Međimurske novine 1017

Godina XIX.

^akovec, PETAK, 13. o`ujka 2015.

Broj 1017.

ARHITEKT BOJAN PERHO predložio delikatesnu tržnicu unutar kompleksa MT -a

str. 2-3

Cijena 7 kuna

STJEPAN KOVA , ik gradona elnik akovca, o a investicijama i eventualnom m preseljenju nove tržnice na -a prostor MT -a

str. 4

“Kupujmo Sadašnja tržnica ide me imursko” u u rekonstrukciju, o novoj lokaciji centru akovca možemo razgovarati drugi krug STRAHONINEC Vjerojatno izbora za na elnika, SDP U IŠ EKIVANJU izgubio prevlast u Vije u

AKOV ANIN Sven Pal, nakon završetka studija medicine u Rijeci i edukacije u SAD-u, objašnjava:

Zašto kao ŠTO U INITI nakon što te više nitko ne e, mladi lije nik nikome nisi potreban i ostaneš bez posla, želi ostati raditi govori primjer Krištanov anke Nade Farkaš u Hrvatskoj?str. 9

S ME IMURSKIM NOVINAMA U KINO: Osvojite ulaznice za CINESTAR i CZK!

str. 6

Pušipel još uvijek nedovoljno str. 7 cijenimo i nudimo NOVA NAGRADNA IGRA

str. 47

str. 20

Radionicu kola a otvorila s 52 godine

DAVID ŠTAMPAR novi predsjednik me imurske udruge vinara Hortus Croatiae

Tri kupona skupi i nao ale pokupi!

2

Aktualno

UREDNI KI osvrt

IZ TJEDNA u tjedan

Tko su sve me imurski politi ki uhljebi?

N

i Me imurje nije imuno od onih koje se tako esto spominje kao glavne ko ni are promjena u našoj državi, one zbog kojih se uzaludno troši javni novac, one kojih da nema nitko ne bi osjetio da smo „nešto propustili“, one zbog kojih se dodatno svima zgadila naša politika. o su politi ki uhljebi.

Ljudi kojima je jedino važno da preko strana ke knjižice prona u što bolje zaposlenje na nekom „nevidljivom“ radnom mjestu, po mogu nosti što bolje pla enom, da samo moraju dolaziti na posao, da ne moraju previše raditi i ni za što biti odgovorni. bog tih i takvih zaposlenih u državnoj i županijskoj upravi, gradskim i op inskim uredima, javnim i drugim tvrtkama i institucijama, koji vrlo esto nikad nisu osjetili što zna i raditi u realnom sektoru, nerviraju se svi oni koji moraju krvavo zaraditi svoju uglavnom puno manju pla u od njihove, koja im još k tome esto nije jedini izvor prihoda. er politi ki uhljebi tako er su i politi ki funkcionari u svojem malom mjestu i u slobodno vrijeme „volontiraju“, odnosno ponovno zara uju zahvaljuju i politici. Postavljeni su za predsjednike gradskih i op inskih vije a, u upravna vije a, nadzorne odbore i sva druga mogu a tijela koja „ne mogu bez politi ara“, kako bi odlu ivali o našim sudbinama. Oni taj samopregala ki rad i trud, naravno, još jednom masno napla uju, ali ovaj put u obliku honorara. Svaki takav ugledan politi ar, nakon što primi, primjerice, pla u u županijskoj službi s VSS-om od kojih 75008.000 kuna za dolaženje na posao, nakon toga još dobiva nekoliko tisu a kuna zahvaljuju i politici koja, osim što ga je zaposlila, sada mu ponovno omogu uje da zara uje na našoj grba i kao nekakav gradski ili op inski funkcionar. Na kraju mjeseca zbrajaju se rezultati „društveno-politi kog rada“ i kad se pogleda teku i i žirora un odmah sleti osmijeh na lice. tako nije udno da su danas u našoj politici, kada su u pitanju, naprimjer, ljudi srednjih najboljih godina života, uglavnom politi ki uhljebi koji jedino znaju živjeti od politike i na ra un politike.

T

Z

J

I

13. ožujka 2015.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

U

svoje redove jedino žele primiti druge uhljebe, one sli ne sebi, koji e tako er, ako ne odmah, dobiti preko politi ke veze radno mjesto, ili onda barem neki honorar u nekom upravnom vije u ili nadzornom odboru. Tako se stvara za arani krug u kojem politi ki uhljebi uhljebljuju svoje nasljednike kako bi ovakva situacija mogla potrajati što duže.

Svi oni imaju, kako se kaže, debelu kožu za isisivanje što više prora unskog novca nas poreznih obveznika. vima onima koji su izvan toga kruga ljudi naravno da se gotovo pa povra a od situacije u kojoj, nažalost, politi ki uhljebi sve više drmaju našom politi kom i društvenom scenom, odlu uju o sudbini naše djece i društva, bez da su imalo iskusili što zna i živjeti realnim životom, ije udno da mladi koji završavaju fakultete, kad uju i vide da se jedino preko politike može do i do visoke pla e i dobrih honorara, hrle prema strana kim skutama. Iako se svaka vlast kune da e odustati od toga modela, ništa se ne mijenja. ituacija oko uhljebljivanja, kako bi trebala ja ati javna uprava, nažalost, samo se pogoršala u zadnjih desetak godina.

Umjesto kvalitetnih javnih natje aja, ve ina su samo farsa kako bi se zaposlilo nekoga strana kog „vojnika“ koji se iskazao u branjenu strana kih interesa. dok smo mi politi ki naivci smatrali da mla i politi ari koji dolaze na vlast mogu mijenjati stvari po tom pitanju, one su se samo pogoršale.

Nekad smo se ismijavali „partijskom podobnoš u“, a danas je ona prisutna na svakom koraku. ko su sve me imurski politi ki uhljebi?

Okrenite se samo malo oko sebe.

S

N

S

I

T

VIJEST(I) TJEDNA

Odluka o na elniku u Strahonincu ipak u drugom krugu!?

Jesu li prijevremeni lokalni izbori u Op ini Strahononec završeni u prvom krugu pobjedom široke koalicije predvo ene HSS-om, ipak e na kraju odlu iti Ustavni sud. Naime, nakon što je odbijen prigovor Županijskoga izbornog povjerenstva, koji je uputio Franjo Lehkec (HSS), na ra unanje postotaka dobivenih glasova, kandidat za na elnika kojemu je trebao još samo 1 posto glasova da dobije izbore u prvom krugu žalbu je putem odvjetnika proslijedio najvišem tijelu u državi, Ustavnom sudu.

Ustavni sud bi o svemu trebao odlu iti danas, me utim, vrlo je izgledno na osnovu obrazloženja koje je dalo Županijsko izborno povjerenstvo, na elu s predsjednikom Milkom Sambolekom, da je Op inska izborna komisija u Strahonincu ipak dobro izra unala pale glasove, te da e odluka o na elniku pasti u drugom izbornom krugu.

Više pro itajte na str. 4.

(NE) SVI A NAM SE

S 52 godine otvorila radionicu kola a Ovogodišnji Me unarodni dan žena za 52-godišnju Nadu Farkaš iz Krištanovca itekako je bio dan za slavlje. Bio je to dan, nakon podosta godina, koji je opet mogla obilježiti kao žena koji pridonosi društvu, svojoj obitelji, bio je t o dan koji je obilježila u ispunjenju svoga mladena kog sna. Naime, samo nekoliko dana ranije otvorila je svoju radionicu kola a u akovcu, radionicu o kojoj je snivala još od rane mladosti. Bila je to odluka o pove anju još jednog broja više na Zavodu za zapošljavanje, ostati doma i krenuti u bezuspješnu potragu za poslom u 50-im godinama života, kada te više nitko ne e i nikome više nisi potreban.

Reportaža na str. 6.

Preko pješa kog prijelaza ne vozi se biciklom U utorak, 10. ožujka nešto prije podneva na raskrš u Trga Eugena Kvaternika i Ulice kralja Tomislava dogodila se teška prometna nesre a u kojoj je starija muška osoba, voze i se na biciklu i oduzevši prednost osobnom vozilu na pješa kom pr ijelazu, zadobila prijelome kostiju. Biciklist se, naime, pokušao provesti biciklom preko pješa kog prijelaza umjesto da je sišao s njega i gurao ga preko ceste (takvo se djelo ina e kažnjava s 500 kuna). Više na str. 8.

NOVE IDEJE

ARHITEKT BOJAN PERHO predlo

Tržnica novog doba Kupujmo me imursko u centru akovca - Nije poanta u preseljenju postoje e akove ke tržnice sa stare na novu lokaciju, ve da se u središtu akovca stvori jedinstveni centar me imurskih i regionalnih poljoprivrednih proizvo a a i udruga, gdje bi doma i kupci, ali i gosti i turisti, na jednom mjestu imali cijelu paletu autohtonih me imurskih i regionalnih proizvoda i delicija Bojan Perho , poznati akove ki arhitekt, oblikovao je brojne prepoznatljive objekte u akovcu, od kojih su zadnji u Me imurju širokim masama prepoznatljiva Galerija Sjever do veoma složenih proizvodnih gra evina kao što je tvornica HAIX s 1. i 2. fazom od 850 zaposlenika, te preure enje kirurških sala u Županijskoj bolnici akovec, koje je u tijeku.

Prije otprilike godinu i pol u akovcu je priredio i višetjednu izložbu novih vizura akovca, posebno prostora nekadašnjeg kompleksa MT -a, danas potpuno zapuštenog, a nekad simbola Me imurja, prepoznatljivog i izvan granica Hrvatske.

Nova pri a o Me imurju prema svijetu U pokušaju da bivši prostor MT -a zaživi na nov i suvremen na in otišao je i korak dalje i ponudio ideju delikatesne tržnice kojom bi mogla zapo eti revitalizacija tog kompleksa.

Nije poanta u preseljenju postoje e akove ke tržnice sa stare na novu lokaciju, ve da se u središtu akovca stvori jedinstveni centar me imurskih i regionalnih poljoprivrednih proizvo a a i udruga, gdje bi doma i kupci, ali i gosti i turisti, na jednom mjestu imali cijelu paletu autohtonih me imurskih i regionalnih proizvoda i delicija.

Vizualni prijedlog izgleda budu e delikatesne tržnice

esto kupujemo loše strane prehrambene proizvode samo zato što naši nemaju pristup na police velikih trgova kih lanaca. Ovo bi bila jedinstvena prilika za plasman doma ih prehrambnih i povrtnih prosotora u srcu akovca.

I na kraju, ne manje važno, opet bismo stvaranjem moderne zatvorene tržnice s me imurskim i regionalnim proizvodima stvorili prepoznatljivi me imurski brend u srcu akovca, na istom mjestu odakle je nekadašnji tekstilni div MT širio pri u o Me imurju u svijet.

Svi koji bi dolazili u Me imurje i akovec mogli bi i kušati me imurske i regionalne okuse u srcu akovca.

Enogastronomija danas je važan turisti ki proizvod Potrebno je samo malo politi ke volje, buba u uho investitorima, da se ova ideja po eti ostvarivati, i davati multiplicirane rezultate za sve nas koji ovdje živimo. Na

ME IMURSKA ŽUPANIJA poziva na kandidiranje bespovratnih potpora

Javite se, na raspolaganju je 250.000 kuna za potpore u turizmu!

Me imurska je županija u tri godine provo enja projekta Turisti ke potpore su inancirala dvadeset razli itih turisti kih projekata, za koje je izdvojila 650.000 kuna. Ove godine za unaprje enje turizma osigurano je 250.000 kuna namijenjenih obiteljskim poljoprivrednim, izi kim osobama, obrtima, trgova kim društvima i drugim subjektima registriranima za turisti ku ili ugostiteljsku djelatnost. Zahvaljuju i potporama Županije, Me imurje je kao turi-

sti ka destinacija u 2014. godini oboga eno za sedam novih turisti kih proizvoda od 250.000 kuna, a provode ih Accredo, Bister, Spomenka Bacinger, Mirjana Biber, Rajko Dvanajš ak, Malo selo i Slad. Svi oni koji smatraju da svojom ponudom mogu unaprijediti turizam te proširiti dosadašnju ponudu na nivou Županije pozvani su da se do 31. ožujka odazovu na javni poziv za dodjelu bespovratnih turisti kih potpora, koji je objavljen na web-stranicama Me imurske županije. (BMO)

prostoru bivšeg MT -a potrebno je samo preokrenuti prvu “ciglu” u novom pravcu umjesto dosadašnjeg propadanja.

Bojan Perho posebno nam je istaknuo da je za izradu programa delikatesne tržnice uklju io autohtonu me imursku inteligenciju s podru ja programiranja turizma - Ivana Gori anca, poznatoga me imurskog dizajnera, turisti kog i kulturnog aktivista, i Rudija Grulu, direktora Turisti ke zajednice Me imurja i turisti kog djelatnika s dugim stažem.

Zajedno su htjeli konkretno isprogramirati tržnicu “novog doba”, tržnicu koja je gospodarski i turisti ki generator te korisno i ugodno mjesto susreta gra ana.

- Ovaj projekt radim ve etri godine. Zasad se za nju koristim izrazom ‘delikatesna tržnica’, no ona je daleko više od toga. Ona bi trebala na jednom mjestu objediniti sve lokalne male, srednje i velike

SJEVER IZVLA I Hrvats

Me imu Gordan Maras, ministar poduzetništva i obrta, u petak je došao u posjet Me imurskoj županiji i predstaviti poduzetni ki impuls, 33 konkretne mjere koje mogu pomo i poduzetnicima da budu konkurentniji i uspješniji narednih godina.

- Iznos koji im se za to stavlja na raspolaganje u cijeloj Hrvatskoj je 4,3 milijarde kuna i tri i pol puta je ve i nego prošle godine, a 12 ili 13 puta ve i nego 2012. go-

13. ožujka 2015.

ožio delikatesnu tržnicu unutar kompleksa MT -a ima regionalno zna enje i koje može biti generator razvoja Grada i regije.

Zašto ne bi bio dobar šoping-centar?

Arhitekt Bojan Perho : - Ne radimo gradsku tržnicu, ve predlažemo rješenje koje ima regionalno zna enje i koje može biti generator razvoja Grada i regije

prehrambene proizvo a e, bilo kao pojedince ili udruge - OPG-ove koji proizvode poljoprivredno-prehrambene proizvode (povr e, sirevi, zdrava hrana), mesare, vinare i druge vrste prehrambene ponude, te prehrambene proizvo a e iz drugih hrvatskih regija. Na taj na in bila bi i turisti ki zanimljiva. Koncept je da svaki prehrambeni proizvo a ili udruga ima zaseban prostor koji mu, osim same prodaje, omogu uje da, ukoliko to želi, organizira i degustaciju svojih proizvoda.

Istovremeno koncept predvi a i zonu restoranske pripreme hrane po prihvatljivim svakodnevnim cijenama, a koja se bazira isklju ivo na prehrambenim proizvodima koji se prodaju na tržnici na na in da to bude kvalitetno mjesto prehrane i susreta ljudi.

U okviru projekta predvi ena je klasi na zelena tržnica u obimu u kojem i danas egzistira te manji dio s tradicionalnim zanatima koji imaju suvenirsku prezentacijsku funkciju.

Kako se radi o tržnici u zatvorenom prostoru, ona je prostorno koncipirana na na in da pojedini njezini dijelovi mogu biti otvoreni radnim danom i do 22 sata, a petkom i subotom, ovisno o ambicijama ponuditelja, može funkcionirati do pono i i duže. Trebam istaknuti da mi ne radimo gradsku tržnicu, ve predlažemo rješenje koje

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

- Da pokrenemo spomenuti projekt reanimacije prostora bivše tvornice MT -a, mogli smo se baviti, umjesto programom delikatesne tržnice, prenamjenom tog prostora u šoping-centar, što bi se svakako puno lakše organiziralo i komercijaliziralo, ali kao stru njaci i gra ani izbjegavamo stvoriti konkurenciju drugim trgova kim sadržajima u centru grada.

Takvim pristupom stvorili bi nove probleme u centru grada, koji funkcionalno svake godine odumire. Ovakvom mješovitom reanimacijom prostora bivše tvornice MT a možemo dijelom ponovo vratiti život centru grada. isti e Bojan Perho .

- Gradona elnik Kova je, nakon toga kad mu je objašnjena situacija da se za bilo kojega ozbiljnijeg investitora treba izraditi urbanisti ki plan ure enja prostora prije projektiranja, prihvatio našu inicijativu da tvrtka URBIA d.o.o. kao dio svog ulaganja o kojem smo razgovarali još u listopadu prošle godine donese na Gradskom vije u odluku o izradi tog plana.

Da bude jasno, osobno sam se bez naknade tim prostorom bavio pet godina i nije mi bitno kako u i tko e ‘kapitalizirati’ taj projekt, no smatram da kao svjesni stru ni gra anin ovog grada, koji je uostalom relativno nekretninski i inancijski situiran, svojim prijedlozima dokazujem da mi je javna dobrobit ispred osobnog interesa, ali to radim i kao privatni poduzetnik. Kad bi se više ljudi na takav na in bavilo gospodarskim i kulturnim razvojem svog prostora, umjesto da samo razmišljaju o svojoj pla i ili pro itu, mogu e je da bi ovako mala lijepa zemlja s pametnim, ali politi ki podijeljenim, ljudima imala budu nost na velikom globalnom tržištu. (BMO)

3

STJEPAN KOVA , gradona elnik akovca, o investicijama i eventualnom preseljenju nove tržnice na prostor MT -a u centru grada

Sadašnja tržnica ide u rekonstrukciju, o novoj lokaciji možemo razgovarati - Idealno rješenje, no, nažalost, i najmanje vjerojatno, jest ono u kojem bi Grad akovec došao u posjed tog zemljišta bivšeg MT -a, te preko davanja prava gra enja ili prodaje, naravno, uz donesenu prostorno-plansku dokumentaciju, odre ivao što e se na tom prostoru nalaziti. Najvjerojatnije e sadašnji vlasnici taj prostor prodati investitorima ‘u dijelovima’. - kaže gradona elnik

Povoljna investicijska klima zahvatila je u Me imurju ne samo Prelog, koji u tome prednja i, nego i Op inu Sveti Martin na Muri, a u zadnje vrijeme i Grad Mursko Središ e. akovec je tradicionalno središte gospodarske ativnosti u Me imurju, jer je ovdje registrirana polovina svih me imurskih tvrtki, a i polovina gospodarske aktivnosti odvija se u akovcu. No ima li novosti vezanih uz investicije u akovcu te kako Grad akovec u tom kontestu razmišlja o najvrjednijem prostoru u središtu grada, razgovarali smo sa Stjepanom Kova kom, gradona elnikom akovca. * Što se doga a, ima li najava investitora na podru ju akovca i, ako ima, iz kojih djelatnosti?

- Naravno da ima, s investitorima razgovaramo na tjednoj bazi, a interesom stranih ulaga a za ulaganjem na podru ju akovca više sam nego zadovoljan, jer najviše upita ide prema otvaranju novih proizvodnih pogona u prera iva koj i metalskoj industriji.

U nekima od razgovora smo u poodmakloj fazi, poštujemo želju investitora da s time na izlazimo u javnost dok ne donesu kona nu odluku.

Ono o emu mogu govoriti je da e se kroz mjesec dana otvoriti CWS boco, prva proizvodna investicija na podru ju vojarne. Zemljište u akovcu kupila je i irma RB tehnika, radi izgradnje poslovne zgrade izvan središta grada. Firam koja radi softver za prozorske okvire, a kvaliteta te irme je u tome što zaposleni u njoj imaju tri puta ve u pla u od prosje ne u proizvodnji. I to je ono što ja želim - više irmi na podru ju akovca s podru ja IT tehnologija, a ima takvih jakih irmi na podru ju akovca.

Po etkom ožujka gra evinsku dozvolu za proširenje dobila je i Calzedonia, koja kre e u iz-

gradnju hale veli ine 12.500 etvornih metara. To je rezultat odjeka na gradsku odluku da investitori koji ve imaju odre enu infrastrukturu (kao što je to u slu aju Calzedonije) i zapošljava više od 15 djelatnika prilikom proširenja i dogradnje investicije imaju pravo na olakšice kod pla anja komunalnog doprinosa. Trenuta no još jedna tekstilna irma u akovcu planira proširenje kapaciteta.

Nemojmo zaboraviti i udio javnog sektora u ovogodišnjim investicijama, projekti aglomeracije akovec i aglomeracije Novo Selo na Dravi, koje omogu uju posao i prihod za našu gra evinsku operativu. Reference koje e ste i na ovim projektima omogu it e im uspješno kandidiranje i na takvim projektiam i u ostatku Hrvatske i regije koji e se tek graditi. Osobno mislim da e investicijski ciklus u Hrvatskoj trajati više od desetlje a. * Razmišljate li kao gradona elnik o revitalizaciji prostora bivšeg kompleksa MT -a i na koji na in Grad promišlja o tom prostoru?

- Nama je u interesu da se taj prostor revitalizira, normalno ne pod svaku cijenu.

Postoje poduzetnici, što strani, a što doma i uz strani kapital.

Konkretno mogu govoriti o jednoj švicarskoj grupaciji koja je zainteresirana za taj prostor.

Kao Grad na tom prostoru ne želimo više proizvodnju, nego mješovitu poslovnostambenu zonu. Unutar tog kompleksa postoji i prostor da se tu izmjesti i gradska tržnica. Podržavamo i taj projekt, ali na na in da to im manje košta Grad. Dajemo podršku tom projektu, ali inancijski ne mislimo pratiti nikoga u tom pogledu.

Mi emo ve na sljede oj sjednici Gradskog vije a pokrenuti proces izrade detaljnog plana ure enja tog pro-

Gradona elnik Stjepan Kova

stora, a njime predvidjeti što e se tamo nalaziti, time pokazujemo dobru volju poduzetnicima da smo im spremni iza i ususret. Mislim da je realno da e se na tom prostoru nešto po eti doga ati nešto kroz dvije godine.

Upravna zgrada MT -a u cijelosti je prodana, a sada preostaju prostori Krune i proizvodni prostori iza nje. U tom cijelom projektu ima prostora i za tržnicu zatvorenog tipa. Unato razmišljanju da Grad preseli tržnicu u taj prostor, ide se i u rekonstrukciju postoje e, na na in da se prvo riješi pod-parter koji se mora urediti unato preseljenju. To e trajati godinu dana. Ako ideja oko revitalizacije MT -a zaživi, sadašnja tržnica lako se može pretvoriti u jedan lijepi trg gdje bi gra ani tog dijela grada, gosti ili zaposleni mogli sjesti i odmoriti se. Taj mali poluzatvoreni trg idealan je prostor i za neke predstave te javne i dje je manifestacije.

Mišljenja sam da bi u središtu na prostoru bivšega proizvodnog kompleksa MT -a trebali prevladavati javni sadržaji koji e revitalizirati središte grada. To nije samo

pitanje kako e izgledati zgrade koje e se tamo nalaziti, ve je i pitanje urbanog identiteta smjera razvoja javnih sadržaja, gospodarstva, pitanja upravnog središta Županije. Tu emo svi, i gra ani i Gradska uprava i struka, polagati ispit te pokazati ho e li se akovec pro ilirati ili postati bezna ajni gradi iz kojeg ljudi odlaze. * Je li bilo interesa za ure enje tog kompleksa?

- Ima dosta interesenata za ulaganje u taj prostor, neki prijedlozi su bili i u javnosti.

Proces izrade DPU-a obuhvatit e sve zainteresirane, bit e javnih rasprava, radit e ga struka, te e u prvom planu biti interes gra ana akovca i samog grada. Mislim da ne trebamo žuriti, jer zbog vrijednosti i zna aja tog prostora za akovec kona no rješenje mora biti blizu idealnoga.

U središtu akovca imamo nekoliko prostora na kojima su se nalazili ili se još uvijek nalaze industrijski pogoni ili sadržaji za kojima danas više nema potrebe. Prostor bivšeg MT -a jedan je od njih. Ne trebam posebno govoriti da je rije o prostoru ije e ure enje odrediti konturu akovca za sljede ih stotinu godina, kao što je i kompleks MT -a to inio dok je tvornica još bila u funkciji.

Idealno rješenje, no, nažalost, i najmanje vjerojatno, jest ono u kojem bi Grad akovec došao u posjed tog zemljišta te preko davanja prava gra enja ili prodaje, naravno, uz donesenu prostorno-plansku dokumentaciju odre ivao što e se na tom prostoru nalaziti.

Najvjerojatnije e sadašnji vlasnici taj prostor prodati investitorima ‘u dijelovima’.

Tu su još i prostori bivše vojarne spojene sa starim sajmištem, bivše igralište MT -a, neki industrijski pogoni koji se nalaze u središtu grada...

Kao gradona elnik želim da za sve imamo prostorno-plansku podlogu, temeljenu na strateškim razvojnim dokumentima kako nas više investitori ili vrijeme ne bi stavljali pred gotov in. (BMO)

sku iz krize

rski izvoznici ponajviše doprinijeli ve em izvozu dine. - pohvalio se ministar Gordan Maras.

- Jako smo puno sredstava osigurali, a najviše ulaskom u EU, europskim sredstvima i kvalitetnim programiranjem prošle godine. Želimo to ljudima predstaviti u svim županijama, da bi imali transparentnu informaciju da se mogu na vrijeme pripremiti. Tako je predstavljanje mjera iz poduzetni kog impulsa u akovcu u zgradi Scheier pred

oko 130 poduzetnika održano u petak. Prvi natje aji na koje se mogu javiti poduzetnici kre u krajem ovog mjeseca. Time se želi još više potaknuti izvoz i investicije u malom poduzetništvu.

Ministar Maras je kazao da je gospodarski oporavak Hrvatske krenuo. Najbolje to pokazuje rast izvoza, koji je u odnosu na 2008. godinu ve i za 20 posto. Danas hrvatski mali i srednji poduzetnici izvoze 20 posto više nego

što su izvozili 2008. godine.

Najve i doprinos tome daju županije kao što su Me imurska i Varaždinska, koje su jako iskoristile ulazak Hrvatske u Europsku uniju, i mi želimo da se još dalje i još više razvijaju te više izvoze. I s te strane poticat emo proizvo a e. Svi oni koji imaju proizvode i usluge koji donose visoku dodanu vrijednost i zapošljavaju ljude imat e prioritet. - kazao je ministar Maras. Nakon predstavlja-

Ministar Maras u akovcu je predstavio poduzetni ki impuls

nja poduzetni kog impulsa poduzetnicima u zgradi Me imurske županije organizirano je i potpisivanje sporazuma s bankama za subvencioniranje kamata poduzetnicima u kojemu e zajedni ki sudjelovati i država i Me imurska županija. Time bi se poduzetnicima u našoj Županiji omogu ile znatno niže kamate na kredite i povoljniji pristup kapitalu za investiranje. (BMO)

Aktualno

4

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PRIJEVREMENI IZBORI u Op ini Strahoninec zakuhali se još više zbog prigovora Franje Lehkeca (HSS) PIŠE: VLASTA VUGRINEC

J

esu li prijevremeni lokalni izbori u Op ini Strahononec završeni u prvom krugu pobjedom široke koalicije predvo ene HSS-om, ipak e na kraju odlu iti Ustavni sud. Naime, nakon što je odbijen prigovor Županijskoga izbornog povjerenstva, koji je uputio Franjo Lehkec (HSS), na ra unanje postotaka dobivenih glasova, kandidat za na elnika kojem je trebao još samo 1 posto glasova da dobije izbore u prvom krugu žalbu je putem odvjetnika proslijedio najvišem tijelu u državi, Ustavnom sudu.

Zašto nije prošao Lehkecov prigovor?

Ustavni sud bi o svemu trebao odlu iti danas, me utim, vrlo je izgledno na osnovu obrazloženja koje je dalo Županijsko izborno povjerenstvo, na elu s predsjednikom Milkom Sambolekom, da je Op inska izborna komisija u Strahonincu ipak dobro izra unala pale glasove, te da e odluka o na elniku pasti u drugom izbornom krugu.

- Pojam ‘bira a koji su glasovali’ u konkretnom slu aju uklju uje sve bira e koji su pristupili glasovanju i koji su kao takvi evidentirani u izvatku iz popisa bira a (na na in da je zaokružen redni broj ispred imena i prezimena bira a), odnosno koji su glasovali temeljem potvrde za glasovanje nadležnoga državnog tijela (prema l. 59. st. 3.

Zakona o lokalnim izborima), a ne samo bira e koji su glasovali temeljem važe ih glasa kih listi a, kako to pogrešno smatra podnositelj prigovora.

Dakle, da bi kandidat za na elnika (Op ine Strahoninec) pobijedio u prvom krugu glasovanja, bilo je potrebno da ostvari apsolutnu ve inu glasova svih bira a koji su glasovali u prvom krugu (trebao je dobiti više od 50 % glasova bira a koji su glasovali). Kako je kandidat Franjo Lehkec (podnositelj prigovora) u prvom krugu dobio 625 glasova, a ukupno je glasovalo 1258 bira a (navedene injenice podnositelj prigovora ne osporava), to je on ostvario postotak od 49,68 % glasova (omjer broja dobivenih glasova i broja svih bira a koji su glasovali). Stoga je Op insko izborno povjerenstvo Op ine Strahoninec pravilno izra unalo postotak dobivenih glasova, kako za podnositelja prigovora, tako i za ostalo dvoje kandidata za na elnika Op ine Straho-

Županijsko izborno povjerenstvo potvrdilo drugi krug za na elnika Što se ti e Op inskog vije a, velika koalicija na elu s HSS-om dobila je 601 glas ili 48,78 %, lista SDP-a 426 glasova ili 34,58 % te HRAST 205 glasova ili 16,64 %. Pretvorimo li to u mandate, HSS s partnerima ima ve inskih 7 vije ni kih mjesta, SDP 4, a HRAST 2 ninec, budu i da je utvr ene postotke izra unalo temeljem omjera broja dobivenih glasova kandidata i broja svih bira e koji su glasovali.

Nastavno, Op insko izborno povjerenstvo Op ine Strahoninec pravilno je utvrdilo da na izborima za na elnika Op ine Strahoninec nijedan kandidat nije dobio potreban broj glasova - više od 50 % glasova bira a koji su glasovali, te da e se na temelju l. 95. st. 1. Zakona o lokalnim izborima održati drugi krug glasovanja, s time da se u drugom krugu glasovanja izbor obavlja izme u dva kandidata s najve im brojem glasova. U odnosu na drugi krug glasovanja na lokalnim izborima, ovo Izborno povjerenstvo može samo upozoriti na lanak 97. st. 1. Zakona o lokalnim izborima, prema kojem je u drugom krugu glasovanja izabran kandidat koji dobije ve i broj glasova bira a koji su glasovali. Stoga za pobjednika drugog kruga glasovanja na lokalnim izborima nije ni bitan postotak dobivenih glasova, ve je pobjednik onaj kandidat koji dobije ve i broj glasova.

Kako se podnositelj prigovora poziva i na okolnost da se prilikom izbora za op inska vije a nevaže i listi i ne ubrajaju u izborni rezultat, valja kratko re i da je to to no. Naime, pre-

- Za nas su izbori gotovi. Dobili smo natpolovi nu ve inu u Op inskom vije u te 50,21 % glasova za na elnika. - naglasio je na izvanrednoj presici Franjo Lehkec iz HSS-a, u društvu predsjednika stranke Vidovi a i predstavnika HNS-a, ali, po svemu sude i, ipak e pobjedu morati potvrditi u drugom krugu ma izri itoj odredbi l. 84. st. 1.

Zakona o lokalnim izborima, pravo na sudjelovanje u diobi mjesta u predstavni kom tijelu jedinice imaju liste koje na izborima dobiju najmanje 5 % važe ih glasova bira a, a prema stavku 2. istog lanka, broj lanova predstavni kih tijela jedinice koji e biti izabran sa svake kandidacijske liste tako er se utvr uje na osnovu broja važe ih glasa kih listi a. Me utim, radi se o razmjernom izbornom sustavu, pa navedeno nije ni od kakvog zna aja u postupku izbora za izvršno tijelo jedinice lokalne i podru ne (regionalne) samouprave, koji se provode ve inskim izbornim sustavom.

- piše izme u ostaloga u obrazloženju Županijskoga izbornog povjerenstva kojim je odba en Lehkecov prigovor.

Od 2293 bira a Op ine Strahonoinec u nedjelju, 8. ožujka njih 1258 ili 54,81 posto izašlo je na prijevremene izbore za lanove Op inskog vije a, op inskog na elnika i njegovog zamjenika u Strahonincu.

Prema prvim i neslužbenim rezultatima, objavljenim

od strane Županijskoga izbornog povjerenstva, nijedan od tri kandidata za vode u poziciju nije dobio potrebnu ve inu. Franjo Lehkec (HSS), bivši na elnik iza kojeg stoji velika koalicija stranaka: HSS, HNS, HDZ, HSLS, Re ormisti i MS, osvojio je 625 glasova ili 49,68 %. Iza njega je Sanja Krištofi iz SDP-a s 433 glasa ili 34,42 %, dok je Markus Pili , kandidat HRAST-a, osvojio 187 glasova ili 14,86 %. Što se ti e Op inskog vije a, velika koalicija na elu s HSS-om dobila je 601 glas ili 48,78 %, lista SDP-a 426 glasova ili 34,58 % te HRAST 205 glasova ili 16,64 %. Pretvorimo li to u mandate, HSS s partnerima ima ve inskih 7 vije ni kih mjesta, SDP 4, a HRAST 2. Izlaznost je bila vrlo dobra. Od 2295 bira a, na izbore je izašlo njih 258 ili 54,81 %.

HSS: Glasovi bira a za izbor na elnika nisu se dobro ra unali No, još u izbornoj no i koalicija predvo ena HSS-om po ela je osporavati rezultate upiru i

prstom u na in zbrajanja glasova i izra unavanja postotaka za izbor na elnika.

- Mi u HSS-u itekako smo zadovoljni rezultatima kako za Op insko vije e, tako i za na elnika. - rekao je u ponedjeljak Zoran Vidovi , predsjednik me imurskog HSS. - No analiziraju i rezultate uo ili smo sitnu, ali i bitnu, pogrešku. Naime, kod ra unanja postotka za na elnika Op insko izborno povjerenstvo uzelo je u obzir sve listi e, i važe e i nevaže e, što je protivno tuma enju Ustavnog suda. S druge strane, kod izra unavanja postotka za OV ra unali su se samo važe i listi i. Ako se za izbor na elnika odbaci tih 13 nevaže ih listi a, Franjo Lehkec odnosi pobjedu u prvom krugu s 50,21 %. Stoga smo uložili prigovor DIP-u.

Prema neslužbenim in ormacijama, u Op inskom povjerenstvu priznali su pogrešku, no, kako su rekli, bilo je ve prekasno za ispravak jer su rezultati ve izašli u javnost.

- Za nas su izbori gotovi.

Dobili smo natpolovi nu ve inu u Op inskom vije u te 50,21 % glasova za na elnika. - naglašavao pak je “novi/ stari” na elnik Franjo Lehkec iz HSS-a.

- Nadam se kako e DIP uvažiti našu žalbu na rezultate Op inskoga izbornog povjerenstva, ako ne prije, onda zbog nepotrebnog troška drugoga izbornog kruga. Istina, nisu se trebali dogoditi ni ovi prijevremeni izbori. - izgovorio je Franjo Lehkec, dosadašnji na elnik Op ine i kandidat široke koalicije na elu s HSSom, dan poslije prijevremenih izbora u Strahonincu, na ije je rezultate kao Hrvatska selja ka stranka nositelj koalicije od 7 stranaka uložila prigovor.

Me utim, vjerojatno od prigovora, odnosno žalbe, ne e biti

13. ožujka 2015. ništa, pa e Lehkec svoju pobjedu ipak morati potvrditi u drugom krugu.

U SDP-u nezadovoljni odnosom HNS-a i prljavom kampanjom I dok se koalicija koncentrirala na pisanje prigovora DIP-u, u SDP-u su žalili što prvi krug za SDP nije završio onako kako su planirali i o ekivali, tim više što su izbore inicirali njihovi vije nici. Naime, slobodno se može re i da su potu eni do koljena.

Izgubili su i ono što su imali. Od 8 mandata u Vije u, dakle apsolutne ve ine, spali su na svega 4 vije nika. A do mjesta na elnika imaju tek slabašne, reklo bi se vrlo male, šanse u drugom krugu, jer bilo bi veliko iznena enje da se preokrene tako velika prednost iz prvog kruga.

Me utim, nikad ne reci nikad i tako idu u drugi krug i u SDP-u.

- Prvo zahvaljujem svima koji su izašli na izbore. - prokomentirao je doga aje Mladen Novak, predsjednik me imurskog SDPa. - Odaziv je bio visok, posebno poslije ciklusa predsjedni kih izbora, oko 55 %, što je poanta demokracije. Rezultati za SDP jesu, naravno, mogli biti puno bolji.

Izgubili smo Vije e, na elnika ne, jer ga nismo ni imali. Nažalost, ide se u drugi krug, što e biti dodatni trošak, ali demokracija košta.

Novak je tako er dodao: Što se ti e rezultata, žao mi je što je prljava kampanja HSS-a i HDZ-a ipak uvjerila ljude da ne treba glasovati. SDP je nastojao promovirati program, nastojao je re i što je napravio i što misli napraviti u sljede e dvije godine.

Druga se strana bazirala na napadanje i širenje neistina, da budem blag, i to je ovaj put upalilo.

Ono što mi je posebno žao jste to što se grupaciji HSS-HDZ priklju io i HNS. Ali to je lokalna sredina pa tu više do izražaja dolaze nekakvi me usobni odnosi, a ne viša politika. Tako da emo, što se ti e ostalih poslova, razgovarati. Što se pak ti e drugog kruga, svjestan je kako SDP nije u povoljnoj situaciji budu i da je razlika izme u njihove kandidatkinje Sanje Krištofi i HSSovog Franje Lehkeca dosta velika. Ali, kako kaže, maraton se tr i do kraja i pred njima su još dva tjedna. U politici to je relativno kratko, ali i dugo.

- Mi imamo što za re i. Možda malo promijenimo na in prezentacije onoga što mislimo re i pa emo vidjeti. U politici se nikad ne predaje, posebno kad ti se nudi druga šansa. - zaklju io je na kraju.

POGLED ODOZDO

U Hrvatskoj na starima svijet ostaje P

ostojala je sintagma - hrvatska šutnja. Sada isto šutimo, ali svatko tko može glasuje nogama. Glasovanje rukama gra anima u Hrvatskoj nije u novijoj povijesti donijelo nikakvih ozbiljnih poboljšanja. Tako su oni, pou eni stanjem u prošlosti, shvatili da su žrtve buntovnika bile uzaludne, pla ena cijena previsoka, a promjene nemogu e. Zbog toga je u Hrvatskoj jako teško o ekivati gr ki scenarij: pobunu i divljanje na ulicama, a kamoli protivljenje diktatima

Europske unije, bankara i javnih usluga. Hrvati protestiraju na tiši, ali pogubniji, na in. Glasuju nogama. Mladi i obrazovani odlaze. S jedne strane imamo strahovito visoku nezaposlenost me u mladima, a s druge strane odljev mladih koji su u prilici oti i. Tako u Hrvatskoj na starima svijet ostaje, jer, ako ih mladi nisu napustili i otišli u inozemstvo, sjede doma nezaposleni i žive od žicanja starijih. vdje ak i kada se zaposle me imurska prosje na

O

pla a mladom ovjeku ne osigurava gotovo ništa osim malo ve eg džeparca. To mlade prisiljava da ostaju zarobljeni u vremenu vje itih tinejdžera. Mladima je ponu ena samo perspektiva na odre eno vrijeme, jer im se samo takvo zapošljavanje nudi. Mladi ovjek u najboljem slu aju zna što može planirati u roku od godinu dana, rijetko duže. A kakvi se to životni planovi mogu kovati uz takvu neizvjesnost? oma i poslodavci nisu poželjno mjesto za mla-

D

de. Pokazuje to, nažalost, i naša potraga za poželjnim poslodavcima. Kao da su u zemlju propali. Da tražimo negativne primjere, bili bismo zasuti pri ama. Ali nama su od životne važnosti potrebna pozitivna iskustva. e su nam se usta osušila od ukazivanja na to da emo skoro, vrlo skoro postati zemlja - groblje za slonove. U njoj e, kad mladi odu, ostati samo ostarjelo, bolesno i socijalno ugroženo stanovništvo koje ne može glasovati nogama, jer nije po-

V

željno za zapošljavanje preko granice. A kod ku e ih ne e imati tko izdržavati. udu nost kao da je ve potrošena, a dugovi nagomilani. Zdravi razum pita emu služi takva država iz koje gra ani bježe, jer u njoj nema ni ega sadržajnog osim prirodnih ljepota. oliti ke garniture samo iz mandata u mandat gomilaju probleme, a ne nalaze rješenja. Ispada da su najtalentiranije za uhljebljivanje na državnim jaslama. Sanja li itko iz realnog sektora o tome koga bi od politi ara rado zaposlio u svojoj firmi, izuzimam one koji žive od rada svojih firmi.

Naša politika je toliko bolesna

B P

Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr

da vrvi od doktora. Jesu li oni ušli u politiku misle i da je neka izlje iva bolest, ali su se usput i oni njome zarazili i umjesto lije nika i sami postali bolesnici?

13. ožujka 2015.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

TOMISLAV KARAMARKO došao na 25. obljetnicu me imurskog HDZ-a uvjeren u pobjedu Tomislava Karamarka za PIŠE: BOŽENA MALEKOCI-OLETI FOTO: ZLATKO VRZAN

T

omislav Karamarko, predsjednik HDZ-a, prije po etka proslave 25. obljetnice osnivanja HDZa u Me imurju održao je konferenciju za novinare, na kojoj se osvrnuo na nekoliko aktualnih tema: na netom održani zajedni ki sastanak predsjednice Republike i premijera na Vije u za nacionalnu sigurnost, ali i na o ekivanja od me imurskog HDZ-a na predstoje im parlamentarnim izborima.

- Volio bih da Vije e za nacionalnu sigurnost bude napokon u funkciji. Za vrijeme gospodina Josipovi a bavili su se gotovo bezna ajnim stvarima.

Volio bih da se po nu baviti ozbiljnim problemima. Vjerujem da e gospo a predsjednica nametati te probleme i teme za sljede e sjednice Vije a za nacionalnu sigurnost. Nacionalna sigurnost Hrvatske de initivno je ugrožena, - naglasio je Karamarko - jer mi sad imamo neke nove oblike ugroza o kojima treba razgovarati.

Spomenut u samo jednu - sto tisu a odseljenih ljudi iz Hrvatske! Ja mislim da je to tema o kojoj treba razgovarati ak i na tom polju. To nije nužno samo gospodarski problem, ve mi gubimo i stanovništvo.

U pitanju je i mogu i terorizam, zbivanja na Bliskom istoku. Nadam se da su naše službe spremne i u tijeku doga aja, jer sve drugo bilo bi jako loše.

Za sigurnosne službe kao da ih treba depolitizirati.

Komentirao je i Vladino odustajanje od poreza na promet nekretnina,

Proslavljena 25. obljetnica me imurskog HDZ-a Me imurski HDZ je u etvrtak, 12. ožujka u Centru za kulturu proslavio 25. obljetnicu Hrvatske demokratske zajednice u Me imurskoj županiji. Pjesmom do pobjede i strana kim zastavama stvarana je pobjedni ka atmosfera. Dvorana Centra za kultruru bila je puna. Na proslavu je uz predsjednika Tomislava Karmarka došao i tajnik stranke Miljan Brki , saborski zastupnici Sun ana Glavak i Ivan Domagoj Miloševi , Milan Kova , jedan od utemeljitelja HDZ-a, i bivši tajnik Ivan Jarnjak. Posebno su pozdravljeni i me imurski veterani HDZ-a: Vjekoslav Jazbec, Ivan Hranjec, Marijan Ramuš ak, Vladimir Ivkovi i mnogi drugi.

Za predsjednika HDZ-a HNS više ne postoji, a SDP je stran ica koja se raspada!

“Me imurske novine” pitali smo što o ekuje od me imurskog HDZ-a na predstoje im parlamentarnim izborima. Odgovorio je: - O ekujem dobar, bolji rezultat! posto pojedina no kao stranka i ispred smo SDP-a nekih 18 posto, možda ak i više, i sve to mora se re lektirati i na stanje u ovoj županiji. HDZ sada ima veliki prostor. HNS se sada raspada. To je stranka koja više ne postoji. Ovdje je nešto predstavljala kao i u Varaždinskoj Županiji. SDP isto ne postoji, to je jedna interesna skupinica, mala sektica koja je u stanju raspadanja. Ne vjerujem da naši gra ani, nakon što im ponudimo naš program oporavka i progresa Hrvatske u gospodarskom smislu, ne e to prihvatiti. Pogotovo u ovom kraju koji je poznat po malom i srednjem poduzetništvu, a mi emo upravo tako akcentirati naš program, zato ne vidim zašto i gra ani ove Županije, vrijedni ljudi, ne bi prihvatili ono što emo im mi uskoro ponuditi – rješenje izlaska iz krize.

Za parlament o ekuju ve i broj mandata od lijevog bloka

Tomislav Karamarko, predsjednik HDZ-a, održao je konferenciju za novinare s nogu

kazavši: - Izbori da su pred vratima.

Vlada nam je sve ‘simpati nija i simpati nija’ i nudi nam sve više i više. To je jedna od uspješnijih Vlada u Europi - pa potjerali su samo 100.000 ljudi iz Hrvatske i samo 13 kvartala im pada BDP. - kazao je Karamarko. - Spustili su broj radnih mjesta na ispod 1,3 milijuna, to je rekord. Na jednog penzionera imamo 1,2 zaposlenih. Na deset penzionera 12 zaposlenih, dok je u jednoj Njema koj ili nekim drugim zemljama 19 ili 20 zaposlenih na jednog penzionera. Izbori su blizu i Vlada e sve više dijeliti te lažne šarene bombon i e, ne bi li opet prevarila ovaj narod i izborila za sebe drugi mandat. Zato koriste i ameri ke

PR-ovce, jer im nude rješenja kako bi poboljšali svoj lik, ali oni im ne mogu dati gospodarski program. - poru io je Karamarko.

Bolji rezultat HDZ-a i u Me imurju Tomislava Karamarka za “Me imurske novine” pitali smo što o ekuje od me imurskog HDZ-a na predstoje im parlamentarnim izborima.

- O ekujem dobar, bolji rezultat. Mi smo svjesni poteško a koje ima HDZ u ovoj Županiji godinama. Svjesni smo da smo dugo bili u drugom planu, rekao bih, me utim, HDZ naprosto raste, juriša. Mi smo u ovom trenutku na 36,37

Proslava 25. obljetnice HDZ-a napunila je dvoranu Centra za kulturu akovec

Darko Horvat, predsjednik me imurskog HDZ-a, o o ekivanjima me imurskog HDZ-a za parlamentarne izbore kazao je da zadnje dvije i pol godine rade na okrupnjavanju koalicijskog potencijala. - Mi smo spremni na rezultat koji je na razini ovoga što je predsjednik Karamarko rekao. O ekujemo na parlamentranim izborima ne samo u Me imurju, ve u tre oj izbornoj jedinici, kona no ve i broj saborskih mandata od lijeve koalicije.

Na pitanje koje su to slabosti zbog kojih HDZ nije bio dovoljno prepoznat u Me imurskoj županiji, Darko Horvat je kazao: - Nova garnitura, koja je unutarstrana ke izbore na nacionalnoj razini dobila prije dvije i pol, tri godine, vratila se me u narod, postala dio naroda i on e to znati vratiti na ovim parlamentrnim izborima. Postali smo dio bira kog tijela, danas više nema razlike me u onima bogatima i siromašnima, koji znaju i ne znaju. HDZ gradi svoj koalicijski potencijal na sebi sli nima, ali možda i ne toliko sli nim strankama ovdje u Me imurskoj županiji. Ali ono ega svi moramo biti svjesni jest to da je naš politi ki konkurent SDP. Kada se ovdje vodi politi ka borba, tada su to dvije dijametralno suprotne ideološke stranke, a svi ovi sateliti koji se u jednom trenutku naslanjaju jedanput na HDZ, a drugi put na SDP, kroz ove dvije i pol godine napuštaju koaliciju sa SDP-om i polako postaju koalicijski potencijal HDZ-a. - kazao je Darko Horvat.

5

ME IMURSKI REFORMISTI u humanitarnoj akciji za Vukovar

Prikupili veliku koli inu hrane Narodna stranka - Reformisti Me imurja pridružila se humanitarnoj akciji prikupljanja hrane i školskog pribora za socijalnu samoposlugu Duga u Vukovaru u organizaciji Udruge vukovarskih branitelja i logoraša Me imurja.

Tako su me imurski Reformisti donirali veliku koli inu prehrambenih namirnica, hrane za djecu te više od sto kilograma krumpira kako bi pomogli Vukovarcima i njihovoj socijalnoj samoposluzi. Pohvalivši ovu humanitarnu akciju me imurske Udruge vukovarskih branitelja i logoraša, naglasili su potrebu za osnivanjem socijalne samoposluge i u gradu akovcu te se osvrnuli na podržanu saborsku inicijativu o izmjeni Zakona o PDV-u na doniranu hranu, kako bi se poduzetnicima omogu ilo doniranje hrane bez pla anja poreza, ime bi se sprije ilo da se godišnje nepotrebno baci 400.000 tona hrane, a u velikoj bi se mjeri pomoglo sve ve em broju onih kojima je to potrebno. (mn)

Reformisti Me imurja snažno su se angažirali u ovoj akciji

HSLS Me imurske županije

Izbori u Stranonincu nepotrebno isprovocirani

- HSLS zahvaljuje gra anima Strahoninca na iskazanoj potpori na prijevremenim, a sasvim nepotrebno isprovociranim, izborima. - poru io je Josip Grivec, predsjednik me imurskog HSLS-a. - Iako smo kao dio pobjedni ke koalicije itekako zadovoljni rezultatima izbora, nismo sretni što je uop e došlo do njih. To su potpuno nepotrebni troškovi te gubljenje vremena, energije i odmaganje normalnom funkcioniranju Op ine. Nažalost, pove ale su se i tenzije me u politi kim akterima, a to se prenosi i na gra ane, što nije dobro, pozivamo sve na smirivanje napetosti i djelovanje u interesu Strahoninca, a osobne i strana ke interese treba zaboraviti. - apelirao je Josip Grivec u ime me imurskog HSLS-a. (BMO)

GLOBALNO I LOKALNO

Živjeti 500 godina Z

nanstvenici kažu da e se ljudski život za dvadesetak godina, kad se prona u nove metode lije enja raka, mo i produljiti i do 500 godina života. Današnji na in lije enja raka kemoterapijom tada e biti smatran kamenim dobom medicine. ko su te prognoze to ne, mnogi od danas živu ih ljudi do ekat e gotovo vje nost, mo i e živjeti znatno

A

dulje nego su ikada pretpostavljali. okazi ve postoje, znanstvenici instituta za istraživanje starenja Buck u Novatu u Kaliforniji produljili su životni vijek crva na ljudski ekvivalent od 400 do 500 godina uz pomo dvije genetske mutacije. ni tvrde da e nanoroboti i mutacije gena poboljšati ovjeka do te mjere

D O

da više ne e biti homo sapiens, ve nešto drugo, ovjekstroj, ili stroj- ovjek, drugim rije ima, nešto poput kiborga, a ra una se da e se ra unalni roboti osamostaliti za tridesetak godina. Svi ala li se nekome ta budu nost ili ne, ona, ini se, polako dolazi, umjetni udovi ve se mogu pokretati mislima. o otvara mnoge eti ke i bioeti ke dileme, a naj-

T

važnije postaju one sasvim ljudske. Najprije, tko e imati pravo živjeti pola milenija.

Odgovor je: onaj koji ima više novca. Ve i danas zdravstvene usluge postaju sve skuplje. o tome e bogati živjeti gotovo vje no, a siromašni brzo umirati. Tu ne e biti pravde ni jednakosti me u ljudima, a neki se bioeti ari ve danas zgražaju u kakvo to društvo idemo ili možda srljamo. Isplati li se živjeti u takvom društvu? rugo, ukoliko jednog dana i prona emo na-

P

D

ine produžiti svim ljudima život na 500 godina, koje društvo to može izdržati?

Po sadašnjim standardima odlazi se u mirovinu nakon etrdeset godina rada, a zamislite samo masu umirovljenika koji bi mogli živjeti nekoliko stotina godina.

Onih koji rade bit e sve manje u odnosu na one koji dugo žive, pa prijeti kolaps socijalnog društva. Dilema je mnogo. Može li netko raditi etiristo godina, a zadnjih stotinu godina biti u mirovini. Je li to kvaliteta

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

života? Po nekima jest, po drugima možda, po tre ima možda i nije. Nije lako igrati se boga, a upravo smo na tom putu.

Gospodarstvo

6

13. ožujka 2015.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ŠTO U INITI nakon što te više nitko ne e, nikome nisi potreban i ostaneš bez posla, govori primjer Krištanov anke Nade Farkaš

Ispunio joj se mladena ki san

S 52 godine otvorila radionicu kola a PIŠE: Vlasta Vugrinec FOTO: Zlatko Vrzan

O

vogodišnji Me unarodni dan žena za 52-godišnju Nadu Farkaš iz Krištanovca itekako je bio dan za slavlje. Bio je to dan, nakon podosta godina, koji je opet mogla obilježiti kao žena koji pridonosi društvu, svojoj obitelji, bio je to dan koji je obilježila u ispunjenju svoga mladena kog sna. Naime, samo nekoliko dana ranije otvorila je svoju radionicu kola a u akovcu, radionicu o kojoj je snivala još od rane mladosti. Iako po struci kuharica, spletom životnih okolnosti završila je u slasti arstvu, u carstvu kola a i torti. No, mladena ki san nije ostvaren onako polako, stjecanjem godina iskustva, odricanjem i stavljanjem novca sa strane. Bilo je to, blago re eno, biti ili ne biti. Bila je to odluka o pove anju još jednog broja više na Zavodu za zapošljavanje, ostati doma i krenuti u bezuspješnu potragu za poslom u 50-im godinama života, kada te više nitko ne e i nikome više nisi potreban.

Nema predaje, bez obzira na životne okolnosti Ostati doma uz bolesnog i nepokretnog supruga na teret djeci. Sjediti doma za stolom i

proklinjati nesretnu sudbinu, život... No, ona nije bila takva.

- Dvadeset i pet godina radila sam u nekadašnjoj akove koj Gradskoj slasti arnici. - po ela je svoju ispovijed gospo a Nada. - Pekli smo kola e, torte, služili mlade i stare, zaljubljene parove, gospo e i gospodu.

Još se sigurno mnogi sje aju tadašnjih kremšnita, šampita, zagreba kih kocki, legendarne saherice... No, zatvaranjem te slasti arnice sve se raspalo.

Bez posla ja, bez posla suprug.

Radila sam otada štošta. Po godinu-dvije, dva-tri mjeseca, sad tu, sad tamo. Konobarila, brala jabuke, grož e, da bi se

RAFAELO-TORTA - 12 komada pe t-keksa - oko 100 ml mlijeka - 2-3 žlice ruma - 50 g kokosovog brašna

BISKVIT: - 10 bjelanjaka - 200 g še era - 1 vanilin-še er - 1 prašak za pecivo - 100 g brašna - 150 g kokosovog brašna

KREMA: - 4 pudinga od vanilije - 1,2 l mlijeka - 100 g maslaca - 100 g še era u prahu - 500 ml slatkog vrhnja

SACHER-TORTA Nada Farkaš pokrenula je vlastitu radionicu kola a

nakratko na tri godine skrasila tu, u akove koj Slatkarni. U me uvremenu je i suprug pao u krevet. Sre om, djeca su odrasla i krenula svojim putem.

No, ni posao u Slatkarni nije dugo potrajao. Nakon svega tri godine rada gazda se odlu io umiroviti, zatvoriti radnju, a shodno tome ona put Zavoda za zapošljavanje. Istina, kaže, gazda joj je ponudio da preuzme radnju i nastavi posao, no tada joj je to bilo onako, zadnja pomisao.

- Kaj ve, - nastavlja dalje stalno mi se to pitanje motalo po glavi dok sam se išla odjaviti.

Bila sam na raskrsnici, zbunjena što i kako dalje. Preuzeti Slatkarnu, kako, odakle po eti. Biti doma, uz minimalnu naknadu.

Tražiti posao, gdje. Mislim si, ni mlad i , ško lovani ne mog u do

posla, a gdje u ja s 50 i kusur godina. Spakirati stvari i oti i van ne dolazi u obzir. Nisam više mlada, imam obitelj, imam supruga o kojem moram brinuti.

Zbrku u mojoj glavi riješili su na Zavodu ponudivši mi pomo putem sredstava za samozapošljavanje. Bila su to sredstva o kojima nisam ništa znala, nisam u tom trenutku ni znala za njih. Uhvatila sam se za slamku spasa i pomislila - idem probati, pa kaj bude da bude. Uzet u tih 25.000 kuna i krenuti u posao o kojem sam potiho sanjala i nadala se da u ga jednom, u nekoj budu nosti, i pokrenuti.

I doista, u mjesecu studenom prošle godine ispunila je i predala sve potrebne papire, a po etkom ožujka po ela i živjeti svoj san. Ponovno pe e kola e svih vrsta, moderne, starinske, sa uvala je recepte i kremšnita i šampita i zagreba kih kocki.

Radi punom parom i doslovno i u prenesenom smislu. Naime, iz njene pe nice doista izlazi aromati na para puna mirisa vanilije, okolade, kokosa i ostalih

slasti arskih aroma. Oblikuju se torte svih oblika, obi ne okrugle, srcolike, na jedan, dva, tri, pet katova. Ukrašavaju se šlagom, kremom, cvije em, trakama i trakicama. Naprosto, puna života i elana tr i po radnji od pe nice do hladnjaka, od oraha, preko maka, do kokosa, pekmeza i vo a.

A krajnji proizvod svega - fini, lijepi i prelijepi doma i kola i.

Vesela ona, vesela obitelj, ali i kupci njenih kola a.

- 12 žumanjaka - 22 dag še era - 28 dag margarina - 28 dag otopljene okolade Miksaj i dodaj snijeg od 12 bjelanjaka, še er, brašno i sve zajedno sjedini u glatku smjesu.

Ohla eni biskvit premaži marmeladom od marelice i prelij okoladnom glazurom.

Ništa mi nije teško - Zasad u po etku radim sve sama i ništa mi nije teško.

No, s vremenom, kako e se posao uhodavati, namjeravam zaposliti još jednog djelatnika.

Iako sam ve 28 godina u slasti arstvu, i dalje mi je najve i izazov me imurska gibanica, no polako i to savladavam. Najsretnija sam kad ispunim dje je želje po pitanju ro endanske torte. Svaki slasti ar mora biti spreman na bujnu dje ju maštu, likove iz crti a, bajki ili filmova.

Nema tog novca koji može nadoknaditi one razroga ene o i,

onaj bljesak u njima, onaj osmijeh na licu djeteta kad vidi moju kreaciju. I tada vidi da nisam tu uzalud, da svojim radom nudim i drugima radost i veselje. Nadam se kako u tako i dalje te da u na ovom mjestu ostati do zaslužene mirovine.

Gospo a Nada iznenadila je i nas prekrasnim tortama, za koje smo dobili i recepte.

TRAŽIMO NAJPOŽELJNIJE POSLODAVCE U ME IMURSKOJ ŽUPANIJI

Vi predlažete i birate kod koga je zadovoljstvo raditi OVINA” AKCIJA “ME IMURSKIH N

Dosta nam je biti na za elju Hrvatske po niskim pla ama! To ne doprinosi ugledu, statusu ni prihodu županije.

TRAŽIMO POZITIVNE PRIMJERE! Povjerite nam ime rme/poslodavca u Me imurskoj županiji u kojoj ste doživjeli pozi vno iskustvo ili imate saznanja da zavrje uje u i na listu najpoželjnijih u Me imurskoj županiji.

Trebamo dobre primjere kako bismo pokazali da je odgovorno poslovanje mogu e i da postoji.

POZIVAMO VAS DA SE UKLJU ITE U NAŠU AKCIJU Pozivamo Vas da nama i javnosti predstavite poslodavce koji odgovorno posluju i cijene svoje radnike ispla uju i im dostojne pla e, vode brigu za njihove obitelji i djecu, osiguravaju dobre uvjete rada i pozitivnu radnu klimu, jer im je stalo do kvalitete života svojih radnika i sredine u kojoj djeluju.

svijest da gospodarski rast nije sam sebi svrhom. Ne smije služiti boga enju uskog sloja pojedinaca, ve mora biti u službi unaprje enja cijele zajednice.

Dobre pla e doprinose ve em zadovoljstvu gra ana, jer im omogu uju sadržajniji život, a ne samo rad za golu egzistenciju. Zadovoljni gra anin je zdraviji i produktivniji radnik, a op ina ili grad koji živi od poreza na njegovu ve u pla u može planirati kvalitetniju nadgradnju, je tinije i bolje vrti e, besplatan prijevoz djece u škole, stipendije za u enike i studente, pomo umirovljenicima i potrebitima te ure enija naselja.

KAMO SLATI PRIJEDLOGE Svoje prijedloge s navedenim razlogom zašto nekoga predlažete pošaljite nam na mail:

najposlodavac@mnovine.hr Sada moramo oti i korak dalje. Odsko iti sa za elja po pla ama jer to kvari sliku

Me imurske županije kao ure ene i poželjne županije.

Potrebno je stvoriti uvjete

rada na koje bi zaposleni u me imurskom gospodarstvu bili ponosni. Želimo izgraditi

najposlodavac@mnovine.hr Identitet predlaga a moramo znati, ali, ako Vi to ne želite, ne emo ga javno objaviti.

AKCIJA TRAJE DO KRAJA STUDENOGA OVE GODINE.

13. ožujka 2015.

2015.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

7

DAVID ŠTAMPAR odnedavno je novi predsjednik me imurske udruge vinara Hortus Croatiae

Pušipel je odli an i treba postati zaštitni znak Me imurja - Svi mi vinari, naši dužnosnici, župani, gradona elnici, na elnici, turisti ki radnici i drugi koji predstavljaju naš kraj trebali bismo prije svih vina isticati pušipel, a zajedno s njim i meso z tiblice, turoš, rno olje kao naše prepoznatljive doma e me imurske proizvode PIŠE: DEJAN ZRNA FOTO: ZLATKO VRZAN

D

avid Štampar, mladi sljednik vinarske tradicije u obitelji Štampar iz Svetog Urbana, posebice svoga oca, poznatoga me imurskog vinara Bojana Štampara, novi je predsjednik udruge najboljih me imurskih vinara Hortus Croatiae. Tako e odsad vodstvo me imurskih vinara biti spoj mladosti i iskustva, jer je dosadašnji predsjednik Zdravko Dvanajš ak preuzeo mjesto zamjenika predsjednika.

David ovjek Štamparna elSvaki novi nom mjestu uvijek donosi neke nove, svježe ideje, elan i viziju. Kakve su smjernice djelovanja i planovi Davida Štampara kao novog predsjednika Hortus Croatiae, porazgovarali smo na prigodnom druženju uz ašicu-dvije pušipela o kojem je jako puno rije i bilo i tijekom razgovora za naše novine.

Imamo izvrstan omjer kvalitete i cijene vina • Kakva je situacija s me imurskim vinima, kako se razvija vinarstvo u Me imurju?

— Situacija je dobra, puno bolja nego je to bila prije, primjerice, petnaest-dvadeset godina, kada smo bili na po etku. Me utim, najvažnije je prvenstveno da i dalje osnažujemo vinsku kulturu u Me imurju, jer ona je još uvijek nedovoljno prisutna.

