Međimurske novine 1009

Broj 1009.

^akovec, PETAK, 16. sije~nja 2015.

Cijena 7 kuna

NAPOKON izabran ravnatelj Zavoda za hitnu medicinu

POST FESTUM PREDSJEDNI KIH IZBORA u našoj županiji str. 2-3

Darko Horvat: Predsjednica Kolinda ne e zaboraviti svoje me imurske bira e

str. 4

Dr. Tomislav Novinš ak novi šef me imurske Hitne

MOHOKOS više nije najviši vrh Me imurja, ve je to Cimermanov brijeg, koji se nalazi u Dragoslavcu

str. 46-47

Andreja i Davor Doboši :

TRAGEDIJA BRA NOG PARA KARLOV EC U GRKAVEŠ AKU

str. 8

Ubio se nakon što je suprugu pronašao mrtvu

Mi živimo na novom krovu Me imurja MLADI AKOV ANIN Nikola Grabar kao profesor klavira otišao raditi u egzoti ni Dubai

str. 7

Ima osobnog voza a kako ne bi razmišljao o nebitnim stvarima, ve samo o poslu

str. 44

MARIJA TOPOLNJAK proslavila 104. ro endan

str. 12-13

Godina XIX.

Najstarija Me imurka živi u Dunjkovcu i drži se super!

• Kupica vina i miran život recept su za dugovje nost

Osvojite ulaznice za Cinestar! media 20

2

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

UREDNI KI osvrt

IZ TJEDNA u tjedan

Za ideale ginu samo budale?

Z

a povijest kažu da je u iteljica života. Iako se teško može uspore ivati 1920. i 2015. godina, u tih 95 godina puno toga se u politici promijenilo, nažalost – na loše. aime, te 1920. godine Me imurje je po prvi put pripojeno matici zemlji, prvenstveno zahvaljuju i zalaganju i angažmanu tadašnjih me imurskih intelektualaca koji su poveli me imurske ljude da kona no po nu živjeti u državi u kojoj e mo i pisati i govoriti svojim hrvatskim jezikom. ri me imurska intelektualna barda: dr.

Ivan Novak, dr. Vinko Žganec i sve enik, jezikoslovac i pisac Juraj Lajtman, prije sada ve stotinjak godina stavili su se na politi ko elo Me imuraca i Me imurki koje su odveli prema svojoj zemlji – domovini Hrvatskoj. ovak je u Me imurju organizirao upravu, u škole doveo hrvatske u itelje, umjesto Muraköza, u akovcu pokrenuo list na hrvatskom jeziku “Me imurske novine”. Premda zaokupljen problematikom oplja kanog i razorenog me imurskog gospodarstva, Novak jednaku pažnju posve uje i kulturnom životu. Osnovavši Prosvjetno društvo za Me imurje, pomaže školovanju aka, studenata i u itelja. Tako pomaže i skladatelju Josipu Štolceru Slavenskom, slikaru Ladislavu Kralju Me imurcu, kiparu Luji Bezeredyju. ovak nije zaboravio na presudnu ulogu Žgan evih “Hrvatskih pu k i h popijev a k a iz Me imurja”, ija je zbirka za me imursko hrvatstvo bila corpus delicti. Uvažen ak i od me unarodne vojne komisije, te potvr en Mirovnim ugovorom u Trianonu 4. lipnja 1920., kad su odreknuvši se tada s bijesom Me imurja Ma ari bili pobije eni - i od me imurske pjesme.

Nevjerojatno je to velika uloga dr. Vinka Žganca na putu prema našoj slobodi.

N

T

N

N

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

L

ajtman se opirao ma arizaciji i u Kotoribi utemeljio hrvatski pjeva ki zbor, te razvio široku kulturnu aktivnost me u me imurskim Hrvatima. Po Lajtmanovoj ideji osnivaju se i drugi pjeva ki zborovi u Me imurju. Itd. glavnom, intelektualci u me imurskoj politici uvijek su donosili ono nešto više, što esto danas nije slu aj kad se politika treba izboriti za neke nove ciljeve. ni su danas, nažalost, vrlo esto i promašeni, jer politi arima izme u ostaloga nedostaje i ta doza intelektualizma, dok ima malo previše malogra anštine. toga je vrijeme za puno ve i angažman intelektualaca u politici, posebice onih neiskvarenih kojima novac nije sve u životu. Nekada su naši politi ari bili na elu naših gra ana jer su se borili za ideale. Danas za one koji tako razmišljaju kažu: Za ideale ginu budale, ali vremena se mijenjaju. tranke koje okupljaju samo one koji razmišljaju o vlastitom džepu sve više se poskliznu upravo na onima koji imaju ideju što to zapravo treba promijeniti u našem trulom društvu punom uhljeba i beski menjaka. ko je strana ku elitu uzdrmao jedan Vilibor Ivan Sin i , možete si misliti što bi se moglo dogoditi ako se strana kim listama, iza kojih ne stoji ništa osim tamo nekih “strana kih vojnika”, suprotstavi ekipa koja zna što ho e i može provesti ono što ljudi zaista žele i nasušno trebaju u svakoj sredini!?

U

O S

S

A

VIJEST(I) TJEDNA

Proslava Spomendana odcjepljenja Me imurja od ma arske države Dr. Ivan Novak, dr. Vinko Žganec i Juraj Lajtman, predvodnici tadašnje inteligencije, najzaslužniji su za pripojenje Me imurja matici zemlji, što se i posebno obilježavalo ovih dana. Polaganjem vijenaca uz rodnu ku u dr. Ivana Novaka te nastupom župnog zbora u Macincu ove je godine zapo ela proslava Spomendana odcjepljenja Me imurja od ma arske države. Kod rodne ku e dr. Ivana Novaka naglašeno je da je odavanje po asti velikom sinu Me imurja dr. Novaku važno za svakog Me imurca. Prisje anjem na velika djela Jurja Lajtmana te dr. Vinka Žganca odalo se poštovanje i zahvala za sve u injeno kako bi Me imurje pripalo matici zemlji. Detaljnije na str. 4 - 5.

(NE) SVI A NAM SE

Sklopljen posao s Ministarstvom obrane RH Ministar obrane Ante Kotromanovi potpisao je u utorak u Ministarstvu obrane ugovore s predstavnicima 22 hrvatska proizvo a a vojne obu e, odje e i opreme z a potrebe Oružanih snaga RH u ukupnoj vrijednosti od oko 50 milijuna kuna. Me u desetak tvrtki posao su dobile i tri me imurske: ateks, Jelen Proffesional i Šestan-Busch. U ime Zajednice proizvo a a prigodno se obratio Alojzije Šestan, direktor tvrtke Šestan-Busch, naglasivši kako je potpisivanje ovog ugovora dokaz namjera i stvarnih napora MORH-a da potpomaže i ja a hrvatsku industriju. Više na str. 6.

Bra ni par po inio samoubojstvo!?

Prošlu subotu, 10. sije nja oko podneva u obiteljskoj ku i u Grkaveš aku, naselju u Op ini Sveti Martin na Muri, otkrivena je velika tragedija.

U obiteljskoj ku i prona ena su mrtva tijela supružnika Stanislava i Marije Karlov ec. Stanislav Karlov ec (52) prona en je obješen, a u blizini na krevetu beživotno tijelo njegove supruge Marije (49). Prvi na mjest u t ragedije našao se mla i Stanislavov brat, koji je otkrio mrtva tijela.

Kako saznajemo od izvora bliskih istrazi, u tijeku su toksikološka istraživanja krvi i urina u nadležnim institucijama u Zagrebu, kako bi uzrok smrti bio to an. Rezultati se o ekuju krajem velja e. Str. 8.

16. sije nja 2015.

NOVOIZABRANA PREDSJEDNICA zagovara zajedništvo duboko podijelj

Kolinda se našl vatri: Milanovi a htjela bi pove PIŠE: BOŽENA MALEKOCI-OLETI Nakon nekoliko radnih dana od proteklih predsjedni kih izbora i slijeganja dojmova vratili smo se u rutinu.

Za obi ne gra ane od ponedjeljka je sve opet po starom.

Promjene su se dogodile za “one gore”, jer e izbori direktno utjecati na dvije najve e politi ke opcije: lijevu i desnu - tko e gore, a tko dolje.

Kao što su doga aji protekli tjedan ve i pokazali, gra anima koji su u blokadi i dalje ovrhe ne ginu. Iseljavaju ih zbog prezaduženosti iz njihovih domova, oni pak koji su i dosad uredno pla ali svoje ra une morat e to initi i nadalje.

Sva obe anja izgovorena u izbornoj kampanji možete zaboraviti. Nadalje, ra una se samo ono što e nova predsjednica Kolinda Grabar Kitarovi initi od onog dana kada stupi na novu dužnost predsjednice Republike. Kako e se ona odnositi prema životnim problemima gra ana. Mada sve ono što životno dira gra ane nije u nadležnosti predsjednice države, ve nadležnosti Vlade. Predsjednik, u našem slu aju po prvi put predsjednica, može samo snagom svoga moralnog i politi kog autoriteta upozoravati Vladu, apelirati na nju ili sura ivati s njom na dobrobit gra ana.

Ovo zadnje, suradnju izme u Vlade Zorana Milano-

Darko Horvat, predsjednik me imurskog HDZ-a, i nova predsjednica Kolinda Grabar Kitarovi za vrijeme posjeta Me imurju

vi a, koji u izbornoj no i nije ni kurtoazno estitao novoj predsjednici Kolindi Grabar Kitavovi , teško je za o ekivati. Predizborna kampanja previše je vo ena s jedne i druge strane kao generalna proba za parlamentarne izbore.

Više se stje e dojam da e gra ani u ovoj godini biti zanemareni me usobnim okršajima dva velika bloka, nego brigom za njih same.

Poziv na zajedništvo Predsjednica Kolinda Grabar Kitarovi u izbornoj no i i nakon toga najviše naglasaka u svojim izjavama za javnost stavljala je na potrebu zajedništva. S obzirom na duboku podijeljenost bira kog tijela i tijesan izborni rezultat, imat e glavnu zada u da u stvarnosti opravda tu svoju zada u koju si je sama nametnula, posebice u svjetlu da se Hrvatska u tom smislu

vrsto regionalno podijelila u potpori “crvenima” i “plavima” i da su ja u potporu “crvenima” dale gospodarski razvijenije regije na sjeveru, uklju uju i i zagreba ko podru je, te u Istri i Primorju, a manje razvijene - “plavima”.

Novoj predsjednici ne e biti nimalo lako jer e se na i izme u dvije vatre: Zorana Milanovi a koji ve od po etka pokazuje opstrukciju prema suradnji s novom predsjednicom i Tomislava Karamarka, predsjednika HDZ-a. On je i u no i izborne pobjede Kolinde Grabar Kitarovi jasno dao do znanja stavši prije nje za govornicu da je to pobjeda stranke i njihovih koalicijskih partnera te da je Kolinda projekt, kako su si nadjenuli ime domoljubne koalicije.

Koliko e novoizabrana predsjednica, koja formalno mora istupiti iz stranke, voditi autonomnu politiku u odnosu na koaliciju koja je

HRVATSKA GOSPODARSKA komora upozorava poduzetnike

Ne nasjedajte ponudama za uvrštenje u razne vodi e Poduzetnici nemaju nikakvu obvezu upisivati se u poslovne adresare, a ponukani navodno besplatnim upisom naknadno se pokaže da su preuzeli obvezu koja, primjerice, stoji 480 eura godišnje tijekom nekoliko godina, kakav je slu aj s adresarom European Business Number, koji je dobilo više poduzetnika.

Hrvatska gospodarska komora (HGK), potaknuta pozivima poduzetnika kojima u estalo pristižu ponude za uvrštavanje njihovih podataka u razli ite me unarodne, ali i doma e adresare, upozorava na veliki oprez pri davanju podataka i pažljivo itanje onoga što se nudi, pa i onoga što piše najsitnijim slovima. HGK prenosi i obavijest Porezne

uprave o obveznicima poreza na dodanu vrijednost u kojoj se izrijekom tvrdi da ne postoji obveza davanja (uz naknadu ili bez naknade) registracijskih podataka u svrhu prikupljanja i njihove obrade bilo kojoj privatnoj izi koj ili pravnoj osobi koja to zatraži od poreznih obveznika.

- Registracijski podaci obveznika poreza na dodanu vrijednost, koji uklju uju status valjanosti PDV identi ikacijskih brojeva za promet roba i usluga unutar EU-a, naziv poreznog obveznika i adresu poslovnog sjedišta nalaze se u bazi podataka Porezne uprave.

Putem EU sustava za razmjenu informacija registracijski podaci obveznika poreza na dodanu vrijednost koji imaju

dodijeljene PDV identi ikacijske brojeve dostupni su na web servisu Europske komisije http://ec.europa.eu/taxation_customs/vies/?locale=hr (VIES On The Web) svim poreznim obveznicima PDV-a iz EU-a koji žele provjeriti registracijske podatke svojih poslovnih partnera iz Europske unije. - navodi Porezna uprava.

HGK upozorava još jednom poduzetnike na oprez pri odgovaranju na takve ponude za upisom u adresar, kako nepažnjom ne bi došli u neugodnu situaciju.

Na ponudu treba odgovoriti ako su poduzetniku jasni svi odnosi i obveze te ako su odlu ili prihvatiti objavu podataka uz pla anje navedene cijene. (BMO)

16. sije nja 2015.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

3

jene Hrvatske

a izme u dviju a i Karamarka, Veseli s 15.000 glasova, ezati Hrvatsku! koliko je predsjednica Zadovoljstvo podrškom bira a koju je dobila nova predsjednica u našoj županiji

DOMOLJUBNA KOALICIJA Me imurske županije

poduprla njezinu kandidaturu u ovom trenutku možemo samo naga ati.

HDZ ne krije da im je njezina pobjeda nakon rezultata za EU parlament novi vjetar u le a. Me utim, treba re i da su pobjede Karamarku dosad donosile žene, od Jadranke Kosor koja ga je natrag primila u stranku i stavila na vrh liste za ulazak u Sabor upravo u našoj tre oj izbornoj jedinici, do Ruže Tomaši koja je

dobivala najviše glasova za EU parlament na njihovoj listi te sada Kolinde Grabar Kitarovi . No može biti i protukomentara, da Karamarko zna dobro birati one koji e mu utrti put. Bilo kako bilo, za parlamentarne izbore ipak e sam morati iza i na megdan. Što se Zorana Milanovi a ti e, on bi iz svih ovih poraza trebao izvu i pouke, da mu u pitanje ne do e nagrizanje same esencije stranke. Tvr-

doglavost je zdrava do odre ene granice, u protivnom izgleda kao nezrelo durenje.

Naime, ne treba zanemariti da je njihov kandidat Ivo Josipovi najbolje rezultate polu io u županijama gdje su na vlasti župani iz partnerskih stranaka: IDS-a i HNS-a, a da je najve im dijelom podbacio Zagreb, gdje Bandi više nije igura broj jedan, a da SDP to uop e nije iskoristio u svoju korist.

PREDSJEDNI KI IZBORI – drugi krug

Josipovi u Me imurju dobio ak 72,60 posto glasova Nakon što je u nedjelju prilikom prebrojavanja glasova i dolaska istih u DIP preuzela vodstvo u dobivenim glasovima u Hrvatskoj, Kolinda Grabar Kitarovi istu je pove avala kako se kraju bližilo prebrojavanje.

Nakon više od 90 posto prebrojenih glasova u vodstvu je s 50,6 posto glasova, dok Josipovi dobiva nešto više od 49 posto.

O ito su izlazne ankete koje je napravio Ipsos Puls i objavljene su odmah po zatvaranju birališta i u drugom krugu bile to ne.

Prvi rezultati iz Državnoga izbornog povjerenstva govorili su ina e druga ije nego izlazne ankete Ipsos Pulsa i prema njima Ivo Josipovi bio je u prednosti.

Dobivao je na po etku prebrojavanja oko 52 posto glasova, a Grabar Kitarovi oko 48 posto.

Nakon izbrojenih oko 50 posto glasova Josipovi eva prednost je iskopnila na 50,9 posto, dok se Grabar Kitarovi penje na preko 49 posto glasova. Nakon prebrojenih 80 posto glasova Kolinda Grabar Kitarovi preuzela je vodstvo s više od 50 posto

osvojenih glasova i zadržala je do kraja, iako je na kraju prednost bila minimalna. Nakon što su pribrojeni glasovi dijaspore nova predsjednica pobijedila je svojeg protivnika za nešto više od 30.000 glasova: 1.114.865 glasova dobila je Kolinda Grabar Kitarovi , a 1.082.430 glasova Ivo Josipovi .

U Me imurju je pak Ivo Josipovi dobio ponajve u podršku u cijeloj Hrvatskoj jer je uvjerljivo pobijedio svoju suparnicu sa 72,60 posto osvojenih glasova. Kolinda Grabar Kitarovi ipak je dobila nešto više glasova nego u prvom krugu, kad je bila na oko 20 posto, sada je osvojila 27,40 posto. U svim gradovima i op inama Ivo Josipovi dobio je znatno više glasova nego nova predsjednica. Me imurje o ito i dalje ima povjerenje u aktualnu vlast na elu sa SDP-om, koji je podržao Ivu Josipovi a, dok HDZ i dalje ne može do i do zna ajnije podrške. Ostaje za vidjeti može li se to do parlamentarnih izbora promijeniti, posebice nakon što

su HDZ i partneri dobili svoju predsjednicu države.

GLASOVANJE PO ME IMURSKIM GRADOVIMA I OP INAMA (dobiveni glasovi Ive Josipovi a naspram Kolindi Grabar Kitarovi u postocima): akovec: 75,70:24,30, Prelog: 67,33:32,77, Mursko Središ e: 74,09:25,91, Belica: 76,68:23,32, Dekanovec: 54,68:45,32, Domašinec: 72,08:27,91, Donja Dubrava: 70,59:29,41, Donji Kraljevec: 68,67:31,33, Donji Vidovec: 69,49:30,51, Gori an: 59,82:40,18, Gornji Mihaljevec: 75,26:24,74, Kotoriba: 62,71:37,29, Mala Subotica: 66,49:33,51, Nedeliš e: 73,17:26,83, Orehovica: 58,54:41,46, Podturen: 70,75:29,25, Pribislavec: 73,76:26,24, Selnica: 75,12:24,88, Strahoninec: 81,86:18,14, Sveta Marija: 72,49:27,51, Sveti Juraj na Bregu: 80,34:19,66, Sveti Martin na Muri: 75,78:24,22, Šenkovec: 76,69: 23,31, Štrigova: 73,04:26,96 i Vratišinec: 80,27:19,73. (dz)

dobila u Me imurju Unato tome što je Kolinda Grabar Kitarovi dobila znatno manju podršku od Ive Josipovi a u Me imurskoj županiji, HDZ i njihovi partneri zadovoljni su jer je desna koalicija, prema njihovim tvrdnjama, dobila nikad više glasova. To im ulijeva nadu za parlamentarne izbore.

U utorak, 13. sije nja u strana kim prostorima HDZa postizbornu konferenciju za novinare održali su HDZ i predstavnici koalicijskih partnera – HSS-a, HSLS-a, HDS-a, HRAST-a, HSP AS-a, i BUZ-a.

Darko Horvat, predsjednik me imurskog HDZ-a, izrazio je zadovoljstvo izborom predsjednice s desnog centra.

- Posebnu dozu veselja možemo imati mi u Me imurju, jer smo u drugom krugu u masi glasova dobili podršku kakvu dosad nikad nismo dobili. - kazao je Horvat. - Zahvaljujem svima koji su u prvom i drugom izbornom krugu prepoznali pobjednika i dali glas Kolindi Grabar Kitarovi te svojim glasom doprinijeli njezinoj izbornoj pobjedi. Prema njezinim rije ima, to je glas za Me imurje i me imurske projekte. Nadamo se da emo na parlamentarnim izborima, koji nas ekaju ove godine, dobiti daleko ve u podršku i biti ponovno u pobjedni kom timu i da e Me imurci kona no dobiti priliku voditi ra una o me imurskim projektima te da ponovno gospodarski po-

krenu Hrvatsku. Domoljubna koalicija dobila je u Me imurskoj županiji 15.581 glas, izborni rezultat je to kao nikada dosad i naša polazna osnova za predstoje e parlamentarne izbore. - rekao je Horvat.

- Svjesni smo injenice ponovimo li ovaj izborni rezultat i s postotkom i ukupnom koli inom glasova dobit emo sigurnu priliku da na izbornim listama na parlamentarnim izborima u saborskim klupama sjede ljudi iz ovog kraja.

Darko Horvat zahvalio je Me imurkama i Me imurcima na potpori Kolindi Grabar Kitarovi , uz napomenu i, kako je kazao, njezino obe anje da e ona znati to vratiti Me imurju u kadrovskoj politici izvršne vlasti.

Zoran Vidovi (HSS): - Zahvaljujem ne samo Me imurkama i Me imurcima na glasovima za Kolindu, ve posebno i braniteljima, jer je skup u Varaždinu pokazao da su branitelji sjeverozapadne Hrvatske jedinstveni. Nadam se da e nova predsjednice uspješno voditi Hrvatsku da ona krene u pozitivnom smjeru. Josip Grivec (HSLS) u zahvali bira ima kazao je da je uvjeren da su njezini bira i itekako dobro izabrali i da smo dobili ne samo predsjednicu, ve i državnicu, što je pokazala govorima o zajedništvu koje nam je neophodno potrebno zbog gospodarskih i socijalnih problema.

Predstavnik HRAST-a komentirao je da se s obzirom na tijesnu izbornu pobjedu pokazalo opravdanim stvaranje široke domoljubne koalicije i doprinos svakoga koalicijskog partnera, bez ijih bi glasova ova izborna pobjeda došla u pitanje. Franjo Cimerman (HDS) pak je komentirao to da je najslabiji rezultat za Kolindu ovdje jasan znak da nismo radili kako treba te da trebamo promijeniti nastup i na in obra anja i da ovi rezultati nisu pravo mjerilo vrijednosti programa i što se radi. Kazao je da neke rezultate rada ove koalicije sebi pripisuje aktualna vlast (HNS - SDP), kao što je pripisivanje dovo enja stranih investicija, a koje su rezultat infrastrukturnih projekata koje je stvorila prethodna HDZ-ova Vlada.

Spo itnuo im je da se hvale smanjenjem nezaposlenosti, a da ustvari dolazi do pada zaposlenosti, a zamjerio im je i, kako je nazvao, populisti ku mjeru - kupnju udžbenika, što je drasti no doprinijelo promjeni javnog mijenja kod onih koji nisu bili vrsto odlu eni za koga e glasovati. Kazao je da udžbenici još nisu pla eni, zatim se ispravio da su pla eni, ali na uštrb poljoprivrede i nekih drugih.

