smo sakupljati pomo , vidjeli smo da je potrebna. Udruga vukovarskih branitelja i logoraša Me imurja zahvaljuje svima koji su pomogli, posebno za socijalnu osjetljivost i pomo samih branitelja. Najprije zahvaljujem lanovima braniteljskih udruga i suborcima koji su pomagali punim srcem bez zadrške. Pomogli su: HVIDRA Jug akovec, HVIDRA Prelog,

Udruga branitelja lije enih od PTSP-a županije, UDVDR Mihovljan, ŠRD “Mura” Mursko Središ e, ŠRD “Oštriž” Novakovec, Udruga mladih Mihovljan, DVD Zasadbreg, NK Zasadbreg, STK Zasadbreg, KUU Zasadbreg, DVD Ma kovec, Nenad Damiš. Posebno zahvaljujem u enicima i roditeljima II. OŠ akovec i ravnatelju Vinku Grgi u. Zatim, posebno zahvaljujem svim medijima u Me imurju i Hrvatskoj koji su popratili ovaj doga aj i dali mu važnost. Pomogli su i Grad akovec, Me imurska županija, Grad Mursko Središ e, te op ina Sveti Juraj na Bregu, MO Zasadbreg. Akciji su se odazvale mnoge tvrtke i pojedinci iz Me imurja, kojima organizatori zahvaljuju na pomo i. Dožupana Me imurske županije Zorana Vidovi a, zatim Stjepana Kova a, gradona elnika Grada akovca, njegove zamjenike Marija Medveda i Romana Bogdana te trinaest lanova Udruge vukovarskih branitelja i logoraša Me imurja u gradskoj vije nici primili su zamjenici gradona elnika Grada Vukovara Marija Budimir i Marijan Pavli ek, te predsjednik Stožera za obranu hrvatskog Vukovara Tomislav Josi .

Težak život Vukovarci i dvadeset godina nakon završetka rata teško žive. Veliki broj njihovih sugra ana je nezaposlen, ratna razaranja još u potpunosti nisu otklonjena, niti su

Konvoj od pet kombivozila

pokazale na u pružanju p U subotu, 14. ožujka u Osnovnoj školi Hodošan održano je 11. natjecanje mladih Crvenoga križa za osnovne i srednje škole. U ovom organizacijski veoma zahtjevnom natjecanju sudjelovalo je rekordnih 15 ekipa iz osnovnih škola i 4 ekipe iz srednjih škola Me imurja. Uspješnost može zahvaliti samo vrijednim djelatnicima i u enicima škole doma ina i podrš-

zbog toga važno da što više gra ana i mladih zna kvalitetno pružiti prvu pomo u slu aju potrebe, te naglasio da e još više pažnje posve ivati zdravstvenom obrazovanju mladih.

Oni su najbolji Me u osnovnim školama, u konkurenciji pomlatka, najuspješnija je bila ekipa Osnovne škole Donji Kraljevec u sastavu: Jana

Nakon prijama konvoj od pet kombi-vozila ispunjenih

Ekipa OŠ-a Donji Kraljevec na natjecanju

Ispred zgrade humanitarne udruge Duga Vukovar, gdje je isporu ena humanitarna pošiljka

do kraja zarasli ratni ožiljci. Upravo zato im je važno da ih se u ostatku Hrvatske sjete i drugih dana osim 18. studenoga, rekla je, me u ostalim, zamjenica vukovarskog gradona elnika Marija Budimir. Gradona elnik Grada akovca Stjepan Kova rekao je da su akov ani i Me imurci uvijek imali veliko srce te da nikad nisu zaboravili ulogu

Spomen-plo a me imurskim policajcima ubijenima na Ov ari Na Ov ari je postavljena spomen-plo a u znak sje anja na me imurske branitelje ubijene nakon pada Vukovara. Postavili su je lanovi Udruge vukovarskih branitelja i logoraša Me imurja, odnosno predsjednik Udruge Željko Sršen, zajedno s dožupanom Me imurske županije Zoranom Vidovi em te braniteljem iz Vukovara urom Leva i em. Na tom najve em stratištu ranjenih i zarobljenih hrvatskih branitelja u Domovinskom ratu, nakon što su neprijateljske snage ušle

koju je ovaj grad imao u obrani Hrvatske. - Grad godinama stipendira dvoje vukovarskih studenata, a na našu pomo uvijek možete ra unati. - završio je gradona elnik Kova . Predsjednik Udruge vukovarskih branitelja i logoraša Me imurja Željko Sršan naglasio je kako su se na ovaj na in željeli bar malo odužiti Vukovaru za sve ono što je propatio u ratu. Tijekom humanitarne akcije Vukovarski branitelji Me imurja za Vukovarce, koja je trajala od 13. velja e do 13. ožujka, prikupljeno je prehrambenih namirnica, higijenskih potrepština i školskog pribora za djecu u vrijednosti od oko 34.000 kuna.

u bolnicu i odvele ranjenike, ubijeni su hrabri me imurski policajci koji su branili Vukovar.

Spomen-plo a me imurskih branitelja Vukovara koja je postavljena uz obilježje na Ov ari, gdje su etnici masakrirali više od 260 ranjenika i zarobljenih branitelja

Utovar hrane u kombije u akovcu

prikupljenom robom uputio se prema socijalnom du anu. Tamo su ih do ekale lanice udruge i vukovarski gradona elnik Ivan Penava. lanice udruge Duga, koje vode socijalnu samoposlugu, istaknule su da smo jedni od mnogih koji su se odazvali na njihov poziv na pomo . Unato tome, ova donacija mnogo e pomo i brojnim vukovarskim obiteljima, jer je u gradu mnogo nezaposlenih, bez ikakvih primanja. Ina e, udruga vodi socijalnu samoposlugu, ali i svojim aktivnostima želi olakšati tešku svakodnevnicu o ovom gradu te svojim sugra anima pomo i u lije enju ratnih trauma. Vukovarce su posebno zanimala akove ka iskustva oko gospodarenja otpadom i poticanja gospodarstva. Dogovoren je i posjet vukovarskog izaslanstva akovcu. (J. Šimunko)

ci djelatnika te volontera Gradskog društva Crvenog križa akovec. Natjecanje je okupilo ukupno 260 sudionika. Ispitna povjerenstva inili su lije nici i medicinski tehni ari i sestre uz uspješnu podršku djelatnika i volontera Gradskog društva Crvenoga križa te djelatnika i u enika OŠ-a Hodošan. Otvaraju i natjecanje Kristijan Valkaj, v. d. ravnatelj Gradskoga Crvenog križa akovec, uz ostalo je rekao da loše pružanje prve pomo i može biti štetno pa je

Kova , Gabrijela Kova , Martina Mlinari , Maja Zrna, Laura Režek i Melisa Ciglari (mentorica Dunja Novak), druga je ekipa Osnovne škole Hodošan u sastavu: Karla Hajdinjak, Iva Fileš, Dario Blažeka, Matija Borovi , Nina Klobu ari i Isabell Erin Sabol (mentorice Monika Kanižaj i Jelena Sobo an Tkal ec), a tre a je ekipa Osnovne škole Mala Subotica u sastavu: Greta Lajtman, Franjo Križai , Jan Martan, Kristina Cirkven i , Luka Cirkven i i Klara Juras (mentorica Kristina Kobal).

POMO mladima u školovanju

Op ina Kotoriba U subotu, 14. ožujka na elnik Op ine Kotoribe Ljubomir Grgec i njegov zamjenik Roberto Ujlaki u op inskoj vije nici potpisali su ugovore s kotoripskim studentima o stipendiranju u ovoj akademskoj godini. U uvodnom obra anju studentima na elnik Grgec kazao je kako su sredstva za tu namjenu, oko 90 tisu a kuna, osigurana u prora unu. Nakon objavljenog natje aja pristigla je 21 zamolba, njih 17 je zadovoljilo uvjete natje aja. U me uvremenu je dvoje studenata

odustalo zbog dobivanja stipendija na drugom mjestu, pa e Op ina u kona nici stipendirati 15 studenata. Važno je napomenuti da je jedini kriterij za dobivanje stipendije bio socijalni status. Oni koji nisu zadovoljili uvjete natje aja ne e ostati praznih ruku. Grgec je najavio da e im se isplatiti jednokratna nov ana pomo u polovi nom iznosu godišnje stipendije. - Drago mi je što Op ina na ovaj na in vama i vašim roditeljima može pomo i u školovanju, a još bi mi bilo draže da na vrijeme završite studij, pro-

20. ožujka 2015.

Kroz Međimurje 13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Hodošanu

Donji Kraljevec akovec ajve u spremnost prve pomo i

ZA IVKU GATIN iz akovca heklanje kao terapija kad se lije ila od karcinoma dojke

ekaju i na zra enje heklala uskrsna jaja - Sa svakog odlaska na zra enje vra ala se s novim heklanim jajetom

Ivka Gatin sa svojom kolekcijom uskrsnih jaja, koja su joj bila i svojevrsna terapija kad se lije ila od karcinoma dojke

Pobjedni ka ekipa Gimnazije akovec

Me u srednjim školama, u kategoriji mladeži prva je ekipa Gimnazije Josipa Slavenskog akovec u sastavu: Lorena Novakovi , Karmela Vadlja, Nina Domini , Adriana Brati , Ana Jan ec i Rea Korpar (mentor Krešimir Trojko), druga je ekipa Srednje škole akovec u sastavu: Ana Novak, Sara Karlov ec, Sara alopek, Antonio Gužvinec i Toma Denis (mentorice Dunja Gašpari i Maja Posedi), a tre e mjesto zauzela je ekipa Ekonomske i trgova ke škole akovec u sastavu: Danijela Katarina Domini , Lea Petran, Dora Grabar, Viktorija Jesen, Jelena Kocen i Tena Ben ik (mentorica Tanja Turk). Prema rije ima izvršnog organizatora Ivana Bari a, ravnatelja škole doma ina, ovogodišnji rezultati pokazali su uobi ajenu visoku kvalitetu svih ekipa, a kroz

vježbe i natjecanja prvu pomo je nau ilo i svladalo najmanje dvjesto novih u enika. Na sve anosti u Zelengaju pehare, medalje i bilten natjecanja pobjednicima je uru io ravnatelj Gradskog društva Crvenog križa akovec Kristijan Valkaj. Uvodni kulturno-umjetni ki program dali su lanovi zbora pod ravnanjem Andreje Feher, neovisna kazališna družina Mati ne škole voditeljice Martine Kureti Sedlar, mali recitaori i pjeva i 3.h razreda voditeljice Katarine Bari i pripravnice Tine Jur an te neizostavna grupa Kiki & Kiki (Kristian urila i Kristijan Ov ari ). Osnovna škola Hodošan prigodno je zahvalila dosadašnjoj ravnateljici GDCK-a akovec Nadi Špoljari na dugogodišnjoj besprijekornoj suradnji. Sve anosti su bili nazo ni pro elnik Uprav-

nog odjela za društvene djelatnosti MŽ-a Branko Sušec, zamjenica na elnika Op ine Donji Kraljevec Snježana Pongrac, lanovi Upravnog odbora te volonteri GDCK-a.

Pobjedni ke ekipe idu dalje Dvije pobjedni ke ekipe, iz Osnovne škole Donji Kraljevec i Gimnazije Josipa Slavenskog akovec, bit e sudionice 7. me užupanijskog natjecanja u nekoj školi u Varaždinskoj županiji 18. travnja. - To je poseban izazov pobjednicima jer e se za odlazak na državno natjecanje boriti opet protiv 18 ekipa iz Krapinsko-zagorske i Varaždinske županije. - ocjenjuje Ivan Bari , ravnatelj OŠ-a Hodošan i koordinator natjecanja. (jš, ib)

stipendira 15 studenata na ete posao i ostanete živjeti u Kotoribi. Zato nam je izuzetno drago što vam na tom putu možemo pomo i. - rekao je Grgec. Stipendije se odobravaju za jednu akademsku godinu, odnosno 10 mjeseci studija, a mjese ni iznos je 300 kuna za studij na podru ju Me imurske županije i susjednih županija te 500 kuna za studij u ostalim gradovima. Stipendisti Op ine Kotoribe u ovoj akademskoj godini jesu: Robert Bajkovec, Jelena Brada , Monika Herc, Ivan Jakupak, Ivan Jambreši , Nenad Mar etko, Pe-

tra Marka , Petar Mikulan, Saša Smrk, Nemanja Vukoti , Anja Vidovi , Renata Seli anec, Iva

Dolen i , Benjamin Vugrin i i Nives Krznar. (al )

Novi kotoripski stipendisti

Ivka Gatin voli heklati. Pokazala nam je svoju kolekciju heklanih jaja u proljetnim bojama. Nijedno jaje nije heklano istim uzorkom, nego se svako u nijansi razlikuje od drugog. No nije samo vještina rada to što nas je zadivilo, jer mnoge žene heklaju. Zadivila nas je Ivkina životna pri a vezana uz heklana jaja. Ivka je oboljela od karcinoma dojke i svaki odlazak na terapiju u Zagreb bio je povezan s izradom jednoga heklanog jajeta. Nastajala su dok je ekala na svoju terapiju. Nije dopustila da je bolest izjede, ve je uz pomo konca i heklerice ono razaraju e u njoj preto ila u nešto stvarala ko. Izvukla je svoju bolest iz sebe, preme u i konac preko igle. Još je neobi nije to što je heklati nau ila iz knjige. Uzela je heklericu i konac i sama nau ila. Zna heklati uz pomo sheme, ali i iz teksta koji donosi opis, npr.: deset lan i a i jedan navijutak, jedno gore, jedno dolje... - Trebalo je tekst shvatiti. - kaže Ivka. Olakšavaju a okolnost bio je i slikovni prikaz kao prilog objašnjenju iz teksta kako se što radi. Što je niski štapi , što je visoki štapi i sve ostalo. - Moja majka je štrikala i dogovorile smo se da me bude nau ila štrikati, me utim, ja samo znam krivo - pravo i ništa drugo. U to doba, ‘71. ili ‘72. godine, naheklala sam si ru nu torbicu za kino da sam u nju stavljala maramicu, a sada u heklati torbe za plac, to je moja sljede a želja da iskoristim konce. • Kako ste došli do ideje heklanja jaja? — Jaja je radila jedna moja kolegica. Najviše sam ih heklala nakon što sam operirala dojku i hodala na zra enje u Zagreb. Heklala sam ekaju i na red za zra enje. Tako je za svakog odlaska na zra enje nastajalo heklano jaje. Primila sam 29 zra enja, s time da smo ‘iks puta’ došli kolima hitne pomo i u Zagreb, pa bi aparat bio u kvaru, a mi se vra ali neobavljena posla, odnosno

nismo se vra ali odmah, nego smo dugo ekali druge bolesnike koji su terapiju obavljali u drugim klinikama. Hitna je više nas razvozila po raznim klinikama u Zagrebu i zajedno vra ala doma. I u tom ponekad jako dugom ekanju nastajala su heklana jaja. Njihova izrada za mene je bila i terapija. - kaže Ivka. - Ina e, meni se ništa ne vidi, to zlo bilo je ispod bradavice, tako da imam sve, plasti ar je to uredio. Ošte enje je samo što nemam osam limfi, koje su mi od lakta izvadili. Bilo je to 2007. godine, sada u svibnju bit e osam godina. Koji šok je to bio. - prisje a se Ivka Gatin. - Bilo je to oko Uskrsa, suprug i ja pripremili smo se za put u Zurich, koji nam je platila k erka koja je tada bila tamo. Vratili smo se doma i ja sam dobila poziv za mamografiju, odazvala sam se, makar sam u sije nju te godine bila na redovnom pregledu ultrazvukom, jer je i moja majka operirala dojku. Poslije toga zbog nasljednog aktora ja sam bila stalno pod kontrolom, što ultrazvuk, što mamografija. Vodila sam brigu o tome. Ultrazvuk na kojem sam bila u sije nju 2007. pokazao je uredan nalaz, ali ve u svibnju kada sam napravila mamografiju nalaz nije bio dobar. To je bio veliki šok. Morala sam napraviti punkciju, biopsiju i sve što ide uz to. Ispostavilo se da imam karcinom veli ine 2,1 cm. Išla sam i po drugo mišljenje o svom trošku, koje je potvrdilo prvotni nalaz ovdašnjih doktora. Trebalo mi je mjesec dana da to prihvatim, da je to istina. Ne možete shvatiti da se to dogodilo od sije nja do svibnja, u tom kratkom razmaku, i da je istina... U cijeloj toj situaciji imala sam dobre ljude koji su mi pomogli, preporu ili me u Zagreb i tamo sam operirana. Ne da ovima nisam vjerovala, ali ne mogu objasniti. To je stanje kad je moj um sve to trebao prihvatiti. Ja sam se

mjesec dana borila, bila sam prehla ena, u tih mjesec dana borbe sama sa sobom izgubila sam možda i pet kilograma. Trebalo je to objasniti i majci koja je ve onda imala preko osamdeset godina. Nisam joj rekla da idem na operaciju, malo smo zakamuflirali, premda nisam mogla sve ono što i ranije obavljati. Osje am desnu ruku gdje su mi izvadili osam lim nih vorova. No nekako se trebaš na i u toj teškoj situaciji. Našla sam se u heklanju. I što sam još radila. Našla sam stare nezavršene goblene, koje sam zapo ela prije nego što sam se udala, prije 1977. godine. Dobar dio tih goblena sam završila. Morala sam se ne im baviti da proguram. Odlazak u Zagreb na kemoterapiju bez pratnje, na vlak u 5.05, i moliti doktore da stignete na vlak za akovec u 14.10, da bih bila doma u 17 sati. I izdržati šest crvenih kemoterapija i gubiti kosu u vlaku. Taj prvi osje aj gubitka kose ne bih htjela nikome priuštiti. Moje tjeme više nije ono otprije. Poslije druge kemoterapije po ela sam gubiti kosu. Zasvrbi vas vlasište i vi se morate ‘po ohati’ i u ruci vam ostane kup kose... Ali ako itko do e u takvu situaciju, prvo mora sa sobom raš istiti želi li pomo . Ako odlu ite tražiti pomo , onda morate sve prihvatiti i tako se ponašati. A da ne kažem kako sam se snalazila za popratne lijekove, jer ono što se u to doba nudilo od HZZO-a nije bilo adekvatno. Tako sam za popravne lijekove pla ala 500 kuna. Apoteke su imale lijekove koje ljudi više ne trebaju pa ih vrate u ljekarne, koje ih onda proslje uju onima koji ih trebaju. ak sam si jednu rundu nabavila iz zagreba ke apoteke. To su bili lijekovi koji se kupuju i nisu na listi HZZO-a. Moram re i da su mi pomogli mnogi, što iz donacije, što iz ljekarne, i ja im svima zahvaljujem. Poru ila je svim ženama da vode brigu o sebi te da sebe stave na prvo mjesto. (BMO)

Ivka Gatin: jedno zra enje - jedno jaje

Dobro je znati

20. ožujka 2015.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Lumini shopping centar prire uje

Najbolji ro endanski party u regiji! Lumini, omiljena destinacija za šoping i zabavu, slavi ro endan i priprema popuste, no i RO ENDANSKI GALAKONCERT NINE BADRI , nastup Zagreba kih mališana i Luke Vidovi a, nagradnu igru i još bezbroj ro endanskih iznena enja! Kako bi se svi posjetitelji odli no zabavili na ro endanu Lumini centra, priprema se dosad nezapam ena fešta koja e potrajati od petka, 27. ožujka, do nedjelje, 29. ožujka. Sva tri dana slavlja trajat e nagradna igra u kojoj može sudjelovati svaki kupac i okušati sre u u borbi za tri vrijedne nagrade: prva nagrada je ro endanski šoping – poklon-bon Lumini centra u iznosu od 2000 kuna; druga nagrada je spa vikend za dvije osobe u hotelu Spa Golfer 4* u termama Sv. Martin; tre a nagrada je poklon-bon Lumini centra u iznosu od 500 kuna. Dobitnike emo znati ve u nedjelju, 29. ožujka u 20 sati, kada e javno izvla enje voditi poznati glumac i voditelj Boris Mirkovi . Kako nijedan ro endan ne može pro i bez ro endanske torte, Lumini u petak, 27. ožujka od 18 sati asti besplatnom tortom.

A prije nego što se prepustite slatkim zalogajima, imat ete priliku okušati sre u u obiteljskoj šoping-utrci od 17 do 18 sati. Cilj igre je u trgovinama Lumini centra obaviti kupovinu deset klju nih proizvoda koje odre uje žiri. Pobjednik je obitelj koja ima najbrže prolazno vrijeme te koja se nalazi najbliže de iniranom iznosu kupnje, a da utrka bude napetija, lanovi žirija pratit e obitelji u njihovim kupovinama i paziti da ne koriste mobitele, kalkulatore ili druge naprave za ra unanje. Za ovu nagradnja u, koja donosi vrijedne nagrade, mogu e se prijaviti na info@lumini.hr ili osobno na Lumini infopultu. Doga ajima najbogatiji dan slavlja, ro endanska subota, pro i e u znaku glazbe. Po injemo veselo ve od jutra jer od 10 sati po inju nastupi plesnih i glazbenih skupina iz Varaždina, nakon kojih oko 11 sati slijede posebni gosti, malene zvijezde, dje ji zbor Zagreba ki mališani. Ro endanski karaoke show slijedi u 12, pa ponovno u 19 sati. Prijaviti se možete na licu mjesta na infopultu ili na info@ lumini.hr, a sve što trebate je znati barem jednu pjesmu Nine Badri jer, naime, karaoke su sa-

mo uvertira u RO ENDANSKI GALAKONCERT NINE BADRI koji po inje u 20 sati! Pobjednicima karaoka tako er se smiješe vrijedne nagrade, kao i prilika da refren pobjedni ke pjesme otpjevaju uživo s Ninom na ro endanskoj pozornici. Nedjelja uz Luku Vidovi a, te još nagra ivanja! Najpoznatiji hrvatski iluzionist Luka Vidovi svojim e najnovijim trikovima razveseliti i male i velike posjetitelje Lumini centra. Lukin iluzionisti ki show mogu e je pogledati u jutarnjem terminu u 12 sati i popodnevnom u 17 sati. Za kraj slavlja u nedjelju, od 17 do 18 sati, ponovit e se još jedan krug obiteljske šopingutrke s vrijednim nagradama. Na svoj ro endan Lumini centar nije zaboravio ni one najmla e, za koje je u subotu i nedjelju od 14 do 18 sati pripremio niz zabavno-edukativnih radionica. Na radionicama, koje su tematski povezane s nadolaze im blagdanom Uskrsa, mališani e uz pomo animatora imati priliku postati vrhunski profesionalci u izra ivanju maske ze i a, velike ro endanske estitke, ukrašavaju uskrsnih jaja te se družiti s maskotom uskrsnog zeca.

RADIONICE APPLEA u I. osnovnoj školi akovec

ETŠ - natjecanje: Mladi poduzetnik

I u itelji u e da bi mogli pou avati na novim tehnologijama

Ekonomska i trgova ka škola prva na me užupanijskom natjecanju

Preko umreženih iPadova mogu e je na zabavan i djeci zanimljiv na in provjeravati znanje

Ra unala, odnosno table , postala su nezaobilazna u provo enju nastave. Djeca tako stje u i nove vješ ne te se pripremaju za ak vni život, gdje ve danas prak ki nijedan posao nije mogu e raditi bez poznavanja rada na ra unalu. Kako bi se novi nastavni ala i nastavne tehnike bolje primijenili u svakodnevnoj nastavi, jekom sije nja i velja e u prostorima I. osnovne škole održavale su se radionice na kojima su nastavnici izmjenjivali svoja iskustva u radu iPad table ma u nastavi. Uz trenericu iz Applea, doma in je bila i u iteljica informatike Ivana Ruži , iji u enici u sklopu nastave informa ke koriste iPadove. Jednu takvu radionicu ovu subotu posjetio je i gradona elnik Grada akovca Stjepan Kova , koji je i sam provjerio svoje informa ko znanje, ali i poznavanje gradiva iz osnovne škole. Naime, preko umreženih iPa-

dova mogu e je na zabavan i djeci zanimljiv na in provjerava znanje. Gradona elnik je tom prilikom izjavio da Grad akovec ulaže znatna sredstva kako bi u enicima osigurao uvjete i mogu nos primjerene 21. stolje u. - akovec me u vode im gradovima po tom pitanju u Hrvatskoj, o emu svjedo i da su ak tri od šest osnovnih škola kojima je Grad osniva ušle u pilot-projekt e-Škole. Podsjetimo, I. osnovna škola ušla je me u dvadeset hrvatskih škola u kojima e se provodi projekt e-Škole ve od ove jeseni. U pilot-projekt informatizacije koji financiraju CARnet, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta te osniva i ušlo je ukupno 150 hrvatskih osnovnih i srednjih škola. Osim I. osnovne, od akove kih škola odabrane su još i OŠ Ivanovec i Kuršanec. (BMO)

U enici Ekonomske i trgova ke škole akovec sudjelovali su na me užupanijskom natjecanju 18. velja e u II. ekonomskoj školi u Zagrebu iz strukovnih predmeta u disciplini Mladi poduzetnik. Me užupanijsko natjecanje objedinjuje Me imursku, Varaždinsku, Krapinsko-zagorsku županiju te Grad Zagreb. Tim koji su inili Karlo Strahija, Petra Šte i i Dunja Višnji , pod mentorstvom Ivane Borkovi Novak, prof., osvojio je prvo mjesto te za sobom ostavio iznimno jaku konkurenciju. Time su se plasirali na državno

natjecanje koje e se održati od 22. do 24. travnja ove godine na otoku Krku. U enici su na natjecanju rješavali integralni zadatak koji obuhva a prakti nu primjenu op eobrazovnih i strukovnih sadržaja, konkretno gradivo iz poduzetništva, ra unovodstva, marketinga, poslovnih komunikacija na hrvatskom i engleskom jeziku te postigli iznimne rezultate. Time su još jednom pokazali da je Ekonomska i trgova ka škola akovec na samom vrhu znanja i sposobnosti u regionalnom dijelu, a i šire.

U enici kao akteri Me unarodnoga kaznenog suda u Valpovu Srednjoškolci, u enici Ekonomske i trgova ke škole Neven Višnji , Daria Ma , Kevin Kontrec, Matej Kralj i Tina Radikovi , te psihologinja Janja Fran i gostovali su od 31. sije nja do 6. velja e u Valpovu u okviru projekta MICC-Web. Radi se o modelu Me unarodnoga kaznenog suda u kojem sudjeluju u enici razli i h srednjih škola iz Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine.

U Valpovu je bila održana zadnja sesija, od ukupno šest. U enici su u ili o ljudskim pravima, predrasudama i diskriminaciji, o zakonodavstvu, pravnom sustavu, ratnim zlo inima, pozadini sukoba, povijes . O radu i iskustvu na projektu u enici su kazali: - Bilo nam je nezaboravno! Upoznali smo mnogo novih prijatelja i prijateljica, upoznali druge kulture, razbili neke predrasude, prošli kroz dirljive iskustvene radionice, osobnim sudjelovanjem nau ili puno više o sudskom procesu nego samo slušanjem ili itanjem iz knjige.

20. ožujka 2015.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Dobro je znati 15

Poljodjelstvo

20. ožujka 2015.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

VIJETNAMSKA SVINJICA udoma ila se i u našem me imurskom kraju, pa tako i kod obitelji Ivana Vadlje iz Male Subotice

Naprave rusvaj, ali ja ih obožavam baš takve - Ruju po oboru i naprave rusvaj, naro ito nakon kiše, kad je sve puno vode. Onda se i žena ljuti zbog toga. No ja ih volim baš takve, a obožava ih i moja k i Ena PIŠE: VLASTA VUGRINEC

Suživot prirode i ovjeka nekako se u našem Me imurju može podijeliti na ljubav prema biljkama i ljubav prema životinja. Iako to nije pravilo i nema oštrog razgrani enja, ini se kako su žene sklonije bilju, a muškarci životinjama. Naravno, ima slu ajeva gdje je situacija i obrnuta. No, u ovom našem slu aju upoznajemo mladoga Ivana Vadlju iz Male Subotice, tipi nog ovjeka koji i dandanas njeguje svoju ljubav spram životinjama. Skupio je Ivan impresivnu kolekciju kljunova, raznih fazana, kokoši i pijetlova, do gmazova poput agama, uz želju i za nabavkom iguane. Kre e se u društvu gdje je ta strast, re i emo, prema pomalo egzoti nim životinjama normalna. Ne samo da se strast dijeli, ve se životinje i mijenjaju radi svježe krvi, nabavljaju nove, upoznaju srodne duše i van Me imurja. No, ono što je nas privuklo u njegovo dvorište jesu vijetnamske svinjice, mali etveronošci koji slobodno še u i pasu u ogra enom

oboru. Doznali smo kako one i nisu neuobi ajene u Me imurju.

Lisica više nema ni blizu dvorišta Naime, sve ih više ljudi drži kao neku vrstu ljubimaca i drži ih iz istog gušta. Doduše, na e se i onih kod kojih svinjice završe na tanjuru. - Ne biste vjerovali, ali ja sam vijetnamske svinjice nabavio zbog lisica. - sa smiješkom nam je ispri ao Ivan. - Naime, naše dvorište završava tu u blizini šume i lisice su nam dolazile no u te klale kokoši. Nismo znali kako ih se više riješiti i nabavio sam svinje. One še u po oboru, svojim tjelesnim teku inama obilježe cijeli prostor i lisice se više ne približavaju. Otkako ih imamo, oko tri godine, nije nestala nijedna kokoš. Kao što joj i samo ime govori, ova doma a životinja, odnosno “minisvinja”, potje e iz Vijetnama. Raste do etvrte godine starosti, a može živjeti i preko dvadeset godina. Ovisno o varijetetu, postiže tjelesnu težinu od 8

Svinjice su bježale od nas, tek su se približile kad im je mala Ena davala kruh i kukuruz

kg, pa sve do 136 kg. Osim po izgledu i veli ini, karakteriziraju je i ravne i po strani položene uši, kao i ravan rep. Naj eš i i najpoznatiji varijetet “minisvinje” kao ku nog ljubimca jest svinja poznata i kao vijetnamska, minijatur-

na ili kineska. Postoji i gvinejska svinja koja je veli ine ve e svinje, ali izgleda mnogo tanja i viša te posjeduje dužu dlaku. - Mi naše svinje ne držimo u zatvorenom, ve slobodno še u po ogra enom

oboru i zato nisu debele. Ne svi aju mi se onako krupne i masne s dva i više podbratka. Istina, ruju po oboru i naprave rusvaj, naro iti nakon kiše kad je sve puno vode. Onda se i žena ljuti zbog toga. No ja ih volim baš takve,

PRIPREME za ovogodišnju sadnju krumpira u Belici u punom su jeku

Kako ostati u plusu kad kilogram sjemenskog krumpira stoji 12 kn - Ni ove godine ne u saditi novo sjeme, kao ni mnogi drugi. Preskupo je, deru nas gdje stignu. - kaže nam Alojz Kozjak U Me imurju trenutno traju posljednje pripreme za sadnju ovogodišnjeg krumpira. Površine se zaravnavaju, zemlja se usitnjava i baca se gnojivo kako bi sljede i tjedan, naravno, ako vrijeme posluži, krenula ona prava sadnja. Istina, neki su ve požurili pa nije rijetkost vidjeti površine pokrivene bijelom pau inastom folijom. - Evo, skladište je puno, krumpir je spreman u sanducima, lijepo je naklijan. - govori nam jedan od ve ih beli kih proizvo a a krumpira, Alojz Kozjak. - Sve sam pripremio, još samo da do kraja pobacam gnojivo. Kao i prijašnjih godina, sadit u uglavnom bijele sorte, i to njih sedam razli itih. Crvenog krumpira tek nešto malo jer se svi mi ravnamo prema zahtjevima tržišta. Naši krumpiraši i obi no u ovo vrijeme, koji tjedan prije ili poslije, kre u u polja. Zaboravimo prošlu,

Alojz Kozjak: - Još samo da nam je srediti tržište, obuzdati trgova ke lance koji trenutno kilu luksuzno pakiranog krumpira prodaju po 4 kn, a proizvo a je dobio možda kojih 70 - 80 lipa

ekstremnu godinu kada se zbog vremenskih neprilika nije moglo u polje gotovo do sredine travnja. Tada se sadilo i no u pod re lektorima i traktorskim svjetlima. No - navodi Alojz dalje - bolje da se ni ne sjetim koliko mi je tona krumpira ostalo u zemlji jer ga zbog kiše nisam mogao izvaditi. Isto tako, ne želi ni navratiti u skladište s lanjskim krumpirom koji nikako da ode po cijeni od 60 lipa za kg. - Ne u i ne želim se sje ati lanjske godine. Vidim svog kolegu iz Domašinca kojemu prijeti ovrha zbog nepodmirenih ra una. Jadniku je voda odnijela gotovo 20 ha zasijanog krumpirom. I ja sam ostao bez dijela zarade upravo zbog toga, no idemo dalje. Doduše, ponovi li se još jedna takva godina, velik dio uzgajiva a e odustati.

Cijene lete u nebo osim kad treba kupiti naš krumpir - Lijepo vrijeme dobro je prosušilo zemlju, no ostalo je dovoljno vlage u tlu za nicanje krumpira. Istina - isti e - ne bi škodilo malo kiše, barem 15 litara po etvornom metru, da se malo zemlja razmo i. Naime, zimus nije bilo niskih temperatura koje bi izazvale promrzavanje brazdi pa je stoga zemlja tvrda i treba je dodatno obraditi. Ni ove godine ne u saditi novo sjeme, kao ni mnogi drugi. Preskupo je. Kilogram sjemenskog krumpira stoji 12 kuna, a mi naš krumpir prodajemo po 0,60 kn. Pa kome se to isplati. Deru nas gdje nas stignu. Prvi dio poticaja smo dobili, a sljede a runda je negdje u svibnju. I tu gubimo. Naime, nas krumpiraše stavili su u granu ratarstva gdje su poticaji niži i tako gu-

a obožava ih i moja k i Ena. Trenutno imam samo jednu ženku s mladima, a mužjaka sam prodao kako bih kupio novoga radi nove krvi i o uvanja pasminskih odlika.

Obožavaju travu Vijetnamske svinje hrane se ostacima hrane, kukuruzom, šrotom, isklju uju i meso. Obožavaju travu s travnjaka. Poznate su i kao veliki proždrljivci, odnosno kao životinje koje nemaju mjeru za hranu i kad jednom po nu jesti ne znaju stati, pa su sposobne jesti cijeli dan ako su u mogu nosti. Stoga je potrebno posebno paziti kako se hrane. Budu i da ih ljudi obi no drže kao ljubimce, nije ih dobro hraniti hranom za pse ili ma ke jer je ona bogata proteinima, što bi potaknulo rast. Vrlo su iste životinje. Kod držanja u manjem dvorištu nuždu obavljaju na jednom mjestu, naj eš e najudaljenijem od mjesta gdje jedu i spavaju. Kako se radi o ku nim ljubimcima, mogu se držati u ku i, no zahtijevaju mnogo pažnje i kretanja. - Budu i da supruga i ja radimo i nemamo baš mnogo vremena za njih, naše svinjice nisu ku ni ljubimci. Štoviše, nisu baš nau ene na ljude i dosta su plahe. Istina, ja se više bavim malim životinjama, s kojima idu e godine namjeravam po prvi put na izložbu. I doista, svinjice su bježale od nas, tek su se približile kad im je mala Ena davala kruh i kukuruz. bimo oko 100 eura po hektaru. I to je tako samo u Hrvatskoj. U cijeloj Europskoj uniji krumpir spada u povr e, samo je u Hrvatskoj ratarska kultura. Oni koji su pregovarali s EU-om nisu dobro procijenili, tako da krumpir sada ne može u i u ratarsku kvotu, odnosno ne bi podlijegao sustavu poticaja. Mi sad to pokušavamo ispraviti, pišemo pisma, dopisujemo se... No, ne vjerujem kako emo nešto i promijeniti. S druge strane, kaže, ne može ni odustati od te proizvodnje. Svi strojevi, mehanizacija, skladišta i ostali objekti podre eni su uzgoju krumpira. A da njega ne sade, ne zna što bi. Pšenica i kukuruz, kaže, nužno su zlo i siju se samo radi plodoreda. Krumpirom se bave desetlje ima, ve su i pravi znalci tog posla i ne bi se ni snašli, ustvari, ne bi ni željeli raditi nešto drugo. U kona nici, ljudi moraju nešto jesti. - Još samo da nam je srediti tržište, obuzdati trgova ke lance koji trenutno kilu luksuzno pakiranog krumpira prodaju po 4 kn, a proizvo a je dobio možda kojih 70 - 80 lipa. Ali tako je sa svom poljoprivrednom proizvodnjom. I na kraju mogu samo re i: ne ponovila se lanjska sezona. (Vlasta Vugrinec)

20. ožujka 2015.