Posebice kad su u pitanju naša kvalitetna i vrhunska vina, jer smatram da smo, kad su u pitanju kod nas najpopularnija ‘gemišt-vina’, dosegnuli jedan visoki nivo kvalitete.

Sada trebamo napraviti korak dalje, još više poraditi na promociji naših buteljiranih vina koja su, po meni, najvažnija za naše daljnje osnaživanje na tržištu, jer ne možemo se mi probijati dalje, izvan Me imurja i Hrvatske, ako ne budemo prepoznatljivi kod ku e kad su kvalitetna vina u pitanju. Ne smijemo biti sramežljivi, nemamo razlog da se ne pohvalimo s našim vinima na svakom mjestu i prilici, po-

sebice kad je u pitanju pušipel, koji bi trebao poznati zaštitni i prepoznatljivi brend Me imurja kao vinarskog kraja. Izvrsna je stvar što mnogi vinski znalci kažu da imamo odli an omjere kvalitete i cijene vina, jer to je danas vrlo važno na svim tržištima u situaciji kada je kriza, a mnogi imaju napuhane cijene, koje ne prate kvalitetu.

• Kako kažete, na dobrom ste putu. O ito se vide povratni rezultati ulaganja proteklih godina kako biste imali što kvalitetnija vina, to je vidljivo po sve ve em interesu za me imursko vino, a zasigurno je na tom putu bila važna i uloga udruge me imurskih vinara Hortus Croatiae, iji ste novi predsjednik. Što bi trebalo u initi da se napravi korak dalje?

— Puno se toga ve dosad odradilo kad je naša udruga u pitanju i smatram da samo treba neke ve poznate i dogovorene aktivnosti dodatno osnažiti u mjesecima i godinama koje slijede. Kao što stalno

- Izvrsna je stvar što mnogi vinski znalci kažu da imamo odli an omjer kvalitete i cijene vina ovih dana isti em, to je istovremeno djelovanje na tri ‘terena’: Me imurja, Hrvatske, te Europe i svijeta, plus pušipela. Što se ti e Me imurja, treba i dalje prvenstveno raditi

Kako pušipel u initi prepoznatljivim me imurskim brendom?

• Stalno isti ete pušipel kao ono vino oko kojeg se treba sve vrtjeti kad su me imurska vina u pitanju.

Me utim, još uvijek to nije to, mnogi ipak pre eriraju druga vina. Kako do i do toga da pušipel postane glavni me imurski vinarski brend i je li to mogu e?

— Pušipel je projekt koji smo svi prihvatili u Hortusu i moramo još više poraditi na njegovom brendiranju. S obzirom na to da sve naše buteljke

Pušipela Classica nose istu etiketu, smatram da bismo trebali donijeti pravilnik kojim bi ga na neki na in uni icirali kad je u pitanju visina alkohola i drugo.

Sada imamo jako puno razli itih pušipela i to predstavlja problem u njegovom plasmanu kao našega zajedni kog prepoznatljivog brenda. Tako er bih želio da se uvede još jedna kategorija pušipela, koji e se stvarati samo u boljim godinama, te precizirati budu nost oko pjenušca od pušipela.

na kulturi pijenja vina, posebice kvalitetnog vina. Druga važna stvar kada je u pitanju doma i teren jest dodatno osnaživanje vinskog brenda pušipela koji još uvijek nije saživio, kao ni drugi naši autohtoni proizvodi. Zna i, svi mi vinari, naši dužnosnici, župani, gradona elnici, na elnici, turisti ki radnici i drugi koji predstavljaju naš kraj, koji rade na njegovoj promociji, trebali bismo prije svih vina isticati pušipel, a zajedno s njim i meso z tiblice, turoš, rno olje, kao naše prepoznatljive doma e me imurske proizvode.

Nemamo se ega sramiti, dapa e, kad su ti proizvodi u pitanju i oni moraju biti u prvom planu na svim našim doma im manifestacijama, od Urbanova, Porcijunkulova

i drugih, kao i u svakodnevnoj ponudi naših restorana i drugih ugostiteljskih objekata.

Istovremeno po istom principu trebamo nastupati u nacionalnim medijima i specijaliziranim asopisima kojima trebamo otvoriti još više vrata hrvatskog tržišta, posebice Dalmacije. Tu je jako važno da budemo prisutni obavezno, i to zajedni kim nastupom na dva najvažnija vinska festivala, u Zagrebu i Splitu (DWE Split, Festival hrane i vina u zagreba koj Areni i Vinocomu u Zagrebu).

Tridesetak me imurskih vinara u Hortusu Croatiae • Kakva je situaciji u Hortusu, koliko je vinara uklju eno u rad udruge?

— Ima nas sve više, sada nas je oko 35, a pozvao bih i druge, jer mi koji smo se uklju ili i koji smo unutra držimo se nekih ‘pravila igre’ kako bismo proizveli što kvalitetnije vino, a od onoga što mi radimo imaju koristi svi koji proizvode

vino u Me imurju. Dobro je da se uklju io i Podrum Štrigova – Agrome imurje.

Otkako je Mihaeal Fran i na elu Podruma, pokazali su inicijativu da se priklju e.

Uglavnom, pozivam u udrugu sve zainteresirane vinare, mi smo otvoreni za sve one koji žele raditi na kvaliteti i promociji me imurskog vina i vinarstva.

Preporuke vinskih znalaca • Kako proširiti glas o kvaliteti našeg vina u Hrvatskoj i šire?

— Tu je jako važno još bolje povezivanje s onima ije se mišljenje cijeni kad su hrvatska vina u pitanju, ne samo kod nas, nego i u inozemstvu, poput Saše Špiranca. Ve imamo sve više upita i narudžbi izvana, iz inozemstva, za naša vina, a upravo su ti vinski znalci oni kojima se obra aju trgovci vinima i traže preporuke. Bilo bi dobro do i i do nekih svjetski poznatih vinskih znalaca, poput Michela Rollanda ili Roberta Parkera, pokušati ih dovesti k nama, da probaju naša vina.

Naravno, treba pokušati što eš e nastupati i na vinskim festivalima i drugim sli nim manifestacija u svi-

jetu, posebice na onom najve em, u Londonu, raditi još više na povla enju sredstava iz fondova, bolje se povezati s Hrvatskom gospodarskom komorom oko nastupa u inozemstvu, jer to sigurno može otvoriti put me imurskim vinima prema van. Samo sve to treba biti još osmišljenije i organiziranije nego je to sada slu aj, jer imamo dobra vina, ali i ono što je tako er važno otkako je nastupila kriza – konkuretne cijene.

• U našim podrumima, osim pušipela, ima i puno drugih vinskih aduta, dame, naprimjer, najviše vole popiti muškat. Kako pomiriti tu injenicu da imamo puno dobrih kvalitetnih vinskih sorti s brendiranjem odre enog vina po kojem bismo trebali biti prepoznatljivi?

— Imamo jako puno dobrih vina i svaki vinar ima neke svoje vinske adute koji iska u u njegovoj ponudi. Me utim, smatram da bismo se morali, kad je u pitanju nastup prema vanjskim tržištima, posebice u inozemstvu, bazirati na nu enju pušipela i eventualno još jednog vina. Prema sadašnjem zanimanju, primjerice, iz Skandinavije ili ak Japana (ovih je dana naše vinare obilazio upravo jedan japanski trgovac vinima) i kvaliteti koju posjedujemo smatram da bi to trebao biti sauvignon i da bi to trebao biti prioritet kad je u pitanju plasman naših butelja prema vani. Sauvignon bi zasigurno mogao biti naš veliki inozemni adut.

Za Urbanovo želimo da u prvom planu bude degustacija vina • Kakvi su planovi vinara za Urbanovo, koje se ve isprofiliralo kao najve i estival vina na sjeveru Hrvatske?

— Mi vinari željeli bismo da na Urbanovo prvenstveno do e što više naših me imurskih i hrvatskih ugostitelja, trgovaca vinom, pozivam ih i ovom prilikom, jer ih nema u broju kakvom bismo mi željeli i, naravno, krajnjih potroša a, gostiju iz Hrvatske i inozemstva da upoznaju naša vina.

Želimo da u prvom planu bude degustacija vina svih vinara koji sudjeluju na festivalu, da svi koji do u isprobaju, degustiraju što više vina. Stoga emo uvesti za ovogodišnju priredbu tzv. stopere, kako bi u prvom planu bila degustacija vina i sve ono što je vezano uz kušanje vina, a da u drugom planu festivalske dvorane gdje se predstavljaju vinari bude nekakva zabava i sli no.

Zajedno sa Županijom, koja je glavni organizator, Op inom Štrigovom, turisti kim zajednicama i svima drugima koji sudjeluju u organizaciji naravno da emo poraditi na svemu drugome kad je ova manifestacija u pitanju, posebice na brendiranju spoja vina i turizma.

• esto kad je u pitanju kvalitetno brendiranje i pozicioniranje me imurskih vina nedostaje i zajedništvo, još bolja suradnja na doma em terenu. Možemo li napraviti korak dalje?

— Sigurno da možemo.

I mi u Hortusu moramo biti proaktivni, predstaviti Županiji, gradovima, op inama, turisti kim zajednicama, medijima i svima drugima što mi želimo, koji su naši ciljevi, jer ako to drugi ne budu znali onda naravno da nema potrebne sinergije kako bi zajedni ki nastup na odre enim projektima bio što bolji i kvalitetniji.

• Kakva je budu nost me imurskih vina?

— Nemamo se ega bojati jer, vjerovali ili ne, kvalitetnog vina nedostaje na našem tržištu. Samo moramo otvoriti putove proboja našeg vina kako do doma ih potroša a, tako i vanjskih, jer sve je ve i interes upravo za ono što mi imamo – vina iz malih i srednjih vinarija, i te koli inske narudžbe jesu takve da ih mi možemo zadovoljiti. Mi imamo proizvod, imamo kvalitetu i dobru cijenu. Treba nam osmišljeniji nastup i zato e jedan od mojih prvih prijedloga tako er biti da uvedemo još viši nivo predstavljanja naših vina, profesionalniji pristup, kako bi naša vina postala pravi hit kako u Hrvatskoj, tako i vani.

Kroz Međimurje

8

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

13. ožujka 2015.

JAVNI APEL SESTRE poginuloga u prometu Mihaela Roba

O

tvorenim pismom javnosti, ali i pozivom da se gra ani pridruže koloni sje anja, koja e se održati ovu subotu, obratila se Petra Rob iz Vratišinca, sestra nedavno tragi no poginulog Mihaela Roba, koji je svoj život izgubio na cesti kod Svetoga Križa. Cijela e obitelj, s prijateljima i svima drugima koji žele dati podršku, ovu subotu, 14. ožujka, kao javni apel i gra anima i nadležnim službama za povisivanje odgovornosti za doga anja na cesti, posjetiti mjesto Mihaelove pogibije. Samo pismo Mihaelove sestre Petre prenosimo u nastavku u cijelosti: - Devetog velja e oko 16 sati moj mla i brat Mihael krenuo je na posao kao i svaki dan.

Vremenski uvjeti bili su loši, ali vozio se on ve po svakakvom vremenu.

Na cesti izme u Šte anca i Sv. Križa voza kamiona, koji se vozio iz smjera suprotno od Mihaela, zbog neprilago ene brzine izgubio je kontrolu nad vozilom te prešao na Mihaelovu stranu ceste, pri emu je došlo do direktnog sudara dvaju vozila.

U 16.35 sati moj brat na mjestu je preminuo u svojoj 27. godini života. Dorian, Mihaelov sin, sa svojih godinu i pol dana ostao je bez tate, Dajana je ostala bez supruga, naši roditelji ostali su bez svoga drugog djeteta, a moja starija bra a i ja ostali smo bez našeg Mišija, kako smo ga svi zvali.

Još uvijek se svi pitamo kako je mogu e da se to dogodilo, kako u samo jednom trenu život može poprimiti sasvim druga iji smisao. ovjek snuje, a Bog

Petra Rob apelira na ve u preventivnu odgovornost u prometu

Iz Ivanovca u subotu kre e kolona sje anja za ve u sigurnost u prometu odre uje. Kada me ljudi pitaju kakav je bio Mihael, uvijek ga opišem istim rije ima: poštenja ina, borac, ovjek an eoske naravi koji opravdano nosi ime arkan ela Mihaela.

Kao vjerska obitelj vjerujemo da Mihael bdije nad nama i trajno je prisutan u svemu što inimo zbog njegova snažnog utjecaja koji se nastavlja, iako fizi ki nije prisutan me u nama. Ogor ena sam spoznajom da se tragedije na cestama do-

ga aju svakodnevno, da svakodnevno obitelji ostaju bez sinova, o eva, supruga, bra e.

Nije dužnost samo zakonodavnih tijela postupati usred ovakvih tragi nih doga aja, smatram da je dužnost svih nas da osvještavamo jedni druge i sami sebe da smo pozvani na maksimalnu odgovornost i oprez kada sjedamo za volan.

Dužnost je onih koji održavaju ceste osigurati u svakom trenutku najbolje mogu e uvjete

za smanjenje rizi nih situacija, dužnost je voza a teretnih vozila da u svojim grdosijama ne predstavljaju opasnost za voza e osobnih automobila.

Vi svojom ulogom možete doprinijeti osvještavanju ljudi i prenošenju poruka.

U subotu, 14. ožujka 2015. u 16 sati u Ivanovcu (kraj ulice Josipa Broza u smjeru Šte anca) sastat e se lanovi Mihaelove obitelji, prijatelji i brojni drugi te sa svije ama i bijelim cvije-

em mirno po i prema mjestu gdje je Mihael stradao.

Kao što sam spomenula ranije, Mihael je bio snažna i impresivna osoba i nastavit e sa svojom svrhom i dalje, stoga želimo ljudima prenijeti poruku da smo svi odgovorni za živote na cesti, a u tome možete i Vi pomo i.

Javno okupljanje je prijavljeno, u skladu sa Zakonom o javnom okupljanju, nadležnoj policijskoj upravi. O na-

šem nastojanju obaviješten je župan Matija Posavec, koji je iskazao svoju podršku, te ravnateljica Županijske uprave za ceste, kao i varaždinska ispostava Hrvatskih cesta. Tako er e o istome biti in ormiran i ministar pomorstva, prometa i in rastrukture Siniša Hajdaš Don i . Molim Vas da budete dio društvene svijesti i odgovornosti. Za Mihaela. - poru ila je njegova sestra.

CRNA KRONIKA UBIJEN PRIMJERAK ZAŠTI ENE VRSTE POZOR – na pješa kom prijelazu biciklisti kod Murskog Središ a moraju gurati bicikl jer u protivnom, ako i Što je vidra bila kriva da je usmr ena? stradaju, oni su krivi Na Trgu Eugena Kvaternika, u poslovnici za otkup zlata, dva nepoznata muškarca uz prijetnju pištoljem i primjenom tjelesne snage izvršila su razbojništvo nad zaposlenicom

PONOVLJENI SCENARIJ nove plja ke, kao što je bila ona prije mjesec dana u centru akovca

Jesu li na djelu serijski plja kaši?

Nakon dviju plja ki u istom danu po etkom velja e - nova plja ka u akovcu.

U poslovnicu za otkup zlata u ponedjeljak su upala dva maskirana muškarca koji su uz fizi ku silu i prijetnje pištoljem od zaposlenice iznudili par desetaka tisu a kuna.

- Devetog ožujka u 20.37 sati u akovcu, na Trgu Eugena Kvaternika, u poslovnici za otkup zlata dva nepoznata muškarca uz prijetnju pištoljem i primjenom tjelesne snage izvršila su razbojništvo nad zaposlenicom, kojom prilikom su ukrali nekoliko desetaka tisu a kuna.

Opis po initelja: jedan od po initelja visine oko 180 cm, ja e tjelesne gra e,

obu en u tamniju jaknu, na glavi je imao kapulja u i povez preko usta, a na rukama rukavice, dok je drugi po initelj bio obu en u tamniju odje u, tako er s kapulja om na glavi, te je u ruci držao ruksak.

Za po initeljima policija intenzivno traga, te e protiv njih podnijeti kaznenu prijavu Županijskom državnom odvjetništvu u Varaždinu.

S obzirom na sli an obrazac plja ke, ne bi bilo udno da su u akovcu nakon serijskog plja kaša, kojeg je policija uhitila tek nakon deset godina, ponovno na djelu, ali ovaj put dvojica plja kaša koji tako opet izazivaju strah i nesigurnost u našem kraju. (mn)

U poljskom predjelu kod Murskog Središ a polovicom velja e na ena je strvina ustrijeljene vidre. Doga aj je policiji prijavila Javna ustanova “Me imurska priroda”.

- U utorak, 10. ožujka Policijska uprava me imurska zaprimila je obavijest nadležne Javne ustanove za zaštitu prirode da je dana 18. velja e

ove godine, u polju nedaleko od Murskog Središ a, prona ena strvina vidre (zašti ena životinjska vrsta). Razudbom (obdukcija leša životinje) utvr eno je kako je vidra usmr ena vatrenim oružjem. O doga aju e se podnijeti posebno izvješ e Op inskom državnom odvjetništvu u akovcu. - izvijestila je policija. (n )

NEOBI NA SMRT kod Vrtnog naselja u Kotoribi

Pao u kanal i ostao mrtav

Biciklist zaradio prijelom i kaznu usprkos tome što je pregažen U utorak, 10. ožujka nešto prije podneva sati na raskrš u Trga Eugena Kvaternika i Ulice kralja Tomislava dogodila se teška prometna nesre a u kojoj je starija muška osoba, voze i se na biciklu i oduzevši prednost osobnom vozilu na pješa kom prijelazu, zadobila prijelome kostiju. Biciklist se, naime, pokušao provesti biciklom preko pješa kog prijelaza umjesto da je sišao s njega i gurao ga preko ceste (takvo se djelo ina e kažnjava s 500 kuna). Postariji je biciklist ujedno oduzeo prednost voza ici srednjih godina za volanom automobila koja se kretala od

rotora prema Masarykovoj pa je došlo do sudara u kojem je biciklist odba en na kolnik i bio pritom teško ozlije en. Intervencijom Hitne preba en je u bolnicu, gdje mu je ustanovljen prijelom bedrene i kosti lakta.

Na oba su sudionika provedeni i alkotestovi, koji su ispali negativni, a postupak biciklista e i i u posebno izvješ e za op inskoga državnog odvjetnika u akovcu.

Ovo je upozorenje svima onima koji se voze biciklom preko pješa kog prijelaza, jer tada više nisu u prednosti prolaza, kao što bi bio slu aj da ga guraju ili kao što su pješaci. (n )

Nesretni Oršuš završio je u kanalu kod drvenog mosta u Kotoribi

U srijedu ujutro u potoku kod Vrtnog naselja u Kotoribi prona eno je tijelo Damira Oršuša (ro . 1971. godine).

Pregled mrtvozornika ustanovio je da nema tragova nasilne smrti, a nad tijelom e ipak biti provedena obdukcija u akove koj bolnici.

-Jedanaestog ožujka u 6.20 sati u Kotoribi, nedaleko od Vrtnog naselja, u potoku zvanom Kotoripski kanal kod drvenog mosta prona eno je

mrtvo tijelo Damira Oršuša, ro enog 1971. godine, iz Kotoribe. Provedenim o evidom te mrtvozorni kim pregledom utvr eno je kako je smrt nastupila uslijed loma vratne kralježnice, dok na tijelu nisu prona ene druge vidljive ozljede koje bi upu ivale na smrt kao posljedicu kaznenog djela.

Tijelo je prevezeno na Odjel patologije Županijske bolnice u akovcu radi vršenja obdukcije. - priop ila je policija. (n )

Biciklist se pokušao provesti biciklom preko pješa kog prijelaza, umjesto da je sišao s njega (takvo se djelo kažnjava s 500 kuna kazne) i teško nastradao

13. ožujka 2015.

RAZGOVOR S POVODOM PIŠE: ROBERTA RADOVI

akov anin dr. Sven Pal tre a je generacija lije nika u uglednoj akove koj obitelji. Dvadeset i šestogodišnji mladi lije nik boravio je u našem gradu promoviraju i kampanju o razumnoj i odgovornoj upotrebi antibiotika zajedno sa studentima Medicinskog fakulteta Sveu ilišta u Rijeci i Zagrebu, lije nicima HLZ-a Me imurske Podružnice i djelatnicima Zavoda za javno zdravstvo Me imurske županije, stomatolozima i drugim zdravstvenim djelatnicima. Kampanju Reci NE antibioticima prati i edukativna slikovnica koju je osmislio i uredio upravo Sven Pal još kao student Medicine u Rijeci, gdje je uz zahtjevan studij pronalazio uvijek dovoljno vremena, volje i želje za dodatne aktivnosti: - Završio sam medicinu, protekli tjedan je bio zadnji dan obaveznoga pripravni kog staža, državni ispit ide uskoro i onda po injem raditi.

Medicinski sam fakultet završio u Rijeci, tijekom studija bio sam predsjednik Studentskog zbora Sveu ilišta u Rijeci i Medicinskog fakulteta, dok sam na me unarodnoj razini bio lan Upravnog odbora Europskog udruženja studenata medicine. Za svoj sam doprinos primio i Rektorovu nagradu za studentski aktivizam na Sveu ilištu u Rijeci.

• Sve više Me imuraca studira u Rijeci, koja je od prepoznatljivoga lu kog grada posljednjih godina poprimila pe at suvremenoga europskog sveu ilišnog grada. Kako je biti me imurski student u Rijeci?

- Što se ti e same Rijeke, ljudi imaju krivu percepciju.

Kad se Rijekom samo prolazi, zapažaju se dimnjaci i industrija, pa svi odmah pomisle da je to ružan grad. Rijeka je odli an spoj pozitivne atmosfere i ogromnih prilika za projekte i rad u svim segmentima, kulturnim, stru nim, znanstvenim. Posljednjih godina ima sve više me imurskih studenata kako na medicini, tako i na drugim fakultetima.

To se posebice vidi u vrijeme blagdana, kada redovito par buseva ide natrag za Rijeku.

Me imurski studenti odli no se snalaze. De initivno su jedni od najaktivnijih studenata na Sveu ilištu. Zasad (koliko znam) još uvijek nema formalne udruge me imurskih studenata u Rijeci, kao što je u

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

9

AKOV ANIN DR. SVEN PAL, idejni za etnik i urednik slikovnice “Kako je Ješko pobijedio prehladu”

Moramo se boriti protiv nerazumne uporabe antibiotika!

Zagrebu, ali redovito se organiziraju me imurske fašte u Rijeci. Naši se studenti uglavnom drže zajedno i pomažu jedni drugima, kod smještaja i sli no. Sa studentima u svakako nastojati nastaviti kontakt kroz Alumni Medicinskog fakulteta. A kako od 13. ožujka startam i kao asistent na fakultetu, zasigurno u ostati u toku sa studentima.

• Cjeloživotno u enje i konstantna edukacija potreba je i odgovornost svakog lije nika. Još kao student išli ste na dodatnu edukaciju u Sjedinjene Ameri ke Države?

- Bio sam na edukaciji u Americi dva puta. Prvo sam bio 2013. godine u Rochester General Hospital u Rochesteru temeljem projekta razmjene studenata mjesec dana, a prošle 2014. tako er sam mjesec dana bio u Houstonu u Houston Methodist Hospital. Uvjeti rada, što se ti e opreme, inancija, mogu nosti svakodnevne edukacije, mnogo odska u od naših prilika.

Me utim, specijalizanti i mladi lije nici rade od pet ujutro do kasnih popodnevnih sati samo kako bi se dokazali. Nedostaje možda ipak jedna komponenta društvenog života. Velika je napetost, užasno se puno radi i nedostaje slobodnog vremena.

Amerika je lijepa, pa, iako svi volimo mnogo raditi, tamošnji život ne daje mnogo vremena za druge aktivnosti.

Zašto vrijedi ostati u Hrvatskoj?

• Prema Vašem iskustvu i spoznajama, kakva je opremljenost ameri kih bolnica u odnosu na Hrvatsku i hrvatske uvjete u zdravstvu? Ima li u Americi problema s nabavkom lijekova ili bolni ke opreme?

- Moram priznati da se u Americi nismo susretali s poteško ama u nabavci lijekova ili bolni ke opreme, dapa e, tamo uz sve nužne potrebe postoje i simulatori za vježbu, cijele sobe opremljene kako bi lije nici i studenti u slobodno vrijeme mogli vježbati npr. šivanje i mnoge druge prakti ne stvari. S druge strane, u Americi nema svatko zdravstveno osiguranje, velik broj ljudi ima ogromne dugove prema bolnicama, a nerijetko moraju razmišljati ho e li si priuštiti nekakvo lije enje ili hranu. Neke bolnice ipak imaju odre en postotak predvi en za lije enje ‘pro-bono’, me utim, naši su zdravstveni sustavi podosta teško usporedivi.

• Sve više svjedo imo odljevu kvalitetnih lije nika iz Hrvatske u inozemstvo. Kakve su Vaše poslovne ambicije, što želite specijalizirati i gdje nastaviti profesionalnu karijeru?

- Trenutno me interesira rad na fakultetu i prijavljivat u se na natje aje za specijalizaciju. Planiram ostati još

Da Vinci robotski sustav za minimalno invazivne operacije

Dr. Sven Pal želi profesionalnu karijeru razvijati u našoj zemlji

uvijek u Rijeci, koja mi se svi a kao grad, i iskoristiti sve mogu nosti koje mi rad na fakultetu daje. A onda emo vidjeti.

Smatram da postoji dovoljno prostora za promjene nabolje te da se sve više obra a pažnja na mlade lije nike i njihovo mišljenje, što je ipak relativno optimisti an, ali vrijedan, arugment za ostati u Hrvatskoj. Što se ti e specijalizacije, vidjet u što e se raspisivati od natje aja, zasad me nekako ponajviše interesira dje ja kirurgija i ginekologija.

• Idejno ste osmisli i uredili slikovnicu ‘Kako je Ješko pobijedio prehladu’. Što Vas je potaknulo na taj projekt?

- Po upisu na fakultet relativno sam se brzo (senzibiliziran prije svega još od ku e) uklju io u javnu kampanju prof. Vlahovi -Pal evski o podizanju svijesti o pravilnoj uporabi antibiotika. S obzirom na to da je, kao što to obi no biva, kampanja temeljena na dijeljenju letaka, sapuna i vo a na rije kom Korzu, ipak mi je nedostajao jedan segment uklju ivanja mla e populacije u samu kampanju, odnosno možda ak i odgoja populacije od najranije dobi u tom smislu. Došao sam na ideju izrade te slikovnice, koja je zaista dobro prihva ena i otišla je u sve vrti e u Hrvatskoj. Svake godine tiskamo dodatnih par tisu a primjeraka.

Djeca su je odli no prihvatila. S našim Pinklecima smo napravili i kazališnu predstavu ‘Kako je Ješko pobijedio prehladu’, koja je odigrana više od etrdeset puta samo prošle godine. Ima i drugih tema za izradu slikovnica, primjerice, higijena ruku, higijena zubi, pravilna prehrana i svakako bi se i tu moglo napraviti nešto, pa se nadam da e se i novi projekti uskoro ostvariti.

• Zašto i kada antibioticima re i NE, kako biti razuman u njihovom korištenju?

- Imam osje aj da sve više raste svijest o odgovornom korištenju antibiotika. Ove smo godine pokrenuli i Facebook stranicu: Prehlada ili gripa – reci ne antibioiticima, koja je u relativno kratkom vremenskom periodu imala veliki odjek. Problem je što antibiotici ne djeluju na viruse koji uzrokuju prehladu ili gripu. Me utim, upravo kod takve iracionalne uporabe antibiotika bakterijama dajemo mogu nost da razviju otpornost na antibiotike i inimo veliku štetu, jer emo se dovesti u situaciju da više ne emo imati mogu nost lije iti bolesti uzrokovane bakterijama. Doveli smo se u situaciju da antibiotici, koji su bili doista jedno revolucionarno otkri e, naprosto nisu više djelotvorni protiv nekih otpornih bakterija.

Antibiotici ne mogu izlije iti gripu Kako postupati kad prepoznamo simptome gripe ili prehlade, ravnateljica Zavoda za javno zdravstvo Me imurske županije Marina PayerlPal, dr. med., specijalistica medicinske mikrobiologije i parazitologije, Svenova majka, savjetuje: - Vrijeme je gripe. To je virusna infekcija. Uzro nici te bolesti jesu virusi, na koje antibiotici ne djeluju. Ona se manifestira visokom temperaturom, op im lošim stanjem, glavoboljom. Najbolje je ostati u krevetu, snižavati temperaturu, uzimati puno teku ine.

Uzimanje antibiotika u prvoj fazi bolesti gripe nikako nije poželjno jer ono ne e ni skratiti bolest ni ubrzati izlije ene, a može pogodovati razvoju otpornosti bakterija na antibiotike. Preporu ujem svima koji imaju simptome gripe da ne uzimaju antibiotike na svoju ruku, a u slu aju trajanja tih simptoma dulje od tri dana potrebno je javiti se svome lije niku te tek uz pregled i konzultaciju s lije nikom, ako je potrebno, može se lije enje nastaviti uz antibiotike.

• Tre a je godina kampanje. Bilježe li se pomaci u odgovornosti i svjesnosti potrebe uzimanja antibiotika?

- Pratim rezultate kampanje na nivou Hrvatske i u drugim sredinama i sigurno postoji poveznica izme u uloženog truda i senzibiliziranja javnosti. Na podru ju Me imurske županije vide se rezultati u blagim sniženjima potrošnje antibiotika.

Gledano na nivou Hrvatske, još se ipak ne može govoriti o zna ajnom trendu i padu potrošnje antibiotika. To je dugotrajan posao koji zahtijeva sustavan i kontinuiran rad da bi se došlo do zadovoljavaju ih rezultata, do kojih e, nadamo se, do i. Putokaz i primjeri su nam neke europske zemlje koje su krenule s izrazito snažnim kampanjama i gdje se bilježe vrlo pozitivni rezultati.

Dr. Marina Payerl-Pal: - Na nivou Hrvatske još se ipak ne može govoriti o zna ajnom trendu i padu potrošnje antibiotika

AKCIJA: ZAUSTAVIMO GLAUKOM

Me imurci upozorenja o tihom ubojici vida ozbiljno shvatili Glaukom je podmukla bolest koja odnosi vid, zbog koje je devedeset Me imuraca oslijepilo. Povišeni o ni tlak siguran je znak te bolesti, koja se naj eš e javlja u srednjoj životnoj dobi, nakon etrdesete godine života. Kad nam zatrebaju nao ale za itanje, to je prvi znak da treba kontrolirati o ni tlak. U utorak se i u

našoj Bolnici provodila akcija ranog otkrivanja glaukoma, na koju su bili pozvani svi koji ulaze u životnu dob kada bi ih glaukom mogao pogoditi. Da su Me imurci ozbiljno shvatili upozorenja dr. Dragutina Turka, šefa O nog odjela Županijske bolnice akovec, pokazali su nevjerojatno dugi redovi za pregled na prvom katu no-

voga bolni kog paviljona, gdje su se pregledi obavljali. Red za pregled stvorio se ak dva sata prije predvi enog termina za preventivne preglede.

- Osnovna i najteža komplikacija glaukoma je gubitak vida, uslijed propadanja vidnih niti i vidnog živca te na kraju sljepo a. - upozorio je dr. Dragutin Turk. - Glaukom je drugi

po redu uzrok sljepo e u svijetu. O ni tlak došli su provjeriti i gradona elnik akovca Stjepan Kova sa zamjenicima Mariom Medvedom i Romanom Bogdanom, te tako dali podršku akciji. Me imurski župan pak se odazvao predavanju dan ranije u zgradi Scheier, koje je održano za lije nike obiteljske medicine. (BMO)

Red za pregled o nog tlaka

10

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

MURSKO SREDIŠ E i naselja uz državnu cestu D209 traže zaobilaznicu i brzu cestu izvan naselja

617 potpisa protiv teškoga teretnog prometa ispod prozora!

Ispred župana Posavca i gradona elnika Srpaka ukori eni su potpisi peticija protiv teretnog prometa pod prozorima ku a

Od ulaska Hrvatske u EU promet po državnoj cesti koja od akovca vodi prema Murskom Središ u pove an je za 150 posto. Do 1. srpnja 2013. godine tom je prometnicom prometovalo do 5000 teretnih vozila, a u prosincu prošle godine tom je prometnicom prošlo oko 15.000 teretnih vozila. Statistika se iz mjeseca u mjesec mijenja za tisu u vozila gore-dolje, ovisno o gospodarskim aktivnostima i godišnjem dobu.

- kazao je Dražen Srpak, gradona elnik Murskog Središ a, na konferenciji za novinare, na koju je došao i župan Matija Posavec, ali i predsjednici mjesnih odbora naselja uz cestu. Peticiju protiv teretnog prometa dva metra ispod prozora potpisalo je ukupno 617 gra ana iz Murskog Središ a, Sitnica, Štrukovca, Žiškovca i Slemenica. Peticija e se dostaviti predsjednici Republike Hrvatske, predsjedniku Vlade Republike Hrvatske, Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture, Ministarstvu vanjskih poslova, Ministarstvu unutarnjih poslova i Hrvatskim cestama radi upoznavanja nadležnih institucija s problemom teretnog prometa.

- Daljnje pove anje prometa može se o ekivati, naro ito

kad se ukine Schengen. - kazao je Srpak.

U ožujku prošle godine u Ministrstvo prometa upu eno je pismo s objašnjenjem svih problema stanovnika uz državnu prometnicu, a odgovor je bio da e se stanje na prometnici pratiti te da e se poduzeti sve mjere u smislu ograni enja brzine prometa na 40 km na sat kroz glavnu murskosrediš ansku ulicu uz este kontrole i, ako te mjere ne bi dale rezultate, onda e se po eti s aktivnostima za izgradnju zaobilaznice Murskog Središ a, novog mosta preko Mure i brze ceste prema akovcu.

- Unato ograni enju brzine prometa i u estalim kontrolama, teretni promet nije se smanjio. Me imurska županija inancirala je zbog toga idejno rješenje zaobilaznice Murskog Središ a, mosta preko Mure sa spojem na slovenske ceste. Na projektnom zadatku usko sura uju Urbia iz akovca i ZU iz Murske Sobote. Na ena je to ka preko koje bi išao most i na in spajanja na slovenske ceste. Projekt bi uskoro trebao biti predstavljen i javnosti. Županija je dala 60.000 kuna za izradu idejnog rješenja. U Hrvatskim cestama su izradom

U Štrukovcu posebno strahuju za djecu Ivan Vrši iz Štrukovca upozorio je na ugorženost djece pješaka koji tom prometnicom dolaze na autobusnu stanicu radi prijevoza u školu, a kroz Štrukovec nema pješa ko-biciklisti ke staze. Svi se pribojavaju kakve ve e nesre e, a tu je i ve e zaga enje zraka, buka i ošte ene ku e. Predložio je da se tranzitni promet preumjeri na autocestu do Gori ana dok se ne riješi zaobilaznica.

idejnog rješenja i aktivnostima oko zaobilaznice bili ugodno iznena eni jer bi to moglo stvari i ubrzati. Javna nabava studije izvodljivosti je prošla i po et e se raditi. - kazao je Srpak. Rekao je da je u startu brza cesta bila predvi ena samo do Slemenica, gdje je u prvoj varijanti bio predvi en izlaz na staru cestu, što ne rješeva problem, osim za Ma kovec i Šenkovec, sada je ipak u

Žiškovec se pridružio peticiji Dragutin Vugrinec iz Žiškovca rekao je: - Mi smo se odlu ili za sakupljanje potpisa peticije jer godinama težimo da se tranzitni teretni promet nosivosti ve e od 7,5 tona skrene s ceste D209 i još smo 2008., kada se radio prostorni plan

planu da se cesta produži dalje do spoja na zaobilaznicu Murskog Središ a i novog mosta.

Na konferenciji za novinare u Murskom Središ u bio je i me imurski župan Matija Posavec, ali i predsjenici mjesnih odobora Štrukovca i Žiškovca, koji su sa sobom donijeli potpise gra ana za zabranu teretnog prometa za vozila iznad 7,5 tona na državnoj cesti D209.

Donijeli su oko 650 potpisa ljudi koji žive uz pojas državne ceste i kojima teretna vozila težine i do 40 tona prometuju dva metra ispod prozora. Tridesetak gra ana je prijavilo štete na svojim ku ama koje su ispucale uslijed vibracija. Uz to, teretnjaci stvaraju i dodatno zaga enje.

- Siguran sam da most koji je sagra en 1968. godine nije bio gra en za ovakav promet.

Nažalost, ne mogu do i do gra evinske dozvole ni eleborata u kojemu je nešto moralo pisati o tome za kakav je obim prometa most bio gra en, ali zasigurno nije bio gra en za 15.000 šlepera mjese no. - kazao je Srpak.

Izrazio je nadu da e se to uz pomo župana, Hrvatskih cesta i Ministarstva uskoro riješiti nabolje, neovisno o tome tko e biti na vlasti. Istaknuo je da to nije politi ko, ve pitanje prometne optere enosti. Srpak je zahvalio i susjednoj op ini Lendavi bez ije suradnje nema rješnja, zbog mosta na Muri koji spaja dvije države oko priklju enaja na susjednu cestovnu mrežu.

grada akovca, rekli da se budu a brza cesta odmakne od naselja Slemenica i Žiškovec, jer ih je tadašnji prijedlog onemogu avao u razvoju na istok, jer bi ona prolazila kroz sama naselja.

Sad mi je drago uti da se pojavila nova verzija.

Kad projekti budu gotovi, predat e se i nadležnim ministrstvima u obje države. Župan Posavec se složio da to nije problem jednog ili više naselja, ve problem Županije i tu moramo biti uz gra ane koji žive na tom potezu, a obvezuje ih i 617 potpisa gra ana koji traže rješenje ovog problema.

Izrazio je vjeru da e Hrvatske ceste tijekom ove godine raditi nastavak pješa ko-biciklisti ke staze prema Murskom Središ u, što bi ublažilo problem prometne ugroženosti.

Mursko Središ e ne e odustati od zahtjeva da se prometno zagušenje kroz grad riješi, lani su svoju volju pokazali gra anskim neposluhom tako da su zaustavili promet na 15 minuta pješacima koji su neprestano prelazili preko zebre. Zbog tog zastoja stvorio se nevi eni kaos u prometu.

(BMO)

13. ožujka 2015.

POSLOVNA ZONA u Svetom Martinu na Muri privla

U dva mjese sedam hekt

Otvara se novih rad - Danas je na podru ju Op ine Sveti Martin na Muri otvoreno osamsto radnih mjesta, kad se zbroje radna mjesta u poslovnoj zoni i Toplicama Sveti Martin. Moja je želja da se približimo brojci od tisu u radnih mjesta i o ekujem da e se to dogoditi u razdoblju od tri do pet godina. - kaže na elnik Franjo Makovec

D

a je u poslovnu zonu najteže i najvažnije dobiti prvog investitora, pokazala je i poslovna zona u Svetom Martinu na Muri, koja se iz godine u godinu sve više puni novim investicijama i gdje jedna investicija za sobom povla i drugu. Svega nekoliko mjeseci prošlo je otkad smo pomalo u nevjerici išli na predstavljanje investicije – izgradnje brodskih dijelova za jahte, šale i se da e se zbog toga Martin na Muri preimenovati u Martin na Moru, budu i da je doskora brodogradnja bila vezana samo za more.

Sada pak je kostur hale za budu u proizvodnju brodskih dijelova - jahti vidljiv izdaleka. Gradnja u poslovnoj zoni brzo napreduje. - Oko prvog svibnja veliki dio te proizvodnje ve bi trebao biti u funkciji. - kazao nam je na elnik Svetog Martina na Muri Franjo Makovec. Novih dvanaest tisu a kvadratnih metara u poslovnoj zoni kupila je tvrtka MIP iz Puš ina, koja tu planira graditi skladište jer se bavi distribucijom metala, a njoj

su Brodska montaža, koja e raditi dijelove za brodove, i Tepro, koji je me u prvima ušao u poslovnu zonu u Svetom Martinu na Muri, dva velika kupca. Prije desetak dana u Svetom Martinu na Muri bio je i ve inski vlasnik MIP-a, Austrijanc koji je ujedno i predsjednik Gospodarske komore Austrije, i kada je vidio zonu zatražio je od svojih ljudi u Hrvatskoj da kupe još zemljišta u poslovnoj zoni. U predjelu poslovne zone prema Selnici tako su ostale još samo dvije parcele, ostalo je ve ili kupljeno ili je u fazi razgovora o kupnji. Tvrtka PolyCan, koja ve posluje u zoni, planira novo proširenje vrlo brzo. - kazao je Makovec. - Proširenje planira i irma Vnuk, koja staklanu planira proširiti na zasebnu parcelu i za taj dio dio Op ina radi izmjene i dopune postoje eg detaljnog plana, nema velikih izmjena osim izvjesnih prilago avanja. Širit e se i Tepro, koji je kupio novih 10.000 etvornih metara zemljišta, ime se sprema na novu investiciju, doduše, ne ove godine.

Uskoro dolaze benzinska pumpa, kafi i mali šoping-centar Na elnik nam je na kraju otkrio da pripremaju i otvorenje jedne uslužne investicije: benzinske pumpe, praonice, ka i a i uz to manjeg šoping-centra. Na raspolaganju je parcela koju je nekada kupio Betex. - Investitora za

pumpu imaju, kao i projekt i gra evinsku dozvolu, pa bi na toj poziciji uz pumpu na ulazu u zonu odgovarali i ugostiteljsko-trgova ki sadržaji. - kazao je na elnik Franjo Makovec.

(BMO)

13. ožujka 2015.

Kroz Međimurje 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

a i nove investitore

OP INA NEDELIŠ E dobiva još jednu, etvrtu, poslovnu zonu

eca prodano tara za investicije

e najmanje sto nih mjesta

Dobra lokacija, ve desetak zainteresiranih ulaga a Gotovo devet godina trebalo je Op ini Nedeliš e da napokon dobije tako željeno zemljište za formiranje svoje nove etvrte po redu gospodarske zone na svom podru ju. Naime, tek ovih dana Ured za upravljanje državnom imovinom poslao joj je na potpisivanje sporazum o darivanju 16,5 hektara nekretnine na potezu od vo njaka u Nedeliš u prema Puš inama, poznatije pod nazivom Gori ica Nedeliš e. Procijenjena vrijednost je oko milijun eura.

- Naš je zadatak - objasnio je na elnik Darko Dania - staviti nekretninu u pogon u roku od tri godine. Drugim rije ima, trebamo je komunalno opremiti, za što emo u godinu dana uložiti oko 10 milijuna kuna.

U Op ini trenutno postoje tri gospodarske zone ija je popunjenost oko 80 %. Konkretno, poslovna zona Macinec u potpunosti je puna, zona u Puš inama oko 90 %, dok u zoni u Dunjkovcu ima još 10 tisu a kvadrata za prodati, odnosno njena je popunjenost oko 50

Zona Gori ica predvi ena je za deset parcela, no, ako e biti potrebe i interesa, parcele se mogu razdvajati, odnosno spajati

%. U te tri zone zaposleno je do 800 radnika kod 30-ak gospodarstvenika. Takva situacija s popunjenoš u jednostavno limitira daljnje poslovne aktivnosti, što e se sada nadoknaditi zonom Gori ica.

Ovim zemljištem, veli ine 30-ak nogometnih igrališta, želimo omogu iti doma im i stranim investitorima realizaciju njihovih poslovnih ideja. naglasio je na elnik Dania. - To e omogu iti i najvažniju stvar koju e osjetiti naši sugra ani - otvaranje novih radnih mjesta. Prema prvim procjenama, to bi moglo biti i 300 - 400 mjesta. Zona je na dobroj lokaciji, blizu je autoceste i ostale infrastrukture te ne sumnjam u njenu dobru popunjenost.

Naime, iako se još nije ni posušila tinta na sporazumu o darovnici, Op ina ima ve desetak ozbiljnih pisama namjere potencijalnih investitora. Kako pak bi zonu u inili još atraktivnijom, na naredno Op insko vije e ide se s prijedlogom o smanjivanju komunalnog doprinosa s 47 na 21 kunu.

Zona Gori ica predvi ena je za deset parcela, no, ako e biti potrebe i interesa, parcele se mogu razdvajati, odnosno spajati.

Iako nije želio govoriti o gospodarskom pro ilu, doznajemo kako e se tu uglavnom razvijati metaloprera iva ka industrija. (vv)

Franjo Makovec

Brodska montaža, irma s po etka naše pri e, koja je kupila 45.000 kvadrata zemljišta, zatražila je cijepanje parcele, jer e na odvojenom dijelu parcele pokrenuti još jednu investiciju uz proizvodnju dijelova za jahte, a na drugoj, odvojenoj parceli sprema se proizvoditi opremu za jahte.

Samo unutar dva mjeseca u poslovnoj zoni Sveti Martin na Muri prodano je sedam hektara zemljišta, od ega na elnik Makovec o ekuje otvaranje barem stotinjak novih radnih mjesta.

- Ipak je ulazak Hrvatske u Europsku uniju olabavio neke stvari. - smatra na elnik.

- Kapital je postao sigurniji, emu je doprinio i naš ula-

zak u NATO. Zato su se i neke stvari otvorile i investicije dolaze.

U 25 godina na podru ju Op ine zaposleno oko 800 ljudi Nakon osamostaljenja Hrvatske u Svetom Martinu na Muri nije prakti ki postajala irma koje bi ovdje imala sjedište, danas je na podru ju Op ine Sveti Martin na Muri otvoreno 800 radnih mjesta, kad se zbroje radna mjesta u poslovnoj zoni i Toplicama Sveti Martin.

- Moja je želja da se približimo brojci od tisu u radnih mjesta na podru ju Op ine. O ekujem da e se to dogoditi u razdoblju od

Ulaz u poslovnu zonu

tri do pet godina, i to bi bila lijepa zaokružena pri a ako nam to uspije.

Ova zona posložena je tako da joj je jako teško konkurirati. - kaže Makovec. - Investitori još uvijek relativno povoljno mogu kupiti zemljište, premda to nije odlu uju e, ali je prvi korak da ih se privu e uz injenicu da brzo mogu riješiti dozvole, da je ovdje poslovno okruženje relativno povoljno. Uz to bitno im je kad vide da se tu nešto radi i doga a. Osim toga, tu je i relativno dobra i kvalitetna radna snaga, a za njih i jeftina.

No, nadam se i želim da se i tržište radne snage promijeni i da e oni morati platiti radnu snagu više.

A morat e platiti onda kad više ne budu imali obilje raspoložive radne snage. To e se u Me imurju pomalo po eti doga ati u sljede im godinama, jer u tom pro itu po meni uvijek ima i za radnika. - kazao je Franjo Makovec, na elnik Op ine Sveti Martin na Muri, gdje je “ni iz ega” stvorena poslovna zona i otvoreno stotine radnih mjesta.

U Svetom Martinu na Muri pro ilirala se metalska proizvodnja, ali u budu nosti je mogu e da to budu i druge industrije.

SVI MODELI

na jednom mjestu

Briljant ekspres ČAKOVEC, Kralja Tomislava 24, tel./fax. 040 311 877

Briljant op ka i satovi ČAKOVEC, Ruđera Boškovića 1, tel./fax. 040 390 644

12

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

13. ožujka 2015.

KOTORIBA

Novim Planom žele legalizirati bespravne objekte uz Muru Op insko vije e Kotoriba donijelo je odluku o izradi drugih izmjena i dopuna Prostornog plana ure enja (PPU) Op ine Kotoribe. Kako je re eno na 12. sjednici, razlog za pokretanje postupka jest uskla ivanje s važe im propisima i utvr ivanje mogu nosti legalizacije bespravno izgra enih zgrada (kleti) izvan naselja. Tako er e se ispitati mogu nost proširenja površine za gradnju farmi i mogu nosti proširenja gra evinskih podru ja naselja na državno zemljište, kao i na površine koje su bile obuhva ene gra evinskim podru jem u osnovnom Planu, a isklju ene su iz gra evinskog podru ja prvim izmjenama i dopunama PPU-a, koje su usvojene 2012. Prema planiranim rokovima izmjene i dopune trebale bi biti završene do po etka mjeseca lipnja. Svemu tome prethodit e javno izlaganje i javna rasprava pa su predsjednik Op inskog vije a Zoran Radmani i na elnik Ljubomir Grgec pozvali vije nike i mještane Kotoribe da se u isto uklju e sa svojim prijedlozima i idejama.

Op inu e izmjene koštati oko 80 tisu a kuna. Na posljednjem sastanku, održanom u Županiji, predstavnici nadležnog Ministarstva najavili su da e iza i ususret Županiji i lokalnim zajednicama na na in da e sve daljnje akcije oko ilegalnih objekata uz Dravu i Muru, prije svega inspekcijske, prolongirati do donošenja novih prostornih planova.

Za daljnju obnovu crkve i etnozbirku stiže pola milijuna kuna U sklopu aktualnog sata na elnik Ljubomir Grgec vije nike je upoznao s aktualnostima. Tako je završeno asfaltiranje ulica u kojima je izgra ena kanalizacijska mreža i sanirano je krovište ŠRDa Som. Grgec je kazao kako je na temelju natje aja za daljnju obnovu kotoripske crkve Ministarstvo kulture odobrilo 430 tisu a kuna i 70 tisu a za ure enje Etnomuzeja. Op ina je prema fondovima i ministarstvima kandidirala zamjenu stolarije u vrti u, sanaciju krovišta policijske zgrade, modernizaciju Kolodvorske ulice, daljnje ure enje mrtva nice i obnovu javne rasvjete.

Na raspisani natje aj za dodjelu stipendija javilo se dvadeset studenata.

Njih sedamnaest uskoro e sklopiti ugovore o stipendiranja, dok e troje, koji nisu zadovoljili uvjete natje aja, dobiti jednokratne nov ane pomo i.

Vije nik Ivan Kos upitao je na elnika planira li se projektom i dogradnja tre e prostorije u vrti u i sanacija krovišta. Smatra da se trebao izraditi kompletan projekt i onda konkurirati prema fondovima. Grgec je odgovorio da je u prvoj fazi u planu zamjena stolarije, što je u ovom trenutku prioritet.

Predsjednik Vije a Zoran Radmani smatra da se prvo trebalo de inirati kakav se vrti želi, nakon toga izraditi projekte i onda odlu iti na koji se natje aj javiti. (alf)

Jedra na jezeru kod Preloga

NEVEN HERCIGONJA, direktor gradske tvrtke Marina Prelog

Želimo što više jedrilica na jezeru, jer imamo ve e potencijale nego Austrijanci Direktor Neven Hercigonja: - O ekujem dobru sezonu, bolju nego prošlu, uz poseban naglasak na vodene sportove i ostvarenje više manjih projekata. Ove ili idu e godine, zavisno od sredstava, uredit emo terasu kafi a Javna gradska t vrtka Marina Prelog svoju je prvu godinu završila s pozitivnim poslovanjem, a direktor Neven Hercigonja tom je injenicom veoma zadovoljan, prošle godine bilo je puno kiše u najvažnijim vikendima ljeta. U tvrtki je trenutno zaposleno malo djelatnika, on kao direktor i dva konobara u ka i u, no to je po etak.

• Kako ste poslovali prvu godinu?

— Uskoro e naše izvješ e na Gradsko vije e, no mogu re i da smo poslovali pozitivno, makar je bilo skeptika. To ne podatke dobit e vije nici, no zasad znam da nam je ukupni prihod iznosio oko pola milijuna kuna. Najviše je ostvario ka i na marini, no bilo je i drugih prihoda, a dio sredstava dobili smo i iz projekta koji smo kandidirali preko Hrvatske turisti ke zajednice. S tim smo sredstvima uredili stazice po naselju i oko luke.

Ove godine želimo ponuditi ono što trenutno možemo, više manjih projekata, tako za izgradnju pou no-edukacijskih staza, za izgradnju

dje jeg igrališta i drugo. Osim toga, planiramo ljetno kino s Udrugom studenata Preloga.

Mnogo toga ovisi o tome u kojoj se fazi nalazi cjelokupni projekt Grada Preloga za ure enje marine i obale jezera. Projektno-tehni ka dokumentacija za marinu i kompleks osnova je za sve budu e radove, koji e i i po fazama.

Neven Hercigonja, direktor Marine Prelog: - O ekujemo dobru sezonu, bolju nego prošlu.

Nudit emo mnoštvo doga anja i programa, uz naglasak na vodene sportove

• Kakvi su naj eš i upiti posjetitelja marine?

— Ljudi su nestrpljivi i žele da se što brže mnogo toga promijeni u što kra em vremenu. No to naprosto nije mogu e. Promjene e biti postupne, ponajviše zbog novca, ali i zbog prilagodbe gra ana na novosti.

Sve više posjetitelja pokazuje interes za sportove na vodi, a dolaze i organizirane skupine. Omogu it emo im ono što trenutno možemo, prošle godine ‘Labud’ je organizirao i državno prvenstvo.

Posebno planiramo razvijati jedrenje, ali i druge vodene sportove, uz ve postoje a doga anja. O ekujem dobru sezonu, sigurno bolju

- Ljudi su nestrpljivi i žele da se što brže mnogo toga promijeni. No to naprosto nije mogu e.

Promjene e biti postupne, ponajviše zbog novca, ali i prilagodbe gra ana na novosti

nego prošlu, koja je bila jako kišovita, jer mnogo ovisimo o vremenu.

• Kakvi su planovi za ovu godinu?

— Moram re i da imamo mnogo planova zajedno s Turisti kom zajednicom Grada Preloga te pojedinim udrugama Grada, kao i više projekata. Ve ina projekata za ure enja prostora marine jest dugoro na i seže do 2020. godine, kada bi Grad Prelog trebao biti kandidiran za europski grad kulture zajedno s Varaždinom.

Trenutni je prioritet ure enje oko objekta ka i a jer to posjetiteljima najprije upada u o i. Za ovu ili idu u godinu, ovisno o tome koliko e biti sredstava, u planu je ure enje terase ka i a marine na kojoj e se onda mo i održavati razni sadržaji.

Plan je urediti i privezište za jedrilice, barem ono osnovno i priru no. Bili smo nedavno u Austriji u Gradiš u i razgledali što oni sve imaju na jezeru. Imaju mnogo toga, no naše mogu nosti su zbog veli ine jezera mnogo ve e.

Uskoro e zapo eti radne akcije, pozivam ljubitelje prirode, Drave i marine da se jave.

OREHOVICA HODOŠAN

Poštivati naputke U subotu natjecanje mladih Crvenog križa tijekom deratizacije U Op ini Orehovici provodi se deratizacija pa se mole gra ani da poštuju naputke. Otrovne mamce ne smije se premještati, a od njih treba udaljiti doma e životinje i malu djecu.

Op ina Orehovica jaki je poljoprivredni kraj, te je

opasnost od štakora stalna.

Deratizacija e se provoditi po mjestima Op ine, i to: Orehovica – 18. i 19. ožujka, Vularija i Podbrest – 19. i 20. ožujka te romsko naselje – 20. ožujka ove godine. (j)

U subotu, 14. ožujka s po etkom u 9.30 sa u Osnovnoj školi Hodošan održava se 11. natjecanje mladih Crvenog križa za osnovne i srednje škole.

Ovo organizacijski zahtjevno natjecanje, koje organiziraju Gradsko društvo Crvenog križa

akovec i Osnovna škola Hodošan, okuplja 15 ekipa iz osnovnih i 4 ekipe iz srednjih škola Me imurja (114 u enika, 21 voditelja,

50-ak lanova povjerenstva i zaduženih djelatnika doma ina OŠa Hodošan, 70-ak u enika OŠ-a Hodošan zaduženih u programu, reguliranju prometa, pra enju natjecanja te odre eni broj pozvanih gostiju…), ukupno preko 250 sudionika.

Dolazak do OŠ Hodošan, kao i kona ni odlazak ku ama, škole sudionice organiziraju u vlas tom aranžmanu.

Proglašenje pobjednika, podjela pehara i biltena te druženje sudionika i gos ju bit e organizirano nakon natjecanja u restoranu Zelengaj na grani nom prijelazu Gori an.

Pobjedni ke ekipe u kategorijama pomladak i mladež škola bit e sudionice 7. regionalnog natjecanja u Ludbregu 18. travnja 2015. Na dosadašnjih šest regionalnih natjecanja u Varaždinu, Krapini, Donjem Kraljevcu, Lepoglavi i Hodošanu me-

imurske škole uvijek su osvajale medalje (spomenimo prva mjesta ekipa iz Male Subotice, Domašinca i dvije Hodošana, za m drugo i tre e mjesto OŠ-a Hodošan te e ri drugih mjesta ekipe Gimnazije J. Slavenskog akovec). Naši mladi humanitarci spadaju u deset najboljih ekipa u Hrvatskoj. Svi podaci i informacije na internetu: www.crveni-kriz-cakovec.hr, piše ravnatelj OŠ-a Hodošan Ivan Bari . (jš)

13. ožujka 2015.

Kroz Međimurje 13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PAVO JAZVI , prvi predsjednik HVIDR-e akovec Jug

TREBA NAM ZAJEDNIŠTVO Tristo ratnih me imurskih vojnih invalida nije ni u jednoj udruzi PIŠE: JOSIP ŠIMUNKO U petak, 6. ožujka u akovcu je osnovana nova udruga HVIDR-a akovec Jug. Osniva ka skupština održana je u prostorima bivšeg GK-a Me imurja. Za predsjednika udruge izabran je Pavo Jazvi , dopredsjednik je Josip Merlak, a tajnik udruge Damir Poljakovi . Za predsjednika Nadzornog odbora izabran je Ivan Šafari , a za predsjednika Suda asti Mladen Kerovec. Skup su pozdravili dožupan Me imurske županije Zoran Vidovi , predsjednik ZU-a HVIDR-a RH Dragutin Špac, predsjednik udruge veterana 7. gardijske brigade “Puma” iz Varaždina Robert Puja, predsjednik HVIDR-a Prelog Miroslav Radmanovi , a nazo an je bio i uro Bel, vlasnik tvrtke Brid ekstra i donator. Za sve je bio pripremljen i vojni ki grah.

Razgovarali smo s predsjednikom i inicijatorom osnivanja nove udruge HVIDR-e Pavom Jazvi em o ciljevima udruge. Pavo Jazvi je iz Odžaka, ro en 1967., Hrvat i državljanin Hrvatske, sudionik Domovinskog rata. Danas je Odžak federalni dio Federacije BiH. Pavo Jazvi ranjen je na isto noslavonskom bojištu te je danas 90-postotni ratni vojni invalid. Bio je pripadnik 54. pješa ke bojne iz akovca, a prije toga i HOS-a. Obitelj Jazvi teško je pogodio Domovinski rat, ali i svi ratovi u dvadesetom stolje u prije toga. Brat Ilija po-

Pavo Jazvi : - Politi ko opredjeljenje hrvatskih branitelja stvar je slobode mišljenja i savjesti, no to što smo svi hrvatski branitelji duboko nas ujedinjuje

ginuo mu je u borbama u isto noj Slavoniji u Domovinskom ratu kao hrvatski branitelj, pripadnik 106. brigade Hrvatske vojske iz Osijeka.

Nakon rata Pavo Jazvi živi s obitelji u južnom dijelu akovca, jedna k erka završila je srednju školu, a druga polazi srednju školu.

Odmah se u lanilo etrdesetak lanova • Što je osnovni cilj novoosnovane udruge HVIDR-e akovec Jug s obzirom na to

da ve postoje udruge u akovcu i Prelogu?

— Cilj udruge je da svojim radom privu e sve one koji nisu nigdje u lanjeni i sve one koji su nezadovoljni s dosadašnjim radom. Na podru ju Me imurske županije status ratnoga vojnog invalida Domovinskog rata ima oko 430 osoba, a u udruge HVIDR-a akovec i HVIDR-a Prelog dosad je bilo ukupno u lanjeno samo oko 120 hrvatskih branitelja invalida. Udruga je osnovana zbog velikog interesa stradalni ke populacije i

Na podru ju Me imurske županije status ratnoga vojnog invalida Domovinskog rata ima oko 430 osoba, a u udruge HVIDR-a akovec i HVIDR-a Prelog dosad je bilo ukupno u lanjeno samo oko 120 hrvatskih branitelja invalida

sakupili smo kao skupina hrvatskih branitelja iz akovca i Gori ana oko 4,5 tona pomo i za Caritas u BiH u mjestima gdje žive Hrvati.

zbog svih onih koji dosad nisu uklju eni ni u jednu dosadašnju HVIDR-u, a takvih je dvije tre ine. To se vidjelo i po interesu na osniva koj skupštini, odmah se u lanilo etrdesetak ratnih vojnih invalida Domovinskog rata.

• Što e biti najvažnije u planu rada udruge?

— Najprije na red dolazi registracija i ono što uz to ide, a zatim okupljanje i omasovljenje lanstva. Ljudi više ne vjeruju nikome i nisam se nadao takvom odazivu, cilj naše udruge je ujediniti me imurske branitelje i ne rušiti i stvarati podjele.

Planiramo obilježiti važne datume iz hrvatske povijesti i povijesti Domovinskog rata, zatim obilježiti mjesta pogibije

• Kako gledate na današnju medijsku podjelu hrvatskih branitelja na ‘lijeve’ i ‘desne’?

— Mislim da je to pogrešno. Svi smo mi hrvatski branitelji i zašto bi se nepotrebno dijelili. To da svaki branitelj ima svoje stavove i svoje politi ko opredjeljenje stvar je demokracije i savjesti. Sve ovisi o programu koji e se nuditi, ali mnogo toga i o inancijskim sredstvima, kojih uvijek nedostaje.

Mi emo sura ivati sa svim zainteresiranim udrugama, te u zajednici udruga, pogotovo s HVIDR-om akovec i Prelog i udrugama u Hrvatskoj, ako se dogovorimo oko zajedni kih akcija. Tu ne mislim na odavanje po asti braniteljima i državnim blagdanima, jer je to nužno i obvezuju e za vodstva udruga, ve na druge socijalne i humanitarne akcije.

Osobno ja zbog mjesta gdje sam ro en i odgojen imam nešto vrš e hrvatsko opredjeljenje. U Me imurju je hrvatsko opredjeljenje, da tako kažem, mnogo ‘mekše’ ili se mekše izražava, to ne zna i da ne postoji, što se vidjelo u Domovinskom ratu.

naših suboraca, organizirati i sudjelovati na sportskim natjecanjima invalida i drugo. Dio invalida naših lanova sudjelovao je i u prosvjedima u Zagrebu.

No najvažnijim smatram druženje lanova i sudjelovanje u humanitarnim akcijama koje emo organizirati. Danas ima mnogo branitelja kojima treba pomo u bilo kojem obliku. Mi sigurno ne možemo sve, ali možda možemo barem malo pomo i, a najprije invalidima jer su oni i najugroženija skupina u društvu. U ovom trenutku prikupljamo humanitarnu pomo za socijalnu trgovinu u Vukovaru, zajedno s udrugom Vukovaraca.

Tako er, za nedavne poplave u Posavini prošle godine

S osniva ke skupštine HVIDR-e akovec Jug, održane u petak

Zašto bi se nepotrebno dijelili

ŠTRIGOVSKI ogranak UDVDR-e dobio novo vodstvo BRANITELJSKE udruge protiv maloljetni kog nasilja

Zlatan Žižek novi predsjednik Maloljetni ko zlostavljanje Udruge dragovoljaca prešlo je sve granice

Održan je izvještajno-izborni sabor UDVDR-a, ogranak Štrigova, na kojem su uz lanove Ogranka bili prisutni i mnogi gosti Udruge. Odlu eno je da e u sljede em mandatu Udrugu voditi Zlatan Žižek, dok su mu zamjenici Sre ko Raus i Darko Prajner.