Predstavnik Bloka umirovljenika zajedno u svom obra anju kazao je da su oni vrst oslonac HDZ-u i partnerima. (BMO)

POGLED ODOZDO

Zašto je važno stvarati svoju intelektualnu elitu U

sjeni izbora prošao je Spomendan na pripajanje Me imurja matici zemlji. Bilo je to gotovo prije sto godina, pogotovo uzme li se u obzir da je izbijanje Prvoga svjetskog rata 1914. zapravo bio po etak raspadanja Habsburške Monarhije kojoj je Me imurje pripadalo najdulje u povijesti i koja je u najve oj mjeri oblikovala naš mentalitet. Bilo je to i razdoblje u povijesti u kojemu smo vrlo esto bili odvojeni do svoga nacionalnog bi a, nau eni služiti tu e gospodare, pri emu smo razvili i neke loše osobine našeg mentaliteta: podani ki mentalitet, nedovoljno izgra enu nacionalnu svijest, potisnuti

ponos te izraženu odbojnost i negativni stav prema obnašanju politi kih funkcija. Sve to kompenziramo izuzetnom radnom etikom i natprosje nom sklonoš u poduzetništvu i odgovornoš u za vlastitu sudbinu.

To je zato jer je vlast za nas uvijek bila tu inska i sila koja tla i, a ne upravlja ka poluga kojom se upravlja svojom zajednicom. ao podani ki narod esto pritiskan ma arizacijom, jer smo živjeli u Ugarskom dijelu carstva, nismo bili u mogu nosti razvijati vlastite intelektualne elite. aša zada a u povijesti pre esto se svodila na marljive radnike i lojalne podanike. Da

K

N

bismo održali golu egzistenciju na ovom malom prostoru, mi smo na tu ulogu svjesno pristajali samo da bi opstali, i tek u posljednjih nekoliko desetlje a napravili smo zna ajniji iskorak u obrazovanju vlastitih intelektualnih elita. oliko su duboke posljedice te me imurske antiintelektualnosti, vidljivo je po tome da do današnjeg dana Me imurje nije dosegnulo postotak visokoobrazovanih do razine prosjeka Hrvatske. ožete samo zamisliti kakvo je stanje pismenosti i pomanjkanja visokoobrazovanih intelektualnih elita bilo prije sto godina u Me imurju. A

K

M

upravo je nekolicina hrvatskih intelektualaca svojim moralnim, politi kim i intelektualnim autoritetom iznašla snage nametnuti na najvišu politi ku razinu socijalne i nacionalne probleme Me imurja i pripojiti ga matici zemlji. Prije samoga vojnog pripojenja uslijedio je i snažni, danas bismo rekli medijski, pritisak za nacionalno oslobo enje Me imurja, kroz razne publikacije i asopise u kojima su progovarali o problemima Me imurja na narodnom hrvatskom jeziku. Jedna zbirka pu kih popijevki dr. Vinka Žganca bila je krunski dokaz da Me imurje pripada hrvatskom nacionalnom bi u, tadašnjoj

južnoslavenskoj državnoj tvorevini Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca. ojim bi se drugim argumentima dokazala nacionalna pripadnost Me imurja matici zemlji Hrvatskoj da nije bilo toga kulturnog stvaralaštva?

I što to govori? Da umjetnost, kultura, izdavaštvo, pisana i javno izgovorena rije na narodnom jeziku u svim oblicima medijskog izražavanja najbolje brani nacionalne interese, bolje od bilo koje druge sile. Domovina se brani kulturom, lijepom rije ju i umjetnoš u. To je trajna baština i bogatstvo nekog naroda. Velike tvornice, poduzetni ki poduhvati doprinose mate-

K

Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr

rijalnom bogatstvu naroda, ali upravo su oni najizloženiji propadljivosti. Ono što ostaje iza svake civilizacije jest rije , koja bijaše na po etku i svršetku svijeta. Zato narod koji drži do sebe uva, njeguje i štiti svoju kulturu, jer ona je njegov identitet, ime i prezime.

4

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ZAVOD ZA hitnu medicinu dobio ravnatelja

Dr. sc. Tomislav Novinš ak izabran jednoglasno Dr. sc. Tomislav Novinš ak izabran je na sjednici Upravnog vije a na mjesto ravnatelja Zavoda za hitnu medicinu Me imurske županije. Time mu je prestala funkcija v. d. ravnatelja koju je vršio dotad. Sjednica na kojoj je izabran održana je u srijedu, 14. sije nja. Upravno vije e održalo je sjednicu u punom sastavu, bilo je prisutno svih pet lanova Vije a. Glasovanje je bilo javno nakon što je Vije e izglasovalo takav oblik izbora.

Kandidat, dr. sc. Novinš ak, izabran je jedoglasno,

tj. glasovima svih lanova Upravnog vije a u sastavu: Drago Star evi , dr. med., specijalist op e kirurgije, predsjednik Upravnog vije a, prim. mr. sc. Marija Hegeduš-Jungvirth, dr. med., lanica, Tasjenka Fr ko, dr. med., specijalistica hitne medicine, lanica, Mateja Horvati , mag. iur., lanica, i Branko Liber, lan Upravnog vije a - predstavnik radnika, potvrdio nam je informaciju o izboru ravnatelja Zavoda za hitnu medicinu Drago Star evi , dr. med., specijalist op e kirurgije. (BMO)

UVEDENA e-Hitna

Brža i efikasnija hitna medicinska pomo

Predstavljanje e-Hitne županu i suradnicima dr. sc. Tomislava Novinš aka, koji je u me uvremenu ostao bez “v. d.” i postao ravnateljem me imurske Hitne pomo i

Nakon odra enoga testnog razdoblja i formalno u Zavodu za hitnu medicinu Me imurske županije 7. sije nja puštena u pogon eHitna. Radi se o kompletnoj informati koj platformi hitne medicinske pomo i koja se sastoji od tri integrirane cjeline, a to su komunikacijska oprema, aplikativni dio i GPS navigacija s kontrolom vozila.

Svaki od tih segmenata doprinosi unaprje enju organizacije rada kako prijavno-dojavne jedinice hitne pomo i kao centralne jedinice, tako i svih mobilnih medicinskih timova te boljoj kontroli obavljanja hitne medicinske pomo i nad pacijentima koja je za podru je Me imurske županije smještena baš u Zavodu.

Ovim programom naš kraj dobio je bržu i e ikasniju hitnu medicinsku pomo , a to je klju no jer je svaka sekunda iznimno važna prilikom intervencija dežurnih službi na cijelom podru ju Me imurske županije.

Gra ani u slu aju potrebe mogu sada putem broja 194 direktno komunicirati s posebno utreniranim medicinskim sestrama, dispe erom i disponentom, za sve slu ajeve u kojima je ugrožen život ili prijeti neposredna opasnost po život. Prijavno-dojavna jedinica potom postupa shodno algoritmu za hitna stanja i stupnjevi-

ma hitno e te koordinira hitnom intervencijom.

Tijekom intervencija automatizirana je obrada podataka o kretanju vozila i timovima, vremenima intervencija i ostalim važnim podacima, a ujedno je omogu eno elektronsko bilježenje podataka o svakoj intervenciji. e-Hitna i Fleet Manager u cijelosti su inancirani od strane naše Županije i gotovo u potpunosti koriste ranije nabavljenu opremu inanciranu od Svjetske banke. Odvažan iskorak u suvremenom organizacijskom zdravstvenom poslovanju naro ito je važan kada je rije o hitnoj medicinskoj pomo i.

Nastavak je to reforme hitne medicine, koja se u mnogo emu na korist naših gra ana u Me imurskoj županiji približava europskom standardu. Novu opremu simulacijom hitnog poziva isprobao je i me imurski župan Matija Posavec. Njega i Branka Sušeca, pro elnika Upravnog odjela za društvene djelatnosti, s novim sustavom upoznao je dr. sc. Tomislav Novinš ak, v. d. ravnatelj Zavoda za hitnu medicinu, te zahvalio Županiji na mogu nosti da se hitna medicina u organizacijskom, ali i stru nom, smislu i nadalje razvija na korist gra ana te s ciljem da postanemo što zdravija i odgovornija regija.

16. sije nja 2015.

PROSLAVA Spomendana kojim se prisje amo 9. sije nja, kada smo se odvojili od Ma arske, po e PIŠU: JOSIP ŠIMUNKO, BOŽENA MALEKOCIOLETI

Polaganjem vijenaca uz rodnu ku u dr. Ivana Novaka te nastupom župnog zbora u Macincu ove je godine zapo ela proslava Spomendana odcjepljenja Me imurja od ma arske države.

Kod rodne ku e dr. Ivana Novaka u Macincu na elnik Op ine Nedeliš e Darko Dania naglasio je da je odavanje po asti velikom sinu Me imurja dr.

Ivanu Novaku važno za svakog Me imurca, ali i kao sje anje na teška vremena prije gotovo stotinu godina. Molitvu za dr. Ivana Novaka predvodio je župnik Župe Pohoda Blažene Djevice Marije Stjepan Markuši , koji je u svojoj propovijedi naglasio važnost domoljublja i domoljubne ideje. Dr. Ivan Novak bio je predsjednik Narodnog vije a za Me imurje u vrijeme sudbonosnih promjena 1918. i po etkom 1919. godine te na elu niza domoljuba koji su vratili Me imurje matici zemlji.

Napisao je i nekoliko brošura, tako “Istina o Me imurju” i druge u vrijeme borbe protiv ma arizacije, a zbog progona esto se potpisivao pseudonimom.

Bio je organizator vojnog pohoda hrvatske vojske za oslobo enje od Ma ara i priklju enje matici zemlji 24. prosinca 1918. godine.

Njegovom je zaslugom Me imurje doživjelo svoj povijesni Badnjak 1918. godine, kada je izbavljeno od ma arske vlasti te se vra a matici Hrvatskoj. Dr. Ivan Novak bio je prvi gra anski povjerenik za Me imurje. Organizirao je cjelokupni javni, gospodarski i politi ki život u Me imurju, te mu dao snažni hrvatski pe at.

Dana 9. sije nja 1919. na trgu ispred franjeva ke crkve u akovcu održana je javna op a skupština. Na toj skupštini donesena je Rezolucija o odcjepljenju Me imurja od ma arske države.

I nakon što je preminuo, dr. Ivan Novak nije bio po volji ma arona u akovcu. Za vrijeme Drugoga svjetskog rata, kad je Me imurje bilo okupirano od Ma ara, grob dr. Ivana Novaka i njegove supruge bio je devastiran. Nakon demokratskih promjena vra en je spomenik u obliku lava na njegov grob u akovcu, djelo kipara Frana Kršini a, kojeg su pripadnici ma aronske ekstremisti ke organizacije Štuka srušili 1941. ili 1942. godine. Izme u ostaloga dr.

Ivan Novak bio je pokreta tjednika “Me imurske novine”. O njemu su najviše pisali dr. Zvonimir Bartoli , koji je u svojim knjigama objavio niz tekstova Ivana Novaka, mr.

Vladimir Kalšan, Vladimir Kapun i drugi povjesni ari iz našeg kraja.

Juraj Lajtman - borac za kajkavski jezik Polaganjem vijenaca na grob Jurja Lajtmana Prelog se pridružio proslavi Spomendana odcjepljenja Me imurja od ma arske države. Nakon vojnog osloba anja Me imurja, na Franjeva kom je trgu u

Dr. Ivan Novak, dr.

Juraj Lajtman, pre inteligencije, najza pripojenje Me imu Dr. Ivan Novak bio je predsjednik Narodnog vije a za Me imurje u vrijeme sudbonosnih promjena 1918. i po etkom 1919. godine te na elu niza domoljuba koji su vratili Me imurje matici zemlji

Odavanje po asti uz rodnu ku u dr. Ivanu Novaku u Macincu, govori Darko Dania, na elnik Op ine Nedeliš e

akovcu 9. sije nja 1919. održana Velika narodna skupština na kojoj je za tadašnje vrijeme i broj stanovnika sudjelovalo impresivnih 10.000 Me imuraca, a na kojoj je donesena Rezolucija o odcjepljenju Me imurja od ma arske države i izražena želja za pripojenjem tadašnjoj Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca.

Juraj Lajtman izuzetna je li nost u povijesti Me imurja i Preloga. Ro en je u Prelogu 15. travnja 1882. Hrvatski je rimokatoli ki sve enik i pisac, vo a me imurskih intelektualaca i narodni borac hrvatskog naroda. Velik dio svog života proveo je u rodnom mjestu kao odvjetnik. U Zagrebu je završio bogosloviju, pravne znanosti i gimnaziju. Prvo mjesto Lajtmanovog djelovanja bio je Daruvar u Slavoniji, a onda Kotoriba u Me imurju. U to vrijeme ma-

aron Josip Margitaj propagirao je ma arizaciju: izmislio je megyimurszki jezik, a zapravo su na taj na in nastojali prikriti i legalizirati ma arizaciju u Me imurju. Lajtman se opirao ma arizaciji i u Kotoribi uteme-

ljio hrvatski pjeva ki zbor, te razvio široku kulturnu aktivnost me u me imurskim Hrvatima.

Po Lajtmanovoj ideji osnivaju se i drugi pjeva ki zborovi u Me imurju. Lajtman je i pisao na me imurskom narje ju, baš zbog

Žgan eva zbirka pu kih popijevki bila dokaz da pripadamo Hrvatskoj Pripadnost Me imurja (Hrvatskoj, odnosno tadašnjoj Kraljevini Srba Hrvata i Slovenaca) na me unarodnoj konferenciji u Trianonu 1920. godine dokazivalo se izme u ostalog i Žgan evim sveskom “Hrvatskih pu kih popijevaka iz Me imurja”, koja je objavljena 1916. godine. To je ujedno i opomena svima nama za budu nost kako je za opstanak svakog

Na grobu dr. Vinka Žganca u Vratišincu

naroda, a posebice onih malih, važno uvanje kulturnog identiteta i poticanje kulturne baštine. Bez kulture i zapisa na narodnom jeziku narod je ništa. To je posebno važno imati na pameti sada u vremenu kada se zbog pro ita i potroša kog mentaliteta kultura i izdavaštvo guraju na društvene margine, a na prijestolje se stavlja pro it i zarada.

16. sije nja 2015.

ela u Macincu, a nastavljena u Vratišincu, Prelogu i akovcu

Vinko Žganec i edvodnici tadašnje aslužniji za urja matici zemlji toga da bi sa uvao tradiciju kajkavskog narje ja i razumljivo propovijedao ljudima Me imurja. Lajtman je upotrebljavao Gajicu, dok je Margitaj silio ma arsku abecedu. Lajtman, slovenski Ivan Kuhar i Ignac Lipnjak napisali su molitvenik “Jezuš, ljubav moja” (1912., Zagreb). Lajtman je htio napisati me imursku školsku bibliju, ali rukopis nikad nije bio tiskan.

Polaganju vijenaca u Prelogu nazo ili su uz predstavnike Grada Preloga, saborski zastupnik Dragutin Glavina, župan Me imurske županije Matija

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Oni su najviše doprinijeli tome da smo se odcijepili od Ma ara

Posavec, zamjenik župana Zoran Vidovi , lanovi Zrinske Garde akovec, Matice hrvatske ogranka akovec te lanovi obitelji Lajtman. Prigodno slovo izrekao je gradona elnik Grada Preloga Ljubomir Kolarek.

U programu Spomendana položeni su vijenci kod rodne ku e dr. Ivana Novaka u Macincu, na grobu dr. Vinka Žganca u Vratišincu, na grobu dr. Ivana Novaka na akove kom groblju u Mihovljanu, služeno je misno slavlje povodom Spomendana odcjepljenja Me imurja od ma arske države u crkvi sv. Nikole biskupa u akovcu, a u prostoru zgrade Scheier u akovcu održana je sve ana akademija te otvorena izložba Me imurje u 1. svjetskom ratu. Na grobu dr.

Ivana Novaka na akove kom groblju Mihovljan u akovcu govor o zna aju Ivana Novaka održao je Stjepan Kova , gradona elnik akovca.

Me imurskoj javnosti obratili su se kasnije i mr. sc. povjesni ar Vladimir Kalšan, predsjednik Matice hrvatske akovec Ivan Pranji , župan Matija Posavec, ministrica kulture Andrea Zlatar Violi i izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora Dragica Zgrebec.

Održan je i humanitarni koncert za Me imursku zakladu solidarnosti “Katružu” u Centru za kulturu akovec.

Trianonskim ugovorom Me imurje pripojeno matici zemlji Dana 4. lipnja 1920. u dvorcu Veliki Trianon potpisan je Trianonski mirovni ugovor izme u Kraljevine Ma arske s jedne strane i zemalja Antante s druge.

Ugovor se sastojao od 14 poglavlja i 364 lanka u okviru Versailleskih mirovnih ugovora. Prvi dio tog ugovora sadržavao je stipulacije o Ligi naroda, a u posebnim sekcijama sadržani su uvjeti mira s Italijom, s Kralje-

vinom SHS, Rumunjskom i ehoslova kom.

Trianonskim ugovorom Ma arska je Austriji ustupila Gradiš e (Burgenland) bez Soprona, Rumunjskoj Transilvaniju (Erdelj), ehoslova koj Slova ku, a Kraljevini SHS zapadni Banat, Ba ku, južnu Baranju te Me imurje i Prekmurje.

Ugovorom su Ma arskoj bile nametnute ratne reparacije i drasti no sma-

njenje vojske (do 35.000 ljudi).

Trianonskim ugovorom Ma arska je od 282 000 km2, koliko su obuhva ale zemlje krune sv. Stjepana, dobila 93 000 km2, a od 19 milijuna stanovnika njoj je ostavljeno 7 i pol. Ugovorom se službeno raspalo višenacionalno Ugarsko-Hrvatsko Kraljevstvo (1102. - 1918.) jer su ehoslova koj, Rumunjskoj i Kraljevstvu SHS bili ustupljeni

krajevi naseljeni esima, Slovacima, Hrvatima i Srbima, pa je Kraljevina Ma arska postala nacionalnom državom ma arskoga naroda (gubitak približno 60 % teritorija i približno 40 % stanovništva prijeratne Ugarske).U lancima od 41. do 44. Trianonskoga ugovora Ma arska se odrekla svih prava na teritorije koji su joj pripadali u Austro-Ugarskoj Monarhiji, a tada su bili u sastavu Kraljevine SHS.

DR. VINKO ŽGANEC, akademik i etnomuzikolog, aktivno radio na pripojenju Me imurja Hrvatskoj i njegovom nacionalnom oslobo enju od ma arizacije

Nacionalno oslobo enje dobiva se kulturom, izdavanjem novina te asopisa na materinjem jeziku Dr. Vinko Žganec važna je igura u nacionalnom osvještavanju i oslobo enju Me imurja od ma arizacije. Da se ta borba dobiva podizanjem nacionalne svijesti me u gra anima, shvatio je vrlo rano, zbog ega se posvetio kulturnom radu i angažiranom pisanju o nacionalnom i socijalnom položaju Me imurja u tadašnjoj Ugarskoj još prije po etka Prvoga svjetskog rata, da bi po završetku rata i raspadu Austro-Ugraske Monarhije zajedno s drugim me imurskim intelektualcima, kao i hrvatskim vojni kim asni kim kadrom, iskoristio priliku za pripojenje Me imurja matici zemlji.

Književnim radom i skupljanjem hrvatskih pu kih pjesama dr. Vinko Žganec, rodom iz Vratišinca, po eo se baviti još kao u enik i student. Po završetku tri razreda gimnazije Žganec odlazi u Zagreb, najprije u gornjogradsku

gimnaziju, a onda sedmi i osmi razred završava u nadbiskupskom licijeu. Kao izvrstan ak isti e se svestranoš u, osobito na polju književnosti, folkloristike i glazbe. Po završetku gimnazije studira na Bogoslovnom fakultetu u Zagrebu, a bogosloviju završava 1914.

Uz studij bogoslovije Žganec se intenzivno bavio glazbom, u io je svirati orgulje i glasovir. Kra e vrijeme bio je sve enik, ali je 1921. godine napustio sve eni ko zvanje i prešao na rad u Povjereništvo za Me imurje u akovec. Ve od u eni kih i studentskih dana bio je aktivan u borbi za nacionalna prava Hrvata u Ugarskoj, odmah po svršetku studija Žganec se uklju uje u pokret za osloba anje Me imurja od ma arske okupacije.

Još za vrijeme trajanja Prvoga svjetskog rata zajedno s istaknutim Hrvatima iz Me imurja, Zagreba i Varaždina radi na priklju enju Me imurja

Hrvatskoj. Svjestan teške borbe protiv ma arizacije i radi o uvanja hrvatskog jezika u Me imurju, mladi Žganec je s još nekolicinom mla ih intelektualaca i pisaca Jurom Lajtmanom, Ivanom Novakom i Lukom Puri em postao jedan od najaktivnijih pobornika za nacionalna prava Hrvata u Ugarskoj. Feljtone i tekstove o socijalnim i politi kim prilikama u Me imurju od 1906. godine nadalje pisao je pod pseudonimima Mesopotamski i Miška Prprišov. Žganec se osobito obarao na šovinisti ke i iredentisti ke stavove lista “Murakoz-Me imurje”, koji je sistematski radio na zatiranju hrvatskog jezika i omalovažavanju kulture hrvatskoga naroda.

Prvu hrvatsku pu ku popijevku “Megla se kadi, hajdina cvete” zapisao je 1908. u rodnom Vratišincu i to se smatra po etkom njegova etnomuzikološkog rada. U aso-

pisu “Hrvatska prosvjeta” tih godina piše o kulturnim problemima Hrvata u Ugarskoj u Podunavlju, Me imurju, Baranji, Ba koj. Tih godina zajedno s Jurjom Lajtmanom pokre e “Kalendar katoli koga pu kog saveza Hrvata u Ma arskoj”, a ujedno radi i na skupljanju, ure ivanju i harmonizaciji I. sveska “Hrvatskih pu kih popijevaka iz Me imurja”.

Ta je zbirka objavljena 1916. i usprkos ratnim prilikama u hrvatskoj je kulturnoj i glazbenoj javnosti bila prihva ena s oduševljenjem. Nakon Prvoga svjetskog rata bio je lan povjerenstva za utvr ivanje granice s Ma arskom i Slovenijom.

Završetkom Prvoga svjetskog rata Žgan evo polje rada znatno se proširuje. Uz pravno-politi ke dužnosti vrlo aktivno sudjeluje u kulturnom životu novooslobo enog Me imurja. (foto: Z. Vrzan, www prelog)

5

VARAŽDIN ostao i bez dopisništva “Ve ernjeg lista”

Ivica Beti za “Ve ernjak” pokriva hrvatski sjever - Planiramo uspješno odgovoriti na budu e tržišne potrebe u zahtjevnom poslovnom okruženju. Jedna od mjera je odluka da se ugase regionalna izdanja za sjeverozapadnu i središnju Hrvatsku. ‘Ve ernji list’ ostaju novine s kvalitetnom nacionalnom dopisni kom mrežom koju emo koristiti u skladu s trendovima u svjetskim tiskanim dnevnicima. - stoji izme u ostaloga u priop enju Uprave “Ve ernjaka”

Ivica Beti ostaje dopisnikom “Ve ernjeg lista” za podru je hrvatskog sjevera

Medijski djelatnici s varaždinskog podru ja, ali i svekolika javnost u Varaždinu, u nevjerici su ovih dana do ekali vijest o gašenju varaždinskog dopisništva “Ve ernjeg lista”, posebice o otkazima novinarima koji su u njemu radili. Nakon što je HRT odlu io da e njihov Centar za sjeverozapadnu Hrvatsku biti u akovcu, iz kojeg e se i emitirati Hrvatski radio – Radio Ivanš ica, ovo je novi medijski udarac za Varaždin koji, prema tamošnjim reakcijama, postaje medijsko “slijepo crijevo” ovog dijela Hrvatske.