Poljodjelstvo 17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

AKOVE KI PLAC

Velika ponuda zelenjave kamenjare, ili pak trajne gredice. Nije nedostajalo ni sira i vrhnja, a sve više ima i jaja. (vv)

CIJENE POJEDINIH ARTIKALA

Zeleni li se, zeleni akove ka tržnica ovaj tjedan. Salate svih vrsta, kelj, poriluk, liš e peršina samo su neki od artikala koji mame svojom bojom. U tom mnoštvu pažljiviji promatra ili pak zahtjevniji kupac prona i e i mladu blitvu, špinat, mlado zelje kojemu se cijena penje u nebo. Naime,

kilogram stoji ak 20 kn. Ovaj tjedan uo ili smo i cikoriju ili masla ak, biljku veoma bogatu željezom, koja je odli na za salatu, bilo samostalno ili pak u kombinaciji s krumpirom. A nakon zime svakako paše zelenilo pa makar i gorka, ali fina, cikorija. Uz cikoriju naišli smo i na medvje i luk.

Širi se i ponuda presadnica pa su tako osim salata stigle i zeljarice - blitva, kelj, cvjeta a, brokula, zelje te teglice s peršinom i celerom. Sve su duže i klupe s cvije em pa su se tako standardnim jaglacima i zumbulima pridružile anemone, ali i razno sitno bilje, pogodno upravo sada za sadnju u

- klemen na 12 kn/kg - naran a 10 kn/kg - salata endivija 15 kn/kg - salata kristalka 18 - 20 kn/kg - salata puterica 20 kn/kg - crveni radi 20 kn/kg - kelj 12 kn/kg - kelj pup ar 20 kn/kg - poriluk 15 kn/kg - cvjeta a 16 kn/kg - paprika 25 kn/kg - raj ica 25 kn/kg - mlado zelje 20 kn/kg - grincajg 5 kn/kg - peršinov list 5 kn/pušlek - špinat 5 kn/pušlek - mladi luk 5 kn/pušlek - blitva 5 kn/pušlek - matovilac 5 kn/kup i - rotkvica 5 kn/pušlek - cikorija 5 kn/kup i - jaglac 5 kn - anemona 10 kn - ma uhica 3 kn - presadnice salata 0,7 kn/kom - presadnice zeljarica 1 kn/kom

DEŽURNI VETERINARI AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob. 098/463-464. Specijalis ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 8 do 18 sa , subotom od 7 do 12 sati, a nedjeljom od 8 do 9. Veterinarska ambulanta Jug d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1, radno vrijeme:

svaki dan dvokratno od 8-12 i od 16-19 sati, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sati, poziv za hitne slu ajeve 363-801. PRELOG: Specijalizirana ambulanta za male životinje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata. MURSKO SRE-

DIŠ E: Veterinarska ambulanta Mursko Središ e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-470. DONJA DUBRAVA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec: dežurni veterinar na tel. 863110 od 0-24.

BIOINSTITUT d.o.o. AKOVEC

Bojila u mesnoj industriji Piše: Dražen Kranjec, dr. vet. med.

Bojila se dodaju hrani kao zamjena za prirodnu boju koju je hrana izgubila tijekom procesa proizvodnje i skladištenja kako bi prehrambeni proizvod zadržao svojstva koja ga ine privla nima kupcu. Bojila mogu biti prirodna ili umjetna. Prirodna se bojila mogu izolirati iz prirodnih izvora kao što su vo e i povr e, ali se, obi no, upotrebljavaju bojila proizvedena laboratorijskom sintezom koja imaju istovjetnu kemijsku strukturu kao spojevi izolirani iz prirodnih izvora. U popisu dopuštenih aditiva bojila zauzimaju E brojeve od 100-181. Samo je odre ena bojila dopušteno upotrebljavati u mesnoj industriji, pa emo u nastavku iznijeti neke podatke o tim bojilima.

E 100 Kurkumin, Curcumin

Prirodno žuto do naran asto bojilo biljnog podrijetla koje se može dobiti ekstrakcijom iz za ina kurkume, ali se uglavnom proizvodi kemijskom sintezom. Smatra se bezopasnim, a upotrebljava se u kobasicama i paštetama u koli ini od 20mg./kg.

E 101 Riboflavin Prirodno žuto bojilo biljnog podrijetla poznato kao vitamin B2. Prirodno se nalazi u mlijeku i mlije nim proizvodima, mesu, jajima, zelenom povr u i integralnom brašnu. Smatra se bezopasnom, a osim u suhomesnatim proizvodima upotrebljava se punom u pekarskim proizvodima.

E 129 Allura crveno AC, Allurared AC Umjetno crveno azo-bojilo za koje se smatra da u osjetljivih osoba može uzrokovati alergiju, a u djece sindrom hiperaktivnosti. Na deklaraciji

proizvoda kojem je dodano ovo bojilo mora stajati upozorenje: “Može uzrokovati poreme aj aktivnosti i pažnje djece”.

E 150a Karamel Prirodno bojilo poznato pod imenom karamel intenzivne je sme e boje a proizvodi se kontroliranim zagrijavanjem ugljikohidrata uz prisutnost katalizatora u procesu koji se naziva karmelizacija. Smatra se bezopasnim a upotrebljava se proizvodnji kobasica, pašteta, mljevenog mesa i hrenovki.

160a Karoteni: smjesa alfa, beta i gama karotena Naran asti i žuti biljni pigmenti prirodno prisutni u listovima, plodovima i cvjetovima vo a i povr a a u organizmu prelaze u vitamin A. Smatraju se bezopasnima, ak štoviše posjeduju svojstva koja mogu zna ajno pridonijeti

ljudskom zdravlju. Dopuštena je upotreba u kobasicama i paštetama u koli ini od 20mg./ kg. dok u ostalim namirnicama maksimalna dozvoljena koli ina nije propisana.

E 162 Betanin, Beetroot red Prirodno crveno bojilo, dobiva se kao ekstrakt iz cikle. Betaninom su najbogatiji morski organizmi, pšeni ne klice i mekinje, te špinat. Smatra se bezopasnim, a kao bojilo može se upotrebljavati u gotovo svim namirnicama u neograni enim koli inama. U svrhu ozna avanja mesa i mesnih proizvoda (žigosanje, pe atiranje) sukladno odredbama propisanim posebnim propisom kojim se ure uje ozna avanje mesa i mesnih proizvoda mogu se koristiti samo sljede a bojila: E 155 Brown HT, E 133Brillant blue FCF, E 129 Allura Red AC i mješavina bojila E 133 i E 129

Škare za obrezivanje

Moj vrt

VAŠ VRT

20. ožujka 2015.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Želi od Vas biti mažen i pažen, a Vama dobar i lijep.

BERNARDIN VRT

PIŠE: BERNARDA OREHOVEC

Za inske i ljekovite biljke

Drve e i listovi Prošli nas je tjedan u pri u o cvjetovima i drve u odvukao pogled na hrabre prve vjesnike prolje a, cvjetove visibaba, jaglaca i dreneka. Sad bi logi an slijed bila pri a o liš u. Ali mladih listova je sad još tako malo. Listopadno drve e još kalkulira. Još su jutarnje temperature prijete e. Odlu eno je: eka se. Kao i kod svih drugih dijelova biljaka, tako i kod listova u prirodi postoji za udna raznolikost oblika i funkcija. etinja e naj eš e imaju igli asto ili ljuskasto liš e, a listopadna bjelogorica mekše liš e sa širom plojkom. Kod listopadnog drve a svako se prolje e stvaraju novi listovi, koji u jesen otpadaju. To je zato što su mekani, puni vode i ne mogu podnijeti niske zimske temperature. Kod vazdazelenih biljaka listovi na drvetu ostaju dulje od jedne godine. To da su biljke vazdazelene (zimzelene) ne zna i da su im listovi, jedni te isti, na granama cijeli životni vijek. Njima listovi tako er otpadaju, ali ne svi odjednom. Što se ti e boje, ve ina je listova zelena, to je zato što je zeleni lisni pigment (kloro il) naje ikasniji u osnovnoj djelatnosti lista – pretvaranju sun eve svjetlosne energije u kemijsku energiju organskih spojeva. Ali nisu svi listovi zeleni, ima i crvenih i žutih i šarenih listova. Na toj varijabilnoj karakteristici zasniva se dekorativnost mnogih hortikulturnih vrsta drve a. Uzgajiva i kao da se natje u tko e prona i i dalje uzgajati biljke neobi nijih boja listova. Jeste li radoznali kako izgleda list u presjeku? Na površini mu je koža od tijesno zbijenih stanica. Ljudi su je nazvali – epiderma.

Vodonepropusni sloj na njenoj površini je voštana kutikula. Da bi se protok plinova i tvari ipak mogao nesmetano odvijati, na površini lista nalaze se sitni otvori – pu i. Više ih je na donjoj strani lista. Kroz te otvore u list ulazi ono što biljka treba i izlazi što joj ne treba. Problem je samo što tu pobjegne i voda (kao vodena para) i ako biljka ne uspije svu tu vodu nadoknaditi iz tla onda liš e vene, prekida se proizvodnja hrane ili ak biljka ugiba. Zato liš e esto kao obranu od suše izvodi uvrtanje s pu ima prema unutra da bi smanjilo transpiraciju, gubitak vode. U listu se udo fotosinteze odvija u zelenim zrncima koje smo nazvali kloroplasti. U kloroplastima je kloro il i on je odgovoran za izvo enje pretvorbe energije. De initivno zgodno. U fotosintezu ulazi uglji ni dioksid koji s vodom uz prisutnost svjetlosti proizvodi složene organske spojeve (ugljikohidrate) i osloba a kisik. Kisik ovdje nastaje kao nusproizvod, a bez njega se ne može zamisliti drugi najvažniju životni proces – disanje. Bez disanja ne bi bilo života na zemlji kakav znamo. To zaslužuje presedan na ovim vrtnim stranicama. Nikad vas vrt nije gnjavio formulama, ali sad se to jednostavno ne da izbje i. Fotosinteza: 6CO2 + 6H2O —> C6H12O6 + 6CO2 Disanje: C6H12O6 (aq) + 6O2 (g) 6CO2 (g) + 6H2O(l) Naravno da je to pojednostavljeno, ali sve su važne stvari jednostavne, zar ne? Iz tog je vidljiva namjera op eg uskla enja i osnovne harmonije. Veselite se tome.

Ove su biljke prijeko potrebne u svakom biološkom, a pogotovo u biološko-dinami kom, vrtu. One nam pomažu da tijekom godine radimo razne otopine, teku a gnojiva i ljekovite preparate. Tako er su potrebne da rastu me u ostalim biljkama jer pozitivno zra e vrlo velikim spektrom suptilnih energija. Jedna biljka svima je poznata, a to je kamilica. Cvjetove beremo za ajeve te ih koristimo za probleme bolova u trbuhu i lije enje o nih tegoba. Preporu ujem da kamilicu posadimo izme u poriluka, krumpira i celera. Njezine sjemenke odbijaju naju estalije nametnike, a aj pomaže u borbi protiv raznih poreme aja kod biljaka. Dragoljub je lijepa biljka i trebala bi biti u svakom vrtu, te ju je dobro uzgajati s krumpirom, grahom, ružama i uz trešnje. Ona odbija lisne i štitaste uši, gusjenice, mrave i miševe. Jedna od biljaka je i gavez. Ta biljka pomaže ljudima u lije enju korištenjem korijena za

razne ozljede i reumatske teško e. U vrtu nam pomažu listovi jer pomiješani s koprivom daju nam kao otopinu i gnojivo bogato kalijem i dušikom, a može služiti i za mal iranje. Kopar voli rasti u vrtu. Koristimo listove i sjemenke u salatama, a pogotovo kod konzerviranja krastavaca. Kopar se preporu uje saditi uz mrkvu, salatu, krastavce, repu i luk. Ako sadimo bob, a napale su ga lisne uši, dobro je po gredicama razbacati sjemenke kopra i lisne e uši nestati. Nadam se da svi poznajete bosiljak. Listove bosiljka možete koristiti tijekom cijele godine kad su svježi. Dobar su dodatak salatama i umacima od raj ice jer jelima daju svježinu i intenzitet. Bosiljak ima dobra ljekovita svojstva i osnažuje imunosni sustav biljaka koje ga okružuju, zato se preporu uje uzgoj s raj icama, paprikama, patlidžanima, krastavcima, ružama i klin i ima. O ostalim biljkama itajte u sljede em broju.

20. ožujka Nepovoljno vrijeme za rad s biljkama zbog djelomi ne pomr ine Sunca do 13 sa . Iza 13 sa može se radi s biljkama lista.

21. ožujka – Dan lista do 11 sati te od 15 sati do 23 sata Od 11 do 15 sa nepovoljno vrijeme zbog djelomi ne pomr ine planeta Urana.

22. ožujka – Dan lista do 10 sa Od 11 sa povoljno za sjetvu biljaka ploda. Ve tre i dan zaredom još jedna djelomi na pomr ina planeta Marsa. Sve pomr ine donose promjene, a ponekad se i ljudi osje aju loše.

23. ožujka – Dan ploda Iskoris te ovaj dan za sjetvu paprike, raj ice, krastavaca u zatvorenim prostorima. Na parcele možete posija jare žitarice.

24. ožujka – Dan korijena Sadimo rani krumpir i sijemo korjenaste biljke.

25. ožujka – Dan korijena do 10 sa Od 11 sa povoljno za biljke lista.

26. ožujka – Dan korijena Sadimo rani krumpir. Danas po inje vrijeme za presadnju. Pripremite se ako još nešto želite presadi .

VRTLARICA

Rikola sjajno uspijeva i u akovcu Rikola, rukola, riga, a neki e re i obi ni dra . No, pravi hranoljupci znaju kako se radi o vrlo jednostavnoj, ali itekako hranjivoj, biljci, koja se naj eš e koristi za salatu. To je jednogodišnja ili dvogodišnja zeljarica ije liš e odlikuje oštar i pikantan okus, a i bogatstvo vitaminima. Rikola je kultura skromnih zahtjeva za toplinom, otporna je na mraz i zato se može proizvoditi tijekom cijele godine. Rikola treba bogato tlo koje zadržava vlagu i djelomi no zasjenjeno mjesto za sadnju. Tijekom

vru ina možda e trebati dodatnu sjenu jer e u suprotnom proizvoditi listove lošijeg okusa. Ova biljka najbolje uspijeva na lakim pjeskovitim i srednje teškim tlima pH neutralne ili alkalne reakcije. Pri višim temperaturama razvija se cvjetna stabljika s grozdastim cvatovima bijele ili svjetložute boje s ljubi astim žilicama na laticama, i tada joj obi no završava dvogodišnji ciklus. A upravo sada njoj predstoji to razdoblje pa mnogi u svojim vrtovima beru posljednje listove.

Mi smo na rikolu naišli u akovcu kod gospo e koja nije htjela stati pred naš fotoobjektiv, no velikodušno nam je prepustila biljke za fotkanje. Njena rikola zasi-

jana je najesen i to u tzv. uzdignutu gredicu. Rodila je obilato i lijepo je preživjela zimu. Sada pak joj je žao što je pri kraju, no pobrat e sjeme i zasijati je ponovno. (vv)

20. ožujka 2015.

Otvoreni stupci 19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

REAKCIJE, KOMENTARI, PISMA I PRIOP ENJA e-mail: redakcija@mnovine.hr ili poštom na: “ME IMURSKE NOVINE” (pisma itatelja), K. Tomislava 2, 40000 akovec

JAVITE SE AKO IMATE TEMU ZA NAS: urednik@mnovine.hr ili br. tel. 040/323-601

ŠTO VAS ŽULJA

JAVNOM APELU I OTVORENOM PISMU Petre Rob za ve u sigurnost u prometu formiranjem povorke sje anja na njezinoga tragi no poginulog brata Mihaela odazvao se veliki broj ljudi

Osvijestimo jedni druge, jer smo odgovorni za svoj i tu i život kad dijelimo cestu Nakon što se Petra Rob, sestra nedavno poginuloga u prometu Mihaela Roba, pismom obratila javnosti, uputila apel za povorku sje anja koja e upozoriti na ve u pozornost u prometu svih akte-

ra, kako voza a i drugih sudionika, tako i onih koji se brinu za održavanje prometnica, u subotu u poslijepodnevnim satima u Ivanovcu se okupio veliki broj ljudi, koji je u koloni s upaljenim svije ama i bijelim cvije em krenuo na mje-

sto gdje je Mihael Rob, mladi ovjek, suprug i otac godinu i pol starog dje aka, izgubio život u teškoj prometnoj nesre i. Petra Rob ovom prigodom poru ila je da svi oni koji su se okupili i stigli na

mjesto gdje je njezin brat izgubio život žele ovim inom potaknuti javnost kao i one slu ajne prolaznike, odnosno voza e koji su ovome svjedo ili, da se dobro zamisle koliko je zapravo svaki od nas osobno odgovoran ka-

FOTOKRITIKA iz akovca

Dje ja igrališta trebaju hitnu sanaciju

OBJAŠNJENJE radijske najave broja 1016. “Me imurskih novina” - slu aja u kojem smo pisali o radu za op e dobro umjesto izdržavanja zatvorske kazne jednog Me imurca

“Me imurec Ivan” nije Ivan Me imurec

Dolaskom toplijeg vremena, kona no djeca i roditelji mogu provoditi više vremena na otvorenom. Me utim, na nekoliko akove kih dje jih zbog vandalskog divljanja do ekuju ih same opasnosti. Igralište u parku je ve duže vremena u lošem stanju igrala su slomljena i leže na zemlji ili su otkrhnuta. Igralište u samom centru kod Doma umirovljenika, doduše ima

U Perivoju Zrinskih igrala su posebice na udaru vandala, ali nakon toga, nažalost, nema sanacije

Dje je igralište na jugu kraj Škole trebalo bi u potpunosti sanirati, jer je postalo nesigurno i potencijalno opasno za mališane

da sjedne za upravlja svog vozila. - Želimo jedni druge osvijestiti - istaknula je Petra - koliko smo u prometu odgovorni za svoj život, kao i živote ostalih ljudi s kojima dijelimo cestu. Kao što sam

spomenula ranije, Mihael je bio snažna i impresivna osoba, poštenja ina, borac i ovaj broj ljudi koji se danas okupio na mjestu njegove pogibije samo svjedo i tome. Želja nam je bila ljudima prenijeti poruku da budu oprezni, da budu pažljivi kada sjedaju u automobil, kako bi bilo što manje slu ajeva u kojima živote gube dobri ljudi poput Mihaela. Svoju podršku današnjem mirnom okupljanju u znak upozorenja na odgovornost u ponašanju u prometu dao je i me imurski župan Matija Posavec, priklju ivši se tihoj koloni koja je iz Ivanovca krenula prema Svetom Križu. - Ovo je primjer jedne vrste gra anskog aktivizma koji služi kao upozorenje, ali i dobra preventiva. Iz tog razloga moramo ga svakako podržati i nadati se da e ovo biti dovoljno upozorenje kako bi bilo što manje poginulih na me imurskim cestama, ali i poziv na što ve i oprez prilikom sudjelovanja u prometu. kazao je župan Posavec, koji je još jednom izrazio žaljenje za nepotrebno izgubljeni još jedan mladi život. (so)

ogradu ali se i tamo zamje uju ošte enja na igralima i potencijalne opasnosti za djecu koja se tamo igraju. Na akove kom Jugu kod II. OŠ, ak je jedno igralo i zapaljeno, a ostala su u lošem stanju. Ima i dobrih primjera u ulicama Vladimira Nazora i Vukovarskoj gdje su igrališta

u blizini zgrada pa je i nadzor bolji. Uglavnom, nekoliko dje jih igrališta treba hitnu sanaciju, kako bi se djeci omogu ilo da što više slobodnog vremena provode na svježem zraku, a manje uz video igrice i sli no. (mg)

Javio nam se Ivan Me imurec iz Svetog Križa, pozna ji kao Me imurski Strongman, koji je kazao da je imao neugodnos zbog našeg foršpana koji se vr o kao radijska najava jednog od prošlih broja novina u kojima se izme u ostalih spominjao “Me imurec Ivan” kao bivši preprodava droge - marihuane koji je umjesto u zatvoru svoju kaznu odradio radom za op e dobro. Iz teksta u 1016. broju “Me imurskih novina”, koji je tako er protekli vikend objavljen i na našem on-line mediju portalu: www.mnovine.hr, vidljivo je da se slu aj mladi a o kojem pišemo nikako ne može povezati s Ivanom Me imurcom iz Svetog Križa. Naime, prilikom novinarske obrade teksta

pukim slu ajem odabrano je ime koje je ina e vrlo esto u Me imurskoj županiji – Ivan. Kao što je navedeno u tekstu, ime Ivan koris li smo kao u estalo u našem kraju, kako bi s obzirom na škakljivost teme što bolje zaš li iden tet mladi a koji je odradio zatvorsku kaznu radom za op e dobro. Za sve one koji su u radijskoj najavi ove novinarske pri e Me imurca Ivana povezali kojim slu ajem s imenom i prezimenom Ivan Me imurec pojašnjavamo da je u pitanju potpuno druga osoba, s drugim imenom i prezimenom, odnosno da cijeli taj slu aj osobe koju smo sasvim slu ajno nazvali Ivan nema nikakve veze s Ivanom Me imurcom iz Svetog Križa. (Uredništvo)

KANDIDATURA VARAŽDIN & HRVATSKI SJEVER – EPK 2020.

Koliko smo daleko ili blizu Europske prijestolnice kulture? STOTA OBLJETNICA ROĐENJA JOŽE HORVATA

Jesu li dovoljni poštanski žig, koncert i spomen-ploča? NAGRADA GRADA ČAKOVCA “JOSIP ŠTOLCER SLAVENSKI”

Dobitnik Mladen Tarbuk - za skladbu “Plač Jeruzalema”

ROBERT MODLIC DONIO PORIN U ČAKOVEC! Prvi Porin rockerskog duha s gao je u akovec zahvaljuju i akov aninu Robertu Modlicu, bubnjaru benda Gre a. Veliki hit “Malena” zagreba ko akove kog benda Gre a nagra en je Porinom za najbolju vokalnu suradnju, koja je ostvarena s mladom Zagrep ankom Mar nom Geber - Gebi. Kako i kada je Robert Modlic ušao u glazbene vode, kakva je bila atmosfera na dodjeli Porina u Splitu i što sve još o ekuje Gre u ove godine, saznajte u našem razgovoru s povodom. (rr, zv).

media

20. ožujka 2015.

www.mnovine.hr • vikend@mnovine.hr • 040 323 601

kamo za vikend Petak,

CENTAR ZA KULTURU Čakovec - 30. i 31. ožujka te 1. travnja

20. ožujka

Pinklec praznici: tri predstave u tri dana. Ulaznica 5 kuna!

ČAKOVEC Trg Republike, ispred CZK-a Astronomsko društvo “Vega” 9.30 - 11.00 Promatranje djelomi ne pomr ine Sunca Centar za kulturu Dan zdravog osmijeha 10.00 “Mali Hlapi i strašni Bub”, Scena “Gorica” - besplatna predstava

Svaki vikend u Diska u vas o ekuje bogata ponuda pi a, koje e vam poslužiti vedri i ugodni djelatnici

Centar za kulturu Dan zdravog osmijeha 17.00 Sve ana dodjela zahvalnica i izložba Prostor 18.00 Predstavljanje knjige “Anarhizam: onkraj postoje eg” Podroom Drink And Music Club 21.00 Grupa Ver go Arcus cafe 22.00 Trippin w/ Zr e Resident DJ’s & Guests

Subota, 21. ožujka ČAKOVEC Trg Republike 10.30 Dan zdravog osmijeha - dje ji vr i + Mirko Švenda Žiga, Marija Jambroši Kupper, Marco Kupper, Igor Baksa, GreQa, plesne skupine Vivona, Teuta i Livi, akove ke mažoretkinje Centar za kulturu 11.00 Besplatna kazališna predstava “A tko si “ KD-a “Pinklec” - ulaz besplatan Cafe-bar Paladin 21.00 Ma ja Borš ak & Gloria Band Arcus cafe 22.00 TS Od srca do srca

PRIBISLAVEC Društveni dom 18.30 2. Dramski susret August Lesjak “ALKap”

U no i otvaranja Diska a odli no su svi zabavili. Fešta je potrajala do ranih jutarnjih sati

NOĆNI ŽIVOT GRADA ČAKOVCA dobio novo mjesto zabave

Diskač kao u dobra stara vremena...!

“

PIŠE: ROBERTA RADOVIĆ FOTO: MARIO GOLENKO

o ni život grada akovca dobio je novo (staro) mjesto zabave. Ambijent nekadašnjega kultnog disko-kluba Diana u prostoru hotela Park akovec od protekle subote ponovno postaje magnet odli ne zabave i druženja. Nakon što se proteklih godina zaredao niz bezuspješnih pokušaja revitalizacije ovog prostora, na red je došao Diska , tematski klub koji svojom ponudom i glazbenim izri ajem želi privu i “ agere” svih generacija. Nostalgija za dobrim starim vremenima ve je prvi vikend zabave u Diska u privukla zavidan broj posjetitelja, a zadovoljstvo ne krije ni akov anin Vanja Novak, vlasnik obrta za ugostiteljstvo Diska :

Playlista glazbe za malo stariju ekipu te mlađu populaciju koja zna uživati u tom žanru

- Bilo je nezaboravno, više od o ekivanoga. Ljudi su se jako dobro zabavili i komentirali su kako ih je ta ve er na neki na in vratila u djetinjstvo, dok je glazba još bila puno kvalitetnija nego što je to danas. Atmosfera je bila pozitivna i puna entuzijazma. Ljudi su se jako dobro proveli i rekli su da im je bilo super. Naveliko se plesalo i svi su mi poželjeli sre u u nastavku poslovanja, u smislu da Diska postane mjesto od-

li ne zabave do jutra, dok noge ne zabole od plesa.

Retro glazbeni vremeplov Za podizanje raspoloženja svaki vikend u Diska u bit e zadužena retro-playlista. Kako je upravo posljednjih godina retro ponovno u modi, ponuda ovakvoga glazbenog vremeplova zasigurno e prona i publiku me u akove kim partijanerima koji su željni zabave do ranih jutarnjih sati. Vanja Novak isti e kako e u Diska u biti svih glazbenih žanrova osim “cajki” i death-metala, dakle, glazbe za malo “stariju” ekipu i mla u populaciju koja se tako osje a: - Što se ti e glazbenog žanra, striktno smo orijentirani na kvalitetniju retro-glazbu, što zna i na ‘80-e, ‘90-e i dvijetisu ite, a bit e i malo primjese ‘70-ih. Želimo privu i posjetite-

lje dobi 18 + godina. Ve i sami glazbeni retro-žanrovi govore o tome da ciljamo na publiku i ljude koji se žele dobro zabaviti za vikend u akovcu, a nemaju gdje. Želimo stvoriti mjesto plesa i druženja za one ljude koji su se nekad dobro zabavljali, uz glazbu koje po ka i ima danas ve inom nema. Kad se sve malo ‘zalaufa’, napravit emo ankete preko društvenih mreža da opipamo puls posjetitelja. Planiramo i neka gostovanja tako da emo DJ-eve kombinirati i miksati, a planiramo ugostiti i neke rezident DJ-eve. Sve je to još u fazi dogovora. Radno vrijeme Diska a je petkom i subotom od 22 sata do 6 sati ujutro. Ulaz je besplatan, kao i garderoba. Svi koji su željni “stiskavaca”, “ age”, plesnjaka i zabave kao u dobra stara vremena - nova adresa za izlazak vikendom postaje akove ki Diska .

NEDELIŠĆE MESAP Od 8 do 15 sa veliki humanitarni dje ji sajam u organizaciji udruge Me imurske mame i trudnice Smart Vision Centar 20.00 Radionica i seminar: Samoozdravljenje (I) - Kris jan Kolega

Kazališna družina “Pinklec” za ovogodišnje je praznike pripremila jedan poseban kazališni program za djecu jednostavno nazvan: Pinklec praznici. Tri kazališna naslova u tri dana zaredom bit e prikazana u Centru za kulturu. Radi se o dvije predstave Kazališne družine “Pinklec”: “Bremenski svira i” i “Šegrt Hlapi kako bi ga igrala Kazališna družina Pinklec’” te jednoj gostuju oj predstavi “Ana Frank” Kazališta “Trešnja” iz Zagreba. Za svaku od ovih predstava mo i ete kupiti ulaznicu za simboli nih pet kuna. Cijeli je program nancijski podržao Koordinacijski odbor akcije ‘’Grad akovec– prijatelj djece’’. Pinkleci poru uju: - Draga djeco, odaberite jednu ili sve tri predstave i provedite dio praznika uz Kazališnu družinu ‘Pinklec’ i naše goste Zagreba. Garantiramo dobru zabavu i nezaboravno kazališno iskustvo.

ČAKOVEC, Trg Republike, kod CZK-a - petak, 20. ožujka

Pogledajte djelomičnu pomrčinu Sunca. Iduća prilika tek 2027.! Ovaj petak, 20. ožujka, u vremenu izme u 9.30 do 11 sa , ispred akove kog Centra za kulturu Astronomsko društvo “Vega” organizira promatranje djelomi ne pomr ine Sunca. Održat e se i predavanje za prisutne školarce, a sve u sklopu projekta: Sunce - naša zvijezda, koji nancira grad akovec. Predsjednik AD-a “Vega” Zoran Novak poziva sve zainteresirane neka se pridruže promatranju jer e sljede a prilika za sli no promatranje u našem kraju biti tek 2027. godine.

MURSKO SREDIŠĆE U PRIBISLAVCU ovaj vikend

Cult club 22.00 Koncert benda GreQa - ulaz slobodan

Nedjelja,

CENTAR ZA KULTURU Čakovec - nedjelja, 22. ožujka, 16 sati

CENTAR ZA KULTURU Čakovec - subota, 21. ožujka, 11 sati

22. ožujka

Plesno-lutkarsko-igrana predstava “Minimi”

Pinkleci poklanjaju besplatnu predstavu uz Svjetski dan lutkarstva

Dje je kazalište “Dubrava” Zagreb izvest e na kazališnoj tribini za djecu i mlade Cukorek ovu nedjelju, 22. ožujka, s po etkom u 16 sa , plesnolutkarsko-igranu predstavu “Minimi”. Radi se o suvremenoj i interak vnoj plesnoj predstavi koja se doga a u razini dje jih o iju. Govori o odrastanju, malim ljudima u velikom gradu, samopouzdanju, svakodnevnim udesima koje možemo na i u najobi nijim sitnicama. Koncept, koreogra ju i režiju potpisiju Sanja Tropp Frühwald, Till Frühwald, a izvode je Petar Cvirn, Ana Mrak, Arijana Pospišil. Predstava u trajanju od 45 minuta preporu uje se starijima od pet godina..

Me unarodni dan kazališta za djecu i mlade obilježava se 20. ožujka, a dan kasnije, 21. ožujka, Svjetski dan lutkarstva. Povodom obilježavanja ta dva dana Kazališna družina “Pinklec” poklanja mladoj akove koj kazališnoj publici predstavu “A tko si ?”. U predstavi se po mo vima iz bajke “Neposlušno ma e” I. Bjeliševa, u drama zaciji Romana Bogdana, propituju odnosi jednakos i razli itos . Igraju Karolina Horvat, Mario Jakši i Davor Dokleja. Predstava u trajanju od 35 minuta preporu uje se uzrastu od 3 do 10 godina. Besplatne ulaznice mogu se podi i na blagajni Centra za kulturu akovec.

ČAKOVEC Centar za kulturu 16.00 “Minimi”, plesnolutkarsko-igrana predstava

PRIBISLAVEC Društveni dom 16.00 2. Dramski susret August Lesjak “ALKap”

Dramski susret - August Lesjak “ALKap” Dramska diletantska družina “ALKap” KUD-a “Kaštel” Pribislavec poziva na 2. Dramski susret - August Lesjak “ALKap”, koji e se održa 21. ožujka s po etkom u 18.30 sa i 22. ožujka s po etkom u 16 sa u dvorani Društvenog doma Pribislavec. Osim doma ina, nastupit e kazališne skupine iz Zagorja, Podravine i Me imurja.

20. ožujka 2015.

media

www.mnovine.hr • vikend@mnovine.hr • 040 323 601

najavite događaj na vikend@mnovine.hr NAJAVLJUJEMO FESTIVAL KAZALIŠNIH AMATERA - KAM 2015.

23 predstave iz 22 kulturnoumjetnička društva

Najbolju prošlogodišnju predstavu izveo je KUD Op ine Donji Kraljevec “Možima na komedijo, ženama na zdrovje”

Ovogodišnji Festival KAMa 2015. održat e se od 10. do 12. travnja 2015. u Domu kulture Grada Preloga. Ove godine prijavljene su 23 predstave iz 22 kulturno-umjetni kog društva. Županijski žiri ove godine bit e u sastavu Barbara Rocco, glumica i redateljica, te državni selektor i kazališni kriti ar Igor Ruži . Kao i do-

sadašnjih godina, njih dvoje odabrat e najbolje u kategorijama: najbolja muška uloga, najbolja ženska uloga, najbolji dramski amaterski tekst, najbolja režija i najbolja predstava u cjelini, koja e predstavljati Me imurje na Državnom festivalu hrvatskih kazališnih amatera. Državni festival i ove godine održava se u dva grada,

i to u Pazinu od 8. do 10. svibnja te u Vodicama od 15. do 17. S obzirom na kvalitetu i brojnost nominiranih glumica i glumaca, Odbor kazališnih amatera Me imurja donio je odluku da se od ove godine pove a broj nagrada i uz postoje e ve spomenute dodijele nagrade i za najbolju sporednu mušku i žensku ulogu.

DAN ZDRAVOG OSMIJEHA Čakovec - petak i subota, 20. i 21. ožujka

Karijes! Zubobolja! ... Spriječimo ih!

Promotori akcije: Gordana Šolti Siladi,Tanja Rosi i Igor Baksa

Svjetski dan oralnog zdravlja obilježava se 20. ožujka, koji e Hrvatsko društvo za dje ju i preventivnu stomatologiju obilježiti nizom programa. Ve desetu godinu zaredom doga aj je najmasovniji u akovcu, poznat kao Dan zdravog osmijeha, uz sudjelovanje vrti a Grada akovca i okolice te djece osnovnih škola. Deset godina akciju organizira mr. sc. Tanja Rosi , dr. med. dent., ispred stomatologa Me imurja i Hrvatskog društva za dje ju i preventivnu stomatologiju, koja je ujedno i lanica predsjedništva tog Društva, te koja isti e:

- Iznimno smo ponosni pred strukom na vrlo uspješnu suradnju stomatologa s odgojno-obrazovnim djelatnicima, za što je izuzetno zaslužna odgojiteljica Gordana Šolti Siladi, predsjednica Društva ‘Naša djeca’, koja je svih deset godina potpora u organizaciji. Poveznica nam je sa svim akove kim vrti ima, koji se rado uklju uju u doga aj. Zahvaljujemo i svim odgojiteljicama na volji, trudu i strpljenju tijekom svih ovih godina. Zadnjih par godina u organizaciji zabavnog dijela priklju io nam se i glumac Igor Baksa, koji vrlo

uspješno animira djecu i na djeci prihvatljiv na in približava djeci ina e ozbiljnu temu. Cilj nam je ukazati javnosti na važnost uvanja oralnog zdravlja, prevencije karijesa i parodontnih bolesti, te redovitog odlaženja stomatologu. Svake godine u akciju se uklju uje sve ve i broj djece, starijih, udruga i raznih ustanova naše lokalne zajednice, te nam nema premca u Hrvatskoj. Program Dana zdravog osmijeha po et e u petak, 20. ožujka kazališnom predstavom “Mali Hlapi i strašni Bub” (Scena “Gorica”), koju djeci poklanjanju Grad akovec i Me imurje plin. Isti dan u 17 sati u zgradi Scheier održat e se sve ana dodjela zahvalnica uz izložbu fotogra ija doga aja svih ovih godina. Centralni doga aj bit e u subotu na Trgu Republike u akovcu, s po etkom u 10.30 sati. Uz dje je vrti e nastupit e Mirko Švenda Žiga, Gretta, Marija Jambroši Kupper, Marco Kupper, Igor Baksa, plesne skupine Vivona, Teuta i Livi, akove ke mažoretkinje. U akciji e sudjelovati i studentice U iteljskog fakulteta, Odsjek akovec, te stažisti doktori stomatolozi.