Saboru su izme u drugih svjedo ili i predsjednik UDVDR-e Podružnice Me imurske županije Stjepan Horvat i tajnik Dražen Tkalec, na elnik Op ine Štrigove Stanislav Rebernik, na elnik Policijske postaje Štrigove Nenad Risek, predsjednik OZVVS-a Ljutomer Alojz Filipi , predsjednik PVD-a Sever Ljutomer Bran-

Novi predsjednik Zlatan Žižek

ko Kos, te mnogi predstavnici ogranaka te udruga branitelja i invalida iz Domovinskog rata.

Na saboru je izvješ e za mandat od protekle etiri godine podnio dosadašnji pred-

sjednik Branko Gregorin i , dok je jednoglasno izabran kandidat za novog predsjednika UDVDR-e Zlatan Žižek.

Novi (stari) tajnik je Dušan Lamot, a blagajnik Stanislav Kova i . (mn)

Udruga vukovarskih branitelja i logoraša Me imurja, HVIDR-a Prelog, Udruga HOS i Udruga lije enih od PTSP-a u svojem zajedni kom priop enju za javnost lokalnim, županijskim i državnim institucijama isti u: - Svakodnevno se dešavaju razna kaznena djela, maltretiranja i zlostavljanja maloljetnika, u enika na putu do i iz škole. Maloljetni ko zlostavljanje prešlo je sve granice i molimo navedene da sprije e tu nenormalnu pojavu u našem društvu.

Molimo da se posebno obrati pažnja na mjesta gdje se to najviše dešava, a to su željezni ki i autobusni kolodvori u vrijeme tranzicije od 12 do 14 sati te od 17 do 20 sati, i u sredstvima javnog prijevoza, na stadionu Mladosti u akovcu i akove kom parku. Znamo da e lokalne vlasti potruditi da to sprije e, te da e MUP reagirati po sili zakona, no sve to nije dovoljno.

Bilo bi dobro da se inicira sastanak s roditeljima, udrugama i svima zainteresiranima u civilnom

društvu te nacionalnoj romskoj manjini da se taj problem kona no po ne rješavati i javno o njemu progovarati.

Roditelji djece ne osje aju se sigurno kada im djeca odlaze iz škole te sa strepnjom o ekuju dolazak ku i. Zbog toga molimo institucije i lokalne vlasti da ozbiljno po nu rješavati ovaj sverastu i problem i da ga ne stavljaju pod tepih, kako se ne bi desile još tragi nije posljedice. (j)

14

Poljodjelstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

UZGOJ MAKA nije nestao u Me imurskoj županiji zahvaljuju i kome drugome nego Stanku Trstenjaku iz Marofa PIŠE: VLASTA VUGRINEC Prolaze i kroz Op inu Sveti Martin na Muri, odnosno podru je Marof, ljudi zastajkuju i u udu gledaju ovjeka kako sjedi na improviziranom stol i u u polju i nešto kopa. Tek kada stignu do njega doznaju da okopava nasad maka. Kaže nam Stanko Trstenjak, svi se ude kako mak, pa zar se on ne sije u prolje e, pa kako preživi zimu i tako stotinu pitanja.

- Ja vam se onda samo smijem i objašnjavam po tko zna koji put. Mak sijem u jesen, od 25. rujna do 1. listopada, i to ru no u redove.

On mora niknuti prije snijega kako bi lakše prezimio i mi ga sada okopavamo. Ve smo ga jednom plijevili, a morat emo ga još jednom prorijediti. Ako ga pustimo da raste u gustom sklopu, razvit e se slabije stabljike s tek jednom glavicom.

No, kad ga prorijedimo i on ima dosta mjesta za rast i razvoj, stabljika e biti jaka, s po pet-šest glavica punih sitnih plavih zrnaca. Tako smo vam mi, supruga i ja, svaki dan u polju i polako sjede ki kopamo. Trenutno nemamo neki drugi ve i posao pa se imamo vremena s tim igrati. To je jako ‘zamudno delo’. - smije se.

Ne treba dozvola za uzgoj u vlastite potrebe Oni nešto stariji sjetit e se kako nekada nije bilo vrta u kojem nije raslo barem nekoliko stabljika maka. Bio je to mak koji se sam razmnožavao i sijao. No, mak koji sije gospodin Stanko nije ta starinska sorta, ve ga je donio iz susjedne Slovenije.

- Radio sam u Vrtecu i tamo sam vidio mak potpuno

Nema bolje makovnja e i drugih kola a nego od doma eg maka - Dozvola za uzgoj maka, ukoliko je za vlastito ku anstvo, ne treba. - uvjerava nas Stanko. - Prijašnjih godina raspitivao sam se u Policijskoj postaji u Murskom Središ u, gdje su mi rekli da ga mogu bez brige sijati. Pitao sam i lani i ponovno su mi potvrdili da ne trebam dozvolu druga iji od našega. Bile su to nove boje cvijeta, više stabljike i ve e glavice. Kad sam ga probao, i okus je bio puniji, bio je sla i, intenzivnije plave boje, jednom rije ju - kvalitetniji. Uzeo sam dvije glavice i donio ih doma te ih postepeno razmnožio. Istina, mak se može sijati i u prolje e i najesen.

Razlika je u vremenu dozrijevanja, ali i veli ini glavica. Ako se sije najesen, ima duži vegetativni period pa dozrijeva ve po etkom ljeta, odnosno krajem lipnja. S druge strane, proljetni mak dozrijeva tek nakon žetve. Najljepše je kad je u punom cvatu. Cvjetovi su mu prekrasne ljubi aste boje s tamnoplavom nijansom u dnu. Zanimljivo je da se cvijet otvara rano ujutro i da ve malo nakon podneva odbacuje latice. Tada nastaje prava, so na paša za p ele.

Stanko Trstenjak rekao nam je da nije imao problema u proizvodnji maka.

- Dozvola za uzgoj maka, ukoliko je za vlastito ku an-

Mak mora niknuti prije snijega, kako bi lakše prezimio

- Trenutno nemamo neki drugi ve i posao pa se imamo vremena s tim igrati. To je jako ‘zamudno delo’. - smije se Stanko, i nastavlja dalje raditi u polju maka

stvo, ne treba. - uvjerava nas Stanko. - Prijašnjih godina raspitivao sam se u Policijskoj postaji u Murskom Središ u, gdje su mi rekli da ga mogu bez brige sijati. Pitao sam i lani i ponovno su mi potvrdili da ne trebam dozvolu. Sjetio sam se i Slovenije, odnosno Prekmurja. Prekmurci su, naime, zaštitili svoju gibanicu, tako da mak tamo od Lendave do Sobote cvate na sve strane.

Ispri ao nam je i kako je htio u Ministarstvu mak regi-

strirati, no tamošnja mu je djelatnica rekla kako dosad nije ula da je to netko uradio. No, svejedno su mu savjetovali da sa uva papire, zlu ne trebalo.

Jer, kao što je poznato, uzgoj maka povezuje se s proizvodnjom opijata. Kod nas je tako er nekada imao “sli nu” ulogu, ali uglavnom benigniju, iako s današnjeg stanovišta tako nešto može nai i na zgražanje. Tako se mnogi prisje aju kako su se o maku, kojeg je po etkom i sredinom

20. stolje a bilo na sve strane u našem kraju, pri ale iz naraštaja u naraštaj svekolike pri e. Posebice o tome “kako se njime nekada uspavljivalo djecu koja nisu bila dobra”. Legenda kaže da “dok su klinci popili aj od maka, nisu se budili nekoliko dana”.

Naime, glavna djelatna tvar u opijumu je mor in, alkaloid koji ima analgetsko i sedativno djelovanje na centralni živ ani sustav.

Danas je situacija u potpunosti obrnuta, pa mlade majke na forumima upozoravaju da se djeci ne daje slu ajno i nekakav kola koji sadrži mak, jer kod nekih beba može izazvati sli an efekt kao i aj koji se nekada kuhao upravo u svrhu “kako bi roditelji mogli bez brige radi u polju ili obavljati neke druge sli ne poslove”. Uglavnom, ako bi se proizveo sok od maka, on ima opijatska svojstva, me utim, sasvim druga pri a je kad se pretvori u mljeveni mak, koji je izvrstan u doma oj kuhinji.

Godišnji prinos oko 30 kg i sve ide u kola e Stanko i njegova supruga mak uzgajaju isklju ivo za svoje potrebe. Godišnje dobiju i po 30 kg i sve to upotrijebe za kola e. Kako kaže, najviše peku tzv. Makoše, a vrlo esto se na njihovom stolu na e i me imurska gibanica u kojoj je mak jedan od glavnih sastojaka.

Mak je i danas važan sastojak u doma oj tradicionalnoj kuhinji. Sjemenkama se posipaju peciva poput plete-

13. ožujka 2015. nice ili pereca, dok se mljeveni mak upotrjebljava kao nadjev za makovnja e, roš i e, savija e, pite i torte. Odli no se tako er slaže i s tjesteninom u kombinaciji s vrhnjem. Kod spomena maka prva asocijacija je naj eš e makovnja a.

Radi se o roladi ili gužvari od maka koja je karakteristi na za cijelu srednju Europu.

Tako er, mak uz orahe, sir i jabuke ini jedan od etiri sloja prekmurske, odnosno me imurske, gibanice. Miris koji sli i onome oraha razvija se tek kuhanjem ili pe enjem maka.

Mak za nadjeve prije upotrebe se melje, i to u posebnom mlinu jer ga je teško samljeti. Ukoliko želite samljeti suhe sjemenke maka, a nemate adekvatnu aparaturu, prvo lagano prepržite sjemenke, a zatim ih usitnite uz pomo tu ka u mužaru. Dodatkom vode, maslaca ili mlijeka u mak usitnjen u mužaru dobije se pasta kremaste strukture koja se može, primjerice, koristiti kao namaz za tost ili pak za uguš ivanje bilo slanih ili slatkih jela. Mak za nadjeve u kola ima je nakon mljevenja potrebno kuhati u vodi ili mlijeku dok ne omekša te dok se ne otpuste intenzivnije arome s orašastim notama.

Mak je u principu vrlo jednostavna i nimalo zahtjevna biljka. Na njihovoj parceli uzgaja se isklju ivo ekološki. A da je tome doista tako, svjedo e i oni sami kopaju i ga umjesto da korov jednostavno poprskaju.

Ovisno o vremenskim prilikama, ve u lipnju zelene se glavice po inju sušiti i, kad su potpuno suhe, kre e njihova berba. Beru ih ru no i, ako imaju vremena, režu ih i zrnca maka stavljaju na plahte te ga suše na suncu. Mak može stajati i sušiti se i u glavicama te prema potrebi istiti. Kako kaže, najvažnije ga je dobro posušiti i spremiti u posude gdje vlaga ne e prodrijeti.

Pospremi li se nedovoljno suh, kaže, mak se može “vužgati” i onda dobije pljesnivogorkasti okus koji pokvari cijeli godišnji trud, ali i trud oko kola a.

- Ljudi su prepoznali kvalitetu tog maka, tako da sam ga puno razdijelio i danas ga gotovo svi siju, umjesto našega starog tzv. gledaju eg maka. - kaže Stanko Trstenjak.

BU INA ULJA za ovogodišnju izložbu, koja e biti u akovcu, predana na analizu

Nikad više izlaga a i uzoraka ulja Sude i po broju predanih uzoraka, ali i broju prijavljenih izlaga a, ini se kako e 5. ovogodišnja izložba bu inog ulja u akovca biti najbolja dosad.

Naime, prema podacima Elvire Herman iz Upravnog odjela za gospodarstvo Me imurske županije, za nastup 10. travnja prijavilo se 26 izlaga a s 33 uzorka ulja. Od toga broja, naravno, najviše je naših Me imuraca, i to 14, iz Varaždin-

ske županije dolazi 6 izlaga a, iz Krapinsko-zagorske 4 te 2 iz Zagreba ke. Što se pak samih uzoraka ti e, prevladava toplo prešano ulje s 25 uzoraka, dok se preostalih 8 odnosi na hladno prešano. I u toj kategoriji hladnoga prešanog ulja Me imurci su nadmo ni sa sedam uzoraka i jedan dolazi iz Krapinsko-zagorske županije.

Svi uzorci zaprimljeni su 5. ožujka, i to u tamnim i neo-

bilježenim bocama, koje su se potom šifrirale i trenutno se nalaze na analizi. akove ki ovlašteni laboratorij sada ima zadatak provesti kemijsku i senzorsku analizu sukladno Pravilniku o proizvodnji i kvaliteti ulja. Svaki uzorak e se bodovati po parametrima koji e se na kraju zbrojiti i dobit e se oni najbolji. Prema rije ima samih proizvo a a, ovakva izložba dobro im do e da vide

gdje su i usporede svoje ulje s drugima. Tim više što mnogi od njih sudjeluju po prvi put, naro ito oni iz drugih županija, pa im je ovo i prva analiza.

S druge strane, analizu svojih ulja morali bi platiti, a ovako dobiju sve badava i s puno više parametara.

Pobjednici e se proglasiti na inalu, odnosno samoj izložbi, 10. travnja u Scheierovoj zgradi u akovcu. (vv)

Svi uzorci zaprimljeni su 5. ožujka, i to u tamnim i neobilježenim bocama, koje su se potom šifrirale i trenutno se nalaze na analizi

13. ožujka 2015.

Poljodjelstvo 15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

AKOVE KI PLAC

Zavladale presadnice CIJENE POJEDINIH ARTIKALA

Ovaj tjedan na akove kom placu pojavile su se i prve presadnice, što e re i kako je zima de initivno pri kraju. Istina, jutarnje i ve ernje temperature i dalje su niske pa prodava i preporu uju zaštitu za nježne bilj ice.

Uz malo “pau ine” tako u vrtu možemo ve krajem travnja brati prve glavice ovogodiš-

nje salate. Prate i pomno ponudu placa, svaki tjedan nailazimo na novosti. Prošli tjedan to su bile visibabe, ovaj presadnice, ali i bogatija ponuda doma eg matovilca, špinata, rotkvica i mladog luka.

U vrtovima se oporavlja i prošlogodišnji poriluk, peršin, jednom rije ju - sve je živnulo. Dodatnu notu nago-

vještaja dolaska prolje a daje i sve ve i izbor cvije a. Tako su klupe ponovno pune ma uhica, bilo da se radi o sitnocvjetnim ili krupnocvjetnim varijetetima, pojavile su se i anemone, ali i drugo proljetno bilje. Više nisu zatvorena ni vrata dijela placa gdje se prodaju sir, vrhnje i jaja, pa je sada i tamo veselije. (vv)

- naran a - klemen na - limun - grož e - blitva - peršinov list - mladi luk - rotkvica - matovilac - cikla - salata endivija - salata puterica - salata kristalka - crveni radi - mrkva - pasternjak - zelje - špinat - paprika - cvjeta a - ciklama - jaglac - zumbul - anemona - presadnica salata

10 kn/kg 12 kn/kg 20 kn/kg 30 kn/kg 5 kn/pušlek 5 kn/pušlek 5 kn/pušlek 5 kn/pušlek 5 kn/hrpica 7 kn/kg 15 kn/kg 20 kn/kg 20 kn/kg 20 kn/kg 10 kn/kg 15 kn/kg 6 kn/kg 25 kn/kg 25 kn/kg 16 kn/kg 15 - 20 kn 5 kn 8 kn 8 kn 0,70 kn/kom

DEŽURNI VETERINARI

AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob.

098/463-464. Specijalis ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 8 do 18 sa , subotom od 7 do 12 sati, a nedjeljom od 8 do 9.

Veterinarska ambulanta Jug d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1, radno vrijeme:

svaki dan dvokratno od 8-12 i od 16-19 sati, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sati, poziv za hitne slu ajeve 363-801.

PRELOG: Specijalizirana ambulanta za male životinje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata. MURSKO SRE-

DIŠ E: Veterinarska ambulanta Mursko Središ e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-470. DONJA DUBRAVA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec: dežurni veterinar na tel. 863110 od 0-24.

BIOINSTITUT d.o.o. AKOVEC

Prehrambeni aditivi Piše: Matija Lisjak, dipl. ing., Bioinstitut d.o.o., akovec Prehrambeni aditivi su prirodne ili sinteti ke tvari to no poznatog kemijskog sastava koje se dodaju hrani zbog odre enih tehnoloških razloga ali se ne smatraju same po sebi hranom ili njenim tipi nim sastojkom. Današnja industrijska proizvodnja i prerada namirnica vrlo je ovisna o upotrebi prehrambenih aditiva koji omogu uju mijenjanje nekih osobina hrane. Aditivi pomažu pri ujedna avanju kvalitete proizvoda, omogu uju da se hrana proizvodi jeftinije, da ima duži rok upotrebe i da dostupnost namirnica postane sve više neovisna o godišnjem dobu. Uloga aditiva u hrani je raznovrsna te se prema tim ulogama aditivi dijele u dvadeset šest kategorija. Neke od naj eš ih kategorija koje se javljaju u hrani su: konzervansi, regulatori kiselosti, antioksidansi, poja iva i okusa, bojila, tvari za rahljenje, emulgatori, stabilizatori, zgušnjiva i, sladila, itd. Konzervansi (npr. natri-

jev nitrit E250 u mesnim proizvodima ili kalijev sorbat E202 u pekarskim proizvodima) su tvari koje pri odre enim uvjetima usporavaju ili potpuno sprje avaju razmnožavanje mikroorganizama. Regulatori kiselosti (npr. trifosfati E451 u mesnim proizvodima ili limunska kiselina E330 u sirupima) održavaju pH stabilnim ime se produžuje rok upotrebe i regulira okus hrane. Antioksidansi (npr. askorbinska kiselina E300 ili limunska kiselina E330) sprje avaju oksidaciju hrane ime uvaju aromu i osjetljive vitamine prisutne u hrani. Emulgatori (npr. difosfati E450 i trifosfati E452 u mesnim proizvodima) su tvari koje omogu uju ravnomjerno miješanje masti, ulja i vode te djeluju na gusto u kona nog proizvoda. Poja iva i okusa imaju ulogu isticanja i poboljšavanja djelovanja aroma u hrani. Na popisima sastojaka mnogih prehrambenih proizvoda vrlo se esto može na i mononatrijev glutaminat E621, spoj kojeg se može u prirodi na i u raj icama, krumpiru,

glivama te drugom vo u i povr u. Prehrambena industrija koristi taj aditiv zbog njegovog “umami” okusa koji poja ava mesnati slastan okus hrane. “ Ur e dba( E Z ) br.

1333/2008 o prehrambenim aditivima” važe a je regulativa za prehrambene proizvode u Europskoj Uniji koja regulira koliko se koji aditivi smiju koristiti u proizvodnji pojedinih vrsta hrane dok “Uredba (EZ) 1169/2011) o informiranju potroša a o hrani” propisuje pravilan na in ozna avanja aditiva u popisu sastojaka na deklaraciji hrane. Prehrambeni aditivi moraju biti ozna eni nazivom kategorije u koju spadaju nakon koje se navodi njihov to an naziv ili E broj. Neki aditivi mogu pripadati u više kategorija ali se navodi samo ona kategorija koja odgovara glavnoj funkciji aditiva u tom proizvodu. Polifosfati mogu primjerice imati funkciju emulgatora u mesnim proizvodima ali isto tako mogu u drugoj hrani imati funkciju stabilizatora, regulatora kiselosti ili tvari za rahljenje dok askorbinska kise-

lina u pekarskim proizvodima može imati funkciju sredstva za tretiranje brašna, a u mesnim proizvodima ima ulogu antioksidansa. Neki aditivi imaju speci i ne uloge kao što su natrijev nitrit (E250) kojega se redovito može prona i na popisu sastojaka mesnih prera evina u kojima ima ulogu konzervansa.

Današnji na in života tjera ljude da vrlo esto jedu industrijski procesiranu hranu punu aditiva. Zbog toga se neprestano nadzire upotreba aditiva te se neprekidno i što temeljitije ispituju mogu i u inci koje bi aditivi mogli imati na zdravlje ljudi. Dosadašnja znanstvena istraživanja pokazala su da je primjena dopuštenih aditiva sigurna, a konzumiranje hrane koja ih sadrži u to no odre enim koli inama ne predstavlja rizik za zdravlje potroša a.

Unato mnogim istraživanjima koja su pokazala da su aditivi sigurni uvijek e biti bolje konzumirati svježe industrijski neobra ene namirnice te koristiti što raznovrsniju hranu u svakodnevnoj prehrani.

Škare za obrezivanje

16

Moj vrt

VAŠ VRT

13. ožujka 2015.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Želi od Vas biti mažen i pažen, a Vama dobar i lijep.

BERNARDIN VRT

PIŠE: BERNARDA OREHOVEC

Gnojidba naših parcela

I drve e cvate Kad dijete crta cvijet, obi no to bude cvijet s pet velikih šarenih latica, lijepih, možda crvenih, žutih ili plavih, a u sredini je tu ak i okolo prašnici u žutoj boji. To je normalna prva slika cvijeta. Iza toga se sjetimo mirisa ur ica ili cvijeta ruže, a na tre u pomislimo i na to da su cice-mace cvjetovi vrbe ive.

Istina je da je oblika cvjetova jako mnogo. Ovo na slici jesu cvjetovi ukrasne trešnje (Prunus serrulata Royal Burgundi).

Jednostavno botani ki re eno, cvjetovi su spolni organi viših biljaka – cvjetnica. Tu sve po inje, spajanje, kombinacije – zame e se plod – sjemenka. Ljudski romanti no re eno, cvjetovi su najljepši i najraskošniji dio prirode. Ve ina drvenastih vrsta spada u cvjetnice, pa su tako cvjetovi dijelovi pri e o drve u i grmlju. Zato u vam danas sladiti ovaj krasni proljetni dan pri om o cvjetovima.

Postoji skoro isto toliko razli itih oblika cvjetova koliko je razli itih vrsta biljaka. I zaista, itav sustav klasifikacije drve a (i drugih vrsta biljaka) izgra en je oko konstrukcije cvjetova. Cvjetovi magnolije grandiflore jedni su od najve ih cvjetova koji nastaju na drve u. U usporedbi s njima cvjetove lijeske nikad ne bismo nazvali cvijetom. Ali imaju istu, reproduktivnu, ulogu jer nose, istina odvojeno, ženske i muške reproduktivne organe.

Ve ina raznolikosti me u cvjetovima uvjetovana je razlikama u oprašivanju. Cvjetovi koje oprašuju životinje nastoje biti ve i i dre aviji od onih koje oprašuje vjetar. Oprašivanje vjetrom

uobi ajeno je u hladnijim sjevernim umjerenim podru jima. Sve etinja e oprašuju se vjetrom, a ve ina ih proizvodi tako velike koli ine peluda da za vjetrovitih dana oblaci peludnog praha mogu ispuniti prostor oko njih.

Cvjetovi sadrže reproduktivne organe drve a.

Neke vrste, kao što su ruža ili trešnja, imaju muške i ženske organe u istom cvijetu. Druge, kao što je lijeska ili breza, imaju odvojene muške i ženske cvjetove na istoj biljci. Tre e pak na jednoj biljci imaju samo muške, a na drugoj samo ženske cvjetove, kao tisa ili ginko. Kombinacija koliko ti srce ho e. Kombinatorika i podudarnost jest bit ljubavnih odnosa.

Kako to s ljubavlju kod ljudi ide, vi sigurno najbolje znate. Kod drve a se to zove oprašivanje. Za drve e ljubav može biti problem, jer ono ne zna hodati i ne može skakati preko plota.

Kao kompenzacija za taj nedostatak služe vjetar i kukci. Oni prenose polen (muški sp.) do ženskih spolnih organa na drugom cvijetu. Kad se on i ona (jajna stanica) spoje, nastane sjeme. Sjeme je novi život.

Sjemenke su sljede i naraštaj drve a. Sadrže sve što je potrebno za stvaranje zrelog drveta prakti no identi nog njihovim roditeljima.

Sjemenke se pojavljuju u razli itim oblicima, mogu se nalaziti u orasima, žirevima ili bobicama, ili mogu imati krila za pomo rasprostranjenju putem vjetra. I onda ta nova bi a odu od roditelja, jednostavno naj eš e odlete i negdje prokliju, niknu, narastu, procvatu i daju novo sjeme.

Pozdravi iz IVE!

13. ožujka – Dan lista

Najbolji gnoj za gnojenje jest onaj od krave. On je najbolji za sve parcele u Me imurju.

Vru i gnoj je od peradi, ovce i koze, dok je hladan gnoj od svinje.

Na podru ju Me imurja podjela tla je sljede a: gornji dio jesu glinenasto-ilovasta tla, a u donjem dijelu tla su pjeskovitošljun ana.

Glinenasto-ilovasta tla jesu hladna, teško se zagrijavaju i vrlo su dobra u toplim i sušnim godinama.

Pjeskovito-šljun ana tla jesu dobra kada je vlažna i hladna godina.

Moji mi prijatelji govore da se u 2014. godini dogodilo da nisu trebali zalijevati vrtove.

Ja imam svoj vrt na glinenastoilovastom podru ju i imala sam puno problema zbog koli ine padalina. U mojem vrtu je do prije deset dana bilo još lokvi s vodom i zahvaljuju i voluharicama i krticama, koje su mi pomogle sa svojim rovovima,

kako bi višak vode bio ispušten u dubinu, one su se smanjile.

Da se uspostavi ravnoteža u vrtu, glinenasto-ilovasto tlo treba za gnojidbu vru i gnoj koji sam spomenula. Pjeskovito-šljun ana tla trebaju za gnojidbu hladan gnoj od svinja.

Sada se pojavljuje novi problem, a to je što više na imanjima ne uzgajamo stoku koja je neophodna na imanju. Kako da to ispravimo?

Moramo se potruditi i na initi kompostne kupove i dobiti kvalitetan humus, a vrlo malo gnoja. Tu nam pomaže biodinami ka metoda s pripravcima i s malo životinjskog gnoja za odre ene tipove zemljišta. Sedam ljekovitih biljaka pomaže nam da uz malo kvalitetnoga životinjskog gnoja dobijemo humus najbolje kvalitete.

Gnojenjem s biološko-dinami kim humusom ne možemo štetiti tlu, niti pak svim korisnim pomaga ima koji žive u tlu.

Vaše biljke lista (salata i rano zelje) možete prepikira u manje ašice, ako pe ete kruh kod ku e, u dane lista ne ispadne baš najljepšeg oblika.

14.ožujka – Dan ploda do 9 sati Nakon 9 sa nepovoljno vrijeme za rad u vrtu, vo njaku i vinogradu.

15. ožujka – nepovoljno vrijeme Uzlazni vor planeta Venere i danas uvjetuje nepovoljno vrijeme za rad s biljkama.

16. ožujka – Dan ploda samo do 8 sati, od 9 sati biljke korijena Ako želite posija papriku i raj icu, morate rano usta . Ovo vrijeme za plod jest samo nekoliko sa u ova dva dana.

17. ožujka – Dan korijena Sadimo krumpir, sijemo mrkvu, rotkvicu, luk.

18. ožujka – Dan cvijeta Dobar dan za rad s p elama. Odaberite i planirajte dane za rad s p elama jer one su nam veliki pomaga i kod oprašivanja, kako bismo proizveli hranu najbolje kvalitete.

19. ožujka – Dan cvijeta do 9 sa Iza 9 sa nepovoljno vrijeme za rad u vrtu zbog perigeja (PG).

Kada u našem Sjetvenom priru niku imate iscrtkane upute, izbjegnite rad s biljkama.

VRTLARICA

Ve se okopavaju gredice šparoga

Josip Trupkovi ve godinama njeguje i uzgaja šparoge

Naši Me imurci ve polako zalaze u svoje vrtove.

S jedne se strane priprema zemlja za prvu sjetvu i sadnju presadnica, a s druge pak strane okopava višegodišnje povr e. U pregledavanju i okopovanju gredice šparoga zatekli smo Josipa Trupkovi a iz Strahoninca.

On, naime, ve godinama njeguje i uzgaja šparoge.

Kako je poznato, one kad se jednom zasade rode godinama. Mlade izbojke brao je tijekom svibnja i lipnja, a potom je biljku pustio da raste i hrani korijen. Nakon prvog mraza podrezao ju je

i tako je preživjela zimu. A sada je ve po ela ponovno tjerati mlade kojima trebaju sunce i toplina kako bi bile spremne i za ovogodišnju berbu. Kako kaže, najbolje su pe ene s jajima, a ukusne su i u paprikašima i umacima, kojima daju poseban miris i okus. Gospodin Josip uzgaja zelene šparoge, odnosno ne zagr e ih kako bi dobio bijele zbog nedostatka svjetla. I jedne i druge, znamo ve dobro svi, jednako su ukusne na tanjurima bilo kao glavno jelo ili ukiseljene za salatu. (vv)

13. ožujka 2015.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Otvoreni stupci 17

REAKCIJE, KOMENTARI, PISMA I PRIOP ENJA e-mail: redakcija@mnovine.hr ili poštom na: “ME IMURSKE NOVINE” (pisma itatelja), K. Tomislava 2, 40000 akovec

JAVITE SE AKO IMATE TEMU ZA NAS: urednik@mnovine.hr ili br. tel. 040/323-601 UDRUGA OPGH Život oštro protiv nekih predloženih izmjena u Zakonu o poljoprivrednom zemljištu

ŠTO VAS ŽULJA ZAŠTO SE RODITELJE NE PITA O UVO ENJU WALDORFSKE GRUPE U VRTI (2)

Goran Gotal ispravlja krive navode iz pisma itatelja u prošlom broju U novinskom izdanju “Me imurskih novina” od dana 6. ožujka 2015. g. na stranici 17., u lanku pod naslovom “Zašto se roditelje ne pita o uvo enju waldorfske grupe u vrti ?” izme u ostaloga objavljeno je sljede e: cit.: “... A Vi, gospodine Gotal... založite se da se iz gradskog prora una izdvaja više sredstava za Vrti ... umjesto da se gurate tamo gdje vam nije mjesto...”; cit.: “To isto upravno vije e Vrti a u koje sjede predstavnici politike... donijelo je odluku o stvaranju waldorfske grupe.

Iako je na toj sjednici jednoglasno o tome donesena pdluka, ... sazvana je još jedna sjednica na kojoj su predstavnici gradske vlasti Goran Gotal, predsjednik Gradskog vije a... oštro suprotstavili takovom programu...”; cit.: “Sve je otišlo tako daleko da se ravnateljici Brankici Mezga od strane gospodina Gotala prijeti uvede li waldorfsku grupu da joj ne e biti prihva eno inancijsko izvješ e što je zaista sramotno i zabrinjavaju e...”

Slijedom navedenog, a u vezi s lankom 40. Zakona o medijima, molim da se objavi ispravak gore navedenih neto nih i nepotpunih informacija koje su utemeljene na neto nim injenicama bez poduzimanja mjera za provjeru njihove to nosti.

I. Dje ji vrti “Fijolica” iz Preloga javna je ustanova iji je osniva Grad Prelog.

Novi saziv Gradskog vije a Grada Preloga imenovao je na svojoj 3. Sjednici 19. 09.

2013. godine nove lanove Upravnog vije a Dje jeg vrti a “Fijolica” iz redova osniva a. To isto Gradsko vije e, kojem imam ast i odgovornost biti predsjednik, donijelo je na svojoj 5. sjednici 27. 12. 2013. godine Zaklju ak o davanju suglasnosti na Odluku Upravnog vije a o izmjenama Odluke o mjerilima upisa, na inu i kriterijima inanciranja odgoja i skrbi o djeci predškolske dobi, kojim se smanjila cijena vrti a za roditelje sa 649,00 kn na 550,00 kn, a cijena jaslica s 969,50 kn na 775,60 kn. Slijedom navedenog, pove ao se u Prora unu Grada Preloga za 2014. godinu iznos su inanciranja Dje jeg vrti a “Fijolica” s 1.326.365,55 kn na 1.964.930,83 kn, a u Prora unu Grada Preloga za 2015. godinu iznos su inanciranja iznosi 2.150.000,00 kn. Nadalje, inancirala se i izrada projektne dokumentacije novoga dje jeg vrti a u iznosu od 118.880,37 kn te je isho ena gra evinska dozvola, za koji projekt se nastoji osigurati izvod inanciranja koji e najmanje opteretiti gradski prora un.

Stoga nije korektno pisati paušalno i neto no o tome

da se ja osobno, kao i ve ina u Gradskom vije u Grada Preloga, koja je podržala Prora un Grada Preloga za 2014. i 2015. godinu, nisam založio za roditelje i izdvajanje više sredstava za predškolski odgoj i obrazovanje. Upravo suprotno, ovoj gradskoj vlasti primarni je cilj dati punu podršku djeci i mladim obiteljima kao klju no bogatstvo našeg grada te osigurati razvoj kvalitetnijeg i dostupnijeg predškolskog odgoja i obrazovanja. Grad Prelog kao osniva podržat e stvaranje prostornih, kadrovskih i materijalnih uvjeta za uklju ivanje sve djece s podru ja grada Preloga u programe predškolskog odgoja koji e razvijati sposobnosti i znanja za aktivno uklju ivanje u suvremeno društvo.

II. Što se ti e alternativnog programa u Dje jem vrti u “Fijolica” prema koncepciji Rudolfa Steinera - tzv.

Waldorfska grupa, isti da bi se provodio mora ispuniti sve zakonske preduvjete i treba ga potvrditi Upravno vije e Dje jeg vrti a “Fijolica” na prijedlog ravnateljice u Godišnjem planu i programu rada za pedagošku godinu.

Stoga nije to no da sam sudjelovao u radu sjednice Upravnog vije a Dje jeg vrti a “Fijolica” i raspravljao o tzv. projektu Waldorfske pedagogije, jer nisam sam lan Upravnog vije a Dje jeg vrti-

a “Fijolica”, niti je donošenje Godišnjeg plana i programa rada bila to ka dnevnog reda spomenute sjednice, a što se sve trebalo provjeriti prije objave neto ne informacije.

III. Posebno loša namjera “gosp. Ivana Mikuli a”, koji se predstavlja kao predstavnik roditelja Dje jeg vrti a “Fijolica” (bitno je spomenuti i injenicu da u Dje ji vrti “Fijolica” nije upisano dijete iji bi se roditelj zvao Ivan Mikuli ), razotkriva se u injenici što iznosi neistinitu tvrdnju da sam prijetio ravnateljici ukoliko uvede Waldorfsku grupu da joj ne e biti prihva eno inancijsko izvješ e.

Da je navedeno neistinito, može se provjeriti kod ravnateljice Brankice Mezge, što je podnositelj pisma, ali i urednik prije objave predmetnog lanka, trebao i bio dužan u initi s ciljem sprje avanja štete objavom informacije. Stoga si opravdano postavljam pitanje ne radi li se o postupanju navodnog roditelja Ivana Mikuli a koje je imalo za cilj isklju ivo naškoditi asti i ugledu mene osobno, ali i Gradskog vije a Grada Preloga.

Iznošenjem navedenih neistinitih, nepotpunih i neprovjerenih informacija nanesena mi je šteta, te zbog toga zadržavam pravo pokrenuti odgovaraju e postupke radi zaštite povrije enih mi prava.

Goran Gotal

FOTOKRITIKA

Kada e se sanirati “brdo” na cesti Zasadbreg - Lopatinec?

Primili smo fotokri ku itatelja koji je, kre u i se cestom Zasadbreg - Lopa nec, na dionici “kod Megli a” nale o na slabo ozna enu uzvisinu od oko 30 cen metara, na kojoj je mogu e, uz malo nepažnje i povišenu brzinu, razbi donji dio auta. Kri ku itatelja i priloženu fotogra ju prenosimo u cijelos .

- Ju er sam se vozio cestom izme u Zasadbrega i Lopatinca pa zamije o da je u blagom zavoju cesta, tj. dio nje, podignuta 30 - 40 cen metara. Stvar je jako opasna jer ako automobilom nale te na to razbit ete karter motora, a i branik, sigurno. Mjesto je ozna eno samo jednim crveno-bijelim stupi em sa strane koji uop e ne ukazuje kako spada na tako veliku opasnost na ces . Preko ove uzvisine na ces ne može se prije i nego je treba zaobilazi , a to je jedino mogu e ako si ete s ceste...

Što donosi ukidanje ovlasti lokalnoj samoupravi?

Tijekom ove sjednice Hrvatskog sabora o ekuje se drugo itanje prijedloga o izmjenama Zakona o poljoprivrednom zemljištu. Udruga OPGH Život smatra da se prijedlogom dodatno slabi proizvodna sposobnost sela, zaoštrava prehrambena ovisnost zemlje te ja a depopulacija i ruinira ruralni prostor. Nastavljaju i s politikom nerazumijevanja klju ne uloge obiteljskih gospodarstava u europskom modelu poljoprivrede Ministarstvo je odbilo prak ki sve amandmane koje je Udruga podnijela u javnoj raspravi, a Agencija za poljoprivredno zemljište izjavila je da su obiteljska gospodarstva samo jedan od mnogih interesenata kad je rije o klju nom resursu hrvatskog sela.

U poljoprivredno razvijenoj Europi zemlju se smatra lokalnim resursom i sve je usmjereno da olakša njenu dostupnost domicilnom stanovništvu. Obiteljsko gospodarstvo nije “jedan od interesenata za tu zemlju”, kako to sada po inju govori ak i neki viši dužnosnici – ve zemlja pripada seljaku! Svojim na inom proizvodnje i svojom prostornom nazo noš u taj seljak pomaže održivos ruralnog miljea. Dok država to ne shva , nastavit e sramotno prikriva svoje favoriziranje velikih interesa.

Hrvatsko selo i obiteljska poljoprivredna gospodarstva kao njegova matica postaju, naime, sve više uzgredne žrtve ne samo uvoznih i trgova kih lobija, nego i pojedinih nadobudnih špekulanata koji svojim grandomanskim projek ma uspijevaju prisvoji velik dio potpora namijenjenih poboljšanju standarda seljaka. Sada su, me u m, sve o igledniji pokušaji da uz pomo države zahvate i ono najsvetije poljoprivredi, poljoprivredno zemljište. Zakon i njegove promjene služe pritom kao sredstvo.

Hrvatska vlast mora kona no re i što ho e sa zemljom i ljudima na njoj. Me unarodna iskustva pokazuju da su doma e sto arstvo i doma i uzgoj temelj uspjeha poljoprivrede u zadanim uvje ma. A upravo se u tom sektoru nesmiljeno narušava ravnoteža i ja a ovisnost o uvozu onoga što se u Hrvatskoj može uzgoji uzimaju i zemlju tom istom uzgoju. ak se u komunis kom poretku više nego na sadašnjem nazovitržištu cijenila

proizvodna sposobnost obiteljskih sto arskih kapaciteta.

Udruga OPGH Život podsje a ovom prilikom na neke klju ne prijedloge koje je dostavila državnim jelima uz široka usmena i pisana obrazloženja is ma.

Centralizirano odlu ivanje - Zakon koji je prethodio sadašnjemu ostavljao je lokalnoj samoupravi da predloži kome bi se državno zemljište trebalo proda , no to je potezom ministarskog pera zaustavljeno. Mnogo dragocjenog vremena zatim je potrošeno na izmišljanje novog modela koji se više ne odnosi na prodaju, nego dugoro ni zakup, što Hrvatsku ini jedinom zemljom u EU-u, gdje se državu promovira kao glavnog igra a u interesnim igrama s m resursom.

Ukidanjem ovlasti lokalnoj samoupravi da se dogovara o programima gospodarenja poljoprivrednim zemljištem o ito se željelo isklju iti lokalno stanovništvo iz mogu nosti odlu ivanja o zemljištu. Na elo domicilne prednosti – klju no za organski rast seoske zajednice – svelo se na ograni en udio bodova u širokoj lepezi najrazli i jih kriterija, što je jedinstven slu aj u proizvodno itekako u inkovitoj Europi.

Kao što to esto biva u birokra ziranim sustavima, unato velikim i dugim pripremnim radnjama kriteriji su esto nejasni. Tako se npr. planira da se poljoprivredno zemljište dodijeli sto arima bez javnog poziva. Kako se neslužbeno doznaje, zakonom propisani gospodarski program ne e pritom ima ulogu, no kako riješi problem što uop e ne postoje javni, jasni i stru ni kriteriji o tome tko je sto ar?! A direktna dodjele površina zemljišta od 140.000 ha trebala bi se proves jekom nešto više od mjesec dana!

Zbog neprestanih promjena pojedinih kriterija izme u javne rasprave i itanja u Saboru i bez uvida javnosti u detalje promjena potpuno su nejasne strateške odrednice djelatnos i otvara se prostor svojevolji u donošenju odluka, lobis kim pri scima – i korupciji. U prilog tome govori i injenica da je pregršt poluinformacija i neprovjerenih stru nih kriterija netransparentno stavljen na raspolaganje tek malom broju osoba koje raspolažu bazama podataka nedostupnima javnos .

18

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

DAN ŽENA obilježen diljem Me imurja

Cvije e ljubi aste boje darivali su lanovi Narodne stranke - Reformisti

MDS je poklanjao tradicijske rukotvorine - cvije e od krep-papira

U AKOVCU politi ke stranke darivale žene cvije em

Žene trebaju cvije e, ali i rodnu ravnopravnost Povodom obilježavanja Me unarodnog dana žena elnici politi kih stranaka estitali su ženama njihov dan, daruju i im pritom lon anice jaglaca, ruže izra ene od ukrasnog papira te drugo cvije e. Proteklu subotnju špicu obogatio je “muving” estitara.

Me imurski ogranak HNSa zajedno sa Ženskom inicijativom HNS-a na Franjeva kom trgu ženama je poklanjao lon anice jaglaca. SDP je uz besplatnu kazališnu predstavu “Hotel Babilon” u Centru za kulturu pripadnicama nježnijeg spola tako er darivao lon anice jaglaca.

SDP i gradona elnik Stjepan Kova isti u kako još uvijek prevladavaju tradicionalni stereotipi o ulozi žena i muškaraca u društvu

U skladu sa svojom regionalnom orijentacijom MDS je dijelio buketi e ruža izra ene od ukrasnog papira, kakvi su se nekada u Me imurju izra ivali, te tako danas imaju tradicijsku vrijednost o uvanja narodne baštine.

Narodna stranka - Reformisti poklanjala je ruže u ljubi astoj boji, u skladu sa zaštitnom bo-

jom stranke, a akov ankama je došao estitati njihov dan i predsjednik stranke Radimir a i .

Sve politi ke stranke i njihovi elnici estitaju i ženama isticalie su potrebu jednakosti spolova. Naglasak je dan na potrebu unaprje enja svijesti da cjelokupna zajednica mora težiti jednakoj prisutnosti žena u svim podru jima javnog i privatnog života, zatim da žene u poslovnom okruženju imaju jednak status, punu participaciju u svim društvenim podru jima života, u procesima politi kog odlu ivanja, kao i jednake mogu nosti za ostvarivanje svih prava te jednaku korist od ostvarenih rezultata. (rr)

HNS uz estitku naglašava kako se žene još uvijek moraju izboriti za svoju poziciju u društvu

SPEKTAKL “Lijepom Našom” u dvorani OŠ-a

Prošlu i o me imur i glazba hrvatske krumpira Prvi se put dogodio i neslužbeni me imurski pjeva ki dvoboj Gustija Draksara i beli ke Limene glazbe te Mirka Švende Žige, s druge strane. Naime, ve dulje vrijeme postoji odre eni pozitivni rivalitet na temu tko bolje i izvornije pjeva ili prilago ava narodne me imurske pjesme. Pobjednika nije bilo, svi su dobili zaglušan pljesak PIŠE: JOSIP ŠIMUNKO FOTO: ZLATKO VRZAN

KOTORIPSKE UMIROVLJENICE proslavile Dan žena

Na poklon – lon anica cvije a O

U nedjelju, 8. ožujka umirovljenice Kotoribe proslavile su Me unarodni dan žena. U prostorijama Udruge umirovljenika to se nedjeljno popodne okupilo 45 lanica koje su uz slas ce koje su same pripremile proslavile svoj dan. Irena Maltar, predsjednica kotoripskih umirovljenika, podsje la ih je na prošlost ženske borbe za svoja prava, koja traje ve 158 godina, i, kako je rekla, ta je borba još uvijek aktualna. - Nažalost, u 21. stolje u, u ovo napredno i moderno vrijeme, još uvijek moramo

ukaziva i bori se pro v diskriminacije i omalovažavanja žena u svim segmentima, od obitelji do radne

sredine. - poru ila je Maltar. Uz es tke sa željom da se što prije isprave nepravde prema njima i da budu e

generacije uživaju u ravnopravnos i poštovanju, svaka lanica je na poklon dobila lon anicu cvije a. (alf)

UDRUGA ŽENA Stanetinec

Pobrinule se da proslave svoj dan UDRUGA ŽENA Puš ine održala skupštinu i proslavila Dan žena

estitara nije manjkalo

lanice Udruge žena Puš ine održale su redovnu godišnju skupš nu, kojoj su prisustvovale 32 lanice te brojni uzvanici, me u kojima na elnik Op ine Darko Dania, zamjenica na elnika Ivanka Novak, Damir Posavec u ime Mjesnog od-

bora, vije nik Josip Debelec, županijski vije nik Marijan Marcijuš te mnogobrojne lanice prijateljskih udruga. Sve je završeno prigodnim domjenkom. Na enik Darko Dania prisutne žene darivao je ružama povodom Dana žena. (BMO)

Udruga žena Stanetinec i ove je godine organizirala priredbu povodom Dana žena za svoje sumještane. Igrokazom “Što je tu nori” nasmijale su publiku do suza, ali su i pokazale svoje glasovne sposobnos otpjevavši nekoliko

13. ožujka 2015.

ekivalo se da e televizijski spektakl u Belici, jer nema druge rije i za emisiju “Lijepom Našom”, koja je postala svojevrsni brend narodne glazbene kulture, izazvati velik interes gra ana Op ine Belice, no nitko nije o ekivao pravi napad na ulaznice, koje su planule za manje do dva sata. Ukupno je snimljeno 26 to ki glazbenog i plesnog programa, najve im dijelom me imurskih i beli kih izvo a a. Prvu emisiju gledatelji HTV-a vidjeli su ve u subotu, 7. ožujka, a drugi dio najavljen je za subotu, 14. ožujka u 18 sati.

Nastupile su sve najja e doma e snage u kulturi, KUD Belica, s time da je tamburaški sastav Belice

pratio niz doma ih izvo a a, a Limena glazba Belice za ovu je prigodu pratila popularnog Gustija Draksara te Josipa Posavca. Dakako, otpjevana je i svojevrsna beli ka himna “Kalamper, kalamper”, koju je izvela Ksenija Kramar. Postoje dvije verzije pjesme “Kalamper, kalamper”, brža i sporija, a Ksenija Kramar odlu ila se za nešto sporiju varijantu.

Od doma ih snaga nastupili su još: Karlo eh, Mateo Mikuli , Filip Hozjak, Gordana Lah - Željko Grahovec, Ivan Mezga, Karolina Matijašec, Ivica Jurgec.

Gosti su bili tamburaški sastavi Kumovi, Kavaliri, Mejaši, Tanja Žagar iz Ljubljane, od poznatijih Jacques Houdek koji je dobro

Otpjevana je i svojevrsna beli ka himna “Kalamper, kalamper”, koju je izvela Ksenija Kramar

pjesama. U priredbi su sudjelovali i u enici PŠ-a Stane nec s igrokazom “Štrumpfovi”, kojim su izborili prolazak na Lidranu. Druženje je završilo uz kola e i pi e koje su pripremile vrijedne ruke žena iz Stane nca. (BMO)

Voditelj Branko Uvodi i na elnik Op ine Belice Zvonimir Taradi

13. ožujka 2015.

Mozaik 19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

u Belici pratilo više od tisu u gledatelja, a mnogi su ostali pred vratima

ovu subotu rska pjesma na HTV-u iz prijestolnice a - Belice Prvu emisiju gledatelji HTV-a ve su vidjeli u subotu, 7. ožujka, a drugi dio slijedi u subotu, 14. ožujka u 18 sati

Filip Hozjak iz Preloga

Muška pjeva ka skupina Zrinski iz Nedeliš a

je veoma je teško ocijeniti, ili gotovo nemogu e.

Višesatno i naporno javno snimanje emisije “Lijepom Našom” u Belici bilo je izvrsno prihva eno od publike, koja je oduševljeno pozdravljala izvo a e.

Na elnik Op ine Belice Zvonimir Taradi, nakon što je sve završilo, kaže: - Moj je dojam da su ljudi i svi u dvorani bili ushi eni što smo predstavili mahom me imursku narodnu kulturu i doma e izvo a e, to je jednostavno bio doživljaj. Osobno i kao na elnik sretan sam što je sve dobro prošlo jer se kod tako velikih projekta uvijek zna dogoditi neka sitnica koja pokvari dojam i mogu samo zahvaliti svima koji su pomogli.

Voditelj Branko Uvodi pak je iz Belice ponio ertu i vjen anu jabuku.

Same završne pripreme za projekt trajale su nekoliko dana, uz dobrovoljni angažman stotinjak vatrogasaca i veterana Domovinskog rata i nogometaša Belice, dok su pojedine tvrtke, kao što su Metal produkt i ZEC, dale svoje zaposlenike kao ispomo .

Gusti Draksar izvodi “Dekanosko groblji e”

Skupina žena s ru nim radovima i Branko Uvodi

“Lijepom Našom” iza kulisa

Limena glazba Belica i Utek u sredini

otpjevao me imursku narodnu pjesmu “Vehni, vehni, fijolica”, a bez lažne me imurske kajkavštine.

Nastupili su i omiljeni pjeva i Meri Šeparovi , Mladen Medak Gaga, Ivan Zak te kulturno-umjetni ka društva iz Male

Nastup KUD-a Belica

Subotice, Vratišinca i Selja ka sloga iz Preloga.

Pjeva ki dvoboj Žige i Gustija Draksara Dogodio se i neslužbeni me imurski pjeva ki dvoboj Gustija Draksara i beli ke Limene glazbe te, s druge strane, Mirka Švende Žige, ako se tako može re i, jer su se susreli na jednoj priredbi.

Naime, ve dulje vrijeme postoji odre eni pozitivni rivalitet i zadirkivanje beli ke Limene glazbe i njenih izvo a a te Mirka Švende Žige na temu tko bolje i izvornije pjeva ili prilago ava narodne me imurske pjesme. Dok je Gusti Draksar pjevao “Dekanosko groblji e”, Žiga je otpjevao “Protuletje se otpira”, svaki na svoj na in, a što je bilo izvorni-

Manje je poznato kako se iza kulisa priprema emisija “Lijepom Našom”. Urednik i voditelj

Emisija nije stajala Op inu ni kunu Gra ane uvijek zanima koliko je njih stajalo snimanje emisije “Lijepom Našom” u Belici. Na elnik Op ine Zvonimir Taradi odgovorio je da snimanje emisije Op inu Belicu nije stajalo - ni kunu. Naime, svi su troškovi emisije pokriveni prodajom ulaznica te od sponzora, a eventualni višak sredstava bit e proslije en u humanitarne svrhe, po svoj prilici za Vukovar, o emu e odlu i vodstvo Op ine Belice.

Ksenija Kramar otpjevala je beli ku himnu “Kalamper, kalamper”

Dvorana Osnovne škole Belica bila je ispunjena do posljednjeg mjesta

Mirko Švenda Žiga nastupio je nakon duljeg vremena u Belici

Jacques Houdek dobro je otpjevao me imursku narodnu pjesmu “Vehni, vehni, fijolica”

ove popularne emisije Branko Uvodi zatražio je prigodom prvih kontakata s Op inom Belicom popis izvo a a iz Belice kao širi popis tko bi mogao nastupati iz Me imurja. Jedini kriterij bila je kvaliteta izvedbe i izbor pjesama, a to je uvijek škakljiva tema. Za kvalitetu izvedbe garantirao je tada Zvonimir Taradi, brane i svoje Beli ance.

Taj je popis nadopunjen popisom pjeva a koje pla a HTV. Nakon toga održan je prvi za-

jedni ki sastanak, pa generalni sastanak na kojemu su definirane liste i to ke.

Nakon završenog snimanja emisije bilo je zanimljivih komentara. Tako su sami pro esionalci HTV-a koji rade emisiju naglasili da još nisu imali emisiju s toliko doma ih izvo a a, misle i pritom na izvo a e iz same Belice i Me imurja, što je samo po sebi kompliment.

NOVA IZLOŽBA U CZK-u

Misli Darka Markića pretočene u gigantska ulja na platnu!

GODIŠNJI KONCERT

Tamburaškog orkestra KUU-a “Zvon” KUD “KAŠTEL”

Pribislavske “načitane gljive” magnet za slikanje “BREMENSKI SVIRAČI”

nova predstava KD-a “Pinklec”

MILJENKO OVČAR: RADIO JE VELIKA STRAST. IPAK ODLAZIM! Sklonost prema društvenim disciplinama radijskog urednika i voditelja Miljenka Ov ara, koji se krajem velja e nakon osamnaest godina profesionalne suradnje na Radiju 1 opros o od suradnika, etera i slušatelja, zapo ela je u osnovnoškolskim danima. O m školskim danima, kada je Ov ar bio posebno sklon poeziji, brojnim srednjoškolskim ak vnos ma, novinarskim iskustvima i razlozima odlaska u novi profesionalni izazov saznajte više kroz intervju ovotjedne “Medije”. (rr, zv)

2

media

13. ožujka 2015.

www.mnovine.hr • vikend@mnovine.hr • 040 323 601

kamo za vikend Petak, 13. ožujka ČAKOVEC Stari hrast Knjižnica i itaonica “Tabula rasa” 19.00 Videoradionica 21.00 Joža u Pro100ru “Ciguli miguli” (1952. - trajanje 104 minute) WAITAPU (heavyweight bassonic dub) Džemper (Fuzzy Ankles) Podroom Drink And Music Club 3. ROXENDAN 21.00 Vatra - slobodan ulaz

ZAGREB Dvorana KC-a “Dražen Petrovi ” 20.00 Koncert: Crvena jabuka & prijatelji “Trideset godina tour Tamo gdje ljubav po inje”

Subota, 14. ožujka ČAKOVEC Podroom Drink And Music Club TRE I ROXENDAN Ul mate house sensa on (Pintha & Kay Zrill)

IZLOŽBA U DUNJKOVCU - subota, 14. ožujka, 15 sati

Cvjetne rapsodije Nedelišćanke Spomenke Marciuš U Vatrogasnom domu Dunjkovec ovaj e se vikend, u subotu i nedjelju, 14. i 15. ožujka, mo i razgledati izložba slika Spomenke Marciuš. Otvorenje izložbe bit e u subotu u 15 sati, a postav e se mo i razgledati oba dana u vremenu od 10 do 18 sati.

Spomenka Marciuš ro ena je u Macincu 24. listopada 1949. Živi u Nedeliš u. Amaterski se bavi slikanjem, izradom nakita, oslikavanjem stakla i pisanjem poezija. Slikarske tehnike kojima se koristi jesu acrylic, gvaš, tempera, ulje i akvarel. Omiljeni su joj motivi pejzaži i cvije e, a da bi to nacrtali, kako autorica kaže, potrebno je samo promatrati prirodu oko sebe te kistom i bojom prenijeti na platno. Radove je izlagala na nekoliko samostalnih izložbi. Izložbu organizira Udruga za o uvanje kulturne baštine “Me imurska gruda” Dunjkovec. (rr)

KNJIŽEVNI KLUB U PROSTORU - petak, 20. ožujka, 19 sati

Predstavljanje knjige

Nedjelja, 15. ožujka D. KRALJEVEC, DRAŠKOVEC, KOTORIBA Tre a biciklijada Župe sv. Roka Draškovec 13.30 – 13.45 okupljanje ispred crkve sv. Marije Magdalene u Donjem Kraljevcu 13.45 - po etak biciklijade - vožnja prema Hemuševcu, Draškovcu te prema Kotoribi 14:00 - polazak iz Draškovca kod župne crkve sv. Roka te vožnja prema ukovcu, Svetoj Mariji, Donjem Vidovcu i Kotoribi 15.00 - kra i odmor u Kotoribi

PRELOG Srednja škola Prelog 15.00 Humanitarni koncert za lanove Kluba “Duga”

“Anarhizam:

onkraj postojećeg” Novi, tematski broj slovenskog asopisa za kritiku znanosti, pod naslovom “Anarhizam: onkraj postoje eg”, nastao je u suradnji s aktivistima FSO-a (Federacije za anarhisti no organizovanje).

Za tu priliku organizirano je više predstavljanja ovog izdanja po Sloveniji i Hrvatskoj. Tako e i akove ka publika imati priliku razgovarati s autorima o ulozi koju anarhizam ima u socijalnim gibanjima današnjice. Uz to, bit e predstavljen i anarhisti ki projekt Promijeniti sve.

Anarhisti su u posljednjih petnaest godina sudionici svih klju nih antisistematskih protesta i nea-

U organizaciji PD-a “Bundek” ve eras (petak, 13. ožujka) održat e se još jedno planinarsko putopisno druženje na koje e sve zaineresirane odvesti An elko Hrženjak, iskusan alpinist i sportski penja , ali i uspješni znanstvenik koji živi i radi u Grazu. U blagovaonici OŠ-a Mursko Središ e s po etkom u 19 sati zapo et e projekcija videozapisa o najljepšim alpskim vrhovima “Filmski zapisi o visokogorskim usponima u visokim turama (Austrija)”.

Pozvani su do i svi koji vole prirodu, planinarenje i alpinizam. Ulaz je slobodan.

Preloški srednjoškolci za članove “Duge”

Društveni dom 16.00 Predavanje “Photomath razvoj mobilnih aplikacija”, predava : Damir Sabol

Sportska dvorana OŠ-a Nedeliš e 18.00 - 15 godina mažoretkinja Nedeliš a

Videozapisi o najljepšim alpskim vrhovima

HUMANITARNA AKCIJA - nedjelja, 15. ožujka, 15 sati

STRAHONINEC

NEDELIŠĆE

OŠ MURSKO SREDIŠĆE - petak, 13. ožujka, 19 sati

utoritarnog organiziranja odozdo – kako u Sloveniji, tako i u ostatku svijeta.

Oru a koja se koriste u socijalnoj borbi protiv dominacije kapitala (poput metode direktne akcije, ili neposredne demokracije) rezoniraju anarhisti kim idejama.

Promišljanja anarhizma stoga se sve eš e po-

stavljaju kao nužan preduvjet za razumijevanje kartografije suvremenih društvenih konflikata i borbi za emancipaciju. Tematski broj tako je posve en praksi i misli anarhizma, sa svim kontradiktornostima i prelomnicama.

Kao crvena nit kroz tekstove se provla i pita-

nje koje si pokret postavlja ve niz godina: kako da se anarhisti organiziraju na neautoritaran na in koji bi omogu io razmjenu znanja i iskustva, istovremeno omogu uju i u inkovito uklju ivanje i utjecaj na klju ne suvremene socijalne borbe. ini se da je za to nužno ne samo otvarati politi ki prostor, u kojem bi se anarhisti ke ideje i moetode lako širile me u ljudima, ve i otkrivati nove metode borbe te reflektirati sadašnjosti prošlost.

U tom duhu autori u najavljenom broju prvi put na jednom mjestu zapisuju povijest anarhisti ke misli slovenskoga govornog podru ja od 19. stolje a do danas. Tekstovi su ujedno opis, analiza i samokritika ne samo društva, ve i samoga anarhisti kog pokreta. U tom smislu broj valja razumjeti kao poziv na kolektivnu diskusiju o mogu nostima prevazilaženja postoje eg stanja i promišljanja o mogu im alternativama u sveop em društvenom pustošenju. Književni klub organiziran je u suradnji s udrugom CeZaM. Ulaz je slobodan.

Preloška Srednja škola prire uje koncert za lanove Kluba “Duga”. U nedjelju, 15. ožujka održat e se tradicionalni humanitarni koncert za pomo lanovima Kluba koji djeluje s ciljem pomo i osobama s mentalnom retardacijom ve više od deset godina.

Koncert e se održati u Domu kulture Grada Preloga s po etkom u 15 sati.

HUMANITARNI DJEČJI SAJAM subota, 21. ožujka

Pomozite potrebitima i povoljno opremite svoje mališane Udruga Me imurske mame i trudnice poziva sve ljude dobre volje da do u na humanitarni dje ji sajam koji e se u dvorani MESAP u Nedeliš u održati u subotu, 21. ožujka od 8 do 15 sati. Na sajmu e se prikupljati donacije u obliku hrane, higijene te potrepština za potrebite obitelji s djecom Me imurske županije. Osim toga, na sajmu e roditelji mo i po povoljnim cijenama kupiti opremu za svoje najmla e.

Prodaja e biti mogu a samo uz rezervaciju stola na email: imsajam@gmail.com, uz kotizaciju od 30 kuna.

13. ožujka 2015.

media

www.mnovine.hr • vikend@mnovine.hr • 040 323 601

3

najavite događaj na vikend@mnovine.hr DAVID GILMOUR LIVE EUROPE 2015.

20. ožujka

U pulskoj Areni započinje turneja Davida Gilmoura iz Pink Floyda

petak AKOVEC, Prostor 18.00 Predstavljanje knjige “Anarhizam: onkraj postoje eg”

21. ožujka subota NEDELIŠ E, MESAP - od 8 do 15 sa veliki humanitarni dje ji sajam u organizaciji udruge Me imurske mame i trudnice MURSKO SREDIŠ E Klub “Cult” 22.00 Koncert benda Gre[a

AUDIOVIZUALNI PERFORMANCE za sto godina rođenja Jože Horvata - petak, 13. ožujka, 21 sat

Joža u Pro100ru: Waitapu na domaćem terenu Stoti ro endan Jože Horvata, koji je ro en 10. ožujka 1915., obilježit e se pod pokroviteljstvom Grada akovca, u organizaciji kulturne udruge Pokret plus, multimedijskim audiovizualnim doga anjem Joža u Pro100ru.

Program zapo inje u 21 sat projekcijom odli nog filma

“Ciguli Miguli” i izložbom koju sprema Knjižnica i itaonica Tabula rasa s otografijama i tekstovima iz djela i života Jože Horvata. Kao uvod u koncertni nastup akove kih Waitapu sprema se audiovizualni per ormance benda uz videokolaž i nastup Eikonoisea, homagea Joži Horvatu i

a ter-druženje do dugo u no , uz Džemper (Fuzzy Ankles) DJ set. Program e se održati ve eras, u petak, 13. ožujka, s po etkom u 21 sat, a rezultat je suradnje Centra za mlade CeZaM, kulturne udruge Pokret plus, udruge 3FF i knjižnice i itaonice Tabula rasa.

Ulaz je besplatan.

TREĆI ROĐENDAN najbolje klupske zabave u gradu

Rođendanski party Podrooma uz vatrenu atmosferu! akove ki klub Podroom Drink And Music Club ovaj vikend slavi svoj tre i ro endan.

Klub je kroz tri godine ugostio velik broj doma ih i stranih glazbenika, ali i doma ih demobendova. Nizali su se brojni i raznoliki programi, od rocka, preko bluesa i jazza, do rockabilija i countryja... Za tre i ro en-

dan Podroom je pripremio odli nu zabavu, svirku i brojna iznena enja. Nakon ro endanskog podrumarenja, ve eras, u petak, 13. ožujka, slijedi besplatni koncert Vatre. Dan kasnije, u subotu, 14. ožujka, na redu je partysubota za sve generacije. Proslava se nastavlja s najlu om DJ ekipom, stiže dobro poznati i rado vi eni DJ dvojac

Pintha InDaHouse i Kay Zrill.

Glazbeni set bazirat e se na house i vrhunskoj elektronskoj glazbi. Ulaz na sve ve eri je besplatan.

CRVENA JABUKA I PRIJATELJI u Areni Varaždin - 11. travnja

Koncert u Varaždinu na nagovor obožavatelja!

Turneja naziva Tamo gdje ljubav po inje, koja je zapo ela u Karlovcu, svoju ljubav proširit e sve do Varaždina, koji je grupa dodala na popis koncerata, temeljen na velikom broju upita obožavatelja iz toga grada.