Bio je to ujedno i povod mnogim reakcijama osoba iz varaždinskog javnog života, me u prvima Zlatka Mehuna. Regirao je potom i županijski HDZ, koji je za sve prozvao lokalnu vlast, a onda i dožupan Kiši i gradona elnik Habuš, koji su se Upravi “Ve ernjeg lista” obratili otvorenim pismima, piše EVaraždin.hr, koji je i prenio odgovor “Ve ernjeg lista” o razlozima gašenja njihovoga varaždinskog dopisništva.

Odgovor “Ve ernjaka” U priop enju stoji: - S obzirom na razvoj interaktivnih i digitalnih platformi, karakter sadržaja koji zanima itatelje tiskanih izdanja iz godine u godinu se mijenja, kao i interes oglašiva a za razli itim oglasnim uslugama. Dosad smo uspješno odgovarali na

izazove. ‘Ve ernji list’ ostale su najprodavanije novine u kategoriji 7 kuna jer smo prodavali prosje no 18,4 % primjeraka više od prvoga sljede eg konkurenta, ‘Jutarnjeg lista’. Prate i trendove i nastoje i poboljšati poslovanje u proteklim mjesecima, poduzeto je niz mjera prilagodbe organizacije i smanjenja troškova. Planiramo uspješno odgovoriti i na budu e tržišne potrebe u zahtjevnom poslovnom okruženju.

Jedna od mjera je odluka da se ugase regionalna izdanja za sjeverozapadnu i središnju Hrvatsku. No što je važno re i je to da ‘Ve ernji list’ ostaju novine s kvalitetnom nacionalnom dopisni kom mrežom koju emo koristiti u skladu s trendovima u svjetskim tiskanim dnevnicima. Više emo se orijentirati na argumentirane analize i tuma enja pozadine i posljedica aktualnih doga aja, pojava, odluka i ljudi koji ih donose.

Naravno, i dalje emo pratiti regionalne teme od nacionalne važnosti. Ja at emo raznovrsnost komentara kako bi itatelji dobili lepezu pogleda i tako gradili vlastiti sud.”

Redakcija “Ve ernjeg lista” tako je odlu ila da e podru je sjevera Hrvatske pokrivati me imurski novinar Ivica Beti iz Preloga, što je zasigurno i odre eno priznanje za kvalitetu njegova dosadašnjeg rada. (mn)

6

Gospodarstvo

16. sije nja 2015.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

SKLOPLJEN POSAO s Ministarstvom obrane RH

Šestan-Busch, ateks i Jelen Professional zaposlili svoje kapacitete Oko 6.000 kompleta borbenih odora (hla e, košulje, jakne, kape i šeširi), 3.000 službenih i sve anih odora, 10.500 pari obu e, 35.000 pari arapa, 4.000 remena i opasa a, 200 kaciga, 800 leta kih i radnih kombinezona i jakni, 700 kišnih odjela i kabanica, 13.000 kompleta donjeg rublja, 1.500 kompleta specijalnoga donjeg rublja, 9.000 kapa i šešira, 100 jakni, 2.000 vesta (vojni ke i asni ke) i 11.000 cjelodnevnih suhih obroka hrvatska Zajednica ponuditelja izradit e kao borbenu opremu za Oružane snage Republike Hrvatske. Me-

KONFERENCIJA ZA PODUZETNIKE

Kako do sredstava iz europskih natje aja Poboljšanje informiranos hrvatske poslovne zajednice bio je naziv konferencije za poduzetnike, koja je u ponedjeljak održana u prostorima Tehnloško-inovacijskog centra “Me imurje” u akovcu. Organizatori su bili Ministarstvo poduzetništva i obrta, Grad akovec i Bizimpact.

Projekt Bizimpact i minivodi e za poduzetnike predstavio je Mario Šilinger, dok je o europskim natje ajima za poduzetnike govorila pomo nica ministra poduzetništva i obrta Dijana Bezjak.

Ove godine za programe potpore za ulaganja u unaprje enje postoje ih tehnologija i razvoj novih proizvoda, procesa i usluga predvi eno je 197 milijuna eura, za podršku poduze ima u ispunjavanju standarda i cer ciranja proizvoda 20 milijuna, za podršku stvaranju napredne poslovne infrastrukture 70 milijuna te za primjenu informacijske i komunikacijske tehnologije za poboljšanje poslovnih procesa 3 milijuna eura. Sve informacije poduzetnici mogu dobi na internetskim stranicama Ministarstva. Predstavljena je i elektroni ka aplikacija za savjetovanje putem koje poduzetnici mogu dobi sve potrebne informacije vezane uz zakone, propise, strateške dokumente i sli no.

Na otvorenju konferencije bio je i zamjenik gradona elnika akovca Mario Medved, smatraju i ovakve susrete važnima za poduzetnike radi razmjene informacija i prilike da saznaju nešto novo. (BMO)

u desetak tvrtki posao su dobile i tri me imurske: ateks, Jelen Pro esional i Šestan-Busch.

Ministar obrane Ante Kotromanovi potpisao je u utorak u Ministarstvu obrane ugovore s predstavnicima 22 hrvatska proizvo a a vojne obu e, odje e i opreme za potrebe Oružanih snaga RH u ukupnoj vrijednosti od oko 50 milijuna kuna.

Potpisivanju ugovora u Ministarstvu obrane RH prisustvovali su pomo nik ministra obrane za materijalne resurse Viktor Koprivnjak, na elnik Glavnog stožera OSa RH, general zbora Drago Lovri , glavni inspektor obrane general,

pukovnik Mirko Šundov, te brojni predstavnici hrvatskih tvrtki.

Ministar Ante Kotromanovi nakon potpisivanja ugovora istaknuo je iznimno zadovoljstvo ovakvom suradnjom, naglasivši kako Ministarstvo obrane ini sve da doma a industrija dobije što više poslova. - To smo napravili potpisivanjem ugovora o izgradnji obalnih ophodnih brodova, a to radimo i s vama ve tradicionalno nekoliko godina zaredom. Potpisivanjem okvirnih sporazuma želimo vas poduprije koliko god to možemo i na taj na in pokaza da smo mi ne samo potroša i, nego i generatori razvoja proizvodnje i po canja

doma eg gospodarstva, pogotovo proizvoda koji su konkurentni i u svijetu. - rekao je ministar Kotromanovi . Tako er je rekao kako e se na taj na in do kraja godine uštedje nekoliko desetaka milijuna kuna te je zahvalio proizvo a ima vojne opreme i naoružanja.

- Vaše tvrtke zapošljavaju nekoliko su a ljudi te na taj na in zajedni ki doprinose doma oj proizvodnji i zajedni kom prosperitetu. - rekao je ministar Kotromanovi .

U ime Zajednice proizvo a a za posebne namjene vojne proizvodnje pri Hrvatskoj gospodarskoj komori prigodno se obra o Alojzije Šestan, direktor tvrtke

Hrvatski vojnik u borbenom kompletu

Šestan-Busch d. o. o. Prelog, naglasivši kako je potpisivanje ovog ugovora dokaz namjera i stvarnih napora MORH-a da potpomaže i ja a hrvatsku in-

dustriju. - To je po etak nade i temelj za ostale proizvo a e, ali i potvrda, odnosno cer kat, za budu e izvozne poslove. - rekao je Šestan. (mn, foto: osrh)

VALENT VRAŽI , ba var i majstor za drvo iz Donjeg Kraljevca

Izradu velikih drvenih ba vi zamijenio patentiranim proizvodima poput “me imurske vaze” Jedno od najrje ih zanimanja koje polako odlazi u zaborav u našem kraju jest izrada drvenih ba vi. Nekad su drvene ba ve za vino bile osnova za vinarsku djelatnost, tako je ponegdje, doduše, i danas, no vrijeme je u inilo svoje. Ba vara je sve manje, u Me imurju ih se može nabrojiti na prste jedne ruke, rje i su nego licitari i izra iva i glinenih posuda.

Nekadašnje ba vare zamijenile su inox-industrije

Ve etvrt stolje a ba var Valent Vraži ne proizvodi velike ba ve. Da bi održao posao, postao je inovator. Najnoviji patent mu je “me imurska vaza”, drvena vaza od parene bukve, visine 74 centimetra

ba vi, a tako i u našemu kraju. No, drvene su ba ve kod vinogradara i vinara još na cijeni, ali ih je sve manje. Danas u mnogim podrumima ine samo ugo aj, a ne više i proizvodni dio.

Ve više desetlje a mali poduzetnik, odnosno obrtnik, Valent Vraži iz Ludbreške ulice u Donjem Kraljevcu vlasnik je male tvrtke Vinom, koja se bavi proizvodnjom drvene galanterije, a ba ve su davna prošlost.

U svojoj radionici uz ku u on i supruga zapošljavaju naj eš e tri radnika, ovisno o koli ini posla. On napominje: - Ve etvrt stolje a ili oko dvadeset pet godina, nažalost, ne proizvodimo ba ve. Došle su inox-ba ve i mi ‘drveni meštri’ koji se nismo preorijentirali natjerani smo na gašenje svojih radionica.

Ukrasni proizvodi od drva

Dvije me imurske vaze s ukrasnim buketima

- Da bih nekako opstao na tržištu, od ne ega se mora živjeti, odlu io sam raditi ukrasne proizvode od drva.

Najprije su to bile male ukrasne ba ve koje su imale pravu unkciju kao i velike. Njih radim i danas jer ljudi vole u svojoj ku i imati krasnu ba vicu, no to ne bi bilo dovoljno da održim posao. Zbog toga sam po eo raditi na inovacijama od drva sa svim dosadašnjim znanjima.

Valent Vraži pokazuje kako je napravljena posuda od lima za me imursku vazu, u kojoj umjesto umjetnog može biti i živo cvije e

Do danas sam u dva desetlje a proizveo dvadesetak razli itih ukrasnih programa od drva, a neke sam i zaštitio patentom.

Baš ovih dana o ekujem zaštitu patenta ‘me imurske vaze’, to je moja zadnja inovacija. Rije je o velikoj drvenoj vazi od parene bukve visine 74 centimetra, specifi noga duguljastog oblika koji pomalo podsje a na stare am ore. Te su vaze nastale na temelju znanja o ba vama, napravljene su uz pomo dužica i spojene metalnim okovima.

Jako su lagane i pogodne za sve zatvorene prostore kao ukrasni element, a mi ih izra ujemo u više boja i s ukrasnim cvjetnim umjetnim aranžmanima kako bi bile pogodne i za prostore u kojima je manje svjetla. Proizvo-

dimo niz ukrasnih predmeta od drva, stoli e za sjedenje, barske stolice koje su zašti ene patentom i ve su osvojile medalju na sajmovima inovatora, a koje sad pokušavam plasirati u Australiju i drugo.

Ne žalim se, no moram re i da dosad nikad nisam dobio neku pomo od države ili bilo koga.

Svoje proizvode plasiram tamo gdje postoji interes, trenutno najve i interes pokazuju specijalizirane trgovine s ukrasnim drvenim predmetima u Europi te trgova ki lanci. Danas je mnogo lakše nego prije zbog toga jer smo u Europi, no nama malim tvrtkama koji naj eš e ne proizvodimo serijski ve pojedina no nikad nije lako. - napominje Valent Vraži . (J. Šimunko)

16. sije nja 2015.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

MLADI AKOV ANIN Nikola Grabar kao profesor klavira otišao raditi u egzoti ni Dubai

Ima osobnog voza a kako ne bi razmišljao o nebitnim stvarima, ve samo o poslu - Bio je raspisan natje aj za posao u Dubaiju u glazbenoj školi. Prijavio sam se na natje aj i bio pozvan na audiciju u Zagreb, kojoj je prisustvovao i glavni direktor i ravnatelj tamošnje škole. Zadovoljio sam i dobio poziv za angažman Do prije koju godinu pojam boljeg života bile su zemlje zapadne Europe ili Amerika u doba globalizacije, no danas nema granica kamo mladi odlaze u potrazi za boljim životom.

Odlazi se na sve strane svijeta.

Dubai je donedavno bio samo egzoti na turisti ka destinacija za turiste duboka džepa, a danas je sve eš e odredište mladih i iz Hrvatske u potrazi za bolje pla enim poslom.

Nikola Grabar iz akovca javio nam se sa svojim iskustvom. Tamo je unova io svoje glazbeno umije e klavirista ste eno iz srednje glazbene škole Pavla Markovca iz Zagreba.

Nikola je ro en 1992. u akovcu, gdje je završio i osnovnu glazbenu školu, a srednju glazbenu školu Pavla Markovca u Zagrebu kao klavirist.

Najmla i profesor u školi Trenutno je u Dubaiju najmla i profesor, sa samo 22 godine. Škola u kojoj predaje zove se Brooklyn Melodies Centar Dubai.

- Tamo predajem klavir djeci osnovne i srednje škole.

Polaznici te škole jesu djeca bogatih roditelja iz cijeloga svijeta koji žive i rade u Du-

baiju. To je zapravo engleska škola povezana s kraljevskim školama. Dakle, to je program koji se radi u sljede im školama: Royal Academy of Music London, RCM London, Royal Northern College of Music i Royal Conservatorie of Scotland. Ta škola zapravo radi u 90 zemalja diljem svijeta. Djeca s diplomom ove škole u Dubaiju mogu nastaviti školovanje na navedenim akademijama u Europi, po programu pod nazivom ‘The Associated Bord of the Royal School of Music’.

- Devedeset posto životnih troškova (stan, prijevoz i režije) ne moram pla ati Naravno, mi kao profesori škole možemo isto tako polagati ispite za licencu i diplomu ovih akademija. Profesori u školi u kojoj radim ve inom su iz Ukrajine, Rusije i Engleske.

Prošao na natje aju • Kako ste došli do tog angažmana u Dubaiju?

— Bio je raspisan natje aj za posao u Dubaiju u glazbenoj školi. Prijavio sam se na natje-

svega dva tjedna da se spremim i otputujem, gdje me do ekala moja klasa od pedeset u enika kojima u predavati klavir. Morao sam najprije nau iti cijeli plan i program školovanja kako bih mogao u iti prema njihovim pravilima.

• Kako ste se snašli?

— Živim u samom centru Dubaija, u stanu koji mi je tako er pla en zajedno s režijama.

Imam svog voza a koji me vozi od stana do škole svaki dan i koji obavlja sve poslove izvan škole koji su mi potrebni, tako da bih mogao uvijek biti na vrijeme na poslu i da ne moram razmišljati o nekim nebitnim stvarima, ve da se mogu posvetiti samom poslu za koji me vrlo dobro pla aju, s obzirom na to da 90 posto životnih troškova (stan, prijevoz i režije) ne moram pla ati. Uvjeti su više nego dobri, naravno, ipak je to grad koji leži na zlatu i nafti, grad s najvišom zgradom na svijetu i najpoznatijim modernim znamenitostima u svijetu.

• Koji je razlog odlaska iz Hrvatske?

— Otišao sam tamo zbog boljeg života, da steknem novo iskustvo i, naravno, otišao sam i radi samog usavršavanja svog posla. (BMO)

U POTRAZI ZA BOLJIM ŽIVOTOM

Nikola Grabar iz akovca nakon srednje glazbene škole Pavla Markovca Zagreb prihvatio je posao podu avanja sviranja klavira u glazbenoj školi u Dubaiju

aj i bio pozvan na audiciju u Zagreb, kojoj je prisustvovao i glavni direktor i ravnatelj te škole iz Dubaija. Zadovoljio

sam uvjete i pozvao me da do em raditi u Dubai. Platio mi je aviokartu iz Zagreba i nakon audicije i prijamnog imao sam

7

KOJA SU ZANIMANJA najtraženija u inozemstvu

Traže se medicinske sestre, programeri, kuhari, njegovatelji…

Portal MojPosao objavio je da je u 2014. na tom portalu objavljeno 513 natje aja za radna mjesta u inozemstvu, što je isto kao i godinu ranije. 71 posto oglasa za inozemstvo odnosilo se na zemlje Europske unije, i to najve im dijelom na Njema ku. Izvan Europske unije najviše je oglasa bilo za Sjedinjene Ameri ke Države i Rusiju, donosi portal MojPosao.

Najtraženija zanimanja u inozemstvu u prošloj godini bila su programer, medicinska sestra, kuhar, njegovatelj te hotelsko osoblje, a po kategorijama najviše oglasa za inozemstvo zabilježeno je u graditeljstvu i geodeziji (17 %), proizvodnji i zanatskim uslugama (16 %) , IT-u i telekomunikacijama (15 %), strojarstvu i brodogradnji (11 %) te zdravstvu i socijalnom radu (10 %).

Uz objašnjenje da su poslodavci mogli ozna i više vrsta zaposlenja za jedno radno mjesto, MojPosao piše da je od ukupnog broja objavljenih oglasa za rad u inozemstvu u njih ak 73 % ponu en stalni radni odnos.

U 40 posto oglasa tražili su se djelatnici za rad na odre eno vrijeme, a u 1 % honorarni djelatnici. (mn)

DESET MJESECI zaredom pozitivan trend

Ni krajem godine nije došlo do uobi ajenoga sezonskog pove anja nezaposlenosti Deseti mjesec zaredom broj nezaposlenih osoba u Me imurju je padao. Pozitivno je to tim više što je prekinut trend sezonskoga zimskog pove anja broja nezaposlenih. Ono što je nepovoljno je velik udio me u nezaposlenima koji spadaju u dugotrajno nezaposlene osobe, njih ak 46 posto, odnosno 2890 osoba. Što je osoba duže nezaposlena, to su joj manji izgledi za ponovno zapošljavanje.

Istina, broj nezaposlenih u prosincu bio je svega za dvije osobe manji nego u studenom, ali svejedno svih prethodnih godina

u zimskom mjesecima redovito je dolazilo do pove anja broja nezaposlenih.

U prosincu je na Zavodu za zapošljavanje bilo ukupno 6237 nezaposlenih. Ukupno je iz evidencije nezaposlenih izašlo 614 osoba, što je smanjenje broja brisanih u odnosu na studeni za 15 posto i u odnosu na prosinac 2013. godine za 3,9 posto.

Zbog zaposlenja evidenciju je napustilo 379 osoba.

Brojka je pokazala da su poslodavci u prosincu zapošljavali smanjenim kapacitetom za 6 posto u odnosu na prosinac 2013. i za 23 posto u odnosu na studeni 2014. godine.

Na t emelju r ad nog odnosa zaposlena je 301 osoba, dok je 78 osoba zaposleno na temelju drugih poslovnih aktivnosti, kao što je stru no osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa, registriranje trgova kog društva ili obrta, ugovora o djelu, zapošljavanja prema posebnim propisima.

Tijekom prosinca bilo je 612 ulazaka u evidenciju nezaposlenih, od ega je 428 osoba na burzu došlo direktno iz radnog odnosa. Iz neaktivnosti na burzu se prijavilo 130 osoba, 27 osoba iz redovnog školovanja, dok je temeljem drugih poslovnih

aktivnosti evidentirano 27 osoba.

Ve tradicionalno najviše otpuštanja, ali i zapošljavanja, dolazi iz gra evinarstva i prera iva ke industri-

je. Tu je najve a luktuacija radnika.

Nov anu naknadu u prosincu je koristilo 1386 osoba ili 22 posto nezaposlenih.

Kroz mjere aktivne politike

Stopa nezaposlenosti lani 14,3, a godinu prije 16,8 posto Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, u rujnu 2014. u Me imurskoj županiji bila su registrirana 38.383 ak vna osiguranika, što je 178 osoba manje nego u rujnu 2013. godine. Koriste i se navedenim podacima, stopa registrirane nezaposlenos , prema administra vnim izvorima, u rujnu 2014. bila je 14,3 %, dok je u rujnu 2013. stopa bila 16,8 %.

zapošljavanje koje provodi Zavod uklju ene su 1142 osobe. Što se trendova oko zapošljavanja ti e, bit e zanimljivo pratiti stanje u sije nju i velja i, koje su ranijih godina pratili trendovi prezimljavanja velikog broja sezonskih radnika na burzi i pove ane nezaposlenosti, koja je obi no po ela jenjavati u prolje e. Nastavi li se trend smanjenja broja nezaposlenih i u sije nju i u velja i, tada bi se sasvim ozbiljno moglo govoriti o oporavku me imurskog gospodarstva.

(BMO)

8

Crna kronika

NEMILE POSLJEDICE blagdanskog slavlja

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

16. sije nja 2015.

STRAVI AN DOGA AJ u pitoresknom Grkaveš aku uznemirio cijelo susjedstvo

Bra ni par Stanislav i Marija 39-godišnji Beli anec ostao Karlov ec po inio samoubojstvo!? bez prstiju šake zbog eksplozije petarde - Vrlo vjerojatno je u pitanju tužan i nesretan doga aj, bez obzira što se rade dodatna kriminalisti ka istraživanja kojima bi se trebala utvrditi to na smrt Marije Karlov ec, jer ista obdukcijom, koja je provedena u akove koj Bolnici, nije mogla biti to no utvr ena

AKOVEC - Nažalost, ove godine bilježi se porast ozlije enih osoba zbog neadekvatnog rukovanja pirotehni kim sredstvima u proteklim blagdanskim danima. ak osam osoba zatražilo je lije ni ku pomo zbog zadobivanja tjelesnih ozljeda, od ega je sedam osoba zadobilo lake tjelesne ozljede, a jedna osoba zadobila je tešku tjelesnu ozljedu (muškarac ro en 1975. godine, iz Belice).

Od navedenih osam osoba, etiri osobe bile su mla e od 14 godina, tri osobe bile su starosti izme u 14 i 18 godina, dok je jedna osoba bila punoljetna. Navedena ozlje ivanja prouzrokovana su nepravilnim rukovanjem pirotehni kim sredstvima, odnosno nepažnjom korisnika. Bitno je napomenuti

da do ozlje ivanja nije došlo na prijavljenim javnim okupljanjima, odnosno na mjestima gdje se okupljao ve i broj gra ana, ve su se uglavnom dogodila na ku nim proslavama.

Usprkos poduzetim preventivnim aktivnostima u cilju senzibiliziranja cjelokupne javnosti o mogu im opasnostima prilikom rukovanja pirotehni kim sredstvima, tijekom obilježavanja proteklih boži nih i novogodišnjih blagdana došlo je do znatnijeg porasta ozlije enih osoba, te e se kroz preventivne aktivnosti vezano za sljede e operativne akcije Mir i dobro ve a pozornost posvetiti upoznavanju i edukaciji gra ana o opasnostima nepažljivog i nepravilnog rukovanja pirotehnikom. (n )

U jarku preminuo od sr anog udara GORNJA DUBR AVA - U ponedjeljak, 12. sije nja u 12.50 sati u Gornjoj Dubravi uz lokalnu cestu koja vodi od županijske ceste prema mjestu Vukanovec u jarku za prihvat oborinskih voda prona eno je mrtvo tijelo muškarca ro enog 1957. godine iz Gornje Dubrave.

Na mjesto doga aja izašla je

ekipa Zavoda za hitnu medicinu Me imurske županije te dežurni mrtvozornik, koji su utvrdili smrt muške osobe, dok na tijelu nisu prona eni tragovi nasilne smrti. Kao uzrok smrti utvr en je zastoj rada srca. O doga aju bit e dostavljeno posebno izvješ e županijskom državnom odvjetniku u Varaždinu.