26. ožujka četvrtak AKOVEC Centar za kulturu, “ ” Ansambl Tangos (Osijek)

27. ožujka SMART VISION CENTAR Nedelišće - subota, 21. ožujka, 20 sati

Vedski iscjeljitelj Kristijan Kolega - radionica: Samoozdravljenje (I) Samoozdravljenje je tehnika svjesnog utjecanja na svoje materijalno tijelo. Dosadašnji rezultati pokazali su da 99 % osoba doživi ogromne promjene u prvih 15 - 20 minuta prakticiranja tehnike. Ve ina problema jednostavno nestane, bolovi se povuku i poreme aji potpuno u hnu. Jedini ulozi koje treba položiti jesu želja i strpljenje. Vedski iscjeljitelj Kris jan Kolega, duhovnog imena Kakudmi das, ro en je 1974. godine, a ve u dvadesetoj godini po eo je intenzivno prou ava vedsku mudrost, naro ito se usredoto uju i na psihologiju, prou avanja uma i njegovog sadržaja, njegove funkcije i mogu nos . Nakon pet godina monaškog života u celibatu Kris jan se, sada ve kao Kakudmi das, oženio i devet godina boravio sa suprugom i djetetom u SAD-u, gdje je i dalje, sada kao obiteljski ovjek, prou avao Vede. Zadnje dvije godine

njegovog boravka u Americi kulminirali su njegovi snažni bolovi u le ima, koje je podnosio godinama. Ti bolovi bili su upalja koji mu je osvijetlio put k tehnici samoozdravljenja koju je osmislio i uobli io nakon što je njome sebe iscijelio. To znanje i te spoznaje o tome kako prodrije u dosad nepoznate dijelove ljudskog uma i pravilno ih upotrijebi za osobno ozdravljenje otada nesebi no dijeli putem terapeutske prakse, seminara i predavanja sa svima koji su na to spremni. Svoje seminare i pomo pri ozdravljenju ne napla uje, ve samo prihva a potpuno dobrovoljne donacije. Seminar traje oko tri sata. Prvi dio traje oko sat vremena i govori o tome kako nastaje bolest i bolovi u tijelu. Nakon stanke od petnaest minuta slijedi drugi dio seminara prvog nivoa, u kojem se demonstriraju tehnike na nekome od dobrovoljaca.

petak AKOVEC Cafe-bar Paladin 21.00 Dje aci

28. ožujka subota NEDELIŠ E Smart Vision Centar 18.00 Predavanje: Prva pomo u homeopa ji, Tatjana Oršoli

30. ožujka ponedjeljak AKOVEC Centar za kulturu Pinklec praznici 17.00 Kazališna predstava “Bremenski svira i”

31. ožujka utorak AKOVEC Centar za kulturu Pinklec praznici 17.00 Kazališna predstava “Šegrt Hlapi kako bi ga igrala Kazališna družina ‘Pinklec’”

1. travnja srijeda AKOVEC Centar za kulturu Pinklec praznici 17.00 Kazališna predstava “Ana Frank” Kazalište “Trešnja”, Zagreb

3. travnja petak DAN NARCISA, HUMANITARNA AKCIJA - subota, 21. ožujka, 9 - 12 sati

Građani udruženo za pomoć oboljelima od raka dojke U mjesecu ožujku lanice kluba Nova Nada ve niz godina provode humanitarnu akciju Dan narcisa, te na taj na in žele potaknu sve žene Me imurja da vode brigu o sebi te da redovito odlaze na mamografske preglede koji jam e rano otkrivanje boles i pravodobno lije enje. U gradu akovcu akcija e se ove godine održa na tri lokacije – na Trgu Republike, Franjeva kom trgu i kod Galerije Sjever u subotu, 21. ožujka u vremenu 9 - 12 sa , a akciji e se pridruži i ostala dva grada te brojna druga mjesta u Me imurju. U Kotoribi e se tradicionalno prodava kola i, u Prelogu e se prodava narcise na tržnici, u Maloj

Subo ci kod Op ine, u Palovcu, Držimurcu i Štefancu, u Belici kod Robne ku e, u Pribislavcu kod opskrbnog centra METSS i kod Konzuma, u Nedeliš u kod Op ine, u Brezju i Lopatincu kod METSS-ovih du ana, u Dragoslavcu i Pleškovcu kod METSS-ovog du ana, u Murskom Središ u kod Robne ku e, te u Domašincu i Gardinovcu kod Društvenog doma, tako er od 9 do 12 sa . Novac prikupljen prodajom cvije a i ostalih predmeta koris t e se za rehabilitaciju oboljelih žena i ostalih lanova klubova koji djeluju unutar Lige, kako bi povratak u normalan život uz bolest bio što uspješniji, a kvaliteta života sa uvana.

AKOVEC Prostor 22.00 Koncert: FAKOFBOLAN + ODPISANI + DUNSTABZUGSHAUBE Cafe-bar Paladin 21.00 Grupa Vigor

5. travnja nedjelja NEDELIŠ E MESAP 20.00 Ivan Zak & Maja Šuput

10. travnja petak Cafe-bar Paladin 21.00 LET 3

Najavite događaj! Sve informacije šaljite na e-mail: vikend@mnovine.hr

media

20. ožujka 2015.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

STOTA OBLJETNICA rođenja Jože Horvata

Kandidaturu pripremaju lanovi Ureda kandidature Varaždina i regije sjever. Jedan od partnera je i Grad akovec

KANDIDATURA VARAŽDIN – EPK 2020. još uvijek prima prijave projekata

Koliko smo daleko ili blizu Europske prijestolnice kulture? Koji e hrvatski grad uz irskog predstavnika 2020. godine nosi pres žnu tulu Europske prijestolnice kulture? Dana 17. travnja 2015. završava natje aj za kandidaturu, prvi krug odabira bit e ove godine u svibnju i lipnju, a kona na odluka znat e se po etkom 2016. Varaždin u natjecanje ulazi s devet gradova regije sjever ( akovec, Prelog, Koprivnica, Krapina, Ludbreg, Novi Marof, Varaždinske Toplice, Ivanec, Lepoglava). Konkurencija Varaždinu je ak osam hrvatskih gradova – Zagreb, Osijek, Pula i podru je Istre, Zadar, Split, Dubrovnik i Yakovo. U akove kom Domu sindikata Rajmond Rojnik, voditelj ureda za pripremu kandidature Varaždin - Europska prijestolnica kulture, predstavio je koncept koji ima za cilj promicanje kulturnog bogatstva i raznolikos naše regije, privla enje u naš kraj velikog broja ljudi, lokalnog stanovništva i stranaca. Rojnik je naglasio kako je dosad isplanirano i poznato preko su u atrak vnih programa u organizaciji Varaždina i par-

tnera, koji su ve i is nancirani. Predstavljanju projekta odazvali su se zainteresirani gra ani, predstavnici udruga i akove kih tvrtki te gradskih kulturnih ins tucija. Pitanja iz publike nije bilo odviše. Izdvajamo konstruk vni prijedlog arhitekta Bojana Perho a, koji je savjetovao ve i fokus na sadržaj programa negoli na prevelike inves cije i gra evinska ulaganja. Rajmond Rojnik istaknuo je prednos kandidature Varaždina i partnera hrvatskog sjevera, bene te dobivanja tule Europske prijestolnice kulture i pozvao sve zainteresirane neka se jave sa svojim projek ma i pridonesu zajedni koj kandidaturi. Kontaktirati se može direktno Koncertni ured Varaždin / Odjel EPK Varaždin EGK (042 212 907), a dodatne informacije mogu se dobi i na webstranici hQp://varazdin2020.eu/. Projekt pra slogan Spoj nespojivog, zaš tni znak projekta, autorice Sandre Malenice. Zamjenik gradona elnika Romano Bogdan tom je prigodom naglasio kako se akovec želi brendira kao grad djece i mladih. (Roberta Radovi )

Jesu li dovoljni poštanski žig, koncert i spomen-ploča? U poštanskom uredu u Kotoribi u ponedjeljak, 9. ožujka, dan prije stote obljetnice ro enja književnika Jože Horvata, na prigodnoj sve anosti predstavljen je poštanski žig na kojem stoji: 100. obljetnica ro enja – Joža Horvat – 40329 Kotoriba, 10. 3. 2015. Žig je izdala Hrvatska pošta i on se koristio samo u utorak, na Jožin 100. ro endan, a potom e ga Pošta arhivirati. Za tu je prigodu tiskano i stotinu omotnica, od kojih je Na javnoj televiziji na pedeset ak dan rođenja Jože Horvata 10. ožujka u centralnim Osnovna informativnim emisijama ni riječi. škola koja Također u vijestima iz kulture ni nosi njeg o v o i m e spomena. Kad već Hrvatska ne mari n o g za našega književnika, svjetskog poslala na o d adrese po- putnika i moreplovca, pogledajmo p o koliko su Međimurje i sami jedinaca i insjet a Međimurci uložili truda u stitucija širom OŠ-u, na ovu jubilarnu stotu domov ine. U nali ju se obljetnicu omotnici se nalazi nalazi pismo tiskan Jožin životopis s supruzi Renati popisom mnogih priznanja i napisano 11. 2. 1996. u Varažnagrada koje je za života do- dinskim Toplicama. bio. I dok se na njenoj prednjoj Nositelj sve ane promostrani nalaze njegove razli ite cije bila je kotoripska Škola, fotogra ije i fotogra ija s jed- dok je doma instvo preuzeo

akove ki bend Waitapu imenovan je upravo prema istoimenom književnom djelu Jože Horvata

“

OTKRIVENA spomen-ploča Joži Horvatu u Zagrebu

U ČAKOVCU ﬁlm, koncert i videoperformans

Joža u Pro100ru okupio brojne vajtapovce Poštanski ured s voditeljicom Silvijom Stojkov. Tom su prigodom u enici i njihovi u itelji u poštanskom uredu pripremili kolažni program. Osnovna škola raznolikim sadržajima obilježava Tjedan Jože Horvata. Izme u ostalog u enici predmetne nastave u utorak su otputovali u Zagreb, gdje su u gradskom kazalištu Žar ptica gledali predstavu “Waitapu” i na Mirogoju položili vijenac na Jožin grob. Razredna nastava taj je dan imala integrirani dan – Život i djelo Jože Horvata. (A.Fuš)

U akove kom Prostoru u sklopu Starog hrasta održana je neobi na ve er posve ena stotoj obljetnici ro enja Jože Horvata. Uvod je bilo prikazivanje kultnog lma “Ciguli Miguli” i izložba koju je pripremila knjižnica i itaonica Tabula rasa s fotogra jama i tekstovima iz djela i života Jože Horvata. Nakon toga uslijedio je videoperformans i koncert akove kog benda Waitapu, neobi noga glazbenog izri aja i psihodeli nih zvukova, potom a[er-druženje do dugo u no , uz Džemper (Fuzzy Ankles) DJ set. Cijela ve er bila je rezultat suradnje centra za mlade CeZaM, kulturne udruge Pokret plus, udruge 3FF te knjižnice i itaonice Tabula rasa. (mg)

Na kući u kojoj je živio za vječno sjećanje Povodom stote obljetnice ro enja velikoga hrvatskog i me imurskog književnika i moreplovca Jože Horvata, na njegovoj ku i na zagreba kom Medveš aku, gdje je živio i stvarao od 1948. pa sve do svoje smr 2012., postavljena spomen-plo a, djelo akademskog kipara Koste Kostova. Okupljenima se na prigodnoj sve anos obra o i Mladen Novak, predsjednik Skupš ne Me imurske županije i predsjednik me imurskog SDP-a. U svom govoru naglasio je vrstu i trajnu povezanost Jože Horvata s Me imurjem.

Prigodni poštanski žig: 100. obljetnica ro enja – Joža Horvat – 40329 Kotoriba, 10. 3. 2015.

GORNJI HRAŠĆAN U DUNJKOVCU izložba slika

Slikarstvo i pjesništvo Spomenke Marciuš Protekli je vikend u Dunjkovcu održana izložba slika autorice Spomenke Marciuš iz Nedeliš a. To je druga po redu održana izložba u organizaciji udruge za o uvanje kulturne baštine Me imurska gruda iz Dunjkovca. Cilj ove udruge je o uvanje onoga najvrjednijeg iz kulturne baštine Dunjkovca, što pokušavaju sa uva od zaborava i prenije mladim generacijama. Udruga radi i na Muzeju prve hrvatske pruge koja je prolazila Dunjkovcom, a ove godine slavi 155. godišnjicu postojanja. Pruga je povezivala Budimpeštu i Be .

Na otvorenju izložbe održan je prigodan program u kojem su se predstavili ženska vokalna skupina KUU-a “Selja ka sloga” Nedeliš e s tamburašima. Profesor Bojan Miljan i predstavio je djelo autorice. Danijela Topli anec, k i autorice, prisutnima je pro itala pjesmu Spomenke Marciuš “Dnevi su ka slike”, jer osim što slika Spomenka i piše pjesme. Mnogobrojni posje telji izložbe mogli su uživa u prekrasnim slikama, dobrim kola ima i ugodnom druženju. (sz)

Prvi dramski susreti oduševili brojnu publiku Udruga žena iz Gornjeg Hraš ana organizirala je proteklu nedjelju prve dramske susrete u Gornjem Hraš anu. Pred prepunom dvoranom doma u Hraš anu predstavilo

se etrdesetak glumaca amatera. Nastupila je Udruga žena “Preslica” iz Sra inca, koja se predstavila s igrokazom “Mlinar”. “Rastava na moj na in” predstava je koju su upri-

zorile lanice Udruge žena re an. Najviše smijeha dobio je “Biciklin” KUD-a “Komedijaš” iz Stražnjevca. Publika je uživala i u predstavi KUDa “Lipa” iz Gornjeg Mihaljevca, “Na

ves glas skrite koline”. Udruga žena iz Gornjeg Hraš ana ove je godine ve gostovala u Stražnjevcu, Vidovcu, Sra incu, a spremaju se i na gostovanje u re an i Lepoglavu. (sz)

Dramske susrete organizirala je Udruga žena iz Gornjeg Hraš ana

20. ožujka 2015.

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

RAZGOVOR S POVODOM PRVI PORIN ROCKERSKOG DUHA stigao u Čakovec zahvaljujući bubnjaru benda Gretta

Robert Modlic: - Porin je nagrada struke i zato nas još više veseli! PIŠE: ROBERTA RADOVIĆ FOTO: ZLATKO VRZAN

zna iti i stopostotni dobitak. Svatko od nas u sebi je tiho mislio: Pa, moramo ga dobit’! A opet smo se pripremili i na to da ga ne emo dobiti. • Trenuci iš ekivanja zasigurno su nezaboravni. Kakvi su osje aj i reakcija bili u trenutku proglašenja? Što se doga a kad se kamere televizijskog prijenosa ugase? — Sko ili smo u zrak! Neopisiv je to osje aj. Od trenutka kad smo preuzeli kipi nadalje kao da se više ni ega ne sje am. To je poput filma ili sna. Nakon dodjele svirali smo pred punom dvoranom Spaladiuma, pred nekoliko tisu a ljudi. K’o da sanjaš san i samo ekaš da te netko probudi. Mo-

listopadu 2012. modern-rock-bend Gretta gostovao je po prvi put u akovcu u Podroomu promoviraju i tre i studijski album “Kreteni”. Ve smo tada ovaj bend etiketirali kao osvježenje hrvatske rock-scene koje kora a prema kapitalizaciji svoga ustrajnog djelovanja. To se i dogodilo na ovogodišnjoj dodjeli glazbene nagrade Porin. Veliki hit “Malena”, koji je svima odmah ušao u uho, nagra en je Porinom za najbolju vokalnu suradnju. Radi se o prvom duetu Grette ikad, a ostvaren je s mladom Zagrep ankom Martinom Geber - Gebi, pjeva icom grupe Vikend-revolucija. Moderni, žestoki i melodi ni de ki Grette jesu Zagrep ani Tomislav ubek - Chubi (vokal, gitara), Hrvoje Medani (gitara), Tomislav Kralj (bass) i akov anin Robert Modlic (bubnjevi). Uz Lidiju Bajuk, koja je ove godine osvojila drugi Porin u domeni etnoglazbe, Robert Modlic kao lan Grette donosi u akovec prvi Porin rockerskog duha.

“

Gretta se nakon Porina vratila u garažu. Priprema četvrti studijski album. Izlazi ove jeseni Robert mladim bendovima poru uje: - Ako istinski volite rock, svirajte ga iskreno!

PRVA BUBNJARSKA ISKUSTVA

S pet godina u vrtiću prvi nastup Robert Modlic s prvim bubnjarskim palicama susreo se ve od malih nogu. Prvi nastup imao je s pet godina u vr u. Uslijedila je glazbena osnovna škola i prvi bendovi: — Tata mi je bio bubnjar, pa sam cijeli život okružen bubnjevima. Dok su druga djeca bila okružena au ima, tako sam ja imao bubnjeve kao igra ke. Ve s tri godine po eo sam lupa palicama po kau u, podu, ormaru, bubnjevima... i jednostavno to krene bez forsiranja roditelja. U prvom, drugom razredu osnovne škole imao sam ve svoj bend, gdje su uz mene svirali de ki iz srednje škole. Unato razlici u godinama, svirali smo rock-stvari, od Beatlesa do Psihomodo popa i sl. Nakon odre enog vremena shva o sam da ne želim svira obrade, ve autorske stvari. Na po etku srednje škole svirao sam u bendu Beyond Recogni on. To je bio prvi death metal-bend u ovom kraju. Žarili i palili smo po akovcu i okolici. Nakon toga svirao sam u poznatom akove kom bendu Clone Age. S njima sam prošao puno koncerata i stekao mnoga iskustva. De ki i da-

lje sviraju, što mi je jako drago i sve su bolji i bolji. O šao sam studira u Zagreb. U Clone Ageu se dogodila stanka, pa sam tri mjeseca bio bez benda. Slu ajnom sam se tada upoznao s ekipom iz GreQe, kliknuli smo... i otada nema stajanja. • Sa svojih 27 godina življenja i niza godina glazbenog iskustva što bi savjetovao mladim rockerima u Me imurju? — akove ka rock-scena uvijek je bila živahna. Tako je i danas. Jedino su prije u bendovi duže opstajali. Nekad je bilo ast ima bend. Svi klinci su svirali, neki da bi privukli cure, neki iz drugih razloga. Danas imamo ‘hirovske bendove’. Klinci se u srednjoj školi okupe, a nakon toga se rapadnu, što mi je žao. Poru ujem svim mladim bendovima da ako is nski vole rock nek’ se toga drže cijeli život i neka to rade iskreno. To je život gdje nema vremena za gledanje serija. Cijele dane si okružen glazbom, koncer ma, muvingom, nema stajanja. Uz, dakako, posao koji svaki dan moraš radi da bi mogao preživje .

— Drago mi je što sam akov anin i što se dogodila jedna lijepa pri a ne samo za mene, nego i moj grad. Kipi Porina direktno je iz Splita došao u akovec. Prvo smo ga ovdje svi malo dodirivali, a onda je otišao u Zagreb. To je priznanje i kruna uspjeha svima nama iz benda za sve ono što smo godinama radili. Porin nije nagrada naroda, nego nagrada struke koja bira najkvalitetnije stvari i zato nas još više veseli. • Porin se po prvi put održao u Splitu. Najve a imena hrvatske glazbene scene okupila su se u Spaladium Areni tog 6. ožujka na 22. dodjeli glazbene nagrade Porin. Tjedan se pamti i po velikom nevremenu koje je zadesilo Jadransku obalu. Kako je Gretta doputovala do Splita? — Ja sam krenuo u pet ujutro iz akovca, a dva sata kasnije nastavili smo put iz Zagreba. Zbog nevremena i bure autocesta je bila zatvorena, pa smo vozili starom cestom. U svemu tome kao da smo se i pomalo pribojavali ho emo li dobiti Porin. Statisti ki gledano, pjesma je bila najja a u toj kategoriji, ali to nikad ne mora

na Hrvatskom radiju Split, tako da se nismo mogli do kraja ‘opustiti’. • Gretta se u akovcu doživljava gotovo kao doma i bend. Što slijedi nakon smirivanja porinovskih emocija? — akovec je oduvijek bio rockerski grad i, kak’ se veli, najteže je svirati doma pred doma om publikom. De kima iz Zagreba je lakše, a meni je to uvijek malo ve a rka. Ljudi nas vole i prihva aju. U Me imurju imamo sve više publike. Gretta se nakon Porina vratila u garažu. Pripremamo etvrti album. Protekli tjedan imali smo studijsko snimanje novog singla. Album želimo završiti do ljeta, izlazak planiramo najesen, a potom promocije diljem Hrvatske i šire. O ekuje nas i jedan veliki samostalni koncert u Zagrebu. • Prva vokalna suradnja u povijesti benda rezultirala je Porinom. Ho e li i novi album donijeti neku novu suradnju? — Za novi album nemamo takve planove. Nagra ena vokalna suradnja nastala je totalno slu ajno. Mi smo pjesmu ve napravili i nekako se nametnuo osje aj da nam

U MURSKOM SREDIŠĆU

Ovu subotu Gretta u Cult clubu uz slobodan ulaz! Za GreQu odmora nema. Ve ovu subotu, 21. ožujka za najmla e svira u prijepodnevnim sa ma na Trgu Republike u akovcu u sklopu programa Dana zdravog osmijeha. A oni malo stariji i koji žele do i na koncert neka do u is dan u Mursko Središ e, gdje GreQa gostuje u Cult clubu uz besplatan upad. Za m ih o ekuju koncer u Koprivnici, Rijeci, Stubi kim Toplicama, Zadru, Oroslavju, Osijeku, Zagrebu... Robert najavljuje i gostovanja u regiji: - Planiramo svirke i u smjeru Srbije, Bosne i Slovenije. Potrebno je da se ta glazbena scena što više povezuje. Hrvatsko tržište je premalo jer imamo deset-petnaest klubova u kojima bend našeg pro la može gostova . A jedan bend, da bi mogao funkcionira , mora se okrenu novim prostorima i novim tržiš ma. ram pogledati reprizu na TV-u. (smijeh) U backstageu vlada iskrenost. Drugi bendovi estitaju tebi, ti njima i tu zapravo vidiš koliko se me usobno tko cijeni. Pavel, Vatra, Gatuzo..., sve su to sjajni bendovi i svi su nam estitali. A ter-party je super. Sje am se jednog dijela, po etka, kraja definitivno ne. (smijeh) Nakon Porina drugi smo dan svirali u splitskom klubu Circus. Svirku smo dogovorili još prije nego što smo se uop e mogli nadati Porinu. U subotu smo imali i snimanje

treba back-vokal. Angažirali smo Martinu koja nam je bila poznanica. Došla je snimati u studio back-vokale. To je zazvu alo super i tako smo odlu ili da emo napraviti duet, nešto totalno druga ije nakon deset godina djelovanja benda. Raduje nas da smo Porin dobili temeljem suradnje s pjeva icom koja nije ve ini poznato lice s estrade, jer bi onda neki ‘zlurado’ mogli primijetiti da je pjesma nagra ena zbog poznate osobe. Ovako je sve ispalo slu ajno i jako dobro.

NAGRADA GRADA ČAKOVCA “JOSIP ŠTOLCER SLAVENSKI” za 2014. godinu

Dobitnik Mladen Tarbuk - za skladbu “Plač Jeruzalema” Ocjenjiva ki sud Nagrade Grada akovca “Josip Štolcer Slavenski”, u sastavu Iva Lovrec Štefanovi (predsjednica), Trpimir Matasovi , Petra Pavi , Krešimir Seletkovi i Ladislav Varga, na sjednici održanoj 11. ožujka 2015. jednoglasno je odlu io da je dobitnik Nagrade “Josip Štolcer Slavenski” za 2014. godinu Mladen Tarbuk. Nagradu za najbolje djelo hrvatskoga skladatelja, praizvedeno u 2014. godini, Tarbuk je dobio za skladbu “Pla Jeruzalema”, za guda ki kvartet, klavir i marimbu, koju su u sklopu programa 39. Osorskkih glazbenih ve eri 30. srpnja 2014. praizveli Zagreba ki kvartet, pijanis ca Srebrenka Poljak i udaraljkaš Filip Mer ep. Nagrada e laureatu bi uru ena 8. svibnja 2015. u akovcu, u sklopu programa 42. Majskoga muzi kog memorijala “Josip Štolcer Slavenski”. Osvajanjem ove nagrade Mladen Tarbuk postao je etverostruki laureat Nagrade Grada akovca “Josip Štolcer Slavenski”.

GLAZBENA SURADNJA

House Flyz, Carl Rogers Ft. Nicola Moreno izmiksali “Torpedo” Pjesma “Torpedo” djelo je etvorice mladih producenata. Ideja za pjesmu stara je nekoliko mjeseci, kada su Ivan Knezovi iz Zagreba i Yor e Stanojevi iz Beograda, pozna ji kao producentski duo House Flyz, krenuli u izradu electro-house trake. Uskoro su im preko Facebook grupe, gdje su podijelili demopjesme, pristupili Karlo Škvorc (Carl Rogers), mladi producent iz akovca koji trenutno studira u Americi, i Nikola Mlinari , na ovim prostorima poznatiji pod DJ imenom Nicola Moreno, tako er iz akovca. Suradnja se nametnula kao logi no rješenje ovoj etvorici producenata kako bi završili ovu pjesmu s catchy (pamtljivom) melodijom i snažnim big-room dropom (špicom). Udružena glazbena etvorka najavljuje nastavak suradnje: - U izradi imamo ve nekoliko projekata za potencijalne nove pjesme, a planiramo i dalje sura ivati, pošto smo se našli i složili u glazbenom smislu.

media

20. ožujka 2015.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

slobodno vrijeme MOZAIK KNJIGA

KNJIŽNICA “Nikola Zrinski” Čakovec preporučuje br. 1018

Ime i prezime: Ulica i kućni broj:

KNJIŽARA “LJEVAK”

Jô Soares: “Čovjek koji je ubio Getulija Vargasa”

Mjesto i poštanski broj: Broj telefona: Mozaik knjiga u suradnji s Međimurskim novinama poklanja knjigu jednom čitatelju. Za to je potrebno popuniti nagradni kupon te ga poslati na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec, na mail adresu oglasnik@mnovine.hr, a možete ga dostaviti i osobno u redakciju Međimurskih novina najkasnije tjedan dana od objave kupona. Nagradnu knjigu molimo podići u redakciji unutar deset dana od dana objave imena dobitnika.

Dobitnica iz broja 1017. “Međimurskih novina” je Marija Koščec iz Čakovca (Louise L. Hay: “Misli za srce i dušu”). Nagradnu knjigu molimo podići u redakciji “Međimurskih novina” deset dana od dana objave imena dobitnika.

NAGRADNA KNJIGA

Gail McHugh: “Sudar” Pamet joj je nastojala voditi krvavu bitku protiv onoga što joj je tijelo ve znalo. Željela ga je, silno ga je željela. Odmah po završetku fakulteta i nakon iznenadne maj ine smrti Emily Cooper seli se u New York kako bi okrenula novu stranicu u svom životu. Njezin de ko Dillon Parker bio je sladak, brižan i velikodušan u tom teškom periodu za nju i ona ne može zamisliti svoj život bez njega – iako joj unutrašnji glas govori da bude pažljiva. A onda e upoznat i Gavina Blakea. Gavin je prebogati zavodnik i meta ogovaranja, opasno je seksi i šarmantan kao sam vrag. Njihov prvi susret je kratak, ali dovoljno dug da raspali sve Emilyne osjete. Kad im se putovi ponovno prepletu preko neo ekivanoga zajedni kog poznanstva, ona pokušava zanijekati privla nost koju osje a,

Kultni humoristi ki roman brazilskog pisca Jôa Soaresa (1938.) “ ovjek koji je ubio Getúlija Vargasa” iktivna je biogra ija srpsko-brazilskog anarhista Dimitrija B. Korozeca, školovanog atentatora i najopasnijeg terorista dvadesetog stolje a u pokušaju: na putu do dostizanja toga prestižnog statusa omelo ga je vlastitih dvanaest prstiju, neshvatljiva

nespretnost i loša sre a. Svejedno, barem u Soaresovom romanu on je od 1914. do 1954. godine umiješan u gotovo sve najslavnije svjetske atentate, po evši od ubojstva Franza Ferdinanda u Sarajevu. Ipak, Korozec bi u zadnjem trenutku uradio neku komi nu glupost koja bi sprije ila njegovu nakanu. Glavni junak na svom revolucionarnom putu susre e slavne historijske li nosti u iznena uju im i nevjerojatnim okolnostima: u Orijentekspresu umalo obljubi samu Matu Hari, Marie Curie spašava ga od trovanja, Picasso ga skicira na pivni koj salveti. I to nije sve: on druguje i s Apisom i Al Caponeom, statira u prvoj holivudskoj verziji “Bena Hura”, bježi iz zatvora dok mu egzoti ne ljepotice same padaju u zagrljaj. “ ovjek koji je ubio Getúlija Vargasa” nesvakidašnje je zabavan roman u kojem je Jô

BELETRISTIKA Jô Soares: ovjek koji je ubio Getulija Vargasa Anthony Doerr: Svjetlo koje ne vidimo Svetlana Aleksievi : Rabljeno doba kraj crvenog ovjeka

PUBLICISTIKA Jozo Jel i : Debljina bolest stila života Pro il: Gdje su dokazi? (Bolja istraživanja za bolje zdravlje) Mary D. Sheridan: Dje ji razvoj od ro enja do pete godine Soares projurio brojnim književnim žanrovima i napisao otka enu paralelnu teroristi ku povijest prve polovine dvadesetog stolje a.

ALBUM TJEDNA ali Gavin ne e odustati. Emily otkriva Gavinovu prošlost punu boli, a Dillonova prava priroda polako izbija na površinu, pa Emily postaje sve sigurnija da mora nešto napraviti. Ili riskirati da izgubi sve? Ali što e izabrati kad nema povjerenje u vlastito srce? “Sudar” je prva knjiga iz duologije o Gavinu Blakeu i Emily Cooper, a kako se rasplela njihova neobi na pri a, pro itajte u nastavku, u romanu “Puls”.

Hari & Fat Sons: “Songs for Bad Weather” “Green Line - Red Line” bio je jedan od najboljih indiepop-albuma u prošloj godini, a ve na po etku ove dobili smo nastavak u vidu EP-a “Songs for Bad Weather”. To je ono što trebaju ovakva sumorna vremena - niz vrlo optimisti nih i vedrih pjesama koje asociraju na ljeto, plaže i razbibrigu. Ono što sam rekao i kod recenziranja prvog albuma, zvuk Hari & Fat Sonsa bazira se na akusti nijem dijelu brit-popa, po evši od The Beatlesa, pa do bendova novijeg datuma, a nekako bih ih najlakše usporedio s Ocean Colour Scene, s napomenom da su Harijevi debeli sinovi vedriji i spontaniji. Tako ve uvodna “Who I Want to Be” ima zarazni ukulele u prvom planu i zaraznu melodiju koja e vrlo brzo u i u vaše uši i teško iza i, baš kao i dobar dio prvog albuma. Sljede a “Whale” najviše asocira na Ocean Colour Scene, a refren koji se sastoji isklju ivo od “lalala” (takvi refreni esto znaju biti iznimno iritantni) djeluje toliko milozvu no da e pjesma nakon prvog slušanja gotovo sigurno i i u repeat mode. Prvi dio albuma zatvara se s instrumentalom “Basswood Boulevard”, koji ima svojeg “prijatelja” na kraju albuma u vidu “Falling Leaves”. Te dvije minijature ino se uklapaju u cijelu viziju EP-a i zanimljivo

Wiesław Myśliwski: “Traktat o ljuštenju graha” Roman “Traktat o ljuštenju graha” suvremenoga poljskog i europskog književnog klasika Wies]awa My^liwskoga, za koji je autor 2007. godine po drugi put dobio veliku poljsku književnu nagradu NIKE, svojevrsna je ispovijest glavnoga junaka koji, u monologu upu enom tajanstvenom došljaku tijekom jednoga dana provedenog u zajedni kom ljuštenju graha, svodi ra un svoga života. Pritom opisuje trauma ne doživljaje iz vremena rata, razdoblje mladena kih iluzija i stras , godine “u enja i potucanja”, traženja zarade u tu ini i sviranja saksofona te napokon – povratak u zemlju. Ovaj majstorski konstruirani roman u kojemu se preple u vremenske perspek ve pokušaj je pronicanja skrivenih smislova ljudske sudbine. Autor nastoji otkri odnos izme u slu aja i predodre enja, stvarnoga i prividnoga postojanja, obi noga života i ludila.

TOP LISTE HR AKOVEC FORMULA 13

je vidjeti da svaka strana EP-a ima svoje inale. Drugi dio EP-a kre e sa “Summertime”. Iako ima nekako najveseliji naslov, to je najsjetnija pjesma albuma, a govori o postljetnom vremenu, gdje se dvoje zaljubljenih rastaje jer svatko živi na drugoj strani svijeta, dok je “The Next Morning” jedna od najvedrijih pjesama o prekidu veze. Ako je “Green Line - Red Line” bio vrlo dobar album, tada je novi EP pravi pogodak jer je u tom formatu došla još više do izražaja sva emocija koja izlazi iz pjesama Harija & Fat Sonsa. Niz prekrasnih akusti nih melodija

ukrašenih izvrsnim dodacima, poput ukulelea, truba a ili backvokala, pokazuju da smo u Sisku dobili vrsnog autora koji spada u sam vrh našega akusti nog indie-popa. Htio bih još nadodati da je producent ve ine pjesama Mark Mrakov i , koji se još jednom pokazao kao pravi pogodak kao i u slu aju mnogih albuma proteklih par godina. Mark ve inom producira mla e snage i to ini vrlo vješto, ime pjesme mnogih autora dobiju baš ono nešto što bi svaki producent trebao podariti izvo a u da napravi potreban iskorak. (Siniša Miklauži , preuzeto s portala Muzika.hr)

1. Nothing Without Love - NATE RUESS 2. Bloostream - ED SHEERAN ft. RUDIMENTAL 3. No Way No - MAGIC! 4. Someone New - HOZIER 5. Earned It - THE WEEKND 6. What Kind Of Man - FLORENCE + THE MACHINE 7. Don’t Wanna Fight - ALABAMA SHAKES 8. Shots - IMAGINE DRAGONS 9. Should I Stay Or Should I Go - JOOLS HOLLAND & KYLIE MINOGUE 10. Four Five Seconds - RIHANNA, KANYE WEST & PAUL McCARTNEY 11. Black Sun - DEATH CAB FOR CUTIE 12.Love Me Like You Do - ELLIE GOULDING 13. Ain’t Enogh Whiskey - KID ROCK 14. Hold My Hand - JESS GLYNNE 15. I Am A River - FOO FIGHTERS

RADIO 1 Top Hit List 1. GRETTA - Sre a 2. VANNA - Probaj 3. ELEMENTAL - Goli i bosi 4. KLAPA CAMBI & Miroslav Škoro Moja Slavonka 5. SEVERINA i U iteljice - Generale 6. NATALI DIZDAR - Iluzionist 7. ANTE CASH Ft Postolar Tripper - Milena 8. PETAR DRAGOJEVI - Potpisujem 9. SINOVI RAVNICE - Žena boginja 10. HLADNO PIVO - Vjeruj u mene 11. FLYER - Pjesma za dvoje 12. VRANAC - Dotakni me pogledom 13. IVAN ZAK - Daleko 14. SASSJA ft Remi - Etikete 15. GIULIANO - Miriše

20. ožujka 2015.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

media

uz knjigu, ﬁlm, glazbu, kazalište CENTAR ZA KULTURU ČAKOVEC

MINIINTERVJU

NAJAVLJUJEMO

CENTAR ZA KULTURU Čakovec, Tribina “ČČ” - 26. ožujka, 20 sati

Koncert osječkog ansambla TangOS Ansambl TangOS sastavljen je od šestero pro esionalnih glazbenika sa željom da publici približe tango, glazbu koja je kao dio tango-kulture u listopadu 2009. uvrštena na UNESCO-vu listu kulturnih naslje a. Ansambl je osnovan po etkom 2014. na inicijativu harmonikaša Trajka Iljovskog. Mladi glazbenici, zaljubljenici u tangoglazbu, dolaze iz Osijeka, a osim tradicionalnih tango-skladbi izvode i “tango nuevo”, stil koji je nastao spajanjem jazza i klasike, a sve protkano pulsom argentinskog tanga. Posebno mjesto u njihovom repertoaru ine skladbe Astora Piazzolla, skladatelja koji je svojom vizijom tanga stvorio specifi nu glazbenu revoluciju. Oni su se prošle godine premijerno predstavili osje koj publici u sklopu Osje kog ljeta kulture, a nastupali su diljem zemlje. U akovec dolaze prvi put koncertom Piazzollissimo, koji je sastavljen od najve ih Piazzollinih bisera, kao što su Escualo, Invierno porteno, Oblivion, Adios nonino… Energija, emocija, estetska mo , strast, jedinstvo… doprijet e do publike sinergijom TangOSa. Koncert osje kog ansambla TangOS održat e se na Tribini “ akovec etvrtkom” 26. ožujka s po etkom u 20 sati. Na repertoaru koncerta Piazzollissimo bit e argentinski tango skladatelja Astora Piazzolle. Ansambla TangOS ine Trajko Iljovski (harmonika), Ana Gali (violina), Tena Micevski (viola), Maja Iljovski (violon elo), Filip Micevski (kontrabas) i Igor Valeri (klavir).