- Nismo ni osjetili koliko je ve godina iza nas. Stalno traje neki tour, ali ovaj je ipak

poseban jer je jubilarna godina, a to ipak ima neku emociju. - rekao je Žera iz Crvene jabuke.

Ulaznice se u pretprodaji mogu po cijeni od parter 60 kn i tribina 70 kn nabaviti na sljede im prodajnim mjestima: Varaždin (Rock art ca e, Barfly, ca e-bar Timeout), Ivanec (ca e-bar Space)

Ludbreg (Peoples bar), Novi Maro (ca e-bar In), akovec (ca e-bar Arcus, ca e-bar Paladin), Prelog (City bar), Mursko Središ e (Pizzeria Vuri) i Palovec (Domino bar) te na svim prodajnim mjestima Tisak Media, Dallas, Dancing Bear, Croatia Records i svim ostalim prodajnim mjestima sustava TicketShop.

David Gilmour, najpoznatiji kao vokal i gitarist Pink Floyda, najavio je live nastupe u Ujedinjenom Kraljevstvu i Europi u rujnu 2015., koji e pratiti izlazak njegova etvrtog studijskog albuma, koji zasad ostaje neimenovan. Zadnja turneja Davida Gilmoura bila je 2006. godine povodom izlaska platinastog albuma “On An Island”, albuma koji je odmah ušao u vrh službene liste albuma u Ujedinjenom Kraljevstvu.

Turneju zapo inje u prekrasnom povijesnom rimskom amfiteatru pulskoj Areni 12. rujna, te istu nastavlja u nekoliko najljepših gradova i dvorana. Sljede i nastupi jesu u Areni Verona, amfiteatru u kojem nastupa 14. rujna, te u Teatro Le Mulina u Firenci 15. rujna.

Nastavljaju i prema Francuskoj, zaustavit e se 17. rujna u amfiteatru The-

atre Antique d’Orange, a ve 19. rujna nastupa u njema koj Oberhausen Konig-Pilsener-Areni.

Nakon Europe na red dolaze tri ve eri zaredom u svjetski poznatom Royal Albert Hallu: 23., 24. i 25. rujna u Londonu.

David Gilmour vratio se na vrh toplista albuma s prošlogodišnjim izdanjem Pink Floyda “The Endless River”, prvog u dvadeset godina. Album je postigao platinasti status diljem svijeta te srušio sve rekorde u narudžbama preko Amazon.co.uk i postao najbrže prodavani vinil album godine. Turneja se nakon Pule nastavlja u Italiji, Francuskoj, Njem koj i Velikoj Britaniji, gdje e održati koncert tri dana zaredom. Ulaznice za sve koncerte u prodaji su od petka, 6. ožujka u 11 sati (295/395/495/595/795 kn; www.eventim.hr ).

NEDELIŠĆE: SMART VISION CENTAR - subota, 14. ožujka, 18 sati

poput života samog. U Smart Vision Centru Nedeliš e na temu Jyotish - božansko svjetlo Aleksandra Hampamer u subotu, 14. ožujka održat e predavanje s po etkom u 18 sati.

Aleksandra Hampamer i Jyotish božansko svjetlo Jeste li se ikad zapitali kakva e vam biti budu nost? Zašto ste ovdje i što je to što trebate u initi sa svojim životom? Naravno, svatko si postavlja takva pitanja, ali malo je ljudi upoznato s odgovorima. Zapravo, malo je ljudi uop e upoznato s na inima pomo u kojih do odgovora možemo sti i. Jyotish je jedan od tih na ina. Rije jyotish zna i 'svjetlo', a vještina kojom jyotish osvjetljava naš život dragocjena je

PUŠĆINE, pansion Mamica - petak, 13. ožujka, 20 sati

Konobari, kurve i političar Gorki Taradi, autor knjige "Konobari, kurve i politi ar", predstavit e svoj uradak na književnoj ve eri koja e se održati u petak, 13. ožujka u 20 sati. Knjiga je podijeljena u tri dijela: memoari konobara, memoari radnika i siva strana radništva. Predstavljanje e se održati u pansionu Mamica u Puš inama, a moderator ve eri bit e Marijan Bel i .

26. ožujka četvrtak AKOVEC Centar za kulturu, “

” Anasambl Tangos (Osijek)

27. ožujka petak AKOVEC Cafe-bar Paladin 21.00 Dje aci

5. travnja nedjelja MESAP Nedeliš e 20.00 Ivan Zak & Maja Šuput

11. travnja subota VARAŽDIN, Arena 20.00 Crvena jabuka & prijatelji ZAGREB Arena Zagreb 21.00 Ennio Morricone in concert

14. svibnja četvrtak ZELTWEG, Austrija Stehplatz AC/DC

12. rujna subota PULA, Arena 20.30 Koncert: David Gilmour live 2015.

Najavite događaj!

Sve informacije šaljite na e-mail: vikend@mnovine.hr

4

media

13. ožujka 2015.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

RAZGOVOR S POVODOM NAKON OSAMNAESTOGODIŠNJE plovidbe radijskim eterom - no

Miljenko Ovč

MIHOVLJAN

Kulturno uzdizanje uz književnu večer i izložbu slika U subotu nave er, 21. velja e, u mihovljanskom Društvenom domu održana je književna ve er i izložba slika, kojoj je nazo ilo tridesetak mještana.

U prvom dijelu ve eri publici je o djelovanju Ogranka Matice hrvatske u akovcu govorio Ivan Pranji , njegov predsjednik, a u nastavku je predstavio i svoj književni rad. Do pojave Ogranka u Me imurju je književna produkcija bila vrlo skromna. Dosad je objavljeno preko šezdeset knjiga, pa se može govori o pravom malom književnom preporodu. Osim znanstvenih studija i rasprava najviše je objavljenih djela beletris kog karaktera.

Ivan Pranji govorio je o pet knjiga koje je skao, trima zbornicima radova svojih u enika i dvama vlas m knjigama: “Rukopisu šine”, zbirci pjesama, te knjizi eseja i kritika “Iskrenost daruje pismenost”. Pjesme iz njegove zbirke govorili su polaznici Književne radionice Gimnazije Josipa Slavenskog

akovec: Katarina i Filip Pongrac. U nastavku je autor odsvirao i otpje-

vao dvije pjesme iz knjige, a jednu od njih zajedno s mladom me imurskom kantautoricom Leom Šprajc. Poseban naglasak stavljen je na knjigu “Antologija me imurske mlade lirike”, koja je rezultat dvadesetogodišnjega mentorskog rada na književnim radionicama u akove koj Gimnaziji.

Nakon književne ve eri posje telji su razgledali izložbu slika lanova Likovne sekcije i KUD-a Mihovljan sa zimskim motivima.

Rije je o izložbi u razli i m slikarskim tehnikama, od ulja na platnu, preko pastela, do ulja na staklu.

Prevladava gura vno slikarstvo, ali ima i s lizacija koje idu prema apstrakciji. Izložba je postavljena u dvorani Društvenog doma i u prostorima na katu.

Doga aj je organizirao predsjednik Mjesnoga odbora Josip Jezernik uz suradnju predsjednika KUD-a Mihovljan Predraga Ko ile te voditelja Likovne sekcije Zlatka Hergo a. Moderator susreta bio je Franjo Jan iki , lan Mjesnog odbora. (BMO, P.K.)

GODIŠNJI SKUP KUD-a Kotoriba

Godina u znaku 40. rođendana i 10. Smotre međimurskih narodnih običaja

lanovi KUD-a Kotoriba posljednji dan velja e održali su godišnju skupš nu koju je vodio Vinko Horvat. Izvješ e o radu u protekloj godini pro itao je Denis Radamani , koji je istaknuo dvadesetak nastupa svih skupina u kojima aktivno radi 50-ak lanova. Izdvaja se nastup na 49. Vinkova kim jesenima, na Me unarodnoj smotri folklora i Me imurskom proštenju u Zagrebu, gostovanje u Klanjcu, nastup u ma arskom gradi u Letenju i Smotri me imurskog folklora u Donjoj Dubravi. Kotoripski KUD-ovci lani su organizirali i rockve er te trodnevnu manifestaciju Dani smijeha uz Kerekesh Teatar.

Program rada za ovu godinu lanovima i gostima prezentirao je predsjednik Krunoslav Siladi.

Ove godine najvažniji doga aj bit e proslava 40. obljetnice Društva, koja e se održa u mjesecu lipnju. KUD Kotoriba doma in je i jubilarne 10. Smotre me imurskih narodnih obi aja. es tke na uloženom trudu i radu te promo-

ciji Kotoribe i Me imurje ispred ZHKUU-a Me imurske županije lanovima je upu la Mirjana Hrži . Vrlo dobru suradnju naglasio je na elnik Kotoribe Ljubomir Grgec.

- Nama u Op ini stalo je do kulturnog, društvenog i sportskog života mjesta. Sve udruge, njih dvadeset, imaju svoje prostore i nanciraju se iz op inskog prora una. Koliko vodimo brigu o kulturnom životu mjesta, dokaz je i osnivanje Puha kog orkestra za koji je Op ina nedavno kupila instrumente vrijedne 116 su a kuna. - kazao je Grgec. Ljudevit Saboli , jedan od najstarijih lanova, Društvu je poklonio sliku staru više od sto godina, na kojoj su Kotorip anke u izvornim nošnjama Kotoribe, dok je Milenko Kanižaj iz KUD-a I. M. Kantora Sveta Marija pozvao na bolju suradnju donjome imurskih kudova, što dosad nije bio slu aj. KUD Kotoriba održat e još jednu skupš nu ove godine, na kojoj e bira novo vodstvo i donije novi statut Društva. (A. Fuš)

- Međimursko novina je analitično i nezavis PIŠE: ROBERTA RADOVIĆ FOTO: ZLATKO VRZAN

Brojne osobe našeg kraja koje su danas vezane uz lokalne medije ili su na zna ajnim društvenim, gospodarskim i politi kim pozicijama prve su svoje radove objavljivale krajem sedamdesetih godina u školskom listu “Srebrna cesta” tre e Osnovne škole akovec, tada zvane “Me imurski partizanski odred”. Sklonost prema društvenim disciplinama radijskog urednika i voditelja Miljenka Ov ara, koji se krajem velja e nakon osamnaest godina profesionalne suradnje na Radiju 1 oprostio od suradnika, etera i slušatelja, tako er je zapo ela u osnovnoškolskim danima: - Uz literarno i novinarsko stvaralaštvo ono u emu sam posebno uživao bila je dramska i recitatorska grupa. Nastupali smo na natjecanjima, što je danas pandan državnom Lidranu, gdje smo nastupali s obradom pjesme Stanislava Petrovi a ‘Z jutra idu trave klat’ i ostvarili zapažene uspjehe. Moj prvi susret s dje jim kazalištem uop e bio je u nižim razredima Osnovne škole uz predstavu ‘Zeko, Zriko i Janje’. Predstavu smo odigrali sedamdesetak puta. Bio sam taj neki Zeko u alternaciji. U enici koji su u to vrijeme nastupali zajedno sa mnom i dandanas su profesionalno vezani uz kazlište, medije, kulturu...

• Prirodan nastavak ljubavi prema društvenim aktivnostima nastavlja se i u Srednjoj školi?

— akove ka gimnazija, tadašnji Srednjoškolski centar, bila je poznata po takvoj orijentaciji, tako da postajem lanom recitatorske i dramske grupe.

Osobito pamtim predstavu ‘Nove patnje mladog Werthera’, koju smo pripremali s prof. Marijom Jelinek. I u to doba bavio

sam se recitacijom, nastupali smo na školskim i smotrama recitatora Hrvatske. Dva puta nastupao sam na državnoj smotri, a kasnije sam preuzeo i vo enje recitatorske grupe, pa su neki od polaznika te grupe bili sudionici državnih smotri.

I naša sadašnja saborska zastupnica Sun ana Glavak je s nekih 15 godina postala lanicom te recitatorske grupe. Otada se razvilo i naše dugogodišnje prijateljstvo. U to vrijeme bio sam angažiran u aktivnostima izvan škole. Od drugog do etvrtog razreda srednje škole pjevao sam i u gradskom Pjeva kom

Neizbrisiv trag kod brojnih slušatelja Radija 1 ostavio je upravo duhovit, ali i objektivan, glas Miljenka Ov ara

NOVI FORMAT HRT DNEVNIKA i “Crno-bijeli svijet”

Glazbeni ukus većine Čakovčanaca posljednjih dvadeset godina drastično se promijenio!

Ovih dana svi komentiraju novi jednosatni format HRT-ovog Dnevnika te zabavne emisije “Crno-bijeli svijet”, pa smo za kraj Miljenka zamolili za njegove dojmove: - Novi format centralnog Dnevnika malo je preduga ak i nedostaje dinamike. Mada mi obi no o svemu volimo suditi prebrzo. To je što bi Englezi rekli ‘work in progress’. Sigurno je da se HTV za to pripremao odre eno razdoblje i svi su o ekivali nekakav spektakl. Vjerujem da e ipak kvaliteta HRT-ovog ma s vremenom do i do izražaja. Pritom bi se HTV ipak trebao drža toga da zadrži vlas izri aj, a da ne ide u onom smjeru u kojem idu komercijalne televizije, jer je i njegova pozicija kao javnoga informa vnog servisa druga ija. Samim me pristup

temama treba bi druga iji, anali niji i ozbiljniji. Komercijalne televizije mogu si ponekad priuš da budu malo ‘žu je’. Odgledao sam prve epizode ‘Crno-bijelog svijeta’.

Glazba mi je super jer sam generacija koja je u to vrijeme odrastala i to je glazba naše mlados . Svi oni koji su živjeli u akovcu ‘70-ih, ‘80ih, ‘90-ih znaju da je akovec bio druga iji. Ne samo kroz kazališni pokret nego i kroz glazbeni izri aj i ukus koji se ovdje preferirao, a koji se dramati no promijenio posljednjih dvadesetak godina, barem kad govorimo o ve ini. U pri i ima i povijesnih neto nos , ali to nije dokumentarna serija, ve zabavna, pa ne treba tome prigovara . Možda je pri a pomalo tanka, ali vidjet emo u kojem e se smjeru razvija .

zboru ‘Josip Štolcer Slavenski’.

Kazališni pokret u našem gradu u to je vrijeme bio jako snažan i raznovrsan. Bio je vezan uz Roberta Tkal eca, koji je u Klubu mladih pokrenuo itav niz dramskih aktivnosti, a kasnije

se ili paralelno pojavljuje i Romano Bogdan s Pinklecima, koj su i do dandanas ostali trajna vrijednost akove kog kazališta. Brojne stvari izrasle su iz legendarnog SKAKOH-a, odnosno smotri kazališnih amatera omladine Hrvatske. Svi koji su bili barem na jednom SKAKOHu vjerujem da imaju na to sje anje koje traje još i danas. Tada je diljem Hrvatske nastajao itav niz teatara, od legendarne sisa ke Daske, dubrova kog Lera koji je gostovao u akovcu. U meni je to ostalo duboko usa eno, tako da sam nakon srednje škole odabiru i fakultet paralelno išao na prijamni na kazališnu akademiju i pravo. Na kazališnoj akademiji uspio sam te godine u i u uži krug, me u sedam kandidata. Nažalost, nisam bio primljen, iako mi je to bila velika želja. Upisao sam

Prijateljstvo sa saborskom zastupnicom Sun anom Glavak zapo elo je srednjoškolskim druženjem na recitatorskoj grupi

Pravni fakultet, ali ipak sam na kraju završio u ovim medijskim, a ne pravni kim, vodama.

• Gdje stje ete prva radijska iskustva i kako po inje Vaša više od dva desetlje a duga plovidba radijskim eterom?

— Na tadašnjem Radiju akovcu zapo eo sam raditi 1987. godine. Bio sam na etvrtoj godini fakulteta, pa sam itav život to svoje rano zaposlenje krivio kao razlog zbog kojeg još uvijek ‘vu em’ tri ispita s etvrte godine i zbog ega sam još uvijek apsolvent prava (smijeh).

Na Radiju akovcu radio sam gotovo sve, osim što nisam bio direktor i ista . Okušao sam se u poslovima glazbenog urednika, spikera, voditelja, novinara i to je bilo dragocjeno iskustvo.

Sura ivao sam i u marketingu, tako da sam vrlo brzo stekao vještine koje su potrebne za ovaj posao. Rade i tamo stekao sam podlogu za sve ono što je kasnije uslijedilo. Bilo je to u turbulentnim vremenima stvaranja hrvatske samostalnosti, po etka Domovinskog rata itd.

Do prekida radnog odnosa na toj radiopostaji dolazi u trenutku kad se Radio akovec privatizirao. Potom radim na Radiju 105 otprilike od 1994. do 1996. godine. Kako je to vrijeme bilo vrijeme dobivanja radijskih koncesija, Radio 105 tog je asa ostao bez koncesije i ja sam 1. ožujka 1997. po eo raditi na Radiju Nedeliš u.

Impresionirao me Sanader stoičkim stavom • Iza Vas su stotine i stotine sugovornika, intervjua i emisija, hiljade radijskih vijesti, izvješ a. U brzinskom ‘flash’ prisje anju, koji razgovor ili emisiju izdvajate kao nešto što posebno pamtite?

13. ožujka 2015.

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

5

ovi profesionalni izazov

čar:

Miljenko Ov ar u mladim danima bio je posebno sklon poeziji. Prvi pjesni ki i novinarski radovi objavljeni su u školskom listu “Srebrna cesta”

INOVATIVNE “TEUTINE” PLESNE MINIJATURE

Sofisticirani plesni pokreti divljenja vrijedni!

arstvo sno

Deset inova vnih plesnih interpretacija i minijatura pod nazivom “Plešem, postajem i dišem” predstavio je Studio suvremenog plesa “Teuta” akovec povodom Dana žena akove koj publici u Centru za kulturu. Brojna premijerna publika uživala je u plesnim slikama koje ne samo da su komentar emocija i vremena u kojem živimo, ve su koreogra je koje krasi karakter, duh i inteligencija. Svih deset koreogra ja (Aria, Zaborav u prolje e, Na žalu... bisernih perli, U zoni zvuka, Zar još ne spavaš?, Putuje cirkus, Sivilo ruža, Pajac x 2, Vene od žica i Sedam odluka) potpisuje Nikolina Mekovec, voditeljica Studija. Plesa i svih dobnih skupina, od e ri do osamnaest godina, skladnim su i nadasve originalnim plesnim pokretima uzburkali emocije akove ke publike, što se

— U toj gomili ljudi koja je prošla ispred mikrofona od onih tzv. obi nih malih ljudi, pa do svih hrvatskih predsjednika i premijera, teško je izdvojiti jedan moment. Sve to vrijeme obilježio je velik broj ljudi raznovrsnih pro ila i zanimanja kojima sam se uvijek na neki na in morao prilagoditi i koji od tebe zahtijevaju poznavanje razli itih sadržaja i onoga ime se bave. Ovako nabrzinu dolazi slika vremena kad sam po eo raditi na Radiju Nedeliš u. Radili smo u malom studiju na par kvadrata. Te 2000. godine, neposredno mjesec ili dva nakon izbora, u našem studiju ugostili smo Ivu Sanadera i tadašnjeg

o itovalo pokojom suzom na licu, potrebom promišljanja nad životnim situacijama ili sre om postojanja i uživanja u plesnom trenutku, pokretu ili kos mu.

Ponajviše ovacija dobila je plesna interpretacija i koreogra ja “Na žalu... bisernih perli”, koja u trajanju od 17 minuta tka nu slojevitu morsku pri u u kojoj su mladi plesa i s gluma kim žarom iskreno prigrlili svaki plesni pokret, svaki šum i val mora. Završna produkcija Studija suvremenog plesa “Teuta” akovec potvrdila je osobitu plesa ku iskaznicu koji ovaj Studio godinama njeguje i razvija. S novim radnim tjednom treninzi se nastavljaju, jer, kako kažu mladi plesa i, slijede nastupi u Zagrebu i drugim hrvatskih gradovima te natjecanja gdje e zasigurno zasluženo ubra plodove svoga marljivog rada. (rr, mg)

SLOBODA I BUDUĆNOST MEDIJA

Sve značajniji multimedijalni pristup informacijama • Kakva su Vaša iskustva o kontroli medija, cenzuri. Kakva je sloboda medija bila nekad, a kakvo je stanje danas?

— Kad se govori o slobodi medija, zapravo se vrlo esto govori da hrvatski mediji nisu slobodni. Imam druga ije iskustvo, posebice kad su u pitanju lokalni mediji. Teško je govori o sustavu HRT-a s obzirom na velik broj ljudi koji je tamo zaposlen i da dio njih doista ima poli ku pozadinu iza sebe i što se vjerojatno dijelom o ituje i u njihovom radu. Ovdje u lokalnim medijima osobno se nisam susretao s me da bi se od nas tražilo ili da bi se na nas utjecalo da djelujemo na odre eni na in. Posebno otkad sam po eo radi na Radiopostaji Nedeliš e.

Mi smo oduvijek slovili kao radiopostaja koja ravnopravno daje prostor svim najrazli i jim poli kim opcijama. Zbog toga smo bili i dobro prihva eni s njihove strane, jer su znali da emo objek vno prezenitra sve ono što imaju za re i.

• Kakva je Vaša projekcija razvoja medija u Hrvatskoj?

— Iako e se radio i TV na globalnoj razini drama no rede nira i promijeni na in rada, to se u velikoj mjeri na takav na in ne e odrazi i na lokalne medije.

Lokalno stanovništvo pra zbivanja svoje sredine. Ovdašnji mediji stoga donose lokalne sadržaje i predstavljaju osobe iz lokalne sredine. Što se skovnih izdanja e, ona e doživjeti pomak prema portalizaciji, jer vani je ve uvelike razvijen trend da nema papirna h izdanja nego su ona u potpunos

digitalizirana i to e se vjerojatno nastavi u tom pravcu. Govori danas o tome što e u svijetu medija bi za 20 ili 30 godina jest nemogu e, jer teško možemo zamisli u kojem e nas pravcu odves tehnološki razvitak. Danas kad se dras nom brzinom mijenjaju forma informiranja sve više e do i do izražaja mul medijalni pristup informacija.

• Imamo li kvalitetna kadar za nove medijske pla orme?

— Drago mi je da ima sve više mladih Me imuraca koji studiraju novinarstvo ili politologiju, dakle fakultete koji ih prirodno vode prema ovom poslu i daju kvalitetu koja im je nužna za ovo zanimanje. Ono što bih preporu io svima jest to da u životu imaju stav da e, uz nužno poštovanje svega onoga što nau e na fakultetu, ipak još mnogo više nau i u svojoj redakciji te da zbog toga uvažavaju i poštuju starije kolege koje im mogu bi orijen r. itava jedna generacija novinara mojih godina nadovezuje se na ono što su radili novinari kao što su Drago Ov ar ili Ivica Žiškovi . Važno je to zadrža da se ne bi ušlo u neku pretjeranu površnost. Imamo jednu vrlo kvalitetnu generaciju novinara koji su dovoljno anali ni i djeluju nezavisno. Mi smo sredina koja se me može pohvali , u odnosu na neke druge, i mislim da se to zna i prenosi na mla e kolege. Mladi imaju prednost što kroz svoje školovanje dobivaju tu jednu mul medijalnost koja je možda u našoj novinarskoj pismenos nešto što nedostaje, a mi se moramo prilago ava tom trendu.

tajnika HDZ-a Josu Škaru. Bila je to jednosatna emisija u kojoj su oni uz moja pitanja odgovarali i na telefonske upite slušatelja.

Pamtim da su ta pitanja bila izuzetno negativna, s obzirom na to da je to bila prva promjena vlasti u Hrvatskoj. HDZ je tada imao predsjednika i premijera.

Tada sam zapravo bio impresioniran na inom na koji je Sanader stoi ki podnosio napade koji su se dešavali u eteru. Slušatelji baš i nisu birali rije i, tako da je Sanader tu pokazao to svoje lice zbog kojeg je postao popularan.

A kasnije se, naravno, pokazala i druga strana tog lica, koja ga je odvela tamo gdje se sada nalazi.

“

- Slušatelji i ekipa Radija 1 moja su druga obitelj.

Rastanak s njima nije jednostavan. Oko samo zasuzi

• Pred Vama je novi profesionalni izazov. Što je motiv Vašeg raskida s radijskim eterom?

— Dva su razloga. Sje am kad sam po eo raditi na Radiju akovcu, tada mi je Zoran Mašovi , glavni urednik, danas urednik SRCE TV-a, rekao da bi ovjek u našoj branši trebao mijenjati posao svake tri godine.

To je za naše prilike, naravno, teško ostvariti unato tome što u našem radijskom okruženju ima preko 160 postaja širom Hrvatske. Mi ipak ne živimo

kao što se živi u Americi, gdje promijeniti posao i preseliti se dvjesto ili tristo kilometara ne ini problem. Ipak smo više vezani uz kraj iz kojeg poti emo, barem ja. Ne mogu zamisliti da živim negdje izvan akovca ili Me imurja, ime se sužava krug medija u kojima se može raditi.

Rade i na Radiju 1, paralelno sam sura ivao gotovo sa svim medijima koji djeluju na ovom podru ju. Danas sam vanjski suradnik Hrvatskog radija, sura ivao sam s VTV-om, SRCE TV-om, pisao povremeno za naše lokalne tjednike, tako da sam na neki na in zadovoljio tu potrebu svekolikoga medijskog angažmana.

Bilo bi idealno promijeniti radnu sredinu svakih pet-šest godina zbog novog impulsa i poticaja.

Sve naše lokalne redakcije bazirane su na desetak ljudi i to vam je neka vrsta druge obitelji. Naviknete se živjeti s njima i teško se zapravo odvojiti od svoje obitelji. I, naravno, od ljudi koje slušate. Iako ih direktno ne vidite i ne poznajete, s njima dijelite dio tog vremena u eteru, pa i oni postaju šira obitelj.

Nakon punih osamnaest godina koje sam proveo na Radiju 1 došlo je vrijeme da sve to znanje i iskustvo koje imam preto im u neke druge poslovne aktivnosti koje e opet biti više-manje biti vezane uz medije, jer to je ipak ono što radim itav život i u emu se najbolje snalazim. Drugi dio razloga je, nažalost, vezan uz obiteljsku situaciju. Vrijeme je da svoj radni ritam koji je zahtijevao izbivanje od ku e od 12 ili 14 sati malo prilagodim onom što nam je sada kod ku e najvažnije.

OTKRIĆA moreplovaca 21. stoljeća

Novi svijet kao svjetionik kaotičnog društva?

Nova mora mogu se otkri tek kad se skupi dovoljno hrabros da se iz vida izgubi poznata obala. To je tek jedna od misli koju je publika ponijela ku i nakon sjajnoga kazališnog izdanja jedno inke “Kristofor Kolumbo”, koju je ZKM izveo na Tribini “

”. Vrlo brzo nakon zagreba ke premijere akovec je imao ast doživje dramski tekst mladog Miroslava Krleže, koji je za scenski prikaz režirao Rene Medvešek.

Upe atljiv Krešimir Miki kao Kristofor Kolumbo, dojmljiva scenogra ja te zvuci koji se kre u od noga kanonskog pjevanja glumaca do prodornog udaranja o ba ve, koje predvodi dobošar Sreten Mokrovi , u paketu simboliziraju odnos

lidera i puka (rulje) koji je bezvremenski. Uz dinamiku poigravanja sa zvu nim i svjetlosnim efek ma “Kristof Kolumbo” donosi na scenu jurnjavu, tu njavu i retoriku likova koja nalikuje deklamatorskim proglasima. Admiralsku falangu igraju Sreten Mokrovi , Zoran ubrilo i Maro Mar novi . Mornari su Pjer Meni anin, Damir Šaban, Filip Nola i Kris jan Ugrina. Robovi su Danijel Ljuboja, Frano Maškovi , Jasmin Telalovi i Petar Levan . ZKM-ovci su nagra eni dugotrajnim pljeskom i ovacijama. Šteta što dvorana CZK-u nije bila ispunjena do posljednjeg mjesta. Vrijedilo je vidje i u promišljanja i otkri a moreplovaca 21. stolje a. (rr)

ODLIČAN KONCERT UDARALJKAŠA u Scheierici

Predstavili se učenici Glazbene škole Varaždin

akovcu je predstavljen u eni ki koncert udaraljkaša. Dvorana Zrinski zgrade Scheier ugos la je neobi an koncert, gdje su pozornicu ispunili zanimljivi instrumen - marimba, vibrafon te razne vrste bubnjeva. U enici Glazbene škole Varaždin Suzana Komazin, Filip Soldat, Mario avlek, Rupert

unko i Vedran Vujec predstavili su program suvremenih i starih autora. Koncert je bio ispunjen raznim

ritmovima, a izvo a i su osigurali dobru zabavu prisutnima. Koncert u enika Glazbene škole Varaždin u klasi prof. Stanislava Muškinje održan je 3. ožujka, a na programu su bila djela sljede ih autora: Igor Lešnik, Eric Sammut, Siegfrid Fink, Daniel Berg, David Freytag, Rich O’Meara, Wolfgang Schluetter, Miki Campinas, Paul Smadbeck, J. S. Bach, Emmanuel Sejourne, Will Cahn. (mg)

6

media

13. ožujka 2015.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

slobodno vrijeme MOZAIK KNJIGA

KNJIŽNICA “Nikola Zrinski” Čakovec preporučuje br. 1017

Ime i prezime: Ulica i kućni broj: Mjesto i poštanski broj: Broj telefona: Mozaik knjiga u suradnji s Međimurskim novinama poklanja knjigu jednom čitatelju. Za to je potrebno popuniti nagradni kupon te ga poslati na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec, na mail adresu oglasnik@mnovine.hr, a možete ga dostaviti i osobno u redakciju Međimurskih novina najkasnije tjedan dana od objave kupona. Nagradnu knjigu molimo podići u redakciji unutar deset dana od dana objave imena dobitnika.

Dobitnica iz broja 1016. “Međimurskih novina” je Magdalena Vlah iz Donjeg Kraljevca (Goran Tribuson: “Propali kongres”). Nagradnu knjigu molimo podići u redakciji “Međimurskih novina” deset dana od dana objave imena dobitnika.

NAGRADNA KNJIGA

Louise L. Hay: “Misli za srce i dušu” “Misli za srce i dušu”, prikupljene iz meditacija, duhovnih sesija i predavanja Louise L. Hay, jednostavna su zbirka meditacija koje e vas poticati u trenucima kad tražite nadahnu e u svojim svakodnevnim iskustvima. Ova malena knjiga ispunjena je pozitivnim a irmacijama. Svaka je vaša misao, kao i svaka rije koju izgovorite, a irmacija. Zašto onda ne biste odlu ili koristiti se samo pozitivnim a irmacijama i tako izgradili nov i ispunjen život?

Dan za danom otkrivat ete nove ideje o tome kako svaki dan pretvoriti u prekrasno iskustvo.

A irmacija je poput sjemena koje sijete. Neprestano se brinete za svoj vrt i, ako to inite brižno, otkrit ete da je svaki novi dan

David Bez: “Ukusne salate za svaki dan” Koliko ste pauza za ru ak proveli odsutno jedu i sendvi , sino nje ostatke tjestenine, juhu iz trgovine ili uvijek istu kupovnu salatu iz obližnje kafeterije? Uredski obroci uglavnom su bezukusni, skupi, nezdravi ili jednostavno previše sli ni onome što ste ju er jeli.

U ovoj knjizi opisano je 260 ukusnih, zdravih salata – po jedna za svaki radni dan u godini. Svaku od tih salata napravio je, fotogra irao i pojeo u svom uredu David Bez. David nije kuhar. On je ljubitelj hrane ija pauza za ru ak ne traje

BELETRISTIKA John Irving: Molitva za Owena Meanyja Ruth Ozeki: Pri a za vremensko bi e Javier Cercas: Anatomija jedne pobune

PUBLICISTIKA

neograni eno; Talijan kojemu je stalo do toga što jede; dizajner koji zna da najprije jedemo o ima. Bez obzira na to jeste li u potrazi za ne im vegetarijanskim, veganskim, mesnim, ribljim ili sirovim, ovdje ete prona i

David Bez: Ukusne salate za svaki dan Daniel Kahneman: Misliti, brzo i sporo Alice Echols: Ožiljci slatkog raja

mnogo ukusnih inspiracija za svako nepce i svako godišnje doba.

ALBUM TJEDNA

ispunjen radoš u koju prije niste doživjeli.

Imate mo i autoritet preuzeti kontrolu nad svojim mislima i svojim životom. itaju i ove a irmacije – jednu na dan, nekoliko odjednom, ili samo otvorivši nasumce neku od stranica ove knjige – napravili ste prvi korak prema bogatijem životu.

KNJIŽARA “LJEVAK”

Belle and Sebastian: “Girls in Peacetime Want to Dance” Nenametljiva škotska pop-grupa Belle and Sebastian svojim je devetim albumom zatvorila puni krug, i to sre om ne deveti krug pakla, nego se još uvijek igraju rajskim pop-melodijama.

Po eli su karijeru glazbenim stilom koji se u tadašnjem kontekstu mogao nazvati indie-pop, a danas se vra aju s albumom koji bi u tadašnjem kontekstu bez problema dobio etiketu mainstream-pop.

Etikete na stranu, slušatelja o ekuje sat vremena i dvanaest pjesama, od kojih “Nobody’s Empire”, “Allie”, “Cat With a Cream”, “Ever Had A Little Faith” i zaklju na “Today” dozivaju u sje anje rane, tihe i mile, folkom oplahnute, Belle and Sebastian, preostali dio albuma kupa se u plesnim ritmovima, a s autorske strane posao je izveden besprijekorno. “Girls in Peacetime Want to Dance” album je koji je po zvuku pristupa an, no same pjesme zahtijevaju dulje preslušavanje i onda sjaje u punini.

Uvodna “Nobody’s Empire” unato Spectorovskom uvodu (ah, te kastanjete!) pri a pri u o borbi s kroni nim umorom njihova šefa Stuarta Murdocha, no, kad je

Hrvoje Šalković: “Valcer protiv Eintrachta” Napeta utrka s vremenom u lovu na psihopatskog ubojicu kojai po inje u Zagrebu, a završava u egzo nom Phuketu. Inspektor Grof, kojemu je u trenutku kad zapo inje Šalkovi ev krimi ostalo svega dva tjedna do mirovine, te mladi i nadobudni inspektor Žica obojica su, svaki na svoj na in, optere ena osje ajem krivnje: inspektor Grof nesretnim je slu ajem ubio svoga policijskog partnera, ujedno najboljeg prijatelja i muža svoje sestre, a inspektora Žicu grijesi iz mlados doveli su do rastave braka i nemogu nos da redovito vi a svoju malenu k er. Slu aj psihopatskog ubojice na ijem rješavanju zajedno rade zbližit e ih i bi izme u ostalog katalizator za suo avanje s vlas m demonima. Šalkovi ev rukopis obilježen je izuzetnom dinamikom pri e, uvjerljivim dijalogom i prepoznatljivom zaokupljenoš u i senzibiliziranoš u za probleme tranzicijskog društva.

TOP LISTE HR AKOVEC FORMULA 13 1. Should I Stay Or Should I Go - JOOLS HOLLAND & KYLIE MINOGUE 2. What Kind Of Man - FLORENCE & THE MACHINE 3. No Way No - MAGIC! 4. Bloodstream - ED SHEERAN ft. RUDIMENTAL 5. Beryl - MARK KNOPFLER 6. Shots - IMAGINE DRAGONS 7. Four Five Seconds - RIHANNA, KANYE WEST & PAUL McCARTNEY 8. Don’t Wanna Fight - ALABAMA SHAKES 9. Love Me Like You Do - ELLIE GOULDING 10. Black Sun DEATH CAB FOR CUTIE 11. Ain’t Enough Whiskey - KID ROCK 12.Let The Day Begin - SIMPLE MINDS 13. Pray To God CALVIN HARRIS ft. HAIM 14. Earned It - THE WEEKND 15. I Am A River - FOO FIGHTERS

rije o pjesmama ovdje, govora o umoru nema. Album ostavlja dojam da je kreiran dugo, iz razli itih izvora inspiracije, kako muzi ke, tako i tekstualne, uslijed ega djeluje relativno glomazno i možda mrvicu predugo (po slobodnom uvjerenju).

Prvi singl “Party Line” više e podsjetiti na zvijezde electro-popa osamdesetih nego na folk-rock, a “Play For Today” (vokalni duet Dee Dee Penny iz Dum Dum Girls i Murdocha) i “Enter Sylvia Plath” lete kao da ih je napravio bend koji cijeli svoj radni vijek

stvara samo plesnu glazbu - iako obje otkrivaju svoje folk-rock porijeklo, samo su odsvirane kao dance-pop pjesme, i u tome zvu e više nego dobro. S drugog kraja soni nog spektra isti e se pastoralna “Allie”, koja kao da je ispala iz rustikalnih komada The Kinksa iz faze “Village Green Preservation Society”. Bez obzira na stilska vrludanja, Belle and Sebastian još su jednom pogodili i na sjajan na in pripremaju obilježavanje 20. obljetnice postojanja grupe.

(Zoran Tu kar, preuzeto s portala Muzika.hr)

RADIO 1 Top Hit List 1. VANNA - Probaj 2. GRETTA - Sre a 3. NATALI DIZDAR - Iluzionist 4. IVAN ZAK - Daleko 5. ANTE CASH Ft Postolar Tripper - Milena 6. SEVERINA i U iteljice - Generale 7. SINOVI RAVNICE - Žena boginja 8. VRANAC - Dotakni me pogledom 9. ELEMENTAL - Goli i bosi 10. FLYER - Pjesma za dvoje 11. OD SRCA DO SRCA - I ovaj put 12. LANA - Hollywood 13. SASSJA ft Remi - Etikete 14. DETOUR - Nova nada 15. KLAPA CAMBI & Miroslav Škoro - Moja Slavonka

13. ožujka 2015.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

media

7

uz knjigu, film, glazbu, kazalište CENTAR ZA KULTURU ČAKOVEC

MINIINTERVJU

NAJAVLJUJEMO CENTAR ZA KULTURU Čakovec, Tribina “ČČ” 19. ožujka, 20 sati

Neobična komedija “Pivo” “Pivo” je neobi na komedija koja govori o ocu i sinu te njihovom odnosu tijekom šezdeset godina. Autor Miro Gavran s puno je humora i topline prikazao suvremene prepoznatljive karaktere koji nas vode kroz situacije koje su mnogi od nas proživjeli s roditeljima ili s djecom. Šarmantno se poigravaju i ma isti kim mitovima i me ugeneracijskim odnosima, Zlatko Ožbolt i Jakov Gavran izgradili su u ovoj suptilnoj predstavi uvjerljive životne likove, vo ene sigurnom redateljskom rukom velike hrvatske glumice Helene Buljan. Predstava “Pivo” u izvedbi Teatra “Gavran” Zagreb bit e izvedena na Tribini “ akovec etvrtkom” 19. ožujka s po etkom u 20 sati.

Kazališna tribina za djecu i mlade Cukorek - nedjelja, 15. ožujka, 16 sati

“General Kiro Miš” - lutkarska predstava za djecu Kazališna družina “Pinklec” – Dramski studio “Dada” na kazališnoj tribini za djecu i mlade Cukorek u nedjelju, 15. ožujka s po etkom u 16 sati izvest e lutkarsku predstavu za djecu “General Kiro Miš” prema H. Kova evi u. Redatelj predstave je Davor Dokleja. Igraju Tina atlai , Antonija Mrla, Ena Jagec, Hana Marciuš, Ivana Žuli , Vilim Ha ek, Karlo Žganec, Nina Bo kaj, Hana Januši , Marko Erli , Vinko Mohari , Neven Matoša, Katarina Pintari .

Predstava u trajanju od 35 minuta preporu uje se za dob 4 + (vrti i i niži razredi osnovne škole).

U PROSTORU osobita književno-putopisna družba

petak, 13. 3.

Hrvoje Ivančić: - Mislim da se lagano pretvaram u ateista

20.00 KOSAC drama

subota, 14. 3.

16.00 PEPELJUGA obiteljska avantura 18.00 KOSAC drama 20.00 GODINA NASILJA akcijska krimidrama

PIŠE: ROBERTA RADOVIĆ

nedjelja, 15. 3.

K

njižnica i itaonica Tabula Rasa i Prostor CeZaM akovec ugos li su Hrvoja Ivan i a, novinara, putopisca i profesora povijes , koji se akove koj publici predstavio osobi m putovanjem kroz vlas ta sje anja, promišljanja i fotozapise, ujedno promoviraju i svoju drugu knjigu, putopisni roman “Samsara – put na Istok”. Brojna publika okupljena u Prostoru spoznala je kako Samsara ozna ava ‘vje no vra anje’ u smislu uzastopnih života u zi kom jelu. Ivan i eva “Samsara” kroz interpretaciju izmišljenog lika Slavena do e pitanja samospoznaje, smisla življenja, putovanja kroz život, univerzalnoga ljudskog straha od samo e i otu enos , straha od nepoznatoga. Interakcije s publikom nije nedostajalo, što je još jedna od vrijednos ove književne ve eri i družbe. Ivan i je potaknut interesom publike promišljao i o vlas tom strahu koji je neizbježan kad se putuje u države koje su, primjerice, zahva ene nemirima ili ratnim me uplemenskim sukobima, ali i o strahu od samo e koji se esto javlja kod osoba koje same putuju: - Stah od samo e je najve i. Zašto sam na put tako daleko o šao sam, što mi sve to treba? Strah od samo e je ljudski strah.

Oni koji briju na akcijske lmove i koji kažu da im se to nikada nije dogodilo nisu iskreni.

Strah za vlas život doga a se kasnije, po povratku s putovanja, kad se sve to skupa malo procesuira i kad ovjek pomisli: Da, moglo mi se doista nešto dogodi . Kad se situacija doga a, taj strah kao da ne postoji.

Neki moji prijatelji bili su ak u pritvoru dandva i sli no. Možda sam ja bio sretan pa mi se nisu doga ale teške stvari na putovanjima, tako da uvijek na ovakvim književnim druženjima razo aram ljubitelje akcijskih lmova.

18.00 PEPELJUGA obiteljska avantura

16.00 GENERAL KIRO MIŠ lutkarsko-igrana predstava za djecu prema H. Kova evi u Kazališna družina “Pinklec” - Dramski studio “Dada” 18.00 PEPELJUGA obiteljska avantura 20.00 GODINA NASILJA akcijska krimidrama

ponedjeljak, 16. 3.

18.00 PEPELJUGA obiteljska avantura - Uvijek razo aram ljubitelje akcijskih lmova! uz smijeh isti e Hrvoje Ivan i

Hrvoje Ivan i ve deset godina putuje Bliskim istokom, Afrikom i Azijom, dolaze i u kontakt s književnim djelima, tekstovima i osobama razli i h kultura i religijskih uvjerenja. Zasigurno je i takav s l života utjecao i na autorov odnos prema religiji, što se i akove ka publika zapitala. * Jesi li nakon svih h putovanja promijenio odnos prema religiji, odnosno krš anstvu? Vjeruješ li u nešto?

- Bez obzira bio religiozan ili ne, dolazim iz jednoga krš anskog, katoli kog svjetonazora i to je neizbrisiv trag. Putovanja mijenjaju promišljanja o religiji. Produbio sam ta razmišljanja i oboga o ih, ali u smislu da sam ih po eo promatra više iz razdaljine.

Ne onako in mno da bih sad ja ušao u tu religiju i osje o neku mis ku govore i: Da, to je to, to je taj put kojim želim i i. Religiju

smatram vrlo bitnom za razvoj civilizacije i društva. Zanimljiva mi je zbog prou avanja mitova i ljudskih strahova kroz prošlost koje možemo prona i u religijama. Osim toga, religijski tekstovi i djela jesu vrhunska književna djela puna alegorije. Nisam p poput nekog propovjednika da bih sad govorio da je nešto pravo, a nešto nije. Više prema svemu tome pristupam s lozofske strane. Zbog toliko iskustava i prou avanja razli i h religija mislim da se lagano pretvaram u ateista u smislu teosa, ako teosa smatramo vrhovnim autoritetom koji je negdje nedefiniran u prostoru i upravlja nama. Jednostavno mi logika nalaže da ne mogu prista na tu dogmu koja ograni ava ljudski mozak. Ali da vjerujem u duhovnost i povezanost ljudi i života u svemiru generalno - apsolutno da.

PEPELJUGA

GODINA NASILJA

obiteljska avantura Režija: Kenneth Branagh Glavne uloge: Lily James, Helena Bonham Carter, Hayley Atwell

akcijska krimidrama Režija: J. C. Chandor Uloge: Oscar Isaac, Jessica Chastain, David Oyelovo

20.00 GODINA NASILJA akcijska krimidrama

utorak, 17. 3.

18.00 PEPELJUGA obiteljska avantura 20.00 KOSAC drama

srijeda, 18. 3.

- nema filmskog programa

četvrtak, 19. 3.

20.00 PIVO Teatar “Gavran” Tribina “ ”

Radno vrijeme blagajne Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa , srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa , subota – od 16 do 20 sa , nedjelja – od 15 do 20 sa .

Blagajna prijepodne blagdanom NE radi.

Telefon: 311 - 488.

DOM KULTURE PRELOG

petak, 13. 3.

17.00 PEPELJUGA

subota, 14. 3.

17.00 PEPELJUGA obiteljska avantura

19.00 FOXCATCHER avantura, drama, obiteljski

“Pepeljuga” je igrani lm temeljen na klasi noj bajci o Pepeljugi, temeljen na animiranom remek-djelu iz 1950. Pri a o Pepeljugi pra sudbinu mlade Elle iji se otac trgovac ponovno oženio nakon smr njene majke. Ella prihva a novu ma ehu

i njene dvije k eri, Anastasiju i Drisellu. Nakon nenadane smrti oca djevojka Ella ostaje prepuštena na milost i nemilost svoje nove okrutne obitelji koja je pretvara u služavku prekrivenu pepelom, zvanu Pepeljugu.

Napeta kriminalisti ka drama za Oscara nominiranog redatelja J. C. Chandora o obitelji koja nastoji vodi normalan život u najopasnijoj godini u povijes New Yorka.

Radnja lma “Godina nasilja” smještena je u 1981. godinu, u kojoj je u Ve-

likoj jabuci zabilježen najve i broj kriminalnih radnji u povijes grada. U m opasnim vremenima doseljenik Abel Morales pokušava razgrana svoj dobro uhodani posao, no sveprisutno nasilje i korupcija prijete uništenju svega što je stvorio, pa ak i njegovoj obitelji.

nedjelja, 15. 3.

17.00 PEPELJUGA obiteljska avantura

19.00 FOXCATCHER avantura, drama, obiteljski

8

media

13. ožujka 2015.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

lifestyle HOROSKOP OVAN (21.3. - 20.4.)

PAMETAN ODABIR BIK (21.4. - 20.5.)

Od 15. ožujka o ekujte uzlaznu putanju u vlastitoj poslovnoj karijeri.

Svi planirani projekti odvijat e se prema planu. Mogu i su i posebice visoki nov ani dobici.U ljubavnim odnosima povisite uloge potrebne za o uvanje postoje e veze. Samci e u danima vikenda uživa u samo i i trudi se što više odmara , pa se i eš e po as nim objedom. Sve e u ini da se zabave i ugode u svakom pogledu. Poradite na fizi koj kondiciji i svojoj guri.

Ako ste se po etkom mjeseca zalagali za svoj m, do kraja mjeseca zauzvrat ete dobi potpunu potporu. Budite oprezni pri potpisivanju poslovnih dokumenata. Osjetit ete potrebu da se riješite suvišnih stvari u svom domu. Zapo et ete veliko proljetno iš enje. Krenut ete u kupovinu i obnovu garderobe. Prona i ete ugodnu i udobnu obu u i obu u, ali pritom ne ete potrošite puno novca.

Na svoj na in dovedite svoje jelo u formu. Svakodnevno vježbajte.

Što god rekli i koliko god se odupirali, izgled jest bitan.

Na temelju vanjskog izgleda ve u prvih nekoliko sekundi odlu it emo ho e li nam se osoba svidjeti ili ne, a sve to najbolje je izraženo u poslovanju. Naime, dobar komad odje e ili obu e sigurno e vam podi i samopouzdanje u interakciji s kolegama, šefovima, ali i potencijalnim klijentima. Online platforma za kupnju i prodaju Kaymu.hr donosi

BLIZANCI (21.5. - 21.6.)

U strahu ste da bi pove ana potrošnja mogla ugroziti vašu financijsku situaciju. Netko s kim ste jako bliski, roditelji ili bra a i sestre, pomo i e vam u novcu ili materijalnim dobrima.

Ako ste pred potpisivanjem nekoga poslovnog ugovora, dobro prou ite sve stavke, kako kasnije ne biste požalili. Ako ste u braku, partner e ima dovoljno razumijevanja za vaše povremene izljeve ljubomore. Samce o ekuje poziv za druženje koji e ih razveseli . Zdravi ste.

RAK (22.6. - 22.7.)

Zbog pozitivne energije koja vas okružuje ovih dana sve poslovne zadatke trebali bi riješi pravovremeno bez ve ih poteško a. Svi pripadnici ovog znaka koji se bave krea vnim radom prštat e idejama i inova vnim rješenjima. U ljubavnim odnosima na vidiku je veliko iznena enje.

Još malo budite strpljivi, a potom e uslijediti erupcija strasti i emocija.

Budite proaktivni kad je zdravlje u pitanju. Neka vam tjelovježba postane svakodnevnom navikom.

- Odijelo čini čovjeka. Goli ljudi imaju mali ili gotovo nikakav utjecaj na društvo. - šaljivo je poručio poznati pisac Mark Twain još prije mnogo godina

LAV (23.7. - 23.8.)

DJEVICA (24.8. - 23.9.)

O ekujete da ete ovaj vikend uživa u pozi vnom i op mis nom okruženju kada je vaš dom u pitanju.

Tako e i bi . Zajam eno vam je puno zabave. Vaš bi dom mogao izgleda kao socijalni centar za prijatelje i obitelj koja e dolazi radi druženja.

Možda se ak odlu ite i napravite zabavu za kolege s posla kako biste se malo opus li i razonodili. U domeni romantike postoje naznake da jedan odnos postane intenzivan.

Više spavajte.

Dani vikenda mogli bi donije odre enu vrstu problema. Ništa nemojte prihva a “zdravo za gotovo”, a posebno kada su obe anja u pitanju.

Ako zanemarimo to, ini se da ete bi srce i duša jednog projekta koji e vaši nadre eni zna cijeni . Odnosi s partnerom bit e posebno pozi vni.

Racionalan stav o karijeri i zi kom zdravlju ono je o emu biste trebali razmisli . Po etkom tjedna mogu e su manje glavobolje, ali sa zdravljem je ina e sve u redu.

VAGA (24.9. - 23.10.)

Ovih dana bit e vam ponu ene mogu nosti za napredak ili promjenu radnog mjesta. O ekuju vas tako er i posebne pogodnosti, primjerice, unaprje enje ili prilika da obnovite vrijedan ugovor. Sada je pravi trenutak da razmislite i o svojim ljubavnim odnosima. Vrijeme je da se opus te i zabavite uz partnera. Ukoliko ste u braku, dom i obiteljske obveze donijet e vam puno sre e i ispuni vas pozi vnom energijom. Puni ste energije i dobro se osje ate.

ŠKORPION (24.10. -22.11.)

Poslovne kontakte uspostavit ete na diskretan na in. Osobe iz vašega poslovnog okruženja pomo i e vam da dovršite neke vitalne projekte. Nadolaze i tjedan omogu it e vam da se ponovno po nete bavi stvarima koje vas vesele, bilo da se radi o nekom hobiju ili sportskoj rekreaciji. U ljubavi dolazi do neo ekivanih situacija, bilo u poslovnom okruženju, bilo u danima vikenda. Mjesec ožujak donosi vam dobro raspoloženje i dobro zdravlje.

STRIJELAC (23.11. - 21.12.)

Ukoliko o ekujete promjene na radnom mjestu, možete o ekivati povoljan razvoj doga aja. Period je povoljan i za promjenu radnog mjesta, ali i za napredovanje. Ukoliko ste nezaposleni, a tražite posao, uskoro ete dobi novo zaposlenje. U ljubavi nemojte bi nestrpljivi. O ekujete jedan poziv, a on nikako da s gne. Ne brinite, s i e kad ete se najmanje nada . Prepus te potencijalnom partneru inicija vu. Ispla t e se. Puni ste energije i elana.

JARAC (22.12. -20.1.)

Nikako se ne ete mo i koncentrira na bitne projekte. Sre om, takva lijenost pro i e krajem tjedna i uz malo volje i zalaganja nadoknadit ete sve što ste propus li u ini . Vrijeme je pogodno da se pozabavite i svojim ljubavnim odnosima. Provodite više vremena s partnerom i uživajte u zajedni kim izle ma, igrama i druženju. Ukoliko ste sami, mogu e je novo neobi no poznanstvo. Krenite i na putovanje. Upoznat ete vrlo zanimljive osobe. Dobrog ste zdravlja.

VODENJAK (21.1. - 19.2.)

Vaš trud i upornost na radnom mjestu donijet e odli ne rezultate.

Pored redovnih primanja o ekujte i jednu nov anu nagradu ili nadoknadu. Mogu je dodatni službeni put ili dodatni intelektualni rad, koji može donijeti zna ajne dobitke. U emo vnim odnosima slijede mirni i skladni odnosi. Ipak, pripazite da se previše ne “uljuljate”. Dobro e i vama i partneru do i malo više stras i akcije. Uzimajte dovoljno teku ine te svježeg vo a i povr a.

RIBE (20.2. -20.3.)

Godit e vam dani koji dolaze jer e vam sve i i, kako se to kaže, od ruke.

Uspjeli ste se izbori za svoje mjesto.

Imate još jednu nedovršenu stvar, a to je odnos s vašim pretpostavljenim. I to ete diplomatskim stavom zna kvalitetno riješi . Gdje god da se pojavite, na neki na in skretat ete pozornost na sebe. To e vam podi i samopouzdanje i probuditi vaše najljepše osobine. Pripazite na kilograme i pokušajte svakodnevno vježba .

“

nam neka pravila i trendove koje bi svatko trebao slijediti kada se nalazi u poslovnom okruženju.

Boje su najvažnije Boje su u poslu izuzetno bitne. One djeluju podsvjesno te je nužno da budu uskla ene s poslom koji obavljate, ali i onim što drugi kolege oko vas nose.

Naj eš e boje koje se tako vi aju po uredima jesu crna, siva i bež, a ako je potrebno naglasiti autoritet neki e muškarci odabrati i tamnoplavu. Kod žena boja koja zra i samopouzdanjem je zelena. U poslovnom okruženju de initivno izbjegavajte jarke boje poput žute, crvene ili naran aste – osobe koje nose takvu odje u mogle bi prestrašiti partnere i kolege jer su ovo boje koje su povezane s akcijom i agresivnoš u.

Najbolja tkanina Vunena odje a polu it e najbolje rezultate ako je rije o ženskim kostimima ili majicama i bluzama. Ono što de initivno trebate izbjegavati jesu neprozra ne tkanine od plasti nih materijala te tkanine ispod koje e vam se isticati donje rublje.

Izbor odjeće – što jednostavnije, to bolje Kod odje e koju nosite najvažnija je njena udobnost – ne

Što odjenuti kada se nalazimo u poslovnom okruženju? preuska, prozra na, a lijepa. U udobnoj odje i vaši poslovni rezultati bit e bolji jer ne ete konstantno trošiti vrijeme na sitne popravke. U poslovnom okruženju muškarci e naj eš e izabrati hla e ili traperice, košulje ili majice, a ako je potreban kontakt s klijentima ili drugim višim suradnicima ve ina e ih se odlu iti na odijela ili sakoe. Kod žena dobra kombinacija jesu traperice i hla e uz bluzu ili jaknu, ako je rije o neformalnijem okruže-

nju, ali i suknje i haljine ako je potrebno izgledati elegantnije u poslu koji obavljate. Ono što treba napomenuti jest injenica da suknje nikada ne bi smjele biti kra e od koljena, ali i da haljine ne bi trebale imati tanje naramenice ili otvorena le a. Brojni stilisti tako er naglašavaju kako bi i muškarci i žene trebali izbjegavati odje u s preistaknutim, kri avim, velikim znakovima ili printom.

U poslovnom okruženju – što jednostavnije, to bolje.

Obuća i modni dodaci Obu a i modni dodaci gotovo su jednako bitni kao i odje a sama. Zaboravite na tenisice ili platformke, u poslu prolaze isklju ivo cipele ili (eventualno) mokasinke, kod žena još i štikle. Ono što je bitno jest boja (crna, siva, sme a, crvena, plava...), udobnost (posebno ako posao uklju uje rad na terenu) i stilska uskla enost s odje om koju taj dan nosite.

Kod modnih dodataka važno je da su uskla eni s cijelim out itom i elegantni. Kod muškaraca sat je glavni dodatak svakoj košulji ili odijelu, dok e žene naj eš e odabrati neki lijepi komad nakita, poput ogrlice ili naušnica. Kod nakita bitna je umjerenost – mnogo zveckavih narukvica ili prstenja otežat e vam posao, a po mogu nosti i ometati kolege oko vas.

Stru njaci naglašavaju kako bi nakit, posebno ako se nalazite na visokoj poziciji u tvrtki, trebao biti vrjedniji – zlatni, srebrni ili biserni; to e vam dati dodatni autoritet i samopouzdanje u savladavanju svakodnevnih poslovnih teško a. (Davor Igri , http:// www.kaymu.hr/)

13. ožujka 2015.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

čakovečka

špica Zelena boja dobro pristaje svima. Pronađite svoju nijansu zelene i pozdravite proljeće!

media

9 13

10

media

13. ožujka 2015.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

dobar tek

PIŠE: ROBERTA RADOVIĆ FOTO: ZLATKO VRZAN

MEĐIMURSKA KUHARICA

Kisela župa (gulaš) godine i kuha ve šezdeset godina. S kuharskim iskustvom gospo e Ane svakako se dobro upoznati, stoga krenimo u pripremu jela.

U veliki lonac prvo stavimo mast, malo je zagrijemo te dodamo iscjeckani luk i papriku. Zatim dodamo svinjsko meso narezano na kockice i sve zajedno dinstamo dok se meso gotovo ne skuha. Zatim dodamo krumpir narezan na kockice, dodamo vodu po potrebi, lovorov list, crvenu papriku i nastavimo dinstati oko pola sata. Na kraju prema želji dodamo malo vinskog octa.

Dobar tek!

Sastojci Za kraj zime i u osvitu toplijih i sun anijih dana na obiteljski stol dobro e do i jelo koje e svim uku anima ugoditi jer e ih ugrijati okusom i mirisom. Radi se o gulašu poznatom pod nazivom kisela župa. Pripremila ga je Ana Štampar iz Svetog Urbana, koja je, kako kaže, kuharica od petnaeste

- svinjetina - malo masti - luk - zelena paprika - sol, papar, vegeta - lovorov list - krumpir - vinski ocat - crvena paprika

IZ PEĆNICE ČAKOVEČKIH MLINOVA

RECEPT PLUS

VINO TJEDNA

Napitak od jabuke i mrkve

Rum pita Zamijesite tijesto, podijelite na 4 dijela, razvaljajte, te ispecite 4 kore.

Dvije pe ene kore sameljite na mašinu za mljevenje oraha i pomiješajte s ostalim sastojcima za nadjev.

Na lim stavite jednu koru, premažite je pekmezom, stavite nadjev i poklopite drugom korom, koju je potrebno tako er

prethodno odozdo premazati pekmezom.

Dobro ohladite i poslužite.

TIJESTO - 55 dag glatkog brašna akove kih mlinova - 20 dag še era - 25 dag margarina - 2 jaja - malo praška za pecivo - malo vrhnja ili mlijeka

NADJEV - 5 žlica še era - 0,3 dl ruma - 10 dag mljevenih oraha - 10 dag grož ica - 1,5 šalica bijele kave - prema potrebi – pekmez

Proljetni dani koji slijede zahtijevaju iš enje domova, oku nica, ali i organizma. Za revitalizaciju i iš enje vašeg tijela idealni su napitci od povr a i vo a. Preporu ujemo jednostavan napitak s namirnicama koje svi imamo nadohvat ruke - mrkvu i jabuku. Priprema je jednostavna i brza.

Mrkvu o istimo i narežemo na koluti e. Jabuku tako er nasjeckajte na komade i sve zajedno stavite u multipraktik. Dodajte vodu po želji i usitnite u homogenu smjesu. U napitak možete dodati sastojke po želji: žli icu kurkume,

Sastojci: - 200 g mlade mrkve - 1 žlica mjevenih pistacija (badema ili lješnjaka) - 1 žlica meda - 300 ml teku eg jogurta - malo vode - prstohvat cimeta ili kurkume med, jogurt, cimet, mljevene pistacije. Pistacije možete zamijeniti oguljenim bademima ili lješnjacima.

POL-POL vinarije Štampar Kupaža POL-POL vino je koje je iz Štamparovog podruma u javnost, me u publiku i potroša e, odaslalo najsnažniju poruku kako je to nešto najbolje što vinarija Štampar stvara iskustvom, znanjem i tradicijom. POL-POL je kvalitetno suho bijelo vino (alk. 11,5 %, berba 2014.). Uz preporu eno jelo tjedna odli no e se sljubiti. Živjeli! (rr, zv)

13. ožujka 2015.

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

11

O KAVI

Kava i voda Piše: Željko Herceg licencirani barist po SCAE PROGRAMU i vlasnik coffee shopa CASA LATINA

Za dobru kavu, osim svježe prženih zrna, potrebna je i svježa voda.

Koliko je voda važna u našem životu, ne moramo posebno napominjati.

Zašto se poslužuje voda uz kavu? Dva su razloga.

Prije ispijanja kave na neki na in ispiremo usnu šupljinu kako bismo jasnije osjetili arome kave. Na-

vode. Kako riješiti taj problem? Postavljaju se omekšiva i vode koji mog u bit i au t o m a tsk i, r u ni (mehani ki), aktiv-carbon filtera itd. U automatskom omekšiva u proces regeneracije je automatiziran, dok u ru nom sami odra ujemo proces.

I jedan i drugi koriste ionsku masu koja se povremeno regenerira morskom soli

kon ispijanja kave vodu pijemo jer je kava diaretik pa izaziva že . Mi smo u našem lokalu montirali dva filtera kako bi voda za pi e bila o iš ena od raznog “mikrosme a”.

Za dobar espreso potrebna je mekana voda . Espreso se sastoji od 99 % vode, a malo se važnosti posve uje vodi kod pripreme. U svim dijelovima Lijepe Naše ugostitelji se žale na t v rdo u

(NaCl). U automatski se u pravilu stavlja tabletirana sol, dok u ru ni omekšiva sitna (kuhinjska) sol.

To je vrlo jednostavan proces, traje oko 30 min, odnosno ovisno o kapacitetu omekšiva a. Što se to to no doga a u omekšiva u (depuratoru)?

Omekšiva pomaže otkloniti višak iona kalcija, magnezija, sul ata i bikarbonata iz vode. Pomaže da se maksimalno eliminira tvrdo a iz vode, a postiže se tako da se zamijene ioni kalcija i magnezija tvrde vode s ionima natrija. Time se unaprje uje kvalite-

Na adresi Kralja Tomislava 22 (preko puta gradskog poglavarstva) na prvom katu smještena je naša kafeterija, gdje možete popiti kavu spremljenju na više načina. Espreso, na tradicionalni turski način, aeropress, frenchpress i filter.

Svaki napitak sprema se svježim mljevenjem kave iz vlastite pržionice, i to premium kvalitete zrna.

ta vode, onemogu uje se taloženje kamenca u aparatu za espreso te se tako i smanjuju troškovi održavanja i energije.