Kra e drva PIŠKOROVEC, TRNOVEC, VULARIJA - Tijekom mjeseca prosinca 2014. godine u šumskim predjelima Škarje kod naselja Piškorovec, Trnovec nedaleko od naselja Trnovec i Meljak kod naselja Vularija zabi-

lježeno je više kra a drva za ogrjev, ime su Hrvatske šume ošte ene za iznos od oko 50 tisu a kuna. Protiv po initelja bit e podnesene kaznene prijave op inskom državnom odvjetniku u akovcu.

- Stalno mislimo da se takvo što doga a samo na televiziji, a sad se to dogodilo u našem susjedstvu. - rekla nam je u subotu poslijepodne jedna od šokiranih susjeda nakon što se pro ulo za smrt bra nog para srednje dobi u Grkaveš aku. Naime, prošlu subotu, 10. sije nja oko podneva u obiteljskoj ku i u Grkaveš aku, naselju u Op ini Sveti Martin na Muri, otkrivena je velika tragedija. U obiteljskoj ku i prona ena su mrtva tijela supružnika Stanislava i Marije Karlov ec. Stanislav Karlov ec (52) prona en je obješen, a u blizini na krevetu beživotno tijelo njegove supruge Marije (49). Prvi na mjestu tragedije našao se mla i Stanislavov brat, koji je otkrio mrtva tijela.

Naša ekipa koja je posjetila Grkaveš ak i ku u u kojoj se dogodila tragedija nije naišla ni na što što bi sugeriralo da se na tom mjestu mogao dogoditi tako stravi an doga aj. Isto pri aju i susjedi koji su nam odmah rekli da je “nemogu e da se dogodilo nekakvo ubojstvo ili nešto sli no”, jer su Stanko (kako su ga zvali mještani) i Marija živjeli mirnim obiteljskim životom.

Stanko je radio u Sloveniji, gdje studira i njihova k erka.

Susjedi ih opisuje kao srda ne i pristojne ljude koji su živjeli normalnim obiteljskim životom.

Da, Stanislav Karlov ec je dan ranije, tijekom petka, 9. sije nja, imao prometnu nesre u pri kojoj je sletio autom s ceste, pri emu nije pretrpio ozljede, ve je na vozilu nastala manja materijalna šteta.

Taj doga aj, kako saznajemo, nema nikakve veze s onim što se dogodilo dan kasnije, barem kad je u pitanju nekakav mogu i motiv za zlo in, o emu se, nažalost, špekuliralo u odre enim senzacionalisti kim novinarskim napisima. Ina e, kako se kalkulira, Stanka je jako potresla smrt oca kojeg je sahranio nekoliko dana prije ove tragedije.

Lijepa obiteljska ku a u kojoj se dogodio stravi an doga aj, vrlo vjerojatno dva samoubojstva, nakon tragedije u subotu ostala je zaklju ana i bez uku ana

Sumnja se na dva suicida Uglavnom, prema onome što smo vidjeli, izvan lijepe obiteljske ku e i nastrešnice, koja je bila ujedno i garaža, nema ni ega što bi sugeriralo da se radi o nekakvom doga aju za opsežniju kriminalisti ku istragu, jer kad su stigle novinarske ekipe policija je ve odavno obavila cijeli uvi aj.

Uglavnom, vjerojatno je u pitanju obiteljska tragedija. Netko, vjerojatno doma ica Marija, to subotnje prijepodne friško je oprala rublje i krpe, tako da je teško objasniti zašto je uslijedio njezin suicid, ako nije u pitanju ipak prirodna smrt. Što se to no dogodilo to prijepodne u njihovoj obiteljskoj ku i, još se to no ne zna.

Ali, pretpostavlja se da je najprije nastupila smrt Marije Karlov ec (nema tragova nasilja, stoga je vrlo vjerojatno u pitanju samoubojstvo ili prirodna smrt), koja je o ito bila okida za samoubojstvo njezina supruga. Vrlo vjerojatno je u pitanju tužan i nesretan doga aj, bez obzira što se rade dodatna kriminalisti ka istraživanja kojima bi

se trebala utvrditi to na smrt Marije Karlov ec, jer ista obdukcijom koja je provedena u akove koj Bolnici nije mogla biti to no utvr ena.

Naime, kako saznajemo od izvora bliskih istrazi, u tijeku su toksikološka istraživanja krvi i urina u nadležnim institucijama u Zagrebu. Rezultati se o ekuju krajem velja e.

Prema prvotnim zaklju cima istražitelja, kako neslužbeno saznajemo, nema razloga vjerovati da je u slu aj smrti para Karlov ec bila upletena i tre a strana, odnosno da je smrt Marije Karlov ec zapravo ubojstvo. Na pokojnoj ženi Stanislava Karlov eca, naime,

nema tragove nasilne smrti.

Izjave susjeda da je kod kreveta u sobi u kojoj su na ena tijela zamije ena bo ica s tabletama policija nam nije željela potvrditi.

Kako neslužbeno saznajemo, najvjerojatnije se radi o samoubojstvu bra nog para, jedina je dilema oko to nog tijeka doga aja. Mogu im se smatra da je Marija Karlov ec umrla prirodnom smr u ili po inila suicid, a zatim je Stanislav, našavši njeno tijelo, u stanju šoka i sam po inio samoubojstvo. To ne e se okolnosti znati nakon dolaska toksikoloških nalaza. (n , sh, foto: Z. Vrzan)

Friško oprano rublje i kuhinjske krpe zate eni su kako se suše kod nadstrešnice u subotu poslijepodne - ništa u dvorištu nije sugeriralo na nemili doga aj

ILEGALNI PRIJELAZ iz Hrvatske u Sloveniju

Dva Kosovljana nelegalno pokušala prije i granicu

U posljednje vrijeme nema mnogo pokušaja ilegalnog prijelaza granice prema Sloveniji ili onoga što se doga alo ranije, kada su se švercali ljudi

U srijedu, 14. sije nja na putnoj liniji izme u estijanca s hrvatske i Gibine sa strane Republike Slovenije policajci PP-a Murskog Središ a pri pokušaju prelaska granice uhvatili su dva državljana Kosova, koji su po uhi enju smješteni u Prihvatni centar u Ježevu. Donosimo pun izvje-

štaj Policijske uprave me imurske: - 14. sije nja u 8.20 sati u estijancu, nedaleko od grani ne crte na putnom pravcu koji povezuje mjesto estijanec (Republika Hrvatska) i mjesto Gibina (Republika Slovenija), policijski službenici Policijske postaje Mursko Središ e zatekli su

dva državljana Kosova u pokušaju ilegalnog prelaska državne granice.

U upravnom postupku donesena su rješenja o protjerivanju državljana Kosova s podru ja Republike Hrvatske, te su smješteni u Prihvatni centar za strance u Ježevu. (n )

16. sije nja 2015.

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

9

DVD KRIŠTANOVEC na svojoj skupštini najavio važan doga aj

Ova godina u znaku velikog jubileja - 90 godina rada - Krištanove ki DVD sa svojim kvalitetnim radom isti e se na svim poljima, a upravo zahvaljuju i takvom angažmanu kod nas stvari funkcioniraju. - naglasio je Mario Medved Dobrovoljno vatrogasno društvo Krištanovec prošlu je subotu, 10. sije nja održalo redovnu godišnju skupštinu. Osim o radu u prethodnoj godini, raspravljalo se i o planovima za teku u.

Podnose i izvješ e, predsjednik DVD-a Sre ko Mrazovi osvrnuo se na sve što je ura eno u prethodnoj godini i izrazio zadovoljstvo kako s preventivom, odnosno pristupanjem intervencijama, tako i radom te natjecanjima svojih vatrogasaca. Što se ti e planova za 2015., u ovoj godini Društvo o ekuje obilježavanje 90. obljetnice postojanja, za što su ve zapo ele pripreme. Tako er, izmijenjen je i Statut DVD-a, odnosno uskla en s odredbama novog Zakona o udrugama.

Podijeljena su priznanja i zahvalnice, a uru ene su i diplome za položena vartogasna zvanja.

DOKUMENTARAC “OTVORENI DIJALOG” prikazuje se u utorak u akovcu

Kako najteže duševne poreme aje lije iti bez lijekova?

Kova , predsjednik MO-a Krištanovec Dušan Mikolaj, ravnatelj Javne vatrogasne postrojbe akovec Mladen Kanižaj te predstavnici DVD-a s podru ja akovca i županije.

Pozdravljaju i okupljene, gradona elnik Kova istaknuo je važnost dobrovoljnih vatrogasnih društava na gradskom podru ju, jer su zahvaljuju i njihovom radu i organizi-

ranosti u prošlogodišnjoj poplavi sprije ene ve e štete. - U njihovoj uspješnosti zaslugu ima i Grad akovec, koji svojim prora unskim sredstvima podupire rad i nabavku opreme. Ni krištanove ki DVD nije iznimka. - rekao je Kova , estitaju i im na rezultatima koje su postigli u 2014.

Dopredsjednik Hrvatske vatrogasne zajednice

U sklopu projekta Psihi ko zdravlje u zajednici - terapija po mjeri ovjeka pozivamo vas na projekciju filma “Otvoreni dijalog” Daniela Macklera. Projekcija se odvija u utorak, 20. sije anja u prostorima udruge ACT-a u akovcu, Dr. Ivana Novaka 38, a traje od 18 sati do 21 sat.

“Otvoreni dijalog” je film koji prikazuje inovativan pristup akutnim psihi kim krizama, koji su razvili Jaakko Seikkula, Markku Sutela i njihov multidisciplinarni tim u Keropudas bolnici u Torniju, Finska.

Od svog po etka u ‘80im godinama prošlog stolje a provedeno je mnoštvo istraživanja otvorenog dijaloga i njihovih rezultata s ranim psihozama. Prikupivši široku me unarodnu pozornost, rezultati su dosljedno pokazali da ovaj pristup u usporedbi s ostalim metodama lije enja smanjuje hospitalizaciju, konzumaciju lijekova i recidivizam.

Otvoreni dijalog možemo shvatiti kao dvostruku zavojnicu koja umrežuje proces dijaloga, ili novi

i predsjednik me imurskih vatrogasaca Mario Medved, pozdravljaju i nazo ne, govorio je o važnosti DVD-ova u sustavu sprje avanja nesre a i pravodobne intervencije.

- Krištanove ki DVD sa svojim kvalitetnim radom isti e se na svim poljima, a upravo zahvaljuju i takvom angažmanu kod nas stvari unkcioniraju. - naglasio je Medved. (mn)

Kod nas stvari funkcioniraju Skupštini su pored lanova DVD-a Krištanovec prisustvovali i dopredsjednik Hrvatske vatrogasne zajednice i predsjednik Vatrogasne zajednice Me imurske županije Mario Medved, gradona elnik Grada akovca Stjepan

GLOBALNO I LOKALNO

Solarni zamorci I

prije nego što je po ela godina, doma i su poticaji za obnovljive izvore energije razgrabljeni i za ovu godinu je gotovo. ini se da e oni koji se odlu e za gradnju solarnih centrala do poticaja sve teže i teže, a bez poticaja se gradnja ne isplati. Kako je poznato, cijena kilovatsata sa svim davanjima je 0,80 kuna, a poticajna cijena solarnog kilovata 2,5 kuna. ako više nema poticaja, to uništava mlade doma e tvrtke koje projektiraju i ugra uju solarne centrale.

K

S druge strane, država zbog toga što nedostaje novac ve godinama ne diže kvote za poticaje za solarne centrale i to je tako. vjetlo u tunelu ipak postoji, no tunel je duga ak. Kako se sad ini, ponekad je ipak dobro biti na repu doga aja kao što je to bila i ostala Hrvatska. Naime, u ovih desetak godina mnogo se toga promijenilo u industriji solarnih centrala i sad proizvo a i sve više nude male sustave od nekoliko kilovata za koje ne trebaju mnogostruki papi-

S

ri i skupo projektiranje, ve se sve može ugraditi za vrlo kratko vrijeme. i mali sustavi od jednog do pet kilovata jednostavno se ugrade i uz pomo posebnog ure aja konvertera spoje na postoje u elektri nu mrežu ku e, a rade na na in da kad ima sunca sat koji mjeri potrošenu struju vrte unatrag, te se na taj na in ra uni za elektri nu energiju u kona nici smanjuju. Ure aji zajedno s otonaponskim elijama stoje od 8000 kuna po kilovatu, što je ve dostupno.

T

Z

a godinu dana takav ure aj od jednog kilovata proizvede oko 1200 kilovatsati pomo u Sunca. Prosje no ku anstvo kroz godinu dana potroši od 2000 do 3000 kilovatsati, što je ovisno o broju elektri nih ure aja. Drugim rije ima, ve solarna centrala od kilovata može uštedjeti ra une za elektri nu energiju od 50 do 70 posto i tako popraviti ku ni budžet, barem tako kažu proizvo a i. ad se tome dodaju najnoviji svjetski podaci o kretanju trendova proizvodnje za male solarne centrale, podaci ohrabruju. Za pet godina proizvodnja takvih ure aja morala bi porasti za etiri puta, pa te proizvodnje spadaju u najisplativije sektore za ulaga e

K

u narednim godinama i mogu doprinijeti zapošljavanju. stovremeno se razvijaju akumulatori ve ih snaga, što e dovesti do toga da obiteljske ku e postanu samodostatne kad je rije o energiji i još više – svoje e viškove plasirati kroz mrežu, no to je budu nost koja nam je mnogo bliža nego prije desetak godina i ve se mjeri u mjesecima. apravo, u nedostatku razvoja ponekad je dobro biti i zadnji i slijediti trendove razvoja solarne industrije. Rije je o epohalnoj promjeni u proizvodnji elektri ne energije koju je sad mogu e proizvoditi bilo gdje zbog tehnoloških novosti, pa zbog toga i zadnji dobivaju.

na in psihoterapije, i integrirani sustav lije enja koji pruža skrb prvenstveno u zajednici.

Osnovno sredstvo otvorenog dijaloga je temeljito promijenjena verzija terapijskog sastanka. Nema zasebnih sastanaka stru nog tima na kojima bi se razgovaralo o “slu aju“, nego se sve rasprave i odluke o lije enju i hospitalizaciji donose pred svima prisutnima.

Osnovna zna ajka ovog pristupa je odmak od neposrednog naglašavanja kako iskorijeniti simptome. Razgovor, tj. dijalog, nije o osobi, nego je on na in da budemo s osobom i proživimo krizu zajedno. Rezultat svega toga je da je otvorena komunikacija postigla jedinstveni uspjeh pomažu i ljudima da upravljaju po etnim psihozama i drugim krizama, pouzdaju i se manje u lijekove i hospitalizaciju.

Nakon projekcije slijedi rasprava o filmu i postoje im modelima skrbi za osobe s duševnim poteško ama, koju e voditi predstavnici Ludruge iz Zagreba. (n )

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

I

Z

H

o e li rijetke doma e tvrtke koje projektiraju i grade solarne sustave i koje su tek stasale preživjeti i do ekati promjene, drugo je pitanje. Država ih ionako tretira kao zamorce, a mladi stru njaci koji rade u njima rasipaju se i umjesto da postanu proizvo a i vrlo lako mogu postati prodava i tu ih znanja.

10

Kroz Međimurje

16. sije nja 2015.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

REKONSTRUKCIJA ure aja za pro iš avanje otpadnih voda

Modernizira se akove ki pro ista Predstoje om rekonstrukcijom smanjit e se ukupni kapacitet pro ista a na 75.000 ES. Naime, u posljednjih petnaest godina znatno se smanjilo industrijsko optere enje, a prilikom projektiranja u obzir su uzete i projekcije o priklju ivanju novih korisnika u narednih trideset godina.

Predvi eno je pove anje u inkovitosti pro iš ava-

nja s današnjega drugog na tre i stupanj, te potpuna modernizacija postoje ih gra evina i opreme.

U ponedjeljak je u prostorima Me imurskih voda d. o. o. u akovcu potpisan sporazum za rekonstrukciju pro ista a, vrijedan nešto više od 60 milijuna kuna.

Rije je o zahvatu predvi enom u sklopu projekta Aglomeracije akovec, a kojim

IZBORI ZA VMO NASELJA Grada M. Središ e

U šest naselja i ovu nedjelju na glasovanje U svim naseljima Grada Mursko Središ e i ovu e se nedjelju na izbore. Naime, za nedjelju, 18. sije nja zakazani su izbori za vije a mjesnih odbora na podru ju Grada Mursko Središ e (naselja: Mursko Središ e, Peklenica, Križovec, Hlapi ina, Štrukovec i Sitnice).

U svakom naselju otvoreno je po jedno bira ko mjesto: Peklenica – društveni dom, Križovec – društveni dom, Štrukovec – društveni dom, Hlapi ina – Osnovna škola i Sitnice – prostorija Udruge mladih Roma, s napomenom da je u Murskom Središ u otvoreno samo jedno bira ko mjesto, i to u zgradi “stare škole” na Trgu bra e Radi . Birališta su otvorena od 7 do 19 sati.

Pozivaju se gra ani da se i na izbore za vije a mjesnih odbora odazovu u što ve em broju te tako ostvare svoje gra ansko i bira ko pravo. (mn)

ŠTRIGOVA

GORNJI MIHALJEVEC

Osloba anje pla anja komunalne naknade

Vilim Novak isti mjesne ulice

Op ina Štrigova na sjednici potkraj godine donijela je odluku o tome tko je oslobo en pla anja komunalne naknade. To su sljede e skupine gra ana: stopostotni invalidi, civilni i vojni invalidi s invalidninom ve om od 70 posto ukoliko žive sami ili s osobama bez prihoda, osobe koje su duže na bolni kom lije enju, zbog ega su nastali troškovi ve i od 5.000 kn, te osobe koje žive u ku anstvu i imaju prihod manji od tisu u kuna mjese no, kao i korisnici nekog od oblika socijalne pomo i. (mn)

Od etiri pristigle ponude na natje aj za iš enje mjesnih ulica Op ine Gornji Mihaljevec prihva ena je ponuda Vilima Novaka iz Gornjeg Mihaljevca. Pristigle su ponude još: Mehanizacije S avni ar Stanetinec, Gospodarstva Jurac M. Subotica i Marka Šafari a iz Okruglog Vrha. Upravo je ova ponuda zaiskrila duhove na posljednjoj sjednici OV-a jer je Šafari eva ponuda bila jeftinija od Novakove. Me utim, Šafari nije zadovoljio uvjete natje aja s obzirom na to da nije priložio dokaz o vlasništvu nad mehanizacijom.

Tako e Vilim Novak istiti mjesne ulice i ceste naredne etiri godine. (mn)

se oprema na postoje em pro ista u modernizira te uskla uje s važe im propisima i direktivama.

Sporazum su potpisali direktor Me imurskih voda Vladimir Topolnjak i lan uprave Kon ar-inženjering za energetiku i transport Zagreb Stjepan Dragi evi , i to u ime Zajednice ponuditelja koja je posao dobila putem javnog nadmetanja.

Potpisivanje sporazuma u Me imurskim vodama

Podizanje razine pro iš avanja otpadnih voda Osim projektiranja i isho enja potrebnih dozvola, sporazum predvi a nabavku i ugradnju opreme te puštanje u pokusni pogon.

Postoje i pro ista , koji je s radom zapo eo 1999. godine, izgra en je za kapacitet 91.000 ES (ekvivalent stanovnika), a izveden je kao

mehani ko-biološki ure aj.

Kako novi pravilnici postavljaju strože zahtjeve za ovakve objekte, a sam vodotok Trnave svrstan je u osjetljivo podru je, potrebno je podignuti razinu pro iš avanja otpadnih voda, posebno uklanjanje dušika i fosfora.

Nakon što rekonstrukcija završi, ure aj za pro iš avanje otpadnih voda bit e u cijelosti uskla en s

AKOVEC PROGRAME UDRUGA izabrao putem javnog natje aja

Preko 5,7 milijuna iz prora una za projekte udruga

Potpisivanje ugovora u Gradu

U petak, 9. sije nja u akove koj Gradskoj vije nici održano je potpisivanje ugovora o su inanciranju projekata i programa udruga civilnog društva i ustanova za 2015. godinu, koje Grad akovec su inancira temeljem javnog poziva.

Javni poziv objavljen je tijekom rujna prošle godine, a temeljem pristiglih zahtjeva stru ne komisije gradona elniku su predložile odre ene projekte i programe za su inanciranje. Novac za udruge osiguran je u prora unu Grada akovca za 2015. godinu.

U ime Grada akovca ugovore je potpisao gradona elnik Stjepan Kova s predstavnicima nekoliko udruga koji su došli na simboli no javno potpisivanje.

U Grad je temeljem natje aja pristiglo 136 zahtjeva za su inanciranjem programa udruga, a njih 114 je prema

standardima pro iš avanja otpadnih voda prema EU direktivi o pro iš avanju otpadnih voda 91/271/EC. Na potpisivanju su pored predstavnika Me imurskih voda i Zajednice ponuditelja bili i gradona elnik Grada akovca Stjepan Kova te na elnici op ina Nedeliš e i Sv. Juraj na Bregu Darko Dania i An elko Nagrajsalovi .

kriterijima natje aja pozitivno riješeno. Grad je za programe udruga osigurao preko 5,7 milijuna kuna, što je za 1,05 milijuna kuna više nego prošle godine. Još oko 200.000 kuna ostavljeno je u rezervi kako bi se tijekom godine moglo usko iti onim udrugama koje su ili zakasnile ili e im iz nekog razloga zatrebati dodatna sredstva.

Od idu e godine više ne e biti takvih rezervnih sredstava nakon završetka natje aja. Sve udruge za programe inancirane iz sredstava gradskog prora una morale su imati barem 25 posto sredstava i iz drugih izvora.

Dio novca iz prora una dobit e prije provo enja programa, a dio nakon odra enih programa. Uz to obvezne su podnijeti izvješ e Gradu za utrošena sredstva.

Sredstva raspodijeljena na natje aju nisu za redovno inanciranje udruga, za to su osigurana sredstva povrh ovih koja su se dijelila putem javnog natje aja. Predmet natje aja bili su samo izvanredni programi udruga, iznad redovne djelatnosti. Tako je Zbor “Josip Štolcer Slavenski” dobio 40.000 kuna za odlazak na me unarodni nastup u Linz i program obilježavanja 40. godina djelovanja Zbora.

16. sije nja 2015.

Kroz Međimurje 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

OP INA OREHOVICA na kraju prošle godine

Dugovanja više nema, osim dugoro nog kredita Radi se o kreditu koji je podignut za dovršetak izgradnje Doma kulture i vatrogasnog spremišta u Podbrestu te sportsko-vatrogasnog objekta u Orehovici

O

p insko vije e Orehovice na svojoj posljednjoj sjednici donijelo je odluku o prvim izmjenama i dopunama prora una Op ine za 2014. godinu. Prijedlog odluke obrazložio je na elnik Franjo Bukal. Ukupni prihodi prora una krajem 2013. planirani su u iznosu od 5.159.467 kuna.