OVU GODINU u ŠAF-u rekordan broj upisane djece i rekordna produkcija crtića

petak, 20. 3.

Jasminka Bijelić Ljubić:

18.00 TRILOGIJA RAZLIČITA: POBUNJENA

- Zahvalni smo roditeljima što su nam ‘posudili’ djecu!

20.00 FOCUS krimikomedija, drama

subota, 21. 3. 11.00 A TKO SI TI? Kazališna družina “Pinklec” akovec Svjetski dan lutkarstva – ulaz besplatan

PIŠE: ROBERTA RADOVIĆ

16.00 MALA OVCA, VELIKI FILM: JANKO STRIŽIĆ

edan od najstarijih dje jih kinoklubova u Hrvatskoj jest akove ka Škola animiranog filma. ŠAF je osnovan 1975. i ove godine slavi etrdeset godina djelovanja. Ove godine upisan je rekordan broj djece, njih više od osamdeset. Posljednji dan velja e organiziran je interni party za sadašnje i bivše ša ovce. Službenu proslavu jubilarnog ro endana uz aktualnosti rada škole najavljuje voditeljica ŠAF-a Jasminka Bijeli Ljubi : - U tijeku je finalizacija velikog, možda rekordnog, broja filmova koje radimo s redovitim lanovima. Bit e ih tridesetak. To je i velika minutaža. U lipnju slijedi internacionalna filmska radionica, 22. po redu. Imat emo goste i voditelje iz Ma arske i Engleske, do i e nam ponovno gosti iz SAD-a koji su bili prošle godine i koji su oduševljeni akovcom i Hrvatskom. Do i e i djeca iz Rumunjske. Na radionicama e uz goste mo i sudjelovati naši polaznici i djeca iz Hrvatske. Koji e u enici to biti, odlu it e naš sufinancijer Hrvatski filmski savez, koji nas prati kroz sve 22 internacionalne radionice. Ovih dana u tijeku je radionica sa srednjoškolcima koju provodimo u suradnji s udrugom Zora. Radit emo jedan film o promociji ljudskih prava kojim emo se nastojati predstaviti na raznim estivalima vezanim uz srednjoškolsku populaciju. • Kako ste Vi ušli u svijet animiranog filma i ŠAF-a? — Znala sam za ŠAF kao dijete. Smatrala sam da je to jedno elitno mjesto kamo dolaze djeca koja vole

akcijski SF triler/avantura

animirana obiteljska avantura SINKRONIZIRANA na hrvatski jezik

18.00 TRILOGIJA RAZLIČITA: POBUNJENA akcijski SF triler/avantura

20.00 FOCUS krimikomedija, drama

nedjelja, 22. 3. 16.00 MINIMI plesno-lutkarsko-igrana predstava Dje je kazalište Dubrava Zagreb

18.00 TRILOGIJA RAZLIČITA: POBUNJENA Jasminka Bijeli Ljubi : - Na 22. internacionalnu lmsku radionicu sti i e nam gosti iz Engleske, Ma arske, Rumunjske i SAD-a

akcijski SF triler/avantura

20.00 FOCUS krimikomedija, drama

crtati. Mene je iskreno u toj dje joj dobi više zanimao igrani film i filmska kritika. Kao studentica na zadnjoj godini Fakulteta organizacije i in ormatike u Varaždinu željela sam isko iti iz standardnih tema diplomskih radova. Nisam bila baš programerski tip, pa sam odlu ila raditi diplomski na temu primjene multimedije u filmskom i videostvaralaštvu, s naglaskom na animirani film. Znala sam da imam kao studentica jedinstvenu priliku živjeti taj proces in ormatizacije jednoga filmskog studija. ŠAF je bio me u prvim, ako ne i prvi, filmskim studijima koji su se in ormatizirali, tako da sam imala originalni rad. Radila sam kao studentica godinu dana preko studentskog ugovora da nau im posao. Kad se ŠAF registri-

rao kao udruga gra ana, tražila se druga osoba koja bi uz Edu Lukmana više asistirala. I eto, ta se asistencija protegnula na skoro sedamnaest godina. Edo je uvijek bio motor ŠAF-a, ovjek koji je puno inovirao u metode rada koje su jedinstvene u svijetu i teško se mogu kopirati. Uz njega sam jako puno nau ila. Edo je uvijek i svima želio nesebi no pomagati i to ini i danas, kada je u mirovini. Sada sam tajnica ŠAF-a. Mali smo, ali vrijedni. Djeca nas ne umaraju. Svaki susret s djecom još je uvijek motiv i ovjek odmah zaboravi na sve probleme. Uvijek kažem: zahvalni smo i roditeljima koji su nam ‘posudili’ djecu da nas motiviraju i da zbog njih ostajemo u tom poslu te svi zajedno napredujemo.

FOKUS

PLES S MARIJOM

krimikomedija, drama Režija: Glen Ficarra Uloge: Will Smith, Margot Robbie, Rodrigo Santoro

dokumentarni film Režija: Ivan Gergolet

ponedjeljak, 23. 3. 18.00 PLES S MARIJOM dokumentarni film

20.00 TRILOGIJA RAZLIČITA: POBUNJENA akcijski SF triler / avantura

utorak, 24. 3. 18.00 PLES S MARIJOM dokumentarni film

20.00 FOCUS krimikomedija, drama

četvrtak, 26. 3. 20.00 PIAZZOLLISSIMO ANSAMBL TangOS (Osijek) KONCERT ARGENTINSKOG TANGA skladatelja Astora Piazzolle

Radno vrijeme blagajne Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa , srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa , subota – od 16 do 20 sa , nedjelja – od 15 do 20 sa . Blagajna prijepodne blagdanom NE radi. Telefon: 311 - 488.

DOM KULTURE PRELOG

subota, 21. 3. 17.00 ANNIE komedija, drama, obiteljski

19.00 GOSPODAR VJENČANJA Iskusni prevarant Nicky (Will Smith) u stanju je svakoga uvjeriti u što god poželi. Jednoga dana na vrata mu pokuca lijepa Jess (Margot Robbie) s molbom da je nau i svemu što zna. Njih dvoje odmah kliknu i ona postaje njegova pripravnica, ak i više od toga. Bolje od ikoga prije ona svladava tajne zanata, iako je ustvari

rije samo o jednoj: sve se svodi na skretanje pažnje. Mozak je spor i ne može pra više stvari u isto vrijeme. Me u m, kako se Nick sve više i više zaljubljuje u prelijepu plavušu, po et e gubi fokus i donosi vrlo riskantne odluke. Trajanje: 104 minute. Preporu uje se starijima od 15 godina.

Maria Fux ima devedeset godina i još uvijek redovito pleše. U njezinom plesnom studiju u Buenos Airesu svi su dobrodošli, bez obzira na predispozicije. esto radi s muškarcima i ženama s mentalnim i zi kim poteško ama i organizira mješovite plesne grupe. Nakon što je cijeli život pou avala i provodila eksperimente sa svojom plesnom metodom, temeljenom na

unutrašnjim ritmovima i na simbiozi s glazbom, Maria se ovaj put mora suo i sa svojom posljednjom studen com, najtežeg karaktera od svih – samom sobom. Svi imamo svoje granice s kojima se ponekad moramo uhva u koštac. U dobi od devedeset Maria ima pred sobom posljednju barijeru – ograni enje vlastitoga ostarjelog jela.

komedija

nedjelja, 22. 3. 17.00 ANNIE komedija, drama, obiteljski

19.00 GOSPODAR VJENČANJA komedija

media

20. ožujka 2015.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

lifestyle HOROSKOP OVAN (21.3. - 20.4.)

ODJECI 3. PINK DAY festivala, na kojem su zavijorile i zastave međimurskih vinara BIK (21.4. - 20.5.)

U poslovnom okruženju dobro ete podnije sve kri ke koje e pris i s nekoliko strana. Razmislite o njima i prihva te ih. Ispla t e vam se. Krea vnu energiju usmjerite u projekte koji e vam donijeti ve u nov anu dobit. U ljubavnim odnosima ne e biti zna ajnih promjena. Iako vam se ini da vam je ljubavni život bez za ina, ne brinite. Uskoro dolazi nova doza stras , odli nog raspoloženja i zabave. Slijedite intuiciju. Vitalni ste i dobrog zdravlja.

Zbog velikog obima poslovnih zadataka koje morate završi u kratkom roku mogu i su previdi i pogreške. Poja ajte koncentraciju i u zadatke uklju ite dodatne suradnike, kako biste umanjili mogu nost krivih odluka i rješenja. Emotivni odnosi donose blage krize, sva e ili ak raskide. Pokušajte razgovorom riješiti sve što vas mu i. Partner e vas rado posluša . Ako ste sami, u vrijeme vikenda krenite s društvom na mjesta javnog okupljanja. Godit e vam.

BLIZANCI (21.5. - 21.6.) Ovih e vas dana privu i ideja o novim profesionalnim mogu nos ma. Ako ste nezaposleni, pojavit e se nekoliko novih prilika za zapošljavanje u privatnom, ali i javnom, sektoru. U ljubavi e svim pripadnicima ovog znaka procvjeta ruže. Strast, ugodni trenuci, nova poznanstva..., sve što poželite ostvarit e se na najljepši mogu i na in. Zdravlje je odli no.

RAK (22.6. - 22.7.) Druga polovina mjeseca ožujka donosi vam sjajnu psiho zi ku kondiciju. Imat ete i vrlo ambiciozne poslovne planove. Uz odre enu dozu mudros i dobro osmišljenim potezima vrlo lako mo i ete ostvari sve svoje poslovne namjere. Dobra procjena poslovnih prilika donijet e i zna ajne nov ane dobitke. Povoljno poslovno ozra je odrazit e se i na ljubavni život koji e obilova strastvenim susre ma s voljenom osobomo. Samci više ne e bi sami. Zdravi ste.

LAV (23.7. - 23.8.) U poslovnim projektima koje ovih dana završavate pos i ete zavidne rezultate. Finalizacija svih vaših napora uslijedit e i u zna ajnim nov anim dobicima. Inves rajte ih mudro. U ljubavnom dijelu života sve je mogu e. Nedostaje vam uvid u ak vnos vašeg partnera, pa e vas mu i ljubomora. Ne brinite, partner punim srcem diše i živi za vas. Samci e upozna osobu koja e im odgovarati u intelektualnom, fizi kom i emo vnom smislu. Više spavajte.

DJEVICA (24.8. - 23.9.) U poslovnim kontaktima o ekuje vas potpisivanje zna ajnog i unosnog ugovora. Ne brinite, sve e pro i u najbolje redu za vas. Oslonite se na svoj prak an duh i sposobnost analiti kog rasu ivanja. Ljubavni život nije previše idili an, ali uskoro dolaze bolji dani. Ako ste u dugoro noj vezi ili braku, dane vikenda provedite u zajedni koj družbi s partnerom. Samci neka potraže društvo na atrak vnim mjes ma zabave. Bavite se tjelovježbom svakodnevno.

VAGA (24.9. - 23.10.) Proširite profesionale interese. Krenite na dodatnu edukaciju i profesionalno usavršavanje. Nadležne osobe primijetit e vaša nastojanja i dati vam potporu. S poslovnim timom dobro ete sura iva . U ljubavnim odnosima vaši osje aji i razum bit e u blagom raskoraku. Mogu e su pogrešne procjene. Nemojte bi brzople , ve poslušajte partnera i osluhnite sve njegove potrebe. Provedite proljetnu detoksikaciju organizma i više se kre ite na svježem zraku.

ŠKORPION (24.10. -22.11.) Na poslovnoj sceni bit ete iznimno ak vni u raznolikim doga ajima. Željet ete bi korisni, vi eni i atrak vni. Do izražaja e do i vaša inteligencija, duhovitost i okretnost. Ostvarit ete uspješne kontakte koji e ima dugoro ne pozi vne odjeke. U odnosu s voljenom osobom bit ete posebno inspira vni. Partner e vam uzvra na najbolji mogu i na in. Slobodno vrijeme iskoris te za sportske ak vnos . Konzumirajte više vo a i povr a te pijte više vode.

STRIJELAC (23.11. - 21.12.) U poslovnim kontaktima mogu i su doga aji koji e poremetiti vaš ustaljeni ritam. Nemojte oduta od planiranih zadata i ciljeva. Uz dobru organizaciju sve ete uspje riješi na vrijeme. Zadatke rješavate punim plu ima. Okolina e to primije , a vaša e se marljivost višestruko isplatiti. U obiteljskim i ljubavnim odnosima vladat e sklad i zadovoljstvo, što e se odrazi i na vaš izgled i ponašanje. Zra it ete samopouzdanjem. Dobrog ste zdravlja.

JARAC (22.12. -20.1.) U poslovanje želite unije inovacije i suvremeniji pristup. Iako okolina ne e bi zainteresirana da potporu vašim novim poslovnim idejama, nemojte oduta . Uz vašu kvalitetnu argumentaciju svi e uvidjeti kako ste predložili elemente za boljitak poslovanja od kojeg e svi ima koris . U ljubavi e vas razveseli novi doga aji koji e bitno poboljša vaš odnos s voljenom osobom. Mogu a je glavobolja ili nesanica. Pokušajte to riješi ve om tjelesnom ak vnoš u.

VODENJAK (21.1. - 19.2.) Okolina e vam ponuditi razli ite poslovne prilike. Uz dobru procjenu odabrat ete one projekte koji e vam donije zna ajnu nov anu dobit. Ipak pripazite prigodom potpisivanja poslovnih ugovora. Do kraja mjeseca ožujka bit ete prepuni stvarala ke energije. I u ljubavi ete bi u posebnom emo vnom zanosu. U ne ijem društvu posebno ete zablista . Ako ste u braku ili dužoj vezi, s partnerom u danima vikenda krenite na kratko putovanje. Uživajte u zajedni kim trenucima.

RIBE (20.2. -20.3.) Sve zadatke koji su vam preostali iz prošlog mjeseca pokušajte ovih dana završi na svekoliko zadovoljstvo svih vaših poslovnih suradnika. Ovih e se dana realizira i nekoliko plodonosnih susreta s poslovnim partnerima, koji e vam da vjetar u le a za nove projekte. Ako ste nezaposleni, ukazat e se prilika za zapošljavanjem. U ljubavi budite odlu ni. Ako ste u vezi, vladat e skladni odnosi. Samci e upozna zanimljivu osobu. Dobrog ste zdravlja.

Tea Dvanajš ak, Silvija Glažar i Monika Štampar

Vrsna sommelierka Jelena Šimi Valenti i mali Luka

Ružičasti začin životu

“

Možemo li preživjeti bez ružičastih vina?

FOTO: IVAN GORIČANEC

traktivno predvorje zagreba kog muzeja Mimara tre i je put zaredom udomilo vrhunske šampanjce, ruži asta i pjenušava vina te ekstraprobrana maslinova ulja. Najruži astije zastave mnogih uglednih vinarija iz Hrvatske i susjednih zemalja razvijale su se od podneva do kasnoga no nog sata. Elegantne, gospodske i damske rozee i pjenušce na 3. PINK DAY festivalu znati-

Sven Knechtl, Marko Cmre njak i David Štampar

Srpek iz vinoteke Bornstein, Jasna Mohor iz vinoteke MIVA, Jelena Šimi Valenti iz boutiquea Vinska kultura Pupitres i Jasna Antunovi iz

vinarije Antunovi . Možemo li preživjeti bez ruži astih vina? Možemo, ali ta boja daje poseban za in svakidašnjem životu.

Restoran Mamica i vina Frangež

željnoj publici predstavili su i me imurski vinski lideri: Vinarija Cmre njak, Dvanajš ak-Kozol i Štampar. Kušali smo i zanimljive pjenušce slovenske vinarije Frangež, koje za cijelu Hrvatsku zastupa me imurski restoran Mamica. Festival su obogatile dobro postavljene radionice, od kojih se posebno mora spomenuti okrugli stol na temu Žensko vinsko poduzetništvo, na kojem su izravno, neuvijeno i vrlo iskreno govorile Iva Vrgo iz wine-bara Vino, Doris

Damir Fabijani , “I e & Pi e”, i legendarni vinar Tomi s Hvara

20. ožujka 2015.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

čakovečka

špica Odjeća za pse štiti kućne ljubimce od hladnoće, vlage i ozljeda. Psi u kaputićima potreba su, a neki kažu i - moda. Kako god bilo, uveseljavaju nas i rado su viđeni šetači na čakovečkoj špici!

media

9 13

media

20. ožujka 2015.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

dobar tek

PIŠE: ROBERTA RADOVIĆ FOTO: ZLATKO VRZAN

MEĐIMURSKA KUHARICA

Svinjska vratina u posteljici od lisnatog tijesta Doma ini ovotjedne me imurske kuharice jesu akove ki Lova ki dvori. Majstor dobre hrane i vrsni kuhar Stanko Matoša preporu uje za nedjeljni blagdanski stol pripremiti svinjsku vratinu u posteljici od lisnatog tijesta. Zvu i zanimljivo, pa krenimo kuhati! Najprije je potrebno vratinu pope i sa svih strana i još toplu je zarolati u lisnato tijesto i staviti pe i. Na masti gdje smo popekli vratinu stavljamo sitno nasjeckani luk, malo kosane masti i hajdinsku kašu. Dinstamo dok kaša ne omekša. Uz kašu smo izblanširali mahune i cvjeta u te ih dodamo kao prilog glavnom jelu. Dobar tek!

Sastojci - vratina - mahune - kaša - cvjeta a - za ini - lisnato tijesto - luk - kosana mast

IZ PEĆNICE ČAKOVEČKIH MLINOVA

RECEPT PLUS

VINO TJEDNA

Srdele s potočarkom i palentom

Keksi s čokoladom

O istiti srdele i isprati ih te staviti na kosu podlogu da se ocijede od vode. Isto napraviti sa salatom poto arkom. Zakuhati dvije litre vode i dodati dvije jušne žlice soli. Polovinu salate poto arke ubaciti u slanu kipu u vodu na dvije minute i zatim je izvaditi i dobro ocijediti od vode. Štapnim mikserom usitniti blanširanu salatu poto arku. Dodati 100 ml maslinovog ulja i malo soli. Miksati dok se ne dobije smjesa kao umak. Oguliti ešnjak i ostaviti ga deset minuta da se

Sastojci U posudi umijesite brašno s maslacem, zatim dodajte še er, jaja i prašak za pecivo, te na kraju dodajte nasjeckanu okoladu. Sve dobro zamijesite rukama. Od dobivenog tijesta radite kuglice veli ine kestena te ih posložite na namaš eni lim. Pecite ih na 180 °C oko 20 minuta.

SASTOJCI - 550 g oštrog brašna akove kih mlinova - 250 g maslaca - 200 g še era - 1 prašak za pecivo - 3 jaja - 200 g nasjeckane okolade za kuhanje

- 500 g svježe srdele - 300 g salate poto arke - 300 g kukuruzne krupice - 2 ešnjaka - 100 ml mlijeka - 1 litra vode - maslinovo ulje - aceto balsamico - sol, papar

marinira u mlijeku, osušiti ga i u malo maslinovog ulja na jakoj vatri popržiti jednu minutu. Staviti kuhati vodu za palentu. Na laganoj vatri dodati polako kukuruznu krupicu u vodu i neprestano miješati te na kraju dodati dvije žlice maslinovog ulja. Manji lim za pe enje malo poprskati vodom i rasporediti toplu palentu na lim. Kad se ohladi, istresti iz lima za pe enje i uz pomo noža ili kalupa oblikovati pravokutnike. Ostatak salate poto arke za initi s malo maslinovog ulja, aceta balsamica, soli i svježe mljevenog papra. Srdele posoliti. Posudu za pe enje namazati s nekoliko kapi ulja. Ugrijati posudu i u nju posložiti srdele. Poklopiti i pe i najviše dvije minute sa svake strane. Na tanjuru servirati umak, palentu, salatu i srdele. (preuzeto s portala Zdrava krava, autorice Marinele Prodan)

Chardonnay vinarije Kocijan Obiteljska vinarija Kocijan još je jedan me imurski proizvo a me imurskih vrhunskih vina. Štrigovski bregi bogomdani su za vinogradare koji proizvodnji vina pristupaju s ljubavlju i iskrenoš u. Upravo ta briga i ljubav prema njegovanju vinove loze i proizvodnji finalnih proizvoda osje a se i u vinima obitelji Kocijan. Uz jelo ovog tjedna preporu ujemo polusuho bijelo vino Chardonnay (berba 2009. alk. 12,5 %). Živjeli! (rr, zv)

20. ožujka 2015.

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

O KAVI

Nazivi napitaka od kave

Piše: Željko Herceg licencirani barist po SCAE PROGRAMU i vlasnik coffee shopa CASA LATINA

Ponukan prijedlogom poštovanih kolega konobara renomiranog akove kog restorana, u ovom broju moramo se osvrnu na pravilno naru ivanje kave. Ništa strašno, ali ponekad zbunjuje baristu,konobara ili barmena a ak i iri ra. Da kreneno kaže se espresso, ne expresso, kava s mlijekom nije veliki machiaQo jer bi to bilo identi no naru ivanju velikog škropca. Kakav veliki škropec ili mali gemišt? Koji je to omjer vina i vode?Ista stvar je i sa naru ivanjem kave. MacchiaQo je espresso sa malo mlijeka. esto puta

ujemo narudžbu: Jednu kavu. Kakvu? Obi nu. Pa zar postoji i neobi na kava? Ve smo pisali da je espresso ekstrakt 0,03 lit kave, kratki espresso ili espresso ristreQo (streQo) je 0,02 lit kave, kava s mlijekom je espresso plus mlijeko, cappuccino je 1/3 espressa, 1/3 mlijeka 1/3 pjena od mlijek. Nek mi netko objasni kako pripremi cappuccino bez pjene? Ili cappuccino sa hladnim mlijekom? Vjerojatno se misli na instant kavu, ali ne poznajem baristu sa telepatskim sposobnos ma. Ve samim spominjanjem instant cappuccina diže mi se kosa na glavi. U našem lokalu se NE poslužuju instant kave. Zašto? Kako bi bilo da naši vinari rade instant vino? 1 lit vode i npr. 25 grama Graševine, promiješa i posluži . Tako to ja doživljavam. No, pod izgovorom stresa i užurbanog na ina života, najlakše je kupi vre icu “ne ega”, istres u šalicu, vru a voda, no slatko, kave možda 3%, ostalo še er, mlijeko u prahu itd. Svega 3 do 5 minuta potrebno je da si pripremite kavu od svježe prženog zrna, no sameljete neposredno pred pripremu i zapo nite dan nom šalicom kave. Na ite sebi najjednostavniji na in pripreme

Espresso romano Šalica espresso kave oboga ena aribanom koricom limuna.

Americano Espresso razblažen šalicom tople vode. (max. 80 cm 3)

Caffe latte (latte) Espresso s vru im mlijekom (70-75 %), manje napijenjenim nego za cappuccino. (200/220 cm3 mlijeka i 25 cm3 espresso) kave. Posjetite nas u trgovini ili ka u na i emo za Vas najbolje rješenje. Velika ve ina je šokirana intezitetom aroma kad kod nas proba espresso. Ve su nepci “otupili” na arome. Ili narudžba: cappuccino iz aparata. Jel se može ikako druga ije prirpemi osim na espresso aparatu. Dobro, da ne ispadnemo sad prekri ni prema gos ma, ima i konobara koji kod narudžbe kave s hladnim mlijekom sipa mlijeko iz frižidera. Gost vjerojatno misli na mlijeko sobne temperature. Razlog. Jedni ne vole pjenu od mlijeka, a jedni radi prljave sapnice za grijanje mlijeka na espresso aparatu koja vjerojatno vrvi od bakterija. Nije mi jasno koji je problem u 3 se-

kunde obrisati sapnicu poslije grijanja mlijeka? Dajte si truda, održavajte aparate is m.

Espresso ristretto

Macchiato Šalica espressa s vrlo malim dodatkom mljieka.

Ristretto je tzv, skra eni espresso (manji od 25 cm3). Ovo je vrlo koncentrirana, aromom i okusom bogata kava, dobivena prijevremenim isklhu ivanjem espresso aparata.

Latte machiato

Espresso dopio

Caffe con panna

Nasuprot risterttu, ovo je produženi espresso (50 cm3).

Espresso s dodatkom hladnog tu enog vrhnja.

Espresso coretto

Caffe mocha

Šalica espressa iji je okus oboga en malim gutljajem brendija ili nekog likera.

Napitak od 1/3 espressa, 1/3 mlijeka zapijenjenog na pari i 1/3 vru e okolade.

Šalicu vru eg napijenjenog mlijeka dodamo u espresso. (200/220 cm3 mlijeka i 25 cm3 espresso)

Na adresi Kralja Tomislava 22 (preko puta gradskog poglavarstva) na prvom katu smještena je naša kafeterija, gdje možete popiti kavu spremljenju na više načina. Espreso, na tradicionalni turski način, aeropress, frenchpress i ﬁlter. Svaki napitak sprema se svježim mljevenjem kave iz vlastite pržionice, i to premium kvalitete zrna. BIOVRT

Poljska kiselica – Rumex acetosa k, laksa v. U lije enju groznice koriste se kao pi e koje rashla uje, te se koriste i kod lije enja skorbuta. Koris se i u kod gr eva, kožnih boles , bubrežnih kamenaca, zaustavljanja krvarenja. Kiselicu možete prona i na svakoj livadi, kraj potoka i šumskih istina. Ona voli rasti na suncu, ali podnosi i polusjenu, a preferira vlažno tlo. Indikator je kiselog tla. Ima ih više podvr-

sta, neke rastu više u grmi ima, neke pojedina no, neke imaju crvenkaste stabljike, neke zelenkaste… Sve su u pravilu jes ve. Odli an su sastojak za proljetnu salatu sa samoniklim jestivim biljem. Kod ove biljke ipak treba bi oprezan i ne jes je u velikim koli inama. Naime, kiselkas okus daje joj oksalna kiselina. To je kiselina koja u manjim koli inama

NAJAVA RADIONICE

Poljska kiselica, kiseljak, biljka je koje mnoge vra a u dje njstvo. Meni je, naime, ovo bila jedna od omiljenih jes vih biljaka koje smo brali po livadama na prolje e. Ima karakteris an kiselkas osvježavaju i okus, jes vo je i liš e, ali i stabljike koje su jako so ne kad su mlade. Kada po inju cvas na vrhovima sta-

bljika, tada stabljike po inju bi suhe i žilave i nisu više pogodne za jelo. Osim listova i stabljika, jes ve su i sjemenke. Kiselica se može jesti svježa, ali se može i posuši i koris sušena u prehrani. Kiselica ima i svoju primjenu u narodnoj medicini. Svježi ili sušeni listovi jesu astrigent, diure-

Udruga “Biovrt - u skladu s prirodom” poziva vas na radionicu Vrt za korisne kukce i p ce, koju vodi predsjednica Udruge Silvija Kolar-Fodor. Radionica e bi održana u subotu 28. ožujka 2015., u terminu 10 - 13 sa . U svaki vrt za o uvanje prirodne ravnoteže potrebno je privu i korisne kukce i p ce. U takvom vrtu puno je manje problema s potencijalnim nametnicima i postižu se bolji urodi. Nau ite kako zasaditi takav vrt, koji su to korisni kuk-

ci i p ce, te na koji na in svi oni doprinose ravnoteži i zdravlju vašeg vrta. Na radionici emo napraviti prakti na skrovišta za neke od korisnih kukaca. Svaki polaznik radionice dobiva komplet sjemenja biljaka koje privla e korisne kukce i p ce u vrt. Cijena radionice je 100 kn po sudioniku, prijava je obavezna na e-mail biovrt@biovrt. com, a broj sudionika ograni en. Sve ostale detalje o radionici dobivate nakon prijave na e-mail.

Piše i snima: Silvija Kolar-Fodor, predsjednica Udruge “Biovrt u skladu s prirodom”

ne šte ljudskom organizmu, ali u ve im može “zaklju ati” nutrijente u ostaloj hrani koju jedemo, pogotovo kalcij, te tako može uzrokova nedostatak minerala u jelu. Ljudi koji pate od reume, gihta, artri sa, bubrežnih kamenaca trebaju bi posebno oprezni s ovom biljkom u svojoj prehrani jer može pogorša njihovo stanje (isto kao i špinat koji sadrži oksalnu kiselinu).

media

20. ožujka 2015.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

automobilizam TEST DS3 BlueHDi 120 Sport Chic BVM6

www.autostil.hr Ure uje: Dalibor Flajpan info@autostil.hr

DS3 je 2010. godine otvorio jednu novu stranicu u automobilističkoj povijesti. Reinkarnacija Marke DS počela je upravo tim modelom kojeg je prodano više od 300.000 primjeraka. Krajem prošle godine na tržište je stigao obnovljen DS3 s novim svjetlosnim potpisom, novim motorima, novim tehnologijama te novim načinima personalizacije.

Prodaja novih automobila u RH po proizvođačima 1.1.-28.2.2015. Proizvo a

koli ina udio, %

Volkswagen

774

16,69%

Škoda

462

9,96%

Renault

416

8,97%

Dacia

325

7,01%

Opel

325

7,01%

Peugeot

298

6,43%

Kia

239

5,15%

Citroën

229

4,94%

Audi

188

4,05%

10 Hyundai

166

3,58%

11 Toyota

162

3,49%

12 Mazda

157

3,39%

13 Ford

141

3,04%

14 Nissan

123

2,65%

15 BMW

117

2,52%

16 Mercedes

112

2,41%

17 Fiat

2,01%

18 Seat

1,90%

19 Suzuki

1,75%

20 Honda

0,58%

21 Mini

0,47%

22 Volvo

0,45%

23 Mitsubishi

0,43%

24 Land Rover

0,26%

25 Subaru

0,22%

26 Jeep

0,15%

27 Smart

0,15%

28 Alfa Romeo

0,13%

29 Porsche

0,13%

30 Lexus

0,02%

31 ostali

0,06%

UKUPNO

4638

100%

Izvor: Promocija Plus

VREMEPLOV

21. ožujka 1960. je u Sao Paolu ro en Ayrton Senna da Silva. Pobijedio je na 41 Gran Prix utrci, osvojio tri naslova Svjetskog prvaka (1988., 1990., 1991.). Na pobjedni kom postolju bio je 80 puta, a osvojio je i 65 prvih startnih pozicija. Poginuo je 1. svibnja 1994. na utrci F1 za veliku nagradu San Marina, u bolidu Williams Renaulta.

Novi pogled u sv

iF gold award 2015 za novi Passat Nova Passat limuzina odlikovana je u kategoriji „Proizvod“ s nagradom iF gold award 2015. Ugledna nagrada ve dugo se smatra dokazom kvalitete za izvanredni dizajn, a u Münchenu je uru ena Klausu Bischo_u, voditelju Volkswagen dizajna. Me unarodni žiri sastavljen od 53 osobe iz 20 zemalja dodijelio je novoj Passat limuzini maksimalnu ocjenu u kategoriji “Automobili / vozila / motocikli”. Osim gold nagrade za Passat limuzinu, ovogodišnji iF Design award dobili su Passat Variant, Golf Sportsvan i Golf R.

Toyota - partner Međunarodnog olimpijskog odbora Toyota Motor Corporation (Toyota) objavila je sponzorsku suradnju s Me unarodnim olimpijskim odborom (IOC), kao dio "The Olympic Partner (TOP)" programa. Sporazum e trajati do kraja 2024. godine u kategoriji mobilnosti, što uklju uje vozila, usluge prijevoza i rješenja za prijevoz. Toyotina suradnja s Olimpijskim igrama i Olimpijskim pokretom stupa na snagu odmah, a Toyo su zajam ena sponzorska prava u Japanu jekom 2016. godine. Toyo na prava e se proširi globalno, po evši od 2017.

DS3 se odmah po lansiranju uspješno snašao na tržištu malih premium automobila zahvaljuju i odli nom i privla nom dizajnu, visokom kvalitetom ugra enih materijala i izrade te najmodernijim ugra enim tehnologijama, od pogonskih agregata do infotainment sustava. Svaku premium marku karakterizira mogu nost personalizacije vozila. Marka DS se na tom podru ju posebno isti e i doista nudi vrlo široku paletu odabira kombinacija dvobojne karoserije i niz mogu nosti u unurašnjosti. Citroën je odlu io oti i korak dalje te je Marku DS potouno izdvojio od Citroëna tako da svi budu i modeli DS-a ne e više imati logo Citroën. Testni je model Sport Chic s odli nim Blue HDi dieselskim pogonskim agregatom koji razvija 120 KS, ima odli no raspore enu krivulju okretnog momenta, a isti e se niskom potrošnjom te zadovoljava Euro 6 normu o isto i ispuha. U motore BlueHDi ugra en je modul za selektivnu kataliti ku redukciju (SCR, Selective Catalytic Reduction), ugra en neposredno prije pro ista a krutih estica. Ova tehnologija omogu ava smanjenje dušikovih oksida (za 90%) smanjuju i pritom i emisiju CO2. BlueHDi 120 ispušta samo 94 g/km CO2. Mjenja je sklop koji smo esto znali

kritizirati pri recenzijama vozila iz PSA (Peugeot Citroën) grupacije. DS je i tu istupio divovskim korakom naprijed i u navedeni DS ugradio odli an ru ni šeststupanji mjenja s odli no odabranim prijenosnim omjerima, odli nom preciznoš u i kratkim hodom.

Ve po lansiranju 2010. godine DS3 je cijenjen zbog svog živahnog i uzbudljivog ponašanja na cesti, koje je posljedica dobro ugo enog i dodatno spuštenog ovjesa što omogu uje spontane reakcije u svim situacijama. Rad

Tehni ki podaci: DS3 BlueHDi 120 Sport Chic BVM6 obujam

1.560 ccm

snaga

120 KS pri 3.500 o/min

moment

285 Nm pri 1.750 o/min (300 Nm overboost)

mjenja

ru ni, 6

masa

1.090 kg

prosje na potrošnja

3,6 l/100 km

CO2

94 g/km, Euro 6

obujam prtljažnika

285 l

spremnik goriva

46 l

dimenzije (d x š x v)

3.948 x 1.715 x 1.458 mm

najve a brzina

190 km/h

ubrzanje 0-100 km/h 9,3 s gume

205/45 R17

dužina testa

535

cijena

178.395 kn

cijena modela s 197.505 kn dodatnom opremom

na ovjesu udružen s preciznim servoupravlja em, osigurao je savršenu stabilnost putanje vozila i više nadzora i sigurnosti. Ukratko, savršen spoj dinami nosti i udobnosti, za jedinstven užitak u vožnji. Testni DS3 oboga uje novi dekor armaturne plo e dobiven laserskom gravurom kao i serigra ijom na bo nom stražnjem staklu. To su dva posve nova postupka, a motiv koji prikazuju jasno ukazuje na pariško DS podrijetlo. Ta se mogu nost personalizacije zove „Irrésistible Paris” (dodatna oprema uz doplatu 500 kn) i podsje a na otmjenost pariške arhitekture kroz niz njegovih poznatih spomenika poput Eiffelova tornja i Slavoluka pobjede. Kožni paket posebno isti e ekskluzivnost ovog modela s iznimnom kvalitetom. Kožne presvlake rezultat su rada najboljih majstora u izradi presvlaka i duge tradicije francuskoga kožarstva.

Velika novost obnovljenog DS3 modela su nova svijetla koja povezuju LED i ksenonsku tehnologiju s novim dinami kim pokaziva ima smjera. Ova svjetla daju DS 3 vidljivost koja je još u inkovitija i opuštaju a zahvaljuju i kvaliteti osvjetljivanja s kratkim kao i dugim svjetlima. S istodobnom uporabom triju LED i jednog ksenonskog modula, svjetlosni je snop snažan, širok i homogen za poboljšanu vidljivost i udobnost tijekom putovanja no u. Novi pogled omogu ava smanjenje potrošnje energije za 35% kad su upaljena kratka svjetla i 75% kad su upaljena duga. Naposljetku, LED svjetla imaju 20 puta ve u trajnost od halogenih s uobi ajenim vijekom trajanja više od 20.000 sati. Novi svjetlosni uzorak upotpunjen je LED dnevnim svjetlima smještenim u prednjim dovodima zraka po kojima je DS3 toliko prepoznatljiv. DS3 se tako er isti e stražnjim LED svjetlima s 3D efektom. Krajnja

Juraj Zigman postao ambasador marke Citroën Citroën i Schwarzkopf Cro A Porter održali su ovog vikenda beauty radionice, u sklopu Dana ljepote i tnessa na Zagreba kom Velesajmu. Na radionicama je sudjelovalo 20-tak mladih vizažista i frizera koji su se u tri razli ite kategorije natjecali kako bi osvojili mjesto u backstageu Schwarzkopf Cro A Portera. Beauty radionice bile su najava nove i zanimljive suradnje izme u marke Citroën i poznatog, talen ranog dizajnera, Juraja Zigmana. Zigman je postao ambasador marke Citroën, a po etak ove interesantne suradnje službeno je obilježen preuzimanjem klju eva novog Citroëna C4 Cactus.