Za male automatske espreso-aparate postoje “jastu i i” punjeni posebnom masom koja na sebe “navla i” kalcij. Tako aparat može besprijekorno raditi godinama.

Za ku nu upotrebu postoje mali filter-aparati za vodu (npr. Britta).

Probajte prvo profiltrirati vodu kroz taj mali filter pa onda skuhati kavu ili aj. Osjetit ete razliku.

BIOVRT

Mišjakinja – zaboravljeno i zdravo povrće

Piše i snima: Silvija Kolar-Fodor, predsjednica Udruge “Biovrt u skladu s prirodom”

Danas mnogi mišjakinju (lat. Stellaria media) smatraju samo dosadnim korovom. ak su i naše bake i djedovi ovu biljku smatrali samo hranom za svinje i kokoši. Narodni nazivi za ovu biljku jesu: crijevac, crevac, revec, pti ja trava, mišje uho... Naziv cijevac potje e od injenice da starija biljka ima kon asto “crijevo” u stabljici i tada nije više ukusna za jelo, a pti ja trava naziva se jer ptice vole njene sjemenke, ali i mlade izbojke. Latinski naziv ove biljke potje e od rije i stella, što u prijevodu zna i zvijezda – jer bijeli cvijet mišjakinje podsje a na zvijezdu.

ve neko vrijeme buja na vrtovima. Naime, ona najbolje uspijeva u rano prolje e i kasnu jesen. Stoga, iako mnogi tek ekaju da posiju svoje povr e, injenica je da ve oko vas raste ve i sada puno toga jestivoga.

Biljka se može koristiti svježa, sušena te prah od sjemenki koji se koristi kao za in. Mladi izdanci biljke imaju okus po mladim klipovima kukuruza, a takav im je i miris. U rano prolje e od mladih izbojaka mišjakinje možete napraviti ukusnu salatu s mješavinom ostaloga divljeg samoniklog bilja, a tako er je možete koristiti u kašastim zelenim sokovima.

Mišjakinja raste u hladnije doba godine, od jeseni do prolje a. Svojim rastom tvori tepih na tlu te služi i kao odli ni živi prekriva tla. Naime, ona preko zime

NAJAVA RADIONICE Udruga “Biovrt - u skladu s prirodom” poziva vas na radionicu Vrt za korisne kukce i ptice, koju vodi predsjednica Udruge Silvija Kolar-Fodor.

Radionica e biti održana u subotu, 28. ožujka 2015., u terminu 10 - 13 sati.

U svaki vrt za o uvanje prirodne ravnoteže

potrebno je privu i korisne kukce i ptice. U takvom vrtu puno je manje problema s potencijalnim nametnicima i postižu se bolji urodi. Nau ite kako zasaditi takav vrt, koji su to korisni kukci i ptice, te na koji na in svi oni doprinose ravnoteži i zdravlju vašeg vrta. Na radionici emo napraviti prakti na

skrovišta za neke od korisnih kukaca.

Svaki polaznik radionice dobiva komplet sjemenja biljaka koje privla e korisne kukce i ptice u vrt.

Cijena radionice je 100 kn po sudioniku, prijava je obavezna na e-mail biovrt@biovrt.com, a broj sudionika ograni en. Sve ostale detalje o radionici dobivate nakon prijave na e-mail.

štiti tlo od surovih zimskih uvjeta, od nabivanja kiše i isušivanja, pa je zemlja ispod nje uvijek rahla i mrvi asta. Indikator je humusnog tla.

Mišjakinja je bila cijenjeno povr e u rimsko doba.

Ovo je jestiva i ljekovita biljka, puna vitamina i minerala. A upravo sada kada ljudi osje aju proljetni umor, koji je zapravo posljedica nedostatka vitamina nakon zimske prehrane, mišjakinja

12

media

13. ožujka 2015.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

automobilizam www.autostil.hr Ure uje: Dalibor Flajpan info@autostil.hr

Prodaja novih automobila u Međimurskoj županiji 1.1.-28.02.2015.

Proizvo a

koli ina udio, %

1

Kia

18

26,87%

2

Volkswagen

6

8,96%

3

Ford

5

7,46%

4

Renault

5

7,46%

5

Toyota

5

7,46%

6

Nissan

4

5,97%

7

Peugeot

4

5,97%

8

Dacia

3

4,48%

9

Suzuki

3

4,48%

10 Citroën

2

2,99%

11 Honda

2

2,99%

12 Hyundai

2

2,99%

13 Mazda

2

2,99%

14 Opel

2

2,99%

15 Fiat

1

1,49%

16 Mercedes

1

1,49%

17 Seat

1

1,49%

18 Škoda

1

1,49%

UKUPNO

67

100%

VREMEPLOV

13. ožujka 1969.

Goodyear predstavio koja puni električni a Na ovogodišnjem Me unarodnom sajmu automobila u Ženevi Goodyear predstavlja ak dva idejna modela guma koja su dio inovacijskog procesa kompanije i predstavljaju velik izazov Goodyearovim inženjerima da razmišljaju i „izvan okvira“ do u do inteligentnih rješenja u budu nosti.

BH 03 – proizvodi elektri nu energiju Prvi model konceptne gume, nazvan prema razvojnoj ši ri “BH 03”, revolucionaran je po tome jer spomenuta guma može sama proizvesti elektri nu energiju. Gumu, koja može pretvoriti svoju de ormaciju i vibracije u elektri nu energiju,

osmislili su inženjeri u Goodyearovu centru za inovacije. Ova konceptna guma proizvodi elektri nu energiju koja u vozilu napaja baterije hibridnoga sustava prijenosa snage i druge elemente na armaturi. Elektri nu energiju ostvaruje pomo u dviju vrsta materijala: termoelektri ni materijal u elektri nu energiju pretvara toplinu koju u stati nom stanju zbog apsorpcije svjetlosti/topline u gumi ostvaruje njezina ultracrna tekstura, a u dinami nom stanju kotrljanje; piezoelektri ni materijal vibracije i promjene u tlaku pretvara u elektri nu energiju. Navedeni novi materijali ine trodimenzionalnu mrežu koja predstavlja unutarnju strukturu gume. Ta bi struktura mogla nositi masu vozila kad bi se guma probušila, što može biti alternativni pristup tehnologiji RunOnFlat. Osim toga po obodu gume nalazi se širok kanal koji pove ava otpornost na akvaplaning i na jedinstven na in apsorbira buku.

Triple Tube – mijenje oblik Triple Tube model konceptne gume, ovisno o stanju na cesti – dodaje ili ispušta zrak iz zra ne komore te tako voza ima omogu uje ve u prilagodlji-

je Walt Disney studio premijerno prikazao film The Love Bug, s Herbiem, VW Bubom s ljudskim osobinama u glavnoj ulozi. Nakon ovoga snimljeno je još nekoliko filmova o Herbie-u.

Izvor: Promocija Plus

vost i bolje vozne zna ajke. Ova idejna guma još je jedan primjer kako Goodyear svojim uturisti kim inovacijama utire put; naime, njezina bi se tehnologija ubudu e mogla povezati s autonomnim automobilima, ime bi joj se omogu ilo da i prije zavoja “pripremi” oblik koji joj je potreban. Ovisno uvjetima na cesti ova se guma može automatski prilagoditi trima razli itim položajima - Eco/Sa ety (okoliš/ sigurnost), Sporty (sportski) i Wet Sa ety (sigurnost na mo-

Otvorena

Poslovnica akovec P024 pokriva regiju Me imurja od akovca preko Preloga i Nedeliš a do Varaždina

Tokić

poslovnica u Čakovcu Tvrtka Tokić otvorila je svoju novu poslovnicu u Čakovcu. Sjeveroistočni dio grada poznat po smještaju salona i servisa automobila lokacija je i nove prodavaonice s cjelokupnim asortimanom tvrtke Tokić.

Tko je bio u akovcu, zna da se o automobilima najviše govori u sjeverno-isto noj industrijskoj zoni gdje se nalaze svi veliki saloni automobila, servisi, pa i veliki marketi. Tamo se u vrlo podesnom zdanju smjestila i Toki eva prodavaonica P024 na adresi Zrinsko Frankopanska 24. Vidljiva lokacija s velikim parkiralištem postat

e redovita destinacija svih servisera u okolici, a spremna ih eka s izuzetno velikim te antasti no organiziranim skladištem. Naime, sama poslovnica proteže se na više od 600 kvadratnih metara i tu je skladišni prostor s više od 20.000 raspoloživih artikala. Naravno, na raspolaganju je sav prodajni asortiman tvrtke Toki - od guma,

alata, do limarije, kozmetike i najsitnijih dijelova.

Zaposleni djelatnici su iskustvo stekli dugogodišnjim radom u svijetu autodijelova i uvijek su spremni pomo i savjetom. Kao i sve poslovnice i lokacija u akovcu izlazi na teren na dostave. ini to s dva automobila u dvije dnevne dostave, a sveukupno je ustrojena sa šestero zaposlenih.

Voditelj poslovnice Željko Kardum

13. ožujka 2015.

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

13

o gumu automobil kroj cesti) položaji. Djelovanje gume zasniva se na unutarnjoj crpki koja usmjerava zrak iz glavne zra ne komore do triju pojedinih zra nih komora. Ve i broj zra nih komora omogu uje produženu mobilnost; naime ako se jedna od njih probuši, voza ipak može nastaviti vožnju.

Mješavina konceptualne gume Triple Tube uskla ena je s održivim razvojem i napravljena od silike dobivene od pepela rižine pljeve koju je Goodyear predstavio još 2014. godine.

Oba navedena modela konceptnih guma samo su idejne prirode i Goodyear ih trenutno ne namjerava proizvoditi.

tel: 040 645 355 mob: 091 645 3555

Peugeot lansira u ožujku posebnu ponudu za modela Bipper, Partner, Expert, Boxer Furgon te 208 Business i Partner Furgon s 2 reda sjedala.

Ina e posebnost ova dva zadnja modela je da spadaju u tzv. N1 kategoriju zbog ega se na njih ne obra unava posebni porez (trošarina). Ponuda se isti e financiranjem po posebnim uvjetima prilago enom potrebama malih i srednjih poduzetnika u okviru kojeg kupac pla a pola kupoprodajne vrijednosti vozila odmah, a pola tek nakon godinu dana i to bez kamate.

Ovakve i ostale atraktivne ponude te kvaliteta vozila Peugeot objašnjavaju zašto je Peugeot jedan od glavnih aktera na tržištu lakih gospodarskih vozila u Europi ali i na hrvatskom tržištu gdje je sa

Prava ponuda Peugeot za prave profesionalce

756 prodanih lakih gospodarskih vozila u 2014. ostvareno vise od 15% tržišnog udjela.

Pozitivan trend nastavljen je i ove godine, te je u prva dva mjeseca ostvareno zna ajnih

15,7% tržišta sa 133 registriranih lakih gospodarskih vozila Peugeot.

Samsung i Seat – savršeni savez za stalnu povezanost

Peugeot sponzor Zagrebačke filharmonije Peugeot Hrvatska službeni je sponzor Zagreba ke filharmonije, orkestra s tradicijom od 144 godina vrhunskog muziciranja u Zagrebu i Hrvatskoj. Peugeot je marka vezana uz umjetnost i kulturu, što je u potpunosti u skladu s novom strategijom i sloganom: Motion & Emotion. U okviru sponzorstva, Zagreba ka filharmonija preuzela je otmjen i dinami an monovolumen, Peugeot 5008, koji e ih pratiti na

promociji glazbene umjetnosti u Hrvatskoj, ali i kao kulturnog veleposlanika Hrvatske u Europi.

Zagreba ka filharmonija je danas, bez sumnje, prvi sim onijski orkestar u domovini i jedan od najpoznatijih u ovom dijelu Europe. Zaštitni znak grada u kojem djeluje, glazbena institucija slavne prošlosti i velike tradicije koja utjelovljuje urbanu sliku Zagreba kao srednjoeuropskog središta glazbe, umjetnosti i kulture.

Samsung i Seat potpisali su ugovor o razvijanju tehnološkog rješenja za pružanje potpune povezivosti za cjelokupni raspon vozila tvrtke Seat. Ugovor e poprimiti oblik tijekom sljede ih mjeseci zajedno s lansiranjem nove postave modela, koja je opremljena novim tehnološkim zna ajkama, koje e se postupno primjenjivati i na ostaloj postavi Seat vozila ka-

ko bi kupac uvijek ostao povezan. Druge odredbe ugovora omogu uju tvrtki Samsung opskrbljivanje tvrtke Seat s osnovnim razvojnim so tverom za njezine automobile, a njega e pokretati Samsung ure aji. Ova vozila bit e opremljena tehnologijom MirrorLink, a in otainment sustav automobila i Samsung ure aje povezivat e aplikacije, koje je razvila tvrtka Seat.

Proizvedeno je dva milijuna BMW-a serije 1 Krajem mjeseca, to nije 28. ožujka ove godine, obilježit e se predstavljanje novog BMW-a serije 1. Ljubitelji kompaktnog zadovoljstva u vožnji mogu o ekivati još upe atljiviji dizajn, dodatno usavršen premium osje aj unutrašnjosti, motore koji su iznimno snažni i još u inkovitiju, inovativniju opremu.

Prije predstavljanja, pojavila se vijest iz BMW-ove tvornice u Regensburgu koja pruža još jedan razlog za osmijeh jer se dvomilijuntni primjerak BMW-a serije 1 spustio s proizvodne linije.

Taj je primjerak proizveden sa-

mo nekoliko dana prije po etka proizvodnje nove ina ice kompaktnog automobila i jedan je od prvih primjeraka BMW-a serije 1 predodre enih za izvoz u Aziju. BMW 120i s 5 vrata, obojen u Estoril Blue metalik boju i opremljen M Sportskim paketom bit e isporu en kupcu u Japanu. Taj primjerak proizveden u BMWovoj tvornici u Regensburgu predstavlja još jedno veliko postignu e u me unardnonoj pri i o uspjehu BMW-a serije 1.

Potkraj ljeta 2014. proslavljen je deseti ro endan upravo ove BMW-ove serije.

14

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

svijet medija SVIJET TEHNOLOGIJE

Što trebate znati kad kupujete

prijenosno računalo Kod kupovine prijenosnog ra unala najbitnija je namjena, odnosno ho e li služiti za uredski posao, internet ili igranje igrica.

Kad znamo namjenu, možemo lakše odabrati: • veli inu ekrana • snagu procesora • koli inu radne memorije • operativni sustav (Windows).

Svi ti parametri ine vaše novo prijenosno ra unalo.

Današnja prijenosna ra unala mogu se nabaviti od 2000 kn pa sve do 20000 kn.

Prosje na cijena je izme u 2000 i 5000 kn.

Na tržištu se mogu na i i Renew ili Refurbished ra unala.

Po čemu su razlikuju Renew i Refurbished računala?

Renew i Refurbished ra unala jesu u potpunosti

nova, nikad korištena, prodavana u velikim centrima (kao npr. MediaMarkt) i ostala neprodana. Nakon toga su vra ena u centralu, dobivaju novi serijski broj i stavljaju se na tržište pod oznakom HP Renew ili Asus Refurbished.

Zašto kupiti takvo računalo?

Zato što su to nova ra unala, cijena im je 20 % niža od tržišne, u 99 % slu ajeva imaju originalni Windows operativni sustav i jamstvo od 12 mjeseci.

TV PREPORUKA SRCE TV Zabavno-glazbena emisija “Fio show”, od 20 sati do 23 sata

Karlov ani iz Lotos benda osigurali su dobru zabavu

Lotos bend iz Karlovca gostovao je u prošlonedjeljnom izdanju zabavno-glazbene emisije “Fio show”.

Sve fanove ove emisije zabavili su nizom pjesama koje i ina e sviraju u prigodnim glazbenim doga anjima,

kao što su svadbe, krštenja, ro endani i sl. Tijekom emisije emi ran je i prilog iz Daruvara, kao i slike s izleta u Opa ju u organizaciji Fio showa, a koje je napravio Foto-Pepi. Gledaju svi - gledajte i Vi! (rr, foto pepi)

Za odličan štimung karlovački Lotos bend

13. ožujka 2015.

13. ožujka 2015.

PETAK, 13.03.

SUBOTA, 14.03.

NEDJELJA, 15.03.

08:00 Dje ja TV 10:05 TV prodaja 11:05 Poljoprivredni savjetnik 12:00 Oko umjetnos (r) 12:40 Kajkanje (r) 13:30 Sport nedjeljom 15:05 Podravina i Prigorje 15:55 Hrana i vino 17:00 Tjedan kronika 17:40 Mura-Drava 18:00 Lifestyle (r) 19:00 Tjedna kronika 19:30 TV Jukebox 20:00 Fio show

TV Jukebox Vijes dana Hrana i vino akove ki kutak Obzori (r) Ju er, danas, sutra Novi milenij (r) Vijes dana TV prodaja Zapisano u zvijezdama (18) 02:05 Videostranice

08:00 Dje ja TV 10:05 TV prodaja 11:00 Auto – moto nau ca (r) 11:30 Privredni.hr (r) 12:00 TV prodaja 13:00 Kratki rezovi (r) 13:50 Shi (r) 14:30 Zagrljaj ljepote 15:10 TV prodaja 15:40 Dom 2 (r) 16:15 Glas manjina 16:50 Ju er, danas, sutra 17:00 Poljoprivredni savjetnik 17:35 TV prodaja 18:00 Emisija Mura – Drava 18:30 Obzori 19:00 VIJESTI DANA 19:30 Hrana i vino 20:00 Kajkanje 20:55 Ju er, danas, sutra 21:10 Igrani lm 22:45 Vijes dana 23:15 Zapisano u zvijezdama (18) 02:05 Videostranice

PETAK, 13.03.

SUBOTA, 14.03.

NEDJELJA, 15.03.

08:00 08:15 09:15 10:00

Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Dom 2 (r)

10:30 11:30 14:15 14:30 15:00 15:30 16:00 16:10 16:40 17:30

TV prodaja Videostranice Yoga&Pilates Hrana i vino TV prodaja Dje ja TV Ju er, danas, sutra Podravina i Prigorje (r) Privredni.hr (r) Lifestyle (r)

18:25 19:00 19:30 20:00 20:35 21:05 21:20 22:00 22:40 23:00

06:58 07:00 07:30 07:35 07:50 08:15 08:30 08:45 08:52 09:00 10:00 10:05 11:00 11:15 12:15 12:30 13:00 13:05 13:15 13:30 14:00 14:45 15:00 16:00 16:05 17:00 17:15 18:00 18:40 19:00 19:05 19:15 19:25 19:30 19:45 20:00 20:05 21:30 22:00 22:25 22:30 22:55 22:56 23:03 23:10 01:15 02:00

Najava programa VTV Dnevnik (R) Mali oglasi Info kanal Hrana i vino Yoga i pilates za svaki dan TV Prodaja Iz prošlos Mali oglasi Vekerica VTV Vijes Vekerica TV Prodaja Moja Istra TV Prodaja Privredni.hr Mali oglasi Info kanal TV Prodaja Emisija VTV-a Ku onica (R) TV Prodaja Vekerica (R) VTV Vijes Vekerica (R) TV Prodaja Zlatna dolina Županijske teme VTV Dnevnik Vremenska prognoza Iz prošlos Škola šaha Mali oglasi Info kanal TV Prodaja (R) VTV Vijes Doma ija Rezervirano vrijeme (R) Pri e iz svijeta (R) Mali oglasi VTV Dnevnik (R) Vremenska prognoza (R) Iz prošlos (R) Mali oglasi Nera (18) Info kanal VTV Dnevnik (R)

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

06:58 07:00 07:05 07:30 07:35 07:45 08:25 08:30 08:45 09:15 09:30

12:15 12:30 13:00 13:05 13:15 13:30 14:00 14:15 15:15 16:15 16:45 17:25 17:40 18:10

18:40 19:05 19:10 19:25 19:30 19:45 20:00 20:30 22:00 22:25 22:30 22:55 23:00 23:10 01:15 02:00

Najava programa Mali oglasi VTV Dnevnik (R) Mali oglasi TV Prodaja Moja Istra (R) Iz prošlos TV Razglednica Emisija VTV-a (R) TV Prodaja Sjednica Gradskog vije a Grada Varaždina (R), snimka, 1. dio TV Prodaja Europa u fokusu Mali oglasi Info kanal TV Prodaja Global 3000 (R) TV Prodaja Paleta portreta (R) Glazbeni in (R) Glazbeni izazov (R) Pravi smjer TV Prodaja TV Oblo ec Vjera i nada

VTV Dnevnik Iz prošlos Škola šaha Mali oglasi Info kanal TV Prodaja Zajedno Koncert Mužikaši i pajdaši Mali oglasi VTV Dnevnik (R) Iz prošlos (R) Mali oglasi Nera (18) Info kanal VTV Dnevnik (R) 02:30 Info kanal

23:00 Zapisano u zvijezdama (18) 02:00 Videostanice

06:28 07:30 07:50 08:15 08:30 09:15 09:30

11:55 12:00

12:30 12:45 13:15 13:45 14:00 14:55 15:00 15:15 16:15 17:00 17:15 18:45 19:00 19:30 20:00

Najava programa VTV Dnevnik (R) Rezervirano vrijeme Info kanal Velike tajne malog vrta (R) TV Prodaja Sjednica Gradskog vije a Grada Varaždina (R), snimka, 2. dio Mali oglasi Vjera i nada, vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe TV Prodaja Glazbeni izazov (R) Zajedno (R) TV Prodaja Ku onica (R), dje ja emisija Iz fundusa galerije GE RA MA TV Prodaja Hrana i vino (R) Filmske najave (R) TV Prodaja Doma ija (R) TV Prodaja Otvoreno nebo (R) VTV Tjednik Kulturni magazin, emisija o kulturi uz komentar za slušno ošte ene osobe

20:30 Privredni.hr (R) 21:00 Rezervirano vrijeme 22:30 VTV Tjednik (R) 23:00 Iz prošlos 23:06 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:15 Info kanal 02:00 VTV Tjednik 02:30 Info kanal

PONEDJELJAK, 16.03.

08:15 09:15 10:00 10:40 11:10 12:10 14:00 14:30 15:00 15:30 16:00 16:10 17:30

Dje ji program Hrana i vino Zagrljaj ljepote (r) Glas manjina (r) TV prodaja Videostranice Yoga&Pilates Hrana i vino TV prodaja Dje ja TV Ju er, danas, sutra Lifestyle Aniela

UTORAK, 17.03.

08:00 08:15 09:15 10:00 10:40 11:10 11:30 14:15 15:00 15:30 16:00 16:10 16:40 17:30 18:30 19:00 19:30

Yoga&Pilates Dje ji program Hrana i vino Aniela (r) Auto – moto nau ka TV prodaja Videostranice Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Ju er, danas, sutra Novi milenij Shi (r) Aniela TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino

SRIJEDA, 18.03.

TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Bujica Ju er, danas, sutra Auto – moto nau ca Vijes dana TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) 02:00 Videostranice

20:00 Pove alo 21:05 Ju er, danas, sutra 21:20 Kratki rezovi, emisija o lmu 22:00 Vijes dana 22:30 Planet Croa a 23:00 Zapisano u zvijezdama (18) 02:00 Videostranice

08:00 Yoga&Pilates 08:15 Dje ji program 09:15 Hrana i vino 10:00 Aniela (r) 10:40 Poljoprivredni savjetnik (r) 11:10 TV prodaja 12:10 Videostranice 14:15 Yoga&Pilates 15:00 Dje ja TV 15:30 Hrana i vino 16:00 Ju er, danas, sutra 16:10 Pove alo (r) 17:30 Aniela 18:30 TV Jukebox 19:35 Vijes dana 20:00 Bujica 21:05 Ju er, danas, sutra 21:20 Oko umjetnos 22:00 Vijes dana 22:30 Dom 2 23:00 Zapisano u zvijezdama 02:05 Videostranice

PONEDJELJAK, 16.03.

UTORAK, 17.03.

SRIJEDA, 18.03.

18:30 19:00 19:30 20:00 21:05 21:20 22:00 22:30 23:00

06:58 07:00 07:30 07:35 07:50 08:15 08:30 08:45 08:52 09:00 10:00 10:05 11:00 11:15 11:25 11:30 12:00 12:15 13:00 13:05 13:15 13:30

13:55 14:00

14:45 15:00 16:00 16:05 17:00 17:15 17:45 18:40 19:05 19:06 19:15 19:25 19:30 19:45 20:00 20:05 21:00 21:45 22:25 22:30 22:55 22:56 23:00 23:10 01:15 02:00 02:25 02:26

Najava programa VTV Tjednik (R) Mali oglasi Info kanal Hrana i vino Yoga i pilates za svaki dan TV Prodaja Iz prošlos Mali oglasi Vekerica VTV Vijes Vekerica TV Prodaja Iz fundusa galerije GE RA MA (R) Mali oglasi Emisija VTV-a (R) TV Prodaja Zajedno (R) Mali oglasi Info kanal TV Prodaja Vjera i nada (R), vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe Mali oglasi Kulturni magazin (R), emisija o kulturi uz komentar za slušno ošte ene osobe TV Prodaja Vekerica (R) VTV Vijes Vekerica (R) TV Prodaja TV Oblo ec (R) Sportski zoom VTV Dnevnik Vremenska prognoza Iz prošlos Škola šaha Mali oglasi Info kanal TV Prodaja VTV Vijes Emisija VTV-a Sportski zoom (R) Županijske teme/ Varaždin info (R) Mali oglasi VTV Dnevnik (R) Vremenska prognoza (R) Iz prošlos (R) Mali oglasi Nera (18) Info kanal VTV Dnevnik (R) Vremenska prognoza (R) Info kanal

06:58 07:00 07:30 07:35 07:50 08:15 08:30 08:45 08:52 09:00 10:00 10:05 11:00 11:30 12:00 12:15 13:00 13:05 13:15 13:30 14:00 14:45 15:00 16:00 16:05 17:00 17:15 18:00 18:40 19:05 19:06 19:15 19:25 19:30 19:45 20:00 20:05 20:45 21:00 21:30 22:30 22:55 22:56 23:03 23:10 01:15 02:00 02:25 02:26

Najava programa VTV Dnevnik (R) Mali oglasi Info kanal Hrana i vino Yoga i pilates za svaki dan TV Prodaja Iz prošlos Mali oglasi Vekerica VTV Vijes Vekerica TV Prodaja Emisija VTV-a (R) TV Prodaja Velike tajne malog vrta Mali oglasi Info kanal TV Prodaja Europa u fokusu (R) Sportski zoom (R) TV Prodaja Vekerica (R) VTV Vijes Vekerica (R) TV Prodaja Zastupni ki klub Iz naših središta VTV Dnevnik Vremenska prognoza Iz prošlos Škola šaha Mali oglasi Info kanal TV PRodaja (R) VTV Vijes Pravi smjer Sela u željeznoj županiji/Shi Zastupni ki klub (R) Glazbeni in VTV Dnevnik (R) Vremenska prognoza (R) Iz prošlos (R) Mali oglasi Nera (18) Info kanal VTV Dnevnik (R) Vremenska prognoza (R) Info kanal

06:58 07:00 07:30 07:35 07:50 08:15 08:30 08:45 08:52 09:00 10:00 10:05 11:00 11:15 12:45 13:00 13:05 13:15 13:30 14:05 14:45 15:00 16:00 16:05 17:00 17:15 18:00 18:40 19:05 19:06 19:15 19:25 19:30 19:45 20:00 20:05 21:00 21:30 22:30 22:55 22:56 23:03 23:10 01:15 02:00 02:25 02:26

Najava programa VTV Dnevnik (R) Mali oglasi Info kanal Hrana i vino Yoga i pilates za svaki dan TV Prodaja Iz prošlos Mali oglasi Vekerica VTV Vijes Vekerica TV Prodaja Doma ija (R) TV Prodaja Mali oglasi Info kanal TV Prodaja Pravi smjer (R) Mužikaši i pajdaši (R) TV Prodaja Vekerica (R) VTV Vijes Vekerica (R) TV Prodaja Otvoreno nebo Glazbeni izazov VTV Dnevnik Vremenska prognoza Iz prošlos Škola šaha Mali oglasi Info kanal TV Prodaja VTV Vijes Paleta portreta Global 3000 Pressica (R) VTV Dnevnik (R) Vremenska prognoza (R) Iz prošlos (R) Mali oglasi Nera (18) Info kanal VTV Dnevnik (R) Vremenska prognoza (R) Info kanal

15

ČETVRTAK, 19.03.

08:00 08:15 09:15 10:00 10:40 11:10 12:10 14:15 15:00

Yoga&Pilaes Dje ji program Hrana i vino Aniela (r) Oko umjetnos (r) TV prodaja Videostranice Yoga&Pilates Dje ja TV

15:30 16:00 16:10 16:40 17.30 18:30 19:00 19:30 20:00 20:35 21:05

Hrana i vino Ju er, danas, sutra Kratki rezovi (r) Planet Croa a (r) Aniela TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Podravina i Prigorje Privredni.hr Shi , emisija o automobilizmu 22:00 Vijes dana 23:00 Zapisano u zvijezdama (18) 02:05 Videostranice

ČETVRTAK, 19.03.

06:58 07:00 07:30 07:35 07:50 08:15 08:30 08:45 08:52 09:00 10:00 10:05 11:00 11:15 12:15 12:30 13:00 13:05 13:15 13:30 14:15 14:45 15:00 16:00 16:05 17:00 17:15 17:45 18:40 19:05 19:06 19:10 19:25 19:30 19:45 20:00 20:05 20:45 21:00 21:30 22:25 22:30 22:55 22:56 23:03 23:10 01:15 02:00 02:25 02:26

Najava programa VTV Dnevnik (R) Mali oglasi Info kanal Hrana i vino Yoga i pilates za svaki dan TV Prodaja Iz prošlos Mali oglasi Vekerica VTV Vijes Vekerica TV Prodaja Glazbeni in (R) TV Prodaja Filmske najave Mali oglasi Info kanal TV Prodaja Velike tajne malog vrta (R) Global 3000 (R) TV Prodaja Vekerica (R) VTV Vijes Vekerica (R) TV Prodaja Glazbeni izazov (R) Ku onica VTV Dnevnik Vremenska prognoza Iz prošlos Škola šaha Mali oglasi Info kanal TV Prodaja VTV Vijes Rezervirano vrijeme TV Razglednica Iz naših središta (R) Dokumentarni program Mali oglasi VTV Dnevnik (R) Vremenska prognoza (R) Iz prošlos (R) Mali oglasi Nera (18) Info kanal VTV Dnevnik (R) Vremenska prognoza (R) Info kanal

16

media

media

5. rujna 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

DVA DV A PORINA u rukama me imurskih glazbe glazbenika beni n ka

Robert Modlic, bubnjar Grette, i Lidija Bajuk dobitnici Porina!

PIŠE: DEJAN ZRNA Me imurska glazba kao dio hrvatske etnoglazbene baštine dosad je kroz nagradu Porin i njegove dobitnike bila esto spominjana na dodjeli naše najvažnije glazbene nagrade. Me utim, po prvi put su

dva me imurska glazbenika u isto vrijeme dobila nagradu u dvije razli ite kategorije.

Dogodilo se to na dodjeli nagrade Porin 2015. u Splitu, gdje su u petak, 6. ožujka dodijeljene hrvatske diskogra ske nagrade za glazbena dostignu a tijekom prošle godine,

kada je Porin otišao u ruke Robertu Modlicu, akove kom bubnjaru benda Gretta, koji je osvojio nagradu za najbolju vokalnu suradnju za pjesmu “Malena” (Gretta eat. Geby), te etnoglazbenici Lidiji Bajuk za najbolji album etno i olklorne glazbe “Prelja”. Njoj je to drugi

Porin, nakon što ga je 2006. godina dobila za najbolju pjesmu

etno i olklorne glazbe. Najviše nagrada dobio je bend Vatra

Robert Modlic, bubnjar Grette, s Porinom osvojenim u Splitu

za njihov veliki hit “Tango”: za najbolju izvedbu grupe s vokalom, produkciju, snimku te onu najvažniju, za pjesmu godine, gdje je bilo najviše, petero, nominiranih. Vatra ina e ovaj petak, 13. ožujka gostuje u akove kom klubu Poodrom.

Gretta je osvojila Porin za najbolju vokalnu suradnju

Porin 2015. za najbolji album etno i folklorne glazbe dodijeljen je Lidiji Bajuk

• • S ME IMURSKIM NOVINAMA U KINO! • • DIJELIMO 2 x 2 BESPLATNE ULAZNICE za Cinestar Varaždin

Odgovorite na pitanje i osvojite ulaznice za film “ROGOVI”!

“Me imurske novine” u suradnji sa Cinestarom Varaždin pozivaju vas da se uklju ite u nagradnu igru kojom vas svaki petak nagra uju s dva puta po dvije besplatne ulaznice, ovaj put za film “Rogovi”. Nagradno pitanje potražite svaki petak ovdje, a svoje odgovore pošaljite što prije, a najkasnije do 13.30 sati isti dan, u petak, putem on-line medija portala: www.mnovine.hr u rubrici “Pošalji vijest”. Uz to an odgovor molimo

NAGRADNO PITANJE: Navedite engleski naziv filma “Rogovi”.

Vas da pošaljete svoje ime i prezime te mjesto odakle se javljate. Dobitnike ulaznica objavljujemo svaki petak na Facebook stranici “Me imurskih novina” te putem njihovog e-maila.

Ulaznice se mogu iskoristiti do 18. ožujka 2015. Po-

DIJELIMO 2 x 2 BESPLATNE ULAZNICE za Centar za kulturu Čakovec

Odgovorite na pitanje i osvojite ulaznice za film “PEPELJUGA”! www.mnovine.hr

sebna napomena: Budu i da želimo svim našim itateljima dati jednaku šansu za dobar provod, itatelj koji je jedanput osvojio ulaznicu za Cinestar ne može više taj mjesec sudjelovati u našoj nagradnoj igri. Molimo Vas da uvažite ovo pravilo.

“Me imurske novine” u suradnji s Centrom za kulturu akovec pozivaju vas da se uklju ite u nagradnu igru kojom vas svaki petak nagra uju s dva puta po dvije ulaznice, ovaj put za film “Pepeljuga”.

Nagradno pitanje potražite svaki petak ovdje, a svoje odgovore pošaljite što prije putem on-line medija portala www.mnovine.hr u rubrici Pošalji vijest. Uz to an odgovor molimo Vas da pošaljete svoje ime i prezime te mjesto odakle se javljate. Dobitnike ulaznica objavljujemo svaki

Nagradno pitanje: Navedite redatelja filma “Pepeljuga”.

www.mnovine.hr

petak na Facebook stranici “Me imurskih novina” te putem njihovog e-maila.

RASPORED PRIKAZIVANJA FILMA ; Petak, 13. 3.,

18 sati, Subota, 14. 3., 16 sati, Nedjelja, 15. 3., 18 sati, Ponedjeljak, 16. 3., 18 sati, Utorak, 17. 3., 18 sati

sport@mnovine.hr

STRELJAŠTVO ZAVRŠENE I. A I B LIGE i državno prvenstvo

Božidar Kolari u pištolju etvrti na državnom prvenstvu Solin je bio doma in posljednjeg kola državnih liga u ga anju zra nim oružjem u pušci i pištolju, te pojedina noga državnog prvenstva za seniore i seniorke u ga anju zra nim oružjem.

U ga anju pištoljem Alzas je u posljednjem kolu 3. s 1686 krugova. Izvrsno je pucao Božidar Kolari 566 (3.), Saša Kralj 560 (11.) i Ivica Taka 560 (13.). U nalu je Kolari tako er bio odli an i na kraju zauzeo izvrsno etvrto mjesto na državnom pojedina nom prvenstvu.

Ina e, iako se o ekivalo da e nastupi u reprezentaciji na EP-u u Arnhemu, izbornik je na kraju odlu io da ne ide hrvatska reprezentacija, ve samo jedan strijelac, tako da Saša Kralj nije na kraju nastupio na tom natjecanju, iako je imao B normu. O ito je nakon ove odluke kod njega malo i palo mo vacije, pa nije bio pravi ovaj put.

U ga anju zra nom puškom Muška ekipa Zelenbor Brezje osvojila je 5. mjesto s 34 boda, koliko ima i 4. Tes lac Zabok, dok tre e Duga Resa ima dva boda više. Ženska ekipa Zelenbora Brezje tako er je 5. u državi s 28 bodova. (dz)

SPIDVEJ KVALIFIKACIJE ZA GRAND PRIX PO INJU 2. SVIBNJA

Jurica Pavlic: - Put do Speedway Grand Prixa je težak, ali ne i nemogu Spidvej-stazu u Donjem Kraljevcu preplavili su voza i iz Europe koji su svoje prve krugove ove sezone odvozili upravo u Hrvatskoj. Jedini stadion, doma in najve im utrkama u motociklizmu, ugostio je klubove i reprezentacije iz Poljske, Danske, Švedske, Slovenije, Njema ke, Rusije i Austrije.

Treninzi traju cijeli ožujak, a emu se posebno vesele okolni ugostitelji i hotelijeri kojima ovi voza i pune hotelske sobe.

Ostvareno je preko 200 no enja u tjedan dana u okolnim

hotelima, što je još jedan dokaz kako su sport i turizam povezani, te se zajedni kim naporima može stvoriti dobra poslovna i promocijska strategija jednog mjesta i regije.

Isto tako, na stadionu se okuplja velik broj fanova koji uz sunce prate svoje favorite, od Tomasza Golloba, koji je klupski kolega Jurici Pavlicu u klubu Grudziadz, do slovenskog Grand Prix voza a Mateja Žagara, koji ovu stazu poznaje kao vlastit džep.

Pripreme za sezonu traju i u klubu, ove godine održavaju

se tri spidvej i jedna lat track utrka. To je vožnja prera enim motocross motorom, što je prilika pozvati ostale motocikliste iz Hrvatske da do u na Milenium.

Valentino Rossi je veliki fan lat tracka te se redovito vozi na svojoj stazi u Italiji, a velika je vjerojatnost da do e u Me imurje i odmjeri snage s našim voza ima. Jurici Pavlicu je motocross idealan za kondicijske pripreme, uz spidvej-trenera. Napravio je stazu pokraj stadiona Milenium, što je postala atrakcija

Naša spidvej-uzdanica Jurica Pavlic u društvu oca i trenera Zvonka

za mještane Donjeg Kraljevca koji esto koriste taj dio za šetnje, rekreaciju i bicikliranje.

Prva utrka na Mileniumu održat e se 2. svibnja, kada na kvali ikacije za Grand Prix dolaze voza i iz deset zemalja, od kojih je dolazak potvrdio Rus Emil Sayfutdinov.

Jurica Pavlic spreman je za novu sezonu, te se svakodnevnim treninzima približava nastupu na prvoj utrci extralige u Poljskoj. - Nova staza i novi klub bit e veliki izazov, ali smo dobra ekipa i

mislim da mogu puno nau iti uz Tomasza Golloba.

- Svaka je sezona druk ija, ali ja sam sve stariji i motiviraniji, mogu lakše kontrolirati pritisak koji je prisutan sa svih strana. Cilj mi je kvali ikacija u Speedway Grand Prix, ime bismo svakako jednu utrku dobili u Hrvatskoj. Put do toga je težak, ali nadam se da je mogu e ostvariti plasman me u najbolje voza e svijeta. - najavio je naš najbolji voza Pavlic uo i po etka sezone. (mn)

RUKOMET PRVA HRL LIGA - MUŠKI

Poraz Preloga u Zadru Rukometaši Preloga poraženi su u Zadru od doma ina 36:31.

Trener Beli nezadovoljan je prvenstveno na inom na koji je izgubljena utakmica: - U prvom poluvremenu utakmica je bila izjedna ena usprkos tehni kim pogreškama moje ekipe. Da se nam iste nisu dešavale, bez problema bismo ostvarili prednost.

Utakmica je prelomljena u drugom poluvremenu. Trener Preložana kaže: - U nastavku utakmice krenuli smo nešto slabije, doma in nam je zaustavio ponajboljeg igra a Beli a te su o šli na 3-4 razlike, da bi se u posljednjih desetak minuta ponovno vra li u utakmicu. Izjedna ujemo, ali, nažalost, zbog male rotacije igra a nismo uspjeli do i do povoljnog rezultata. Okre emo se sljede oj utakmici u kojoj u subotu od 19 sa u Prelogu ugoš ujemo RK Dugo Selo. (dz) ZADAR – PRELOG 36:31 Zadar Dvorana SC Mocire. Gledatelja 100. Suci: Bulum i Carovi .

Prelog: Žeželj, Strbad, Ma 5, Bergovec 10, Hreš , Bratkovi 3, Horva 2, Kolarek, Januši 5, Beli 6.

Trener: Vladimir Beli .

ODBOJKA Odbojkaši Centrometala poraženi su u Rovinju u za njih ne baš previše bitnom susretu prve lige. U utakmici su nastupili bez ozlije enih Petrana, i kovi i Posavca.

Tako je mom ad nastupila u sastavu u kojem nikad dosad nije igrala. Uz standardne Kurteša, Demirovi a i Gotala, na mjestu srednjaka zaigrali su Pu a i Kopa evi , Palinkaš je preba en na poziciju prima a, dok je libera ve etvrti susret zaredom odigrao Vuk. S klupe su ulazili mladi Juras i Stankovi .

Sam po etak pripao je doma inu koji je poveo 5:1, pa 8:3. No Centrometal se ne predaje. Posebno se ugodno isti u srednjaci Pu a i Kopa e-

PRVA HRVATSKA ODBOJKAŠKA LIGA

Poraz koji, sre om, nije bitan vi , te gosti prvi put prelaze u vodstvo 14:13. Kasnije je imao Centrometal i 20:16. No lošim prijemom to su propustili, te je Rovinj preokrenuo set u 21:20. Igra se poen za poen sve do 23:22. Nakon promjene Kopa evi as-servisom donosi set-loptu, koju odmah koriste za 25:23.

Drugi set opet po inje vodstvom Istrana 5:1. No ubrzo je svega poen prednosti.

Tako protje e cijeli set, te se u završnicu ulazi s poen ili dva prednosti doma ih. Nakon

22:21 Rovinj radi klju na dva poena, kasnije set završava 25:22 za njih.

U tre em setu Centrometal vodi 5:4. Rovinj u sredini seta ima tri poena prednosti.

Bilo je tu i spornih odluka rije kih sudaca u korist doma ina, što je poremetilo koncentraciju igra a Centrometala.

Na kraju set lagano dobivaju doma ini s 25:17. etvrti set po inje s dva kaznena poena na štetu Centrometala. Prvi jer je su eno odugovla enje, a drugi nakon

SPORTSKI SADRŽAJI KOJI SE NUDE: • sportska dvorana za mali nogomet • rukomet • košarku • badminton • stolni tenis • stijena za penjanje • vanjski tereni-tenis u balonu • grupni treninzi-yoga • pilates • trbušni ples • sportske škole • fitness • SRC DG Sport & Hotel Panorama Ulica Ma je Gupca 102, Prelog, tel: 040/648-090, www.dg-sport.com

prigovora Kurteša. Svejedno nakon tog Centrometal igra dobro i vodi 8:6. To doma i preokre u i u završnicu seta ulaze s 19:17. Na kraju tu završnicu lagano rješavaju u svoju korist s 25:18.

Centrometalu je i osvojeni set bitan jer im pobjeda

za tri boda u narednom kolu kod ku e protiv Karlovca garantira peto mjesto prije doigravanja. Rovinju pobjeda još više zna i jer su Rije anima pobjegli na zna ajnu bodovnu prednost prije završna dva kola. (mn)

13. oĹžujka 2015.

NOGOMET III. HNL ISTOK – prvo gostovanje Me imurja donijelo visoku pobjedu

Virovitica idealan protivnik da se u e u ĹĄto bolju formu Nogomet a ĹĄi Me imur ja uvjerljivo su slavili u Virovitici 0:5 (0:3) u dvoboju 17. kola III. HNL Istok. Na VegeĹĄki je pred oko 100 gledatelja Me imurje je dominiralo cijeli susret i zasluĹženo stiglo do visoke pobjede, koja je mogla biti joĹĄ izraĹženija. Doma in Virovitica, koji je prakti ki ve ispao iz lige, odigrao je slabu utakmicu sa samo jednim udarcem prema golu gostiju (Suvajac iz slobodnog udarca). Nije im se proslavio ni vratar MaroĹĄevi ko-

ji je dva gola dobio iz slobodnjaka, a jednog si je “nesretno� zabio iz odbojke.

Ozbiljan pristup Me imurje je uglavnom stiglo ozbiljnom igrom do o ekivanih bodova, koji se ponekad najteĹže ostvaruju. Sre om, ovaj put to nije bio slu aj. Sve je bilo jasno ve u prvom poluvremenu nakon ĹĄto su zabili Ĺ ari i dvaput Dodlek, a moglo je zavrĹĄiti joĹĄ par lopti u doma oj mreĹži. U drugom su po-

Razigrani sastav Me imurja nije imao problema protiv doma ina u Virovitici

VIROVITICA - ME IMURJE 0:5 VIROVITICA – Igraliťte Virovi ce. Gledatelja: 100. Sudac: To (Xakovo). Strijelci: 0.1 Šari (35), 0:2 Dodlek (33), 0:3 Dodlek (35), 0:4 Sa er (56), 0:5 Marciuť (90).

MEXIMURJE: Ĺ afari , Karlov ec, Branilovi , Kris , Novko (od 62. Kokot), Hranilovi , Ĺ ari , Vukovi (od 75. Pintari ), Sa er (od 82. Mesari ), MarciuĹĄ, Dodlek. Trener: Mario Kova evi .

luvremenu sli na slika na terenu i dva gola Me imurja za sigurnu i uvjerljivu pobjedu.

ZAPO EO DRUGI DIO prvenstva Me uĹžupanijske nogometne lige akovec - VaraĹždin

NedeliĹĄ e do sva tri boda i s igr Nakon jesenskog sraza ovih mom adi ostalo je puno repova, ĹĄto se odrazilo u ovom susretu, pa je glavni sudac Kolari imao pune ruke posla U zanimljivom me imurskom derbiju pred oko 300 gledatelja u NedeliĹĄ u izme u lidera i Poleta iz Svetog Martina na Muri svjedo ilo se nervoznom susretu punom tenzija, pa se puno od kvalitetnog nogometa i nije vidjelo. NedeliĹĄ e je moglo do i u vodstvo na samom po etku susreta, Goran Me umurec proĹĄao je po lijevoj strani i nesebi no dodao slobodnom Vizingeru koji s udaljenosti od 5 metara poga a pre ku. Nakon jesenskog sraza ovih mom adi ostalo je puno repova, ĹĄto se odrazilo u ovom susretu, pa je glavni sudac Kolari imao pune ruke posla, a u 46. minuti NedeliĹĄ e ostaje s igra em manje jer je zbog drugoga Ĺžutog kartona isklju en Goran Me umurec. Nakon isklju enja pravih prilika i nije bilo, a NedeliĹĄ e do pobjedonosnog pogotka dolazi u 78. minuti iz poluprilike, Danijel Mesari ubacio je sa desne strane duga ku loptu, a Boris Kosir produĹžio u vrata Fodora koji je ipak trebao bolje reagirati na ovaj uba aj. Ovom pobjedom NedeliĹĄ e je pove alo bodovnu razliku pred drugoplasiranim klubom na +9 bodova.

Rudar-Plitvica Gojanec 5:2 Rudar novom pobjedom potvr uje nedodirljivost na doma em terenu pa je u osam susretu na doma em terenu zabiljeĹžio osmu pobjedu uz sjajnu gol razliku od 32-4. Pobjednik susreta uop e nije bio sporan u kojem momentu jer su doma ini cijeli susret kontrolirali i zasluĹženo uzeli pobjedu kojom su se popeli na drugu poziciju.

Boris VuruĹĄi doveo je Rudar u vodstvo u 17. minuti, koje je trajalo do 25. minute, kad Plitvica dolazi do izjedna enja preko Horvata. Prije kraja prvog dijela Dario Ĺ olti postiĹže u 43.minuti zgoditak te se rezultatom od 2-1 odlazi

na predah. U 46.minuti Boris VuruĹĄi iz kaznenog udarca povisuje na 3-1, a nadu Plitvici u 67. minuti vra a Horvat svojim drugim pogotkom. Ipak ta nada je trajala samo minuti jer u 68. minuti Dario Ĺ olti postiĹže svoj drugi pogodak za rezultat od 4-2, a kona an rezultat od 5-2 postavlja Boris VuruĹĄi svojim tre im pogotkom u 73. minuti.

Zadrugar-Sloboda 2:0 Sloboda nije uspjela do i do pozitivnog rezultata na gostovanju u Hrastovskom te je poraĹžena sa 2-0.

Slakov ani mogu Ĺžaliti za propuĹĄtenim prilikama u prvom dijelu susreta u kojem su mreĹže mirovale. U drugom dijelu loĹĄiji ulazak Slobode ĹĄto su doma ini maksimalno iskoristili. U 65. minuti DraĹžen Vukina odli nom loptom izbacio je obranu Slobode i posluĹžio Mario Novaka koji u situaciji jedan

Sloboda iz Slakovca neo ekivano je izgubila na gostovanju kod Zadrugara

NAJAVA SLJEDE EG KOLA

Gradski derbi u Prelogu Derbi 19. kola igrat e se u Prelogu gdje doma a Mladost Komet do ekuje Rudar iz Murskog SrediĹĄ a. Obje mom adi krenule su pobjedni ki u proljetni nastavak, od obje mom adi o ekuje se puno ove godine te nas o ekuje susret gdje nema favorita te je teĹĄko prognozirati ishod. Obje mom adi su kompletne. Suci i delegat: Srnec, Ĺ upljika, Mihali / PE EK. U PuĹĄ inama je na rasporedu op inski derbi jer u goste im dolazi vode e NedeliĹĄ e. Premda je NedeliĹĄ e vode a mom ad, ovdje se ipak radi o susjednom derbiju i tenzije e biti

visoke. NedeliĹĄ u ne ide na ruke neigranje kartoniranog Me umureca i Pintari a, a to e doma ini svakako nastojati iskoristiti. Suci i delegat: Jeli , KapeĹĄ, Rohtek / MEZGA Nakon poraza u NedeliĹĄ u Polet e na doma em terenu do ekati Zelengaj iz Donjeg Ku ana. Premda je Zelengaj imao odli nu jesen, pred doma om publikom u Svetom Martinu nitko nije favorit protiv Poleta i vjerujemo da mogu do prve pobjede u proljetnom nastavku. Polet ne moĹže ra unati na kartoniranog Turka. Suci i delegat: Novosel, Rojc, Remar / ZADRAVEC.

U nedjelju Centrometal iz Macinca nakon uvodne pobjede nad Novim Marofom na gostovanje e u Gojanec protiv doma e Plitvice. Centrometal e pokuĹĄati pobjedom zadrĹžati visoko peto mjesto nad mnoĹĄtvo pratitelja, a njihova pobjeda dobro bi doĹĄla me imurskim klubovima u donjem dijelu tabele gdje Plitvica vodi borbu za opstanak.

Macinec u ovom susretu zbog kartona ne moĹže ra unati na ponajboljeg igra a Nenada Vibovca. Suci i delegat: Kolari B., Sukanec, Felker / KOZINA. Derbi za elja igrat e se u Novom Marofu gdje e naĹĄa Sloga iz akovca pokuĹĄati

isprati gorko iskustvo iz prethodnog kola gdje su u posljednjim minutama ostali bez pobjede. No o ekuje ih jako teĹžak posao jer zbog kartona ne mogu ra unati na kartoniranog Obadi a, JambroĹĄi a i Fu ka pa smatramo da bi i bod bio jako dobar. Suci i delegat: RuĹži , Horvat, Novak / NAMJESNIK. Jedan me imurski sraz o ekuje nas i u nedjelju, a snage e u Kotoribi odmjeriti doma i Grani ar i Sloboda iz Slakovca. Laganu prednost u ovom susretu dajemo Slobodi, ali samo jer doma ini u ovom susretu ne mogu ra unati na SaĹĄu Latina, DraĹžena Hertelendija i najboljeg strijelca lige Borisa iĹžmeĹĄiju, dok Sloboda ne moĹže ra unati na Manuela Posavca. Suci i delegat: Ĺ krobar, Martan, Tuksar / LOPARI .

Sve utakmice igraju se s po etkom u 15 sati.

13. ožujka 2015.

TABLICA

I. HNL ŽENE

1. SLAVIJA

17 10 5 2

2. MLADOST (Ž)

17 10 5 2 31 – 17 35

32 – 9

35

3. MLADOST (A)

17 8 5 4 24 – 12 29

4. BJELOVAR

17 8 3 6 24 – 19 27

5. VUKOVAR 1991

17 7 5 5 28 – 26 26

6. BSK

17 7 4 6 27 – 28 25

7. XAKOVO-CROATIA 17 7 4 6 25 – 26 25 8. KOPRIVNICA

17 6 6 5 28 – 19 24

9. MEXIMURJE

17 7 3 7 29 – 23 24

10. PODRAVINA

16 7 3 6 28 – 23 24

11. VIŠNJEVAC

16 5 7 4 14 – 14 22

12. VARAŽDIN

17 5 6 6 19 – 16 21

13. BELIŠ E

17 5 5 7 26 – 32 20

14. SLAVONIJA

17 4 6 7 19 – 29 18

15. ORIOLIK

17 3 5 9 13 – 24 14

16. VIROVITICA

17 0 0 17 10 – 60

0

Mom ad trenera Kova evi a tako je dobila idealnu priliku da se razigra nakon što se kompletirala, tako da se dobre vijesti o ekuju i u subotu kada u akovcu s po etkom od 15 sati do ekuju BSK Bijelo Brdo. (dz)

U subotu me imurski derbi Ove subote nastavlja se prvenstvo najbolje ženske hrvatske nogometne lige u kojoj se natje u dva me imurska predstavnika. Prvi susret u nastavku odmah je ujedno derbi izme u Katarine Zrinski i Trnave iz Gori ana. Obje ekipe o ekuju pozitivan start, ali favorit je mom ad iz Gori ana koja je bila puno bolja jesenas od akove kog sastava. Me utim, kako su doma i derbiji uvijek neizvjesni, tako je i u ovom uvijek sve mogu e.

Susret se igra u Mihovljanu s po etkom u 15 sati, pa se pozivaju svi ljubitelji nogometa koji žele da vide s kakvim potencijalom raspolaže me imurski ženski nogomet da pogledaju ovu utakmicu. Ostali parovi 10. kola: Ombla – Osijek, Viktorija – Rijeka, Agram – Split i DinamoMaksimir – Pregrada.

ra em manje TABLICA 1. NEDELIŠ E

17 14 2 1 52 – 15 44

2. RUDAR

17 11 2 4 42 – 16 35

3. SLOBODA (S)

17 10 3 4 36 – 26 33

4. MLADOST KOMET 17 9 2 6 40 – 30 29 5. CENTROMETAL

17 8 4 5 37 – 28 28

6. ZELENGAJ

17 8 4 5 41 – 39 28

7. ZADRUGAR

17 8 3 6 39 – 35 27

8. GRANI AR (K)

17 8 3 6 35 – 33 27

9. JALŽABET

17 8 2 7 42 – 25 26

10. PUŠ INE

16 7 3 6 27 – 25 24

11. POLET (SMNM)

17 6 3 8 28 – 30 21

12. PLITVICA (G)

17 6 3 8 33 – 37 21

13. NOVI MAROF

17 6 3 8 43 – 53 21

14. SLOGA ( )

17 4 7 6 28 – 29 19

15. NAPRIJED

17 5 1 11 18 – 30 16

16. PLITVICA (S)

17 3 1 13 18 – 49 10

17. IVAN ICA

17

0 0 17 11 – 70

0

na jedan ne griješi. Kona an rezultat postavljen je u 83. minuti, a akcija je skoro bila identi na, Dražen Vukina opet je odli no proigrao Novaka koji svojim drugim pogotkom postavlja kona an rezultat susreta.

Plitvica Selnik-Mladost Komet 1:3 Sa punim plijenom vratila se Mladost sa gostovanja u Selniku. Preložani su držali susret pod kontrolom i zasluženo došli do pobjede. Filip Murkovi u 35. minuti doveo je Mladost u vodstvo pa se rezultatom od 0-1 otišlo na odmor. U 53.minuti Bukal Dino pove ava na 2-0 za Mladost, a Dejan Me imorac u 86. minuti smanjuje na 1-2 te donosi zanimljivu završnicu. Ipak Mladost ne dopušta bilo kakvu iznena enje na samom kraju te preko Nikole Bukala u posljednjoj minuti susreta postavlja kona an rezultat od 3-1.

Centrometal-Novi Marof 2:0 Pobjedom od 2-0 pred svojim navija ima otvorio je Macinec proljetni dio sezone. Poveli su doma ini u 32. minuti ,

a strijelac je bio Marijan Duman i te se rezultatom od 1-0 otišlo na odmor. Do samog kraja rezultat je bio neizvjestan, da bi u 86. minuti Bojan Vinceti postavio kona an rezultat od 2-0. Ovom pobjedom Macinec je presko io dva mjesta pa sada drži odli nu petu poziciju.

Zelengaj-Grani ar 1:1 U Donjem Ku anu gledatelji i nisu vidjeli previše kvalitetnog nogometa, a susret je završio podjelom bodova, što je možda i najpravedniji ishod. Doma ini su poveli u 38. minuti preko Gorana Vugrinca, a samo minutu kasnije na granici 16 metara srušen je igra Grani ara, a glavni sudac pokazuje na bijelu to ku. Siguran realizator je Boris ižmešija, a rezultat se više nije mijenjao do samoga kraja. Puno posla imao je glavni sudac koji je pokazao 6 žutih kartona, od ega 4 Grani aru.

Sloga-Naprijed 1:1 U derbiju za elja gdje su bodovi itekako potrebni objema mom adima , susret izme u Sloge i Naprijeda završio je podjelom bodova. Najteži posao na susretu imao je glavni sudac Pajtak koji je pokazao ak 10 žutih kartona, svakoj mom adi po 5 i 1 crveni Naprijedu. Vidljivo kakav je sami susret bio naelektriziran jer je ak 7 žutih pokazano zbog preoštrih startova, a 3 žuta i crveni Naprijedu zbog prigovora i psovanja sucu. Povela je Sloga u 7. minuti preko Ivana Fu ka, a u 19. minuti gosti ostaju s igra em. Damir Režek burno je reagirao prema glavnom sucu jer nije dosu en prekršaj na njemu. U onim trenucima voda je itekako išla na mlin slogašima, no Naprijed se nije predavao te u 88. minuti Mislav Sraka pogotkom šokira doma u mom ad i njihove navija e koji su ve upisali bodove. Damir Režek o ito se nije ohladio ni do samoga kraja pa je u zapisniku navedeno njegovo vrije anje glavnog suca nakon završenog susreta. (nb)

Najbolji rezultat i pehar u akovec donijela je ekipa U-12

NOGOMETNA ŠKOLA ME IMURJE - AKOVEC sudjelovala na jakom Me ugorje cupu 2015.

Generacija 2002. godište osvojila izvrsno drugo mjesto Me ugorje cup je veliki me unarodni turnir u nogometu za mla e kategorije. Organizator devetoga tradicionalnog Me ugorje cupa 2015. za mla e uzraste je Nogometni klub Me ugorje. Na turniru su sudjelovali mladi nogometaši iz BiH, Hrvatske i Italije (Atlanta, Dinamo, Hajduk, Slaven Belupo, Varaždin, Split, Šibenik, Zadar, Železni ar-Sarajevo, Široki Brijeg i brojni drugi...) od 5 do 8.

Ožujka 2015. Turnir se održavao na terenima „Sport centra Me ugorje.

Nogometna škola Me imurje - akovec na turniru je sudjelovala s tri uzrasne kategorije: Stariji pioniri U-14, Mla i pioniri U-12 te Lima i U-10. Na put se krenulo s dva autobusa, u prvom su putovali mladi nogometaši, a u drugom njihovi roditelji. Putovanje se malo odužilo zbog loših vremenskih uvieta (jak vjetar, zbog ega su bile zatvorene glavne prometnice), ali oba autobusa prijevoznika Jakopi a d.o.o. pravovremeno i sigurno stigla su u Me ugorje.

Pioniri U-12 izvrsni drugi Od naše tri kategorija generacija 2002. godište U-12 ostvarila je najbolji rezultat od naših ekipa osvojivši odli no drugo mjesto u konkurenciji od 20 ekipa. Skupinu su završili uvjerljivo na prvom mjestu s tri pobjede. Redom su padali Grani ar Županja (4-0), Metkovi Neretva (3-1) i Zrinjski Mostar 1-0. U etvrt inalu lagani prolaz mladih Me imurja protiv doma ina Me ugorja (3-1) i prolaz u polu inale, gdje ih je ekala vrlo dobra ekipa iz Širokog Brijega. Nakon 1-1 u regularnom dijelu naši de ki su bili spretniji i smireniji u izvo enju jedanaesteraca te izborili ulaz u veliko inale, gdje su u vrstoj utakmici poraženi od prvoligaša Splita (02). Za najboljeg vratara turnira u kategoriji U-12 proglašen je naš Tomi Hatlek.

Konzul Pleša bio je sjajan doma in, pa je stigla zahvala od predsjednika Pani a

U ovom lijepom uspjehu sudjelovali su igra i: Hatlek Tomi, Mesari Sebastijan, Gelo Niko, Niki Lovro, Domini Ivan, Lesar Nikola, Posedi Matija, Štefulj Borna, Toplek Dominik, Mihaljuš Matej, Levak-Pani Lovro, Dež ek Domagoj, Martinjaš Antonio, Kanižaj Viktor, Malenovi Nikola, Lukovnjak Noah, Blagus Dominik, Šimunkovi Bruno, Domjani Niko, Pomor Tibor i Novak Fabijan. Trener: Neven Bujani .

Fizioterapeut Božidar Jura i .

Nastupile su još dvije ekipe naše nogometne škole. Ekipa U-10 (2004. godište) igrala je u konkurencija 16 ekipa. Rezultati: NŠ M- : NK Zrinjski Mostar 2-0, NŠ M- :NK Plo e 3-1, NŠ M- :NK Adriatic Split 1-2. etvrt inale: NŠ M- :NK Zrinjski Mostar 1-2.

Zanimljivo, u inalu su se susrele dvije ekipe iz naše grupe, Zrinjski i Adriatic.

Igrali su: Roko Zrna, Petar Vlaši , Edo Novak, Petar Strahija, Abel Krznar, Stjepan Bali ,S ven Zorkovi , Filip Turk, Dorian Balog, Noah Jankovi , Fran Belovi , Petar Ratajec,Antun Pulji , Matija Mendelski, Leo Stri ak.

Trener: Damir Lepen.

U konkurenciji starijih pionira bolji su bili: Hajduk (Split) te Slavonski Brod.

Igrali su: Bašek David, Bistrovi Leonard, Blagus Jakov, Bušnja Denis, Dež ek Roberto, Dodlek Martin, oki Nikola, Farkaš Matija, Horvat Mateo, Koleni Borna, Ladi Franjo, Mesari Jakov, Mihali Patrik, Ov ar Nikola, Pintari Jakov, SabolStiven, Kiri Patrik, Megli Leon, Mezga Luka, Pintar Matija. Trener: Mario Šari .

Odli an prijam i druženje s konzulom Plešom Uz brojne roditelje bio je i predsjednik Škole Dean Pani koji je sklopio mnoga poznanstva važna za našu školu. Naši mladi nogometaši bili su smješteni u Pansionu Vesna & Ante Sivri koji su bili odli ni doma ini. Osigurali su nam odli an smještaj, hranu i gostoprimstvo te emo i sljede e godine uzeti isti smještaj s kojim smo prezadovoljni.