S obzirom na to da je došlo do razlike izme u planiranja i realnog punjenja prora unskih prihoda, potrebno je bilo pri i izmjenama i dopunama. Tako su prihodi i primici s izmjenama i dopunama prora una manji za 679.177,57 kuna.

Do kraja godine ne o ekuju se prihodi od prodaje ne inancijske imovine koji su prvotno planirani u visini od 200.000 kuna. Rashodi poslovanja tako er su smanjeni s prvotno planiranih 3.858.367 na 3.724.718 kuna, dok su rashodi za nabavu ne inancijske imovine s 1.986.100 smanjeni na 1.243.791 kuna. Primici od inancijske imovine i zaduživanja ostali su isti, 304.584 kune, dok su izdaci za inancijsku

imovinu i otplate zajmova pove ani s 515.000 na 720.667 kuna.

Nije se moralo i i u minus na poslovnom ra unu Na elnik Franjo Bukal dodao je kako se ne smiju zaboraviti i velika vanprora unska sredstva koja se ulažu na podru ju Op ine. Tako je u izgradnju školske sportske dvorane i aneksa šest u ionica uloženo 563.000 kuna od strane Me imurske županije, te skoro 7.000.000 kuna u izgradnju komunalne infrastrukture u romskom naselju.

Predsjednik Vije a Branko Sušec naglasio je kako su se ostvarili pomaci u prora unu koji su ve bili najavljeni na 9. sjednici. U obrazloženju, Franjo Bukal istaknuo je da se prvi put javlja situacija po 1. izmjenama i dopunama prora una prema kojoj je prora un ostvaren gotovo sto posto, ako se u obzir ne uzme planiran prihod od sukcesije s Op inom Malom Suboticom.

Siguran je kako do ovakvog ostvarenja prora una ne bi došlo da nije jako dobre suradnje izme u predstavni ke i izvršne vlast, kao što je bila i dobra vertikalna suradnja sa županijskom vlaš u i resornim ministarstvima. Ministarstva i Županija nisu pratili op inske projekte sto posto, no nose velik i zna ajan udio ostvarenog su inanciranja u planiranim projektima.

U ostvarenju prihoda o ekivao je cca 80 posto prihoda, a ostvareno je 86,16 posto, dok su rashodi ostvareni s 85,01 posto. Ove godine zatvorena su sva dugovanja, osim dugoro nog kredita koji e se pla ati u mjese nim ratama od cca 20.000 kuna do polovine 2016.

Radi se o kreditu koji je podignut za dovršetak izgradnje Doma kulture i vatrogasnog spremišta u Podbrestu i sportsko-vatrogasnog objekta u Orehovici. Županiji je vra en kredit od 155.000 kuna za ROKIC:”DROM”, Univerzalu d. d. vra ena je pozajmica od 300.000 kuna, pla en je dug za

dokumentaciju projekta Jezer ica, a sve bez da je korišteno prekora enje po poslovnom ra unu. Do kraja godine još e se platiti preostali dio donacija udrugama te naknade za prisustvovanje sjednicama vije nicima i lanovima odbora i povjerenstava.

Predsjednik Op inskog vije a Branko Sušec rekao je da nije o ekivao da e izvršenje prora una, posebno u ovoj teškoj prora unskoj godini, biti ovako kvalitetno.

Uputio je pohvalu na elniku i stru nim službama, te rekao da poslije saznanja da je prora un za 2014. ostvaren na tako v isokom n i vou plan prora una za 2015. go dinu izgleda dostižnije. (J)

POVOLJNI VREMENSKI uvjeti u Kotoribi iskorišteni za radove

Nekoliko ulica kona no ponovno dobiva asfalt Povoljni vremenski uvjeti strojevi u Kotoribi ne miruju ni u zimskim mjesecima. Tako je akove ka Tegra, nakon što je Me imurska hidrogradnja izgradila kanalizacijsku mrežu, zapo ela s asfaltiranjem ošte enih ulica.

Novi asfalt u ukupnoj dužini od 800 metara do kraja e tjedna dobiti mještani Zelengaja, Gajeve ulice i Ulice Vladimira Nazora. Radovi koštaju oko 700 tisu a kuna, a inanciraju ih ve im dijelom Hrvatske vode kao investitor i manjim dijelom Op ina Kotoriba. Mještani ovih ulica izrazito su sretni. Kažu kako su jedva ekali da se sve vrati u normalu jer se po ulicama zadržavala velika koli ine vode.

- Jako smo veseli. Sada i mi u donjem kraju imamo mogu nost priklju ka na kanalizaciju, a dobit emo i novi asfalt.

Zahvaljujemo op inskim el-

Radnici Tegre u Kotoribi iskoristili su dobro vrijeme da potegnu asfalt

nicima na trudu i brizi o ravnomjernom razvoju naše Kotoribe. - rekao nam je stanar Zelengaja. Na elnik Ljubomir Grgec zahvaljuje mještanima na strpljenju koje su imali za vrijeme trajanja radova i najavljuje posljednju fazu izgrad-

nje kanalizacijskog sustava, i to u Ulici bana Josipa Jela i a, ime e Kotoriba mrežu imati po cijelom naselju.

Radnike Me imurske hidrogradnje zatekli smo i na ulazu u Kotoribu, u Ulici Ivana Gorana Kova i a. Oni pak

tamo izra uju kišni preljev za kanalizaciju. Sve u svemu, lijepo je sredinom sije nja vidjeti puno strojeva u Kotoribi, što samo zna i da su elnici Op ine odmah na po etku godine “zasukali rukave” i bacili se na posao. (alf)

Na elnik Franjo Bukal dobio je pohvale za odra eno u prošloj godini

PRELOG

SVETA MARIJA

Pozor, semafori u centru rade!

Rasvjeta za ve u sigurnost roditelja i djece

Nakon što je za Dan Grada Preloga po etkom prosinca prigodnom sve anoš u obilježen završetak radova na rekonstrukciji raskrš a Sajmišne i Glavne ulice u Prelogu te je puštena u rad signalizacija semaforima, semafori su kona no i profunkcionirali.

Nakon nekoliko tjedana probnog rada pušteni su u pogon protekli utorak.

Pozivaju se gra ani da pripaze na novu regulaciju prometa, što nije bio slu aj prilikom puštanja u rad, jer je o ito bila potrebno naviknuti se da semafori rade i imaju svoju funkciju. Sigurno je da e se ovakvim na inom regulacije prometa, kao uostalom i ure enjem kompletnog raskrš a, izbje i gužve u najfrekventnijim dijelovima dana. (n )

U dijelu Ulice Andrije Habuša, koja vodi do Dje jeg vrti a “Kockavica” i OŠ-a Sveta Marija, ovih dana zasvijetlila je LED rasvjeta. Postavljanjem rasvjete roditelji, a pogotovo bake koje dovoze djecu u vrti , ne e više imati problema s osvjetljenjem. Isto se odnosi i na djecu u OŠ-u, pogotovo onu koja putuju iz Donjeg Mihaljevca.

Zahvaljuju i obitelji Slavice i Tihomira Pavlica, za iji je priklju ak elektri ne energije na njihovu ku u Elektra postavila stupove, te suglasnosti Elektre Op ina je imala daleko manji trošak te su radovi s lampama stajali oko 5.000 kuna. - Nova LED rasvjeta (tri rasvjetna tijela) troše nešto malo više od jednoga starog rasvjetnog tijela. - kaže Slamek. (alf)

12

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

16. sije nja 2015.

MARIJA TOPOLNJAK proslavila 104. ro endan

Najstarija Me imur u Dunjkovcu i drži se

foto: Ivan Horvat

U

domu bake Marije Topolnjak iz Dunjkovca vladalo je posebno raspoloženje. Naime, ve od ranog jutra stizali su brojni lanovi njene velike obitelji, estitaju i joj 104. ro endan.

Vitalna i vedra baka i danas,

unato poznim godinama i nešto slabijeg vida, živo se interesira za sve oko sebe, pa ak i za dnevno-politi ke doga aje.

- Slabo vam vidim. Prije sam gledala svaku ve er televiziju, a ve ve ne. Samo poslušam Katoli ki radio koji mi

stoji kraj postelje. - ispri ala nam je slavljenica, najstarija Me imurka. I u 104. godini života ne pije nikakve lijekove, nema problema ni s tlakom ni še erom ni ostalim bolestima. Jedino se žali kako su njoj dugi dani, a još više no i.

ZAJEDNICA udruga HVIDR-a Me imurske županije

Predsjednik Mladen Tkal ec, podrška Glogoškom Zajednica udruga hrvatskih vojnih invalida Domovinskog rata Me imurske županije krajem prosinca održala je svoju skupštinu na kojoj je izabrano novo vodstvo. Za predsjednika Udruge izabran je Mladen Tkal ec, a za dopredsjednika Branimir Koruni . U Predsjedništvo su još izabrani: Vlado Fijan, Damir Domini i Mario Knez. Za predsjednika Nadzornog odbora izabran je Ivica Vugrinec, a za lanove Sre ko Lukman, Franjo Kemec, Nikola Mihoci i Željko Novak. Za predsjednika Suda asti izabran je Ljubomir Bistrovi , a za lanove Dragutin Habjan, Zvonimir Latin, Dragutin Topolnjak i Dragutin Vidovi . Vodstvo Udruge zahvalilo je Gradu akovcu i Me imurskoj županiji na dosadašnjoj suradnji i financijskoj podršci.

Mladen Tkal ec: - Neka nas politika kona no pusti na miru, svaka vlada mijenja Zakon o braniteljima kako njoj paše

Predsjednik Zajednice HVIDR-e Mladen Tkal ec iz Ivanovca naglašava: - Bio sam u Varaždinu na tribini i slušao što govori naš predsjednik na razini države uro Glogoški.

Govorio je u redu. Slažemo se da se Zakon o braniteljima sta-

vi u Ustav i da nas kona no puste na miru, svaka nova Vlada nešto mijenja kako joj paše, i to prema svojim interesima. Zalažemo se da se jasno i glasno negdje napiše što zapravo tražimo, da bude svima jasno. (jš)

- Negda sam puno delala na poljoprivredi, šivala sam, pekla kola e i kuhala. Brigala sam se oko dece i vreme je fletno prešlo. A ve nemam kaj delati i vreme mi pomali ide. Ve nedugo sam pala i strgala kuk, pak me ni noge

J

aki i vrsti glas, neizmjerna energija i volja za životom ipak pronalaze rupe u jelu zarobljenom boleš u 66-godišnjeg Stjepana Horvata i izbijaju na površinu. Ne da se duh, ne da se um ovjeka koji nema ni 50 kg i kojemu je mladost, ali i ostatak života, nepovratno odnijela bolest. Bolest koja mu je uniš la vid, bolest koja ga je prak ki prikovala za krevet i kolica. Onako sitan, s tamnim nao alama i štakama, ne da se, živi, ne žali se, naprosto izvla i ono najbolje što može iz trenutne situacije. Životna situacija nije mu nimalo blistava. Živi u velikoj ku i, punoj stepenica, s majkom Marijom koja je ušla u 93. godinu života i jednako je sitna i krhka kao i on. No, nisu ni zapušteni ni gladni ni žedni, ne smrzavaju se, ve uživaju u produljenim boži no-novogodišnjim blagdanima. S velikim ponosom Stjepan nam je pokazao žaruljice kojima je ukrasio vitrinu i iz kojih se ula boži na glazba jekom našeg posjeta.

Posje li smo ga zajedno s Tatjanom Mesari iz Pribislavca koja je postala njegov “alter ego” što se e o iju i nogu. Naime, Tatjana je zaposlena u Udruzi slijepih i slabovidnih osoba MŽ-a kroz projekt “Jedan za sve”.

Projekt se provodi ve tre u godinu i u potpunos ga nancira Ministarstvo socijalne politike i

Obiteljsko stablo Topolnjakovih i obitelj najstarije Me imurke na okupu

MALOM, VELIKOM OVJEKU Stjepanu Horvatu iz Bel

Tatjana Mesa njegov je “alt Bolest ga je napala s 33 godine. Zadnje radno mjesto bilo mu je mjesto administratora s kojeg je 2002. otišao u invalidsku mirovinu. Mirovina nije velika i ne dosiže ni dvije tisu e kuna

Stjepan Horvat sa svojom majkom Marijom

16. sije nja 2015.

Kroz Međimurje 13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

NAJSTARIJI Kotorip anin i Kotorip anka

Mijo Golubi ušao u 102., a Anastazija Ludaš u 96. godinu života

rka živi

e super!

- Ve da pogledam, jako fletno mi je prešlo ovo vrijeme. Od moje mladosti do danas sve se jako promijenilo, naro ito ljudi. Nitko od njih više nije živ, a i ovi koji su se kasnije rodili i oni su ve stari jako ne služe i moram hodati sa štakama.

Deci vina svaki dan Unato svemu tome, i dalje voli sve jesti, kaže, na-

ro ito onu doma u, starinsku hranu sa žlicom. Voli se družiti i pri ati sa svima koji joj do u u posjet, pitaju i je za zdravlje i tajnu dugog života. No, kaže da ta tajna ne

Ni u 104. godini života ne pije nikakve lijekove, nema problema ni s tlakom, še erom ili ostalim bolestima

postoji, ako se ne ra una deci vina svaki dan i miran život.

- Ve da pogledam, jako letno mi je prešlo ovo vrijeme. Od moje mladosti do danas sve se jako promijenilo, naro ito ljudi. Nitko od njih više nije živ, a i ovi koji su se kasnije rodili i oni su ve stari.

Ro endan su došli estitati i me imurski župan Matija Posavec te na elnik Op ine Nedeliš e Darko Dania sa svojom zamjenicom Ivankom Novak

A da obitelj o ito ima dobre gene, svjedo i i injenica kako su joj i svi potomci, a ima ih 5, još na životu, od najstarije k eri koja broji 82 godine pa do najmla eg sina, Ivana, koji ima 63 godine. Danas živi s Ivanom u njegovoj obiteljskoj ku i u Dunjkovcu. Ve je dugo bez supruga Antuna koji je 1968. godine stradao.

Obiteljsko slavlje njenog ro endana, unatrag nekoliko godina, svake godine organiziraju drugi lanovi, bilo da se radi o djeci sa 17 njenih unuka ili 18 praunuka.

- Želja mi je da se lanovi moje obitelji i dalje lijepo slažu, da se ne sva aju me usobno, da me i dalje esto posje uju te da dožive starost kao i ja. rekla nam je baka na kraju.

Najstarijoj Me imurki ro endan su došli estitati i me imurski župan Matija Posavec te na elnik Op ine Nedeliš e Darko Dania sa svojom zamjenicom Ivankom Novak. (Vlasta Vugrinec)

ice bolest je uništila vid, ali otkako je dobio vide eg pratitelja sve mu je puno lakše

ari iz Pribislavca ter ego” za vid i hod mladih u iznosu od oko 336 su a kuna. Rije je o programu koji slijepim osobama osigurava vide eg pratitelja u obavljanju normalnih životnih potreba, i to uglavnom na terenu.

- Udruga slijepih broji oko 190 lanova - kaže Tatjana - i tijekom dvije godine trajanja programa broj korisnika pomo i pove ao se i popeo na njih 70-ak. Ljudi su polako spoznali prednosti projekta, odbacivši tako strah i predrasude od novoga i nepoznatoga.

Moj je posao pomo i slijepoj osobi u obavljanju svakodnevnih životnih potreba, no ve inom na terenu. Zna i, vodim ih k lije niku, u ljekarnu, kupovinu, banku, policiju, HZZO, jednom rije ju, kamo trebaju. Tako nisu ovisni o svojim uku anima. Neke stvari obavljamo zajedno, a dio njih radim i sama.

Mirovina ni dvije tisu e kuna Na taj na in ona je postala oslonac našem Stjepanu.

- U životu sam svašta radio, samo se nikad nisam ženio i stvorio obitelj. U toj sam se životnoj dobi po eo bori s boleš u koja me napala s 33 godine. Radio sam jedno vrijeme kao pomo ni inspektor za uvo enje elektroinstalacija, pa sam bio referent korespodencije, za m sam radio na izdavanju atestne dokumentacije i sli no. Zadnje radno mjesto bilo mi je mjesto administratora s kojega sam 2002. godine o šao u invalidsku mirovinu.

Mirovina mi nije velika i ne dosiže ni dvije su e kuna.

Kako kaže, 1973. godine obolio je od encefali sa. Bolest ga je naglo, u svega tri dana, oborila u krevet.

Medicina je tada bila takva kakva

je bila, nije se utvrdilo radi li se o bakterijskoj ili virusnoj upali pa se i lutalo jekom lije enja. Dugo je bio posve nepokretan, no upornom terapijom u Zagrebu uspio mu se vratiti osjet u noge. Doduše, nisu više za tr anje, ve samo za par koraka po sobi.

- I sada sam takav kakav jesam.

Oduzete su mi noge, a potom mi je uništen i o ni živac uslijed degenera vnih promjena. 2002. godine poslali su me u Udrugu slijepih i od tada sam njihov lan. Koliko sam u mogu nosti, toliko i pomažem i sudjelujem u njenom radu. Ne želim biti broj na papiru. Prisustvujem sastancima, radim na izvješ ima...

S druge strane, Udruga i meni puno pomaže, ustvari jedina mi pomaže. Nemam nikakvog zioterapeuta, samo staru majku i lanove Udruge. Da nema njih, ne bih mogao platiti ek, ne bih

Važan oslonac u Stjepanovom životu postala je Tatjana Mesari

imao lijek, ne bih mogao u trgovinu po kruh. Ni bih si nokte zrezal ni pak bih bio obrijan. Teško je to objasni . - rekao nam je. Gospo a Tatjana me kao malo dijete stavi u auto, otpelja kamo treba, tamo je sa mnom i onda me vra ku i. Brine se o meni kao ro ena ma , ona mi je kao druge o i, u ini mi ono što ja nisam u stanju napravi sam.

Nema u njemu gor ine, mrzovolje, ogor enosti zbog nevolja koje su ga snašle. Štoviše, i više je nego živ, jedva eka da netko do e k njemu kako bi imao s kim razglaba o dnevno-poli kim temama.

A ako o emu može pri a , onda su to upravo te teme.

Prema ve uhodanoj tradiciji, za vrijeme proteklih blagdanskih dana op insko vodstvo u Kotoribi posje uje najstarije mještane najisto nijega me imurskog kutka.

Tako je bilo i krajem prošle godine, kada su na elnik Op ine Kotoriba Ljubomir Grgec, njegov zamjenik Roberto Ujlaki i predsjednik op inskoga Zdravstveno-socijalnog vije a Josip Forauer za blagdane razveselili Miju Golubi a, koji je ušao u 102. godinu života. Posjetili su i najstariju Kotorip anku Anastaziju Ludaš ro .

Trstenjak, koja je zakora ila u 96. godinu.

Mijo je ve naviknut na takve posjete jer k njemu op inski elnici u to vrijeme navra aju ve skoro jedno desetlje e i iznova im se veseli.

Iako se sporije kre e svakim danom, djeca ga automobilom voze u župnu crkvu na svetu misu, gdje crpi snagu za nove dane. Malo slabije uje, što pri-

pisuje godinama. Opraštaju i se s gostima poru io je kako ih o ekuje i dogodine.

- Dojdite samo, gospon na elnik, meni se tak lijepo spominati s vama. - rekao je Grgecu. Mijo je ponosni otac osmero djece, etiriju k eri i isto toliko sinova.

Anastazija radost i zadovoljstvo svojim godinama pripisuje relativno dobrom zdravlju koje je vezano, iako malo teže, uz stalno kretanje.

Mu i je jedino malo povišeni tlak i slabije uje. Ima dvije k eri, Katarinu Radmani (71) i Emiliju Horvat (67). - Nisam se nadala takvoj pažnji. Negda je toga ne bilo. Joj, kaj bi rekla moja bra a da znaju za takvu posjetu i pažnju. Hvala vam!

- prokomentirala je ponovni dolazak op inskih elnika u njezin dom. - Ove godine i njihov poneki ‘nauk’ naprosto nas nadahnjuje. Velika nam je želja da ih što duže obilazimo. - rekao je tom prilikom Grgec. (alf)

Posjet najstarijem Kotorip aninu i Kotorip anki prošao je u veselom tonu

14

Poljodjelstvo

16. sije nja 2015.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

JUBILARNA 40. Izložba malih životinja održana je u Nedeliš u

Bra a Zvonar iz Donje Dubrave imaju najljepšeg pijetla i kokoš u Me imurju i šire Predstavilo se više od stotinu izlaga a i oko 1.200 razli itih životinja

Alojz Zvonar uzgojio je najljepšu me imursku kokoš PIŠE: VLASTA VUGRINEC FOTO: ZLATKO VRZAN

Specijalna izložba golubova i kokoši

U dvorani MESAP-a u Nedeliš u prošli je vikend održana tradicionalna godišnja izložba malih životinja. U organizacije Udruge iz Nedeliš a manifestacija se održava ve 40. put. I ovaj put izložba je na radost mnogih bila otvorena tri dana. Uz uobi ajeni raspored održana je i specijalna izložba svih pasmina golubova gušana te me imurske kokoši.

Godine svoga mukotrpnog rada s malim životinjama izložilo je preko stotinu izlaga a kako iz naše zemlje, tako i susjedne Slovenije te Austrije. No, ipak ih je najviše bilo s podru ja sjevorozapadne Hrvatske. Tako su posjetitelji u ta tri dana mogli razgledati oko 1.200 životinja, od ega oko 800 golubova u 32 pasmine, 120 kuni a u 11 pasmina, 66 ptica iz 12 razli itih pasmina te oko 260 peradi u 21 pasmini.

Na specijalnoj izložbi golubova gušana bilo je izloženo 446 golubova, dok je izložba me imurske kokoši okupila 50 “kljunova”.

Me imurska kokoš posebna je za sve ljubitelje i uzgajiva e malih životinja.

Osim što je stvorena tu u Me imurju, u Donjoj Dubravi, kokoš ima sve više poklonika i uzgajiva a, ali i izlaga a. Želje idu ak i prema “brendiranju”, odnosno registraciji pasmine.

A ako tko zna o toj kokoši, onda je to svakako Alojz Zvonar iz D. Dubrave, višestruki osvaja titule šampiona, odnosno tu titulu nekoliko godina zaredom dobivao je njegov pijetao.

- Evo ove godine tom se titulom okitio pijetao mog brata, dok je titula šampionke pripala mojoj kokoši.

Me imurskog pijetla krasi kitnjast šareni rep ije se boje prelijevaju od žuto-sme e do tamnozelene. Karakteriziraju

ih i bijeli tzv. podušnjaci. Radi se o robusnoj pasmini, kvalitetnog mesa i visoke nesivosti, a mogu biti u jarebi astoj, naran astoj i tzv. pšeni noj boji.

Me u brojnom peradi svakako se svojom veli inom isticala i pasmina brama koja se uzgaja u nekoliko boja, od bijele, crne, sme e, crvene...

Uz njih tu su bile i kokoši biserke, pa svilene, ali i one egzoti nije. Bilo je tu i paunova, divljih i doma ih pataka, ptica i golubova.

- Budimpeštanski kratkokljuni golub, koji je ovogodišnji šampion, njema ki izložbeni, rostovski, a doma ih imam još. - upoznao nas je Vladimir Jaluši iz Novog Sela Rok sa svojim izložbenim “jatom”. - U mirovini sam i ne im se moram baviti, a ovime se bavim onako za svoju dušu.