Citroën C4 Cactus isti e se svojim jedinstvenim dizajnom koji je istodobno prak an i lijep. Taj novi spoj uspijeva kupcima ponudi mnogo više od ispunjenja njihovih osnovnih potreba. Citroën stavlja naglasak na više dizajna, više udobnos , više korisne tehnologije koje olakšavaju život i sve to uz umjerene troškove. To je ambiciozna jednadžba koju u potpunosti ispunjava C4 Cactus, automobil koji odgovara na pitanje današnjice, a u partnerstvu s jednim od najtalen ranijih doma ih dizajnera uspješno odgovara na još jedan izazov.

20. ožujka 2015.

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

svijet vijet

ugla enost: ovo 3D svjetlo raspolaže s kromiranim DS logom umetnutim u izbo en crni okvir. Obnovljeni DS3 i DS3 Cabrio uvode novu tehnologiju za naglo ko enje u gradu (dodatna oprema na izvedbi So Chic, a serijska na Sport Chic). Nazvan Active City Brake, ovaj sustav automatskog ko enja sprje ava lakše sudare pri manjim brzinama. Laserski senzor kratkog dometa, ugra en na gornji dio vjetrobrana, otkriva vozilo koje vozi ispred vas u istom smjeru ili je zaustavljeno. Kad se vozilo kre e sporije od 30 km/h, senzor uklju uje automatsko ko enje kako bi se izbjegao su-

dar. DS 3 i DS 3 Cabrio mogu bit opremljeni kamerom za vožnju unatrag povezanu s navigacijskim sustavom eMyWay. Cijena navedenog DS3 Sport Chic s Blue HDi pogonskim agregaom je 178.395 kn. Testni je primjerak bio još doadtno bogato opremljen (dvobojna karoserija, paket koža, ukrasni paket 'Irresistible Paris', navigacija eMyWay, naplatci od lake legure...) ime se cijena diže na 197.505 kn. Cijena definitivno nije mala ali treba imati na umu da se radi o premium proizvodu, vrlo kvalitetnom, vrlo modernom i privla nom automobilu koji e opravdati ovo ulaganje.

tel: 040 645 355 mob: 091 645 3555

„Reciklirajte i proﬁtirajte“ s Citroënom u ožujku Potaknut injenicom da je grupa PSA Peugeot Citroën lider u pogledu smanjenja emisije CO2 u Europi u 2014. godini, Citroën stavlja naglasak u ožujku na veliku akciju otkupa dotrajalih vozila svih marki pod nazivom „Reciklirajte i profitirajte“. Cilj akcije je ukloni s hrvatskih cesta stara i dotrajala vozila budu i da stari i neispravan vozni park predstavlja dodatnu opasnost za sve sudionike u prometu kako voza a, tako i pješaka, a prije svega djece. Ovom akcijom Citroën Hrvatska po e sigurnost u prometu jer novo i ispravno vozilo klju an imbenik sigurnos svih sudionika u prometu. Citroën e uz pomo ove akcije pozitivno djelovati na o uvanje okoliša

budu i da je marka Citroën, kao dio grupe PSA Peugeot Citroën na kraju 2014. preuzela mjesto lidera u Europi u pogledu smanjenja emisije CO2 s prosjekom od 110,3 g CO2/km. Otkupljuju se dotrajala vozila svih marki, bilo da su registrirana ili ne, koja se recikliraju u suradnji s tvrtkom C.I.O.S., specijaliziranoj za zbrinjavanje otpada. Vozila se „otkupljuju“ kod svih ovlaštenih distributera novih vozila Citroën u Hrvatskoj. U prodajnoj akciji sudjeluju Citroën C3 i C-Elysée. Popust uz otkup starog vozila na Citroën C-Elysée iznosi do 15.000 kn, a u akciji je Citroën C-Elysée HDi dostupan ve od 90.900 kn. Citroën C3 PureTech 82 BVM u akciji je dostupan od 79.900 kn.

Vozite se sigurno na Piaggio skuterima Piaggio uvijek preporu uje sigurnu vožnju sa zaštitnom kacigom te sada svaki kupac skutera iznad 50 ccm može ostvariti pogodnost u vidu dvije integralne kacige. U pojedinim Piaggio salonima o ekuje vas proljetna akcija u kojoj možete ostvariti vrijedne pogodnosti te sa svojim suvoza em sigurno krenuti u nove avanture. Kupac uz sigurnu vožnju i poštivanje prometnih propisa može ostvariti uštedu ak i do 1.500 kuna.

Piaggio veliku važnost pridaje sigurnosti, a to je vidljivo i kroz brojne inovacije (skuter koji sprijeda koristi dva kota a, kombinacija ABS sustava sa sustavom protiv proklizavanja pogonskog kota a...) Sva vozila Piaggio grupe svoju kvalitetu dokazuju mogu noš u povoljne kupnje 2+2 produženog jamstva s kojim sve uvjete dvogodišnjeg jamstva produžujete na dodatne dvije godine bez ograni enja kilometara.

Specijalna serija Peugeot 308 Style Peugeot lansira bogato opremljenu i iznimno atraktivnu specijalnu seriju Peugeot 308 Style s posebnim uvjetima financiranja uz etiri godine jamstva i besplatnim k asko osig uranjem u ožujku. Dvije siluete Peugeot 308 Style dobivaju prepoznatljive detalje koji naglašavaju izgled i opremu: oznaka Style na vozilu, posebna tkanina Style, zatamnjeni stražnji prozori i kromirani okvir bo nih prozora, aluminjski naplatci 16“ Topaz, svjetla za maglu, stražnji parking senzori te krovni nosa i na izvedbi SW. U ponudi su s benzinskim PureTech 110 KS i dizelskim HDi 92, e-HDi 115 i BlueHDi 150 motorima. Uz bogatu opremu, tu su i brojne pogodnosti koje nudi Peugeot Financiranje. Za fizi ke osobe u ponudi je besplatno kasko osiguranjem za prvu godinu financiranja i besplatni Optiway ugovor o produ-

ženom jamstvu 48 mjeseci ili 80.000 km, bez obzira na na in financiranja vozila. Osim kreditiranja, ponuda je dodatno oboga ena financiranjem po posebnim uvjetima leasinga prilago enim potrebama malih i srednjih poduzetnika u okviru kojeg kupac pla a pola kupoprodajne vrijednosti vozila odmah, a pola tek nakon godinu dana i to bez kamate. I na kraju, posebno uve ani ostaci vrijednosti, na period financiranja od 5 godina, dostupni su za pravne i fizi ke osobe uz kupnju na operativni leasing. Ostaci vrijednosti ovise o godišnje prije enim kilometrima i trajanju financiranja, a kupcu omogu uju niža mjese na pla anja. Tako npr. ukoliko kupac radi godišnje do 15.000 km i financira automobil na 36 mjeseci, ostatak vrijednosti vozila iznosi 53%. Navedeni oblik financiranja dostupan je u fiksnoj kamati u kunama.

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

svijet medija SVIJET TEHNOLOGIJE

Proljetno osvježenje računala Kroz duge zimske mjesece vaša su vas ra unala vjerno služila. Sada je došao trenutak za proljetno osvježenje, tj. pripremu ra unala za nadolaze e vru ine. Potrebno je ispuhati nakupljenu prašinu po komponentama, promijeniti termalnu pastu na procesoru, provjeriti rad ventilatora... Poželjno bi bilo provjeriti viruse i malware na ra unalu. Ra unalo se može i nadograditi dodatnom radnom memorijom, ja om grafi kom karticom, snažnijim i tišim napajanjem, ve im diskom... Trend u nadogradnji ra unala jesu SSD diskovi koji zna ajno ubrzavaju rad. U odnosu na klasi ni disk (HDD) SSD disk je mnogo otporniji, tiši, manje troši energiju i ima kra e vrijeme pristupa memoriji pa je sukladno tome i zna ajnije brži od HDD-a.

TV PREPORUKA SRCE TV Zabavno-glazbena emisija “Fio show”, od 20 sati do 23 sata

F-bend i Krajnski muzikanti! Prošli su vikend svi ljubitelji zabavno-glazbene emisije Fio show uživali u raspjevanoj atmos eri koju su priredili gosti emisije F-bend i Krajnski muzikanti. Gledatelje su zabavili nizom zabavnih melodija i pjesama koje sviraju u prigodnim glazbenim doga anjima, kao što su svadbe, krštenja, ro endani i sl. Tijekom emisije emitiran je i prilog s izleta u Opatiju koji je organizirao “Fio show”, a videoprilog je pripremio Martin Fioli . Gledaju svi – gledajte i vi!

20. ožujka 2015.

PETAK, 20.03. 08:00 08:15 09:15 10:00

Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Dom 2 (r)

10:30 11:30 14:15 14:30 15:00 15:30 16:00 16:10

TV prodaja Videostranice Yoga&Pilates Hrana i vino TV prodaja Dje ja TV Ju er, danas, sutra Podravina i Prigorje (r) Privredni.hr (r) Lifestyle (r) TV Jukebox Vijes dana Hrana i vino Od Mure do Drave Obzori (r) Ju er, danas, sutra Novi milenij (r) Vijes dana TV prodaja Zapisano u zvijezdama (18) Videostranice

16:40 17:30 18:25 19:00 19:30 20:00 20:35 21:05 21:20 22:00 22:40 23:00 02:05

PETAK, 20.03.

06:58 07:00 07:30 07:35 07:50 08:15 08:30 08:45 08:52 09:00 10:00 10:05 11:00 11:15 12:15 12:30 13:00 13:05 13:15 13:30 14:00 14:45 15:00 16:00 16:05 17:00 17:15 18:00 18:40 19:00 19:05 19:15 19:25 19:30 19:45 20:00 20:05 21:30 22:00 22:25 22:30 22:55 22:56 23:03 23:10 01:15 02:00 02:25 02:26

Najava programa VTV Dnevnik (R) Mali oglasi Info kanal Hrana i vino Yoga i pilates za svaki dan TV Prodaja Iz prošlos Mali oglasi Vekerica VTV Vijes Vekerica TV Prodaja Moja Istra TV Prodaja Privredni.hr Mali oglasi Info kanal TV Prodaja Emisija VTV-a Ku onica (R) TV Prodaja Vekerica (R) VTV Vijes Vekerica (R) TV Prodaja Zlatna dolina Varaždin info / Županijske teme (R) VTV Dnevnik Vremenska prognoza Iz prošlos Škola šaha Mali oglasi Info kanal TV Prodaja (R) VTV Vijes Vikendica Rezervirano vrijeme (R) Pri e iz svijeta (R) Mali oglasi VTV Dnevnik (R) Vremenska prognoza (R) Iz prošlos (R) Mali oglasi Nera (18) Info kanal VTV Dnevnik (R) Vremenska prognoza (R) Info kanal

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

SUBOTA, 21.03.

NEDJELJA, 22.03.

08:00 Dje ja TV 10:05 TV prodaja 11:00 Auto – moto nau ca (r) 11:30 Privredni.hr (r) 12:00 TV prodaja 13:00 Kratki rezovi (r) 13:50 Shi (r) 14:30 Zagrljaj ljepote 15:10 TV prodaja 15:40 Dom 2 (r) 16:15 Od Mure do Drave (r) 16:50 Ju er, danas, sutra 17:00 Poljoprivredni savjetnik 17:35 TV prodaja 18:00 Emisija Mura – Drava 18:30 Obzori 19:00 VIJESTI DANA 19:30 Hrana i vino 20:00 Koncert u Prelogu 21:05 Ju er, danas, sutra 21:15 Igrani lm 22:45 Vijes dana 23:15 Zapisano u zvijezdama (18) 02:05 Videostranice

08:00 Dje ja TV 10:05 TV prodaja 11:05 Poljoprivredni savjetnik 12:00 Oko umjetnos (r) 12:40 Zagrljaj ljepote (r) 13:30 Sport nedjeljom 15:05 Podravina i Prigorje 15:55 Hrana i vino 17:00 Tjedan kronika 17:40 Mura-Drava 18:00 Lifestyle (r) 19:00 Tjedna kronika 19:30 TV Jukebox 20:00 Fio show

SUBOTA, 21.03.

NEDJELJA, 22.03.

06:58 07:00 07:05 07:30 07:35 07:45 08:25 08:30 08:45 09:45 10:00 11:00 11:15 11:45 12:15 12:30 13:00 13:05 13:15 13:30 14:00 14:15 15:15 16:50 17:25 17:40 18:10

18:40 19:05 19:10 19:25 19:30 19:45 20:00 20:30 22:00 22:25 22:30 22:55 23:00 23:10 01:15 02:00

Najava programa Mali oglasi VTV Dnevnik (R) Mali oglasi Info kanal Moja Istra (R) Iz prošlos TV Razglednica Emisija VTV-a (R) TV Prodaja Pressica TV Prodaja Tajne uspjeha Filmske najave (R) TV Prodaja Europa u fokusu Mali oglasi Info kanal TV Prodaja Global 3000 (R) TV Prodaja Paleta portreta (R) Vikendica (R) Pravi smjer (R) TV Prodaja TV Oblo ec Vjera i nada

VTV Dnevnik Iz prošlos Škola šaha Mali oglasi Info kanal TV Prodaja Zajedno Koncert Mužikaši i pajdaši Mali oglasi VTV Dnevnik (R) Iz prošlos (R) Mali oglasi Nera (18) Info kanal VTV Dnevnik (R) 02:30 Info kanal

23:00 Zapisano u zvijezdama (18) 02:00 Videostanice

06:28 07:30 07:50 08:15 08:30 09:15 09:30 10:30 11:30 12:00

12:30 12:45 13:15 13:45 14:00 14:55 15:00 15:15 16:15 17:00 17:15 18:45 19:00 19:30 20:00

Najava programa VTV Dnevnik (R) Rezervirano vrijeme Info kanal Velike tajne malog vrta (R) TV Prodaja Hrana i vino Rezervirano vrijeme (R) Zlatna dolina (R) Vjera i nada, vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe TV Prodaja Glazbeni izazov (R) Zajedno (R) TV Prodaja Ku onica (R) Iz fundusa galerije GE RA MA TV Prodaja Razgovori/U svjetlu vjere (R) Po dragome kraju (R) TV Prodaja Doma ija (R) TV Prodaja Otvoreno nebo (R) VTV Tjednik Kulturni magazin, emisija o kulturi uz komentar za slušno ošte ene osobe

20:30 Privredni.hr (R) 21:00 Rezervirano vrijeme 22:30 VTV Tjednik (R) 23:00 Iz prošlos 23:06 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:15 Info kanal 02:00 VTV Tjednik 02:30 Info kanal

PONEDJELJAK, 23.03.

08:15 Dje ji program 09:15 Hrana i vino 10:00 Zagrljaj ljepote (r) 10:40 TV prodaja 11:40 Videostranice 14:00 Yoga&Pilates 14:30 Hrana i vino 15:00 TV prodaja 15:30 Dje ja TV 16:00 Ju er, danas, sutra 16:10 Lifestyle 17:30 Aniela

UTORAK, 24.03. 08:00 08:15 09:15 10:00 10:40 11:10 11:30 14:15 15:00 15:30 16:00 16:10 16:40 17:30 18:30 19:00 19:30

Yoga&Pilates Dje ji program Hrana i vino Aniela (r) Auto – moto nau ka TV prodaja Videostranice Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Ju er, danas, sutra Novi milenij Shi (r) Aniela TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino

SRIJEDA, 25.03.

TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Bujica Ju er, danas, sutra Auto – moto nau ca Vijes dana TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) 02:00 Videostranice

20:00 Pove alo 21:05 Ju er, danas, sutra 21:20 Kratki rezovi, emisija o lmu 22:00 Vijes dana 22:30 Planet Croa a 23:00 Zapisano u zvijezdama (18) 02:00 Videostranice

08:00 Yoga&Pilates 08:15 Dje ji program 09:15 Hrana i vino 10:00 Aniela (r) 10:40 Poljoprivredni savjetnik (r) 11:10 TV prodaja 12:10 Videostranice 14:15 Yoga&Pilates 15:00 Dje ja TV 15:30 Hrana i vino 16:00 Ju er, danas, sutra 16:10 Pove alo (r) 17:30 Aniela 18:30 TV Jukebox 19:35 Vijes dana 20:00 Bujica 21:05 Ju er, danas, sutra 21:20 Oko umjetnos 22:00 Vijes dana 22:30 Dom 2 23:00 Zapisano u zvijezdama 02:05 Videostranice

PONEDJELJAK, 23.03.

UTORAK, 24.03.

SRIJEDA, 25.03.

18:30 19:00 19:30 20:00 21:05 21:20 22:00 22:30 23:00

06:58 07:00 07:30 07:35 07:50 08:15 08:30 08:45 08:52 09:00 10:00 10:05 11:00 11:15 11:25 11:30 12:00 12:15 13:00 13:05 13:15 13:30

13:55 14:00

14:45 15:00 16:00 16:05 17:00 17:15 17:45 18:40 19:05 19:06 19:15 19:25 19:30 19:45 20:00 20:05 21:00 21:45 22:25 22:30 22:55 22:56 23:00 23:10 01:15 02:00 02:25 02:26

Najava programa VTV Tjednik (R) Mali oglasi Info kanal Hrana i vino Yoga i pilates za svaki dan TV Prodaja Iz prošlos Mali oglasi Vekerica VTV Vijes Vekerica TV Prodaja Iz fundusa galerije GE RA MA (R) Mali oglasi Emisija VTV-a (R) TV Prodaja Zajedno (R) Mali oglasi Info kanal TV Prodaja Vjera i nada (R), vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe Mali oglasi Kulturni magazin (R), emisija o kulturi uz komentar za slušno ošte ene osobe TV Prodaja Vekerica (R) VTV Vijes Vekerica (R) TV Prodaja TV Oblo ec (R) Sportski zoom VTV Dnevnik Vremenska prognoza Iz prošlos Škola šaha Mali oglasi Info kanal TV Prodaja VTV Vijes Emisija VTV-a Sportski zoom (R) Županijske teme/ Varaždin info (R) Mali oglasi VTV Dnevnik (R) Vremenska prognoza (R) Iz prošlos (R) Mali oglasi Nera (18) Info kanal VTV Dnevnik (R) Vremenska prognoza (R) Info kanal

06:58 07:00 07:30 07:35 07:50 08:15 08:30 08:45 08:52 09:00 10:00 10:05 11:00 11:15 12:00 12:15 13:00 13:05 13:15 13:30 14:00 14:45 15:00 16:00 16:05 17:00 17:15 18:00 18:40 19:05 19:06 19:15 19:25 19:30 19:45 20:00 20:10 20:45 21:00 21:30 22:30 22:55 22:56 23:03 23:10 01:15 02:00 02:25 02:26

Najava programa VTV Dnevnik (R) Mali oglasi Info kanal Hrana i vino Yoga i pilates za svaki dan TV Prodaja Iz prošlos Mali oglasi Vekerica VTV Vijes Vekerica TV Prodaja Fes val kazališnih amatera Me imurja (R) TV Prodaja Velike tajne malog vrta Mali oglasi Info kanal TV Prodaja Europa u fokusu (R) Sportski zoom (R) TV Prodaja Vekerica (R) VTV Vijes Vekerica (R) TV Prodaja Zastupni ki klub Iz naših središta VTV Dnevnik Vremenska prognoza Iz prošlos Škola šaha Mali oglasi Info kanal TV Prodaja (R) VTV Vijes Pravi smjer Shi Zastupni ki klub (R) Glazbeni in VTV Dnevnik (R) Vremenska prognoza (R) Iz prošlos (R) Mali oglasi Nera (18) Info kanal VTV Dnevnik (R) Vremenska prognoza (R) Info kanal

06:58 07:00 07:30 07:35 07:50 08:15 08:30 08:45 08:52 09:00 10:00 10:05 11:00 11:15 12:45 13:00 13:05 13:15 13:30 14:05 14:45 15:00 16:00 16:05 17:00 17:15 18:00 18:40 19:05 19:06 19:15 19:25 19:30 19:45 20:00 20:05 21:00 21:30 22:30 22:55 22:56 23:03 23:10 01:15 02:00 02:25 02:26

Najava programa VTV Dnevnik (R) Mali oglasi Info kanal Hrana i vino Yoga i pilates za svaki dan TV Prodaja Iz prošlos Mali oglasi Vekerica VTV Vijes Vekerica TV Prodaja Doma ija (R) TV Prodaja Mali oglasi Info kanal TV Prodaja Pravi smjer (R) Mužikaši i pajdaši (R) TV Prodaja Vekerica (R) VTV Vijes Vekerica (R) TV Prodaja Otvoreno nebo Glazbeni izazov VTV Dnevnik Vremenska prognoza Iz prošlos Škola šaha Mali oglasi Info kanal TV Prodaja VTV Vijes Paleta portreta Global 3000 Pressica (R) VTV Dnevnik (R) Vremenska prognoza (R) Iz prošlos (R) Mali oglasi Nera (18) Info kanal VTV Dnevnik (R) Vremenska prognoza (R) Info kanal

ČETVRTAK, 26.03. 08:00 08:15 09:15 10:00 10:40 11:10 12:10 14:15 15:00

Yoga&Pilaes Dje ji program Hrana i vino Aniela (r) Oko umjetnos (r) TV prodaja Videostranice Yoga&Pilates Dje ja TV

15:30 16:00 16:10 16:40 17.30 18:30 19:00 19:30 20:00 20:35 21:05

Hrana i vino Ju er, danas, sutra Kratki rezovi (r) Planet Croa a (r) Aniela TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Podravina i Prigorje Privredni.hr Shi , emisija o automobilizmu 22:00 Vijes dana 23:00 Zapisano u zvijezdama (18) 02:05 Videostranice

ČETVRTAK, 26.03.

06:58 07:00 07:30 07:35 07:50 08:15 08:30 08:45 08:52 09:00 10:00 10:05 11:00 11:15 12:15 12:30 13:00 13:05 13:15 13:30 14:15 14:45 15:00 16:00 16:05 17:00 17:15 17:45 18:40 19:05 19:06 19:15 19:25 19:30 19:45 20:00 20:05 20:45 21:00 21:30 22:25 22:30 22:55 22:56 23:03 23:10 01:15 02:00 02:25 02:26

Najava programa VTV Dnevnik (R) Mali oglasi Info kanal Hrana i vino Yoga i pilates za svaki dan TV Prodaja Iz prošlos Mali oglasi Vekerica VTV Vijes Vekerica TV Prodaja Glazbeni in (R) TV Prodaja Filmske najave Mali oglasi Info kanal TV Prodaja Velike tajne malog vrta (R) Zastupni ki klub (R) TV Prodaja Vekerica (R) VTV Vijes Vekerica (R) TV Prodaja Glazbeni izazov (R) Ku onica VTV Dnevnik Vremenska prognoza Iz prošlos Škola šaha Mali oglasi Info kanal TV Prodaja VTV Vijes Rezervirano vrijeme TV Razglednica Iz naših središta (R) Dokumentarni program Mali oglasi VTV Dnevnik (R) Vremenska prognoza (R) Iz prošlos (R) Mali oglasi Nera (18) Info kanal VTV Dnevnik (R) Vremenska prognoza (R) Info kanal

media

5. rujna 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PODROOM VATRENO PROSLAVIO tre i ro endan

Nakon Vatre stižu Quasarr, Detour, Elemental...! PIŠE: ROBERTA RADOVI FOTO: ZLATKO VRZAN

Vrhunac klupske zabave grada akovca dogodio se protekli vikend u Podroomu, koji je proslavio tre i ro en-

dan. U trodnevnom ro endanskom ozra ju ponajve i interes partijanera bio je za besplatni koncert popularnog benda Vatra. U ime doma ina, kluba Podroom, Robert Modlic kazao je kako se u vrijeme

dogovora gaže nije moglo znati da e to biti najtro ejniji porinovski bend: - Vatra je top rock-bend u Hrvatskoj. Znali smo da e dobiti Porin, ali nitko nije o ekivao ak etiri kipi a. Narav-

Ro endanski party razbuktao je koncert popularne Vatre

U Podroomu sve više vlada interes za dobrim bendovima i dobrom glazbom

no, kad smo ugovarali njihovo gostovanje za tre i ro endan Podrooma, nismo mogli slutiti da e im biti dodijeljeno toliko prestižnih glazbenih nagrada. Podroom je kao klupski prostor zabave orijentiran izme u ostalog i na glazbenu edukacije publike, što ponekad nije nimalo lak zadatak, isti e Modlic: - Kad smo prije tri godine otvorili Podroom, uzeo sam ulogu koja je zapravo teška.

Željeli smo ljudima pokazati da nije sve jednoli no što se ti e glazbe. To je užasno težak zadatak jer se konstantno boriš s vjetrenja ama. Najlakše je staviti u program ‘cajke’ i sve ti je puno. Mi to nismo željeli. Kroz te tri godine pokazali smo da se može biti uspješan i imati pun klub svaki vikend s kvalitetnom glazbom. akovec publike za to ima. Drago mi je da se vidi taj pomak, da se u Podroom ne dolazi više samo zato jer je

to novi klub pa se treba pokazati, ve se publika koja dolazi kod nas isprofilirala. Tako da je ta, ajmo to tako nazvati, edukacija uspjela. Sve više vlada interes za dobrim bendovima i dobrom glazbom. Ritam dobre svirke i zabave ne prestaje, jer, kako najavljuje Modlic, iako datumi još nisu potvr eni, pregovara se s bendom Quasarr, bendom Detour, bit e i promocija albuma Elementala i još mnogo glazbenih iznena enja.

• • S ME IMURSKIM NOVINAMA U KINO! • • DIJELIMO 2 x 2 BESPLATNE ULAZNICE za Cinestar Varaždin

Odgovorite na pitanje i osvojite ulaznice za film “PEPELJUGA”! “Me imurske novine” u suradnji sa Cinestarom Varaždin pozivaju vas da se uklju ite u nagradnu igru kojom vas svaki petak nagra uju s dva puta po dvije besplatne ulaznice, ovaj put za film “Pepeljuga”. Nagradno pitanje potražite svaki petak ovdje, a svoje odgovore pošaljite što prije, a najkasnije do 13.30 sati isti dan, u petak, putem on-line medija portala: www.mnovine.hr u rubrici “Pošalji vijest”. Uz to an odgovor molimo Vas da pošaljete svoje ime i prezime te

NAGRADNO PITANJE: Koja glumica igra glavnu ulogu u filmu “Pepeljuga”?

mjesto odakle se javljate. Dobitnike ulaznica objavljujemo svaki petak na Facebook stranici “Me imurskih novina” te putem njihovog e-maila. Ulaznice se mogu iskoristiti do 25. ožujka 2015. Posebna napomena: Budu i da želimo

DIJELIMO 2 x 2 BESPLATNE ULAZNICE za Centar za kulturu Čakovec

Odgovorite na pitanje i osvojite ulaznice za film “POBUNJENA”! www.mnovine.hr

svim našim itateljima dati jednaku šansu za dobar provod, itatelj koji je jedanput osvojio ulaznicu za Cinestar ne može više taj mjesec sudjelovati u našoj nagradnoj igri. Molimo Vas da uvažite ovo pravilo.

“Me imurske novine” u suradnji s Centrom za kulturu akovec pozivaju vas da se uklju ite u nagradnu igru kojom vas svaki petak nagra uju s dva puta po dvije ulaznice, ovaj put za film “Pobunjena”. Nagradno pitanje potražite svaki petak ovdje, a svoje odgovore pošaljite što prije putem on-line medija portala www.mnovine.hr u rubrici Pošalji vijest. Uz to an odgovor molimo Vas da pošaljete svoje ime i prezime te

Nagradno pitanje: Navedite redatelja filma “Pobunjena”.

www.mnovine.hr

mjesto odakle se javljate. Dobitnike ulaznica objavljujemo svaki petak na Facebook stranici “Me imurskih novina” te putem njihovog e-maila.

RASPORED PRIKAZIVANJA FILMA : Raspored prikazivanja: Petak, 20. 3., 18 sati ; Subota, 21. 3., 18 sati ; Nedjelja, 22. 3., 18 sati ; Ponedjeljak 23.3., 20 sati .

sport@mnovine.hr

ATLETIKA

GIMNASTIKA

ZIMSKO BACA KO PRVENSTVO HRVATSKE u Splitu donijelo odli ne rezultate naših

NAŠ NAJBOLJI GIMNASTI AR nastupio za De Lyon na Prvenstvu Francuske

Kova i u zlato, Todorovi u norma za juniorsko prvenstvo Europe! Izvrstan je bio nastup me imurskih atle ara na Zimskom baca kom prvenstvu Hrvatske koje je održano 8. ožujka u Splitu. lanovi atletskih klubova AK Nedeliš e i AK Me imurje osvojili su jednu zlatnu, tri srebrne i dvije bron ane medalje. Zlatom se oki o lan AK-a Nedeliš e Lovro Kova i , koji je u bacanju koplja za juniore pos gao novi apsolutni me imurski rekord bacivši 800 g tešku spravu 57 metara i 10 cen metara. O vrijednos ovog rezultata govori i podatak da bi u konkurenciji seniora Kova i tako er stajao na postolju, i to s broncom oko vrata. lan AK-a Me imurje Sven Todorovi osvojio je dvije srebrne medalje, u bacanju kugle i diska, a u njegovoj glavnoj disciplini, bacanju diska težine 1,75 kg, izjedna io je me imurski rekord s 54,22 m, što je ujedno i bolje od norme za ovogo-

Filip Ude izborio broncu za svoj klub

dišnje juniorsko prvenstvo Europe koje se održava u Švedskoj. Surekorder ovog rezultata iz 2007. godine, Saša Jambroši , tako er je bio sudionik juniorskog prvenstva Europe te godine, kada je ušao u nale me u 12 najboljih baca a Europe. Todorovi je junior i idu e godine pa je za o ekiva daljnji napredak u rezultatu i ostvarivanje norme za Svjetsko juniorsko prvenstvo u 2016. godini. lanovi AK-a Nedeliš e bili su brojniji na ovom natjecanju, ali i vrlo uspješni kada su u pitanju odli ja. Srebrnu medalju osvojila je Tamara Hatlak u bacanju kladiva za juniorke, dok su bron ane medalje osvojile Anja Ko iš u bacanju diska za mla e juniorke i Diana Pintari u bacanju diska za juniorke. etvrto mjesto u bacanju koplja za mla e juniorke osvojila je Maja Ferlin. (md)

Još jedna bronca u kolekciji

RUKOMET

va na konju s hvataljkama na kojemu e nastupiti na skorašnjem EP-u u Montpellieru. - Napravili smo još jedan višebojski ispit, ali i iskoris li priliku nastupa u sli nim uvje ma kakvi nas ekaju na Europskom prvenstvu u Montpellieru u travnju, ali i na Svjetskom prvenstvu u Glasgowu na jesen. S ovime smo završili višebojsku polusezonu. Sada nas o ekuju nastupi na Svjetskom kupu u Ljubljani i EP-u, gdje e Filip radi samo svoju najja u spravu, konj s hvataljkama. - izvijes o je iz Rouena Filipov trener Igor Križimski. (mn)

ODBOJKA

VRIJEDNA POBJEDA RUKOMETAŠICA u I. HRL za žene

Zrinskice najbolje kad je bilo najpotrebnije U 19. kolu rukometašice Zrinskog s gle su do važna dva boda u ponajboljoj par ji sezone, posebice kad je obrana u pitanju. Savladale su izravne pro vnice u borbi za opstanak Bjelovar 27:19. Tako su Bjelovar ankama s više nego dvostrukom mjerom uzvra le za poraz u prvom dijelu. Bila je to šesta pobjeda u sezoni akove kog sastava koje su s ovom pobjedom s gle do 12 bodova s kojima su se u vrs le na 11. poziciji, koja donosi opstanak u ligi. Doma e su ina e kontrolirale cijeli jek utakmice osim po etnih pet minuta, kada su goš e povele 1:4. Me u m, uskoro je bilo 5:4 i nakon toga Zrinskice više nisu ispuštale vodstvo. Posebice je dobro funkcionirala obrana na elu s vratarkom Krmpoti . Stela Posavec bila je dobro uvana, ali usprkos tome bila je opet opasna za gostuju a vrata, a razigrane su bile njezina sestra Paula, te Furjan. Dobro je

Hrvatski gimnas ar Filip Ude osvojio je bron anu medalju na Ekipnom prvenstvu Francuske. Naš srebrni olimpijac nastupao je za klub Conven on Gymnique de Lyon, a pravo nastupa u Rouenu imalo je 12 najboljih francuskih mom adi. Lyon je uz Udea imao i još dva velika imena, svjetskog prvaka na ru ama, Uzbekistanca Antona Fokina, te aktualnog bron anog sa SP-a na konju s hvataljkama, Francuza Cyrila Tommasonea. Filip je radio kompletan višeboj i skupio 86.200 bodova, no ono još zanimljivije je velikih 15.650 bodo-

odigrala i jedna od najmla ih na vanjskoj liniiji Car. Uglavnom, bila je to jedna vrlo dobra kolektivna predstava cijelog sastava koji je ovaj put odigrao do kraja, nije stao ni u jednom trenutku i stoga je najve a prednost ostvarena u samoj završnici utakmice. Od ostalih rezultata valja spomenu pobjedu Splita pro v Dalma nke, pa tako, nažalost, Zrinskice nisu uspjele napredo-

ZAVRŠIO PRVI dio play-offa

TABLICA 1. PODRAV. VEGETA

19 18 1

209 37

2. ZAMET

19 17 0

130 34

3. ZELINA

19 15 1

107 31

4. LOKOMOTIVA

19 14 2

162 30

5. SESV.-AGROPROT. 19 12 1

6. KOKA

19 9

TREŠNJEVKA

8. UMAG

19 7

0 12 -56 14

9. SPLIT 2010

19 6

1 12 -84 13

10. OSIJEK

19 6

1 12 -113 13

11. ZRINSKI

19 5

2 12 -74 12

12. BJELOVAR

19 5

0 14 -164 10

13. SAMOBOR

19 3

0 16 -128 6

14. DALMATINKA

19 1 1 17 -146 3

va na tablici. Me u m, dobra je vijest poraz Osijeka i Umaga, pa su sad Zrinskice stigle bod, odnosno dva zaostatka za ta dva sastava na tablici. (dz)

PRVA HRL za muške

Prelogu nova doma a pobjeda Protiv Dugog Sela Preložani na doma em terenu nisu dopustili nikakvo iznena enje i ostvarili su važnu pobjedu na putu za osiguranje statusa prvoligaša. Vodili su od po etka do kraja susreta. U poluvremenu je bilo +2 za doma e, ali u nastavku se ubrzo pove ala prednost koja je održavana do kraja za kona nih 29:24. Za Prelog su igrali: Žeželj, Strbad, Ma 2, Koprek, Bergovec 6, Tizaj, Strahija, Lon ari , Hreš , Bratkovi 2, Horva 4, Kolarek, Malek 3, Va unec, Januši 7, Beli 5. Trener: Vladimir Beli . (dz)

SPORTSKI SADRŽAJI KOJI SE NUDE: • sportska dvorana za mali nogomet • rukomet • košarku • badminton • stolni tenis • stijena za penjanje • vanjski tereni-tenis u balonu • grupni treninzi-yoga • pilates • trbušni ples • sportske škole • fitness • SRC DG Sport & Hotel Panorama Ulica Ma je Gupca 102, Prelog, tel: 040/648-090, www.dg-sport.com

Centrometal s petog mjesta u borbu za prvaka Maksimalnom pobjedom od 3:0 pro v Karlovca odbojkaši Centrometala osigurali su peto mjesto prije po etka doigravanja za prvaka. Sama utakmica protekla je u brojnim izmjenama u sastavu doma ih. Gos koji ve drugu utakmicu zaredom igraju u bitno druga ijem sastavu od ostatka sezone pružili su dobru igru, najbolju dosad ove sezone u Nedeliš u, a ovo im je ve tre a utakmica u Atonu (drugi puta u prvenstvu i jednom u kupu). No doma i kao da su igrali taman toliko koliko je bilo potrebno da se osvoje novi bodovi. U po etnoj postavi Centrometala pomalo neubi ajeno našli su se Pu a i Kopa evi . Karlovac je poveo 5:2. Odmah doma i izjedna uju i prelaze u vodstvo od tri poena prednos . Pred kraj seta je i 21:14. Malo su se približili Karlova ni na tri poena zaostatka, ali set završava 25:20. U drugom setu kod Centrometala ve inu seta odigrao je mladi Juras. Bilo je neizvjesno do 11:9, no nakon toga sve je u znaku doma ih koji stalno pove avaju prednost do kona nih 25:14. Tre i set Karlovac je poveo 10:7. Tada trener Kiri vra a u igru Kurteša, no prednost gos ju raste do pet poena. Kasnije je i 10:16. Smanjio je Centrometala na tri poena zaostatka, da bi u završnici Karlov ani opet imali 22:16. Odli nim servisima Kurteša Centrometal dolazi na poen zaostatka. Nakon 23:21 za Karlovac igra i Centrometala s tri uzastopna poena

dolaze do prve me -lopte koju ne koriste. Potom ni gos ne koriste dvije set-lopte. Na kraju Palinkaš direktnim servis poenom donosi pobjedu Centrometalu s 29:27. Trener Kiri : - Realno ja sam najve i krivac što je bilo neizvjesno pred kraj tre eg seta. Radio sam brojne izmjene i jasno da onda nije ni moglo bi neke konstante u igri mojih igra a. Ali opet, ovo je bila prilika da zaigraju svi, a rezultat nijednom po meni nije dolazio u znak pitanja. Mogli smo izgubi eventualno jedan set, ali vjerujem da bi tada etvr set lagano išao u našu korist. U sljede em kolu Centrometal gostuje u Rijeci u susretu koji ne donosi neki rezultatski zna aj. U ovoj

skupini Centrometal je osigurao peto, a Rovinj šesto mjesto. U manje kvalitetnu skupinu prve lige naredne sezone ispadaju Rijeka i Karlovac. Na njihovo mjesto dolaze Gorica iz Velike Gorice i Šibenik. Broj jedan u doigravanju imat e Kaštela, broj dva zagreba ka Mladost, dok o poziciji broj tri direktno narednog vikenda odlu uju Mursa i Sisak u Osijeku. Poraženi u tom susretu bit e pro vnik Centrometalu u doigravanju koje kre e ve u srijedu, 25. ožujka. Iz lige ispadaju igra i iz Slavonskog Broda, a drugog putnika za niži rang dobit e se u direktnom susretu u Zagrebu, gdje se sastaju Croa a i Varaždin Volley. (mn)

20. oĹžujka 2015.