Treba napomenuti da se s našim igra ima i roditeljima družio generalni konzul Republike Hrvatske Velimir Pleša sa suprugom na terenima i u hotelu, te mu je od strane predsjednika škole Deana Pani a uru en unikatan poklon, koji e ga stalno podsje ati na naše me imurske lepe de ke, kako popularno zovu igra e Škole. (mn)

13. ožujka 2015.

16. kolo I. ŽNL MNS ŠENKOVEC - MLADOST (I) 0-0 ŠENKOVEC. Igralište: SRC Gor ica. Suci: Željko Turk, Rudolf ižmešija, Tomislav urila. Delegat: Željko Bacinger ŠENKOVEC: Ladi , Zemlji , Poljak, Hali , Farkaš (78. Kranjec), Buhanec, Vida i , Toplek (86. Kolari ), Domunkoš (90. Ehrenreich), Novak, Vugrinec, trener: Mario Zaspan MLADOST: Kolar, Bujan, Zanjko (67. Hadži ), Kamenar, Fran i , Gugi , Novak, Orehovec (46. Ignji ), Carevi , Sa er, Klemen i , trener: Branko Janžek Žu kartoni: Zemlji , Vida i , Kranjec (Šenkovec); Klemen i , Ignji , Sa er, Fran i (Mladost)

KRALJEV AN 38 - OMLADINAC (NSR) 1-0 (0-0)

I. ME IMURSKA LIGA

Vode i odmah raspoloženi na startu drugog dijela sezone U 70. minuti na scenu opet stupa Dejan Lovren i i donosi vodstvo gostima 0-4. Svoju dobru igru Lovren i je okrunio u 72. minuti hat-trickom

DONJI KRALJEVEC. Igralište: NK Kraljev an 38. Suci: Dario Srnec, Lidija Kralji , Darjan Zadravec. Delegat: Josip Baksa Strijelac: 1-0 ikovi (80) KRALJEV AN: Majurec, Štefok, ikovi , Trajkov, Baksa, Kekenj (70.

Pigac), Cvek Jan ec, Blažeka, Lipi (86. Vargec), Zvonar (84. Prnjak), trener: Stefan Srpak OMLADINAC: Križai , Gori anec, Reich, Sermek, Toplek, Vugrinec, Bari , Lesjak (73. Filipovi ), Jurinec, Skoliber, Drk, trener: Branko Kelkedi Žu kartoni: Blažeka, Kekenj (Kraljev an); Skoliber, Vugrinec (Omladinac)

DINAMO - BSK 0-1 (0-0) DOMAŠINEC. Igralište: Kokotov Vez. Suci: Marijan Duman i , Zoran Novak, Boris Jakovljev. Delegat: Željko Štefanac Strijelac: 0-1 Škvorc (56) DINAMO: Godina, Jakši , Mihalec, Tomašek, Krznar, Borovec (78.

Bihar), Tisaj, Bunc, Vukovi , Trstenjak, Herman (56. Dodlek), trener: Josip Šegovi BSK: Magdaleni , Buhin (21. Ma ek), Horvat, Makar (68. Kerovec), Kolari , Anderlin, Kaniški, Mavri ek, Fran i , Škvorc V. (86. Strniš ak), Škvorc D., trener: Ivan Magdaleni Žu kartoni: Kaniški, Anderlin, Horvat, Kolari (BSK) Crveni: Trstenjak, Jakši (Dinamo)

Spartak je odli no krenuo u nastavak sezone - visokom pobjedom u gostima

MLADOST (SM) - ME IMUREC 0-2 (0-0) SVETA MARIJA. Igralište: NK Mladost. Suci: Ivica Križai , Saša Fegeš, Ivan Žganec. Delegat: Zvonko Novakovi Strijelci: 0-1 Kregar (58), 0-2 Fu ko (65) MLADOST: Pancer, Blažin i , Šulj, Posavec, Musta (67. Pavlic), Orehovec, Štrok D, Igrec, Horvat Dražen (73. Matolin), Štrok T, Horvat Dino, trener: Slavko Kvakan MEXIMUREC: Prekupec, Zanjko (62. Bes jani ), Hrušoci, Fu ko T, Vabec, Bali , Herceg, Fu ko S (87. Novak), Kregar (65. Hrustek), Treska S, Treska D (79. Ivanuša), trener: Antun Juki Žu kartoni: Horvat Dino (Mladost); Zanjko, Kregar (Me imurec)

SOKOL - JEDINSTVO 2-0 (2-0) VRATIŠINEC. Igralište: NK Sokol. Suci: Dario Bubek, Dragu n Novak, Siniša Luka i . Delegat: Zoran Hajdinjak Strijelci: 1-0 Horvat A (27-11m), 2-0 Major (35) SOKOL: Žagar, Simun, Tarandek, Major (71. Hertari ), Bistrovi , Mikolaj (84. Farkaš), Leško (56. Mun ar), Dunjko D (66. Puh), Mikolaj, Lisjak, Horvat A (88. Horvat N), trener: Darko Posavec JEDINSTVO: Marcijuš, Jaluši (53. Gal), Škvorc, Rešetar, Tomaškovi , Jambroši , Jakup (83. Krizman), Kosi (67. Bajkovec), Kapeš, Novak, La evi , trener: Mladen Rešetar Žu kartoni: Bistrovi , Mikolaj (Sokol); Tomaškovi , Marcijuš (Jedinstvo) Crveni: Rešetar, trener NK Jedinstvo

SLOBODA (M) - SPARTAK 0-5 (0-0) MIHOVLJAN. Igralište: NK Sloboda. Suci: Božidar Kolari , Ma ja Horvat, Željko Kova i . Delegat: Damir Vrbanec Strijelci: 0-1 Lackovi (52), 0-2 Lovren i (57), 0-3 Lackovi (63-11m), 0-4 Lovren i (70), 0-5 Lovren i (72) SLOBODA: Horvat, Belše, Leva i (50. Klasta), Tisaj, alopa, Novak, Tremski, Lukman (75. Cerovec), Sovar (75. Želežnjak), Culjak (75.

Dove er), Popovi , trener: Damir Vrbanec SPARTAK: Tizaj (85. Škvorc N), Zadravec F, Sušec (46. Lackovi ), Domini , Lovren i (82. Škvorc D), Debelec, Fažon, Lackovi E, Juras (72. Jur ec), Zadravec M (75. Podgorelec), Šegovi , trener: Tomislav Podgorelec Žu karton: alopa (Sloboda)

TRNAVA - MLADOST (PALI) 1-1 (1-0) GORI AN. Igralište: NK Trnava. Suci: Mar n Horvat, Branko Bacinger, Damir Fodor. Delegat: Franjo Fais Strijelci: 1-0 Jakši (18), 1-1 Fileš (61) TRNAVA: Mar ec, Pintar, Markuši H (60. Varošanec), Klari (78.

Gudlin), Špoljar, Farkaš, Markuši T (75. Bašnec), Jakši S., Magdaleni , Baksa, Vlaši (78. Kranj ec), trener: Petar Medvar MLADOST: Soka , Hali (80. Tkalec), Kova i , Križai , Cirkven i , Možek, Pasler, Mlinarec, Vadlja, Fileš (75. Talan), Novak, trener: Darko Lon ari Žu kartoni: Magdaleni (Trnava); Možek, Pasler (Mladost)

POLET - DINAMO (PALO) 3-1 (1-1) PRIBISLAVEC. Suci: Nino Škrobar, Darko Filip i , Josip Kedmenec.

Delegat: Slavko Vodopija Strijelci: 1-0 Pal (31), 1-1 Novak (35), 2-1 Lisjak (73), 3-1 Lisjak (90) POLET: Vibovec, Horvat, Bašek D, Vibovec (69. Ujlaki), Lisjak, Gajnik, Pal , Toplek, Krišto N (46. Krišto M), Halabarec (46. Bašek N), Lebar (90. Juri an), trener: Dejan Magdaleni DINAMO: Jalšovec, Jan ec, Šmit, Vutek, Na (85. Pintari ), Mihalec, Klekar, Šari , Na (69. Kralji ), Novak, Furundžija, trener: Ivan Hamonajec Žu kartoni: Bašek, Ujlaki, Lebar (Polet)

Spartak prošao neokrznut kroz Mihovljan.

Prvi dio utakmice odigran je ravnopravno sa obje strane, ali bez zgoditaka. U drugom dijelu gosti su nadigrali Slobodu u svim elementima nogometne igre i zasluženo osvojili tri boda. U 52.minuti mrežu doma ina na eo je Edi Lackovi . Samo etiri minute kasnije Dejan Lovren i ve povisuje na 0-2. Božidar Kolari u 63. minuti dosu uje opravdano kazneni udarac za Spartak, kojeg iskorištava svojim drugim zgoditkom Edi Lackovi . U 70.minuti na scenu opet stupa Dejan Lovren i i donosi vodstvo gostima 0-4. Svoju dobru igru Lovren i je okrunio u 72. minuti hat-trickom. U vrlo korektnoj utakmici pokazana je samo jedna opomena Slobodi.

Me imurec slavio u Svetoj Mariji. Drugoplasirani gosti stigli su do vrlo važne pobjede u utrci sa vode im Spartakom. Vode i zgoditak na utakmici za goste postigao je Bojan Kregar u 58. minuti. Saša Fu ko sedam minuta kasnije svojim zgoditkom, postavlja kona ni rezultat utakmice. U 70. minuti sudac Križai dosu uje opravdano kazneni udarac za Mladost, koji ne uspijevaju iskoristiti. Kod doma ina jedan opomenuti, a kod Me imurca dvojica opomenutih igra a.

Vrijedan bod Šenkov ana i iznena enje u Domašincu Veliki bod za Šenkovec. Pretposljednji doma ini uspjeli su tijekom cijele utakmice odolijevati napadima Mladosti iz Ivanovca. Poja ani gosti „krivca“ što nisu mogli do i do zgoditka mogu tražiti u doma em vrataru Draženu Ladi u. Trojica opomenutih igra a kod doma ina, dok je sudac Turk, Ivanov anima dodijelio etiri opomene.

Kraljev an 38 krenuo pobjedom. Doma ini oslabljeni odlascima igra a u prijelaznom roku ipak su zabilježili pobjedu, protiv favoriziranih gosti iz Novog Sela Rok. U ne baš kvalitetnoj igri sa obje strane na kraju je odlu io zgoditak Tome ikovi a, u 80.minuti utakmice. Me utim, i Omladinac može žaliti za svojim šansama. Po dvojica opomenutih igra a kod Kraljev ana i Omladinca.

Iznena enje u Domašincu. BSK stigao do vrlo važne pobjede u borbi za opstanak protiv doma eg Dinama. U prvom dijelu utakmice bilježimo izrazitu priliku za postizanje zgoditka Stjepana Krznara, ali lopta odlazi tik pored desne vratnice.

U drugom dijelu gosti iz Belice, imali su više od igre. Postigli su pogodak u 56.minuti utakmice preko Vjekoslava Škvorca, koji se na kraju i pokazao dovoljnim za minimalnu pobjedu. Prilikom postizanja zgoditka pomo ni sudac je signalizirao zale e, a glavni sudac Duman i dosudio zgoditak.

Nakon konzultacije sudaca, donijeta je kona na odluka da nitko od igra a nije utjecao na ulazak lopte u vrata doma ina. Duman i je imao pune ruke posla, pa su tako Dinamu isklju eni Trstenjak Tomislav, Jakši Luka i trener Josip Šegovi , zbog u estalog prigovaranja sucu utakmice. Gostima su pokazane etiri opomene.

TABLICA 1.

SPARTAK

16

13

2

1

45 – 11

41

2.

ME IMUREC

16

12

2

2

48 – 19

38

3.

MLADOST (Pal.)

16

11

3

2

39 – 21

36

4.

POLET (P)

16

10

2

4

36 – 13

32

5.

DINAMO (P)

16

9

1

6

30 – 21

28

6.

KRALJEV AN 38

16

8

3

5

30 – 14

27

7.

MLADOST (SM)

16

8

2

6

40 – 30

26

8.

TRNAVA

16

8

2

6

37 – 28

26

9.

MLADOST (I)

16

6

3

7

31 – 30

21

10. OMLADINAC (NSR)

16

6

3

7

29 – 29

21

11. DINAMO (D)

16

6

1

9

33 – 33

19

12. SLOBODA (M)

16

4

3

9

23 – 38

15

13. BSK

16

4

1

11

14 – 41

13

14. SOKOL

16

3

3

10

19 – 44

12

15. ŠENKOVEC

16

1

4

11

15 – 59

7

16. JEDINSTVO (NSD)

16

1

1

14

14 – 52

4

LISTA STRIJELACA PAROVI I SLUŽBENE OSOBE 17. kola

Palinov ani pravi test za Me imurec U sljede em kolu sastaju se: subota (15 sa ): Šenkovec – Trnava (Franjo Hergoti , Erik Žerdin Danijel Ko ila; Dino Jambrovi ), Omladinac (NSR) – Sokol Patrik Kolari , Dražen Sukanec i Ivan Žganec; Dragu n Hozjak), nedjelja (15 sa ): Mladost (I) – Kraljev an 38 (Dominik Mihoci, Božidar Jura i , Darko Filip i ; Dragu n Koruni , Jedinstvo (NSD) – Polet (P) (Marko Xur ek, Toni Fažon, Željko Kova i ; Stjepan Xuranec), Dinamo (P) – Dinamo (D) (Ma ja Horvat, Vlado Blaži , Zoran Novak; Josip Lesjak), BSK – Sloboda (M) (Bojan Juras, Bruno Brljak, Rudolf

ižmešija; Tomislav Šol , Spartak – Mladost (SM) (Marin Horvat, Saša Fegeš, Lidija Kralji ; Dragu n Vuk), Me imurec – Mladost (Pal) (Branko Bacinger, Borut Križari , Damir Fodor; Mijo Horvat).

Polet na doma em terenu slavio protiv palove kog Dinama. Pribislav ane u vodstvo dovodi kapetan Mišo Pal i u 31.minuti utakmice. Samo etiri minute kasnije gosti poravnaju rezultat, zgoditkom svog najboljeg strijelca Damjana Novaka.

Potkraj susreta Polet rješava utakmicu zgodicima Miroslava Lisjaka. Prvi put poga a u 73.minuti, dok kona ni rezultat utakmice Lisjak postavlja u posljednjoj minuti. Škrobar pokazao doma inima tri opomene, dok su gosti završili susret bez opomenutih igra a.

Sokolu derbi za elja Na po etku proljetne polusezone u Vratišincu, odigran je vrlo važan dvoboj u kona nom redoslijedu tablice. U 27.minuti utakmice sudac Bubek je dosudio kazneni udarac za doma ine, kojeg iskorištava Alen Horvat. Zbog dosu enog kaznenog udarca, trener Jedinstva razo aran takvom odlukom utr ava u teren za igru, te vrije a i prijeti Bubeku, koji ga isklju uje sa klupe. U prvom dijelu vrlo nervozna utakmica, što pokazuje i podatak da su u tom trenutku dodijeljene sve etiri opomene, po dva kartona Sokolu i Jedinstvu. U 35.minuti vodstvo doma ina povisuje Roko Major, što se pokazalo i kona nim rezultatom susreta.

U Gori anu bez pobjednika. U vrlo vrstoj utakmici sa puno prekršaja završilo je remijem izme u mom adi Trnave i Mladosti iz Palinovca. Na po etku susreta u 18.minuti doma ine u vodstvo dovodi kapetan Simon Jakši , tim rezultatom se i odlazi na odmor. U nastavku utakmice bod gostima donosi Goran Fileš, zgoditkom u 61.minuti.

Kod Trnave jedan opomenuti, Palinov ani susret završili sa dvojicom opomenutih igra a.

23 zgoditaka – Davor Štrok (Mladost SM) 16 zgoditaka – Stjepan Krznar (Dinamo D), Roberto Skoliber (Omladinac NSR) 14 zgoditaka – Miroslav Lisjak (Polet P), 12 zgoditaka – Sre ko Šegovi (Spartak), Darijan Treska (Me imurec) 11 zgoditaka – Saša Treska (Me imurec), Edi Lackovi (Spartak) 10 zgoditaka – Dario Vadlja, Tomica Mlinarec (Mladost Pal.) 9 zgoditaka – Ivan Furundžija (Dinamo P), Filip Pišpek (Kraljev an 38) 8 zgoditaka – Dražen Vlaši , Simon Jakši (Trnava), Bojan Kregar (Me imurec) 7 zgoditaka – Dražen Horvat, Josip Igrec (Mladost SM), Mišo Pal (Polet P), Damjan Novak (Dinamo P) 6 zgoditaka – Goran Vugrinec (Dinamo D), Jurica Novak, Benjamin Ignji (Mladost I), Krunoslav Fran i (BSK)

DISCIPLINSKI KUTAK Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: BSK – Mladen Anderlin (1778), Dražen Kolari (850) POLET (P) – Dario Bašek (678) JEDINSTVO (NSD) – Ivan Tomaškovi (10415) ŠENKOVEC – Antonio Vida i (1475) KRALJEV AN 38 – Antonio Blažeka (5119) KAZNE ISKLJU ENIM IGRA IMA DINAMO (D) – Tomislav Trstenjak (918) po l. 50 DP HNS-a 1 (jedna) utakmica Luka Jakši (916) po l. 50 DP HNS-a 1 (jedna) utakmica

OPOMENUTI IGRA I POLET (P) – Luka Ujlaki (5084), Dario Bašek (678), Mihael Lebar (81) OMLADINAC (NSR) – Roberto Skoliber (135), Vanja Vugrinec (6331) KRALJEV AN 38 – Antonio Blažeka (5119), Majkl Kekenj (3234) BSK – Dražen Kolari (850), Mladen Anderlin (1778), Stjepan Horvat (888), Nikola Kaniški (9745) TRNAVA – Sandi Magdaleni (3243) SOKOL – Mišel Bistrovi (5314), Luka Mikolaj (2330) MLADOST (Pal.) – Marko Možek (1657), Zoran Pasler (2077) MLADOST (SM) – Dino Horvat (8681) JEDINSTVO (NSD) – Ivan Tomaškovi (10415), Tomislav Marcijuš (144) MEXIMUREC – Nikola Zanjko (382), Bojan Kregar (157) SLOBODA (M) – Goran alopa (2427) ŠENKOVEC – Marko Zemlji (4702), Antonio Vida i (1475), Jurica Kranjec (2504) MLADOST (I) – Goran Klemen i (6363), Benjamin Ignji (134), Dragan Sa er (4428), Dalibor Fran i (5079)

13. ožujka 2015.

16. kolo II. ŽL MNS - istok BUDU NOST - SK 2-1 (0-0) PODBREST. Igralište: NK Budu nost. Suci: Željko Hajdarovi , Renato Vuk, Dražen Šajnovi .

Delegat: Ivan Kova Strijelci: 0-1 Lon ari (62), 1-1 Bali (66), 2-1 Hanžekovi (74) BUDU NOST: Vaš, Klobu ari , Ma ek (90. Ciglari ), Višnji , Bali D, Lastavec, Hali T, Hali G, Hanžekovi , Mar nec, Bali J (87. Toplek), trener: Miljenko Bali

SK: Grabant, Malek, Božek, Horvat, Lon ari J. (85. Svelecz), Strahija (59. Bašnec), Begovi , Grabant, Lisjak, Višnji (74. Radi ), Lon ari D., trener: Mario Cvetko Žu kartoni: Lastavec, Hanžekovi , Hali (Budu nost); Lisjak, Lon ari ( SK)

BORAC PMP - GALEB 3-1 (1-1) TUR IŠ E. Igralište: NK Borac PMP. Suci: Goran Žganec, Tomislav urila, Franjo Horvat. Delegat: Dragu n Hozjak Strijelci: 0-1 Balent (8), 1-1 Gavez (23), 2-1 Vince (61), 3-1 Gavez (78) BORAC: Sternad, Sršan (46. Tišljari ), Križai , Novak, Zrna (46. Cika ), Gavez, Brumen, Ko evar (46. Baksa), Jan ec (85. Sabadi), Vince , Rušanec, trener: Ivan Zrna GALEB: Dolenec, Balent N, Soka , Erdelji (56. Horva ), Ružman, Balent D (84. Vuk), Mesari , Grana r, Horvat, Fleten, Markan (85. Grana r), trener: Damir Pigac Žu kartoni: Brumen, Novak, Cika , Gavez (Borac); Markan (Galeb) Crveni: Ružman (Galeb)

OTOK - GRANI AR 0-3 (0-2) OTOK. Suci: Edvin Zobec, Robert Novak, Casimir Rodrigue. Delegat: Stjepan Xuranec Strijelci: 0-1 Lovrek (20), 0-2 Lovrek (38), 0-3 Drvoderi (68) OTOK: Beli , Novak Z (67. Novak J), Zvonarek (56. Kalšan P), Malek, Blažin i , Major ik, Gorupi (62. Božek V), Kalšan Z, Radikovi (78. Grabant), Ko iš, Tomaši (46. Božek D), trener: Zoran Kalšan GRANI AR: Magdaleni , Horvat N (73. Petak), Ciceli, Horvat M (62. Lesinger), Blažon, Mravljak, Boži R, Drvoderi A, Lovrek (84. Horvat J), Drvoderi D, Boži K (87. Krklec), trener: Tomica Blažon Žu kartoni: Zvonarek, Blažin i , Grabant (Otok); Horvat, Mravljak (Grani ar)

BUDU NOST (M) - DUBRAVA 2-1 (0-0) MIKLAVEC. Igralište: Travnato. Suci: Franjo Hergo , Milivoj Bali , Mario Pintari . Delegat: Antun Mesari ; Strijelci: 1-0 Majeri (68), 2-0 Okreša (75), 2-1 Sabol (85-11m) BUDU NOST: Varga, Turk, Jurši (63. Babi ), Sklepi , Zadravec, Novak, Antolovi M (83. Antolovi L), Drk A, Majeri (78. Jambroši ), Drk D (70. David), Okreša, trener: Boris Xor evi DUBRAVA: Tomaši , Kova (30. Majeri , Murkovi (75. Mihalic), Tkalec (80. Hajdarovi ), Paler, Krišto , Bobi anec Ma ja, Bobi anec Mihael, Sabol, Krišto (60. Cerovec), Zlatarek, trener: Jurica Kova Žu kartoni: Zadravec (Budu nost); Paler (Dubrava)

DRAVA - VIDOV AN 1-2 (1-2) DONJI MIHALJEVEC. Igralište: Prek Druma. Suci: Damir Aldi , Ivan Vlahek, Danijel Ko ila.

Delegat: Ma ja Poredoš Strijelci: 0-1 Pata`a (5), 1-1 Hošnjak (16), 1-2 Ribi (39) DRAVA: Me imurec, rneli, Igrec (69. Xurini ), Mihalac D, Gorupi , Igrec F, Mihalac J (46. Igrec S), Hošnjak, Pongrac, Rak (46. Orehovec), Kos, trener: Sre ko Gabaj VIDOV AN: Apostolovski, Ribi , Ruži (87. Domjani ), Kova i , Cirkven i , Taradi, Posavec (55.

Janovi ), Valen (46. Mesari ), Pata`a, Vrbanec (83. Tizaj), Gori anec, trener: Ivan Vlahek Žu kartoni: Igrec F (Drava); Kova i , Posavec, Jankovi , Pata`a (Omladinac) Crveni: Mihalac D (Drava)

II. ME IMURSKA LIGA – ISTOK

Vidov anu samo bod, poraz Galeba Derbi kola odigrani je u Tur iš u. U ranoj fazi utakmice, Galeb dolazi u vodstvo zgoditkom Darija Balenta u 8.minu .

Doma in se ne predaje, te ipak poravnava rezultat u prvom dijelu zgoditkom najboljeg igra a utakmice Rajka Gaveza, u 23.minu . U drugom dijelu, u 46.minu opravdano dosu en kazneni udarac za goste, koji nije realiziran. Vratar doma ih Sre ko Sternad, obranio je udarac napada u Galeba, Antunu Ružmanu. U 61.minu Borac potpuno preokre e rezultat utakmice, te pos že zgoditak preko Gorana Vince a. U 68.minu zbog druge javne opomene, isklju en je Antun Ružman. Kona ni rezultat utakmice postavlja svojim drugim zgoditkom na susretu, u 78.minu Rajko Gavez.

Kiks Vidov ana pro v Zasadbrega. Lider prvenstva do ekao je najugodnije iznena enje prvenstva, te se na kraju morao zadovolji bodom. U 10.minu utakmice doma ine u vodstvo dovodi najbolji strijelac lige Dino Nemet. Rezultat izjedna uje Marko Koroši , svojim zgoditkom u 28.minu . Vidov an može posebno žali za velikom prigodom u 50.minu , dok su gos imali izglednu situaciju za pos zanje zgoditka u etvrtoj minu suda ke nadoknade. Po tri opomene za obje mom adi, makar prema vi enju delegata Vlaheka sudac je mogao dodijeli još koju opomenu više.

Katanec startao pobjedom u Hodošanu. Novi strateg Draškov ana, Robert Katanec odli no je posložio svoju mom ad i pobijedio Hodošan. Goste u vodstvo dovodi prekrasnom solo akcijom u 37.minu Marko Mlinari . Na po etku drugog dijela, u 48.minu vodstvo Draškovca povisuje Ivica Mun ar.

Iskusni Zoran Strahija, vra a doma e u igru u 56.minu utakmice. Draškovec imao vratnicu direktnim udarcem iz kuta preko Marka Mlinari a. Potkraj susreta Krešo Kova bježi gos ma, ali u posljednji as opasnost otklanja kapetan Danijel Matja i .

Treba spomenu vrlo dobro su enje mladog i perspek vnog Patrika Kolari a.

Grani ar slavio na gostovanju kod Otoka. U 20.minu goste u vodstvo dovodi Danijel Lovrek. U 38.minu ve je 0-2,

CROATIA - DUBRAV AN 1-0 (0-0) OREHOVICA. Igralište: Gmajna. Suci: Dario Vel i, Ivan Kolari , Robert Kolari . Delegat: Dragu n Vuk ; Strijelac: 1-0 urila (63) CROATIA: Patar ec, Ruži (87. Oršuš), Šamarija (46. Balog), avlek, Kr mar, Šafari , Januši ,

urila, Jeleni (70. Balog), Poljanec, trener; Xuro Koloni DUBRAV AN: Fabi , Ribi (55. Šte ), Lukša, Jadan D, Friš i , Švenda, Hajdinjak (60. Brljak), Jakupak, Pongrac, Pajek, Horvat, trener: Pavao Crnac Žu kartoni: urila Damir (Croa a); Jadan D (Dubrav an)

VIDOV AN - ZASADBREG 77 1-1 (1-1) DONJI VIDOVEC. Igralište: Kalanica. Suci: Željko Novak, Ma ja Filipi , Valen no Kantoci. Delegat: Antun Vlahek Strijelci: 1-0 Nemet Dino (10), 1-1 Koroši (28) VIDOV AN: Šubaša, mrlec (46. Herman), Friš i I, Varga, Pišpek, Matulin, Lovrek, Nes (79. Omazi ), Nemet Dino (62. Nemet Danijel), Hujs, Ujlaki (46. Friš i D), trener: Damir Ujlaki ZASADBREG: Srnec, Povodnja (64. Perho ), Šajnovi (54. Dunjko D), Kozjak, Lukman, Rodinger Flo., Lukman,RodingerFil.,DunjkoK(88.Šela),Koroši (74.Zeli ),Leva i (90.Hatla),trener:ZoranLukman Žu kartoni: Nemet Dino, Herman, Hujs (Vidov an); Šajnovi , Rodinger Fil., Perho (Zasadbreg)

OPOMENUTI IGRA I DRAŠKOVEC – Marko Mlinari (820) BORAC PMP – Nikola Brumen (3034), Antun Novak (326), Sandro Cika (4089), Rajko Gavez (4943) GALEB – Nikola Markan (3252) OTOK – Marin Zvonarek (499), Miljenko Blažin i (2859), Dario Grabant (2850) GRANI AR (N) – Neven Horvat (893), Dino Mravljek (976) BUDU NOST (M) – Danijel Zadravec (2387) DUBRAVA – Ma ja Paler (3638) DRAVA (DM) – Filip Igrec (4546) OMLADINAC (DS) – Goran Kova i (3042), Krešo Posavec (1733), Elvis Jankovi (5155), Nikola Pata`a (4525) CROATIA – Damir urila (3421) DUBRAV AN – Dominik Jadan (1817) VIDOV AN – Dino Nemet (2251), Ma ja Herman (6619), Dalibor Hujs (2232) ZASADBREG 77 – Filip Rodinger (2618), Dino Perho (2355), Boro Šajnovi (2602) BUDU NOST (P) – Damir Lastavec (278), Nino Hanžekovi (5522), Gianluca Hali (5089)

SK – Darian Lisjak (6115), Dejan Lon ari (3092)

ponovno je strijelac Lovrek. U nastavku susreta, tre i zgoditak za Novakov ane u 68.minuti utakmice postiže Antonio Drvoderi . Doma inu pokazane tri opomene, a gos ma dva opomenuta igra a.

Op inski derbi Budu nos . U Miklavcu su u prvom dijelu mreže mirovale, pa su se strijelci probudili u drugom dijelu susreta. U 68.minu doma in vodi zgoditkom Krunoslava Majeri a. Samo sedam minuta kasnije vodstvo Budu nos povisuje Ivica Okreša. Dubrava ublažuje poraz zgoditkom Tina Sabola u 85.minu , iz opravdano dosu enog kaznenog udarca. U fer i korektnoj utakmici po jedna opomena za obje ekipe.

Omladinac prošao neokrznut kod Drave. Goste u vodstvo dovodi u 5.minu Nikola Pata`a. U 16.minu Drava poravnava rezultat na 1-1 zgoditkom Josipa Hošnjaka. Poja anje u prijelaznom roku, Josip Ribi u 39.minu donosi vrlo važna tri boda u borbi za sam vrh tablice. U posljednjoj minuta susreta Dravi je isklju en kapetan Damir Mihalac ,zbog dvije opomene.

HODOŠAN - DRAŠKOVEC 1-2 (0-1) HODOŠAN. Igralište: Stadion NK Hodošan. Suci: Patrik Kolari , Vlado Blaži , Filip Hrustek.

Delegat: Dino Jambrovi Strijelci: 0-1 Mlinari (37), 0-2 Mun ar (48), 1-2 Strahija Z (56) HODOŠAN: Rebernik, Krznar, Mesari , Naran a, Hranjec, Krampa , Šavora, Strahija G, Puri , Kova , Strahija Z., trener: Mladen Smolek DRAŠKOVEC: Taradi, Markan, Mlinari , Bermanec, Matja i , Vugrinec, Kavran, Repalust, Mun ar (83. Slavi ek I), Slavi ek G (90. Jambrovi ), Lon ari P (75. Varošanec), trener: Robert Katanec Žu karton: Mlinari (Draškovec)

NAJAVA SLJEDE EG KOLA

Vidov an na novom teškom iskušenju U sljede em kolu sastaju se: Borac PMP – Hodošan, Galeb – Drava (DM), Omladinac (DS) – Budu nost (P), SK – Budu nost (M), Dubrava – Croa a, Dubrav an – Otok, Grani ar (N) – Vidov an, Zasadbreg 77 – Draškovec. Sve utakmice igraju u nedjelju s po etkom u 15 sa .

DISCIPLINSKI KUTAK Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: BUDU NOST (P) – Damir Lastavec (278)

SK – Dejan Lon ari (3092) BORAC PMP – Nikola Brumen (3034), Rajko Gavez (4943) OTOK – Marin Zvonarek (499) GRANI AR (N) – Neven Horvat (893) OMLADINAC (DS) – Goran Kova i (3042) DUBRAV AN – Dominik Jadan (1817) ZASADBREG 77 – Filip Rodinger (2618) KAZNE ISKLJU ENIM IGRA IMA GALEB – Antun Ružman (4947) po l. 50 DP HNS-a 1 (jedna) utakmica DRAVA (DM) – Damir Mihalac (2924) po l. 50 DP HNS-a 1 (jedna) utakmica

TABLICA 1. VIDOV AN

16

11

4

1

2. OMLADINAC (DS)

16

11

3

2

53 – 15 37 33 – 18 36

3. GALEB

16

9

5

2

38 – 18 32

4. BORAC PMP

16

10

2

4

32 – 21 32

5. DUBRAV AN

16

9

2

5

28 – 20 29

6. HODOŠAN

16

7

5

4

31 – 16 26

7. GRANI AR (N)

16

7

3

6

28 – 23 24

8. ZASADBREG 77

16

7

3

6

32 – 31 24

9. CROATIA

16

7

1

8

30 – 34 22 27 – 25 21

10. SK

16

6

3

7

11. BUDU NOST (M)

16

5

6

5

26 – 32 21

12. DRAŠKOVEC

16

5

2

9

24 – 40 17

13. OTOK

16

3

2

11

15 – 29 11

14 BUDU NOST (P)

16

3

2

11

25 – 52 11

15. DUBRAVA

16

3

2

11

23 – 52 11

16. DRAVA (DM)

16

2

1

13

18 – 37

7

LISTA STRIJELACA 13 zgoditaka – Dino Nemet (Vidov an) 12 zgoditaka – Miroslav Lovrek (Vidov an) 11 zgoditaka – Danijel Lovrek (Grani ar N), Rajko Gavez (Borac PMP) 10 zgoditaka – Krunoslav Majeri (Budu nost P) 9 zgoditaka – Denis Poljanec (Croa a) 8 zgoditaka – Marko Baksa (Borac PMP), Petar Horvat (Galeb), Filip Rodinger (Zasadbreg 77) 7 zgoditaka – Bruno Dodlek, Zoran Strahija (Hodošan), Saša Lukman (Zasadbreg 77), Dominik Friš i (Vidov an), Josip Bali (Budu nost P), Miroslav Šafari (Croa a), Ivica Okreša (Budu nost M) 6 zgoditaka – Aldin Begovi ( SK), Krešo Kova (Hodošan), Filip Igrec (Drava DM), Antun Ružman (Galeb), Nikola Pata`a (Omladinac DS), Matej Gorupi (Otok)

urila odlu io u Orehovici. U vrlo korektnoj i fair utakmici, gos iz Donje Dubrave su bili bolji po igri, osobito u prvom dijelu, ali bez prave realizacije. Croatia je sretno i spretno postigla zgoditak nakon velike greške obrane Dubrav ana. Strijelac tog vrijednog zgoditka bio je Damir urila u 63.minu utakmice.

Važna pobjeda Budu nos u borbi za opstanak. Pretposljednji doma ini iz Podbresta uspjeli su osvoji vrlo važna tri boda pro v ekipe SK, nakon vodstva gos ju. U 62.minu Dejan Lon ari pos že zgoditak za SK. Samo e ri minute kasnije, Dario Bali svojim zgoditkom vra a doma ine u igru. Potpuni preokret dogodio se u 74.minu , kada veliko slavlje Budu nos donosi Nino Hanžekovi . Trojica opomenu h kod doma ih, gos završavaju susret sa dva opomenuta igra a.

16. kolo II. ŽNL MNS - zapad II. ME IMURSKA LIGA – ZAPAD D.KONCOV AK - PLAVI 1-2 (1-0) D.KONCOV AK. Igralište: NK D. Koncov ak. Suci: Petar Ruži , Darko Filip i , Denis Fic. Delegat: Josip Lesjak; Strijelci: 1-0 Sklepi A (40), 1-1 Trstenjak D (79-11m), 1-2 Nerer (82-11m) DK: Kolbl, Flac (87. Saka D), Vukovi (56. Saka Z), Koraj, Stajnko, Sklepi A, Stojko, Brezni ar, Grof, Sklepi M, Gori anec, trener: Darko Sklepi PLAVI: Pokriva , Ratajec, Štefulj, Tuksar, Šol , Srnec, Drk, Vugrinec (60. Rob), Nerer, Kolar (90.

Trstenjak D, trener: Anton Srša Žu kartoni: Stojko (DK); Drk, Tuksar, Ratajec, Nerer (Plavi) Crveni: Gori anec (DK)

VENERA PMP - STRAHONINEC 0-0 PLEŠKOVEC. Igralište: NK Venera. Suci: Damir Klari , Robert Radek, Toni Fažon. Delegat: Rajko Zadravec VENERA: Lacko, Peras, Vabec, Gori anec, Pozder, Korošec, Pintari , Šenji, Ov ar (89. Toma), Kerman, Novak, trener: Krešimir Šenji STRAHONINEC: Kocijan, Kova i , Fu ko, Zlatarek, Jaluši , Kolar, Ri ko, Vuruši (70. Antolaši ), Drabi , Mar ec (80. Hadži ), Žuni , trener: Vladimir Pavlekovi Žu kartoni: Šenji, Peras (Venera); Mar ec, Ri ko, Fu ko, Zlatarek (Strahoninec)

DRAVA - JEDINSTVO (GM) 2-7 (0-6) KURŠANEC. Igralište: NK Drava. Suci: Dino Horvat, Ivica Felker, Damir Mesari . Delegat: Ivan Mezga Strijelci: 0-1 Novak M (8), 0-2 Krumpi S (12), 0-3 Miko (16), 0-4 Greq (24), 0-5 Novak M (26), 0-6 Tritnjak (44), 1-6 Xor evi (61-11m), 1-7 Horvat M (66), 2-7 Xor evi (80-11m) DRAVA: Mohari , Škvorc (86. Skupnjak), Bezek, Krizman (56. Heri ), Vuk, Zanjko Mihael, Cesar, Mikuli , Xor evi , Pla`ak, Zanjko M, trener: Robert Mohari JEDINSTVO: Janež, Krumpi S (42. Krumpi M), Kocen, Plantak, Golub (53. Horvat M), Novak (68.

Horvat K), Greq, Tritnjak, Fujs, Ladi , Miko (48. Borko), trener: Roman Tr njak Žu kartoni: Škvorc, Cesar, Bezek (Drava); Miko, Golub, Janež (Jedinstvo)

TRNOVEC - BRATSTVO (SV) 2-3 (1-1) TRNOVEC. Igralište: NK Trnovec. Suci: Bojan Juras, Antun Kukovec, Matej Mesari . Delegat: Davor Drvenkar; Strijelci: 0-1 Vuruši (24), 1-1 Štefulj (43), 1-2 Bogomolec (50), 2-2 Domiter (53-11m), 2-3 Vuruši (57) TRNOVEC: Špiranec, Flac (65. Košir), Vincek, Domiter, Miko, Fegeš, Marijanovi , Jurman (68.

Tomaši ), Štefulj, Skupnjak I, Rešetar (77. Skupnjak T), trener: Kris jan Kiri BRATSTVO: Posavec, Vugrin, Zlatarek (46. Grabar), Hanžekovi , Posavec, Fu ko, Vlahov, Bogomolec (88. Vabec), Vuruši I, Horvat, Vuruši G (73. Trupkovi ), trener: Daniel Novak

BRATSTVO (J) - HAJDUK (Š) 1-0 (1-0) JUROVEC. Igralište. SRC Per i Mladen Bokši . Suci: Tomislav Herman, Dražen Sukanec, Dino Vel i. Delegat: Željko Podgorelec Strijelac: 1-0 Gori anec (9) BRATSTVO: Rajf, Jambrovi , Kirec (88. Vinko), Jambrovi , Ko ila, Leva i , Koraj, Trstenjak, Jurovi , Vinko, Gori anec (77. Baumgartner), trener: Goran Makovec HAJDUK: Novak, Hrženjak L, Hrženjak D, Kova i , Žganec, Jurovi , Mikulaj (85. Hrženjak K), Šardi (50. Periši ), Šimunkovi , Kodba, Radikovi , trener: Dominik Horvat Žu kartoni: Jambrovi (Bratstvo); Jurovi , Mikulaj (Hajduk)

MURA - SLOGA (Š) 1-1 (1-1) HLAPI INA. Igralište: SRC Ole Radovan-Ratko. Suci: Jadran Kukovec, Tihomir Kralji , Mario Sukanec. Delegat: Dejan Kova ; Strijelci: 1-0 Lipovi (24), 1-1 Feguš (33) MURA: Tkalec, Novak, Jurovi , Braniša, urin, Varga (82. Breznik), Lipovi , Vrši Mar n, Bogdan, Šardi (89. Saka ), Vrši Mihael (58. Stojko), trener: Ivan Zobec SLOGA: Rojko, Kanski, Žižek, Smolkovi (30. Rožman), Jambrovi , Šoštari , Feguš, Sen ar, Gori anec (84. Kova i ), Miran, Žigert, trener: Željko Novak Žu kartoni: urin, Braniša (Mura); Gori anec, Šoštari , Žižek (Sloga)

NAPREDAK - M. MIHALJEVEC 1-4 (0-2) G.KRALJEVEC. Igralište: Gmajna. Suci: Dominik Mihoci, Ivica Horvat, Filip Aldi . Delegat: Antun Horvat Strijelci: 0-1 Šafari (16), 0-2 Šafari (35), 1-2 Leich (52-11m), 1-3 Mesari (76), 1-4 Šafari (87) NAPREDAK: Kova i , Leich (79. Govedi ), Vrtari (58. Jambroši D), Hu nec (46. Cilar), Golubi , Jambroši N, Ma ari , Horvat, Kova i , Vidra (71. Zadravec), Žganec, trener: Ivan Šardi MM: Mikolaj, anadi (63. Hamer), Jambroši D (65. Mesari D), Šol , Trupkovi , Varga (79.

Pintari ), Šafari , Kova i (71. Posavec), Pušar S (46. Pušar M), Bes jani D, Mesari B, trener: Boris Radikovi Žu kartoni: Kova i , Vrtari , Horvat (Napredak); Bes jani D (MM)

Kiks Strahoninca, pobjeda Jedinstva Kiša golova u Kuršancu. Jedinstvo iz Gornjeg Mihaljevca pobjedu je ve zape a lo u prvom dijelu, kada su na odmor o šli sa šest zgoditaka razlike. Golijadu je najavio svojim zgoditkom u 8.minu Mario Novak. U 12.minu kapetan gos ju Saša Krumpi povisuje na 0-2. Tre i zgoditak za Jedinstvo na utakmici u 16.minu djelo je najboljeg strijelca lige, Tihomira Mike. Robert Mohari brani u 21.minu kazneni udarac Romanu Tr njaku. Zoran Greq u 24.minu pos že zgoditak za 0-4. Mario Novak u 26.minu pos že svoj drugi zgoditak na utakmici. Minutu prije kraja prvog dijela u strijelce se upisuje i trener-igra Roman Tr njak. Drava smanjuje vodstvo gos ju u 61.minu zgoditkom Slavka Xor evi a iz kaznenog udarca. U 66.minu Ma ja Horvat pos že sedmi zgoditak za goste. Drugi kazneni udarac na utakmici za doma ine iskorištava Slavko Xor evi u 80.minu .

Strahoninec kiksao kod Venere. Susret je završio najnepopularnijim rezultatom. Doma in je imao više izglednih prilika za pos zanje zgoditka, pa gos mogu bi i zadovoljni osvojenim bodom. Kod Venere dvojica opomenu h, dok su Strahonin ani susret završili sa etvoricom opomenu h igra a.

Plavi preokrenuli vodstvo Donjeg Koncov aka. U 40.minu utakmice zgoditak za doma e pos že Aleksandar Sklepi , i m rezultatom se odlazi na odmor. U nastavku dosta prigovora na su enje Ruži a, od strane Donjeg Koncov aka. U 79.minu glavni sudac dosudio je kazneni udarac nakon teatralnog pada gostuju eg igra a i nakon što je lopta napus la granice igrališta. Siguran realizator s bijele to ke za Pekleni ane bio je Darko Trstenjak. Samo tri minute kasnije opet je dosu en opravdano kazneni udarac za goste, is je realiziran od strane kapetana gos ju Tomice Nerera. Tom prilikom je isklju en doma i igra Nikole Gori anec, zbog dvije opomene. Plavima su pokazane e ri opomene, a doma inima jedna.

Podjela bodova u Hlapi ini. U 24.minu Muru u vodstvo dovodi Goran Lipovi . Ubrzo gos iz Štrigove poravnaju rezultat, to nije u 33.minu zgoditak zabija Goran Feguš. U prvom dijelu susreta Sloga sa malo više inicija ve, dok u drugom dijelu doma i napada i ne koriste dvije prigode za pos zanje zgoditaka. Samim me, podjela bodova je i najrealniji rezultat na kraju utakmice. Kod Mure dvojica opomenu h, dok slogaši bilježe po tri opomenuta igra a.

Mali Mihaljevec projurio kroz Gornji Kraljevec. U 16.minu Tomislav Šafari pos že svoj prvi zgoditak na utakmici za Mihaljev ane. U 35. minu is igra povisuje vodstvo svoje ekipe na 0-2. Na po etku drugog dijela, u 52.minu doma in pos že zgoditak iz opravdano dosu enog kaznenog udarca. Odgovornost je preuzeo Jurica Leich, i smanjio vodstvo gos ju.

Bruno Mesari pos že zgoditak u 76.minu i me rješava pitanje utakmice i potvr uje pobjedu Malog Mihaljevca. Da pobjeda bude još uvjerljivija pobrinuo se svojim tre im zgoditkom na susretu, u 87.minu Tomislav Šafari .

ZEBANEC - POBJEDA (GH) 3-2 (1-1) ZEBANEC. Igralište: Marof. Suci: Davor Šupljika, Stjepan Novak, Mladen eke. Delegat: Marijan Sabol Strijelci: 1-0 Sabol (25), 1-1 Bistrovi (28), 2-1 Makar (46), 3-1 Mustapi (64), 3-2 Novak (90) ZEBANEC: Jelen i , Bašnec (83. Horvat), Pergar (53. Puri ), Kojter, Sabol, Žuni (89. Ko ila), Flac, Makar, Vran i (75. Mar njaš), Mustapi , Ma ari , trener: Danijel Kojter POBJEDA: Tkal ec, Kocijan, Kova , Hanžekovi , Celinger, Povodnja (75. Borko), Škvorc, Ladi (54.

Lon ari ), Novak, Bistrovi , Thes, trener: Dejan Borko Žu kartoni: Bašnec, Sabol (Zebanec); Thes, Povodnja (Pobjeda)

TABLICA

NAJAVA SLJEDE EG KOLA

Novi teški ispit za Strahoninec U sljede em kolu sastaju se: subota: Hajduk Vindija (Š) – Trnovec, Bratstvo (SV) – Mura; nedjelja: Bratstvo (J) – Venera PMP, Sloga (Š) – Napredak, Mali Mihaljevec – Donji Koncov ak, Plavi (Pek.) – Drava (K), Jedinstvo (GM) – Zebanec, Pobjeda – Strahoninec. Utakmice se igraju s po etkom u 15 sa .

Iznena enje u Zebancu. Za vrijednu pobjedu u borbi za opstanak, pobrinuo se Zebanec pobijedivši vrlo kvalitetnu mom ad Pobjede. Doma ini dolaze u vodstvo preko Denisa Sabola u 25.minu utakmice.

Samo dvije minute kasnije rezultat izjedna ava Miljenko Bistrovi . Odmah na po etku drugog dijela, u 46.minu ponovno vodstvo Zebanca zgoditkom Tomasa Makara. Marko Mustapi rješava dvojbe oko pobjednika susreta u 64.minu . Poraz gos ju ublažava u posljednjoj minu Bojan Novak.

Minimalna pobjeda Jurov ana pro v Hajduka. Zgoditak odluke za doma ine, postigao je najbolji klupski strijelac David Gori anec u 9.minu . Glavni sudac utakmice Herman, dodijelio je po jednu opomenu Bratstvu, te dvije opomene gos ma iz Štrukovca.

Pobjeda Bratstva u Trnovcu. U 24.minu Goran Vuruši dovodi u vodstvo goste iz Savske Vesi. Dvije minute prije kraja prvog poluvremena za doma ine izjedna uje Robert Štefulj. Na po etku drugog poluvremena u sedam minuta, pala su ak tri zgoditka. U 50.minu Dario Bogomolec ponovno vra a vodstvo gos ju. Samo tri minute kasnije sudac utakmice Juras, dosu uje opravdano kazneni udarac za Trnovec. Siguran izvo a je Dražen Domiter. U 57.minu svojim drugim zgoditkom na utakmici Goran Vuruši , donosi tri boda u Savsku Ves.

LISTA STRIJELACA 16 zgoditaka – Tihomir Miko (Jedinstvo GM) 15 zgoditaka – David Šoštari (Sloga Š) 13 zgoditaka – Robert Štefulj (Trnovec), Miljenko Bistrovi (Pobjeda) 12 zgoditaka – Tomica Nerer (Plavi Pek.) 11 zgoditaka – David Gori anec (Bratstvo J), Bojan Novak (Pobjeda), Roman Tr njak (Jedinstvo GM) 10 zgoditaka – Žiga Smodiš (Donji Koncov ak), Nikola Gori anec (Drava K), Goran Kerman (Venera PMP), Tomislav Šafari (Mali Mihaljevec) 9 zgoditaka – Alen Kova i (Hajduk Š), Dejan Na (Mura) 8 zgoditaka – Mihael Ladi (Jedinstvo GM), Neven Drabi , Jurica Žerjav, Denis Mar ec (Strahoninec), Goran Vrtari (Napredak), Karlo Šardi (Hajduk Š) 7 zgoditaka – Daniel Novak (Bratstvo SV), Josip Ma ari (Hajduk Š), Benjamin Ka (Plavi Pek.), Goran Vuruši (Bratstvo SV), Dražen Domiter (Trnovec), Goran Feguš (Sloga Š), Goran Lipovi (Mura) 6 zgoditaka – Miran Vinko (Bratstvo J), Denis Vuruši (Strahoninec), Ma ja Horvat (Jedinstvo GM), Sandro Novak (Trnovec), Sandi Pušar (Mali Mihaljevec), Karlo Posavec (Pobjeda), Slavko Xor evi (Drava K)

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

JEDINSTVO (GM) STRAHONINEC PLAVI VENERA PMP POBJEDA HAJDUK (Š) SLOGA (Š)

16 16 16 16 16 16 16

13 12 10 8 9 8 7

1 3 3 3 0 2 4

2 1 3 5 7 6 5

56 – 25 43 – 13 40 – 23 26 – 23 39 – 42 31 – 24 40 – 23

40 39 33 27 27 26 25

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

D. KONCOV AK BRATSTVO (J) TRNOVEC BRATSTVO (SV) M. MIHALJEVEC MURA NAPREDAK ZEBANEC DRAVA (K)

16 16 16 16 16 16 16 16 16

7 7 7 7 4 4 4 3 1

2 2 2 1 4 3 3 1 0

7 7 7 8 8 9 9 12 15

35 – 20 36 – 29 35 – 28 28 – 30 30 – 40 22 – 29 28 – 53 19 – 53 20 – 73

23 23 23 22 16 15 15 10 3

OPOMENUTI IGRA I VENERA PMP – Sven Šenji (5396), Zoran Peras (3896) STRAHONINEC – Denis Mar ec (5938), Ivan Ri ko (1352), S ven Fu ko (1161), Darko Zlatarek (1354) NAPREDAK – Mario Kova i (3924), Goran Vrtari (3920), Dario Horvat (2452) MALI MIHALJEVEC – Dino Bes jani (2345) MURA – Roko urin (588), Josip Braniša (3466) SLOGA (Š) – Tomica Gori anec (1511), David Šoštari (2516), Kris jan Žižek (5897) DONJI KONCOV AK – Uroš Stojko (7418) PLAVI (Pek.) – Nikola Drk (2297), Nikola Tuksar (8057), Patrick Ratajec (4592), Tomica Nerer (775) ZEBANEC – Ivica Bašnec (3451), Denis Sabol (4145) POBJEDA – Marin Thes (183), Dragan Povodnja (1130) BRATSTVO (J) – Luka Jambrovi (3811) HAJDUK (Š) – Tomislav Jurovi (2899), Petar Mikulaj (2903) TRNOVEC – Dražen Domiter (10337) DRAVA (K) – Marko Škvorc (4877), Marko Cesar (10769), Elvis Bezek (8517) JEDINSTVO (GM) – Tihomir Miko (10327), Dejan Golub (4301), Miroslav Janež (5144)

DISCIPLINSKI KUTAK Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: DRAVA (K) – Elvis Bezek (8517) JEDINSTVO (GM) – Tihomir Miko (10327), Dejan Golub (4301) MURA – Roko urin (588) PLAVI (Pek.) – Nikola Drk (2297), Patrick Ratajec (4592), Tomica Nerer (715) ZEBANEC – Denis Sabol (4145) POBJEDA – Marin Thes (183), Dragan Povodnja (1130) HAJDUK (Š) – Petar Mikulaj (2903) TRNOVEC – Dražen Domiter (10337) NAPREDAK – Goran Vrtari (3920) KAZNA ISKLJU ENOM IGRA U DONJI KONCOV AK – Nikola Gori anec (1525) po l. 50 DP HNS-a 1 (jedna) utakmica

13. ožujka 2015.

KUGLANJE

KOŠARKA

DRUGA hrvatska kugla ka liga sjever – 19. kolo

akove ki Željezni ar premo no svladao varaždinskog imenjaka akove ki Željezni ar u 19. je kolu druge hrvatske kugla ke lige sjever bio nemilosrdan doma in varaždinskom imenjaku, kojem nije prepustio ni po asni poen.

Nova pobjeda nije bila upitna ni u jednom trenutku dvoboja. akov ani su ukupno srušili 3472 unjava, dok su Varaždinci srušili 3246. Posebno valja istaknuti Bojana Košaka, koji je uspio srušiti 597 unjeva. Svoje duele pobjedni ki su odradili i svi ostali naši igra i: Ninoslav Mikac (566), Zoran Jagi (581), Predrag Turk (590), Tomislav Tvarog (558), Stjepan Jagi (554). Nakon 19.

kola Željezni ar ima dva boda prednosti pred drugim Zanatlijom iz Siska. Željezni ar u 20. kolu gostuje kod Zaboka koji se nalazi na sredini ljestvice na 6. mjestu. Rezultati 19. kola: Koprivnica - Obrtnik Krt 3 - 5, Ciglenica - Cesta 1 - 7, Lepoglava - Belina - Novska 6 - 2, Zanatlija Si - Sirela 6 - 2, Zabok - Zanatlija Kt 6 - 2, Željezni ar k - Željezni ar Vž 8 - 0.

Parovi 20. kola: Obrtnik Krt Željezni ar Vž, Željezni ar k – Zabok, Zanatlija Kt - Zanatlija Si, Sirela – Lepoglava, Belina - Novska – Ciglenica, Cesta – Koprivnica. (dg)

TRE A hrvatska kugla ka liga sjever – 19. kolo

Naši predstavnici upisali sva tri “znaka” 19. kolo tre e hrvatske kugla ke lige sjever donijelo je šarene rezultate naših predstavnika. Zanatlija je uspio izboriti uvjerljivu pobjedu, Dubrav an je remizirao, dok je Željezni ar 2, u dvostrukom programu, prvo izgubio od vode eg Grani ara, da bi potom u zaostaloj utakmici pobijedio posljednju Ivan icu.

Zanatlija je iskoristio ulogu favorita u susretu s Ivan icom i upisao podjedu od 7:1. U setovima je bilo 18:6, a u unjevima 3195 : 2943. Posebno se istaknuo Damir Graši koi je srušio 591, te Franjo Gosari sa srušenih 576 unjeva. Svoje duele sigurno su dobili Franjo Žarkovi (527), Ivan Vukoja (522), te Mladen Graši (529).

Nešto manje uspješan bio je Dubrav an, koji je u gostima kod Varteksa upisao remi 4:4.

U setovima je bilo 13:11 za Dubrav an, dok je u srušenim unjevima bilo 3198:3168 za

Varteks. Svoje duele uspješno su dobili Zoran Vu enik (534), Josip ižmešija (544), Saša Šte i (530), te Dražen Cenko (542). Željezni ar 2 prvo je izgubio od Grani ara s 5:3, da bi potom u zaostalom susretu svladao Ivan icu sa 6:2.

Protiv Grani ara pobijedivši u svojim duelima iskazali su se Luka Štrukelj (562), Matija Vikert (558) i Stanislav Štrukelj (504). U zaostaloj utakmici, na Mladosti, ponovno su svoje duele dobili Luka (559) i Stanislav Štrukelj (487), te Matija Vikert (515), dok im se pridružio i Nikola Turk (538). U ostalim susretima Željezni ar iz Koprivnice je s 5:3 svladao Obrtnika iz Oroslavlja, dok su Obrtnik 2011 i Elektra remizirali. Parovi 20. kola: Ivan ica – Varteks, Dubrav an - Obrtnik 2011, Elektra Kž - Željezni ar Kc, Obrtnik OR – Grani ar, Željezni ar k – Prosvjetar, Zanatlija je slobodan. (dg)

A 2 LIGA SJEVER

Me imurje opet u igri za prvaka!

Sjajne vijesti s utakmica protekloga vikenda. Najprije je Me imurje tuklo ludbreškoga Gra i ara, a onda je stigao rezultat utakmice u Križevcima gdje je doma i Radnik nadja ao Podravca. To zna i da Me imurje u sljede a dva kola ovisi samo o sebi i svojim rezultatima, tj. da s dvije pobjede osvaja naslov prvaka i igra u kvali ikacijama za A 1 ligu.No, ima jedan ali... U sljede em kolu Me imurje ide u goste Petru Zrinskom u Vrbovec, koji tako er može biti prvak, a u posljednjem kolu je na rasporedu doma a utakmica protiv Podravca.

Rasplet “za prste polizati”!

Utakmica protiv Gra i ara u ijim redovima igra ak 6 me imurskih košarkaša (3 iz akovca, jedan iz Nedeliš a i dvojica iz Kotoribe) protekla je u potpunoj kontroli rezultata doma e mom adi TABLICA 1. Podravac

20 17 3

37/+492

2. Gra ar

20 16 4

36/+339

3. MEXIMURJE

20 16 4

36/+299

4. Petar Zrinski

19 15 4

34/+171

5. Radnik

20 14 6

34/+192

6. Vindija

19 12 7

31/+100

7. Bjelovar

20 10 10 30/+81

8. Križevci

20 7

13 27/-43

9. Ivan ica

20 4

16 24/-313

10. Mladost

19 3

16 22/-331

11. Koprivnica

19 3

16 22/-428

12.

AKOVEC

20 1

19 21/-559

KOŠARKAŠKI VIKEND VODI C LIGA Nedeliš e - Prelog, petak 13. ožujka u 20.45, Aton D. Kraljevec - Vinica, nedjelja 15. ožujka u 17.30 sati Me . Globetka Dubrav an, subota 14. ožujka u 16.30, IOŠ akovec

Petar Zrinski- Radnik 90:76 Radnik - Podravac 93:90 Ivan ica - Vindija 58:85 Koprivnica - Križevci 69:82 akovec - Bjelovar 88:128 (14:36, 32:25, 22:36, 18:31)

AKOVEC: Ranteš 10, Vojkovi 12, Kranj ec M. 13, Škoda 2, Biševac 24, Per i 6, NOvak N. 7, Hrka 14. Trener Damjanovi B. Me imurje - Gra ar 81:75 (25:18, 24:19, 19:19, 13:19) MEXIMURJE: Gašpari 3, Kranj ec S. 15, Novak 18, Lepen 5, Kraja i 20, Varga 2, Drk 14, Guld 4. Trener Novak S.

svih 40 minuta. Svi doma i igra i koji su stupili na parket dvorane Prve osnovne škole u akovcu dali su sve od sebe i svi su dali svoj pe at pobjedi. Od odli nog po etka Drka u prvom poluvremenu, koji u tom periodu nije promašio, do Mareka i Kraja i a koji su glavni igra i ovoga sastava i to su dokazali, do Kranj eca koji je vukao ekipu kada su prva dvojica igra a imala po 4 faula, do maloga Grege Gulda koji je svojom nevjerojatnom agilnoš u predvi ao gdje e lopta i skokom u napadu barem desetak puta priskrbio nove napade svojoj mom adi. U svakom slu aju igra Me imurja je bila zorni prikaz kako je košarka kolektivni sport u kojem svaki pojedinac može i treba pokazati svoju kvalitetu.

Nek valitetu u ovoj sezoni, ali i nedostatak treninga stožernih igra a pokazala je i dokazala mom ad akovca u doma em porazu od mlade i poletne ekipe Bjelovara.

U 12. minuti prvoga poluvremena gosti su ve zabili 50 koševa (?!), dakle protekla je tek prva etvrtina i 2 minute druge i ve e je bilo 30 koševa razlike za goste. No onda je trener Bjelovara uveo na parket mla e kategorije, doma ima je po elo ulaziti, pa drugi period igre akovec ak i dobiva sa 7 koševa razlike. No, po etkom tre-

C LIGA

Nedeliš e etvrto!

U utakmici koja direktno odlu uje o etvrtom mjestu Nedeliš e je pobijedilo Donji Kraljevec u utakmici koja je ve nakon prvi desetak minuta postala jednosmjerna s pove anjem razlike u koševima u korist doma e mom adi. U ostalim susretima lagane pobjede favorita - Dubrav ana nad Prelogom, Me imurje Globetke na gostovanju u Kotoribi,

e etvrtine sve je vra eno u “normalu” i Bjelovar na kraju zasluženo udjeljuje akovcu još jedan težak poraz u nizu, s 40 koševa viška.

U predzadnjem kolu Me imurje gostuje u Vrbovcu kod Petra Zrinskoga, a akovec putuje u Koprivnicu.

Sljede a emo dva tjedna pratiti rezultate i zbivanja na Sjeveru A 2 lige, gdje je totalno “zakuhalo” u igri oko prvaka lige, s nadama da e Me imurje na kraju prvo presje i ciljnu vrpcu. (bh)

Nedeliš e(Buškovi 18, Horvat 13, Juras 25) - Donji Kraljevec(Ivanovi D. 13) 80:49 Dubrav an(Rusak 19, Blažeka 27) Prelog(Poljak 15, Blažona 20) 83:49

TABLICA 1. Dubrav an

15 15 0

30/267

2. Me . Globetka 15 12 3

27/211

3. Petrijanec

15 10 5

25/93

4. Nedeliš e

15 9

24/46

6

5. D. Kraljevec

15 8

7

23/-25

6. Kotoriba

15 6

9

21/3

7. Prelog

15 4

11 19/-56

8. Vinica

15 3

12 18/-156

9. Rudar

16 1

15 17/-383

Kotoriba(Sla na 10, Munka 16) - Me .

Globetka(Leva i 10, Ostoja 17, Vuruši 27) 59:72 Vinica - Rudar(Brodar 14, Per i 11) 70:40

te Vinice nad slabašnim Rudarom. Na tablici vodi Dubrav an bez poraza, slijede Me imurje Globetka, Petrijanec i Nedeliš e kao prva etvorka. Na dnu Rudar s jednom pobjedom. (bh)

13. ožujka 2015.

STOLNI TENIS 15. kolo županijskih stolnoteniskih liga bilo je iznimno zanimljivo u svim ligama. U 1. ligi odigrane su i 2 zaostale utakmice, a Izvršni odbor Me imurskoga stolnoteniskog saveza potvrdio odluku Liga odbora o registraciji utakmica 8. i 9. kola Hodošan 1 – Katex i Putjane 2 – Hodošan rezultatom 10:0 u korist akove kih ekipa zbog nastupa Sun ice Vugrinec za Hodošan. Igra icu, naime, Hodošan 1 nije smio prijaviti za svoju ekipu jer je kod HSTS-a registrirana za Dr. asl iz Zagreba gdje i ima prebivalište, a od registriranih za ekipe Me imurskih liga mogu igrati samo igra i/igra ice s prebivalištem u Me imurskoj županiji. U derbiju 15. kola, drugoplasirani na ljestvici Šenkovec 2 je s visokih 8:2 pobijedio tre eplasirani Katex, te s utakmicom manje

I. ŽUPANIJSKA LIGA ME IMURSKE NOVINE REZULTATI -15. kolo - 1. LIGA Katex – Šenkovec-Petkovi 2 2:8, Kos-Kotoribna 2 – Putjane 2 7:3, akovec 1 – Hodošan 1 7:3, HE-DRA 1 – Putjane Brid 4:6, Nedeliš e 1 – Mihovljan 2 7:3; odg. utakmice 14. kola: Putjane Brid – Nedeliš e 1 10:0, Hodošan 1 – HE-DRA 1 3:7.