Me u životinjski svijet ptica i peradi ugurali su se i kuni i svih vrsta i oblika.

Naravno, kao i svih ovih godina, manje-više svi su se zaustavljali kod pasmine

Ovogodišnja jubilarna izložba privukla je rekordan broj izlaga a

Velik broj posjetitelja u tri dana prošao je vanjskim i unutarnjim izložbenim prostorom MESAP-a

ovnolikog kuni a koji doista svojom impozantnom pojavom osvaja. A sude i po tituli šampiona, osvojio je i stru ni žiri.

Kutak za djecu Ove godine organizatori su uveli i jedni novinu, a to je kutak za djecu. I dok je prijašnjih godina to bila replika nekadašnjega me imurskog dvorišta, sada je djecu osvajao kutak s minijaturnim pasminama poput ze eva, kokoši, zamoraca. Gurali su se gotovo jedan preko drugoga, kako bi pomilovali koju životinjicu, malo je po uvali te se poigrali s njima.

Stoga je i najviše posla imao Josip Jankovi .

- Iako se radi o pitomim životinjama, moram paziti da se koje dijete ne ozlijedi, da ga kuni ne ogrebe, kokoš ne kljucne. Djeca su nestašna, sve bi htjela vidjeti, dodirnuti, što zna uznemiriti životinjice. Sre om, dosad nisam imao problema.

Posjetitelji su imali priliku posljednji dan izložbe, dakle, u nedjelju, i pokoji primjerak kupiti. Stoga nije ni udno što je taj dan ispred dvorane vladala gužva.

Naravno, svi su se primjerci i pregledavali te ocjenjivali, pa su tako najljepši i najbolji predstavnici svoje vrste dobili i zaslužena priznanja. Naime, suci delegirani od zbora suda kog saveza u pojedinim su pasminama odabrali šampione, a od hr-

Na specijalnoj izložbi golubova gušana bilo je izloženo 446 golubova, dok je izložba me imurske kokoši okupila 50 “kljunova” vatskih pasmina prvake. I u jednoj i drugoj kategoriji bilo je puno šampiona pa ih je i teško sve izbrojiti.

Vladimir Jaluši sa svojim ljubimcom

- Evo pogledajte kako izgleda moja kokoš...

16. sije nja 2015.

Poljodjelstvo 15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

AKOVE KI PLAC

Povr e iz doma ih podruma, ali i vrtova

Ukiseljeno doma e povr e stalna je ponuda akove ke tržnice i ove zime

Ovaj tjedan vrijeme je više išlo na ruku prodava ima na akove kom placu. No, iako se jutarnje temperature nisu spuštale duboko u minus, ipak ih se moglo izbrojiti gotovo na prste ruku. Pažljiviji promatra zaklju io bi kako se ponuda svela na njih nekoliko,

standardnih. Ti pak su se podijelili na one koji još uvijek nude svoju robu te one koji imaju trgova ke obrte. Pravi trgovci imaju i ve i izbor oboga en vo em iz toplijih krajeva.

Doma i poljoprivredni proizvo a i, premda smo duboko u zimi, još uvijek cr-

pe povr e iz svojih podruma, ali i vrtova. Tako krumpira ima u izobilju, kao i graha, a ne zaostaje ni ponuda “zelenjave”. Tu su prije svega razne salate, kelj, od obi nog preko kovr avog do kelja pup ara, pa špinat, blitva, cvjeta a, brokula.

CIJENE POJEDINIH ARTIKALA - kiselo zelje 12 kn/kg - kisela repa 14 kn/kg - grah 25 kn/kg - luk 5 kn/kg - mrkva 10 kn/kg - peršin 25 kn/kg - peršin liš e 5 kn/pušlek - grincajg 5 kn/kg - krumpir 3 kn/kg - kinesko zelje 10 kn/kg - kelj pup ar 10 kn/400 g - kar ol 20 kn/kg - crveni radi 20 kn/kg - salata kristalka 20 kn/kg - salata endivija 20 kn/kg - jabuka 3 - 5 kn/kg - jaglac 7 kn

U ovom zimsko doba kod nas se puno kuha i doma e hrane “na žlicu”, a za tako nešto idealno je ukiseljeno povr e. Ljubiteljima cvije a sigurno su zapale za oko i prve tegle ovogodišnjih jaglaca ili, kako ih još zovu - primula. S cijenom od 7 kuna i nisu tako nepristupa ni, a svojim jarkim bojama itekako nam mogu uljepšati tmurne zimske dane. (vv)

DEŽURNI VETERINARI AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob.

098/463-464. Specijalis ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 8 do 18 sa , subotom od 7 do 12 sati, a nedjeljom od 8 do 9.

Veterinarska ambulanta Jug d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1, radno vrijeme:

svaki dan dvokratno od 8-12 i od 16-19 sati, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sati, poziv za hitne slu ajeve 363-801.

PRELOG: Specijalizirana ambulanta za male životinje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata. MURSKO SRE-

DIŠ E: Veterinarska ambulanta Mursko Središ e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-470. DONJA DUBRAVA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec: dežurni veterinar na tel. 863110 od 0-24.

BIOINSTITUT d.o.o. AKOVEC

Opasnost od širenje legionarske bolesti putem ventilacijskih sustava Piše: Andrija Lesar, dipl. sanit.ing. mag.spec.kv. i sig. hrane U današnje doba gotovo da nema prostora u kojima zrak na neki na ini nije kondicioniran, bilo da se radi o samom umjetnom provjetravanju zraka (ventiliranju), zagrijavanju zraka, hla enju zraka, ovlaživanju ili pak u svu navedenom zajedno. Takvi sustavi za kondicioniranje zraka stvaraju ugodnije uvjete boravaka ili rada u zatvorenim prostorima. No s druge strane potrebno je znati da takvi sustavi uslijed neadekvatnog održavanja mogu biti izrazito opasni.

Mogu biti izvori požara ili izvori zaraza. Svi ti negativni u inci mogu biti akutni (oni koji odmah postanu vidljivi – požari, akutne zaraze i sl.) ili kroni ni (npr. Neredovito iš enje ventilacijskih sustava poglavito filtra može uzrokovati nakupljanje fine prašine koje ože biti toksi na za ljude). U RH godišnje se registrira na desetke požara iji uzrok je upravo u ventilacijskim sustavima – šteta je

gotovo uvijek milijunska. Kada je rije o zarazama preko sustava ventilacije njih je u praksi i u konkretnom slu aju teško dokazati, te se to ni ne radi. Me utim jedan od najopasnijih prijetnji je širenje zaraze legionarske bolesti. Legionarska bolest nije jedina koja se može širiti putem ventilacijskih sustava.

Što je to legionarska bolest?

Epidemija upale plu a od koje se 1976. godine razboljelo više od 200 gostiju jednog hotela u Philadelphiji (SAD) od ega ak sa 29 smrtnih, bila je prva pojava, do tada nepoznate bolesti.

Bolest se pojavila za vrijeme održavanja kon erencije ameri kih veterana („legionara“) iz Drugoga svjetskog rata te je po njima dobila naziv legionarska bolest.

Uzro nik je izoliran 1977. i nazvan Legionella pneumophila.

Epidemiološkim istraživanjem utvr eno je da su i neke prijašnje epidemije upale plu a bile izazvane ovim uzro nikom. Legionarska bolest se esto dovodi u vezu sa vodovodnim sustavima, što je ispravno, me utim novija istraživanja ukazuju na sve ve i broj zaraženih putem venti-

lacijskih sustava. Ventilacijski sustav je posebno opasan jer on vlažni medij može aerosolizirati (ventiliranjem se mogu stvoriti sitne kapljice koje lebde zrakom i udisanjem direktno dolaze do plo a) Legionele se mogu razmnožiti u vodi, tj. u vlažnom i toplom mediju. Njihovu rastu i razmnožavanju pogoduju razli iti imbenici, kao što su temperatura vode od 20 do 40 C, voda koja duže vrijeme stoji (kondenzat koji se stvara u ventilacijskim sustavima), prisutnost korozije materijala, prisutnost organskih one iš enja.

Ljudi se zaraze udišu i vodeni aerosol u kojem se nalaze legionele. Eurosol dolazi putem raznih sustava za kondicioniranje zraka (klima ure aja, ventilacija, ovlaživa a, itd.

Najrizi nije skupine za zarazu su ljudi koji kolektivno borave duže vrijeme u velikim zatvorenim prostorijama koji su ventilirani / klimatizirani – uredski prostori, ekaonice, ugostiteljski objekti, turisti ki objekti.

U slu aju epidemijske pojave bolesti, ona je esto vezana

uz turiste, boravak u hotelima, boravak u velikim poslovnim zgradama ili bolnicama. Pojedina ni slu ajevi bolesti mnogo su eš i, ali se teže otkrivaju. eš e se obolijeva tijekom toplijih mjeseci, kad su uvjeti za razmnožavanje legionela povoljniji i kad je eš a upotreba klimatizacijskih sustava.

Simptomi legionarske bolesti - po inje naglo, visoka tjelesnom temperatura, tresavica. Prisutni su i drugi simptomi - jaka glavobolja, bolovi u miši ima i zglobovima te op a slabost, mogu se pojaviti i povra anje i proljev.

Ponekad se javljaju i znakovi zahva enosti središnjeg živ anog sustava, kao što su pospanost i uznemirenost te ošte enje jetre i bubrega.

U tijeku je totalna rasprodaja dijelova za poljoprivredne strojeve, muzilice i muzne uređaje

Kako sprije iti?

Sprje avanje je mogu e isklju ivo redovitim iš enjem i dezin ekcijom od strane stru nih i za to ovlaštenih osoba. Poslovi dezin ekcije su poslovi s posebnim ovlaštenjem koje izdaje Ministarstvo zdravlja, Uprava za sanitarnu inspekciju.

Dođite i te razgledajte

16

Moj vrt

VAŠ VRT

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Želi od Vas biti mažen i pažen, a Vama dobar i lijep.

BERNARDIN VRT

Ginkgo biloba je višestruko zanimljiva biljna vrsta. Ne pokazuje botani ko-taksonomske srodnosti s drugim živu im biljnim vrstama; on spada u razred Ginkgoate, porodicu Ginkgoaceae, ije su sve biljne vrste izumrle osim jedne: Ginkgo biloba. Charles Darwin u povijesnom razvoju biljnog svijeta nazvao je ginko “živim osilom”. Ginkgo poti e iz perioda prije 250 i 60 milijuna godina, kada su Ginkgoaceae predstavljale prve biljne vrste u obliku stabla.

Domovina preživjelih ginko stabala je Kina, odakle se ginko po eo kultivirati u Europi kao ukrasno stablo po parkovima.

Danas se ginko uzgaja gotovo u cijelom svijetu. Najstarija stabla ginka u Europi stara su najviše 250 godina, jer je tada po elo upoznavanje i sadnja biljnih vrsta iz Isto ne Azije. U Kini, naprotiv, postoje stabla stara tri i etiri tisu e godina. Ginko je najve i procvat imao u periodu Jure i Krede.

Ginko se smatra “najvitalnijom” biljnom vrstom na svijetu: zadivljuje svojom rezistentnoš u na otrove okoline i zato je u japanskim i ameri kim gradovima naj eš e stablo u uli nim drvoredima (npr. u New Yorku duž ulica Manhattena).

Atomska eksplozija u Hirošimi uništila je sveukupni biljni i životinjski svijet.

Na isprženom tlu ništa više nije raslo s jednom jedinom iznimkom: Ginko bilobe. Samo su stabla ginka izrasla na mjestima potpuno razorene vegetacije.

Volite svoje (i sve drugo) drve e , kao što u IVI vole Vas!

PIŠE: BERNARDA OREHOVEC

Dani pogodni za sjetvu drve a i grmova u 2015. godini

Ginko biloba Ginko biloba je dvodomna listopadna biljka, postoje, dakle, ženska i muška stabla. Budu i da stabla cvatu tek kad su stara negdje oko 40 godina, može se tek tada sa sigurnoš u re i radi li se o ženskom ili muškom stablu. Stablo se najbrže prepoznaje po tipi nom obliku listova. Listovi su lepezasti i sastoje se iz dva dijela (“biloba”). Naziv Ginkgo potje e od kineske rije i GinKiyo, što zna i srebrna marelica, zbog sli nosti sa sjemenkama marelice. Pri transkripciji teškoga kineskog pisma došlo je o ito do promjene “y” u “g” (“Ginkgo”). Budu i da je ovaj naziv usvojio Linne, ostao je do danas stru ni naziv Ginkgo biloba.

Ginko se smatra prirodnim lijekom pri smetnjama u cerebralnoj cirkulaciji.

Porijeklom iz Kine i Japana, preživio je sva mogu a zaga enja (uklju uju i i bombu ba enu na Hirošimu), poboljšava pam enje jer poboljšava moždanu cirkulaciju na osnovi aktivnih izvora (terpentina i flavonoida) koji imaju antioksidativno djelovanje i poput prirodnog “ ista a” smanjuje koli inu štetnih slobodnih radikala, supstanca odgovornih za starenje stanica mozga i živ anog sustava.

Preparati Ginkgo biloba uvedeni su u Europu ve duže vrijeme u terapiju peri ernih, posebice cerebralnih, smetnji u cirkulaciji. Gotovi preparati usavršavani su nakon što je 1989. godine patentiran standarizirani ekstrakt ginka. Preparati s ekstraktom Ginkgo olium danas spadaju me u naj eš e propisivane prirodne lijekove pri smetnjama u cerebralnoj cirkulaciji.

16. sije nja 2015.

16. sije nja – nepovoljno vrijeme za rad s biljkama

19. sije nja - kruška, breza, lipa, bagrem, vrba 3. ožujka - jabuka, bukva, jasen, maroniž 2. travnja - šljiva, jasen, smreka, lješnjak, bijeli grab, jela, cedar, tuja 15. travnja - od 18 sati: kruška, breza, hrast, tisa, lipa, bagrem, vrba 3. svibnja - joha, ariš, lipa, brijest, šljiva, jasen, smreka, lješnjak, bijeli grab, jela, cedar, tuja 15. svibnja - od 16 sati: tisa, hrast, jasen, smreka, lješnjak, jela, bor, divlji kesten 22. svibnja - kruška, breza, lipa, bagrem, vrba 15. srpnja - joha, tisa, hrast, ariš, lipa, brijest, trešnja, breskva, marelica 1. rujna - jasen, smreka, lješnjak, jela, cedar 17. rujna - jasen, jabuka, bukva, maroni 7. listopada - tisa, hrast, maroni, divlji kesten, trešnja 12. listopada - jasen, smreka, lješnjak, jela, cedar 23. studenoga - samo do 9 sati: kruška, breza, lipa, bagrem, vrba Za sijanje izabiremo prvenstveno dane opozicija planeta s kojim drve e živi.

Breza, lipa, bagrem, kruške i ariš žive s planetima Venerom i Merkurom. Sijemo i sadimo ih u pravilu u prolje e. Trešnja, divlji kesten, orah i hrast pridržavaju se Marsa, kod kojeg izaberemo vrijeme dižu ih lukova. Sa snagama Jupitera žive uglavnom javor, bukva, maroni i jabuke. S ritmovima Saturna žive etinja e (iglavci), kao i bijeli grab, tuja, brin, gloginja i šljiva.

Za ono drve e i grmlje za koje u ovoj godini nema posebno pogodnih dana za sjetvu možemo se ravnati prema tipu ploda i sijat emo s obzirom na odgovaraju u poziciju Mjeseca pred Zodijakom.

U vremenu od 15. sije nja do 15. velja e duše skupina živo nja (govorimo o ins nktu koji formira i vodi p je jato te vodi p ce selice u tople krajeve) još su posebno otvorene. Zato se u tom vremenu medita vno bez neprijateljstva bavimo živo njama koje nam rade štetu i želimo da se njihov broj i šteta smanje.

17. sije nja – nepovoljno vrijeme za rad s biljkama Naši lanovi javljaju o izuzetnom uspjehu takvih meditacija. Moja iskustva su isto tako izuzetna. Iskoris mo to vrijeme tako er za popunjavanje našeg znanja o životu i potrebama h živo nja. Moramo shva da su šteto ine oru a prirode i pomažu uspostavi narušenu ravnotežu. Možda moramo kod izbora biljaka više pazi o raznovrsnos , da bi umjesto jedne vrste živjelo puno razli i h živo nja, pa ih više ne bismo tre rali kao šteto ine. Možda je zemlja jako zbijena pa je potrebno bolje rahli ili smo preduboko orali.

18. sije nja – Dan lista do 10 sati, a od 11 sati biljke ploda Pogodno vrijeme za obrezivanje živice vinove loze i vo ki.

19. sije nja – Dan ploda Ako nema smrzavice i mraza, možemo premaza stabla vo aka kao prihranu kroz koru.

20. sije nja – Dan ploda do 11 sa , od 12 sa biljke korijena Bližimo se svakim danom mjesecu velja i, kad po inje sjetva ranih povrtnih kultura, pa vam preporu ujem da pregledate svoju zalihu sjemena i nabavite ono što nemate.

21. sije nja - nepovoljno vrijeme Nepovoljno vrijeme za rad u vrtu, vo njaku i vinogradu zbog perigeja.

22. sije nja – Dan cvijeta Još je pred nama hladno vrijeme te preporu ujem da pregledate vaše vo ke i ako želite u ini nešto za budu nost posijte sjeme vo aka i drve a. Pojedine vrste vo a ne možemo spasi , ali od posa enog sjemena dobit emo nove sorte vo a.

VRTLARICA

Kelj pup ar u sije nju Gordane Špoljari iz Puš ina Tko bi rekao ili pak se nadao kako emo za rubriku “Vrtlarica” gotovo sredinom sije nja ima o emu pisati. Naime, i kad pomislimo kako se radi o posljednjem tekstu do po etka proljetne sjetve i sadnje, nanovo nas iznenadi kultura koja prkosi zimi i snijegu.

Ovaj put naišli smo na još jednu sortu kelja, i to kelja pup ara.

Poznat je po svojim plodovima u obliku kuglica koje rastu uz samu stabljiku biljke. Kuglice esto prekrije liš e, no ima uzgajiva a koji to liš e potrgaju, tako da se dobije zanimljiva uspravna forma.

Naša doma ica, Gordana Špoljari iz Puš ina, liš e na svom hibridnom pup aru ostavila je

kako bi š lo od zime i vjetra ne kuglice koje je upravo brala. Kako kaže, kuglice su laganijeg i punijeg okusa od obi nog kelja, nisu toliko gorke i mogu se priprema na stotine na ina. Ona ga naj eš e sprema kao prilog, a može i kao samostalno jelo za koje nam je dala i recept. Kuglice se skuhaju u slanoj vodi. U tavi se na maslacu poprže luk i ešnjak te se potom dodaju krušne mrvice. Sve se dobro promiješa te na kraju stave kuhane kuglice.

Izlaze i iz njenog vrta, za oko nam je zapala i salata koja i nije baš esta u našem kraju. Radi se, naime, o rikoli ili rukoli. (vv)

Gordana Špoljari iz Puš ina liš e na svom hibridnom pup aru ostavila je kako bi štitilo od zime i vjetra fine kuglice koje je upravo brala

16. sije nja 2015.

Mozaik 17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Zdigana kelešica radila se slatka ili slana

Kelešica je mogla biti oboga ena i bu inim košticama

Kuruzna filana zlevanka pekla se nedjeljom ili praznikom

UDRUGA ŽENA DUNJKOVEC gostovala u emisiji “Doma ija” VTV-a

Uz rije i i pjesmu predstavljena doma a jela:

kelešica, zlevanka i šterci Ve godinama Dunjkov anke rade na o uvanju kulturne baštine i tradicije našeg kraja. Da bi atmosfera bila potpuna i baš prava doma a, brinu se i glazbeni brojevi doma ih glazbenih sastava i pjeva a, ali i prilozi vezani uz tradicionalnu kuhinju i pripremu doma ih jela stanuju negdje u njihovom susjedstvu.

Sve u znaku “doma eg”

Darinka Sisek, Ružica Horvat i Katarina Bašek obu ene u me imursku odje u kakva se nekad nosila na misu

Tako su u goste pozvali i Udrugu žena Dunjkovec, koja ve godinama izme u ostalog radi na o uvanju kulturne baštine i tradicije našeg kraja. Da bi atmos era bila potpuna i baš prava doma a, brinu se i glazbeni brojevi doma ih glazbenih sastava i pjeva a, ali i prilozi vezani uz tradicionalnu kuhinju i pripremu doma ih jela, podsje anje na ve pomalo zaboravljene me imurske kajkavske rije i iz dunjkovskog kraja, kao i zanimljivosti vezane uz prošlost našeg kraja.

Biserka Ganzer, predsjednica Udruge žena Dunjkovec, najprije je u emisiji kratko predstavila rad žena u Udruzi, a zatim su se lanice predstavile s tri izvorna stara doma a jela: kuruzna zlevanka, zdigana kelešica i kuruzni šterc.

Zdigana kelešica Milena Posel iz Dunjkovca pripremila je zdiganu kelešicu, za koju nam je dala i recept.

Sastojci: ½ kg glatkog brašna, 5 g kosane masti (slanina), voda, soda bikerbona i malo soli.

Tijesto se umijesi.

Ne smije biti ni pretvrdo ni premeko. Tepsija se premaže maš u. Tijesto razvaljati na prst debljine.

Na tijestu se naprave zarezi nožem.

Tijesto se gore zagladi vodom i stavi pe i. Ukoliko imate bu ine koštice, možete ih cijele ili narezane umijesiti u tijesto.

Ako pak želite slatku, onda se u tijesto doda 10 dag še era, a gore se posipa kristal-še erom, koji se onda malo karamelizira.

Gore se zagladi i premaže vodom.

Kelešica je staro me imursko jelo. Nekad je bilo gotovo svakodnevno na stolu, ali i u prega ama žena. Pa kad bi djeca ili tko od odraslih ogladnio kelešica je uvijek bila tu. Tim više što kad je odstajala bila je još bolja.

Katarina Bašek napravila je dva jela od kukuruznog brašna: kuruzne šterce i kuruznu zlevanku.

Piše: Snježana Zorkovi

S

vaki petak u ve ernjem terminu programa Varaždinske televizije ljubitelji doma e glazbene i tradicijiske baštine kajkavskog kraja dolaze na svoje. Pod nazivom “Doma ija” Ivica Pepelko u voditeljskom dvojcu s Vandom Petrovi u studiju VTV-televizije do ekuje i predstavlja zanimljive kajkavce. Gledatelji tako imaju priliku pobliže upoznati brojne glazbenike, pjesnike, pisce, likovne umjetnike, ali i ostale zanimljive pojedince za koje možda ni ne znaju da

Kuruzni šterci i zlevanka Zanimljiv starinski doma i recept je i za kuruzne šterce. Hedab lon i od 2 dcl kukuruznog brašna pe i bez masti dok se ne dobije lijepa sme a boja, oko 5 minuta. Onda staviti vodu i miješati dok se ne slože grudice. Skloniti s vatre, a gore polijati rastopljenim slaninama.

To je bilo jelo za radnike, težake i obi no se

jelo ujutro, prije posla, bilo da se išlo u polje, na livadu, šumu ili se radio neki drugi posao. Obi no se k štercima jelo kiselo zelje, vrhnje ili popila šalica toplog mlijeka.