NOGOMET DRAGO VABEC, legenda me imurskog, hrvatskog i europskog nogometa, razgovarao s naĹĄim novinarom nakon promocije autobiografije u Prel

Kako sam dobio nadimak - Da bi me dekoncentrirao, suparni ki igra dosjetio se onome ĹĄto se ne smije u nogometu, negdje je nabavio gumbuĹĄnicu i uvijek kad bi mi se pribliĹžio jako me piknuo, naj eĹĄ e u guzicu Nedavno je u Francuskoj izaĹĄla knjiga o proslavljenoj nogometnoj legendi Dragi Vabecu iz akovca, ro enom 1950. godine. Knjiga â&#x20AC;&#x153;Lâ&#x20AC;&#x2122;idole de Iâ&#x20AC;&#x2122;Armoricaineâ&#x20AC;? francuskog autora Johanna Le Rouxa i dokumentarni ilm nedavno su predstavljeni u akovcu i proĹĄli petak u Prelogu, uz prikazivanje dokumentarnog ilma o Dragi Vabecu. Knjiga nije prevedena na hrvatski jezik, pa je bilo zanimljivo vidjeli me imurske ljubitelje nogometa i Drage Vabeca koji su nakon predstavljanja kupovali knjigu na â&#x20AC;&#x201C; francuskom, iako ne znaju francuski. Svoju nogometnu karijeru Drago Vabec zapo eo je u Slogi u akovcu od 1966. do 1968. godine. Karijeru je nastavio u â&#x20AC;&#x153;Dinamuâ&#x20AC;?, gdje je igrao od 1968. do 1979. godine, te 1984. godine. S â&#x20AC;&#x153;Dinamomâ&#x20AC;? je osvojio kup 1969. godine. Za â&#x20AC;&#x153;Dinamo â&#x20AC;&#x153; je odigrao 539 utakmica i peti je igra po broju utakmica svih vremena, te postigao 183 pogotka. Za francuski klub Brest nastupao je od 1979. do 1983. godine te bio, kako kaĹžu, â&#x20AC;&#x153;genijalno lijevo kriloâ&#x20AC;? i nesumnjvo najbolji igra â&#x20AC;&#x153;Brestaâ&#x20AC;? svih vremena. U etiri godine zabio je ak 60 golova za â&#x20AC;&#x153;Brestâ&#x20AC;? i u Brestu i Francuskoj ima status legende. Za bivĹĄu jugoslavensku reprezentaciju odigrao je sedam utakmica u razdoblju od 1973. do 1976. godine te postigao jedna pogodak protiv Ĺ vedske. Igrao je na mjestu krila, a tadaĹĄnja dilema izbornika bila je Vabec ili Ĺ urjak.

Nakon zavrĹĄetka nogometne karijere radio je kao trener u klubovima: Sloga iz akovca, VIKO Omladinac iz Novog Sela Rok, NK Stubica, NK Daruvar, NK KriĹževci, NK Vrbovec, NK Slunj, NK Jaska. Godine 2004. kao trener NK Me imurja izborio je ulazak u Prvu HNL, ĹĄto je bio veliki i nezaboravni uspjeh nogometaĹĄa iz akovca.

Nisam se nadao da u tako neĹĄto doĹživjeti u Francuskoj â&#x20AC;˘ Kako ste doĹživjeli vijest o tome da je netko o Vama napisao knjigu i snimio film? â&#x20AC;&#x201D; Nisam se nadao da e me se u Francuskoj u Brestu tako sje ati i na-

pisati knjigu. U Francuskoj se druga ije gleda na nogomet nego u Hrvatskoj, tamo se viĹĄe pamte uspjesi, pa i nogometni, tamo je sve kultura. Naravno da mi imponira ĹĄto je jedan mladi autor o meni napisao knjigu uz mnogo pohvala. Autor knjige i ilma Johann Le Roux zbilja je sa srcem napisao knjigu i ponosan sam na nju i na njega. On uz ostalo u knjizi o meni kaĹže: - Drago Vabec bio je bez premca u francuskom prvenstvu. Nije on osvojio veliki niz priznanja, ali je navija ima Dinama i Bresta dao san. Pravio je spektakl, bio stalna prijetnja obrani i postizao puno golova: 46 za 90 utakmica u Prvoj diviziji! Ono ĹĄto to ini joĹĄ zna ajnijim jest injenica da je on bio krilni igra , a ne centarfor. Problem je bio to ĹĄto je igrao u skro-

JOSIP ZVONAREK, predsjednik NK-a Mladost Prelog

Velika mu hvala

Drago Vabec danas: - Svjestan sam da sam slavan, no slava prolazi

- Zahvalio sam legendi me imurskog i hrvatskog nogometa Dragi Vabecu na svemu ĹĄto je u inio za nogomet i bio ambasador naĹĄeg nogometa u Francuskoj. Raduje me knjiga o njemu. U ime igra a i navija a poklonio sam mu knjigu o sto godina NK-a Mladost iz Preloga.

Drago Vabec potpisuje knjigu â&#x20AC;&#x153;Lâ&#x20AC;&#x2122;idole de Iâ&#x20AC;&#x2122;Armoricaineâ&#x20AC;? francuskog autora Johanna Le Roux

mnom klubu koji nije dobivao puno medijskog prostora, zbog ega nije stekao priznanje i slavu koju je zasluĹžio. Dijelom je to i njegova greĹĄka, jer je redovno odbijao ponude velikih klubova. Na primjer, u sezoni 1978./1979. (u Dinamu), kontaktirao ga je Bayern MĂźnchen, ali ih je Drago odbio jer ga nije privla io Ĺživot u Njema koj. Dok je igrao u Francuskoj, mnogi klubovi zanimali su se za njega, uklju uju i Paris Saint-Germain i Bordeaux... Ali, on je radije ostao u Brestu, gdje je bio pravi idol. JoĹĄ danas, Drago Vabec vaĹži za najboljeg igra a u povijesti kluba, kroz koji su pak proĹĄli i drugi veliki igra i poput Vladimira Petrovi a (Zvezdina zvijezda), Davida Ginole, ili u novije vrijeme Francka RibĂŠryja.

III. HNL ISTOK â&#x20AC;&#x201C; nova odli na utakmica Me imurja

Me imurje je sjajno uĹĄlo u nastavak sezone i tri uzastopne pobjede donijele su ve lijepi pomak na tablici. UĹĄlo se u gornji dom lige, a sljede e kolo donosi gostovanje u Koprivnica koja sigurno nije neprelazni protivnik za nova tri boda. U subotu je na doma em terenu savladan BSK Bijelo Brdo, bez ve ih problema jako uvjerljivo. Doma i su odigrali odli no cijelu utakmicu, diktirali tempo igre, a zimska poja anja predstavila su se u najboljem mogu em izdanju. Brzonogoi i viĹžljasti napada i Sa er i MarciuĹĄ pogodili su ovaj puta svaki dvaput uz Golika za visoku pobjedu od 5:0, iako su posljednjih 30 minuta igrali s igra em manje na terenu. Izvrsno je krenulo Me imurje od prve minute. MarciuĹĄ je odmah zamalo zakasnio da bi poentirao. Ali, ve u 5. minuti vodstvo Me imurja. Golik je sjajno pogodio s dvadesetak metara za 1:0. Lijepo je izveo slobod-

ME IMURJE - BSK 5:0

1. SLAVIJA

18 11 5 2

2. MLADOST (Ĺ˝)

18 10 5 3 31 â&#x20AC;&#x201C; 19 35

3. MLADOST (A)

18 9 5 4 28 â&#x20AC;&#x201C; 12 32

4. VUKOVAR 1991

18 8 5 5 30 â&#x20AC;&#x201C; 27 29

5. BJELOVAR

18 8 4 6 24 â&#x20AC;&#x201C; 19 28

6. MEYIMURJE

18 8 3 7 34 â&#x20AC;&#x201C; 23 27

AKOVEC. SRC Mladost. Gledatelja: 150. Sudac: Nenad Vargovi (Virovitica). Pomo nici:Vidovi i Ivelji . Strijelci: 1:0 Golik (5), 2:0 MarciuĹĄ (13), 3:0 MarciuĹĄ (55), 4:0 Sa er (80),. 5:0 Sa er (90). MEYIMURJE: Ĺ afari , Branilovi , Dodlek,Vukovi , Sa er, Vuk (46. Kokot), Golik, MarciuĹĄ (88. Ĺ ari ),Hranilovi 7 (87. Mesari ), Kris , Karlov ec. Trener: Mario Kova evi .

njak i vratar gostiju morao je po loptu u mreĹžu. Samo osam minuta kasnije drugi pogodak doma ih koji je nakon dobre i brze kombinacije zabio Marko MarciuĹĄ. U 40.minuti Dodlek iz slo-

bodnjaka ga a gredu, a do kraja poluvremena MarciuĹĄ je imao joĹĄ jednu priliku. Doma i vratar Ĺ afari mogao je mirne duĹĄe â&#x20AC;&#x17E;oti i na kavuâ&#x20AC;&#x153;. U nastavku sve u istom tonu. MarciuĹĄ je ubrzo zabio svoj drugi, za Me imurje tre i zgoditak. I onda jedini loĹĄ trenutak na utakmici bezrazloĹžno isklju enje Vukovi a. Me utim, to nije omelo doma e da nastave u istom ritmu, a niti su gosti dobili â&#x20AC;&#x17E;krilaâ&#x20AC;&#x153; da pokuĹĄaju u initi barem neĹĄto viĹĄe. Do kraja se opet tresla samo gostuju a mreĹža. Ovaj put je pogodio

34 â&#x20AC;&#x201C; 9

7. KOPRIVNICA

18 7 6 5 30 â&#x20AC;&#x201C; 19 27

8. VIĹ NJEVAC

17 6 7 4 16 â&#x20AC;&#x201C; 14 25

9. YAKOVO-CROATIA 18 7 4 7 25 â&#x20AC;&#x201C; 28 25 10. BSK

Gordan Golik lijepim golom iz slobodnjaka â&#x20AC;&#x153;otvorioâ&#x20AC;? je goste iz Bijelog Brda

PRVA HNL za Ĺžene â&#x20AC;&#x201C; prva utakm

TABLICA

Tre a pobjeda zaredom za pomak u gornji dom tablice

Novinar Michel Nait-Challal napisao je 1981. godine o meni ovo: - Drago Vabec je u Brestu pomalo nalik onom ĹĄto je DĹžaji bio u Bastiji, a Platini u Nancyju: igra ko udo. Igra koji je zahvaljuju i isklju ivo svom talentu omogu io svom klubu da u e u plemstvo. Najbolji strijelac Prvenstva je prava bomba na terenu. Finta u driblingu, pa munjevito ubrzanje, osje aj za igru i osje aj za gol, umjetnost preciznog dodavanja, topovski ĹĄut s obje noge, to su bili aduti Draga Vabeca. Igra sposoban rijeĹĄiti utakmicu magijom svojih nekoliko briljantnih poteza. Spektakl sĂ˘m za sebe. Ukratko, zvijezda me unarodnih dimenzija koja je odlu ila neko vrijeme baciti sidro u Brestu. â&#x20AC;˘ Koliko je poznato, imate dva nadimka. U Slogi akovec zvali su

18 7 4 7 27 â&#x20AC;&#x201C; 33 25

11. PODRAVINA

17 7 3 7 29 â&#x20AC;&#x201C; 25 24

12. VARAĹ˝DIN

18 6 6 6 21 â&#x20AC;&#x201C; 17 24

13. BELIĹ E

18 5 6 7 26 â&#x20AC;&#x201C; 32 21

14. SLAVONIJA

18 4 6 8 19 â&#x20AC;&#x201C; 33 18

15. ORIOLIK

18 3 5 10 14 â&#x20AC;&#x201C; 26 14

16. VIROVITICA

18 0 0 18 10 â&#x20AC;&#x201C; 62

varaĹždinski napada Sa er, koji se poput MarciuĹĄa izvrsno uklopio u akove ku mom ad. Sa zimskim poja anjima vidi se puno ve i potencijal akove ke mom adi koja ako ovako nastavi zasigurno moĹže konkurirati i za mjesta pri samom vrhu tablice. Nova prilika za bodove pruĹža se u subotu u Koprivnici, jer na lijepom prvoligaĹĄkom terenu i stadionu koji je ovih dana zasigurno joĹĄ u boljem stanju zasigurno se moĹže napraviti novi dobar rezultat. (dz)

Trnava bolja Nastavljena je i I. HNL za Ĺžene, a odmah je u Mihovljanu gdje je doma in Katarina Zrinska, odigran me imurski derbi s Trnavom. U utakmici solidne kvalitete i velike borbenosti, goĹĄ e su kontrolirale ve i dio susreta. Bolje su uĹĄle u susret, doma ima je trebalo dugo vremena da se â&#x20AC;&#x17E;probudeâ&#x20AC;&#x153;, a tada je ve sve bilo gotovo. Mlada hrvatska reprezentativka Radmanovi donijela je vodstvo Trnavi u srediĹĄnjem dijelu prvog poluvremena i tako se goĹĄ e realizirale bolju i povezaniju igru u po etnom dijelu susreta. Drugi gol su postigle u najbolje mogu e vrijeme, kad se trebalo oti i na odmor. U nastavku je Horvat zabila svoj drugi gol za visoko vodstvo 0:3. Tek nakon toga kvalitetnija i povezanija igra Katarine Zrinski. Dobro su kombinirale najviĹĄe po desnoj strani. Najprije su traĹžile igranje rukom u gostuju em kaznenom prostoru, ali sutkinja Velja i nije se oglasilo, vjerojatno s pravom, jer je ruka bila, ali iz blizine, napucana. Ipak, bolja igra doma ih koje su odigrale puno bolje drugo poluvrijeme na kraju se ipak isplatio po asnim pogotkom koji je zabila Per i .

20. ožujka 2015.

ogu

LJUBOMIR KOLAREK, gradona elnik

k Of

Bilo bi lijepo da je knjiga napisana kod nas

vas Bobek po jednom od naših najboljih nogometaša svih vremena, no kasnije vam je ostao nadimak Of. Kako je nastao i tko je “krivac”? — U akovcu su me zvali Bobek zbog toga jer sam igrao s dvije noge, i lijevom i desnom podjednako te imao sjajan dribling. Nadimak Of zaradio sam u Milanu još kao junior. Bio sam na probi u “Dinamu” i mi juniori igrali smo s juniorima “Intera” na jednom turniru polu inale. Suparni ki igra nikako me nije uspijevao zadržati, dao sam ve dva gola. Da bi me dekoncentrirao, suparni ki igra dosjetio se onome što se ne smije u nogometu, negdje je nabavio gumbušnicu i uvijek kad bi mi se približio jako me piknuo, naj eš e u guzicu. Bilo je to vrlo neugodno i bolno i ja sam se stalno trzao zbog uboda koji se nisu mogli primijetiti. U poluvremenu me upitao alma Markovi : Zašto se stalno treseš? Odgovorio sam mu “Of me fpi il” i pokazao igra a koji me pikao. O ito nije razumio o emu govorim. To se nastavilo i u drugom poluvremenu, stalno sam bio pikan i stalno sam se trzao. Ipak smo pobijedili. Kad je utakmica završila, pitao me trener Zorislav Srebri : uj, mali, a zašto se ti stalno treseš? Objasnio sam mu rije ima “Of me pi il”, no nije razumio. Potom me upitao uka Prelog: A kaj ti je to “Of”? Kad sam mu napokon objasnio o emu je rije i da me je ovaj cijelu utakmicu bockao s gumbušnicom, nastao je urnebes i igra i “Dinama” su kona no shvatili o emu je rije i po eli me zadirkivati. Tako mi je zauvijek ostao nadimak Of.

Na promociji knjige u Prelogu gradona elnik Ljubomir Kolarek uz ostalo je rekao: - Uz estitke Dragi Vabecu za sve što je postigao u nogometu, krivo mi je što je knjiga o Dragi Vabecu napisana u Francuskoj, a ne u Hrvatskoj. Mi o ito ne cijenimo dovoljno svoje legende, pa tako ni izuzetnog nogometaša Dragu Vabeca, a trebali bismo.

Slava prolazna, sje anja ostaju zauvijek • Kažu da slava nije vje na i prolazi, a prijatelji ostaju. Kako je kod vas? — Bio sam ugodno iznena en brojem ljudi i zaljubljenika u nogomet koji su došli na promociju knjige u akovcu. Dakako, sje aju me se navija i koji su bili svjedoci mojih utakmica, te nogometaši, mla e generacije više ne jer tada više nisam igrao u Hrvatskoj, osim ako im otac nije bio zaljubljenik u nogomet. U Prelogu je pak bilo nekako manje ljudi na promociji, barem je to moja ocjena, makar me i tamo znaju. Svjestan sam da sam slavan kad je rije o nogometu, no slava prolazi. Igrao sam nogomet u vrijeme kad nogometaši još nisu bili toliko pla eni kao danas, a i odbijao sam ponude koje mi se iz raznih razloga nisu dopadale. Oni koji uspore uju bivše i sadašnje nogometaše kažu mi da bih po svojem talentu i nogometnom znanju danas mogao igrati u bilo kojem europskom vrhunskom klubu. No ta vremena su prošla, sad mogu samo navijati za naše najbolje nogometaše u iti i trenirati mla e. (J. Šimunko)

mica nastavka donijela derbi

u me imurskom derbiju

Napada ice Trnave bile su puno konkretnije i zabile na vrijeme za uvjerljivo vodstvo

TABLICA 1. OSIJEK

10 10 0 0

86 – 1

2. SPLIT

10 7 1 2 44 – 13 22

3. TRNAVA

10 7 1 2 24 – 22 22

4. DINAMO MAKSIMIR

10 6 1 3 39 – 17 19

TRNAVA - KAT. ZRINSKI 1:3

5. AGRAM

4 3 2 17 – 16 15

6. OMBLA

3 1 5 15 – 32 10

7. PREGRADA

Trnava je tako pobjedom zadržala priklju ak u samom vrhu tablice, dok e akov anke morati potražiti bodove negdje drugdje. (dz, foto: iv)

10 2 4 4 20 – 39 10

8. KATARINA ZRINSKI 10 2 0 8 10 – 38

9. VIKTORIJA

10 1 2 7 14 – 39

10. RIJEKA JP

10 0 1 9

7 – 59

MIHOVLJAN – Igralište Slobode. Gledatelja: 100. Sutkinja: Kristina Velja i ( urlovac).Pomo nici: Fegeš i Horvat (oba akovec).Strijelci: 0:1 Radmanovi (26), 0:2 Horvat (45), 0:3 Horvat (50), 1:3 Per i (87). KATARINA ZRINSKI: Šol , Mikolaj, Vugrinec, Per i , Yula, Kova i , Zadravec, Sirotkovi (38. Miri, 55. Baka ), Horvat, Antolin, Brežni. Trener: Mladen Ku ek. TRNAVA: Herman, Radmanovi (63. Požgaj), Klari , Horvat, Videc (85. Požgaj), Korpar, Markan, Frani , Trstenjak (81. Pandur), Vran i . Trener: Nikola Markan.

ME UŽUPANIJSKA nogometna liga akovec - Varaždin

Puš ine zaustavile vode e Nedeliš e, gradski derbi u Prelogu završio remijem U op inskom derbi susretu pred oko 400 gledatelja Puš ine i Nedeliš e miroljubljivo su podijelili bodove. U prvom dijelu gledatelji i nisu vidjeli previše prilika, a Puš ine je povelo iz slobodnog udarca u 30. minuti preko Kristijana Ribi a sa nekih dvadeset metara od vratiju. U drugom dijelu Nedeliš e se budi i pritiš e doma ine, ali glavni sudac utakmice kroz prste je progledao Danijelu Mesari u koji je zaustavio Levani a, a ve je imao žuti karton. Gosti su zasluženo došli do izjedna enja u 75. minuti, Nino Vizinger na asistenciju Slunjskog donosi željeno izjedna enje. Priliku za potpuni preokret imao je Jurica Vru ina koji sa udaljenosti od 5 metara na ve svladanog vratara Kolara puca preko vratiju.

Mladost Komet-Rudar 1:1 Podjelom bodova tako er je završio i derbi susret kola izme u Mladosti i Rudara. Pred sam kraj

mijenjao do samoga kraja što je i najrealniji ishod .

TABLICA 1. NEDELIŠ E

18 14 3 1 53 – 16 45

2. RUDAR

18 11 3 4 43 – 17 36

3. SLOBODA (S)

18 10 4 4 36 – 26 34

4. MLADOST KOMET 18 9 3 6 41 – 31 30 5. JALŽABET

18 9 2 7 45 – 26 29

6. CENTROMETAL

18 8 4 6 37 – 30 28

7. ZADRUGAR

18 8 4 6 40 – 36 28

8. GRANI AR (K)

18 8 4 6 35 – 33 28

9. ZELENGAJ

18 8 4 6 42 – 41 28

10. PUŠ INE

17 7 4 6 28 – 26 25

11. POLET (SMNM)

18 7 3 8 30 – 31 24

12. PLITVICA (G)

18 7 3 8 35 – 37 24

13. NOVI MAROF

18 7 3 8 45 – 54 24

14. SLOGA ( )

18 4 7 7 29 – 31 19

15. NAPRIJED

17 5 1 11 18 – 30 16

16. PLITVICA (S)

18 3 1 14 19 – 52 10

17. IVAN ICA

0 1 17 12 – 71

prvog dijela u 44. Minuti nakon udarca iz kuta Ivan Habuš dovodi Mladost u vodstvo pa se rezultatom od 1-0 otišlo na odmor. Gosti iz Murskog Središ a dolaze do izjedna enja u 75. minuti, a strijelac je bio Dario Šolti za 1:1 koji se nije

NAJAVA SLJEDE EG KOLA

Zanimljivi me imurski ogledi u Macincu i Slakovcu Derbi kola igrat e se u Macincu izme u doma eg Centrometala i Mladosti iz Preloga. Doma ini su upisali polovi an uspjeh u ova dva kola, a ne mogu ra unati na kartoniranog Davora Majsena. O ekuje nas neizvjestan susret kojega sude Mihoci, Šupljika, Horvat / LESJAK. Zanimljiv me imurski susret o ekuje nas u Slakovcu gdje doma oj Slobodi na noge dolazi Polet iz Svetog Martina. Sloboda je u ova dva kola prili no razo arala pa o ekuje iskupljenje protiv Poleta koji ima druge planove za doma ine. Zbog kartona za Slobodu ne može nastupiti ponajbolji igra Patrik Hergoti , dok u redovima Poleta ne e biti Marka Sobo ana. Suci i delegat: Bubek, ižmešija, urila / PETEK. Vode e Nedeliš e apsolutni je favorit na doma em terenu protiv Naprijeda iz Cirkovljana. Trener Damir Mareti ne može ra unati na kartoniranog Ivana Egrija, ali bez obzira ne bi smjeli imati ve ih problema protiv Naprijeda koji se bori za opstanak i u ovom susretu ne može ra unati na Damira Režeka, Filip Horvata i Davora onkaša. Suci i delegat: Turk, Sukanec, Martan / LUKINEC. Na novu doma u pobjedu ra una se u Murskom Središ u koji do ekuju Jalžabet. Doma ini bod na doma em terenu ne puštaju nikome i vjerujemo kako nebi smjeli imati ve ih problema. Premda je Jalžabet

dosad slavio u oba susreta radilo se o protivnicima koji po kvaliteti nisu u razini Rudara. Doma ini ne mogu ra unati na Marka Šolti a, dok za goste ne e nastupati Davor Amanovi . Suci i delegat: Pavli , Vitez, Kapeš / URANEC. U nedjelju u 10 sati važan susret o ekuje Sloga koja ugoš uje Plitvicu iz Gojanca koja im je direktni protivnik u borbi za opstanak. O ekujemo da Sloga kona no bude prava te pobjedu našeg predstavnika. Suci i delegat: Jeli , Šmr ek, Hantak / KOVA . Puš inama slijedi teško gostovanje u Donjem Ku anu protiv doma eg Zelengaja. Zelengaj je bio odli an na kraju jesenskog dijela, ali u proljetnom nastavku tek je prikupio jedan bod i ako Puš ine ponovi borbenu igru kao u susretu sa Nedeliš em, vjerujemo da mogu do pozitivnog rezultata. Suci i delegat: Klari , Mihali ,Felker / VUGRINEC . Težak posao o ekuje Grani ar iz Kotoribe koji odlazi na gostovanje u Hrastovsko. Doma in je u prošlom kolu neo ekivano remizirao sa posljednjom Ivan icom, ali radi se o doma inskoj mom adi koja još nije poražena kod ku e pa Grani ar mora pružiti maksimalno kako bi došao do pozitivnog rezultata. Grani ar ne može ra unati na Matiju Lon ara, a utakmicu sude Žganec, Tuksar, Žerdin / LUKETI . (nb)

Polet-Zelengaj 2:1 Najzanimljiviji dio susreta u Svetom Martinu desio se u prvih 15 minuta kada su postignuta sva tri pogotka. Žiga Smodiš dovodi Polet u vodstvo u 3. minuti nakon udarca iz kuta, a Zelengaj dolazi samo dvije minute kasnije do izjedna enja iz kaznenog udarca. Novo vodstvo koje se nije mijenjalo do samoga kraja donosi Antonio Zadravec u 14. minuti prekrasnim pogotkom sa nekih dvadesetak metara. U 59. minuti gosti iz Donjeg Ku ana igrali su sa desetoricom jer im je zbog druge javne opomene isklju en Zlatko Vrbek, a osim isklju enja podijeljeno je još 6 žutih kartona, po 3 sa svake strane.

Grani ar-Sloboda 0:0 U me imurskom srazu u Kotoribi doma i Grani ar i Sloboda iz Slakovca odigrali su susret bez pogodaka. Doma ini su bili desetkovani neigranjem najboljeg strijelca lige Borisa ižmešije, Saše Latina i Dražen Hertelendija, dok za goste nije nastupao Manuel Posavec. U prvom dijelu Sloboda je imala bolje prilike, a nekoje samim udom nisu završile u mreži. U drugom dijelu doma ini bolje posloženi, ali bez pravih prilika sa obje strane pa e se obje mom adi morati zadovoljiti bodom.

Novi Marof-Sloga 2:1 Porazom u Novom Marofu desetkovana Sloga si je zakomplicirala stvari pa sad su opasno zapali u zonu ispadanja. Igor Martan u 27. minuti doveo je doma ine u vodstvo te se rezultatom od 1-0 otišlo na predah. Sloga je imala izgledne prilike do kraja prvoga dijela koje nažalost su ostale neiskorištene. Igor Martan ponovno se upisao u strijelce u 59. minuti, a nadu slogašima vra a Saša Kosalec u 80. minuti . Ipak Sloga nije uspjela do i do izjedna enja te su doma ini upisali važnu pobjedu u borbi za opstanak. Sloga se trenutno nalazi na 14. poziciji koja zna i ispadanje, a ono što još više zabrinjava da su slogaši na klupi imali samo rezervnog vratara.

Plitvica GojanecCentrometal 2:0 Dobre vijesti za me imurske klubove u zoni ispadanja nisu stigle iz Gojanca gdje je doma a Plivica došla do pobjede nad Centrometalom. Krunoslav Buhin doveo je doma ine u vodstvo u 62. minuti iz slobodnog udarca. Kad se ve o ekivao kraj susreta kona an ishod od 2-0 postavlja strijelac prvog pogotka. Rezultat utakmice uop e ne pokazuje realno stanje na terenu, jer Centrometal je bio bolja mom ad koja je imala previše neiskorištenih prilika.U mom adi Centrometala ak 5 požutjelih igra a. (nb)

17. kolo I. ŽNL MNS OMLADINAC - SOKOL 2-1 (1-0) NOVO SELO ROK. Igralište: NK Omladinac. Suci: Patrik Kolari , Dražen Sukanec, Ivan Žganec. Delegat: Dragu n Hozjak Strijelci: 1-0 Bari (28), 1-1 Lisjak (57), 2-1 Bari (81) OMLADINAC: Križai , Gori anec, Reich, Sermek, Toplek, Vugrinec, Bari (88. Ciglari ), Lesjak, Jurinec, Skoliber, Drk, trener: Branimir Kelkedi Žu kartoni: Jurinec, Drk (Omladinac); Tarandek (Sokol)

ŠENKOVEC - TRNAVA 0-1 (0-1) ŠENKOVEC. Igralište: Šenkovec. Suci: Franjo Hergo , Erik Žerdin, Danijel Ko ila. Delegat: Dino Jambrovi Strijelac: 0-1 Jakši S (25) ŠENKOVEC: Ladi , Zemlji , Zanjko (75. Kolari ), Hali , Farkaš, Mun ar, Toplek (42. Toplek), Domunkoš, Buhanec, Novak, Vugrinec, trener: Mario Zaspan TRNAVA: Mar ec, Pintar, Bašnec (63. Varošanec), Klari , Špoljar, Vlaši (81. Kranj ec), Farkaš, Markuši T., Jakši S, Magdaleni , Baksa (63. Markuši H), trener: Petar Medvar Žu kartoni: Ladi (Šenkovec)

ME IMUREC - MLADOST (Palin.) 3-1 (2-1) DUNJKOVEC-PRETETINEC. Igralište: Hraš ica. Suci: Branko Bacinger, Borut Križari , Renato Vuk. Delegat: Mijo Horvat Strijelci: 1-0 Treska S (3), 2-0 Kregar (11), 2-1 Mlinarec (16), 3-1 Treska S (70) MEYIMUREC: Prekupec, Hrustek, Hrušoci (85. Fu ek), Fu ko, Vabec, Bali , Herceg (84. Zanjko), Fu ko, Kregar (85. Bes jani ), Treska S (88. Štrukelj), Treska D, trener: Antun Juki MLADOST: Saka , Hali , Novak (46. Špoljar), Kova i , Križai , Cirkven i , Možek, Pasler, Mlinarec (84. Kolari ), Vadlja, Talan (66. Tkalec), trener: Darko Lon ari Žu kartoni: Vabec, Hrušoci, Herceg, Treska S, Treska D (Me imurec); Mlinarec, Možek (Mladost)

MLADOST - KRALJEV AN 38 1-0 (1-0) IVANOVEC. Igralište: Park Mlados . Suci: Dominik Mihoci, Božidar Jura i , Darko Filip i . Delegat: Dragu n Koruni Strijelac: 1-0 Klemen i (45) MLADOST: Kolar, Bujan, Zanjko, Kamenar, Fran i (87. Možek), Gugi (82. Ignji ), Novak, Orehovec, Carevi , Sa er, Klemen i , trener: Branko Janžek KRALJEV AN: Majurec, Pigac, Štefok, ikovi , Trajkov, Baksa (76. ekunec), Kekenj, Lipi , Cvek, Zvonar, Jan ec (87. Vargec), trener: Stefan Srpak Žu kartoni: Carevi , Kamenar, Novak (Mladost); Trajkov, ikovi , Baksa (Kraljev an)

JEDINSTVO - POLET 1-6 (1-3) NOVO SELO NA DRAVI. Igralište: NK Jedinstvo. Suci: Marko Yur ek, Toni Fažon, Željko Kova i . Delegat: Stjepan Yuranec Strijelci: 0-1 Pal (30), 0-2 Pal (41), 1-2 Kapeš (43-11m), 1-3 Lebar (44), 1-4 Pal (74), 1-5 Novak (85), 1-6 Lisjak (87) JEDINSTVO: Marciuš, Jaluši (87. Grabar), Škvorc (46. Gal), Kosi, Jambroši , Rešetar, Jakup, Fras, Kapeš, Novak (67. Bajkovec), La evi (78. Krizman), trener: Mladen Rešetar POLET: Vibovec (85. Novak L), Bašek (74. Krišto ), Horvat, Lisjak, Gajnik, Pal (78. Novak I), Ujlaki (46. Posavec), Toplek, Obadi , Vukovi , Lebar (58. Halabarec), trener: Dejan Magdaleni Žu kartoni: Škvorc, Jambroši (Jedinstvo); Halabarec, Krišto (Polet) Crveni: Fras (Jedinstvo)

SPARTAK - MLADOST (SM) 2-2 (1-0) M.SUBOTICA. Igralište: Jagodiš e. Suci: Marin Horvat, Saša Fegeš, Lidija Kralji . Delegat: Dragu n Vuk Strijelci: 1-0 Šegovi (36), 1-1 Štrok (66-11m), 1-2 Šulj (76), 2-2 Domini (88) SPARTAK: Tizaj, Lackovi , Domini , Lovren i , Šegovi E, Debelec (73. Sušec), Fažon, Lackovi E, Zadravec F, Zadravec M, Šegovi S, trener: Tomislav Podgorelec MLADOST: Pancer, Blažin i (61. Pavlic), Zvošec, Šulj, Posavec, Musta (61. Matulin), Orehovec (61. Igrec), Štrok D (90. Jambreši ), Igrec, Štrok T, Horvat, trener: Slavko Kvakan Žuti kartoni: Zadravec F, Zadravec M, Lovren i (Spartak); Štrok, Posavec, Horvat (Mladost)

DINAMO (P) - DINAMO (D) 1-0 (1-0) PALOVEC. Igralište: NK Dinamo. Suci: Ma ja Horvat, Vlado Blaži , Zoran Novak. Delegat: Josip Lesjak Strijelac: 1-0 Šmit (45) DINAMO(P): Jalšovec, Jan ec, Šmit, Vutek (46. Na ), Mihalec, Klekar, Šari , Križai , Kocijan, Novak (88. Pintari ), Furundžija (85. Mar ec), trener: Ivan Hamunajec DINAMO(D): Godina, Bihar, Mihalec, Tomašek, Krznar, Borovec, Tisaj, Vukov, Dodlek, Herman (83. Baranaši V), Kova i (64. Baranaši D), trener: Josip Šegovi Žu kartoni: Jan ec, Šari (Dinamo-P); Herman, Tomašek, Vukovi (Dinamo-D)

BSK - SLOBODA (M) 2-0 (0-0) BELICA. Igralište: Mos š e. Suci: Bojan Juras, Bruno Brljak, Rudolf ižmešija. Delegat: Tomislav Šol Strijelci: 1-0 Mavri ek (69-11m), 2-0 Fran i (73) BSK: Magdaleni (89. Pani ), Ha ek, Horvat, Makar (47. Dragovi ), Kerovec, Kaniški, Mavri ek, Fran i , Škvorc, Strniš ak, Škvorc, trener: Ivan Magdaleni SLOBODA: Deban, Belše, Leva i , Tisaj (81. Želežnjak), alopa, Novak, Tremski (77. Dove er), Lukman, Sovar, Culjak, Popovi (64. Cerovec), trener: Damir Vrbanec Žu kartoni: Makar, Dragovi (BSK); Tremski, Tisaj, Popovi (Sloboda)

20. ožujka 2015. I. ME IMURSKA LIGA

Me imurec slavio pobjedu, ho e li tri boda izgubiti za zelenim stolom? Derbi kola završio je pobjedom Me imurca. U Dunjkovcu gledatelji su ve u prvih 16 minuta mogli vidje ak tri zgoditka na susretu. Saša Treska na eo je mrežu gos ju iz Palinovca u 3.minu . Bojan Kregar povisuje rezultat na 2-0 u 11. minu . Mladost se ubrzo vra a zgoditkom Tomice Mlinarca u 16. minu . Kona ni rezultat postavlja Saša Treska u 70.minu , svojim drugim zgoditkom na utakmici. U vrlo nervoznoj i teškoj utakmici za su enje, dodijeljeno je ak sedam opomena. Spartaku samo bod pro v Mlados . Najbolji klupski strijelac Spartaka, Sre ko Šegovi otvara utakmicu svojim zgoditkom u 36.minu utakmice. Glavni sudac Horvat u 66. minu dosu uje opravdano kazneni udarac za gostuju u mom ad iz Svete Marije. Prvi strijelac lige Davor Štrok takvu prigodu ne propušta, i poravnava rezultat na 1-1. U 76. minu potpuni preokret u Maloj Subo ci, Silvio Šulj pos že zgoditak za 1-2. Dvije minute prije isteka regularnog vremena, bod doma inima donosi Benjamin Domini . Po tri opomene Spartaku i Mlados . Trnavi minimalna pobjeda u Šenkovcu. U drugom uzastopnom doma em susretu pretposljednji Šenkovec pružio je vrlo dobar otpor kvalitetnim gos ma iz Gori ana. U prvom dijelu terenska nadmo Trnave, bilježimo pokušaj Dražena Vlaši a u 22. minu susreta koji je završio na vratnici. Trnava je svoju dominaciju okrunila zgoditkom kapetana Simona Jakši a u 25. minu . Taj zgoditak se i na kraju pokazao dostatnim za tri boda, koja putuju u Gori an. U drugom dijelu vrijedi istaknu nekoliko sjajnih intervencija doma eg vratara Dražena Ladi a, koji je u par navrata sprije io Gori ance u pos zanju zgoditka. U vrlo korektnoj utakmici sudac utakmice Hergo , dodijelio opomenu i to doma em vrataru zbog prekršaja izvan kaznenog prostora. Omladinac bolji od Sokola. U Novom Selu Rok mreže su mirovale do 28.minute. Tada, Karlo Bari svojim zgoditkom dovodi doma ine u vodstvo. Vra šin ani izjedna uju rezultat utakmice u 57.minu zgoditkom kapetana mom adi, Tomislava Lisjaka. Za veliko slavlje Omladinca pobrinuo se svojim drugim zgoditkom na susretu u 81.minu Karlo Bari . Zaslužena pobjeda doma ih, koji su imali više neiskorištenih prilika od gos ju iz Vra šinca. Kod doma ih dvojica opomenu h, gos susret završili sa samo jednim opomenu m igra em.