TABLICA Putjane Brid

15 13 0 2

112:38 26

2.

Šenkovec-Petk. 2 14 12 1 1

99:41 25

3.

Katex

97:53 22

4.

Kos-Kotoriba 2

15 8 1 6

79:71 17

5.

Hodošan 1

14 7 0 7

57:83 14

6.

akovec 1

14 4 3 7

60:80 11

7.

HE-DRA 1

15 4 2 9

68:82 10

8.

Putjane 2

14 4 0 10 58:82 8

9.

Derbi I. županijske lige Šenkov ani slavili visokim rezultatom protiv Katexa Michell eh ( akovec 1)

TABLICA

Mihovljan 2

15 3 1 11 52:98 7

10. Nedeliš e 1

15 3 0 12 48:102 6

Parovi 16. kola-14.03.2015.: Šenkovec-Petk. 2 - Nedeliš e 1, Mihovljan 2 - HE-DRA 1, Putjane Brid - akovec 1, Hodošan 1 - KosKotoriba 2, Putjane 2 – Katex.

Najuspješniji igra i/igra ice: Saša Suhodol an (Hod 1) 23/1, Bari (Š-P) 29/3, Bari (ŠP) 26/3, Preksavec (PB) 40/5, Jurinec (Š-P 2) 35/6, Bujan (Kat) 38/7, Paula Markati (Hod 1) 35/7, Šimon (PB) 34/8, Podkrajac (Mih 2) 18/8, S. Vidovi (Kos-K 2) 29/16, K. Kova i (Kat) 28/17, D. Radmani (Kos-K 2) 27/18, K. Lipi (HE-DRA 1) 25/20, Koprivec (PB) 23/19…

II. ME IMURSKA LIGA ME IMURSKE NOVINE REZULTATI -15. kolo - 2. LIGA Lopa nec 2 – akovec 2 4:6, Šenkovec-Petkovi 3 – akovec 3 9:1, Kos-Kotoriba 3 – Mala Subo ca 1 5:5, MSTC akovec 2 – Lopa nec 1 9:1, Prelog-DG Sport 1 – Draškovec odgo eno.

TABLICA

1.

Šenkovec-Petk. 3 15 11 2 2

99:51 24

1.

Mihovljan 3 Prima

15 10 1 4 95:55 21

2.

Lopa nec 1

15 10 1 4

87:63 21

2.

Nedeliš e 2

15 9 0 6 81:69 18

3.

MSTC akovec 2 15 9 2 4

94:56 19

3.

Hodošan 2

14 6 6 2 76:64 18 15 7 4 4 81:69 18

4.

akovec 2

15 8 3 4

84:66 19

4.

HE-DRA 2

5.

Draškovec

14 7 2 5

76:64 16

5.

Šenkovec-Petk. 4

15 8 2 5 80:70 18

6.

Mala Subo ca 1

15 6 3 6

80:70 15

6.

Donji Kraljevec 2

14 5 4 5 70:70 14

7.

Kos-Kotoriba 3

15 6 2 7

74:76 14

7.

Hodošan 3

15 5 3 7 69:81 13

8.

Prelog-DG Sport 1 14 3 3 8

63:77 9

8.

akovec 4

15 3 6 6 70:80 12

9.

Lopa nec 2

15 3 2 10 58:92 8

9.

Donji Kraljevec 1

15 2 5 8 66:84 9

15 1 0 14 25:125 2

10. Putjane 3

10. akovec 3

1.

15 10 2 3

ŽUPANIJSKE stolnoteniske lige Me imurske novine – 15. kolo

Parovi – 16. kolo:

akovec 2 - MSTC akovec 2, Lopa nec 1 - Kos-Kotoriba 3, Mala Subo ca 1 - Šenkovec-Petkovi 3, akovec 3 - Prelog-DG Sport 1, Draškovec - Lopa nec 2.

Najuspješniji igra i/igra ice: Goran Bali (Š-P 3) 36/5, Rožman ( K 2) 37/8, Pongra i (MS 1) 37/8, Nedeljka Mun ar (Draš) 24/9, Varga (Draš) 30/12, Hozjak (P-DGS 1) 29/13, Jakupak (Kos-K 3) 26/12, Šolti (Lop 1) 27/13, Maja Trupkovi (Š-P 3) 27/16, Damir Ivanuša (Lop 1) 28/17, A. Radmani (Kos-K 3) 15/12, Godina (MSTC K 2) 15/12, Bel (Lop 1) 25/20 …

III. ME IMURSKA LIGA ME IMURSKE NOVINE REZULTATI -15. kolo - 3. LIGA Donji Kraljevec 1 – HE-DRA 2 5:5, Hodošan 3 – Nedeliš e 2 8:2, Mihovljan 3 Prima biro – Šenkovec-Petkovi 4 6:4, Putjane 3 – akovec 4 3:7, Hodošan 2 – Donji Kraljevec 2 odgo šeno; odg. utakmica 14. kola: Nedeliš e 2 – Mihovljan 3 Prima biro 4:6.

Parovi – 16. kolo: HE-DRA 2 - Hodošan 2, Donji Kraljevec 2 - Putjane 3, akovec 4 - Mihovljan 3 Prima b., ŠenkovecPetkovi 4 - Hodošan 3, Nedeliš e 2 - Donji Kraljevec 1.

15 2 3 10 52:98 7

Najuspješniji igra i/igra ice: Ema Toplek (Š-P 4) 32/0, J. Repalust (HE-DRA 2) 36/9, Vuruši ( K 4) 33/10, M. Vidovi (M3PB) 28/9, J. Magdaleni (Hod 2) 34/11, Bojana Kolari (M3PB) 28/10, Labazan (M3PB) 25/11, Tamara Koprivec (Ned 2) 22/10, Mar ec (Ned) 30/14, M. Belovari (DK 1) 29/16, Krznar (Hod 2) 27/15, Hajdinjak (Š-P 4) 22/14, T. Kova (HE-DRA 2) 21/15, Miketek (DK 2) 24/18, Pintari (DK 1) 25/20…

zaostaje samo jedan bod za vode im Putjanama.

U 2. ligi MSTC akovec 2 porazio je Lopatinec 1, a akovec 2 Lopatinca 2, pa se na tablici Šenkovec-Petkovi 3 ponovo odvojio na 3 boda prednosti. U 3. ligi Mihovljan 3 Prima biro pobjedama u zaostoloj utakmici 14.

kola i u 15. kolu je izbio na elo tablice. U 4. ligi ŠŠK ak je pobijedio Putjane 4 i pomogao Maloj Subotici 2 da se na drugom mjestu odvoji od Putjan ana. U 5. ligi nove pobjede vode e trojke, koja se bori za prvo mjesto, Mihovljan 4 je svladao Preloga 3, akovec 5 je svladao Putjane 8,

a Kos Kotoriba 5 Orehovicu. U 6. ligi nakon pobjede u derbiju nad Gori anom 2 USTA Belica 1 pove ala prednost na 5 bodova na vrhu tablice. Po elo je razigravanje u 7. ligi, gdje su dje aci iz Mihovljana 5 iznenadili vode u HEDRU 3. (dg)

Parovi – 16. kolo: Putjane 5 - Gori an 1, Prelog-DG Sport 2 - Šandorovec , Mala Subo ca 2 – ak, Putjane 4 - Lopatinec 3, Kos-Kotoriba 4 – slobodna.

(Mih 4) 40/5, Pani (Put 8) 37/8, Jagar (Pr 4) 25/7, Z. Novak (Put 6) 34/11, Šalamon ( K 5) 31/14, To. Radek (Zas) 24/11, Peras ( K 5) 30/14, Vesna Wrana (Mih 4) 29/14, Kopjar (RB) 21/11, Fran i (Pr 4) 23/14, K. Ivanuši (Or) 27/18…

7. LIGA RAZIGRAVANJE - 1. kolo Od 1. do 4. mjesta: Šenkovec-Petkovi 5 – Donji Vidovec 1 9:1, HE-DRA 3 – Mihovljan 5 4:6.

Od 5. do 8. mjesta: Putjane 9 – Donji Vidovec 2 8:2, Kos-Kotoriba 6 – Prelog 4 6:4.

Od 9. do 12. mjesta: Šenkovec-Petkovi 6 – Sveta Marija 2 5:5, Gori an 4 – USTA Belica 3 3:7.

Najuspješniji igra i/igra ice: Bašek (MS 2) 38/1, Zvonar ( ak) 25/3, I. Fileš ( ak) 25/4, Turk ( K 2) 22/8, V. Grgi ( ak) 20/8, Sovi (Kos-K 4) 21/9, R. Novak (Put 4) 24/11, D. Gudlin (Gor 1) 24/12, Drabi (Put 4) 15/9, Mikul i (Put 5) 18/11, G. Novak (MS 2) 16/10, Strbat (Put 4) 22/14, Kr mar (MS 2) 16/12…

V. ME IMURSKA LIGA ME IMURSKE NOVINE REZULTATI -15. kolo 5. LIGA Zasadbreg – Donji Kraljevec 3 6:4, Putjane 6 – Rozika biro 6:4, Prelog 3 – Mihovljan 4 2:8, Orehovica – Kos-Kotoriba 5 4:6, Putjane 8 – akovec 5 4:6.

IV. ME IMURSKA LIGA ME IMURSKE NOVINE REZULTATI -15. kolo 4. LIGA Kos-Kotoriba 4 – Putjane 5 4:6, ŠŠK ak – Putjane 4 8:2, Šandorovec – Mala Subotica 2 1:9, Gori an 1 – Prelog-DG Sport 2 4:6, Lopa nec 3 slobodan.

TABLICA 1.

ŠŠK ak

13 13 0 0 103:27 26

2.

Mala Subo ca 2

13 11 1 1 94:36 23

3.

Putjane 4

14 10 1 3 84:56 21

4.

Kos-Kotoriba 4

14 4 4 6 67:73 12

5.

Putjane 5

14 5 2 7 62:78 12

6.

Gori an 1

13 2 3 8 51:79 7

7.

Šandorovec

13 2 3 8 47:83 7

8.

Lopa nec 3

13 2 2 9 49:81 6

9.

Prelog-DG Sport 2 13 3 0 10 43:87 6

TABLICA

VI. ME IMURSKA LIGA ME IMURSKE NOVINE REZULTATI -15. kolo 6. LIGA Gori an 2 – USTA Belica 1 4:6, Putjane 7 – Dragoslavec Breg 5:5, USTA Belica 2 – akovec 6 3:7, Nedeliš e 3 – Mala Subo ca 3 3:7, Sveta Marija 1 – Gori an 3 1:9.

TABLICA 1.

USTA Belica 1

15 12 3 0

122:28 27

2.

Gori an 2

15 10 2 3

88:62 22

3.

Dragoslavec Breg 15 9 3 3

89:61 21

4.

akovec 6

15 9 3 3

83:67 21

5.

Putjane 7

15 6 2 7

72:78 14

6.

USTA Belica 2

15 4 5 6

75:75 13

7.

Nedeliš e 3

15 5 3 7

70:80 13

Gori an 3

15 2 3 10 58:92 7

Sveta Marija 1

15 2 3 10 53:97 7

1.

Mihovljan 4

15 11 2 2 97:53 24

8.

2.

akovec 5

15 10 4 1 90:60 24

9.

3.

Kos-Kotoriba 5

15 10 3 2 85:65 22

10. Mala Subo ca 3 15 2 1 12 40:110 5

4.

Rozika biro

15 8 2 5 80:70 18

5.

Zasadbreg

15 5 3 7 68:82 13

6.

Orehovica

15 4 3 8 74:76 11

7.

Putjane 8

15 2 6 7 68:82 10

8.

Putjane 6

15 3 4 8 68:82 10

9.

Prelog 3

15 4 2 9 62:88 10

Parovi – 16. kolo: USTA Belica 1 - Sveta Marija 1, Gori an 3 - Nedeliš e 3, Mala Subo ca 3 - USTA Belica 2, akovec 6 - Putjane 7, Dragoslavec Breg - Gori an 2.

10. Donji Kraljevec 3 15 3 1 11 58:92 7

Parovi – 16. kolo: Donji Kraljevec 3 - Putjane 8, akovec 5 – Orehovica, KosKotoriba 5 - Prelog 3, Mihovljan 4 - Putjane 6, Rozika biro – Zasadbreg.

Najuspješniji igra i/igra ice: Stjepan Škoda (Kos-K 5) 40/2, Sirc (RB) 34/3, Bubek

Najuspješniji igra i/igra ice: D. Tratnjak (UB 1) 31/2, Merdanovi (UB 1) 29/4, Braniša (UB 1) 22/5, Dokleja (Ned 3) 32/8, Cerovec ( k 6) 30/9, Markuši (Gor 2) 31/10, D. Se an (UB 2) 21/7, Premuš (UB 1) 23/10, Jambrovi (DB) 30/14, Kos (DB) 29/15, Barbi ( K 6) 28/17, Hižman (Put 7) 21/15, I. Musta (SM 1) 25/18…

TABLICA 1.

HE-DRA 3

3 2 0 1

19:11 4

2.

Šenkovec-Petk. 5 3 2 0 1

19:11 4

3.

Mihovljan 5

3 2 0 1

16:14 4

4.

Donji Vidovec 1

3 0 0 3

5.

Kos-Kotoriba 6

3 3 0 0

20:10 6

6.

Putjane 9

3 2 1 0

19:11 5

7.

Prelog 4

3 0 1 2

13:17 1

8.

Donji Vidovec 2

3 0 0 3

8:22

9.

USTA Belica 3

6:24

0

0

3 2 0 1

18:12 4

10. Šenkovec 6

3 1 1 1

14:16 3

11. Sveta Marija 2

3 1 1 1

13:17 3

12. Gori an 4

3 1 0 2

15:15 2

13. Mihovljan 6

0 0 0 0

0:0

0

14. Sveta Marija 3

0 0 0 0

0:0

0

Najuspješniji igra i/igra ice: Vresk (Mih 5) 37/1, Tomaši (Š-P 5) 22/3, Igrec (Kos-K 6) 28/4, Vadas (HE-DRA 3) 24/4, Kedmenec (DV 1) 29/5, Ratajec (Š-P 5) 21/4, S. Novak (Š-P 5) 24/5, H. Vadlja (Pr 4) 22/5, Subo (Put 9) 21/5, K. Kova (HE-DRA 3) 27/8, Vinkovi (Mih 5) 23/9, I. Balent (HE-DRa 3) 16/7, N. Zvonarek (Pr 4) 26/13, M. Šlibar (DV 2) 23/12, Mihoci (HE-DRA 3) 15/8, Nika Lukša (Kos-K 6) 25/14, Matulin (DV 1) 16/9, Doboši (Put 9) 20/12…

13. ožujka 2015.

BADMINTON

ATLETIKA

BK ME IMURJE

Iz Slovenije stiglo pregršt medalja

Uspješan nastup u Sloveniji Protekli vikend od petka do nedjelje u Kungoti, Slovenija, održan je 5. Me unarodni badmintonski turnir „RSL KUNGOTA DONUT CUP 2015.” za lima e u-11, mla e kadete u-13, kadete u-15 i mla e juniore u-17. Na turniru je sudjelovalo 148 mladih igra a i igra ica iz 6 zemalja, a me u njima ekipe mla ih kadeta, kadeta, mla ih juniora i lima a BK-a Me imurja pod vodstvom glavnog trenera Danijela Zadravca i trenera Tomislava Grubi a te Filipa Vadlje.

U konkurenciji lima a u-11 nastupili su naši mladi igra i, i to: pojedina no Ivan Grubi osvojio je 2. mjesto u skupini s 2-1 te prolaz dalje i poraz u osmini inala i Dino Blaži osvojio 2. mjesto u skupini s 2-1 te prolaz dalje i poraz u etvrt inalu. U parovima Dino Blaži / Ivan Grubi osvojili su 3. mjesto u skupini.

U konkurenciji mla ih kadeta Borna Vadlja osvojio je bron anu medalju nakon osvajanja 1. mjesta u skupini s 3-0 i prolaza dalje te poraza u polu inalu od

kasnijeg pobjednika, eha Janoštika, a u konkurenciji parova sa Slovencem Mihom Mastenom osvojio uvjerljivo 1. mjesto i zlatnu medalju.

U konkurenciji kadeta u-15 naši Luka Grubi osvojio je 1. mjesto u skupini s omjerom 3-0 te prolaz dalje te je u osmini inala predao me zbog ozljede le a kasnijem pobjedniku, Hrvatu Luki Banu, a u paru s Bornom Vadljom tako er predao nakon prvog me a u skupini zbog ozljede.

U konkurenciji mla ih juniora u-17 Filip Bel osvojio je 3. mjesto, Lino Zadravec 4. mjesto, a Sebastian Krznari tako er 4. mjesto u skupini. U parovima Lino Zadravec / Filip Bel te Sebastian Krznari s ehom Martinom Ludikom osvojili su bron ane medalje.

U konkurenciji mla ih juniorki Ela Trstenjak osvojila je bron anu medalju pojedina no nakon osvajanja 2. mjesta u skupini i poraza u polu inalu, a konkurenciji parova sa Slovenkom Mašom Doler osvojila 3. mjesto i bron anu medalju.

Obavijest lanovima Kluba da e u subotu 14. ožujka 2015. s po etkom u 13.30 sati u prostorijama dvorane ETŠ-a u akovu održati 23. godišnja skupština kluba. (mn)

PLIVANJE

U 2. KOLU KROS lige Globetka srušena dva rekorda

Srušen rekord lige, novi rekordan odaziv sudionika Drugo kolo Kros lige Globetka za 2015. godinu, održano u utorak, 10. ožujka, pamtit e se po rekordnom odazivu od 124 sudionika, te po rekordnom ostvarenju Valentine Belovi iz AK-a Sloboda Varaždin, koja je stazu duljine 7,8 km istr ala za 30 minuta i 42 sekunde.

Ovaj rekord odolijevao je ak tri godine jer je postignut odmah na po etku održavanja lige, u prvom kolu 2012. godine, a postigla ga je ista atleti arka, koja je tada tr ala 30:53.

Drugo mjesto na ovoj dionici osvojila je Danijela Krobot (Kotoripski bega i), a tre a je bila Božica Horvat (Me imurje). Kod muškaraca na 7,8 km prvi je ciljem prošao Martin Srša (Me imurje), drugi je bio Josip

Lackovi (Sloboda Varaždin), a tre i Damir Matotek (Kotoripski bega i).

Na kra oj stazi od 3,6 km kod žena najbrže su bile lanice AK-a Me imurje Ivanka Horvat i Tina Tkalec, a tre e mjesto osvojila je Lidija Leva i , lanica USR-a Sveti Juraj na Bregu. U muškoj konku-

renciji na 3,6 km najbrži je bio Mario Horvat (Me imurje), drugi Lovro Žbulj (Me imurje) i tre i Goran Mihinja (Mura).

Tre e od ukupno osam kola predvi enih u 2015. godini održat e se u utorak, 14. travnja s po etkom u 18 sati. (md)

KARATE KK GLOBUS uspješan na turniru u Virovitici PK na regionalnom prvenstvu u Sisku

S 27 medalja Niz zapaženih rezultata najuspješniji klub turnira

Pliva i akove koga pliva kog kluba nastupili su na regionalnom PH za regiju IV. u Sisku.

Na natjecanju je nastupio 351 pliva i pliva ica iz 12 klubova iz Regije IV. akove ki pliva ki klub je na natjecanju nastupio

s 34 pliva a i 163 starteva pod vodstvom trenera Gordane Nomo Nemi, Branke Branilovi i Gorana Kolari a.

Natjecanje je održano u etiri dijela u dva dana. Natjecalo se u kategorijama seniora, mla ih

seniora, juniora, mla ih juniora, kadeta, mla ih kadeta i po etnika. Pliva ki akove ki klub ostvario je niz zapaženih rezultata i plasmana me u najbolja tri pliva a u disciplini. (mn)

LJETOVANJE S PRIJEVOZOM 04.07.-11.07.15.

1.400,00 kn SARAJEVO 28.03.-29.03.15.

520,00 kn CVJETNICA U RIMU 26.03-29.03.15.

1.290,00 kn

Poslovnica Prelog Glavna 5, 40323 Prelog 040 637 555

Poslovnica Čakovec tel. 31 44 55 (u sklopu hotela "Park")

Poslovnica Ivanec V. Nazora 4 tel. 042 493 900

Prošlu subotu u Virovitici, u sportskoj dvorani Tehni ke škole, održan je 13. po redu me unarodni karate turnir Karate fest

Virovitica. Na turniru je nastupilo 546 natjecatelja iz 66 klubova i 8 država (Rumunjska, Bosna i Hercegovina, Makedonija, Nje-

ma ka, Slovenija, Srbija, Ma arska, Hrvatska).

Na njemu su nastupili i mladi karatisti Globusa iz akovca, koji su s ukupno osvojenih 27 medalja (7 zlatnih, 14 srebrnih i 6 bron anih) osvojili prvo mjesto u ukupnom poretku turnira.

Drugo i tre e mjesto osvojili su KK Samobor i KK Virovitica. Prva tri kluba osvojila su i vrijedne nagrade (LCD televizore). (mn)

13. ožujka 2015.

Rekreacija 45

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Lijepi struk sa samo pet vježbi Svaka žena iznad trideset ima isto pitanje, a to je: kako zategnuti struk? Sve je bilo u redu do tridesete, a onda smo se naglo po ele mijenjati, nizati kile i potkožno masno tkivo. Zašto se u tome predjelu stvaraju masne naslage? Dok muškarci u svojim tridesetima tek sazrijevaju i dobivaju najbolju figuru, ženama tijelo iz dana u dan zadaje nemilosrdne pljuske. Da vas malo razveselim, ipak smo mi nježniji spol i dulje živimo (ma šalim se). Mene veseli to što svakodnevno vježbam, pa se te naslage ne skupljaju, no, moram priznati da ni vježbanje ne bi bilo dovoljno da ne pazim na to što jedem. Prehrana je najvažnija stvar u postizanju cilja, pa ako želite imati lijepo lice, kožu, nokte, kosu i tijelo pazite na to što jedete. Okrutno je to kako brzo starimo, ali znanstveno je dokazano da ako vježbamo i pazimo na prehranu možemo produljiti svoju mladost. Nikako vam ne predlažem da se zavaravate te da se ponašate kao petnaestogodišnjakinja, želim da volite sebe i svoje tijelo baš onakvo kako ono je. Svaka godina nosi nešto lijepo pa se tome treba i radovati, ali briga o nama je od velike važnosti za zdravlje.

Nemamo svi isti cilj, ali imamo sli an, a to je sve u svrhu zdravlja. Nekoliko pu-

ta sam ve pisala o tome koliko su prehrambeni proizvodi puni konzervansa, štetni za nas, i opet u isto ponoviti, piti puno vode, jesti orašaste plodove, kuhati na što je više mogu e hladnim prešanim uljima, jesti vo e i povr e, meso i ribu. Gotova jela nikako nisu povoljna po naše zdravlje te ih maksimalno zaobi ite. Nemojte gladovati ve stalno nešto jedite, slobodno jedete i kasno nave er, samo neka su to kvalitetne namirnice. Kada uskladite prehranu, krenite s vježbanjem i tako er krenite polako i malim koracima. Ništa nemojte raditi na silu jer e vam se to brzo zamjeriti i nesvjesno ete se vratiti svojim starim navikama. Polako krenite s uvo enjem novih promjena koje e vam se iz dana u dan sve više svi ati, ponajviše zato što ete vidjeti rezultate koji vas ne e zaobi i.

Predlažem vam vježbe za bo ne trbušne miši e koje možete raditi svaki dan, šest dana u tjednu.

Napravite pauzu od jednog dana i odmorite. Za po etak radite svaku vježbu u trajanju od trideset sekundi, svakim treningom pove avajte sve dok ne do ete do jedne minute.

Vježba 1 1

Bo ni plank, izdržaj s uporom na šakama.

Vježba 2 Spajate koljeno i lakat.

Vježba 3 Okretanje zdjelice. Kao da želite vanjski dio bedara spus u pod.

2

Vježba 4 Dijagonalni planinar. Suprotno koljeno k suprotnom laktu.

Vježba 5 Rotacija trupa u položaju planka s uporom na laktu.

3

4 5

Woman art-centar za rekreaciju, sport i ples Facebook: Woman Art – rekreacija i sport za žene Info tel. 098/989 67 82 Adresa: PC Aurora, Franje Pun eca 2, akovec

GRATIS TJEDAN PO VLASTITOM IZBORU

Me imurske Novine i Woman Art vas daruju sa 2 treninga u jednom tjednu po vlastitoj želji

46

Dobro je znati

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

13. ožujka 2015.

ME IMURSKO veleu ilište povezalo se s austrijskim u Grazu

OTKRIVENA spomen-plo a Joži Horvatu u Zagrebu

Na ku i u kojoj je živio za vje no sje anje Povodom stote obljetnice ro enja velikoga hrvatskog i me imurskog književnika i moreplovca Jože Horvata, u utorak je na njegovoj ku i na zagreba kom Medveš aku, gdje je živio i stvarao od 1948. pa sve do svoje smrti 2012., postavljena spomen-plo a, djelo akademskog kipara Koste Kostova. Joža Horvat ro en je 10. ožujka 1915. u Kotoribi, gdje je završio i osnovnu školu, koja danas nosi njegovo ime. Iz njegovoga bogatog opusa izdvajaju se djela “Ma ak pod šljemom”, scenarij za zabranjivani ilm “Ciguli miguli”, putopisi “Besa” i “Molitva prije plovidbe”, dje ji romani “Waitapu” i “Operacija Stonoga”, te memoari pod nazivom “Svjedok prolaznosti”.

Okupljenima se na prigodnoj sve anosti obratio i Mladen Novak, predsjednik Skupštine Me imurske županije i predsjednik me imurskog SDP-a.

U svom govoru naglasio je vrstu i trajnu povezanost Jože Horvata s Me imurjem, rekavši da je on “bolje od ikoga izrazio naše posebnosti, upravo ono što volimo naglašavati kao naš identitet, sve ono što nas ini druga ijima od drugih, što nas okuplja i oboga uje, odražava slojeve povijesna naslje a i kulturne baštine, što bi nam trebalo pomo i da razumijemo širinu svijeta i prigrlimo njegova bogat-

stva”. Iako Me imurje nije bilo tema Horvatovih djela, ono se u njima odražavalo, te je, posebno u putopisima, vjerno oslikao snove generacija Me imuraca koji su uvijek sanjali o putovanjima, ali i povratku ishodištu.

Uvjereni antifašist, borac za slobodu i pravdu, književnik i intelektualac, Horvat je bio sudionik i svjedok burnih povijesnih zbivanja, proživjevši najteže osobne tragedije i sa uvavši vjeru u meta izi ku mo umjetni ke rije i. - Iza svakog susreta, pogotovo u poznim Horvatovim godinama, ostala su i promišljanja o moralnim dilemama, o preispitivanju eti kih uvjerenja, smislu ovjekova postojanja, o prirodi, granicama vje nosti i na inima da se one prije u.

Njegova su nam djela, susreti, život sam pomagali da postajemo bolji i plemenitiji ljudi. A to ni njemu ni nama nije bila laka zada a. - istaknuo je Novak, rekavši da je za nas Me imurce Joža Horvat bio naš i neponovljiv.

Postavljanje spomenplo e uveli ali su i me imurski župan Matija Posavec, na elnik Op ine Kotoribe Ljubomir Grgec i njegov zamjenik Roberto Ujlaki, ravnatelj Muzeja Me imurja Vladimir Kalšan, po asni predsjednici Zavi ajnog društva Me imurje iz Zagreba Danijel Režek i Ignacije Mar etko, te brojni drugi gosti. (mn)

Dobiva magistarski studij menadžmenta u EU projektima Njegovo trajanje je tri semestra, uz poseban naglasak na privla enje sredstava iz fondova Europske unije, a završetkom se stje e 90 ECTS bodova nata te e svojim na inom rada biti odli an primjer MEV-u, koji broji oko 1000 studenata. Tako e se, osim tri preddiplomska stru na studija ra unarstva, Menadžment sporta i turizma i Održivi razvoj, te jednoga specijalisti koga diplomskog stru nog studija, Menadžment turizma i sporta, u Me imurju uskoro provoditi i novi magistarski studij European project and public management.

Uskoro e se na MEV-u mo i upisati i novi magistarski studij European project and public management

Me imursko veleu ilište iskoristilo je ulazak Hrvatske u Europsku uniju na pravi na in, povezuju i se sa sli nim visokoškolskim ustanovama u Europi, uklju ivanjem u razli ite projekte, razmjenom studenata. No, i na Me imursko veleu ilište studenti dolazi na razmjenu, premda je ograni avaju e za dolazak ve eg broja studenata nedostatak studentskog doma, što bi se tako er trebalo uskoro riješiti.

Studentima Me imurskog veleu ilišta nudi se prilika školovanja na visokoinovativnom masterprogramu, ali ujedno i nastavak školovanja te praksa u Austriji ili Sjedinjenim Ameri kim Državama.

Studij traje tri semestra U ponedjeljak je na Me imurskom veleu ilištu predstavljen studij internacionalnog tipa za stjecanje titule magistra, European project and public management. Prezentaciju su održali nositelji programa, elnici FH Joanneuma iz Austrije, u suradnji s International Business School of Austria i University of Los Angeles (SAD). Njegovo trajanje je tri semestra, uz poseban naglasak na privla enje sredstava iz fondova Europske unije, a završetkom se stje e 90 ECTS bodova.

Ovime je samo nastavljena uspješna suradnja

me imurskih i austrijskih obrazovnih ustanova, što je iznimno važno s obzirom na to kako je upravo studij u Grazu jedan od prvih odabira maturanata.

- Uz blizinu i dobru povezanost ve smo tijekom godina sura ivali na mnogim projektima i razmjenama, pa ne sumnjam kako e se isto jednako uspješno nastaviti proširenjem naših programa. Ujedno e time naši profesori dobiti priliku za u enje, kao i u enici, jer emo svaki semestar uklju iti po deset studenata u Erasmus program. - objasnila je dekanica Me imurskog veleu ilišta u akovcu Nevenka Breslauer.

Graz je pravi studentski grad s oko 40.000 stude-

Školovanjem unaprje ujemo gospodarstvo - Obrazovanje je jedan od segmenata koji svakodnevno u Me imurju ja amo potporama, uvo enjem novih programa, stipendija i stvaranjem uvjeta, a ovo je svakako još jedan vid ulaganja. Osim što e ovim inovativnim programom studenti imati mogu nost školovanja na najvišem nivou u svom gradu i okolici, ujedno im se pruža prilika za obavljanje prakse i u enje u inozemstvu. - rekao je župan Me imurske županije Matija Posavec, naglasivši kako je Veleu ilište prepoznalo potrebu za školovanjem kadrova koji e unaprijediti gospodarstvo i potaknuti razvitak naše županije, ali i susjednih županija.

(BMO)

USPJEH mladih Me imuraca na prvom Brainobrainfestu u Zagrebu

Postigli odli ne rez u ra unanju na ab Neda Grabrovi , Gabriel Horvat, Nik Kau i , Nika Šari i Nikša Jalšovec osvojili su Champion pokal, a Andrija Skoko srebrnu medalju

U kongresnoj dvorani Globus u Zagrebu 7. ožujka 2015. održano je 1. me unarodno natjecanje Brainobrainfest 2015.

Na natjecanju je sudjelovalo 112 djece iz Hrvatske i Slovenije. Polaznici Brainobrain centra akovec uz vodstvo licencira-

ne trenerice Tatjane Jalšovec postigli su odli ne rezultate u ra unanju na abakusu. Neda Grabrovi , Gabriel Horvat, Nik Kau i , Nika Šari i Nikša Jalšovec osvojili su Champion pokal, a Andrija Skoko srebrnu medalju.

- Jako sam ponosna na svoje BRAIN mališane i njihove ostvarene rezultate. Kad k tome dodamo njihovu sre u, volju i predanost na svakom satu predavanja uz veliku podršku roditelja, oni e stvarati svoj i naš svijet i u initi ga

13. ožujka 2014.

Dobro je znati 47

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ZAPO ELI tre i Me imurski filološki dani

POVODOM DANA o eva

O inska uloga u ranom djetinjstvu

Njegovanje hrvatskog jezika i kajkavskog narje ja U organizaciji U iteljskog fakulteta Sveu ilišta u Zagrebu, Odsjeka u akovcu, i Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje u etvrtak je u dvorani U iteljskog fakulteta u akovcu otvoren me unarodni znanstveni skup tre i Me imurski ilološki dani. U dva dana trajanja održat e se niz izlaganja, predstavit e se novo izdanje popularno-znanstvenoga asopisa “Hrvatski jezik” i priru nika “Hrvatski na maturi”.

Skup je posve en dvjema temama, Višejezi nost i kulturna raznolikost u obrazovanju, te Kajkavsko narje je.

U ime organizacijskog odbora skupu se obratila prodekanica akove koga U iteljskog fakulteta, doc. dr. sc. Tamara Turza Bogdan, koja je istaknula važnost ovog skupa za fakultet i grad. Održava se ve po tre i put, što je dokaz da je potreban te da ima zna ajno mjestu na znanstvenom i sveu ilišnom kalendaru.

Po tre i put u akovcu Pozdravljaju i prisutne, dekan U iteljskog fakulteta u Zagrebu Ivan Prskalo istaknuo je da je izuzetno ponosan što se u akovcu ve tre i put zaredom uspijeva organizirati ovaj skup, te da se i po njima

zultate akusu boljim. - osvrnula se trenerica Tatjana.

Na samom nat jecanju prisustvovali su i sami osniva i Brainobrain programa Arulmaniyan Subramaniyan i Anand Subramaniam iz Indije te direktorica Brainobra-

akove ki U iteljski fakultet uspijeva nametnuti kvalitetom i radom. Skupu se obratila i zamjenica župana Me imurske županije Sandra Herman, koja je naglasila injenicu da se skup i fakultet op enito sustavno znanstveno bave prou avanjem kajkavskog narje ja.

To je velika vrijednost jer i time se njeguju naše posebitosti kojima se možemo predstaviti te kojima se ponosimo.

Tre e me imurske ilološke dane otvorio je zamjenik gradona elnika akovca Romano Bogdan, kao predstavnik glavnog pokrovitelja.

- Znanstveni skup, koji se po tre i put održava u akovcu, svjedo i da ova ustanova ne stoji na mjestu, ve je i inicijator promjena u našem obrazovnom sustavu. To je odli no, jer pokazuje da fakulteti u manjim sredinama kao što je akovec imaju stru ne ljude koji mogu inicirati, predložiti, pa ak i donijeti, promjene u sustavu koji je klju an za budu i razvoj.

Siguran sam da e i današnji znanstveni skup svima vama donijeti nove spoznaje, pokrenuti neke procese prvenstveno u daljnjem razvoju hrvatskog jezika te zaštiti kajkavskog narje ja, te da e sve što e danas i sutra biti predstavljeno na i svoju primjenu. - rekao je zamjenik Bogdan. (mn)

in Europa Klaudia Ehmer Vorgi . Nakon natjecanja održan je demonstracijski nastup djece iz Makedonije koja su završila Brainobrain program. Pokazali su nam kako istovremeno (simultano) ra unaju 3, 4 ili 5 matemati kih operacija te istodobno pjevaju, recitiraju pjesmice ili izvode neke izi ke vježbe. Koncentracija, samopouzdanje, fotografsko pam enje, usredoto enost, multi-tasking, vizualizacija, rad cjelokupnog kapaciteta mozga, sve u jednom - to su rezultati koje djeca postižu nakon završetka Brainobrain programa. (f)

Skup je posve en dvjema temama: Višejezi nost i kulturna raznolikost u obrazovanju te Kajkavsko narje je

Me imurska udruga za ranu intervenciju u djetinjstvu (MURID) i Društvo “Naša djeca” akovec organiziraju predavanje pod nazivom O inska uloga u ranom djetinjstvu, u etvrtak, 19. ožujka u dvorani Autonomnog centra, Dr. Ivana Novaka 38, akovec, s po etkom u 17.30 sati.

Predava ica je Eleonora Glavina, prof. psihologije.

(BMO)

MIDI d.o.o. Ivanovec, Kalni ki odvojak 7, 40000 akovec renomirano metaloprera iva ko poduze e isklju ivo izvozne orijentacije zbog rasta u idu em periodu traži:

1. Voditelja bravarske proizvodnje Uvje : - VŠS/SSS strojarskog smjera - Radno iskustvo na vode im poslovima minimalno 5 godina - Izuzetno dobro poznavanje strojarske dokumentacije - Poznavanje rada na ra unalu - Crtanje u CAD-u - Vrlo dobro poznavanje njema kog jezika u govoru i pismu - Komunika vnost i otvorenost Nudimo: - Rad u dobroj organizaciji na neodre eno vrijeme - Mogu nost kon nuiranog napredovanja - Iznadprosje ne prihode Zamolbe molimo sla na midi@midi.hr ili osobno na adresu.

48

Dobro je znati

4,79 kn

13. ožujka 2015.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 323 601

4,79 kn

13,99 kn

4,29 kn

4,99 kn

Mlijeko, trajno

Margarin

Brašno glatko

Čokolada

Čips Hrusk, rebrasti

Meggle, 2.5% m.m.

1L

stolni, Zvijezda 250 g

pšenično, T-550, Č. Mlinovi 1 kg

mliječna, Dorina 250 g

sour cream & onion, bacon 150 g

4,79 kn/L

19,16 kn/kg

4,29 kn/kg

55,96 kn/kg

33,27 kn/kg

12,99 kn

13,99 kn

8,99 kn

14,99 kn

59,99 kn

Kava, mljevena

Coca Cola

Juicy ananas Holsten

Pelene

Classic, Barcaffe 175 g

gazirano piće 2 x 1,5 L

nektar 100% 1L

Pivo 2L

Sleep&Play, Pampers 50 kom

74,23 kn/L

4,66 kn/L

8,99 kn/L

7,50 kn/L

1,20 kn/kom

-25% na

Duracell baterije

* Kupnjom jednog od navedenih proizvoda kupac sudjeluje u nagradnoj igri na način da na poleđini računa ili na kuponu koji dobije uz račun upiše svoje podatke: Ime i prezime, točnu adresu i broj mobitela/telefona. Račun ili kupon ubacuje se u nagradnu kutiju. Nagrade se izvlače 11.04.2015. prema rasporedu oglašenom na www.ntl.com.hr / Proizvodi su dodatno označeni na polici.

NAGRADE: 9x Samsung ATIV smart PC / 9x iPhone 5C / 27x 500 kn potrošački bon

13. oĹžujka 2015.

Informacije 49

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 601

OGLAŠAVA PRODAJU IMOVINE STE AJNOG DUŽNIKA I. Predmet prodaje • uredski namjeťtaj, ormari, stolice, stolovi, vitrine (popis imovine moŞe se preuze kod ste ajnog upravitelja) - prodaje se kao jedinstvena cjelina • kompjuterska oprema (prema popisu koji se moŞe preuze kod ste ajnog upravitelja) - imovina se prodaje kao jedinstvena cjelina • klima ure aji - viťe komada (prema popisu koji se moŞe preuze kod ste ajnog upravitelja) - imovina se prodaje kao jedinstvena cjelina) Po etna cijena za svu gore navedenu imovinu iznosi 19.990,00 kn (u cijenu nije ura unat PDV).

Imovina se prodaje u korist razlu nog vjerovnika.

II. Uvje prodaje Ponude slati na adresu: Vinogradi ludbreĹĄki 53, 42230 Ludbreg, ZA MEXIMURSKE NOVINE d.o.o. "u ste aju" - NE OTVARAJ. Javno otvaranje ponuda zakazuje se za 25. oĹžujka 2015. u 14 sa u prostorijama MEXIMURSKE NOVINE d.o.o. "u ste aju", Ivana MaĹžurani a 2, akovec.

Puni tekst oglasa i sve druge informacije u svezi imovine mogu se dobi radnim danom od 9-15 sa pozivom na broj: 095/920-2025

! " #$ #

Ste ajni upravitelj za ste ajnog duĹžnika MEXIMURSKE NOVINE d.o.o. "u ste aju" akovec, OIB: 79233403326, Ivana MaĹžurani a 2, akovec

% &'()* + , ),./0(,.1 &()(/.&.), 2*2,.& %.0, 3 .1 * 1)4

Predmet:

IzvjeĹĄ e o kvaliteti vode za ljudsku potroĹĄnju iz vodoopskrbnog sustava Me imurske Ĺžupanije za 2014. godinu Prema l. 19 Zakona o vodi za ljudsku potroĹĄnju (NN 56/13) dostavljamo godiĹĄnji izvjeĹĄtaj o kontroli zdravstvene ispravnos vode za ljudsku potroĹĄnju iz vodoopskrbnog sustava Me imurske Ĺžupanije.

Opskrba dovoljnom koli inom kvalitetne vode ima veliku vaĹžnost u Ĺživotu ovjeka. Voda iz vodoopskrbnog sustava Me imurske Ĺžupanije visoke je kvalitete, ĹĄto potvr uje i koriĹĄtenje vode bez posebne prerade, osim preven vne dezinfekcije klorom. Kloriranje se vrĹĄi plinovi m klorom u koncentraciji 0,2-0,35 mg/l klora.

Kon nuiranu provjeru kvalitete vode iz vodoopskrbnog sustava provodi Laboratorij Me imurskih voda d.o.o., a nadzor Sanitarna inspekcija.

Tabelarni prikaz zdravstvene ispravnos vode za ljudsku potroĹĄnju u 2014. godini

Godina 2014.

Zdenci Vodospremnici MreĹža UKUPNO

Pregledano uzoraka 155 236 317 708

Fizikalno-kemijski nesukladno Broj % 0 0 0 0 0 0 0 0

MikrobioloĹĄki nesukladno Broj 7 0 2 9

% 4,5 0 0,6 1,3

Fizikalno-kemijski i mikrobioloĹĄki nesukladno Broj % 0 0 0 0 0 0 0 0

Ukupno nesukladnih uzoraka Broj % 7 4,5 0 0 2 0,6 9 1,3

Tijekom 2014. samo 9 uzoraka od ukupno 708 neznatno je odstupalo od Pravilnika o parametrima sukladnos i metodama analize vode za ljudsku potroĹĄnju, ali bez opasnos za zdravlje ljudi. Ovako dobra kvaliteta vode rezultat je i dosljedne primjene HACCP sustava te dobrog preven vnog odrĹžavanja vodovodne mreĹže.

Posebnu brigu o kvalite vode vodimo nakon puknu a cjevovoda, izgradnje novih vodova i rekonstrukcije postoje ih. U 2014. analizirano je 40 takvih uzoraka vode.

Laboratorij Me imurskih voda prema navedenom analizirao je ukupno 751 uzorak vode iz javne vodoopskrbe. Kako bismo uo ili mogu e zaga enje prije nego ono s gne u zdence, a prema vodopravnoj dozvoli pra li smo i na mjese noj razini kvalitetu podzemne vode na piezometrima vodocrpiliĹĄta NedeliĹĄ e i Prelog (na granici druge i tre e vodozaĹĄ tne zone), ĹĄto na godiĹĄnjoj razini iznosi 168 uzoraka za piezometre. Sveukupno je laboratorij ispitao 919 uzoraka.

Zavod za javno zdravstvo Me imurske Ĺžupanije provodi redovitu kontrolu kvalitete vode na mreĹži, dok Hrvatski zavod za javno zdravstvo pra kvalitetu vode na vodocrpiliĹĄ ma NedeliĹĄ e i Prelog. Analize vode s izvoriĹĄta su opseĹžne (obuhva aju oko 140 parametara) gdje se uz propisane pokazatelje dodatno ispituju i pes cidi, teĹĄki metali, mineralna ulja, trihalometani, poliaromatski ugljikovodici. Svi ispitani uzorci bili su zdravstveno ispravni.

S obzirom da potroĹĄa e interesiratvrdo avoderadipodeĹĄavanjaperilicesu a i drugih ure aja,navodimosrednjevrijednos tvrdo a izraĹžene u stupnjevima njema kim(oD):

ÄŒITAJTE NAS I PUTEM NAĹ E WEB STRANICE

www.mnovine.hr TE NA SLUŽBENOJ FACEBOOK STRANICI

facebook.com/MedimurskeNovine

'(Ă?851$ 6/8Ă?%$

ĂŒ ĂŒ$.29(& 2EUWQLĂ?ND

1.

2.

3.

srednje Me imurje gornje Me imurje donje Me imurje

15|D 17|D 19|D

umjereno tvrda voda umjereno tvrda voda tvrda voda

Iz svega izloĹženog vidljivo je da je kvaliteta vode za javnu vodoopskrbu pod velikim nadzorom (u 2014. 1079 uzoraka) i odli ne kvalitete.

Nalazi laboratorijskih analiza, kao i opĹĄirniji podaci o kvalite vode, mogu se na i na Internet stranicama www.medjimurske-vode.hr, a mogu se dozna i pozivom Laboratorija Me imurskih voda d.o.o. na broj 364-733. Primjedbe ili prituĹžbe u vezi s kvalitetom vode primaju se na besplatni broj telefona 0800-313-111.

Voditeljica laboratorija: mr.sc.Nada Glumac, dr.vet.med.

50

Informacije

13. ožujka 2015.

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 601

Otvoreni natje aji za zapošljavanje u Me imurskoj i Varaždinskoj županiji 1. SIMPA d.o.o. Mursko Središ e, traži 1 m/ž kv/pkv kuhara/pizzapekara na neodre eno, nije nužno obrazovanje, nego radno iskustvo, 1 m/ž ista a na neodre eno vrijeme - pola radnog vremena, javi se na mob. 098 284 299 do 31.3.2015 2. Autoprijevoznik Meznari , akovec, traži m/ž voza a C i E kat. kamion s prikolicom na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 426 840 do 31.03.2015 3. Tremak d.o.o. Domašinec, traži m/ž komercijalistu na neodre eno vrijeme, javi se na mob. 099 469 7777 ili na email: lidija.visnjic@tremak.eu do 18.03. i m/ž elektri ara/ elektroni ara na neodre eno vrijeme,javi senamob099/259-3316ili na mail: dominik.kovacic@tremak. eu do 24.3.

4. Mini market - mjesto rada Baška, traži m/ž voditelja marketa i 2 m/ž prodava a, javiti se na mob. 099 200 3828 ili na email: brkic.damir@ yahoo.com do 01.04.2015 5. Konoba Maslina - mjesto rada Malinska traži 2 m/ž osobe za booking, 2 m/ž konobara-šankista; 2m/žkonobara a la carte; m/ž pomo nog konobara; m/ž kuhara a la carte; m/ž roš lj majstoa; m/ž majstora zaražanjipeku.javi senamob.099 200 3828 ili na email: brkic.damir@ yahoo.com do 01.04.2015 6. Restoran Martin - mjesto rada Nedeliš e, traži m/ž konobara; m/ž pom. kuhara; m/ž kuhara. javi se na mob. 099 200 3828 ili na email: brkic.damir@yahoo.com do 01.04.2015 7. Stara Vaga akovec, traži m/ž konobara; m/ž pom. kuhara i m/ž kuhara. javi se na mob. 099 200 3828 ili na email: brkic.damir@yahoo.com do 01.04.2015 8.Tkalectransd.o.o. akovec,traži3 m/žvoza aCkategorijenaodre eno vrijeme, javi se na email:info@ tkalestrans.hr do 15.03.2015 9. IF turist - autobusni prijevoz, Pribislavec, traži m/ž voza a autobusa na odre eno vrijeme, javiti se na mob.098 241 660 do 17.03.2015 10. Ginstal d.o.o. Belica, traži 2 m/ž montera centralnog grijanja na neodre eno vrijeme, posla pismenu zamobu na adresu: B.J. Jela i a 69,

akovec, do 15.03.2015

11. Hamer d.o.o. akovec, traži m/ž dostavlja a na odre eno vrijeme, javiti se na mob. 098 754 704, do 16.3.

34. Me imurje visokogradnja d.d., G. Hraš an, traži m/ž radnika visokogradnje naodre enovrijeme,javi se na mob. 091 508 9836 do 15.03.2015

46. Ca~e bar Amadeus, Pleškovec, traži m/ž konobara na neodre eno vrijeme, javi se na tel. 040 855198 ili namob.0959081063do06.04.2015

12. ASC MLADEN, Otok bb, traži m/ž automehani ara na odre eno vrijeme, javi se na mob. 091 5670 784 do 18.03.2015

35. Mir i Dobro j.d.o.o Prapor an, traži 1 med. sestru ili njegovatelja (m/ž) uz mog. stal. ugovora., uvjet str. ispit, te aj za njegovatelja, javi se na mob.

099/199-4041 ili na mail: loncaricsonja2605@gmail.com do 13.3.2015.

47. Autoprijevoznik Kristijan Furdi, Šenkovec, traži m/ž voza a E kategorije na odre eno vrijeme, javi se namob.0915019984do31.03.2015

13. “MD” ca~e bar vl. Dijana Miji , Prelog, Glavna 5, traži m/ž konobara na odre eno vrijeme, javi se na tel.040645556ilimob.098832575 do 17.03.2015 14. Gradnja toni j.d.o.o. akovec rad na terenu Pore , traži 2 m/ž kerami ara na neodre eno vrijeme, javi se na mob. 099 5005 702 do 15.03.2015 15. Mamica d.o.o. - mjesto rada Soho bar akovec, traži 1 m/ž konobara na odre eno vrijeme, javi se na mob. 091 5486670 ili na email: mamica@mamica.com.hr do 31.03.2015 16. Leonie j.d.o.o. Kotoriba, traži m/ž konobara na odre eno vrijeme, javiti se na tel. 040 682 005 ili mob. 099 659 2039 do18.03.2015 17. Kraljevske slastice d.o.o. D. Kraljevec, traži 1 m/ž prodava a - mjesto rada akovec; m/ž slas ara u proizvodnji kola a i tor - mjesto rada Donji Kraljevec; m/ž pekara - mjesto rada Puš ine i M. Subo ca i m/ž referenta ra unovodstveno-komercijalnih poslova za stru no osposobljavanje - na odre eno vrijeme. Javi se na tel. 040 655 565 ili e-mail: kraljevskeslas ce1@gmail.com do 18.03.2015 18. Autoset turek j.d.o.o. Cirkovljan, traži m/ž voditelja prodaje (servisna oprema i alati) na odre eno vrijeme, javi se na e-mail: info@ lincos.hr do 19.03.2015 19. Pro-kor, K. Zvonimira 38, Prelog, traži m/ž radnika za rad u proizvodnji (drvena gra a, stolarija) na odre eno vrijeme, javi se osobno na gornju adresu ili na mob. 095 830 9940 do 19.03.2015 20. Metalne konstrukcije Švenda d.o.o. Palovec, traži m/ž cnc operatera i m/ž cnc programera tehnologa na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 958 6878 do 19.03.2015

36. Linea cod d.o.o. akovec, traži 3 m/ž stolara na odre eno vrijeme, javiti se na tel. 040 312 111 ili na email: linea-cod@linea-cod.hr do 26.03.2015

HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE ISPOSTAVA AKOVEC: 396-819 ISPOSTAVA PRELOG: 646-740 ISPOSTAVA M. SREDIŠ E: 543-200

21. Me imurje graditeljstvo d.o.o.

akovec, traži m/ž voza a autobusa i 10 m/ž tesara na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 463 411 do 24.03.2015 22. Sinko j.d.o.o. Strahoninec, traži m/ž soboslikara-fasadera na odre eno vrijeme, javi se na tel.

099 430 5004 ili 040 333 539 do 31.03.2015 23. alopek strojarstvo d.o.o. Puš ine, akove ka 136, traži m/ž komercijalistu i m/ž strojarskog tehni ara na neodre eno vrijeme, potrebno radno iskustvo 3 g., javi se osobno na adresu ili na email: info@strojarstvo-calopek.hr do 13.03.2015 24. Mega metal d.o.o. Kotoriba, traži 3 m/ž strojobravara i 3 m/ž zavariva a na odre eno vrijeme, javi se email: razvoj@megametal. hr do 13.03.2015 25. Auto-servis Iva d.o.o. Domašinec, traži m/ž automehani ara na neodre eno vrijeme, javiti se na mob. 098 178 5664 do 13.03.2015 26. Union u.o. akovec - mjesto rada Hotel Park, traži m/ž poslovnog tajnikazastru noosp.im/žkuhara za stru no osp. za rad bez zas. r.o., javi se na mob. 099 733 4598 do 20.03.2015

27. Ca~e bar Amaro Puš ine, traži m/ž konobara na odre eno vrijeme, javi se na mob. 099 856 6243 do 23.03.2015 28. Pizza hit j.d.o.o. Ma kovec, traži m/ž kuhara/pizza majstora na neodre eno vrijeme, javi se na mob.

099 202 3991 do 31.03.2015 29. Molnar mont d.o.o. Šenkovec, traži 2 m/ž instalatera grijanja na neodre eno vrijeme, javiti se na mob. 091 556 8030 do 23.03.2015 30. K. Megapolis d.o.o. - Cvje ara “Orhideja” Prelog, Kneza Branimira 18, traži m/ž cvje ara na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 920 3039 do 15.03.2015 31. Anda d.o.o. Palinovec 55, traži 2 m/ž konobara na neodre eno vrijeme, javi se osobno na gornju adresu ili na mob. 095 850 6911 do 23.03.2015 32. Zidarski obrt ZET, Cres, traži 3 m/ž prodava a mješovite robe i 3 m/ž radnika visokogradnje na odre eno vrijeme, javi se na mob.

0981336373ilinaemail:katarina@ gradnja-zet.hr do 31.03.2015 33. Magnet d.o.o. G. Hraš an, traži2 m/žkrovopokriva a;m/žfasadera i m/ž rukovatelja gra . strojevima na odre eno vrijeme, javiti se na mob. 091 508 9836 d 15.3.

37. Misteks pro j.d.o.o. Žiškovec, traži 2 m/ž šiva a trikotaže na rubilici na odre eno vrijeme, javi se na mob.

098 242 058 do 18.03.2015 38. IMB završni radovi u gradi. j.d.o.o.

Savska Ves, traži 3 m/ž soboslikara na odre eno vrijeme, javi se na mob.

098 257 662 do 31.03.2015 39. OMT d.o.o. Ivanovec, traži m/ž cnc gloda a i m/ž cnc tokara na neodre eno vrijeme, javi se na tel. 040 338120 do 20.03.2015 40. Dom za starije i nemo ne osobe Slakovec, traži m/ž kuhara na neodre eno vrijeme, javi se na tel. 040 829 799 od 9-12 sa do 16.03.2015 41. Vincek-trgoteks d.o.o. akovec, traži 10 m/ž šiva a finog rublja na odre eno vrijeme, javiti se na tel.

040 384285 do 31.03.2015 42. Net d.o.o. akovec, traži m/ž komercijalistu i m/ž djelatnika u knjigovodstvu i prodaji na odre eno vrijeme, javi se na email: marija. vugrinec@net-net.hr do 13.03.2015 43. Jadransko osiguranje d.o.o.

Zrinsko-frankopanska 6, akovec, traži m/ž zastupnika osiguranja na odre eno vrijeme, sa zamolbom i životopisom osobni dolazak na gornju adresu do 13.03.2015 44. Trgovina Beciklin akovec, traži m/ž prodava a/servisera bicikli na odre eno vrijeme, javi se na mob.

099 2169 252 ili na email: info@beciklin.com do 03.04.2015 45. Graditeljstvo Patrik, Prete nec, tražim/žradnikavisokogradnje;m/ž krovopokriva a i m/ž gra . limara - na odre eno vrijeme javiti se na mob. 098 974 5950 ili na email: graditeljstvo.patrik@gmail.com do 31.03.2015

48.UOALBATROSŠtefanec,tražim/ž kuhara-pizzapekarananeodre eno vrijeme, osobni dolazak na adresu: Štefanec,Zrinskih42ilinatel.040337 338 do 31.03.2015 49. Caffe bar DAGS, Ivanovec, traži m/ž konobara na neodre eno vrijeme, javiti se na mob. 098 180 3492 ili na email: ca~eas@net.hr do 30.04.2015 50. Keragrad j.d.o.o. Preseka, traži 2 m/ž kerami ara na odre eno vrijeme, javi se na mob. 099 694 8054 do 05.04.2015 51. Ca~e bar AR-cod, Belica, traži 2 m/ž konobara na neodre eno vrijeme, javi se na mob. 098 178 8853 do 30.04.2015 52. UO Barok, Prelog, traži m/ž konobara za mjesto rada UO Barok i m/ž pizza pekara i m/ž konobara na neodre eno vrijeme za mjesto rada Pizzeria ROSA. Poslati životopis na email: drazen.fodor@gmail.com do 31.03.2015 53. Plastometalik, M. Subo ca, Glavna 52, traži m/ž konstruktora alata i m/ž cnc operatera-cam programera na glodanju na neodre eno vrijeme, osobni dolazak na adresu do 03.04.2015 54. Me imurski graditelji “B d.o.o.

Novakovec, traži 5 m/ž armira a; 3 m/ž tesara; 2 m/ž radnika visokogradnje i m/ž kranista na neodre eno vrijeme, javi se na mob. 091 426 9640 ili posla pismenu zamolbu na email: megrad3b@net.hr do 20.03.2015 55. M-AUTOSTART d.o.o. M. Subo ca, traži m/ž autolakirera na neodre eno vrijeme, mob. 098 209 026 do 02.04.2015 56. RAILTECH j.d.o.o., J. Šajnovi a bb, M. Središ e, traži 1 m/ž tokara i 1 m/ž gloda a na neodre eno vrijeme, radno iskustvo 1g., putni u cijelos ,Javi seOSOBNOsmolbom, bivša zgrada Betex-a u M. Središ u do 17.3.2015.

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI Hitne službe (policija, vatrogasci, hitna pomo )

tel. 112

Grad akovec, K. Tomislava 15

tel. 314-920

Ma ni uredi

Autobusni kolodvor akovec

tel. 313-947

Komunalni redar

tel. 310-669

Ma ni ured akovec

Željezni ki kolodvor akovec

tel. 384-333

Pošta akovec, T. Masaryka 28

tel. 804-020

Ma ni ured Prelog

tel. 645-125

Dežurna ljekarna akovec, V. Morandinija 1

tel. 310-651

Turis ki ured Grada akovca, K. Tomislava 1

tel: 313-319

Ma ni ured M. Središ e

tel. 543-600

Policijska uprava me imurska

tel. 373-111

Fina akovec, O. Keršovanija bb

tel. 371-000

Ma ni ured M. Subo ca

tel. 631-112

Hrv. zavod za mirovinsko osiguranje akovec

tel. 311-755 tel. 372-900

tel. 391-920

tel. 821-806

Hrv. zavod za zdravstveno osiguranje akovec

Centar za socijalnu skrb akovec, J. Gotovca 9

Ma ni ured Nedeliš e

Hrv. zavod za zapošljavanje akovec, B J. Jela i a 1

tel. 396-800

Županijska uprava za ceste akovec, Mihovlj. 70

tel. 396-294

Ma ni ured Štrigova

tel. 851-012

Me imurje plin, Obrtni ka 4

tel. 395-199

GKP akom, Mihovljanska 74

tel. 372-466

Ma ni ured Kotoriba

tel. 682-136

Me imurske vode, M. hrvatske 10

tel. 373-700

- odvoz otpada

tel: 372-440

Ma ni ured Dekanovec

tel. 849-017

Centar za kulturu akovec - blagajna

tel: 311-488

- pogrebne usluge od 0-24h

Knjižnica akovec

tel: 310-595

Elektra akovec, Ž. fašizma 2

tel. 371-700

Elektra akovec, Ž. fašizma 2 - prijava kvara

371-600

mob: 098/211-662, 098/9813-757

Porezna uprava

tel. 374-176

Zdravstvene ustanove Županijska bolnica akovec, I.G. Kova i a 1e

tel. 375-444

Dom zdravlja akovec, I.G. Kova i a 1e

tel. 372-300

tel. 371-200

Zavod za javno zdravstvo

tel. 311-790

Ambulanta za ku ne ljubimce akovec, R. Steinera 7

tel. 390-859

Ispostava akovec, O. Keršovanija 11

Veterinarska stanica akovec

tel: 391-480

Ispostava Prelog

tel. 371-430

Školska medicina

tel. 312-157

Me imurska županija akovec

tel. 374-111

Ispostava Mursko Središ e

tel. 371-490

Mikrobiološki laboratorij

tel. 310-336

13. ožujka 2015.

Informacije 51

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 601

TUŽNO SJE ANJE 57. Obiteljski dom za starije i nemo ne osobe Koloni , Kolodvorska 7, D. Kraljevec, traži 2 m/ž njegovatelja na odre eno vrijeme, nazva na mob 098 9929 699 do 19.03.2015 58. DRVOSTIL d.o.o. Sveta Marija, traži m/ž lakirera za drvo na neodre eno vrijeme, javi se na mob.

098 846 014 do 20.03.2015 59. EXTREMECOLOR vl. Miroslav Bermanec, Prelog, Trg Svetog Florijana 15, traži soboslikarafasadera (m/ž) na neodre eno vrijeme, javiti se na mob. 091 5885740 ili e-mail: extreme@net. hr do 03.04.2015 60. Horvat-interijeri d.o.o. Hodošan, traži 2 m/ž soboslikara-fasadera na neodre eno vrijeme, javi se na mob. 098 426 471 do 03.04.2015 61. Motoreni trgovina i servis vl.

Nikola Košir, Nedeliš e, akove ka 43, traži m/ž servisera malih poljoprivrednih strojeva na odre eno vrijeme, javi se na mail: trgovina@motoreni.hr do 25.03.2015.

62. Auto centar Žibek d.o.o. Vugrišinec, traži m/ž kv automehani ara na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 632 179 ili mail: zibeka@gmail.com do 31.03.2015 63. MAREST d.o.o. Dekanovec, traži m/ž zavariva a na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 659 955 ili mail: marest.d.o.o@gmail. com do 20.03.2015.

64. Tristar trgova ki obrt vl. Željko Markovi , akovec, traži m/ž kroja a na banzeku i kurisu na odre eno vrijeme, javiti se na mob. 040 391 422 ili mail: info@ tristar.hr do 31.03.2015.

65. MAESTRAL d.o.o. akovec, Novakova 38, traži 5 m/ž kerami ara na odre eno vrijeme, javi se na mob. 040 391800 ili mail: alan. kolar@kvantum-gradnja.hr ili pismena zamolba ili osobni dolazak na gornju adresudo 21.03.2015.

66. CA NEKRETNINE d.o.o. akovec, Preloška 92, traži m/ž autoelektri ara na odre eno vrijeme, pismena zamolba ili osobni dolazak na adresu: Preloška 92, akovec do 17.03.2015.

67. ARMAT proizvodnja gra evinskih elemenata d.o.o. Strahoninec, traži 2 m/ž kerami ara na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 242 251 do 31.03.2015.

68. KRIKA, vl. Robert Krikovi , 40305 Nedeliš e, Varaždinska 25A, traži m/ž pismoslikara i m/ž radnika na izradi i montaži cerada na neodre eno vrijeme, pismenu zamolbu posla na gornju adresu do 31.3.

69. PANEX DINAMIC d.o.o. akovec, Dr. Tome Bratkovi a 1, traži 2 m/ž pom. radnika-bravara na odre eno vrijeme, javi se na mail: pandin@dinamic.hr uz napomenu “ZA NATJE AJ - BRAVAR”do 16.03.2015.