Za kuruznu zlevanku pak je potrebno: 50 dag kukuruznog brašna,½ l mlijeka, 10 dag kosane masti (slanina), 10 dag še era, 2 kom jaja, 3 dcl kiselog vrhnja, malo soli,

malo pecilnog. Pe i cca 45 minuta na temperaturi 180 stupnjeva.

Za fil možete upotrijebiti: mak, orahe, pekmez ili pak zelje ili tikvine koštice.

Prosta kuruzna zlevanjka bez fila, kao i bijela, pekla se kroz tjedan, a fil se stavljao u kuruznu zlevanjku u nedjelju, dok su se zdigani kola i pekli za crkvene praznike.

Biserka Ganzer, predsjednica Udruge žena Dunjkovec, i Milena Posel, koja se predstavila receptom za kelešicu

18

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Otvoreni stupci

REAKCIJE, KOMENTARI, PISMA I PRIOP ENJA

DVORANA U OREHOVICI

Do kraja godine pod krovom Nakon gotovo osam godina ekanja, kao i mnogih obe anja koja su dali ministri kako Ministarstva obrazovanja, tako i Regionalnog razvoja, Me imurska županija je na inicijativu župana Matije Posavca samostalno krenula u nastavak realizacije projekta izgradnje dvorane u Orehovici. Stoga je župan posjetio Op inu Orehovicu, kao i gradilište dvorane, da se osobno

16. sije nja 2015.

uvjeri u kvalitetu odra enog posla te s na elnikom Op ine Franjom Bukalom dogovori daljnju dinamiku radova.

Tijekom 2014. godine Županija je financirala radove u vrijednosti 614.547,69 kuna, kojima su se dogradile nove školske u ionice. Ovime e Osnovna škola u Orehovici dobiti uvjete za odvijanje jednosmjenske nastave, što je svakako jedan od prioriteta svih

me imurskih škola. Kako je župan Posavec istaknuo, izvedeni su radovi u roh-bau sistemu i još je puno toga za napraviti, ali ovime se šalje jasna poruka da se nikoga više ne e ekati. - Ako ne postoji sluh, uvijek e postojati naša volja, a gdje ima volje na e se i na in.

- dodao je Posavec, te istaknuo da se ne želi baviti prošloš u ve se okrenuti budu nosti.

- Obavljena je nekolicina raz-

govora s resornim ministrom Mornarom upravo na temu dvorane u Orehovici i nadam se da e Vlada kona no prepoznati zna aj ovog projekta za Me imursku županiju. No, ukoliko to i izostane, plan je državna decentralizirana sredstva usmjeriti upravo na ovu dvoranu, ime bi objekt stavili pod krov. Mi ne gradimo dvorane za 20 milijuna kuna, kako je to slu aj u nekim drugim dijelovima Hrvatske, i vjerujem da e se to ipak prepoznati u Zagrebu. Školstvo, odnosno obrazovanje, jedan je od prioriteta ove vlasti i na tome u i dalje inzistirati. To je ulaganje u budu nost, u budu e ve e pla e, u naše najmanje, a to nema cijenu. - zaklju io je Posavec, te potvrdio da e dvorana u svom gra evinskom dijelu biti gotova u ovoj godini.

- Sramotno je gledati stupove koje smo još prije osam godina zajedno s Me imurskom županijom izgradili vo eni obe anjima da e se država priklju iti u daljnjim aktivnostima, naravno, financijski. Ove su rakete postale, nažalost, obilježje Orehovice jer se stupovi vide i sa same autoceste, te sam nemali broj puta morao ljudima prolaznicima, gostima naše Op ine objašnjavati što se tu to no doga alo. - izjavio je Bukal, te dodao: - Prestao sam nadati se bilo emu jer nakon toliko vremena ne znate više kome vjerovati, ali je župan održao svoje obe anje. - kazao je na elnik Bukal. (BMO)

KADA GRA ANI VIŠE ne mogu šutjeti

Je li i pismo J. Šafari a pokrenulo gradnju dvorane u Orehovici Pred Novu godinu u redakciju “Me imurskih novina”, kao i druge redakcije, s glo je pismo J. Šafari a vezano uz dugogodišnju zapo etu a neizgra enu sportsku dvoranu u Orehovici. Temelji i podignuti stupovi konstrukcije dvorane stoje godinama, tako da su mještani ve izgubili vjeru da e dvorana ikad bi završena, što je slikovito u svom pismu iznio gra anin Šafari .

- Dolazite li u Orehovicu iz pravca Varaždina preko HE akovec u zadnjih osam godina ne mogu, a da vam u o i ne padnu ovi stupovi koji su bili postavljeni kao temelj za školsku dvoranu, a tako stoje, ponavljam, ve osmu godinu. Sramota je traži izgovore o pomanjkanju nancijskih sredstava za gradnju škola i dvorana, a istodobno ima novca za iskapanje starih šporheta i kan na smetliš ma. Za h su osam godina u Me imurju nikle dvorane u M. Subo ci, Kotoribi, Podturnu, Belici, Sv. Jurju na Bregu, a po ela je i gradnja u Ivanovcu, samo nastavak gradnje ove u Orehovici eka i eka. Sramota je kako se mi “Rehov ani” zaobilazimo, kao da smo neko pleme iz afri ke zabi .

Nije nam ni to prednost kao što je to u drugim sredinama što Osnovnu školu Orehovica poha a više od 60 % u enika romske populacije.

Kako objasni tko je krivac djeci koja su 2006. godine pošla u 1. razred, a ove 2014. idu u 8. razred i sigurno ne e do eka dan da barem jednom u poha anju osmogodišnjeg obrazovanja imaju tjelesni odgoj u novoj sportskoj dvorani. Ponadali smo se kod zadnjih izbora da e se nešto pokrenu .

Imam saznanja da se po zakonu škola mora gradi sa svim prate im objek ma, pa tako i s dvoranom za tjelesni odgoj i, ako je to tako, zašto se to nije ispoštovalo u slu aju gradnje škole u Orehovici? Tko to krši zakon ako je on takav?

Uz gradnju škole koja se isto tako gradila osam godina vezuju se i doga anja u Župi Orehovica. Za vrijeme gradnje škole promijenila su se tri župnika! Naime, temelje škole blagoslovio je župnik Ivan Peter iz Svete Marije. Poslije njega je šest i pol godina u Župi stolovao vl .

Stjepan Moste ak iz Bednje i nije do ekao da blagoslovi novu školu jer se ona za njegova mandata još gradila. ast da to u ini pripala je sadašnjem župniku vl . Damiru Slameku. Ho e li on do eka da blagoslovi i novu školsku sportsku dvoranu, “to samo dragi Bog zna”! Ubrzo nakon što je pismo ugledalo svjetlo dana u javnos , u Orehovicu se zapu o i župan, razgovarao s na elnikom i dao obe anje da e dvorana do kraja godine bi pod krovom. (BMO)

ZLATKO VAROŠANEC, mag. theol., etiri mjeseca nakon raspisanog natje aja reagirao na izbor za ravnatelja u OŠ-u Gori an

Školski odbor OŠ-a Gori an bio je “ispolitiziran” od strane op inske vlasti - Brojnim upitima od strane sumještana, kolega i prijatelja o tome što se zapravo dogodilo s natje ajem za ravnatelja u OŠ-u Gori an te površnim lancima objavljenim u javnim glasilima odlu io sam se obratiti javnosti kratkim dopisom. Školski odbor OŠ-a Gori an raspisao je natje aj za izbor i imenovanje ravnatelja Škole na koji sam se javio te predao svu potrebnu dokumentaciju. Dana 26. kolovoza 2014. održane su sjednice U iteljskog vije a, Radni kog vije a te Vije a roditelja, gdje sam dobio ve inu glasova podrške, tj. etiri od sedam, koliko lanova broji Školski odbor.

To je za mene i moje kolege, tj. sve djelatnike škole, i roditelje zna ilo da je sve riješeno u moju korist. Me utim, na sjednici Školskog odbora, koja je održana 28. kolovoza 2014., na kojoj je trebala biti donesena odluka o kandidatu na unk-

ciju ravnatelja OŠ-a Gori an, podnesena su dva prigovora od strane dvojice lanova Školskog odbora. Prvi prigovor podnio je Mario Mohari (na elnik Op ine Gori an), a drugi Ivan Blažek (njegov zamjenik), koji prema Zakonu o sukobu interesa ne mogu biti lanovi Školskog odbora. Ovdje želim napomenuti da je župan Me imurske županije preko HNSovog vije nika na 10. sjednici Op inskog vije a tražio ostavke na elnika Op ine Gori an i njegovog zamjenika na lanstvo u Školskom odboru OŠ-a Gori an, što je na elnik nakon nekoliko dana i u inio.

Smatram bitnim naglasiti da se Školski odbor OŠ-a Gori an sastoji od sedam lanova, te je isti bio “ispolitiziran” od strane op inske vlasti. Tri su lana Školskog odbora djelatnici Osnovne škole Gori an, dok je ve ina, tj. etiri lana, iz op inske vlasti: na elnik Op ine Gori an, zamjenik na elni-

ka Op ine Gori an, predsjednik Vije a Op ine Gori an te supruga komunalnog redara Op ine Gori an. Budu i da su lanovi Školskog odbora koji su djelatnici Škole u manjini, “politi ka elita” je prigovore koje je podnijela izglasovala valjanima na moju štetu. Naime, ista “politi ka elita” imala je svog kandidata (Roberta Katanca), koji je bio dobro upoznat s protuzakonitim prigovorima od strane “politi ke elite”.

Prvi prigovor uputio je Mario Mohari , u kojem ukazuje da je tijekom glasovanja na sjednici Radni kog vije a glasovala djelatnica koja nije imala pravo jer je u trenutku izbora bila na bolovanju. Glasovanje je ponovljeno 8. rujna 2014. te sam kao sudionik natje aja dobio još jedanput apsolutnu ve inu u Radni kom vije u.

Drugi prigovor, koji je uložio Ivan Blažek, odnosi se na

glasovanje Vije a roditelja, u kojemu se navodi da poziv nisu dobili svi lanovi Vije a roditelja te da je njihovom predstavniku bilo fizi ki onemogu eno da bude nazo an na sjednici.

Na sjednici Vije a roditelja 26. kolovoza 2014. (legalna sjednica) bilo je prisutno 11 lanova Vije a roditelja od ukupno 13 te sam na toj sjednici dobio 6 glasova, tj ve inu.

Dva predstavnika Vije a roditelja koja nisu bila na toj sjednici dala su pisanu izjavu da su bili o svemu pravovremeno upoznati i obaviješteni, dok je predsjednica Vije a roditelja tako er dala pisanu izjavu u kojoj navodi da su svi lanovi pravovremeno dobili poziv.

Naime, prema Poslovniku o radu kolegijalnih tijela ( lanak 13.), izme u ostalog navodi se da poziv za sjednicu Vije a roditelja može biti usmeni, pisani ili kao obavijest na oglasnoj plo i. Nadalje, iz toga proizlazi

da je drugi prigovor neutemeljen i neistinit, ali je na sjednici Školskog odbora (od strane “politi ke elite”) bio prihva en ve inom glasova te je Školski odbor tražio ponovno glasovanje Vije a roditelja, a pisane je izjave u potpunosti odbacio.

Drugo glasovanja Vije a roditelja 8. rujna 2014. (protuzakonita sjednica) nije se smjelo provesti jer je prigovor na prvo glasovanje bio neistinit i neutemeljen, što je i inspekcijskim nadzorom utvr eno, a o tome svjedo e potpisane izjave predsjednice Vije a roditelja te dviju osoba koje se spominju u prigovoru (izjave su pohranjene u natje ajnoj dokumentaciji te su iste bile priložene Školskom odboru na 11. sjednici na uvid) .

Smatram bitnim naglasiti da je Robert Katanec izabran na temelju ponovljenog glasovanja Vije a roditelja koje u trenutku ponovljenog glasovanja nije više imalo legiti-

mitet. Takvim postupanjem povrije en je Zakon i Statut. Školski odbor (“politi ka elita” Op ine Gori an) prekora io je ovlasti dane Statutom i Zakonom kada je odlu ivao o radu Vije a roditelja i Radni kog vije a utvr uju i navode iz prigovora umjesto da je prigovore proslijedio tijelima kojima su bila namijenjena.

Na podneske koje sam uputio MZOS-u, u kojima sam ukazao na nepravilnosti u postupku izbora i imenovanja ravnatelja, obavljen je inspekcijski nadzor kojim su utvr ene brojne nepravilnosti te je kao rezultat izbora ravnatelja predloženo Školskom odboru da na takav na in imenovanog ravnatelja razriješi s dužnosti ravnatelja OŠ-a Gori an, što je i u injeno. - napisao je u dopisu upu enom javnosti Zlatko Varošanec, mag. theol., koji se kandidirao, ali nije prošao na natje aju za ravnatelja Škole.

16. sije nja 2015.

Mozaik 19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

U AKOVCU OBILJEŽAVANJE 8. HRVATSKOG DANA MIMOZA

Ovu subotu kupnjom mimoza pomozite borbu protiv raka vrata maternice U organizaciji Kluba žena oboljelih od ginekoloških zlo udnih tumora “Vita” zajedno sa Županijskom ligom protiv raka akovec i Zavodom za javno zdravstvo Me imurske županije u akovcu e se na Trgu Republike 17. sije nja 2015. od 10 do 12 sati obilježiti 8. hrvatski Dan mimoza, koji je Hrvatski sabor proglasio i Nacionalnim danom borbe protiv raka vrata maternice. Kao i svake godine, i ove e se godine u akciju uklju iti zdravstveni djelatnici Županijske bolnice akovec, Doma zdravlja akovec i primarnih ginekoloških ordinacija.

Dan mimoza u Hrvatskoj obilježava se u sklopu Europskog tjedna borbe protiv raka vrata maternice (24. - 31. sije nja), a u organizaciji Udruge

“Zdravka” i Hrvatske lige protiv raka. Nacionalni program ranog otkrivanja raka vrata maternice u Hrvatskoj je usvojen na sjednici Vlade Republike Hrvatske još 2010. godine, a njegova provedba zapo ela je krajem 2012., te e se ovom prigodom posebno motivirati žene na uklju ivanje u taj program. Simbolikom nježnog cvijeta nastoji se senzibilizirati javnost o važnosti edukacije, cijepljenja i ranog otkrivanja raka vrata maternice. Tim povodom održat e se 24. sije nja 2015. u Zagrebu 3. hrvatski simpozij o prevenciji i lije enju po etnog raka vrata maternice.

Educirajte se i savjetujte!

I ove e se godine u akovcu, kao i u ostalim mno-

Obilježavanje Dana mimoza u akovcu i prošle je godine izazvalo velik interes gra ana

gobrojnim gradovima Hrvatske, organizirati Dan mimoza, gdje e se prodavati gran ice mimoza, dijeliti edukativni materijali i davati savjeti.

Novac prikupljen prodajom namijenjen je rehabilitaciji lanica Kluba “Vita”, edukaciji lanova Županijske lige protiv raka akovec te kupnji laboratorijske opreme za odjel Klini ke citologije Županijske bolnice akovec. Prema podacima Registra za rak Republike Hrvatske, od invazivnog raka vrata maternice u Hrvatskoj je 2012. oboljela 320 žena, a od neinvazivnog karcinoma (carcinoma in situ – CIN III) još 344 žena. Prema istom izvoru, u 2012. godini u Me imurskoj županiji 5 žena oboljelo je od invazivnog, a 20 žena od neinvazivnog raka vrata maternice. U 2013. godini u Hrvatskoj je od raka vrata maternice umrlo 127 žena, a u Me imurskoj županiji 1 žena.

Zbog relativno visokog pobola od raka vrata maternice, estog po etka razvoja bolesti u mla oj odrasloj dobi, mogu ega kroni nog tijeka, narušavanja kvalitete života kako bolesnica, tako i njihovih obitelji, te zna ajnog udjela u korištenju zdravstvene zaštite, edukacija o mogu nostima prevencije i ranog otkrivanja raka vrata maternice predstavlja jednu od prioritetnih javnozdravstvenih akcija kako u svijetu, tako i kod nas.

TEREZIJA I FRANJO MALEKOCI iz Peklenice

Proslavili 60 godina braka u zajedništvu i ljubavi

Franjo i Terezija Malekoci sa svojim uzvanicima

Kada su 9. sije nja 1955. godine sklapali brak, Franjo i Terezija Malekoci, tada mladi ljudi, ni sanjali nisu da e zajedno proslaviti 60 godina braka. Terezija iz Peklenice imala je netom navršenu 21 godinu, a Franjo iz Krištanovca navršene 23 godine života.

Tih skromnih poslijeratnih ‘50-ih godina nije se lako živjelo, jednom nogom na poljoprivredi, a drugom nogom u službi. Franjo se zaposlio u tadašnjim Me imurskim

ugljenokopima i paralelno se školovao za elektri ara. Život im je ubrzo po eo s teško ama jer im je prvo dijete, k erka Nadica, od ro enja bolesno, pa im je zajedni ki život otpo eo obijanjem lije nika do klinike na Rebru. Ubrzo su se morali pomiriti s injenicom da e do kraja života brinuti o djetetu s posebnim potrebama. No njihova vjera i ljubav bili su neuništivi i nakon nje dobili su još tri zdrave k eri, Boženu, Vesnu i Tanju, te unato skromnim

životnim prilikama svojim zdravim k erima omogu ili najviše obrazovanje. Obiteljska povezanost donijela im je tako u životu i puno sretnih, a ne samo tužnih trenutaka, kojih nije lišen ni iji život.

Danas ih pak usre uje i njihovih osmero unuka: Jana, Dinko, Kaja, Anja, Ksenija, Žana, Luka i Adela.

Svoju ljubav okrunjenu dugim 60-godišnjim brakom odlu ili su proslaviti u nedjelju, 11. sije nja najprije misom

Na 60. godišnjici zaplesali kao na svojoj svadbi

zahvalnicom u župnoj crkvi u Vratišincu, koju je služio župnik Pavao Mesari . Na toj misi Franjo i Terezija obnovili su bra ne zavjete, a nakon mise slavlje se nastavilo u ugostiteljskom lokalu Raj u Peklenici, gdje su i Franjo i Terezija kao nekad kad su bili mladenci radosno zaplesali zajedno sa svojim gostima, djecom, unucima i ostalom rodbinom. Jedina živu a osoba koja je bila i na njihovoj svadbi bila je Franjina sestra Ana Novak iz Krištanovca. (BMO)

20

Mozaik Varaždin, Pavlinska 2

SPECIJALIZIRANA ZA HODOČAŠĆA ORGANIZIRA:

RIM 26.-30.03. - CVJETNICA / 30.04. - 4.05. od 1.650 kn LURD 25.04. - 02.05. / 31.05.

- 06.06. / 21. - 27.06.- 2.650 kn FATIMA – LURD – MADRID 19. - 30.06. - 5.500 kn INFORMACIJE I REZERVACIJE: 042/302-021 ili 042/302-022 web: mihael-putovanja.hr e-mail: mihael@vz.t-com.hr

VOLIM

JER…

TRGOVINA METSS 111 Prelog

Igor Stani : S napetoš u iš ekujem i itam sport!

Nikome nije iznena enje da su sportske stranice tiskanih medija ponajviše itane upravo me u muškom populacijom. Od tog standarda ne odska e ni naš itatelj Igor Stani iz Novog Sela Rok, kojeg smo zatekli u trgovini Metss 111 u Prelogu, a koji nam je o svojim navikama itanja kazao: - Prvo itam sport i upravo te vijesti uvijek iš ekujem i itam s posebnom pozor-

noš u i napetoš u. Ostalo prolistam i zaustavim se na lancima koji mi se svide bilo zbog naslova, teme ili ako me zbog ne ega drugog zainteresiraju. Onda svakako i to pro itam.

Igora smo za vjernost nagradili našom ekoplatnenom vre icom koju su tako er zavrijedile i prodava ice Gordana Kuli iz Preloga i Marija Katan i iz Domašinca. (rr, zv)

FOTKAJMO NAJMLA E

Svaka donacija uvijek dobro do e

DONACIJA plahti i navlaka Odjelu pedijatrije akove ke Bolnice Enesa Bajri a

Više ne e morati krpati stare plahte Me imurci su osobito osjetljivi i senzibilni na dje je potrebe, posebno bolesne djece. Stoga i nije udno što Pedijatrija akove ke Županijske bolnice svako malo primi neku donaciju. No, najnovija donacija tom Odjelu obradovala je odjelne sestre kao nikad dosad. Naime, dobile su materijal za plahte i navlake u vrijednosti od šest tisu a kuna, od ega e u bolni koj kroja nici sašiti posteljinu.

Ne zna ime su više bile oduševljene, dezenom materijala ili pak injenicom kako više ne e morati pribje i krpanju plahti koje se nemilice svakodnevno troše i s vremenom postaju porozne i pune zakrpa. Plahte se tim više troše što je u dnevnoj bolnici proradio i dje ji dio te se kroz dan tu izmijeni i do pedesetak malih pacijenata i svakom treba nova plahta. Donator materijala bio je Enes Bajri , kojemu to nije prvi

NAKLADNIK MEDIA NOVINE d.o.o. akovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073

16. sije nja 2015.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

takav in. Kako je rekao, jednostavno je zaželio zahvaliti doktorima i ostalom medicinskom osoblju na brizi i povjerenju koje su posvetili i dali njemu i njegovoj djeci. Otac je troje male djece.

Donacija je uru ena novom r ukovoditelju Dje jeg odjela Dejanu Balažinu, koji od listopada prošle godine na toj dužnosti zamjenjuje dr. Mariju Jungwirt Hegeduš, koja je po sili zakona s navršenih 65 godina života morala napustiti rukovode i položaj. I on se slaže kako je svaka donacija dobrodošla, a naro ito obi nih svakodnevnih potrepština.

- Zahvaljuju i donacijama, ali i radu djelatnika Dje jeg odjela, akove ka Bolnica najopremljenija je ustanova po pitanju medicinske opreme u rangu manjih bolnica. Doduše, u nekim je stvarima i ispred pojedinih klinika. - pohvalio je novi rukovoditelj. (vv)

Bebe 2015.

Poslikajte se u bolnici ili nam pošaljite fotografije na e-mail Od po etka ove godine ponovno smo sa svima najmla ima, novoro enima u Me imurju. Ak viramo našu popularnu rubriku, u kojoj pozivamo sve majke i o eve da se prilikom izlaska iz Županijske bolnice poslikaju s novope enom k erkom ili sinom.

Ukoliko to nije mogu e, šaljite

nam svoje bebe, pofotkane na na in koji je vama najdraži.

Javite nam se putem e-maila: zlatko.vrzan@mnovine.hr ili urednik@mnovine.hr.

Pošaljite osnovne podatke: ime i prezime vašeg klinca ili klinceze te vaše osnovne osobToni Novak i Marina Kruši iz akovca dobili su Stjepana, ro enog ne podatke: ime i prezime ro- 4. sije nja. Osim Stjepana, imaju i Silviju (9), Lidiju (8), Sandru (7), ditelja i mjesto odakle dolazite.

Nikola Tiši (32) i Jasenk a Strnad (27) iz Podbresta dobili su Tina, ro enog 8. sije nja. Stariji Neo ima 18 mjeseci.