OPOMENUTI IGRA I POLET (P) – Dino Halabarec (671), Neven Krišto (675) OMLADINAC (NSR) – Mihael Jurinec (6248), Ivan Drk (5448) KRALJEV AN 38 – Aleksandar Trajkov (10776), Tomo ikovi (10764), Tomica Baksa (103) BSK – Dino Makar (624), Antonio Dragovi (7127) SOKOL – Patrik Tarandek (5854) MLADOST (Pal.) – Marko Možek (1657), Tomica Mlinarec (518) MLADOST (SM) – Dino Horvat (8681), Tomislav Štrok (1302), Goran Posavec (529) JEDINSTVO (NSD) – Mišel Škvorc (4875), Dejan Jambroši (1330) MEYIMUREC – Darko Vabec (2186), Mar n Hrušoci (388), Nikola Herceg (10759), Saša Treska (88), Darijan Treska (329) SLOBODA (M) – Denis Tremski (1142), Ivan Tisaj (1139), Mišel Popovi (6964) ŠENKOVEC – Dražen Ladi (909) MLADOST (I) – Bojan Carevi (2647), Željko Kamenar (1702), Jurica Novak (2402) DINAMO (P) – Filip Jan ec (2757), Petar Šari (4633) DINAMO (D) – Sandro Herman (59), Nikola Tomašek (3023), Josip Vukovi (9711) SPARTAK – Filip Zadravec (7361), Marin Zadravec (7492), Dejan Lovren i (75)

UTAKMICA Me imurec Mladost (P) nije registrirana

Je li Nikola Herceg imao pravo nastupa? Na temelju žalbe NK Mladost Palinovec pokre e se disciplinski postupak pro v NK Me imurec Dunjkovec-Prete nec i igra a Nikole Hercega zbog navodnog nepravilnog nastupa na utakmici igranoj u Dunjkovec-Prete ncu. Traži se izjava igra a Nikole Hercega i NK Me imurec Dunjkovec-Prete nec. Izjavu dostavi u roku od tri dana. Po svemu sude i is igra je nastupao ve za Jalžabet, Dubravku iz Tur in, a sada i za Me imurec. Prema propisima igra može nastupiti za najviše dva kluba u istoj sezoni. Podsje mo utakmica je završila pobjedom Me imurca 3-1. Kona na odluka o tome kojim e rezultatom bi registrirana utakmice donijet e se po etkom idu eg tjedna.

TABLICA 1.

SPARTAK

47 – 13

ME IMUREC

48 – 19

MLADOST (Pal.)

39 – 21

POLET (P)

42 – 14

DINAMO (P)

31 – 21

TRNAVA

38 – 28

KRALJEV AN 38

30 – 15

MLADOST (SM)

42 – 32

MLADOST (I)

32 – 30

10. OMLADINAC (NSR)

31 – 30

11. DINAMO (D)

33 – 34

12. BSK

16 – 41

13. SLOBODA (M)

23 – 40

14. SOKOL

20 – 46

15. ŠENKOVEC

15 – 60

16. JEDINSTVO (NSD)

15 – 58

LISTA STRIJELACA RASPORED, SATNICA I SLUŽBENE OSOBE SLJEDE EG KOLA Nedjelja, 15 sa : Trnava – Me imurec (Srnec, Brljak, Šupljika ; Toplek), Mladost (Pal.) – Spartak (Križai , Fegeš, Lozi ; Kova I.), Mladost (SM) – BSK (Škrobar, Horvat, Žganec ; Vlahek), Sloboda (M) – Dinamo (P) (D.Aldi , B. Križari , Novak ;Mesari ), Dinamo (D) – Jedinstvo (NSD) (Turk, urila, Filip i ; Novak), Polet (P) – Omladinac (NSR) (Horvat,Fodor, Bali ; Horvat), Sokol – Mladost (I) (Yur ek, Novak, Blaži ; Mezga), Kraljev an 38 – Šenkovec (Bubek, L.Kralji , Radek ; Soka ).

Derbi kola završio pobjedom Me imurca. U Dunjkovcu gledatelji su ve u prvih 16 minuta mogli vidje ak tri zgoditka na susretu. Saša Treska na eo je mrežu gos ju iz Palinovca u 3. minu . Bojan Kregar povisuje rezultat na 2-0 u 11. minu . Mladost se ubrzo vra a zgoditkom Tomice Mlinarca u 16. minu . Kona ni rezultat postavlja Saša Treska u 70.minu , svojim drugim zgoditkom na utakmici. U vrlo nervoznoj i teškoj utakmici za su enje, dodijeljeno je ak sedam opomena. Minimalna pobjeda Ivanov ana. Nakon mršavog boda u Šenkovcu, doma in se iskupio gledateljima pobjedom pro v mom adi Kraljev ana. Odlu uju i trenutak utakmice dogodio se u 45. minu utakmice. Strijelac pobjedonosnog zgoditka bio je Goran Klemen i , poja anje u zimskom prijelaznom roku. Sudac utakmice Mihoci, dodijelio je po tri opomene doma inima i gos ma. Šes ca Poleta u Novom Selu na Dravi. U 30. minu Mišo Pal dovodi goste iz Pribislavca u vodstvo. Samo 11 minuta kasnije is igra povisuje rezultat na 0-2. U 43. minu dosu en je kazneni udarac za Jedinstvo. Siguran realizator s bijele to ke bio je Dražen Kapeš. Minutu prije odlaska na odmor Mihael Lebar zabija zgoditak za 1-3. U 74. minu Mišo Pal pos že i svoj tre i zgoditak na utakmici. U 85. minu „joker“ s klupe, Ivan Novak postiže prvijenac za Polet u ovoj sezoni. Kona ni rezultat utakmice postavlja Miroslav Lisjak u 87. minu . Treba napomenu da je doma in susret završio sa desetoricom igra a na terenu, jer je isklju en Zoran Fras u 77.minu zbog dvije opomene.

24 zgoditaka – Davor Štrok (Mladost SM) 16 zgoditaka – Stjepan Krznar (Dinamo D), Roberto Skoliber (Omladinac NSR) 15 zgoditaka – Miroslav Lisjak (Polet P), 13 zgoditaka – Sre ko Šegovi (Spartak), Saša Treska (Me imurec) 12 zgoditaka – Darijan Treska (Me imurec) 11 zgoditaka – Edi Lackovi (Spartak), Tomica Mlinarec (Mladost Pal.) 10 zgoditaka – Dario Vadlja (Mladost Pal.), Mišo Pal (Polet P) 9 zgoditaka – Ivan Furundžija (Dinamo P), Filip Pišpek (Kraljev an 38), Simon Jakši (Trnava), Bojan Kregar (Me imurec) 8 zgoditaka – Dražen Vlaši (Trnava) 7 zgoditaka – Dražen Horvat, Josip Igrec (Mladost SM), Krunoslav Fran i (BSK), Damjan Novak (Dinamo P) 6 zgoditaka – Goran Vugrinec (Dinamo D), Jurica Novak, Benjamin Ignji (Mladost I), Dražen Kapeš (Jedinstvo NSD)

DISCIPLINSKI KUTAK Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: MLADOST (SM) – Dino Horvat (8681) MLADOST (I) – Željko Kamenar (1702), Jurica Novak (2402) JEDINSTVO (NSD) – Dejan Jambroši (1330) SLOBODA (M) – Denis Tremski (1142), Mišel Popovi (6964) KRALJEV AN 38 – Tomo ikovi (10764), Tomica Baksa (103) KAZNA ISKLJU ENOM IGRA U JEDINSTVO (NSD) – Zoran Fras (1335) po l. 50 DP HNS-a 1 (jedna) utakmica

Dvoboj dvaju Dinama pripao Palov anima. Drugi uzastopni poraz Domašin ana nakon iznena uju eg poraza kod ku e pro v BSK. Zgoditak vrijedan tri boda pos gao je u 45. minu Dario Šmit. Doma ini susret završili sa dvojicom, a gos sa trojicom opomenu h igra a. Derbi za elja Beli ancima. Vrlo vrijednu pobjedu pro v Dinama u prošlom kolu, doma ini su potvrdili slavljem pro v Slobode iz Mihovljana. Sporna situacija u 68. minu susreta kod dosu enog kaznenog udarca. Drugi pomo ni sudac podiže zastavicu i spušta, a glavni sudac u tom trenutku dosu uje kazneni udarac za doma ine. Iskusni Danijel Mavri ek pos že zgoditak s bijele to ke, i BSK vodi 1-0. U 73. minu Krunoslav Fran i potvr uje pobjedu svojim zgoditkom na utakmici. Juras pokazao Beli ancima dvije opomene, a igra ima Slobode po tri opomene. (dj)

NASTAVLJA SE i III. me imurska liga

Derbi u subotu Vu etinec - Jadran U subotu su odmah na rasporedu dvije utakmice, i to u Zasadbregu i Svetom Križu. Vu etinec doma in Jadranu. U derbiju ovog kola sastaju se tre eplasirani Vu etinec i šestoplasirani Jadran iz Štefanca. U zimskom prijelaznom roku Vu etincu su pristupili Mihael Podvez, Danijel Novak i Dino Škvorc. Kod Štefan ana su poja anja Leon Ba i , Ilija Mihalic, Leo Hriberšek te povratnici u klub Dario Korent, Mihael Kontrec i Dejan Lon ari . Nakon iznena uju e pobjede Paraga prošle jeseni, zasigurno se motivirani doma ini iz Svetog Križa žele iskupiti svojim navija ima za taj podba aj. Eko ne e mo i ra unati na usluge ak trojice isklju enih igra a iz prošle polusezone. Pravo nastupa nemaju Jadranko Lastavec, Ivan Ivanuši i Nikola Novak. Lider prvenstva kod Borca. Jesenski prvak Omladinac, otvara jesensku polusezonu utakmi-

com u Donjem Hraš anu. Denis Barbi je poja anje u zimskom prijelaznom roku u mom adi iz Ma kovca. Gosti e biti oslabljeni neigranjem Davora Bogdana zbog isklju enja u zadnjem kolu jesenskog dijela prvenstva. U Gardinovcu gost Torpedo iz Križovca. Radni ki su poja ali vratar Tomislav Habijan i Željko Hajdarovi , dok e gosti nastupiti u više-manje istom sastavu iz jeseni. Hajduk gostuje u Selnici. Trener Mladosti Mohari , ne može ra unati na Petra Vuruši a zbog tri opomene. Gosti iz Brezja o ekuju pobjedu s obzirom na položaj na tablici i borbu za naslov prvaka. U Dekanovcu gost Dinamo. etvrtoplasirana Mladost doma in je mom adi iz Žiskovca, te veliki favorit u ovoj utakmici. Goste su poja ali Antonio Novak i Sergej Baumhak. (dj)

TABLICA 1. OMLADINAC (M)

38 – 11

2. HAJDUK (B)

43 – 11

3. VU ETINEC

50 – 19

4. MLADOST (D)

43 – 18

Tko, gdje i kada igra u prvom proljetnom kolu

5. EKO

38 – 32

6. JADRAN

34 – 19

Subota: Vu e nec – Jadran u Zasadbregu ( Žganec, Aldi , Hrustek; Kopasi ) , Parag – Eko u Svetom Križu (R. Kolari , Horvat, Hunjadi ; Jambrovi Dino); nedjelja: Radni ki – Torpedo (Bedi , Vabec, Višnjari ; Fic), Mladost (S) – Hajduk (B) (Zobec, Trstenjak, Štrek; Borko) Mladost (D) – Dinamo (Ž) (Rodrigue, Vlah, Horvat; Krha ), Borac (DH) – Omladinac (M) (Di. Vel i, Rešetar, Jurman ; Hajdinjak). Bratstvo (P) je slobodno. Sve utakmice igraju se u 15 sa .

7. MLADOST (S)

20 – 32

PAROVI, SATNICA I SLUŽBENE OSOBE

8. TORPEDO

28 – 33

9. DINAMO (Ž)

16 – 31

10. BORAC (DH)

16 – 35

11. BRATSTVO (P)

14 – 26

12. PARAG

34 – 81

13. RADNI KI

17 – 43

20. ožujka 2015.

17. kolo II. ŽL MNS - istok DUBRAVA - CROATIA 2-2 (0-2) SIVICA. Igralište: NK Dubrava. Suci: Goran Žganec, Mladen eke, Stjepan Novak. Delegat: Zvonko Novakovi Strijelci: 0-1 Poljanec (13), 0-2 Šafari (20), 1-2 Krišto (57), 2-2 Murkovi (90-11m) DUBRAVA: Tomaši , Majeri (53. Mu i ), Murkovi , Tkalec, Paler, Krišto , Bobi anec Ma ja, Bobi anec Mihael, Sabol, Krišto , Zlatarek, trener: Jurica Kova CROATIA: Patar ec, Ruži , Balog, avlek, Kr mar, Šafari , Balog (53. Januši ), urila, Ruži , Jeleni , Poljanec, trener: Yuro Koloni Žu kartoni: Paler, Krišto , Sabol (Dubrava); Patar ec, Kr mar, Šafari (Croa a) Crveni: urila (Croa a)

GALEB - DRAVA (DM) 2-0 (1-0) OPOROVEC. Igralište: NK Galeb. Suci: Dario Bubek, Jasmin Lozi , Ma ja Filipi . Delegat: Slavko Novak; Strijelci: 1-0 Horvat (28), 2-0 Horvat (78) GALEB: Dolenec, Balent, Soka , Erdelji (66. Horva ), Pigac (58. Hertelendi), Balent D, Mesari , Balent R, Horvat (88. Beli ), Fleten, Markan (87. Grana r T), trener: Damir Pigac DRAVA: Me imurec, rneli, Igrec Z, Igrec F, Gorupi , Ivaci, Orehovec (82. Igrec S), Mihalac (82. Legin), Hošnjak, Pongrac (66. Bartoli ), Kos (58. Rak), trener: Sre ko Gabaj Žu kartoni: Erdelji (Galeb); Ivaci (Drava)

OMLADINAC - BUDU NOST (P) 6-0 (1-0) DRŽIMUREC-STRELEC. Igralište: NK Omladinac. Suci: Dino Horvat, Dino Vel i, Robert Kolari . Delegat: Nikola Toplek Strijelci: 1-0 Taradi (33), 2-0 Valen (69-11m), 3-0 Pata[a (75), 4-0 Valen (81), 5-0 Ribi (83), 6-0 Oršoš (90-11m) OMLADINAC: Apostolovski, Ribi , Cirkven i , Taradi, Posavec (76. Oršoš), Domjani (64. Jankovi ), Tizaj (57. Valen ), Filipaši , Pata[a, Gori anec, Vrbanec (77. Saka ), trener: Ivan Vlahek BUDU NOST: Vaš (46. Ciglari ), Klobu ari , Toplek (77. Lon ari ), Višnji , Bali D, Ma ek, Hali T, Hali G, Hanžekovi , Mar nec, Bali J (87. Zadravec), trener: Miljenko Bali Žu kartoni: Domjani (Omladinac); Ma ek, Bali D (Budu nost) Crveni: Hanžekovi , Višnji , Klobu ari (Budu nost)

GRANI AR - VIDOV AN 2-2 (2-1) NOVAKOVEC. Igralište: Drvarijum. Suci: Robert Radek, Franjo Horvat, Neven Jurman. Delegat: Stjepan Fic; Strijelci: 0-1 Lovrek (1), 1-1 Boži K (4), 2-1 Drvoderi A (30), 2-2 Nemet Dino (73) GRANI AR: Magdaleni , Ciceli (77. Horvat M), Blažon, Mravljek, Boži R., Drvoderi A, Lovrek, Drvoderi D, Boži K, Horvat Josip, Lesinger (89. Petak), trener: Tomica Blažon VIDOV AN: Subaša, mrlec, Friš i I, Varga, Pišpek, Friš i Dejan (85. Omazi ), Lovrek, Nes (68. Friš i Dominik), Nemet Dino, Hujs, Herman (29. Ujlaki), trener: Damir Ujlaki Žu kartoni: Boži , Horvat (Grani ar)

ZASADBREG - DRAŠKOVEC 1-1 (1-0) ZASADBREG. Suci: Zdravko Toplišnjak, Antun Kukovec, Nino Grgi . Delegat: Vlado Soka Strijelac: 1-0 Lukman (81) ZASADBREG: Srnec, Šajnovi B (9. Dunjko D), Povodnja (70. Perho ), Kozjak, Lukman M, Rodinger Flo, Lukman S, Šajnovi I (60. Hatlak), Dunjko K (84. Šela), Koroši (80. Medved), Leva i , trener: Zoran Lukman DRAŠKOVEC: Taradi, Mlinari , Bermanec, Matja i , Vugrinec (22. Slavi ek), Kavran (56. Jakši ), Mun ar, Slavi ek, Lon ari (66. Varošanec), Markan, Repalust, trener: Robert Katanec Žu kartoni: Leva i (Zasadbreg 77)

DUBRAV AN - OTOK 3-1 (2-0) DONJA DUBRAVA. Igralište: Krbulja. Suci: Jadran Kukovec, Valen no Kantoci, Robert Novak. Delegat: Miroslav Glavina Strijelci: 1-0 Brljak (12), 2-0 Švenda (40), 2-1 Tomaši (63), 3-1 Švenda (83-11m) DUBRAV AN: Fabi , Ribi (71. Me imurec), jadan (67. Šte ), Balažinec (82. Hajdinjak), Friš i , Švenda(87.Hraš anec),Jakupak,Pongrac(46.Hajdinjak),Pahek,Brljak,Horvat,trener:PavoCrnac OTOK: Vlah, Novak Z, Kalšan, Malek, Novak Jasmin, Grabant, Kalšan M (70. Novak Josip), Kalšan Z, Radikovi , Ko iš, Tomaši , trener: Zoran Kalšan Žu kartoni: Friš i (Dubrav an); Vlah, Novak J, Kalšan (Otok) Crveni: Ko iš (Otok)

BORAC PMP - HODOŠAN 5-2 (2-0) TUR IŠ E.Igralište.NKBorac.Suci:ŽeljkoTurk,JosipKedmenec,IvanVlahek.Delegat:JosipBaksa Strijelci: 4-0 Baksa (23, 30, 54, 59), 4-1 Dodlek (72), 4-2 Vlah (82), 5-2 Rušanec (89) BORAC: Sternad, Tišljari (64. Sabadi), Sršan, Križai , Novak A, Zrna (85. Kolari ), Baksa, Cika , Ko evar (46. Vince ), Jan ec, Rušanec, trener: Ivan Zrna HODOŠAN: Rebernik, Krznar (62. Mar ec), Mesari , Naran a, Blagus (46. Dodlek), Vadlja (75. Krampa ), Vlah, Strahija G, Puri , Kova , Strahija Z, trener: Mladen Smolek Žu kartoni: Jan ec (Borac); Krznar, Naran a (Hodošan) Crveni: Mar ec (Hodošan)

II. ME IMURSKA LIGA – ISTOK

Borac ispratio petardom Hodošan, kiks Vidov ana Petarda Borca pro v Hodošana. U drugoj uzastopnoj utakmici kod ku e, doma ini su opet bili uspješni. U 23. minu Marko Baksa svojim zgoditkom najavljuje da e ovo bi njegov dan. Samo sedam minuta kasnije is se igra ponovno upisuje u listu strijelaca. Baksa hat-trick ostvaruje u 54. minu , i to je ve 3-0 vodstvo doma ina. U 59. minu ponovno se javlja Baksa, i pos že svoj etvr zgoditak na utakmici. Hodošan smanjuje na 4-1 zgoditkom Dodleka, koji je ušao u igru po etkom drugog dijela. U 82. minu Nikola Vlah pos že zgoditak za 4-2. Kod Hodošana isklju en Saša Mar ec u 88. minu zbog pregrubog prekršaja. Kapetan doma e ekipe Siniša Rušanec, zape a o je pobjedu Borca zgoditkom u 89.minu . Kiks Vidov ana u Novakovcu. Ve u prvoj minu utakmice zgoditak za goste pos že Miroslav Lovrek. Samo tri minute kasnije izjedna uje Kris jan Boži . Grani ar radi potpuni preokret u 30. minu zgoditkom Antonija Drvoderi a. U nastavku gos pri š u, te izjedna uju u 73.minu zgoditkom najboljeg strijelca lige Nemeta. Do kraja susreta jedna i druga ekipa propus la nekoliko prilika. Lukman donio pobjedu Zasadbregu. U 67. minu opravdano dosu eni kazneni udarac za Draškovec, ali gos ne uspijevaju realizira kazneni udarac zbog sjajne obrane doma eg vratar Marka Srneca. Zasadbreg ubrzo kažnjava promašaj gos ju, i to u 81.minu utakmice zgoditkom Saše Lukmana. U 85.minu sudac Toplišnjak, isklju uje trenera Zasadbrega Zorana Lukmana zbog ometanja pro vni kog igra a prilikom ubacivanja. Dubrav an ispra o Otok sa tri komada. Benjamin Brljak dovodi doma ine u vodstvo zgoditkom u 12. minu . Pet minu prije odlaska na odmor vodstvo Dubrav ana povisuje Dejan Švenda. U prvom dijelu doma ini su bili bolji i zasluženo ostvaruju vodstvo od 2-0. U 49.minu gos nastavljaju susret sa desetoricom, zbog isklju enja Dejana Ko iša. Razlog isklju enja je psovanje glavnog suca. Nakon toga isklju enja, doma ini kao da su stali i dozvoljavaju gos ma da se vrate u utakmicu. Ipak na kraju iz kaznenog udarca, u 83.minu Dubrav an ostvaruje sigurnu pobjedu. Siguran realizator kaznenog udarca bio je Dejan Švenda. Podjela bodova u Sivici. Croa a dolazi u vodstvo zgoditkom svog najboljeg strijelca, Denisa Poljaneca u 13. minu . Sedam minuta kasnije gos povisuju vodstvo zgoditkom Miroslava Šafari a. Dubrava smanjuje rezultat u 57. minu preko iskusnog Gorana Kri-

OPOMENUTI IGRA I BORAC PMP – Sandro Jan ec (3054) GALEB – Igor Erdelji (3158) OTOK – Alen Vlah (1933), Jasmin Novak (1638), Zoran Kalšan (2866) GRANI AR (N) – Kris jan Boži (977), Josip Horvat (703) BUDU NOST (M) – Emil Jambroši (4501) DUBRAVA – Ma ja Paler (3638), Goran Krišto (4660), Tino Sabol (3637) DRAVA (DM) – Matej Ivaci (4548) OMLADINAC (DS) – Dominik Domjani (4094) CROATIA – Krunoslav Patar ec (3384), Marijan Kr mar (6338), Miroslav Šafari (1623) DUBRAV AN – Ma ja Friš i (10339) ZASADBREG 77 – Filip Leva i (6021) BUDU NOST (P) – Josip Ma ek (5275), Dario Bali (3393) SK – Marko Božek (4530), Josip Lon ari (1546) HODOŠAN – Damir Krznar (3578), Dejan Naran a (3111)

RASPORED, SATNICA I SLUŽBENE OSOBE SLJEDE EG KOLA

Dvoboj susjeda velikog naboja u Donjem Vidovcu Subota: Hodošan – Zasadbreg 77 (P. Kolari , Tuksar, Žerdin; Bacinger); nedjelja: Draškovec – Grani ar (N) (Juras, Jakovljev, Novak ; Drvenkar), Vidov an – Dubrav an (Kolari , Kantoci, Filipi ;Horvat), Otok – Dubrava (Toplišnjak, Pintari , Grabar ; Perko), Croa a – SK (Kukovec, Fažon, Mesari ; Podgorelec), Budu nost (M) – Omladinac (DS) (Zadravec,Ko ila, Šajnovi ; Vodopija), Budu nost (P) – Galeb (Duman i ,Kedmenec, Vlahek ; Poredoš), Drava (DM) – Borac PMP(Novak, Kozar, Sermek; Šol ). Sve utakmice igraju se u 15 sa .

što a. U 85. minu isklju en je Damir urila zbog dvije opomene. Sivi ani su iskoris li igra a više u posljednjoj minu utakmice, i to zgoditkom iz opravdano dosu enog kaznenog udarca. Zgoditak je pos gao Dario Murkovi , i donio bod svojoj ekipi nakon zaostatka od dva pogotka. Šes ca Omladinca pro v Budu nos . Mrežu gos ju na eo je Mario Taradi u 33. minu utakmice. U 63. minu gos ma je isklju en Nino Hanžekovi zbog dvije opomene. U 68. minu sudac Horvat dosu uje kazneni udarac za doma ine i tom prilikom pokazuje drugo isklju enje na utakmici Denisu Višnji u, zbog sprje avanja zgoditka rukom. Marko Valen sigurno izvodi udarac s bijele to ke i Omladinac ima vodstvo od 2-0. Samo tri minute kasnije Nikola Pata[a zabija za 3-0. Svoj drugi zgoditak na utakmici, Marko Valen pos že u 81.minu . Za pe zgoditak Omladinca

SK - BUDU NOST (M) 2-2 (0-1) EHOVEC. Igralište: NK SK. Suci: Dario Srnec, Milivoj Bali , Mario Pintari . Delegat: Antun Horvat Strijelci: 0-1 Jambroši (15), 0-2 Drk (55), 1-2 Horvat (80), 2-2 Radi (84) SK: Grabant D, Malek (46. Svelecz L), Božek (59. Bašnec), Horvat, Lon ari (67. Pavlic), Strahija, Begovi , Grabant Z, Lisjak, Radi , Višnji , trener: Mario Cvetko BUDU NOST:Hrn i ,Turk(77.Berdin),Novak,Sklepi ,Zadravec,Drk,Babi (36.David),Antolovi , Jambroši , Drk (70. Jurši ), Okreša, trener: Boris Yor evi Žu kartoni: Božek, Lon ari ( SK); Jambroši (Budu nost)

DISCIPLINSKI KUTAK Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: BUDU NOST (P) – Josip Ma ek (5275) DUBRAVA – Ma ja Paler (3638) BORAC PMP – Sandro Jan ec (3054) OMLADINAC (DS) – Dominik Domjani (4094) DUBRAV AN – Ma ja Friš i (10339) KAZNE ISKLJU ENIM IGRA IMA BUDU NOST (P) – Nino Hanžekovi (5522) po l. 50 DP HNS-a 1 (jedna) utakmica Denis Višnji (1620) po l. 51 DP HNS-a 1 (jedna) utakmica Mario Klobu ari (5088) po l. 51 DP HNS-a 1 (jedna) utakmica CROATIA – Damir urila (3421) po l. 50 DP HNS-a 1 (jedna) utakmica OTOK – Dejan Ko iš (4810) po l. 53/b DP HNS-a 2 (dvije) utakmice HODOŠAN – Saša Mar ec (3248) po l. 55 DP HNS-a 2 (dvije) utakmice

TABLICA 1. OMLADINAC (DS)

2. VIDOV AN

55 – 17 38

3. GALEB

40 – 18 35

4. BORAC PMP

37 – 23 35

5. DUBRAV AN

31 – 21 32

6. ZASADBREG 77

33 – 31 27 33 – 21 26

7. HODOŠAN

8. GRANI AR (N)

30 – 25 25

9. CROATIA

32 – 36 23 29 – 27 22

10. SK

11. BUDU NOST (M)

28 – 34 22

12. DRAŠKOVEC

24 – 41 17

13. DUBRAVA

25 – 54 12

14 OTOK

16 – 32 11

15. BUDU NOST (P)

25 – 58 11

16. DRAVA (DM)

18 – 39

BRATSTVO - MURA 0-1 (0-0)

14 zgoditaka – Dino Nemet (Vidov an) 13 zgoditaka – Miroslav Lovrek (Vidov an) 12 zgoditaka – Marko Baksa (Borac PMP) 11 zgoditaka – Danijel Lovrek (Grani ar N), Rajko Gavez (Borac PMP) 10 zgoditaka – Krunoslav Majeri (Budu nost P), Petar Horvat (Galeb), Denis Poljanec (Croa a) 8 zgoditaka – Filip Rodinger, Saša Lukman (Zasadbreg 77), Bruno Dodlek (Hodošan), Miroslav Šafari (Croa a) 7 zgoditaka – Zoran Strahija (Hodošan), Nikola Pata[a (Omladinac DS), Dominik Friš i (Vidov an), Josip Bali (Budu nost P), Ivica Okreša (Budu nost M) 6 zgoditaka – Aldin Begovi , Ivan Radi ( SK), Krešo Kova (Hodošan), Filip Igrec (Drava DM), Antun Ružman (Galeb), Matej Gorupi (Otok), Marko Valen (Omladinac DS), Benjamin Brljak, Dejan Švenda (Dubrav an)

pobrinuo se trener-igra Josip Ribi u 83.minu . U 90. minu opravdano dosu en kazneni udarac za doma ine, siguran realizator bio je Josip Oršoš. Tom prilikom isklju en je i tre i gostuju i igra , Mario Klobu ari . SK i Budu nost bez pobjednika. Miklav ane u vodstvo dovodi Emil Jambroši , zgoditkom u 15. minu . U 55. minu gos dolaze u vodstvo od dva razlike, preko Dragu na Drka. U posljednjih deset minuta doma i ipak dolaze do vrijednog boda. Kapetan ehov ana Ivan Horvat smanjuje rezultat u 80. minu . e ri minute kasnije bod doma inima donosi Ivan Radi . Lokalni derbi pripao Galebu. U 28. minu zgoditak za doma ine pos že Petar Horvat. Za potvrdu pobjede pro v Drave, pobrinuo se svojim drugim zgoditkom na utakmici Petar Horvat zabivši u 78. minu susreta. U vrlo korektnoj i fer utakmici sudac dodijelio po opomenu doma inima i gos ma iz Donjeg Mihaljevca. (dj)

HAJDUK VINDIJA - TRNOVEC 0-1 (0-1) ŠTRUKOVEC. Igralište: NK Hajduk. Suci: Damir Klari , Tomislav urila, Filip Hrustek. Delegat: Željko Štefanac; Strijelac: 0-1 Štefulj (31) HAJDUK V: Novak, Hrženjak L (65. Hrženjak K), Hrženjak D, Žganec, Jurovi , Radikovi (46. Debelec G, Debelec M, Šardi, Šimunkovi , Kodba, Kova i (73. Cmre njak) TRNOVEC: Miko, Flac, Vincek, Fegeš, Vidovi , Skupnjak, Marjanovi (86. eh), Jurman F, Štefulj, Skupnjak (85. Jurman M), Rešetar (72. Tomaši ), trener: Kris jan Kiri Žu kartoni: Hrženjak L, Jurovi , Radikovi , Šardi (Hajduk); Štefulj, Vincek, Tomaši , Flac (Trnovec)

POBJEDA - STRAHONINEC 0-3 (0-1) G.HRAŠ AN. Igralište: NK Pobjeda. Suci: Ivica Križai , Dragu n Novak, Damir Mesari . Delegat: Alojz Kopasi ; Strijelci: 0-1 Vuruši (30), 0-2 Ri ko (73-11m), 0-3 Žuni (88) POBJEDA: Tkal ec, Kocijan, Kova , Hanžekovi , Celinger, Borko, Škvorc, Ladi , Lon ari , Bistrovi , Novak, trener: Dejan Borko STRAHONINEC: Kocijan, Fu ko, Kova i , Kolari , Jaluši , Kolar (77. Hadži ), Ri ko, Zlatarek, Drabi , Mar ec (72. Žuni ), Vuruši (83. Višnjari ), trener: Vladimir Pavlekovi Žu kartoni: Ladi , Hanžekovi , Tkal ec (Pobjeda); Vuruši (Strahoninec)

PLAVI - DRAVA (K) 4-2 (2-0) PEKLENICA. Igralište: Pocurke. Suci: Željko Hajdarovi , Elvir Bašek, Nenad Štrek. Delegat: Petar Krha ; Strijelci: 1-0 Vugrinec (34), 2-0 Trstenjak (36), 2-1 Ma jaš (54), 3-1 Kolar (59), 3-2 Heri (68), 4-2 Ka (83-11m) PLAVI:Pokriva ,TrstenjakF(46.Štefulj),Tuksar,Ka ,Srnec(85.Krauthaker),Šol (89.Murkovi ), Vugrinec, Erdelja K, Kolar, Rob (73. Erdelja J), Trstenjak D, trener: Anton Srša DRAVA: Topli anec, Krizman (53. Heri ), Škvorc, Zanjko Mihael, Mikuli , Francki, Cesar, Zanjko Marin, Yor evi , Pla[ak, Ma jaš, trener: Robert Mohari Žu karton: Mikuli (Drava) Crveni: Zanjko Mihael (Drava)

M.MIHALJEVEC - D.KONCOV AK 1-3 (0-2) M.MIHALJEVEC. Igralište: NK M.Mihaljevec. Suci: Damir Aldi , Marinko Hrušoci, Mario Sokanec. Delegat: Franjo Fais Strijelci: 0-1 Turk (25), 0-2 Stojko U (31), 0-3 Vukovi (61), 1-3 Pušar S (71) MM: Mikulaj, anadi, Jambroši , Šol , Trupkovi , Varga, Šafari , Kov i (56. Pintari ), Pušar M (46. Posavec), Bes jani (38. Pušar S), Mesari B (46. Mesari D), trener: Boris Radikovi DK: Kolb, Flac (27. Hren i ), Vukovi (74. Sklepi K), Koraj, Stojko U, Sklepi A, Saka , Kotnik, Brezni ar, Grof (80. Saka ), Turk, trener: Darko Sklepi Žu kartoni: Bes jani , Šol , Jambroši (MM); Koraj (DK) Crveni: Stojko U (DK)