70. DRVOTRADE d.o.o. Nedeliš e, V. Nazora 32, traži 4 m/ž radnika na pilani na odre eno vrijeme, osobni dolazak na gornju adresu do 31.03.2015.

71. ISO-LIM j.d.o.o. Totovec, traži 2 m/ž bravara i m/ž zavariva a na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 331 509 do 31.03.2015 72. KIM j.d.o.o. - Bistro Atlanta Gori an, Dravska 2, Gori an, traži m/ž kuhara za rad u pizzeriji i m/ž konobara - na neodre eno vrijeme, pismenu zamolbu poslati na adresu Bistro Atlanta ili se javi na mob. 098 710312 do 31.03.2015 73. Dom za psihi ki bolesne odrasle osobe Kotoriba, traži medicinsku sestru/medicinskog tehni ara na odre eno vrijeme, pismenu zamolbu posla na adresu: Dom Bistri ak, Varaždinska 84, Jalžabet ili se javiti na email: dom-bistricak@vz.htnet.hr 17.03.2015.

74. Ugost. obrt Bistro “Mlinarec” - vl. Jasenka Mlinarec, Prelog, Kralja Tomislava 30, traži m/ž kuhara na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 937 1863. ili osobno na adresu: Kralja Tomislava 30, Prelog do 10.04.2015 75. OPG Juras Nikola, Mali Mihaljevec, Prvomajska 11, traži m/ž konobara na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 915 3981 do 01.04.2015 76. RE-GRA vl. Slavko Režek, Prelog, traži m/ž samostalnog knjigovo u na odre eno vrijeme, javiti se na mob. 095 914 8538 ili email: re-gra@ck.t-com.hr do 10.04.2015.

Radna mjesta Varaždin 1. BIKE SPORT za trgovinu i usluge - mjesto rada: Varaždin, traži 1 m/ž administratora web trgovine za stru no osp. bez zasnivanja r.o., uvje : VŠS, VSS smjer informa ka, web dizajn, odli no poznavanje rada na ra unalu, napredno korištenje Interneta, odli no poznavanje i korištenje Adobe Photoshop, MS O ce i društvenih mreža, vrlo dobro poznavanje engleskog jezika u pismu, prednost iskustvo rada u CMS sustavima, iskustvo u administriranju društvenih mreža, poznavanje i iskustvo u radu sa alatima za vizualnu obradu slika (u životopisu naves kojima alatima). Uz prijavu je potrebno priloži životopis te presliku diplome - dostavi e-mailom: tanja@ bikesport.hr do 15.3.

2. ZLATNE GORICE obrt za ugost. i usluge - mjesto rada: Varaždin Breg (osiguran smještaj i hrana), traži 2 m/ž kuhara u Restoranu Zlatne Gorice na neodre eno vrijeme, uvje : KV, iskustvo 1 g., Kontakt mob: 091 6690 906 ili e-mailom: zlatni-restoran@net. hr do 27.3.

3. TURIST za ugost. i trgovinu - mjesto rada: Varaždin, traži 1 m/ž KV samostalnog kuhara na odre eno vrijeme, uvje : iskustvo 2g, B kategorija, informa ka znanja, engleski, njema ki jezik i 1 m/ž voditelja službe održavanja na odre eno vrijeme, uvje : VŠS tehni ki smjer, iskustvo 3 g, Kategorija B, Engleski jezik, informa ka znanja. Uz prijavu dostavi životopis te presliku diplome/svjedodžbe na adresu Ljudski potencijali, Aleja K. Zvonimira 1, Varaždin ili e-mailom: ljudskipotencijali@hotel-turist.hr do 27.3.

4. G.L.P. call d.o.o. za trgovinu i usluge - mjesto rada: Varaždin, traži 1 m/ž operatera - telefonistu na odre eno vrijeme, uvjeti: OŠ, KV, SSS, iskustvo nije važno; opis poslova:kontaktsklijen ma bez direktne prodaje vezano uz medicinska pomagala. Prijavu poslati e-mailom na: renatopoljak1@gmail.com - Informacije na broj 098 412 649 od pon.-pet. od 8-15 sa do 27.3.

5. Telemarke ng d.o.o. za usluge mjesto rada: Varaždin, traži 10 m/ž prodajnih savjetnika u telemarke ngu za telefonsku prodaju raznih proizvoda novim i postoje im kupcima na odre eno nepuno radno vrijeme(37,5sa /tjedno),uvje :KV, SSS, poznavanje osnova informa ke, iskustvo: nije važno, kontakt: e-mailom: eldina@telemarke ngslovenia.si do 2.4.

6. Veterinarska stanica d.d. Varaždin - mjesto rada: Varaždin, tražimo za stru no osp. bez zasn. r.o. 2 m/ž veterinara, uvje : VSS, kategorija B, informati ka znanja; 1 m/ž suradnika u odjelu za higijenu, okoliš i sanitaciju, uvje : VŠS/VSS sanitarno inženjerstvo, kategorija B, informa ka znanja i 1 m/ž suradnika u ra unovodstvu/knjigovodstvu, uvje : VŠS/VSS ekonomski smjer, kategorija B, informa ka znanja.

Kontakt tel: 042 240 122, 042 240 123, prijavu posla e-mailom: tajnistvo@vsv.hr do 17.3.

7. IVGRAD d.o.o. - mjesto rada: Ivanec (zajedni ki smještaj), traži 5 m/ž kamenopolaga a na odre eno vrijeme, uvje : KV, SSS, iskustvo 1g., B kateg., potrebno priloži presliku dokaza o stru noj spremi. Osobni dolazak: A. Mihanovi a 2b, Ivanec, mob: 098 284707, e-mailom: ivgrad@vz.t-com.hr do 15.4.

8. Wollsdorf Components d.o.o. za proizvodnju - mjesto rada: Varaždin, tražimo 1 m/ž radnika u kadrovskoj službi - prijava i odjava radnika, administracija radnog vremena na odre eno vrijeme,

uvjeti: informati ka znanja: SAP, MS O ce, iskustvo 5g., iskustvo u vo enju kadrovske evidencije, B kateg., engl. i njema ki jezik. e-mailom: biljana.bojadievazvorc@wollsdorf.com do 31.3. Tražimo 1 m/ž radnika u održavanju i tehni koj službi - strojarski dio na odre eno vrijeme, uvje : SSS bravar/strojarski tehni ar, prednost je poznavanje hidraulike i pneuma ke, iskustvo u rukovanju brusilicama, bušilicama, pilamazametal,položente ajzazavarivanje, obavezno je znanje njem. ili engl. jezika, radno iskustvo min.

2g., B kat. Za prijavu je potrebno priloži zamolbu, životopis te dokaz o radnom iskustvu i dostavi na mail: anita.marosevic@wollsdorf. com do 20.3. Tražimo 1 m/ž CAD specijalistu na odre eno vrijeme, za mjesto rada Jalžabet, uvjeti: VŠS tekstilni smjer, višegodišnje iskustvo u dizajniranju, obavezno znanjenjem.jezikaugovoruipismu, informa ka znanja: CAD program, MS OFFICE, iskustvo sa Op tex programom,iskustvo2g.,engleskijezik, B kategorija, mjesto. Prijava na mail: biljana.bojadievazvorc@wollsdorf. com s naznakom “molba za CAD specijalista” do 31.3. Molbe slati isklju ivo na dva jezika (njema ki i hrvatski ili engleski i hrvatski).

9. PARKETI POŽGAJ - za proizvodnju i trgovinu, Mjesto rada: Veliki Bukovec (Varaždinska županija), traži 1 m/ž voditelja odjela ra unovodstva na odre eno vrijeme, uvje : VSS ekon. smjera, engleski jezik aktivno u govoru i pismu, B kategorija, ak vno, 5 g. na navedenim poslovima, prednost iskustvo rada u me unarodnom okruženju, informa ka znanja: izvrsno poznavanje MS O ce paketa, spremnost na mski rad, qeksibilnost i komunika vnost. Vaše mo vacijsko pismo i životopis o ekujemo putem e-mail adrese: posao@pozgaj.com ili pisanim putem na adresu: Veliki Bukovec, Dravska 40, 42231 Mali Bukovecsnaznakom:“voditeljodjela ra unovodstva”, do 20.3.

10. Autoprijevoz Stolnik Dražen, Donje Ladanje, traži 1 m/ž voza a teretnog vozila u doma em i me unarodnom prijevozu za poslove voza a hladnja e na neodre eno vrijeme, uvjeti: KV, SSS, poželjno: elektroni ka kar ca voza a, položen ADR, položen kod 95, Kategorija B, C i E, iskustvo 5g., engl. i njem. jezik. Osobni dolazak ili pismena zamolba na adresu Donje Ladanje, Ladanjskih rudara 76, Maruševec, e-mailom: stolnikd@gmail.com do 10.4.

DEŽURNE ORDINACIJE OP E MEDICINE Dom zdravlja akovec Matice Hrvatske bb - ordinacija dr. Poljski

Subota 14.3.2015. od 15-20 sa Nedjelja 15.3.2015. od 8-20 sa

dr. Margerita Berkopi ms. Vlatka Kavran

FRANJO ŠVENDA 09.03.2005. 09.03.2015.

Hvala svima koji te se sjete Supruga Magda i sin Nikola s obitelji

IN MEMORIAM poginulom hrvatskom branitelju

ŽELJKU NOVAKU 13.3.1993. - 13.3.2015.

Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Me imurske županije

IZ MATI NOG UREDA RO ENI NOA PAST, sin Ines i Saše; STELLA IGNAC, k i Samante i Samira; MATIJA SRPAK, sin Renate i Marija; IVA HOZJAK, k i Ivane i Davora; SIMON KRALJ, sin Sandre i Denisa; ANDRIJA NAGLI , sin Valen ne i Josipa; ALEKSANDAR KALANJOŠ, sin Milene i Radovana; LINDA SMRTI , k i Vladimire i Danijela; SIMON KOPASI , sin Mar ne i Marka; PAVLA GRABANT, k i Amalije i Maria; NARIN MURŠI , sin Sanele i Senada; TIA MU I , k i Maje i Velimira; STJEPAN DOJ I , sin Marine i Vlade; DORIAN VUGRIN I , sin Josipe i Bojana; LEA SOBO AN, k i Sanje i Nikole; DORIAN HALI , sin Barbare i Filipa; KEMAL ORŠUŠ, sin Milice i Vida; VILIM ŠUME KI, sin Filipe i Danijela; LUKAS RADIKOVI , sin Vanje i Maria; MIHAEL IGNAC, sin Lidije i Stjepana ( akovec)

VJEN ANI Maja Mošmondor i Rajko Koruni , Andreja Zadravec i Dejan Novak ( akovec); Nevenka Deutsch i Dan o Šarkezi (M. Središ e)

UMRLI Ma ja Kuzmi r. 1953., Josip Bajkovec r. 1951., Maximilian Ludwig Karlste[er r. 1949., Katarina Brekalo r. Tratnjak r. 1953., Mirjana Švenda r. Kalamari r. 1947., Bara Ivan ok r. Mikec r. 1926., Eva Milosavljevi r. Tu i r. 1945., Franciska Hozjan r. eh r. 1935., Marija Salaj r. Kolari r. 1927., Josip alopa r. 1960., Nenad Podgorelec r. 1986., Ivan Novak r. 1955., Stjepan Pani r. 1954., Ivan Blazinari r. 1938., Josip Žnidari , ro . 1943., Stjepan Korunek r. 1943., Josip Šnajcer r. 1951., Rozina Kova i r. 1930., Stanislav Vugrinec r. 1951., Terezija Mikulan r. Kolari r. 1936., Mirko Srša r. 1936. ( akovec); Kata Dolenec r. Kr mar r. 1928.

(Kotoriba); Melko Bukal r. 1940., Stjepan Kolar r. 1932., Kris na Šipuš r. Habijan r. 1919. (M. Subo ca); Margareta Kostanjevi r. Šantl r.

1922., Marija Vran i r. 1953., Marija Ma ari r. Sabol ec r. 1939. (M. Središ e); Jelena Okreša r. Tomaši r. 1919., Katarina Ciglar r. Domjani r. 1924., Barbara Cundekovi r. Ileni r. 1923., Branko Herceg r. 1959., Katarina Hertari r. Vlah r. 1924. (Prelog)

DEŽURNI PEDIJATAR Petak 13.3.2015. od 13:00-20:30 20:30 Subota 14.3.2015. od 08:00-15:30 0-15:30 (primanje pacijenata do 14:30) 4:30)

Pedijatrijska a ordinacija Doma zdravlja akovec kovec

SIGURNA KUĆA, Dom za žrtve obiteljskog nasilja Čakovec e-mail: sigurna1kuca@gmail.com

tel: 099/8357-335 p.p. 160, 40000 Čakovec

52

Oglasnik

MOTORNA VOZILA PRODAJE SE KAMION marke „IVECO“ sa ceradom, u odli nom stanju, malo vožen, nosivosti 5 tona, sa utovarno-istovarnom rampom, registracija vrijedi do lipnja 2015. Cijena vrlo povoljna. Informacije na telefon: 098 268 984

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 600

PRODAJEM SADNICE paulovnije, brzorastu e drvo. info: 040/673-028 ili 091/8940720 PRODAJE SE PREŠA za grož e kapaciteta 150 lit., tel.

098/461-120 PRODAJE SE VINO (rizling, šipon) - vinogorje Sv. Urban.

Info: 098/942-7151

PRODAJEM AUDI A4 S4 1.8 20V 1995.g., atestiran plin, napravljen veliki servis, cijena 2.500 eur. mob. 098/9205620

PRODAJU SE tri preše za grož e i autoprikolica. Više informacija na 333-059.

PRODAJU SE GUME s felgama 195 R14 CMS Tubeles Kon nental (2 kom), pogodno za malu prikolicu. tel.: 099/808-7586

PRODAJEM TRAKTOR IMT 539 1986.g., atomizer od 250lit. i mehani ki vili ar s kardanom, povoljno, tel.

040/543-614

PRODA JE SE POVOL JNO osobni auto Mercedes 200 D-123 1979.g., nije registriran, i terenski auto Mercedes kombi zatvoreni typ: 208/308 povišeni, dizel, 1991.g., nije registriran, Tel: 099 505 1351

PRODAJE SE STABLO divlje trešnje duž. 5m i promjera 40cm, te se prodaje grah puter. Info na tel. 098/926-2160

PRODAJE SE VW POLO 1.4 TDI dizel 2004.g., reg. do 11/2015., 175tkm, 55 kW, mehani ki mjenja , 2.vl., serv. knj., garažiran, centr. zaklj., boja crna. info: 099/808-7586 MERCEDES A-KLASA 2001.g., reg. do 3/2016.g., metalik boja, webasto grijanje, orig. kuka, nove gume i novi amortizeri - HITNO, info: 091/970-1929 PRODA JEM SUZUKI Alto 2010.g., reg. do 29.4.2015., 50 KW, 996cm3, 80tkm, klima, sive boje, 4vr., radio cd, servo, alu felge, cijena 5.000 eur. mob. 098/9422821 FORD FIESTA 1.3 qair 1996.g., reg. do 20.2.2016., garažiran, info na tel. 333-196 PRODAJEM HONDU CIVIC 1.4i 1995.g., servo, zra ni, orig. 180tkm, vlasnica 13g., mob. 091/505-7306 POLJOPRIVREDA

PRODAJU SE SADNICE hrasta, graba, bukve, jasena, javora, kestena, agacije za pošumljavanje i lingstrum za živicu. Nazvati na broj: 099/683-9984 ili 099/8087586 PRODAJEM STARA DRVENA KORITA raznih veli ina, drveno rudo za kola, jaram, stari plug, ornice i novi štednjak na kruta goriva. Tel. 098/9707703 PRODAJEM SADNICE joste i krupnog ribiza po 12 kn. Šaljem poštom. Zagreb, 098908-4675.

PRODAJEM DVA TRUPCA ORAHA, tel. 858-424

PRODAJEM SADNICE - boži na drvca (boreke) vis. 4050cm, po cijeni 3kn/kom, te kupujem stariji traktor do 35KS. info: 098/190-3753 KUPUJE SE 2-redna sija ica za kukuruz (ispravna), te se prodaju guš ja i pure a jaja za inkubator te više mladih vijetnamskih svinja. tel.

095/842-5736 PRODAJEM METALNU CISTERNU za lož ulje od 2000 lit., te niski grah trešnjevac. info: 098/905-1062 PRODAJE SE SIJENO U BALAMA, mob. 095/6633-069 PRODAJE SE DOMA I SUHI O IŠ ENI GRAH trešnjevac.

Cijena 17 kn/kg. Nazva na broj telefona: 042/819-020 PRODAJEM vrtne kosilice i trimer MTD,mob 098 164 3871 PRODAJEM SADNICE MALINA, info: 099/47-000-70 USLUGE

d.o.o.

izvodi građevinske radove, novogradnje, adaptacije, krovopokrivačke radove i uređenje potkrovlja gips pločama, iskopi i postava tlakovca.

Mob: 091/2861-336 www.graditeljstvo-kocijan.hr

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme sep kih jama. Stru no i povoljno.

“Tino”, 098/931-7570 TR A ŽIM POZ A JMICU od 1.000 kn uz rok vra anja 2mj., kamata po dogovoru.

Ovjera kod javnog bilježnika. mob. 092/173-6114

POSAO

TRAŽIM POSAO davanja instrukcija iz RA UNOVODSTVA za srednje škole. Tel. 091/528-66-69 SOBOSLIKAR-FASADER traži posao. Javi se na mob. 097 6411 962 TRAŽIM POSAO izrade stolova i elemenata namještaja po mjeri za stambene prostore. Mob. 099/64111-90 RIJE ANIN (49) SSS, traži posao na seosko-turisti kom doma instvu, gospodarstvu, na podru ju cijele Hrvatske. E-mail: cercolavoro@net.hr TRAŽIM POSAO davanja instrukcija iz MATEMATIKE. Tel. 098 546 069 TRAŽIM POSAO FREZANJA vrtova u doma instvu, rušenje drve a i ostalo po potrebi. mob. 095/8500-849 KREDITI

KREDITI-POZAJMICE! BEZ HROK-a, na ostatak pla e, male mirovine, zatvaranje ovrha. Expres realizacija! tel: 092/285-5079 NEKRETNINE – PRODAJA

SMS NEKRETNINE Agencija za promet nekretninama akovec, R. Boškovi a 21 tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr

PRODA JE SE MODERNO DIZAJNIRAN I NAMJEŠTEN MALI STAN u novogradnji (42,5 m2) u mirnom dijelu PrelogJug, prizemlje u stambenoj zgradi. Sastoji se od: hodnika s garderobnim ormari em, kupaonice (kada), kuhinje s blagovaonom, te otokom/ šankom s barskim stolicama, dnevnog boravka i ugradbenog regala: prostor za ra unalo i tv, garderobni dio (ormari i ladice) i spava i dio - bra ni krevet. Gratis parkirno mjesto i zajedni ko spremište svih stanara. EC/B. Info: 091561-57-93.

AKOVEC - STAN u strogom centru za adaptaciju od 60 m2 prodajem povoljno. Tel: 099 505 1351 UMAG 2-sobni stan 44m2 i 35m2 zemljišta, ogra eno dvorište, blizina mora i centra, mirni dio grada, svi papiri, 1/1 vl., namješten i odmah useljiv. Info na tel: 098-1946733.

13. ožujka 2015.

PRODAJEM gra . parcelu za izgradnju ku e kod bolnice-novootvorena ulica i industrijsku parcelu u Putjanama uz zaobilaznicu. tel: 091 2424-143

PRODAJE SE 2-SOBNI STAN od 46,08m2 u centru k, Strossmayerova 7a, EC/D, cijena 39.168 eur. Upita na tel: 095/902-5646

PRODAJEMO POVOLJNO stariju ku u s gosp. zgradama u centru Ma kovca, J.B. Jela i a 141, EC/G. info na tel. 341235 ili 343-582

PRODAJE SE FRIZERSKI SALON, novi, namješten, K, Lj. Gaja (kod Lova kih dvora i HEP-a), info: 098/241-559

PRODA JE SE DVOSOBAN STAN u strogom centru akovca, EC/C. info na mob: 091/559-8656

PRODAJE SE prekrasna novija ku a prizemnica u Dragoslavcu, s malim vinogradom i vo njakom, vel. 7x8m, povr.

600 hv, ure ena kuhinja s blagovaonom, spava a soba, ure eni podovi, fasada, termo prozori s grinjama.

Potrebno uredi kupaonicu i wc. Priklju ci: struja i gradski vodovod, grijanje na kalijevu pe (mog. priklju ka na plin), garaža, EC napravljen, vl. 1/1.

Cijena 37.000 EUR. Kontakt: 099/67-14-888

PRODAJE SE KU A od 110 m2 u Gori anu, oku nica od 400 hv, sa svim priklju cima, odmah useljiva, cijena 30.000 eur-a. Cijena nije ksna. Zva na broj 091/507–6518.

UMAG 2-SOBNI STAN 44m2 i 35m2 dvorišta u zgradi,mirni dio blizu mora i centra, prodajem. Upita na mob: 098194-67-33

TRAŽI SE U NAJAM OBITELJSKA KU A s gosp. zgradama u Gornjem Me imurju. Tel: 822362, 099-5166-780

PRODAJU SE NEKRETNINE upisane u zk.ul. 2432 kat. op ina Strahoninec-Poleve br. 1978/4 ku a, dvor i 5 gosp. zgrada, oranica Poleve od 892 hv. Info na tel.

098/500-591

PRODAJEM U AKOVCU atraktivno gradilište novootvorena ulica 900 m2 i gradilište u Šenkovcu, ulica A. Šenoa 41 od 1100 m2, Tel: 099 505 1351

PRODAJEM DVOSOBNI STAN od 55 m2 u akovcu, Vukovarska ulica, prizemno. Tel. 091/5016-685 PRODAJE SE KU A katnica u Trnovcu, dvorište, vo njak, šuma, EC/D, mob. 098/9422821

PRODAJE SE POLOVINA dvojne ku e od 140m2 u najstrožem centru k, L. Ruži ke 28, s garažom i oku nicom, EC/D, može i zamjena za 2-sobni stan uz nadoplatu ili gradilište. tel. 390-341 IZNAJMLJIVANJE

IZNAJMLJUJEM 3-sobni stan na Jugu k, sve namješteno. info: 091/723-7999 IZNAJMLJUJE SE POSL. PROSTOR od 30m2 u centru M. Središ a i vinograd sa 400 trseva u D. Zebancu (Flacov breg), tel. 543-882

PRODAJEM KU U za odmor u Lopa ncu na dobroj lokaciji, mob. 098/9667-366

IZNAJML JUJE SE polunamješten 1-sobni stan u akovcu na duže vrijeme, info: 099/1990-906

PRODAJE SE VE E IMANJE sa šumom u Prekopi, imanje je 23000 m2 u jednom komadu a šume -1400 hv, nalazi se pored gl. ceste i mog. ga je podijeli u više gra . parcela.

Svi papiri riješeni. info: 099 752 8800

KUPUJEM POSLOVNI PROSTOR (uli ni lokal) od cca 50m2 u centru akovca, ponude na mob. 098/749-131

IZNAJMLJUJE SE u akovcu, na duže vrijeme, nenamješteni stan i garsonijera. tel.

384-515 ili 098/545-526

MIJENJAM KU U u M. Središ u za manju ku u ili vikendicu sa strujom i vodom. mob.

098/917-6477

PRODAJE SE KU A u Murskom Središ u, useljiva, sa velikim dvorištem... info na mob: 098/98-24-245

PRODAJEM 4-SOBNI STAN s garažom, etaža, novo, urbana vila, visoki rohbau, EC/B, Mihovljan ispod Šafrana, kredit. info: 098/241-559

IZNAJMLJUJE SE namješten 3-sobni stan od 110m2, u centru k, odvojen ulaz i sva brojila. Zva poslije 16 sa na mob. 099/572-6800

PRODAJE SE GRAXEVINSKO ZEMLJIŠTE od 771m2, u Mihovljanu, za 19.000 EUR-a. info: 098/331-535 PRODAJEM KU U u akovcu na Jugu, 150m2, blizina škole, EC/D. Upitati na mob.

098/242-438 PRODAJE SE GRAXEVINSKO ZEMLJIŠTE od 771 m2, u Mihovljanu, na Zviru, za 19.000 EUR-a. mob. 098/331-535.

PRODAJEM dvosobni stan od 60m2 akovec Jug Travnik, centralno etažno, klima, posebna prostorija – šupa. Upitati na tel.

099/747-7988 PRODAJEM starinski vo njak od 1300 hv i jedan od 400 hv, u Dragoslavcu, mogu a gradnja, asfalt do parcele, info: 098/185-2534

IZNAJMLJUJEM dvosobni namješteni 60 m2 namješteni stan u zgradi akovec Jug Travnik na duže vrijeme, centralno etažno, klima. Upita na tel. 098/426-707 IZNAJMLJUJEM 1-sobni stan u Istarskoj, akovec, info: 099/325-4267 IZNA JML JUJEMO novo namješteni 3-sobni stan u Ma kovcu, ulaz i sva brojila zasebno, parking, sjenica, travnjak. mob. 098/600-100 ili 098/553-200

13. ožujka 2015.

IZNAJMLJUJEM KU U u Savskoj Vesi ili prodajem, 1/1 (bez tereta), struja, voda, plin, kanalizacija, 2km od K. info: 098/553-270 IZNAJMLJUJE SE TROSOBNI STAN u centru akovca, sva brojila i ulaz odvojeni, nova kvalitetna PVC stolarija, malo dvorište. mob. 095 808 6050 IZNAJMLJUJEMO NAMJEŠTENE SOBE-krevete Šenkovcu samcima (radnici, sportaši, posl. ljudi i sl.), na duži ili kra i rok (no enje), mog. smještaja do 8 osoba! Blizina grada i svih sadržaja (du an, apoteka, doktor, ca~e bar i dr.) Duži najam i grupe uz popust! Tel: 095 521 39 24 ZASADBREG: unajmljuje se ili prodaje zemlja od 700 hv i iznajmljuje se ku a. tel. 363582 IZNAJMLJUJEM POSL. PROSTOR od 20m2 u centru k, tel. 310-519 ŽIVOTINJE

,

,

PRODAJU SE PAPIGE TIGRICE i ŠLJIVOGLAVE ALEKSANDRE, odli ne za ku ne ljubimce. Tel: 829 -230, 098/944-3339 PRODAJEM DIVLJE PATKE I GOLUBOVE raznih vrsta. tel: 821-362, mob: 098 1849 728 PRODAJEM CD-literaturu o uzgoju divljih ze eva (150 kn). Šaljem poštom. Zagreb, 098-908-4675.

POVOLJNO SE PRODAJU KUNI I SVIH UZRASTA, može i pripuštene ženke. mob. 099 6880 453 PRODAJEM GOLUBOVE engl. gušan, kanarince i akvarije za ribice, tel. 310-519

Oglasnik 53

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 600

PRODA JEM AMERI KOG STAFORD terijera star 8mj., cijepljen pro v parazita, ipiran i socijaliziran, povoljno. info: 091/8801-255 RAZNO PRODAJEM novu mušku odje u: zimsku jaknu Century vel.

XXL i Adidas jaknu vel. L/XL, te muške traperice Levis vel. 31 (plave) i vel 32 i 34 (crne). Mob 099/64-111-90 PRODAJEM GROBNICU broj 0119310010 na gradskom groblju u akovcu, polje 19, red 31, broj groba 0010. mob 091 1211 509 PRODAJE SE SMEXA KUTNA GARNITURA za dnevni boravak, max o uvana, bez mrlja i ošte enja, dim. 270x210 cm, 750 kn (cijena nije ksna, mogu dogovor), na njuškalu šifra oglasa: 13398181. Ostale info na: 091/761-3467 PRODAJEM NOVI MUŠKI BICIKL orig. Rog, te ženski bicikl sa 5 brzina, ra unalo AMD 1.90GHz, 1.50 Gb ram, 120 Gb disk, Win7 i Sony playsta on 2.

Mogu a zamjena za sintesajzer ili laptop. Tel. 098/539-169

PRODAJEMO pe za centr. grijanje Centrometal 35KW (ulje/ plin) + 2 rezervoara na lož ulje; transport trake šir. 30cm (razli ite dužine); novi crni kancelarijski stol. Tel. 858-424 PRODAJEM dje ja kolica duboka, sivo-crne boje, kvalitetna (700 kn) i autosjedalica za ve e dijete, od 4g nadalje (80 kn).

Tel. 098/390-692

PRODAJEM SPECIJALNU CERADU protiv tu e za automobil, univerzalna, malo korištena, cijena 800 kn, info: 098/390-692

Afrodita - stara godinu i pol, cjepljena, sterilizirana, zdrava. Karakterno je pi na za ma ku.

Pepita - stara oko 8 mjeseci, cjepljena, o iš ena od nametnika i kastrirana.

Traži dom!

PRODAJE SE velika kutna garnitura, o uvana te ku ica dje ji tobogan i ljulja ka, upita na tel. 853-845 ili 091/527-3932 PRODAJE SE JEDNO GROBNO MJESTO na groblju u akovcu, tel. 040/390-574 PRODAJEM škrinju i mali frižider, dva ormari a za cipele, kuhinju, velike uredske stolove i više komada ormara, mob.

091/572-4557

PRODAJEM ZRA NU PUŠKU “Anschic” s op kim nišanom (snajper) za 1.500 kn. Ne treba dozvola. Zagreb, 098-9084675.

PRODAJEM RA UNALO Intel Pen um 3 ghz, 1gb ram, Hdd 120gb (190kn) i Mini linija Philips 2x10W. Upita na tel.

097/782-1438.

PRODAJEM ŠTEDNJAK Senko, dva kau a, dvije fotelje, šiva u mašinu Bagat, stupnu bušilicu i poklanjam vinske drvene ba ve. mob. 091/188-9720

PRODAJU SE MOBITELI malo korišteni: IPhone4, Samsung Galaxy mini, Sony Experia M, Tel: 822-362, 099-5166-780

PRODAJEM madrac Hespo dim. 200x160cm (150 kn), te više komada prozora s drvenim šalaporkama (100kn/ kom). mob. 091/396-2700

PRODAJE SE spava a soba, cafe aparat Senseo (290kn), kosilica i skuter Peugeot 2008.g.

Info na tel. 091/970-1929

akovec, Otona Župan i a 24 kontakt osoba Barbara Jagec, mob: 095 614 5976 udrugasklonistedobrote@gmail.com Ra un za uplatu donacija: HR0424020061100648383

PRODAJE SE plinska pe Lampard (nova), plinski proto ni bojler Unical 28 KW, drvena kola (koleslin) i orig. pocin ani kavezi za ze eve, sve povoljno. tel. 098/190-4969

PRODAJEM GROBNO MJESTO u mjestu Držimurec-Strelec s nadgrobnom plo om, spomenikom, vazom i vje nim svijetlom - za 500 eur. mob.

098/9029-576

PRODAJE SE vino bijelo kvalitetno, rajnski rizling, muškat žu , vrlo povoljno; sef visoke sigurnos , šifra klju , cijena po dogovoru, info: Tel. 098/632494

Udruga “Sklonište dobrote”

PRODAJEM vešmašinu”Gorenje” (700kn), kuhinjske stolice, kao nove (4kom/600kn), stolic(350kn). stol pisa i (400kn), plo a el. ugradbenog štednjaka-ros rei (200kn), bicikl za djevoj ice srednjeg uzrasta (450kn). Tel: 095 521 39 24 PRODAJE SE ba va od 150 lit. i plinska pe , tel. 363-582 PRODAJEM KOTAO za rakiju od 100 lit. s ba vom za hla enje, dvije rabljene gume Fulda 195/65/15 pogodne za prikolicu (150kn), mob. 099/198-5959 Me imurske novine ne odgovaraju za sadržaj objavljenih oglasa i propagandnih poruka.

TEREZA-49

18+

Vesela, raskošna, ali usamljena! Tražim vezu.

UPOZNAJMO SE! 0-24

064/56-56-57 3,49/4,78 kn/min.

RTL teletekst – str. 816

Bogda d.o.o., 9. svibnja 14, Samobor, oib 07786816460, t: 01/3639561

Xena - stara oko godinu i pil, sterilizirana, zdrava, umiljata i zaigrana, pomalo plaha prema nepozna ma. Traži dom!

Alex - mladi ma or, kastriran, cjepljen, o iš en od nametnika i zdrav.Izrazito divnog karakteta, mazan, umiljat, nenametljiv. Jako dobar, miran i nezahtjevan.

Traži dom!

Sklonište za životinje “Prijatelji” Čakovec telefon: 091-8988-004 Radno vrijeme od 8 do 18 sati, subotom i nedjeljom od 9 do 17 sati Radno vrijeme za posjetitelje od 13 do 15 sati radnim danom ili prema dogovoru, vikendom također prema dogovoru Račun za uplatu donacija: HR3323400091116025375

Jerry je predivno muško štene staro oko 3 mjeseca u potrazi za toplim domom. Udomljava se kao ku ni ljubimac te razna dvorištarenja, lanac, boks, uvanje skladišta i sl. ne dolazi u obzir. Cijepljen je i ipiran.

Kontakt: 091-8988-004.

Garica je malena draga terijerka pokupljena s ulice u stanju silnog straha. No, nakon nekoliko dana druženja s nama opet je vesela, umiljata, dobro udna kujica koja bi bila idealna za starije ljude.

Kontakt: 091-8988-004.

Queen je kujica velikog rasta, dobre naravi, željna velikog dvorišta i ljudi koji e ima dovoljno vremena za bavi se njome i vodi ju u šetnje. Kontakt: 091-8988004.

Curly je malena draga kujica, srednjeg rasta, crne boje koja ju smješta me u teško udomljive pse. Ajdmo zato promijeni tu predrasudu i prona i joj dom brzo. Kontakt: 098-241-060.

OBAVIJEST ITATELJIMA

Cloey - mlada ženkica od 8 mjeseci, sterilizirana, cjepljena, zdrava i umiljata! Prili no vesela i zaigrana. Traži dom!

Male oglase možete predati u Kotoribi i Murskom Središ u Kako bi što lakše predali svoj mali oglas i izbjegli trošak putovanja u akovec, omogu ili smo Vam prijem malih oglasa u mjestu Mursko Središ e i Kotoriba. Od danas možete ostaviti svoj mali oglas na besplatnom kuponu u: Foto studio Siniša (Mursko Središ e), Caffe bar GANI (Kotoriba) Rock caffe (Kotoriba) Caffe bar DONJI (Kotoriba) NAPOMENA: Kupon mora biti iz zadnjih izdanih novina, a da bi oglas bio objavljen u petak, mora biti predan do utorka pred izlazak novog broja.

NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se DO SRIJEDE U 13 SATI Kupone šaljite na novu adresu K. Tomislava 2, 40 000 akovec

1017

54

Savjeti

PEDIJATAR SAVJETUJE PIŠE: IGOR ŠEGOVI , dr. med., specijalist pedijatrije u ŽB-u akovec

PSIHOLOGIJSKI CENTAR

Zavod za javno zdravstvo Me imurske županije Djelatnost za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolni ko lije enje ovisnosti

mr. Jelena Klinčević, spec. klinički psiholog

psihodijagnostika t t t savjetovanje t t t psihoterapija t t t edukacija t t t istraživanje Matice hrvatske bb, 40000 Čakovec, tel: 040 312-330

I. G. Kova i 1E akovec 099 222 1 888

Piše mr. Jelena Klin evi , spec. klini ki psiholog

Piše Jelena Wranna Kova , prof. soc. pedagoginja

PSIHOLOŠKE RADIONICE ZA DJECU I ODRASLE TE AJ KVALITETNOG RODITELJSTVA

Probiotici Pojam crijevna lora odnosi se na skupinu živih mikroorganizama u probavnoj cijevi doma ina. Ljudsko je crijevo prirodno stanište za brojne, razli ite vrste mikroorganizama, ve inom bakterija, koje su se prilagodile životu na crijevnoj površini ili u lumenu crijeva. Uloga crijevne lore je sinteza vitamina, stvaranje kratkolan anih masnih kiselina, stimulacija epitelne proliferacije, angiogeneze i obnavljanja epitela, citoprotektivni u inak, stimulacija razvoja imunološkog sustava, regulacija priro ene imunosti, regulacija ste ene imunosti te kompetitivni u inak za patogene. Fetus u maternici pliva i pije sterilnu plodovu vodu. Nakon poroda, izloženost porodnom kanalu, fekalni sadržaj, koža i medicinsko osoblje, odre uju prvu crijevnu loru. Pojam probiotik dolazi od gr kih rije i pro+bios što zna i “za život” i smatra se da ga je prvi put upotrijebio Kollath 1953. godine kada je opisivao organske i anorganske dodatke hrani koji su potrebni za o uvanje zdravlja bolesnika koji boluju od malnutricije. Prema de iniciji FAO/WHO su probiotici „živi mikroorganizmi koji, ako se konzumiraju u odgovaraju oj dozi kao dodatak hrani, imaju pozitivan u inak na zdravlje doma ina“.

Naj eš e upotrebljavani probiotici su bakterije koje proizvode mlije nu kiselinu (LAB), a pretežito su iz roda Lactobacillus ili Bi idobacterium. Me utim i ostale ne-LAB bakterije (naj eš e iz roda Escherichia, Enterococcus i Bacillus), kao i nepatogene gljive, imaju probioti ka svojstva. U inak probiotika ne ovisi samo o njegovoj vrsti ve

13. ožujka 2015.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Odgovornost roditelja prema djeci i o upotrebljavanoj dozi. Pripravak probiotika mora sadržavati odre eni minimum kolonija po dozi (number of colony-forming units (CFU)) da postigne u inak.

Smatra se da pozitivni u inak probiotika nije mogu bez dnevnog unosa od 106 do 1010 CFU. Za terapijski u inak nužne su više doze probiotika, 109 do 1010 CFU, dok se u preventivne svrhe upotrebljavaju doze od 106 do 109 CFU. Dokazan je direktni antimikrobni u inak probiotika, poboljšanje funkcije crijevne barijere i imunomodulacijska aktivnost preko u inka i na ste enu i na priro enu imunost.

U inak probiotika je višestruk i karakterizira ga djelovanje na više razina, a uklju uje: 1) blokiranje djelovanja patogenih bakterija, 2) regulaciju imunološkog odgovora crijevne sluznice, 3) regulaciju funkcije crijevnog epitela. Probiotike treba primijeniti u djece mla e predškolske dobi, kod djece s recidiviraju im respiratornim i/ili gastrointestinalnim infekcijama, te kada to nalaže epidemiološka situacija u vrti u (ve i broj zaražene djece, lakša mogu nost širenja infekcije). Na tržištu postoji itav niz probiotika koji dolaze sami ili su neki u kombinaciji s vitaminom D.

t SVǏOB NBTBäB t DFOUSJSBOKF LSBMKFäOJDF ,*3013",5*," )37"54,*. /"Ǝ*/0.

t CJPUFSBQFVUTLB QPNBHBMB #*0&/&3(*+"

t NJHSFOF t DJSLVMBDJKF t [BLPǏFOKB t TLPMJP[F t TQPOEJMP[B t MVNCBMOF J PTUBMF UFHPCF Podružnica br.1 – "Aton" d.o.o. NACIONALNI GIMNASTIČKI CENTAR J. Marčeca bb, Nedelišće, tel. 040/373-449, mob. 098/242-162

Sje ate se da sam prošli put sugerirala sliku žednoga u pustinji koji svoju fatamorganu doživljava kao spas, uspore uju i je sa idejom frustriranog i tjeskobnog ovjeka koji bi u ulozi roditelja zahvaljuju i svojoj divnoj djeci našao uto ište od svega lošega... a tamo uto išta nema... Odgoj djece samo se na trenutke pokazuje kao jednostavan i o aravaju i posao, ve ini odraslih je vrlo naporno i jedva se uspijevaju raspostrijeti po svim ulogama i obavezama koje imaju u svom životu. Pošto im se ini prili no razumna ideja da su kao roditelji dužni svoju djecu navesti da se ponašaju na pravilan na in, da imaju ispravne životne vrijednosti, navike, stavove i da se dobro osje aju, roditelji se mahom bace na posao da sve gore navedeno i postignu. I ja sam prošli put ponavljala kako su roditelji odgovorni, sje ate se. Da, ali roditelji su odgovorni za sebe, a ne za djecu. Gore postavljeni cilj trebaju posti i djeca, a ne roditelji.

Kako to mislim? Pa ne žive roditelji živote svoje djece da bi oni sami trebali odgovarati za probleme koji nastaju u tim životima.

Djeca su samo na samom po etku života posve ovisna o odraslima, ali vrlo brzo pokazuju interes za okolinu i postupno stje u kompetencije potrebne za život. Roditelji imaju odgovornost prema djeci u smislu putokaza, primjera

i smirenih pouzdanih autoriteta koji mogu pomo i ako je to potrebno. Roditelji nisu odgovorni za djecu u smislu odra ivanja stvari umjesto djece i spre avanja djece da pogriješe ili da osjete emocionalnu bol, ne trebaju ih štititi od života samog. Djeca ionako misle svojom glavom, biraju kako se osje aju i kako se ponašaju, a to se roditeljima uop e ne mora svi ati. Mi odrasli imamo dovoljno iskustva da esto unaprijed znamo što je dobro a što nije dobro, ali klinci ponekad idu glavom kroz zid. Vidim da vas zabrinjava smjer kojim sam krenula. Bojite se da u re i da ih trebate pustiti da pogriješe. Na greškama se u i, kaže stara mudrost, ali vi ne biste htjeli da to vrijedi za vašu djecu. Užasava vas mogu nost da pustite svoje dijete iako znate da je na krivom putu, a vi ste zaduženi za njegovu dobrobit. Razumijem vas i kao majka i kao psihologinja. U obje te uloge esto sam proživljavala duboku zabrinutost za dobrobit osobe koja me ne sluša, a ja joj nudim rješenje. Jedino što u toj situaciji mogu je da ostanem mirna i ozbiljna u nadi da e druga strana dobro promisliti o svojim potezima. Ako odlu i postupiti po svome preostaje mi da joj pomognem kod eventualnih loših posljedica. Užasnuti ste itaju i ovo? Možda još niste doživjeli da dijete stvarno postupa onako kako vi ne odobravate.

Naravno, vi mu možete zabraniti, možete ga kazniti, možete ga staviti u ku ni pritvor, stvari mogu ostati u vašim rukama. Prividno i privremeno. Kad tad e se dijete otrgnuti s lanca, a tad bi zbilja moglo biti opasno....

Savjetovalište za alkoholom uzrokovane probleme i alkoholizam Utorak: 15.00 - 18.00 • Srijeda: 15.00 - 18.00 • etvrtak: 9.00 - 12.00

Jedan alkohol, dva spola Ponukani Danom žena, kao i estim raspravama o emancipaciji žena i ravnopravnosti spolova, nametnula se tema pijenja kod nježnijeg spola, ali ovoga puta više vezana uz pijenje kod mladih.

Da li su se djevojke i na tom polju izjedna ile s mladi ima? Prevladava mišljenje da de ki piju eš e i da mogu popiti više - radi li se o stereotipu ili o injenici?

Maloljetnici alkohol naj eš e konzumiraju u društvu svojih vršnjaka. Motivi su uglavnom zabava i želja za postizanjem dobrog raspoloženja. Vrlo esto se prvi put napiju iz znatiželje ili povodljivosti. No ipak, današnji mladi su dobro informirani o štetnosti alkohola, problemima koje nosi zlouporaba alkohola te o zakonskim zabranama dostupnosti alkohola ispod 18-te godine, no to ih naj eš e ne sprje ava da ga konzumiraju redovito, a nerijetko i prekomjerno.

Taj podatak, obzirom da živimo u društvu u kojem je svakodnevna konzumacija alkohola uobi ajena, ni ne udi.

Ako „tražimo“ razlike u pijenju mladi a i djevojaka, iz razgovora s mladima dolazi se do podataka da mladi i eš e piju pivo, dok se djevojke odlu uju za žestoka pi a pomiješana s vo nim sokovima. Kad razgovaramo o omjerima, djevojke piju podjednako esto koliko i mladi i.

Razlozi su tako er „univerzalni“, kako smo ranije naveli: želja za opuštanjem i želja za zabavom prednja e na ljestvici. Djevojke isto kao i njihovi muški vršnjaci, u tinej erskim godinama žele ispasti starije nego što jesu, pa posežu za pi em, a i za cigaretama.

Isto tako nedostatak hrabrosti i samopouzdanja „napumpavaju“ uz pomo alkohola. Alkohol „razveže jezik“, oslabljuje ko nice, umanjuje sram. Mladi imaju osje aj da se lakše odvaže na razgovor s nepoznatim ljudima, lakše izražavaju svoje emocije, lakše prevladavaju gubitke.

Sve je to naravno zamka i laž.

Nakon otrježnjenja, samopouzdanje se vra a u svoje uobi ajeno stanje, problemi ostaju isti, ako ne i ve i, osje aj srama je intenzivniji, a sve to još je i podebljano glavoboljom, mu ninom, „rupama“ u sje anju, te kajanjem zbog nepromišljenih postupaka.

Istraživanja su pokazala da se djevojke koje redovito piju eš e upuštaju u rizi ne i nezašti ene spolne odnose, što za sobom dakako povla i i neželjene, tinej erske trudno e. Iako je uvijek dvoje uklju eno u to pri u, „teže“ posljedice ipak budu po djevojku. Ona prolazi kroz trudno u, izi ki, psihi ki i emocionalno nespremna, a esto i bez adekvatne podrške obitelji, stigmatizirana od okoline.

Postoje i razlike u samom utjecaju alkohola na organizam djevojaka, odnosno mladi a.

Stru njaci tvrde da alkohol više šteti mozgu djevojaka, tj. da su djevojke osjetljivije na negativne u inke prekomjerne konzumacije alkohola. Zašto je tome tako?

Iako se to ni razlozi još istražuju, zna se da žene zbog speci i nog metabolizma „lošije“ podnose alkohol, te se alkoholizam kao bolest brže razvija. Popiju li muškarac i žena podjednake tjelesne težine istu koli inu alkohola, žena e, zbog manje koli ine vode u tijelu, vrlo vjerojatno imati ve u koncentraciju alkohola u krvi, jer se alkohol raspršuje u vodi. Žensko tijelo sporije razgra uje alkohol od tijela muškarca, te iako alkohol kod oba spola izaziva jednaka ošte enja, kod žena e ta ošte enja nastupiti ranije.

Posebice se to odnosi na pam enje i koncentraciju.

Odre ene razlike u pijenju, obzirom na pripadnost spolu postoje, i to u pogledu izioloških razlika, ali i u pogledu društvenih. Iako se djevojke podjednako rano „upoznaju“ s alkoholom kao i mladi i, mladi i ipak eš e od djevojaka piju uz odobrenje roditelja: na opijanje mladi a gleda se blaže, nego na opijanje djevojaka. Još uvijek je, bar u o ima dobrog djela odraslih, prihvatljivo vidjeti pijanog mladi a, jer to spada pod „uobi ajeno“ ponašanje tijekom njihovog odrastanja, dok se na pijanu djevojku gleda s ga enjem, te kao na osobu niskog morala.

Dvostruki kriteriji tog tipa zasigurno nisu ni korisni, ni moralni, posebice kad znamo koliko prekomjerno konzumiranje alkohola šteti mladom organizmu, bilo muškom ili ženskom.

Prema de iniciji, ravnopravnost spolova podrazumijeva jednaku prisutnost žena i muškaraca u svim podru jima javnog i privatnog života, jednaki status, jednake mogu nosti za ostvarivanje svih prava i jednaku korist od ostvarenih rezultata, no alkohol i njegova zloporaba, de initivno nisu podru je gdje bi trebalo inzistirati na ravnopravnosti.

To nije, prevencija zloporabe, te poimanje okoline da je alkohol potpuno prihvatljivo sredstvo za postizanje trenuta ne ugode i opuštanja, trebala bi biti univerzalna, ne glede na spol.

Prema de iniciji, ravnopravnost spolova podrazumijeva jednaku prisutnost žena i muškaraca u svim podru jima javnog i privatnog života, jednaki status, jednake mogu nosti za ostvarivanje svih prava. Na tom tragu, prevencija alkoholizma, stav društva prema pijenju, intervencije u svezi lije enja, netoleriranje zlouporabe alkohola, jednaki su bez obzira na spolu.

13. ožujka 2015.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Vremenska prognoza i razbibriga 55

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDE IH 7 DANA

„Kad e Kiša“. (Za detaljniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555-555. Cijena 3,49 KN/min. iz iksnih te 4,78 KN/min. iz mobilnih mreža. Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, info tel. 0800-1234. (prognoza izra ena 12.3.)

OD NEDJELJE TOPLIJE

VREMENSKA SLIKA: Kad se spomene mjesec ožujak, u meteorološkom kontekstu gotovo ga je nemogu e zamisliti bez njegovih znamenitih bura, u narodu poznatijih kao “mar ane bure”. Iako pu ki meteorolog isti e tri datuma u mjesecu kao vrijeme njihovog naju estalijeg pojavljivanja, pomnije klimatološke analize su pokazale da takva vjerovanja nisu znanstveno opravdana. U ponekom ožujku bure potpuno izostanu, u ponekom se jave više od tri puta. Ove godine prva mar ana bura dokazala se ve u prvom

tjednu ožujka. U srijedu je prvo zapuhala na sjevernom Jadranu, a od etvrtka i u cijeloj Dalmaciji. Radilo se o jednoj od najja ih bura dosadašnjeg tijeka godine. Uz obalu su izmjereni orkanski udari preko 220 km/h. Bilo je puno štete, a mnogi prometni pravci bili su dva do tri dana u prekidu. Vjetra je bilo i diljem unutrašnjosti, ali ipak uz sve više sunca ti-

jekom vikenda. Opširnije u nastavku.

VREMENSKA PROGNOZA: U petak dosta oblaka, ali ovdje kod nas ve inom suho.

Na istoku i u gorju obla no, a mogu a je povremeno i nekakva slaba kišica, u gorju slab snijeg. Bit e prohladno uz povremeno umjeren sjeverni i sjeverozapadni vjetar. Taj vjetar dodatno poja ava osje aj hladno e. Ina e, ožujak je

kod nas najvjetrovitiji mjesec u godini pa nas ne treba uditi da stalno nešto puše. Jutarnja temperatura bit e od 1 do 4, a najviše dnevne vrijednosti uglavnom od 6 do 8 Celzijevih stupnjeva.

Za vikend postupno ljepše. U subotu e još biti puno oblaka, ali e kiše biti vrlo malo ili ništa. Dakle, u nekim mjestima možda ve pro e i sasvim suho. Poslijepodne možda bude i malo sun anih razdoblja. Vjetar e malo oslabjeti, a temperatura zraka blago e porasti.

U nedjelju suho i djelomi no sun ano. Jutro e biti malo hladnije pa je mogu i slab mraz uz temperaturu zraka oko nule, ali danju e biti toplije pa e poslijepodne biti vrlo ugodno. Najviša dnevna temperatura mogla bi u nedjeljno popodne porasti na ugodnih 12 ili 13 Celzijevih stupnjeva. ini se da e nam sljede i tjedan biti vrlo ugodan. Na vrijeme bi trebala utjecati stabilna anticiklona što e nam jam iti suho i lijepo vrijeme.

Bit e dosta sunca, a temperatura zraka e polako rasti. Jedino e još jutra biti prohlad-

na pa je mogu a pojava slabog mraza. Najviša dnevna temperatura mogla bi porasti na ugodnih 15 Celzijevih stupnjeva. Biometeorološka situacija e biti povoljna pa emo se osje ati dobro uz primjerenu radnu koncentraciju i dobro raspoloženje. Pravo rano prolje e. Preporu amo da pratite i našu Facebook stranicu

METEOROLOŠKI KALENDAR 15. ožujka – prosje ni datum po etka vegetacijskog razdoblja u nizinama 16. ožujka 1962. god. bura i hladno a na otoku Rabu usmrtili oko 500 ovaca 17. ožujka – prosje ni nadnevak najkasnijeg nastanka leda na Dravi kod Osijeka

MOZGALICA

VICOTEKA - Dobar dan, ovdje razrednica vašeg sina. Znate, vaše dijete puno laže. - O ito, mi nemamo sina!

-----------------------------------------------------------Došao seljak na tržnicu da proda pijetla. Dolazi do njega prvi prolaznik i kaže: - Imate dobrog pijetla, svaka ast! Penje li se na kokoši?

- Nego što, i na kokoši, pa i na guske, patke, koze, a prije neki dan popeo se i na psa!

- Zašto ga onda prodajete?

- Pa, od ju er me malo udno gleda…

-----------------------------------------------------------Zašto mali crv pla e?

Mama mu je otišla na pecanje.

-----------------------------------------------------------Tr i Mujo po ulici sa škarama i sretne ga Haso, pa ga pita što se doga a, a on mu odgovara: - Žurim u bolnicu. Punici mi život visi o koncu!

-----------------------------------------------------------Pita profesor povijesti Ivicu: - Što je bilo nakon smrti Napoleona?

- Sprovod, profesore.

UO I PO ETKA NOVE SPIDVEJ SEZONE KOJA DONOSI NOVA UZBU ENJA

III. HNL ISTOK – PRVO GOSTOVANJE ME IMURJA DONIJELO VISOKU POBJEDU

KOŠARKAŠI ME IMURJA IZBORILI VAŽNU POBJEDU U A-2 LIGI SJEVER

Jurica Pavlic ne gubi nadu za ulazak u Grand Prix

Virovitica idealan protivnik da se u e u što bolju formu

Opet u borbi i za naslov prvaka lige i kvalifikacije

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Strahonin ari morajo na popravni Z

agrebe koga gradona elnika Milana Mil ija Bandi a so znova zaprli v rešt. Prvipot so ga v rešt otpeljali jedno nedelo v decembro lanjskoga leta, unda je on negdi zmogel, posodil si je kak i vsi politi ari, petnaest milijonov kuni kaj so ga pustili vum z bajbuka, ali so mo zabranili kaj bi delal svojega posla na šteri je zebrani.

Uskoki i Poskoki so mo vsaki den nahajali nove i nove grehe, štere je delal kak prvi ovek Zagreba. Morem vam re i da se je hajdi toga nabralo, ali Mil ija je to ne nikaj sekeralo jerbo je on senjal kak bode zafremal novo stranko i kak pe z svojom listom na izbore, šteri so pred nami ovo leto.

On je delal svoje, iškali svoje, uskoki svoje, a soci svoje. Tak so ga soci vrnuli nazaj na posel gradona elnika, a on je još niti ne ftegnul dojti do svoje fotelje, a kamoli do gracke kase, a ve so ga Uskoki znova v rešt zaprli jerbo se je ne tak ponašal kak je obe al dok je daval petnajst milijoni kuni i još so mo našli i nove grehe. Dugo je

Mil i bil prvi ovek belog Zagreb grada, cirka okoli dvanajst let i za te cajt je hajdi toga napravil, ali, kuliko ve ujemo, i hajdi toga je zahuzal, o em re i, zamra il.

Zagreb je veliki grad, skorom pol Lejpe naše, pak so tu i veliki penezi v pitanjo, tak da je, kuliko vidimo, Mil i ne mogel zdržati kaj nej bil porinul globleše svoje prste v lašico z pekmezom nek so mo to gracki ve niki zglasali.

Tak da ve beli Zagreb grad ima nazaj svojega zebranoga gradona elnika sam je on v Remetinco. Kuliko vidimo ve je ne Zagreb glavni grad Lejpe naše nek je to Remetinec. uda je oni šteri bi v Lepoj našoj jeli kruha brez motike.

Tak je došlo i na svetlo dneva to kak nešterni prodavlejo maslinovo olje kak nejbolše, a ono je to ne. Vsi znamo da je lanjsko leto bila suša i da so masline jako slabo rodile, a olja ga isto tuliko kak i vsako leto, ak ne i vej . Inšpektori so našli da je ve od pol olja hujše nek na viziperto piše, o em re i, da nam oljari ili pak trgovci prodavlejo vugurke pod brus. To nam je poznato da bi vsi šteli im vej zaslužiti, ali ne znati zakaj minister i ovi v Ministarstvo poljoprivrede skrivlejo

S

o

on bode za nekoga drukal unda se bode mam znalo da bode on drugi zgubil. Glasi se bodo i ve drugo davali tajno tak da vsaki svojega da komo o e, kak moški tak i žene. Ipak je osmoga marcijuša nekaj rešeno: esdepeovci ve nebodo mogli rušiti prora une, ve je loptica odletela na drugo strano mrežice tak da je na servi desna strana. se se meja kak na poslo, tak v politiki, a i v školaj. Najme kaj, negda so naši stareši hodali v škole z tablicaj i kamen ekaj, neso meli olovke i teke, a ve naša deca ili pak vnuki hodajo z tabletima i pak ne nucajo teke i olovke. Dok so v rokaj ili pak pod pazduhom bile tablice vse ostalo je moralo biti v glavi, a denes so tableti tak spametni kaj se glave ve ne nucajo. Jako sam najgerek kam bode to vse došlo, pak vsi se bodemo sam prek tableti, o em re i, interneta spominali. Ne znati kak se bodo itak deca delala?

Je li tam bode vse po staromo ili bode i tu nekaj novoga zmišleno. Znate kaj me gvinta, kaj se bode ipak pripetilo ak bodo žene dobavlale deco brez nas moški? Ak bode do toga došlo unda bodemo mi moški na ovo-

V

Županijska bolnica akovec najbolja u Hrvatskoj?

Zvonimir Zajec, akovec - Za mene je naša akove ka Bolnica jako dobra. Imam jako pozitivna iskustva i s lije nicima i osobljem. Imao sam na licu neke tumore, kao po etak raka, i to sam uspješno u našoj Bolnici, fala Bogu, riješio. Ne znam kako je u drugim bolnicama, ali mi ovdje u akovcu možemo doista biti prezadovoljni.

mo sveto kak trinajsto prase, višak od šteroga glava boli! obravska op ina, o em re i, na elnik dobravske op ine o e zaposliti jedno Matejo kaj mo bode delala vse one posle štere ve niš i ne dela.

Brz as si je gruntal, ak more naš župan meti Matejo kaj mo dela vse kaj treba, more si i on jedno takšo na posel zeti. Dosti dugo si je zbiral i ve jo je našel.

Kak je to lepo dok ovek, i k tomo na elnik, ima sre o i najde takšega težaka kakši mo treba. Morem vam re i da so ne vsi takše sre e. Nekaj sam mel za uti da mo Dobrov ani bajajo kak si na posel jemle pajdašovo k er, pak ne bo valjda zaposlil k er od onih šteri ga ne trpijo.

Roka je navek roka hmivala. A kaj vam nek re em, pak i ja bi isto pajdaša ili pak pajdašico zel na posel. nate kaj, tu vam ja nekaj ne razmem i basta! Nebrem razmeti zakaj se županija, gradi i op ine svadijo okoli Me imorski vodi? Ak vsaki grad i op ina ima svojega vodovoda, a ima jerbo vsima te e voda z pipe kuliko jo god malo otškrhnejo, gde je unda županijski vodovod? A mortik župan ima

D

Z

praf, celo Me imorje je nejpredi županija i vsa voda te e po županiskom hataro, a unda ide v gracki ili pak op inski vodovod, tak da mora župan meti svojega nadzornika tam kaj se bode boril za županisko zemlo i županisko vodo, kaj se nebo rovalo po zemli brez reda i kaj se nebo me imorska, o em re i, županiska voda rezlevala. Verjem da sam jim pomogel tak da se bodo akoski gradona elnik i župan uda leži dospomenuli. a vsa zvona se je minister Hajdaš - Don i falil dok je otpiral posla kaj se po ne delati most kopno - iovo. Vsi smo bili veseli kaj bode i ova Vlada, štera ve ide svojemo krajo, o em re i, ve se za jo dela mesta v ropotatnici povjesti, ali je to naše veselje jako kratko trajalo. im je dišla televiziji z gradiliš a odišli so i težaki i bageri. Bil sam minuli tjeden na gradiliš o i našel sam tam jednoga bagera i to onoga maloga de jeg i jednoga težaka. Da bi se minister Hajdaš - Don i ve prestal podbrivati, predi si bode po bradi gazil nek of težak napravi toga mosta o šteromo se spominamo i šteroga akamo cirka pedeset let.

N

Ivan Benjak, Puš ine - S pružanjem zdravstvenih usluga u našoj akove koj Bolnici doista sam zadovoljan i ja, i svi moji u obitelji. Nemamo što prigovoriti. Koliko sam dosad trebao usluge, sve je bilo u redu i nije bilo nikakvih problema. Bio sam dvaput baš na lije enju u Bolnici i mogu samo pohvaliti sve koji tamo rade i brinu za nas pacijente.

Zlatko Florjani , akovec Što da vam kažem, sve je u redu. U našoj akove koj Bolnici kontinuirano se poboljšavaju uvjeti, a posebno otkako je dogra en novi dio. Doista možemo naše lije nike, medicinske sestre i druge djelatnike Bolnice samo pohvaliti. Svi oni rade težak posao. Mi kao korisnici možemo im biti zahvalni na svemu što ine za nas svakodnevno.

POD VUROM

Prema kriterijima HZZO-a, akove ka Županijska bolnica najbolja je i naju inkovitija u Hrvatskoj.

Kako su nedavno brojni hrvatski mediji prenijeli, u našoj se Bolnici susre u samo zadovoljni djelatnici i pacijenti. Kakva su iskustva korisnika i pacijenata, provjerili smo u anketi “Pod Vurom”. Pritužbi nema. Ponekad se malo više eka na pregled. Za ostale usluge gra ani su dodijelili same petice. (rr, zv)

te šteri tak delajo mesto kaj bi jif zabili na zid špot- sramote.

Znate kak je to odnavek: Tat je on šteri krade, a i on šteri vre o drži. trahonin ari ido na popravni. Na Den ženi, osmoga marcijuša, so ne ženi svoje glase dali, bar moški, unda je nekaj žnjimi ne vredo i morajo iti na, kak bi to Dalmoši rekli, prepetavanje. Žene kak žene, znate ve kak so one, štera žena bode sam tak, z istoga mira, priznala da je druga žena, em re i, Sanja, bolša, lepša i spametneša. To nebremo niti sam tak od jif iskati. Nekaj si gruntam da bi toga izbornoga zakona trelo spremeniti jerbo postavla jako teška pitanja pred bira ko telo, a posebno žensko. Bilo je jako knap v Strahoninco, a nejbole nave er.

Celi den je vse bilo vredo, a im je den išel krajo živci so vse bole i vse letneše delali. Rekel sam vam zadjipot, o vsemo odlu ivlejo oni šteri brojijo glase, a ruon te so Franceko istam malo premalo nabrojili tak da bodo morali znova v bira ki ring Sanja i Francek, a gospon Markus bode sodil, on bode autrihter.

On mora biti pošten jerbo ak

Elizabeta Matkovi , Ivanovec - Sve je u redu s našom Bolnicom i sigurno je jedna od najboljih u državi. Nekad treba malo više ekati kod lije nika, ali moramo biti strpljivi. Zaista nemam što prigovoriti našim lije nicima i medicinskom osoblju. Raduje me što su i drugi prepoznali da se kod nas radi dobro i da su nam zdravstvene usluge na nivou.

mi prodiremo dublje

Ana Herman, Ivanovec - O našoj Bolnici mogu re i sve najbolje, i kao pacijentiva i kao bivša djelatnica. Radila sam u Bolnici kao ista ica. Zdravstvene usluge sam trebala, nažalost, jako puno i doista nemam nikakve primjedbe. Naša Bolnica zaslužuje biti proglašena najboljom u Hrvatskoj.

ČITAJTE NAS I PUTEM NAŠE WEB STRANICE

www.mnovine.hr TE NA SLUŽBENOJ FACEBOOK STRANICI

Međimurje www.medimurje.info/agm www.AdriaGUIDE.hr

facebook.com/MedimurskeNovine