SLOGA - NAPREDAK 3-0 (2-0) ŠTRIGOVA. Igralište: NK Sloga. Suci: Edvin Zobec, Casimir Rodrigue, Filip Aldi . Delegat: Željko Bacinger; Strijelci: 1-0 Jambrovi (18-11m), 2-0 Sen ar (29), 3-0 Vinko (75) SLOGA: Rojko, Kanski, Žižek, Jambrovi , Smolkovi (61. Rožman), Gori anec (84. Vi ar), Feguš, Šoštari , Sen ar, Vinko, Žigert, trener: Željko Boris NAPREDAK: Kova i M (78. Ma ari ), Leich, Jurak-Lepen (78. Šantl), Hu nec P, Golubi , Jambroši N, Ma ari (46. Cilar), Horvat, Kova i R (78. Hu nec L), Vidra, Žganec, trener: Ivan Šardi Žu kartoni: Žigret (Sloga); Hu nec P (Napredak)

BRATSTVO (J) - VENERA PMP 3-0 (2-0) JUROVEC.Igralište:SRCPer i MladenBokši .Suci:DarijaZadravec,SinišaLuka i ,MatejMesari . Delegat: Dragu n Borko Strijelci: 1-0 Leva i (32), 2-0 Gori anec (41), 3-0 Jurovi (60) BRATSTVO: Rajf, Jambrovi L (77. Baumgartner), Kirec (67. Brezova ki), Jambrovi K, Ko ila, Leva i , Koraj, Trstenjak, Jurovi L (86. Kova i ), Vinko M (63. Jambrovi M), Gori anec (84. Vinko K), trener: Goran Makovec VENERA: Lacko, Peras, Vabec, Gori anec (70. Toma), Pozder, Korošec, Pintari , Šenji, Ov ar, Kerman (82. Škvorc), Novak (75. Podvez), trener: Krešimir Šenji Žu kartoni: Vinko M, Jambrovi K (Bratstvo)

TABLICA

Jedinstvo i Strahoninec pobjedni ki uo i me usobnog sraza Sigurna pobjeda lidera pro v Zebanca. U Gornjem Mihaljevcu, gledatelji nisu morali dugo eka na zgoditak. Ve u 7. minu Mihael Ladi zabija za 1-0. U 21. minu igra -trener Roman Tr njak povisuje na 2-0. Zebanec se vra a u utakmicu u 27. minu iz opravdano dosu enog kaznenog udarca, kojeg iskorištava Denis Puri za 2-1. U prvoj minu nastavka susreta u strijelce se upisuje i kapetan Jedinstva Saša Krumpi . Drugi kazneni udarac na utakmici dosu en ovaj puta za doma ine, u 81. minu u pogodak pretvara Rajko Plantak. Kod Zebanca isklju en Ivica Bašnec u 45. minu , zbog udaranja laktom u predjelu ramena doma eg igra a u „živom zidu“. Goran Lipovi odlu io susret u Savskoj Vesi. Novi trener Mure Zobec, ostvario je prvu pobjedu nakon osvojenog boda u prošlom kolu kod ku e. U vrlo ravnopravnoj utakmici obje mom adi, odlu io je jedan zgoditak za kona nu pobjedu Mure. Najvažniji trenutak utakmice dogodio se u 52. minu susreta, kada zgoditak za pobjedu pos že najbolji klupski strijelac, Goran Lipovi . Vrlo korektna utakmica, u kojoj je pokazana samo jedna opomena doma em igra u zbog preoštrog starta. Trnovec odnosi tri boda iz Štrukovca. Zgoditak Roberta Štefulja u 31. minu utakmice pokazao se presudnim za odlazak tri vrlo vrijedna boda u Trnovec. Hajduku se ne može na i zamjerke na požrtvovnos , ali uz jalove prijetnje nisu napravili ništa vrijedno da bi ugrozili vrata Dejana Mike. Zanimljivost susreta su ak osam opomena suca Klari a, od ega se pet opomena odnosi na prigovor glavnom sucu. Trica Strahoninca u Gornjem Hraš anu. Mrežu doma ina na eo je Denis Vuruši svojim zgoditkom u 30. minu utakmice. U 73. minu za goste iz Strahoninca opravdano je dosu en kazneni udarac, koji je i realiziran od strane Ivana Ri kog. Kona ni rezultat utakmice postavlja Filip Žuni u 88. minu , nakon ulaska u igru sa klupe za pri uve. Tako Strahoninec ulazi osokoljen u veliki derbi pro v lidera koji se u nedjelju igra u Strahonincu. Golijada u Peklenici. Roberto Vugrinec pos že svoj prvi zgoditak za Plave u aktualnoj sezoni, u 34. minu . Samo dvije minute kasnije ve je 2-0. Za pove anje rezultata pobrinuo se Darko Trstenjak. Drava smanjuje rezultat u 54. minu preko Josipa Ma jaša. Aleksandar Kolar u 59. minuti vra a doma ine ponovno na dva razlike. Robert Heri , svojim ulaskom sa klupe vra a neizvjesnost pogodivši mrežu vrata Pokriva a u 68. minu . U 83. minu sudac Hajdarovi dosu uje kazneni udarac za doma ine, zbog namjernog igranja rukom Mihaela Zanjka. Pekleni ani iskorištavaju kazneni udarac zahvaljuju i Benjaminu Ka u. Donji Koncov ak odnosi tri boda iz Malog Mihaljevca. Ve u 5. minu goste u vodstvo dovodi Leonardo Turk. Poja anje pris glo iz Poleta, Stojko Uroš povisuje rezultat na 0-2 u 31.minu . Za potvrdu pobjede pobrinuo se Nikola Vukovi u 63. minu . Poraz doma ina ublažava Sandi Pušar, svojim zgoditkom u 71. minu . Gos u sljede em kolu ne mogu ra una na usluge Uroša Stojka, zbog isklju enja u 65.minu . Sloga bolja od Napretka. U 18. minu dosu en opravdano kazneni udarac za doma ine, ali prije toga je bio prekršaj za obram-

LISTA STRIJELACA

17. kolo II. ŽNL MNS - zapad II. ME IMURSKA LIGA – ZAPAD SAVSKA VES. Igralište: NK Bratstvo. Suci: Marijan Duman i , Denis Fic, Dražen Šajnovi . Delegat: Zoran Hajdinjak Strijelac: 0-1 Lipovi (52) BRATSTVO: Posavec F, Hanžekovi , Posavec N (56. Novak), Horvat, Posavec D (88. Vugrin), Fu ko (70. Bujan), Vlahov, Bogomolec, Vuruši I, Horvat, Vuruši G, trener: Daniel Novak MURA: Tkalec, Novak, Jurovi , Braniša, Stojko D, Varga (82. Šardi), Lipovi (90. Stojko N), Vrši Mar n, Bogdan, Telebuh, Vrši Mihael, trener: Ivan Zobec Žu karton: Horvat (Bratstvo)

39 – 18 39

RASPORED, SATNICA I SLUŽBENE OSOBE SLJEDE EG KOLA

U Strahonincu u nedjelju veliki derbi Subota: Donji Koncov ak – Sloga (Š) (Fegeš, Horvat, Felker; Fais); nedjelja: Venera PMP – Pobjeda ( Klari , Sukanec, Bašek ; Vuk) Strahoninec – Jedinstvo (GM) (Mihoci, Kova i , Kukovec ; Zadravec), Zebanec – Plavi (Pek.) (Jura i , Luka i , Horvat ; Sabol), Drava (K) – Mali Mihaljevec (Da. Vel i, Martan, Jarni ; Štefanac), Napredak – Bratstvo (SV) (Ruži ,Grgi , Fic ; Koruni ), Mura – Hajduk Vindija (Š) (Hergoti , eke, Mesari ; Baksa), Trnovec – Bratstvo (J) (Horvat, Hrušoci, Novak ; Novakovi ). Sve utakmice igraju se u 15 sa .

benog igra a koji nije dosu en, ali to nije utjecalo na daljnju akciju prilikom koje je dosu en kazneni udarac. Kapetan Sloge Smiljan Jambrovi , sigurno je realizirao kazneni udarac za doma e. U 29. minu vodstvo doma ina povisuje svojim zgoditkom Matej Sen ar. Sve dvojbe oko pobjednika susreta otklonio je Miran Vinko, zgoditkom u 75. minu utakmice. Bratstvo ispra lo Veneru ku i s tri komada. Danijel Leva i otvorio je put prema pobjedi svojoj mom adi pogotkom u 32. minu . Prije odlaska na odmor, u 41. minu na 2-0 postavlja David Gori anec. U 60. minu Luka Jurovi postavlja kona ni rezultat utakmice. U vrlo korektnoj utakmici samo dvije opomene, i to pokazane doma im igra ima. (dj)

LISTA STRIJELACA 16 zgoditaka – Tihomir Miko (Jedinstvo GM) 15 zgoditaka – David Šoštari (Sloga Š), Robert Štefulj (Trnovec) 14 zgoditaka – Miljenko Bistrovi (Pobjeda) 12 zgoditaka – Tomica Nerer (Plavi Pek.), Roman Tr njak (Jedinstvo GM), David Gori anec (Bratstvo J) 11 zgoditaka – Bojan Novak (Pobjeda) 10 zgoditaka – Žiga Smodiš (Donji Koncov ak), Nikola Gori anec (Drava K), Goran Kerman (Venera PMP), Tomislav Šafari (Mali Mihaljevec) 9 zgoditaka – Alen Kova i (Hajduk Š), Dejan Na (Mura), Mihael Ladi (Jedinstvo GM) 8 zgoditaka – Neven Drabi , Jurica Žerjav, Denis Mar ec (Strahoninec), Goran Vrtari (Napredak), Karlo Šardi (Hajduk Š), Goran Lipovi (Mura), Benjamin Ka (Plavi Pek.) 7 zgoditaka – Daniel Novak, Goran Vuruši (Bratstvo SV), Josip Ma ari (Hajduk Š), Dražen Domiter (Trnovec), Goran Feguš (Sloga Š), Sandi Pušar (Mali Mihaljevec), Denis Vuruši (Strahoninec) 6 zgoditaka – Miran Vinko (Bratstvo J), Ma ja Horvat, Saša Krumpi (Jedinstvo GM), Sandro Novak (Trnovec), Nikola Vukovi (Donji Koncov ak), Karlo Posavec (Pobjeda), Slavko Yor evi (Drava K)

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7.

JEDINSTVO (GM) STRAHONINEC PLAVI SLOGA (Š) VENERA PMP POBJEDA D. KONCOV AK

17 17 17 17 17 17 17

14 13 11 8 8 9 8

1 3 3 4 3 0 2

2 1 3 5 6 8 7

60 – 26 46 – 13 44 – 25 43 – 23 26 – 26 39 – 45 38 – 21

43 42 36 28 27 27 26

8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16.

BRATSTVO (J) TRNOVEC HAJDUK (Š) BRATSTVO (SV) MURA M. MIHALJEVEC NAPREDAK ZEBANEC DRAVA (K)

17 17 17 17 17 17 17 17 17

8 8 8 7 5 4 4 3 1

2 2 2 1 3 4 3 1 0

7 7 7 9 9 9 10 13 16

39 – 29 36 – 28 31 – 25 28 – 31 23 – 39 31 – 43 28 – 56 20 – 57 22 – 77

26 26 26 22 18 16 15 10 3

OPOMENUTI IGRA I STRAHONINEC – Denis Vuruši (328) NAPREDAK – Patrik Hu nec (5346) MALI MIHALJEVEC – Dino Bes jani (2345), Nikola Šol (2291), Dario Jambroši (284) BRATSTVO (SV) – Nikola Horvat (1305) SLOGA (Š) – Denis Žigert (10781) DONJI KONCOV AK – Dominik Koraj (1509) DRAVA (K) – Tomica Mikuli (5411) ZEBANEC – Tomas Makar (2714), Kris jan Stamni ar (9025), Hrvoje Ma ari (2900) POBJEDA – Nikola Ladi (4001), Jurica Hanžekovi (4024), Denis Tkal ec (389) BRATSTVO (J) – Karlo Jambrovi (6446), Ma ja Vinko (3531) HAJDUK (Š) – Tomislav Jurovi (2899), Lovro Hrženjak (3029), Mario Radikovi (2519), Karlo Šardi (1530) TRNOVEC – Robert Štefulj (1568), Dario Vincek (3335), Tomislav Tomaši (3321), Matej Flac (2597) JEDINSTVO (GM) – Mario Fujs (3178), Siniša Kocen (5286), Dejan Novak (3889)

DISCIPLINSKI KUTAK Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: JEDINSTVO (GM) – Mario Fujs (3178), Dejan Novak (3889) ZEBANEC – Hrvoje Ma ari (2900) HAJDUK (Š) – Karlo Šardi (1530) TRNOVEC – Dario Vincek (3335), Matej Flac (2597) NAPREDAK – Patrik Hu nec (5346) KAZNE ISKLJU ENIM IGRA IMA DONJI KONCOV AK – Uroš Stojko (7418) po l. 50 DP HNS-a 1 (jedna) utakmica DRAVA (K) – Mihael Zanjko (6629) po l. 51 DP HNS-a 1 (jedna) utakmica ZEBANEC – Ivica Bašnec (3451) po l. 58 DP HNS-a 4 ( e ri) utakmice

JEDINSTVO - ZEBANEC 4-1 (2-1) G.MIHALJEVEC. Igralište: Pod borom. Suci: Dario Vel i, Ivan Kolari , Filip Vabec. Delegat: Slavko Vodopija Strijelci: 1-0 Ladi (7), 2-0 Tr njak (21), 2-1 Puri (27-11m), 3-1 Krumpi S (46), 4-1 Plantak (81-11m) JEDINSTVO: Janež, Krumpi S, Kocen (81. Krumpi S), Novak D (83. Horvat K), Plantak, Horvat M (40. Fujs), Novak M, Gre|, Tr njak, Ladi M, Borko (83. Ladi I), trener: Roman Tr njak ZEBANEC: Jelen i , Bašnec, Stamni ar (61. Vran i ), Žuni (55. Košar), Pergar (83. Ko ila), Flac, Makar, Puri , Mustapi , Ma ari , Kojter, trener: Danijel Kojter Žu kartoni: Fujs, Kocen, Novak (Jedinstvo); Makar, Stamni ar, Ma ari (Zebanec) Crveni: Bašnec (Zebanec)

20. ožujka 2015.

STOLNI TENIS ŽUPANIJSKE stolnoteniske lige Me imurske novine – 16. kolo

Pobjeda MSTC 2 nad akovcom 2 u derbiju druge županijske lige U 16. kolu županijskih stolnoteniskih liga odgo ene su ak tri utakmice u 1. ligi, te 1 u 2. ligi. Vode i u 1. ligi, Šenkovec – Petkovi 2 pobijedio je teže od o ekivanog posljednje Nedeliš e 1 s 6:4. U 2. ligi, MSTC akovec 2 je pobijedio u derbiju akovca 2, dok je Lopatinec 2 upisao važnu pobjedu u borbi za opstanak nad Draškovcom. U 3. ligi pobjedom nad akovcom 4 Mihovljan Prima biro zadržao je 3 boda prednosti ispred ak 4 ekipe s istim brojem bodova (Hodošan 2, Nedeliš e 2, Šenkovec – Petkovi 4, HE-DRA 2). U

Kaja Popovi (Šenkovec)

I. ŽUPANIJSKA LIGA ME IMURSKE NOVINE REZULTATI -16. kolo - 1. LIGA: Šenkovec-Petkovi 2 – Nedeliš e 1 6:4, Hodošan 1 – KosKotoriba 2 6:4, Mihovljan 2 – HE-DRA 1 odgo eno, Putjane Brid – akovec 1 odgo eno, Putjane 2 – Katex odgo eno; odg. utakmica 14. kola: Putjane 2 – akovec 1 9:1.

TABLICA 1.

Šenkovec-Petk. 3 15 11 2 2

99:51 24

Lopa nec 1

16 11 1 4

94:66 23

MSTC akovec 2 16 10 2 4

100:60 21

akovec 2

16 8 3 5

88:72 19

Draškovec

16 8 2 6

88:72 18

Mala Subo ca 1

15 6 3 6

80:70 15

Kos-Kotoriba 3

16 6 2 8

77:83 14

Prelog-DG Sport 1 16 4 3 9

74:86 11

Lopa nec 2

16 4 2 10 64:96 10

10. akovec 3

TABLICA 1.

Šenkovec-Petk. 2 15 13 1 1

105:45 27

Putjane Brid

15 13 0 2

112:38 26

Katex

15 10 2 3

97:53 22

Kos-Kotoriba 2

16 8 1 7

83:77 17

Hodošan 1

15 8 0 7

63:87 16

akovec 1

15 4 3 8

61:89 11

Putjane 2

15 5 0 10 67:83 10

HE-DRA 1

15 4 2 9

Mihovljan 2

15 3 1 11 52:98 7

10. Nedeliš e 1

16 3 0 13 52:108 6

68:82 10

P a r o v i 17. k o l a 21.03.2015.: Putjane 2 - Šenkovec-Petkovi 2, Katex - Hodošan 1, Kos-Kotoriba 2 - Putjane Brid, akovec 1 - Mihovljan 2, HE-DRA 1 - Nedeliš e 1. Najuspješniji igra i/igra ice: Saša Suhodol an (Hod 1) 26/1, Bari (Š-P) 32/3, Bari (ŠP) 26/3, Preksavec (PB) 40/5, Paula Markati (Hod 1) 38/7, Bujan (Kat) 38/7, Jurinec (Š-P 2) 37/7, Šimon (PB) 34/8, Podkrajac (Mih 2) 18/8, S. Vidovi (Kos-K 2) 30/18, K. Kova i (Kat) 28/17, D. Radmani (Kos-K 2) 28/20, K. Lipi (HE-DRA 1) 25/20, Koprivec (PB) 23/19, eh ( K 1) 23/21, M. Magdaleni (Put 2) 15/14…

16 1 0 15 26:134 2

Parovi – 17. kolo: Draškovec - akovec 2, Lopatinec 2 - akovec 3, Prelog-DG Sport 1 - Mala Subotica 1, Šenkovec-Petkovi 3 - Lopatinec 1, Kos-Kotoriba 3 - MSTC akovec 2. Najuspješniji igra i/igra ice: Goran Bali (Š-P 3) 36/5, Pongra i (MS 1) 37/8, Rožman ( K 2) 38/10, Nedeljka Mun ar (Draš) 27/9, Varga (Draš) 34/14, Hozjak (P-DGS 1) 34/14, Šolti (Lop 1) 30/13, Jakupak (Kos-K 3) 28/13, Maja Trupkovi (Š-P 3) 27/16, Damir Ivanuša (Lop 1) 30/18, Bel (Lop 1) 27/21, Godina (MSTC K 2) 16/13, De. Ivanuša (Lop 2) 23/19, Korent (Š-P 3) 19/18, Turk ( K 2) 14/14, A. Radmani (Kos-K 3) 15/12…

Matija Bari (Šenkovec-Petkovi 2)

3 Prima biro 4:6, ŠenkovecPetkovi 4 – Hodošan 3 8:2, Nedeliš e 2 – Donji Kraljevec 1 7:3; odg. utakmica 15. kola: Hodošan 2 – Donji Kraljevec 2 9:1. Parovi – 17. kolo: Nedeliš e 2 - HE-DRA 2, Donji Kraljevec 1 - Šenkovec-Petkovi 4, Hodošan 3 - akovec 4, Mihovljan 3 Prima b. - Donji Kraljevec 2, Putjane 3 Hodošan 2. Najuspješniji igra i/igra ice: Ema Toplek (Š-P 4) 35/0, D. Vidovi (Hod 2) 25/2, J. Repalust (HE-DRA 2) 38/10, Vuruši ( K 4) 35/11, M. Vidovi (M3PB) 28/9, Bojana Kolari (M3PB) 31/10, J. Magdaleni (Hod 2) 36/12, Tamara Koprivec (Ned 2) 25/10, Mar ec (Ned) 33/14, Labazan (M3PB) 27/12, M. Belovari (DK 1) 30/18, Hajdinjak (Š-P 4) 23/14, Krznar (Hod 2) 29/19, T. Kova (HE-DRA 2) 23/16, Pintari (DK 1) 26/22 Miketek (DK 2) 26/22, Glavak (DK 2) 26/22 ...

IV. ME IMURSKA LIGA ME IMURSKE NOVINE

III. ME IMURSKA LIGA ME IMURSKE NOVINE

REZULTATI -16. kolo 4. LIGA Putjane 5 – Gori an 1 6:4, Prelog-DG Sport 2 – Šandorovec 6:4, Mala Subotica 2 – ŠŠK ak 5:5, Putjane 4 – Lopatinec 3 8:2, Kos-Kotoriba 4 slobodna.

REZULTATI -16. kolo 3. LIGA HE-DR A 2 – Hodošan 2 6:4, Donji Kraljevec 2 – Putjane 3 7:3, akovec 4 – Mihovljan

Parovi – 17. kolo: Kos-Kotoriba 4 - Putjane 4, Lopatinec 3 Mala Subotica 2, ak - Prelog-DG Sport 2, Šandorovec - Gori an 1, Putjane 5 slobodne.

TABLICA

Najuspješniji igra i/ igra ice: Bašek (MS 2) 41/1, Zvonar ( ak) 27/4, I. Fileš ( ak) 27/5, R. Novak (Put 4) 27/11, Turk ( K 2) 22/9, V. Grgi ( ak) 21/9, Sovi (Kos-K 4) 21/9, Drabi (Put 4) 18/9, D. Gudlin (Gor 1) 26/13, Strbat (Put 4) 22/15, Mikul i (Put 5) 19/13, Kr mar (MS 2) 16/12, Železnjak (Put 5) 20/15, G. Novak (MS 2) 16/13, Vukina (Šan) 14/13, Novoselec (Šan) 20/19 …

V. ME IMURSKA LIGA ME IMURSKE NOVINE REZULTATI -16. kolo 5. LIGA Donji Kraljevec 3 – Putjane 8 4:6, akoverc 5 – Orehovica 7:3, Prelog 3 – Kos-Kotoriba 5 5:5, Mihovljan 4 – Putjane 6 6:4, Rozika biro – Zasadbreg 5:5.

TABLICA 1.

Mihovljan 4

II. ME IMURSKA LIGA ME IMURSKE NOVINE

Mihovljan 3 Prima 16 11 1 4 101:59 23

ŠŠK ak

14 13 1 0 108:32 27

Hodošan 2

16 7 6 3 89:71 20

Mala Subo ca 2

14 11 2 1 99:41 24

REZULTATI -16. kolo 2. LIGA akovec 2 – MSTC akovec 4:6, Lopatinec 1 – Kos-Kotoriba 3 7:3, akovec 3 – Prelog-DG Sport 1 1:9, Draškovec – Lopatinec 2 4:6, Mala Subotica 1 – ŠenkovecPetkovi 3 odgo eno; odg. utakmica 15. kola: Prelog-DG Sport 1 – Draškovec 2:8.

Nedeliš e 2

16 10 0 6 88:72 20

Putjane 4

15 11 1 3 92:58 23

Šenkovec-Petk. 4

16 9 2 5 88:72 20

Putjane 5

15 6 2 7 68:82 14

HE-DRA 2

16 8 4 4 87:73 20 5.

Kos-Kotoriba 4

14 4 4 6 67:73 12

Donji Kraljevec 2

16 6 4 6 78:82 16 6.

Prelog-DG Sport 2 14 4 0 10 49:91 8

Hodošan 3

16 5 3 8 71:89 13

akovec 4

16 3 6 7 74:86 12

Donji Kraljevec 1

10. Putjane 3

Gori an 1

14 2 3 9 55:85 7

16 2 5 9 69:91 9

Šandorovec

14 2 3 9 51:89 7

16 2 3 11 55:105 7

Lopa nec 3

14 2 2 10 51:89 6

VI. ME IMURSKA LIGA ME IMURSKE NOVINE REZULTATI -16. kolo 6. LIGA USTA Belica 1 – Sveta Marija 1 10:0, Gori an 3 – Nedeliš e 3 8:2, Mala Subotica 3 – USTA Belica 2 2:8, akovec 6 – Putjane 7 7:3, Dragoslavec Breg – Gori an 2 3:7.

TABLICA

akovec 5

16 11 4 1 97:63 26

Kos-Kotoriba 5

16 10 4 2 90:70 23

Rozika biro

16 8 3 5 85:75 19

Zasadbreg

16 5 4 7 73:87 14

Putjane 8

16 3 6 7 74:86 12

Orehovica

16 4 3 9 77:83 11

Prelog 3

16 4 3 9 67:93 11

Putjane 6

16 3 4 9 72:88 10

Parovi – 17. kolo: Rozika biro - Donji Kraljevec 3, Zasadbreg - Mihovljan 4, Putjane 6 - KosKotoriba 5, Prelog 3 - akovec 5, Orehovica - Putjane 8. Najuspješniji igra i/ igra ice: Stjepan Škoda (Kos-K 5) 43/2, Sirc (RB) 35/3, Bubek (Mih 4) 43/5, Pani (Put 8) 40/8, Jagar (Pr 4) 25/7, Z. Novak (Put 6) 36/12, Šalamon ( K 5) 34/14, To. Radek (Zas) 26/12, Peras ( K 5) 30/14, Kopjar (RB) 23/11, Vesna Wrana (Mih 4) 31/15, Fran i (Pr 4) 25/15, K. Ivanuši (Or) 28/20, ukulic (Kos-K 5) 20/19…

9. do 12. mjesta: Sveta Marija 2 – USTA Belica 3 5:5, ŠenkovecPetkovi 6 – Gori an 4 4:6. Za 13. mjesto (1. kolo) - Mihovljan 6 – Sveta Marija 3 8:2. Parovi – 3. kolo: Donji Vidovec 1 - Šenkovec-Petkovi 5, Mihovljan 5 - HE-DRA 3, Donji Vidovec 2 - Putjane 9, Prelog 4 - Kos-Kotoriba 6, Sveta Marija 2 - Šenkovec-Petkovi 6, USTA Belica 3 - Gori an 4. Za 13. i 14. mjesto – 2. kolo:Sveta Marija 3 Mihovljan 6.

USTA Belica 1

16 13 3 0

132:28 29

Gori an 2

16 11 2 3

95:65 24

akovec 6

16 10 3 3

90:70 23

Dragoslavec Breg 16 9 3 4

92:68 21

Šenkovec-Petk. 5 4 3 0 1

27:13 6

USTA Belica 2

16 5 5 6

83:77 15

Mihovljan 5

4 2 1 1

21:19 5

Putjane 7

16 6 2 8

75:85 14

HE-DRA 3

4 2 0 2

21:19 4

Nedeliš e 3

16 5 3 8

72:88 13

Donji Vidovec 1

4 0 1 3

11:29 1

Putjane 9

4 3 1 0

27:13 7

TABLICA

Gori an 3

16 3 3 10 66:94 9

Sveta Marija 1

16 2 3 11 53:107 7

Kos-Kotoriba 6

4 3 0 1

22:18 6

10. Mala Subo ca 3 16 2 1 13 42:118 5

Prelog 4

4 0 2 2

18:22 2

Donji Vidovec 2

4 0 1 3

13:27 1

Parovi – 17. kolo: Dragoslavec Breg - USTA Belica 1, Gori an 2 - akovec 6, Putjane 7 - Mala Subotica 3, USTA Belica 2 - Gori an 3,Nedeliš e 3 - Sveta Marija 1.

USTA Belica 3

4 2 1 1

23:17 5

10. Gori an 4

4 2 0 2

21:19 4

11. Sveta Marija 2

4 1 2 1

18:22 4

Najuspješniji igra i/ igra ice: D. Tratnjak (UB 1) 34/2, Merdanovi (UB 1) 32/4, Braniša (UB 1) 22/5, Cerovec ( k 6) 33/9, Dokleja (Ned 3) 33/10, Markuši (Gor 2) 33/11, D. Se an (UB 2) 23/8, Premuš (UB 1) 26/10, Jambrovi (DB) 32/15, Barbi ( K 6) 30/17, Kos (DB) 30/17, A. Gudlin (Gor 3) 25/19, Vrbanec (Put 7) 24/20, I. Musta (SM 1) 25/21, Hižman (Put 7) 21/18, P. Bašnec (Gor 3) 22/22 …

16 12 2 2 103:57 26

10. Donji Kraljevec 3 16 3 1 12 62:98 7

4. ligi uspješniji su bili doma ini, dok su u derbiju Mala Subotica 2 i ŠŠK ak odigrali neriješeno. U 5. ligi pobjede vode ih Mihovljana 4 i akovca 5 i kiks Kos-Kotoribe 5 protiv Preloga 3. U 6. ligi vode a USTA Belica 1 pove ala prednost na nedostižnih 5 bodova pred Gori anom. U 7. ligi, gdje se igra razigravanje za plasman, neriješeno su odigrali Donji Vidovec 1 i Mihovljan 5, dok je Šenkovec-Petkovi a 5 upisao visoku pobjedu protiv HE-DRE 3, pa su se Šenkov ani odvojili na prvom mjestu. (dg)

7. LIGA – Rezultati razigravanja - 2. kolo Od 1. do 4. mjesta: Donji Vidovec 1 – Mihovljan 5 5:5, Šenkovec-Petkovi 5 – HE-DRA 3 8:2. Od 5. do 8. mjesta: Donji Vidovec 2 – Prelog 4 5:5, Putjane 9 – Kos-Kotoriba 6 8:2. Od

12. Šenkovec 6

4 1 1 2

18:22 3

13. Mihovljan 6

1 1 0 0

8:2

14. Sveta Marija 3

1 0 0 1

2:8

Najuspješniji igra i/ igra ice: Vresk (Mih 5) 40/1, Tomaši (Š-P 5) 25/3, S. Novak (Š-P 5) 27/5, Kedmenec (DV 1) 31/6, Igrec (Kos-K 6) 29/6, Suboti (Put 9) 24/5, H. Vadlja (Pr 4) 22/5, Vadas (HE-DRA 3) 25/6, Ratajec (Š-P 5) 22/6, Šajn (DV 1) 17/5, K. Kova (HE-DRA 3) 27/8, I. Balent (HE-DRA 3) 16/7, Vinkovi (Mih 5) 2/11, M. Šlibar (DV 2) 26/12, N. Zvonarek (Pr 4) 28/14, Doboši (Put 9) 21/12, Nika Lukša (Kos-K 6) 26/16, Matulin (DV 1) 17/11, Mihoci (HE-DRA 3) 15/11, Fran i (SM 2) 13/10, Bajuk (Put 9) 18/14, Toplek (Mih 6) 19/15, Dolenec (DV 1) 15/12, M. Blažek (Gor 4) 15/12, A. Musta (SM 2) 20/16 …

20. ožujka 2015. KUGLANJE SUPERLIGA za žene – 17. kolo

DRUGA hrvatska kugla ka liga sjever – 20. kolo

Hodošan anke upisale poraze Željezni ar prvak lige ve Igra ice Hodošana najprije su u subotu igrale u Petrinji redovnu utakmicu 17. kola protiv Mladosti, a u nedjelju su odigrale i zaostalu utakmicu iz 12. kola u Puli. Protiv Mladosti su odigrale vrlo dobro i bile na pragu pobjede, jer su s dvije pobjede Tamare Rami i jednom Paule Markati došle do sedme partije u kojoj je Ana Švarc protiv Ivane Marini vodila 2:1 u setovima, ali je na kraju izgubila 3:2, pa su bodovi s ukupnim rezuzltatom 4:3 ostali u Petrinji. U Puli, gdje su igrale zaostalu utakmicu 12. kola, bile su znatno slabije. Rami nije ponovila dobru subotnju igru i izgubila je dvije partije, a nisu iskoristile pobjedu Paule Markati u prvom krugu protiv Dine Pervan i zatim u igri parova, što su doma e igra ice iskoristile za pobjedu od 4:2. Kolo prije kraja ekipa Hodošana je vrsto na osmom mjestu pa utakmicu po-

sljednjega, osamnaestoga kola protiv TIS-a, koju igraju u subotu u svojoj dvorani, mogu odigrati bez optere enja. Rezultati: Dr. asl – Pula 4:1, Varaždin – TIS 4:0, Mladost Petrinja – Hodošan 4:3 (Gali – Rami 0:3 /7:11, 7:11, 4:11/, Marini – Markati 2:3 /11:4, 5:11, 11:5, 13:15, 5:11/, Zajec – Švarc 3:0 /11:2, 11:2, 11:3/, Gali /Zajec – Markati/Rami 3:1 /8:11, 11:9, 15:13, 11:7/, Gali – Markati 3:1 /11:5, 3:11, 11:6, 11:9/, Zajec – Rami 2:3 /11:8, 13:11, 4:11, 9:11, 8:11/, Marini – Švarc 3:2 /11:9, 5:11, 3:11, 11:7, 11:1/, Lokomotiva – Jaska 4:2, Bjelovar – HASTGK Mladost odgo eno (21. ožujak); unaprijed odigrane utakmice 18. kola: Pula – Lokomotiva 4:0, Hastk Mladost – Mladost Petrinja 4:0; zaostala utakmica 12. kola: Pula – Hodošan 4:2 (Srebrnjak – Rami 3:1 /11:7, 7:11, 11:4, 11:7/, Pervan – Markati 2:3 /7:11, 11:9,

TABLICA 1.

Dr. asl

17 17 0

HASTK Mladost

17 15 2

62:16

Varaždin

17 13 4

58:26

TIS

17 10 7

48:36

Pula

17 9

46:42

Mladost Petrinja

18 7

11 33:51

Bjelovar

16 7

42:45

Hodošan

17 5

12 34:53

Lokomo va

18 1

17 7:70

16 1

15 12:61

10. Jaska

68:10

6:11, 11:9, 9:11/, Jankovi – Švarc 3:0 /11:4, 11:7, 11:7/, Jankovi / Srebrnjak – Markati/Rami 2:3 /9:11, 11:7, 10:12, 11:3, 9:11/, Srebrnjak – Markati 3:0 /11:7, 11:9, 11:5/, Jankovi – Rami 3:1 /11:6, 11:9, 6:11, 11:7/). Parovi 18. kola, 21. ožujka u 17 sati: Jaska – Bjelovar, Hodošan – TIS, Varaždin – Dr. asl. (dg)

PRVA Hrvatska liga istok (M) – 10. kolo

Putjane pobijedile vode i STARR U 10. kolu 1. Hrvatske lige istok naši su predstavnici u ligi ostvarili polovi an uspjeh, jer su po jednu utakmicu pobijedili i jednu izgubili. Posebno su uzbudljive bile utakmice Putjana koje su prvo s 4:3 izgubile od, bez Bujana i Ivana Mikaca, oslabljenoga Mihovljana, a zatim istim rezultatom pobijedile vode i varaždinski STARR i nanijele mu drugi prvenstveni poraz. U izgubljenoj utakmici od Mihovljana najbolji kod doma ih s dvije je pobjede bio Preksavec, ali ga je, tako er s dvije i tre om u paru s Benjaminom Podkrajcem, „poništio“ najbolji kod Mihovljan ana, Kristian Lipi . Boris je u inak ponovio i protiv STARR-a, ali je junak pobjede ipak bio veteran Rino Megla, koji je u odlu uju oj partiji s 3:0 savladao 42 godine mla ega Frana Goloba. U slabom izdanjem su se u prijepodnevnoj utakmici protiv STARR-a pokazali igra i MSTC akovca osvojivši tek jednu pobjedu, ali su dojam popravili u posljepodnevnoj uspjehom od 4:1 nad Mihovljanom, u kojoj su Mihovljan ani pobjedom Podkrajca nad Nikolom Magdaleni em poveli 1:0, ali su nakon toga Tkalec, Karlo

Jambor, par Jambor/Tkalec i Magdaleni s etiri uzastopne pobjede preokrenuli rezultat. Za Mihovljan je u subotu silom prilika debitirao perspektivni mla i kadet Noa Vresk i pokazao da se na njega u skoroj budu nosti može ra unati. Obje svoje utakmice u 10. su kolu izgubili Vukovar '91 i Dra ice, ime je za Putjane i MSTC akovec definitivno otklonjena opasnost od kvalifikacija za ostanak. : Mladost – Dra ice 4:1, Grani ar – Vukovar '91 4:2, MSTC akovec – STARR 1:4 (Jambor – Gari 1:3, Magdaleni – Bogdanovi 2:3, Tkalec – Golob 3:1, Jambor/ Tkalec – Bogdanovi /Gari 0:3, Jambor – Bogdanovi 1:3 – sudac Mladen Vidovi , Mihovljan), Putjane – Mihovljan 3:4 (Preksavec – Vresk 3:0, Bali – Podkrajac 0:3, Šimon – Lipi 1:3, Preksavec/Šimon – Lipi /Podkrajac 0:3, Preksavec – Podkrajac 3:0, Šimon – Vresk 3:1, Megla – Lipi 1:3 – sudac Milovan Tomaši , Šenkovec), Mladost – Olimpija 4:2, Obrtni ka škola – Vukovar '91 4:0, Putjane – STARR 4:3 (Preksavec – Gari 3:0, Megla – Bogdanovi 1, Šimon – Golob 3:0, Preksavec/Šimon – Bogdano-

TABLICA 1.

STARR

14 12 2