Antoniju (4) i Marijanu (2).

ke Vesi dobili su Hanu, Borko (30) i Jelena (27) Bajkovec iz Savs eg Jakova. dišnj trogo ro enu 11. sije nja. Imaju i

iz Orehovice dobili su Davor Oršuš (28) i Vesna Bogdan (24) i Aleksa (9), Moniku (6) u k erkicu Martinu, ro enu 4. sije nja. Imaj (3). ra i Davo

Prodaja i oglašavanje: tel: 00385 40 323 600, fax: 00385 40 493 305; Redakcija: tel: 00385 40 323 601; GLAVNI UREDNIK: Dejan Zrna NOVINARI I SURADNICI: Božena Malekoci-Oleti , Josip Šimunko, Roberta Radovi , Alen Fuš, Monika Zor ec, Nenad ižmešija, Vlasta Vugrinec FOTOGRAF: Zlatko Vrzan; VODITELJ GRAFI KE PRIPREME: Jurica Hoblaj E-MAIL KONTAKTI: marketing@mnovine.hr, redakcija@mnovine.hr; media.novine@gmail.com TISAK: Novi list d.d., Rijeka, Zvonimirova 20A

Žirora un: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjese na 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke 1.935 kn (pretplata+ poštarina)

KAMO ZA VIKEND

Vincekovo u Međimurju IZLOŽBA

Međimurje u Prvom svjetskom ratu HUMANITARNA AKCIJA

Vratimo knjige knjižnicama u Gunji!

KONCERTI

PRIJATELJI ZA “KATRUŽU”...

Velika srca svih Me imurki i Me imuraca te njihova potreba za nesebi nim pomaganjem svojim sugra anima još su jednom dokazani u do posljednjeg mjesta ispunjenom akove kom Centru za kulturu. Kupnjom ulaznice za humanitarni koncert po simboli noj cijeni od 30 kuna pomogli su radu Me imurske zaklade solidarnos “Katruža” i oboljelima s podru ja Me imurske županije, ali i uživali u vrhunsko pripremljenom glazbenom druženju - Prijatelji za Katružu. Me u brojnim izvo a ima koji su se odazvali ovom humanitarnom projektu je i ura z Me imurja.

U Prelogu: Puhački orkestar Grada Preloga U Draškovcu:

Prijatelja sv. Roka U Čakovcu:

Prijatelji za “Katružu”

2

media

16. sije nja 2015.

www.mnovine.hr • vikend@mnovine.hr • 040 323 601

kamo za vikend Petak, 16. siječnja ČAKOVEC Podroom Drink And Music club 21.00 MUZI KA NOVA GODINA/ Svi muzi ari na istoj pozornici

VINCEKOVO U MEĐIMURJU

Odlična kapljica, dobra volja i kobase za proslavu blagdana Sv. Vinka!

Vincekovo i datum 22. siječnja obilježava se kao “službeni” početak vegetativnog ciklusa vinove loze i taj si dan vinogradari zažele sretnu novu vinogradarsku godinu. Diljem Međimurja organiziraju se druženja i rekreativni izleti, popularno zvani Vincekov pohod. Izaberite svoju destinaciju i domaćina te se pridružite svetkovini obilježavanja blagdana Sv. Vinka. ŠTRIGOVA, subota, 24. siječnja

PROSTOR Stari hrast 22.00 BREAKDOWN! (Zabok) + RUSTI (Ku na) + MEDIA STRES ( K)

Idemo u štrigovske brege!

Arcus cafe 21.00 Zodiac band Cafe-bar Millenium 20.00 Kumovi

ZAGREB Hypo Event Centar Zagreb 20.00 62. Zagreba ki fes val

Subota, 17. siječnja ČAKOVEC Trg Republike 8. Hrvatski Dan mimoza

Detalj s prošlogodišnjega Vincekovog pohoda u organizaciji TZ-a Op ine Nedeliš e

TZ OPĆINE NEDELIŠĆE I VINSKA KUĆA KERMAN, subota, 17. siječnja

Vincekov pohod od Macinca do Sv. Urbana Turisti ka zajednica Op ine Nedeliš e i Vinska ku a Kerman pozivaju sve ljubitelje pješa enja, rekreacije i

dobre kapljice na Vincekov pohod u subotu, 17. sije nja. Start ovoga Vincekovog pohoda je u 9.30 sati ispred

Društvenog doma u Macincu.

Predvi ena je stanka u Badli anu (kod igrališta), a cilj pohoda je Vinska ku a Ker-

U nedjelju, 18. sije nja Planinarsko društvo “Bundek” Mursko Središ e organizira tradicionalni 17.

Vincekov pohod po me imurskim bregima, kojim se obilježava Dan svetog Vinka, zaš tnika vinogradara. Murskosrediš anski planinari u svojoj pozivnici is u kako je za ovaj pohod najbitnija dobra volja te nastavljaju: - Planinari, pozivamo vas da nam se pridružite na pohodu po vinorodnim brežuljcima. Nijedan od njih nije viši od 300 metara.

Petnaestak kilometara lako se prije e za 4 - 5 sati kraj mnogih stajanki i odmorišta. Put zapo injemo u Toplicama Sv.Martin i nastavljamo preko vinorodnih brežuljaka Grkaveš aka i Venca do Gradiš aka, Kapelš aka, Koncov aka i Baloga. Nakon nekoliko usputnih stajanki u bregovitom dijelu (na nekima do njih bit e tradicionalan Vincekov obred), kre emo prema Murskom Sre-

MURSKO SREDIŠĆE, nedjelja, 18. siječnja

man u Sv. Urbanu. Za 13 sati najavljen je kulturno-zabavni program.

Startnina iznosi 15 kuna, u što je uklju ena vinogradarska kobasica i dva dcl kuhanog vina. Povratak sudionika Vincekovog pohoda predvi en je autobusom. Sve dodatne informacije mogu se dobiti na broj 095 6002 800.

Cafe-bar Paladin 21.00 TS Barabe Podroom Drink And Music club 21. PINTHA INDAHOUSE

NEDELIŠĆE, MACINEC Vincekov pohod TZ-a Nedeliš e i Vinske ku e Kerman 9.30 start kod Društvenog doma u Macincu

ŽELEZNA GORA 10.00 Vincekov pohod IPA prijatelja i lanova

Nedjelja,

Bundeki pozivaju na tradicionalni 17.

Vincekov pohod! diš u, najsjevernijem hrvatskom gradu. Kraj Bundek-brega stajanku priprema DVD M. Središ e. Još neka dva kilometra treba nam do sportske dvorane u kojoj je kraj našeg hodanja, a po etak planinarske veselice uz glazbu, jelo i pi e (grah, hrenovke, kobasice).

Start u Toplicama Sv. Martin. Autobusi kreću iz Murskog Središća Start je izme u 8 i 9 sati u Toplicama Sv. Mar n, na parkiralištu Toplica. Iz Murskog Središ a

e ujutro od 7.30 do 8.45 sa vozi besplatni autobusi u Toplice.

Svima koji dolaze svojim automobilima preporu uje se ostavi ih na parkiralištu u Murskom Središ u i do Toplica i i autobusom kako kasnije ne bi morali po njih.

Startnina je 15 kn za odrasle, za djecu je nema. U cijenu je ura unat prijevoz iz Murskog Središ a, simboli an poklon (iznena enje), kontrolni karton i (potvrdi se na cilju u dvorani) te kruh sa slaninom i žes ca na startu. Više informacija o pohodu: web: www.

CENTAR ZA KULTURU 16.00 SNJEŽNA KRALJICA 2 animirana avantura sinkronizirana na hrvatski jezik 18.00 U ŠUMI fantazija, komedija 20.00 96 SATI: U BIJEGU akcijski kriminalis ki triler

Na Vincekovo nije dobro biti sam pri klijeti!

Najmasovniji i najdugovje niji je Vincekov pohod koji organiziraju agilni murskosrediš anski planinari

bundek.hr; e-mail: pdbundek@ gmail.com, mob.: 091/545-7377 (Sonja Vrši ), 098/555-609 ili za Sloveniju 00386/(0)70/022-9270 (Renato Pahor).

MURSKO SREDIŠĆE Vincekov pohod u organizaciji PD-a “Bundek” Start: 9 - 10 sa u Toplicama Sve Mar n

VINCEKOV POHOD IPA PRIJATELJA I ČLANOVA, subota, 17. siječnja

Ne pij kad voziš, al’ na Vinceku može. Malo!

Nastavljaju i tradiciju policijska udruga IPA Me imurje organizira zabavnorekreativnu manifestaciju Vincekov pohod IPA prijatelja i lanova, koja e se održati u me imurskim bregima 17. sije nja, s po etkom u 10 sati. Pohod e se odvijati od IPA vinske ku e Tomši do IPA vinske ku e Kerman i natrag. Za mnogobrojne lanove i prijatelje IPA-e or-

ganizirat e se doga aj sa zanimljivim obredima, tradicionalnom pjesmom, plesovima, obiljem dobre kapljice i jela, zdravim hodanjem po bregima, te mnogobrojnim lijepim trenucima u društvu prijatelja. Na parkirališnom prostoru kod vinske ku e Tomši u Železnoj Gori planirano je da svi sudionici ostave svoja vozila i autobuse, jer e po etno mjesto pohoda biti

i cilj. Kod prijave se dobiva platneni tobolac i aša za degustaciju. Kotizacije nema, ve se primaju donacije. Preporu uje se slojevita i topla odje a i obu a te štapovi za hodanje.

Dolazak sudionika o ekuje se do 10 sati na parkiralištu kod vinske ku e Tomši u Železnoj Gori. Po etak programa bit e u 11 sati u vinogradu obitelj Tomši uz

Op ina Štrigova pod krilaticom “Idemo u štrigovske brege” poziva sve na rekreativno-zabavno druženje povodom obilježavanja blagdana Sv. Vinka. Štrigov ani organiziraju Vincekov pohod u subotu, 24. sije nja s po etkom u 9 sati.

Staza dužine 11 kilometara vodi po prekrasnim predjelima štrigovskog kraja. Na odre enim punktovima sudionici pohoda obi i e vinare, gdje e bi organiziran prikaz obi aja rezidbe vinove loze, što ozna ava po etak radova u vinogradima. Druženja kod vinara pra t e i živa glazba.

Pohod završava u Štrigovi u klubu avlek, gdje je organizirano druženje sudionika pohoda.

Ko zacija iznosi 50 kuna (4 bona za pi e i 1 za hranu). Prijave i informacije: mob: 099/2851-325, mail: c-strigova@hi.t-com.hr, web: www.strigova.info.

HRVATSKA KULTURNOUMJETNIČKA UDRUGA “SVETI MARTIN”

18. siječnja ČAKOVEC

PRIPREMILA: ROBERTA RADOVIĆ

zabavni program te hranu i pi e. Potom slijedi šetnja stazom me imurskim vinogradima do vinske ku e obitelji Kerman. U 14 sati bit e organiziran zabavno-kulturno-umjetni ki program kod vinske ku e Kerman u Svetom Urbanu. U 16 sati slijedi povratak do vinske ku e Tomši u Železnoj Gori s nastavkom zabavnog programa.

Proizvodnja grožda, a me i vina, jedna je od najvažnijih poljoprivrednih proizvodnji u Me imuraca. Ljubav prema lozi toliko je raširena da gotovo svaki doma in i u nizinskom dijelu uz ku u ima bar “brajde”. Velik je broj onih koji uživaju ili žive od toga plemenitog napitka, a koji e obilježiti i Dan sv. Vinka, zaš tnika vinogradara. Veli se da na Vincekovo nije dobro ni lijepo bi sam pri klije .

Stoga e se ve tradicionalno, po 15. put, u organizaciji Hrvatske kulturno-umjetni ke udruge “Sve Mar n” u nedjelju, 25. sije nja održa pohod u župni vinograd. Okupljanje je od 13.30, a pohod kre e u 14 sa iz centra Svetog Mar na na Muri do župnog vinograda, gdje e se održati tradicionalni obred uz s hove pu ke pjesme “Trsek moj, zbudi se” te kuhano vino, aj i doma e kobasice s doma im kruhom. U pohodu e se HKUU-u “Sve Mar n” priklju i i prijateljska kulturno-umjetni ka društva iz Štrigove i Žiškovca.

16. sije nja 2015.

media

www.mnovine.hr • vikend@mnovine.hr • 040 323 601

3

najavite događaj na vikend@mnovine.hr PODROOM DRINK AND MUSIC CLUB

U petak Muzička nova godina uz nastup dvadesetak bendova!

“

RUSKA VEČER u hotelu Panorama Prelog

Uživajte u tradicionalnim ruskim jelima, piću i pjesmi Preloški hotel Panorama za 2015. godinu pripremio je uzbudljivu avanturu putovanja svijetom, odnosno serijom tematskih ve eri. Prva u nizu bit e ruska ve er, koja e se održati u subotu, 24. sije nja s po etkom u 19 sati. Program ve eri zapo inje prezentaciojom tradicionalne kulture ispijanja “kralja” Rusije. Osjetite dašak Rusije, uživajte u izvornoj ruskoj pjesmi, narodnoj nošnji i bogatoj autohtonoj gastronomiji u kojoj ne nedostaje ribe, divlja i, gljiva, bobica i slavnog kavijara.

Revija dizajnerice Alenke Mikulan inspirirana likom Ane Karenjine Gosti ruske ve eri mo i e uživati u eleganciji romanti ne modne revije dizajnerice Alenke Mikulan. Inspirirana likom Ane Karenjine do arat e svu raskoš ruskih dama iz visokog društva. Da bi doživljaj bio potpun, lanice Udruge ruske nacionalne manjine “Kalinka” ispunit e prostro ugdonim glasovima i melodijama drevne ruske glazbe, dok e se za atmos eru

PETA REVIJA DOKUMENTARNOG FILMA u Centru za kulturu, od 22. do 27. siječnja

Šest nagrađenih ostvarenja protekle godine

U Centar za kulturu akovec od 22. do 27. sije nja dolaze najbolji i najzapaženiji dokumentarni filmovi. Peta revija nagra enih dokumentarnih filmova ove e godine prikazati šest ponajboljih ostvarenja iz prošle 2014. Iako dokumentarni film nema toliku popularnost i publiku kao igrani film, njegova važnost zbog toga što se oslanja na stvarno bilježenje doga aja nije manja. S obzirom na sadržaj, najpoznatije vrste dokumentarnog filma jesu putopisni, antropološki, obiteljski, prirodnoznanstveni, arhivski, kompilacijski i reportažni film te filmske novosti. Razli iti

su pristupi prema radu dokumentarnog filma, tj. vrste na ina snimanja, pa se tako neki doga aj može konstruirati ili snimiti metodom skrivene kamere ili pak prikupiti in ormacije metodom ankete ili intervjua. Da bi se neki doga aj razjasnio, može se to u initi i

Vaša nepca uživat će u ribljoj juhi od lososa, junetini sa suhim šljivama, torti od pijane višnje, kanapeima od kavijara i drugim ruskim specijalitetima

ve eri pobrinuti svira i Udruge “Kalinka”. Pozvani ste do i i upoznati ari daleke Rusije.

Cijena po osobi je 240 kuna, a mjesto se može rezervirati na tel. 040 648 090 ili email: panorama@dg-sport.com.

Opustit ete se i uživati u mirisima i atmos eri ne tako vi ene svakodnevnice. Kako kaže vlasnica hotela Panorama, nakon ruske ve eri slijede i druge tematske ve eri u dvomjese nom ritmu, u kojima e gosti mo i uživati u slovenskoj, austrijskoj, ma arskoj i drugim kuhinjama svijeta.

PROGRAM Četvrtak, 22. 1.

20 sati

DJECA TRANZICIJE

Petak, 23. 1.

20 sati

SLIKA KOJA NEDOSTAJE

Subota, 24. 1.

20 sati

SVAKODNEVNA POBUNA

Nedjelja, 25. 1.

20 sati

JOURNEY TO JAH

Ponedjeljak, 26. 1.

20 sati

GOLI

Utorak, 27. 1.

20 sati

LJUBAVNA ODISEJA

utorak AKOVEC Knjižnica “Nikola Zrinski” 18.00 Projekcija lma “Planinarsko-turis ko putovanje po Srbiji 2014.” - drugi dio Prezentatori: Anica Vrbanec i Velimir Ma kovi

24. siječnja subota AKOVEC Arcus cafe 21.00 A erSki party Užarena atmosfera s prošlogodišnje Muzi ke nove godine

Za svaku Novu godinu glazbenici marljivo rade na tome da se svi gosti Podrooma dobro provedu i zabave, stoga proslava njihove “Nove godine” slijedi tradicionalno u sije nju. Tako e se ovaj petak, 16. sije nja organizira do ek Muzi ke nove godine, a svi prisutni mogu do i i uživa uz odli an glazbeni program. Na pozornici e nastupi velik broj me imurskih glazbenika.

Bend doma in je No na smjena, a me u ostalim glazbenicima nalaze se Sanjari, Dobre vibracije, Kom3dija. Larva,

Jungleband, Fantom Slobode, Sinhro - EKV tribute, Flashback, Monaco, Globus Band, Atomi,Ver go, Skanadal Band, Vulkan, October Light, Žiga, Tamburaši Kumovi i Gares n.

Cilj organizacije Muzi ke nove godine je okupljanje glazbenika, da se oni zajedno sa svojim obiteljima i prijateljima dobro zabave. Posje telji i gos ove manifestacije mo i e do ranih jutarnjih sa uživa u odli noj glazbi.

Uz vrhunski glazbeni program sve goste o ekuje promocija medice koju e prezen ra naše hostese.

U NEDJELJU, 1. veljače Hodnja uz Muru u Razkrižju

Pridružite se aktivističkom hodanju uz i za rijeku Muru!

postupkom pra enja osobe ili kompilacijskom metodom, tj. uz pomo postoje ih dokumenata i snimaka.

Prvi filmovi koji su nastali 1895. godine bra e Lumiere zapravo su bili dokumentarni filmovi, tj. injeni ni filmovi.

Nakon Prvoga svjetskog rata nastaju cjelove ernji dokumentarni filmovi. Prvi od njih bio je “Nanook sa sjevera” redatelja R. J. Flahertyja te se nastavio filmovima Dzige Vertova. Njegov najpoznatiji film “ ovjek s filmskom kamerom” filmski asopis “Sight & Sound” proglasio je 2012. najboljim filmom ikad.

Pojavom zvu ne tehnologije poja ava se dokumentaristi ki društveni angažman (npr. u britanskom dokumentaristi kom pokretu 1930-ih, zatim u rancuskoj struji film istina – cinéma vérité i kanadskoameri koj izravni film – direct cinema). Širenjem televizije, poslije i elektroni ke tehnologije, od po etka 1970-ih postupno se smanjuje društvena utjecajnost dokumentarnoga filma, što se odražava na smanjenje broja realiziranih filmova i inovativnih pristupa.

20. siječnja

ŠTRIGOVA 9.00 Vincekov pohod

25. siječnja nedjelja SVETI MARTIN NA MURI 14.00 Vincekovo 2015.

Start pohoda u 14 sa iz centra Sv. Mar na

22. - 27. siječnja AKOVEC Centar za kulturu 5. Revija dokumentarnog lma

23. siječnja petak AKOVEC Cafe-bar Paladin 21.00 grupa Vigor

30. siječnja petak

Prošlogodišnju Hodnju u Kotoribi nije omela ni ledena kiša ni zale eni putovi

Tradicionalna me unarodna akcija Hodnja uz Muru, koja se od 2000. godine organizira povodom Svjetskog dana mo vara, nakon što je prošle godine održana u Hrvatskoj i hodanjem uz rijeku Muru u Kotoribi, ove godine organizira se u Sloveniji, u Razkrižju. Akcija tradicionalno okuplja sudionike iz e ri susjedne zemlje (Austrije, Slovenije, Ma arske i Hrvatske). Podsjetimo se, 2011. doma in je bila Javna ustanova “Me imurska priroda”, koja je u Križovcu okupila više od 500-tinjak hoda a i brojnoš u sudionika bila jedna od najve ih dosad, a prošle 2014. godine hoda e u Kotoribi nisu omeli ni ledena kiša ni zale eni putevi u naumu da hodanjem uz rijeku daju svoj doprinos o uvanju prirodnih vodotoka i staništa.

Mjesto susreta i start vođenog pohoda je Ivanov izvir Program hodnje zapo et e ve tradicionalnim pozdrav-

nim govorima Me unarodnog odbora za zaš tu Mure i predstavnika pris glih gos ju iz Austrije, Hrvatske i Ma arske. Dužina staže je cca 10 km i pohod e krenu u 10.30 sa .

Startnina iznosi 6 eura, kojom su pokriveni topla užina i pi e.

Preporu uje se vodootporna obu a i odje a, primjerena aktualnim vremenskim uvje ma, a prijevoz do mjesta susreta u Razkrižju je osobnim vozilima.

Me unarodni odbor Naša Mura - Unsere Mur zajedno s Me imurskom prirodom poziva sve zainteresirane na vo eni pohod uz Muru, te da na taj na in daju doprinos obilježavanju WWD-a 2015. - Svjetskog dana mo varnih staništa, koji se ove godine organizira pod krilaticom - Mo varna staništa naša su budu nost.

Za sve dodatne informacije kontakt-osoba u Hrvatskoj za Me imursku prirodu je Mihaela Mesari (+385 40 866 297, nadzor@medjimurska-priroda.info).

NO MUZEJA 2015.

Muzej Me imurja 18.00 Ve ernji soirée: Fin de siècle u akovcu 20.00 Modna revija u enika Gospodarske škole akovec 20.00 - 03.00 Arcus cafe, akovec A er-no Muzeja

31. siječnja subota AKOVEC Centar za mlade - Prostor 22.00 PRTI DO SMRTI: PRTI BEE GEE (SRB) + JANTAR (VŽ) + DJ DORI ( K)

14. veljače subota ZAGREB Dom sportova 20.00 Massimo Valen novo u Domu sportova

Najavite događaj!

Sve informacije šaljite na e-mail: vikend@mnovine.hr

4

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

16. sije nja 2015.

IZLOŽBA MEĐIMURJE U PRVOM SVJETSKOM RATU povodom Spomendana pripojenja Međimurja Hrvatskoj

Ujedinjeni u plemenitom cilju - Dubravko Slovi , Snježana Sremi i Miro Radni

PUTUJUĆA HUMANITARNA IZLOŽBA KNJIGA

Vratimo knjige knjižnicama u Gunji!

Humanitarna akcija Vra mo knjige knjižnicama u Gunji! od proteklog je tjedna u akovcu.

Ova putuju a i prodajna izložba knjiga, nakon što je obišla Zagreb, Split, Rijeku, Osijek, Dubrovnik i Zabok, boravit e u akovcu do 22. sije nja u šatoru na Trgu Republike. Cilj akcije je prikupljanje knjiga za poplavljene knjižnice u Gunji, ali i promicanje kulture itanja. Inicija vu i organizaciju humanitarne akcije potpisuju Udruga “Prošlost rata za budu nost mira” zajedno s Outlet knjižarom i Hrvatskom udrugom nakladnika i kolekcionara an kviteta uz potporu 41 braniteljske udruge.

U ime nakladnika Snježana Sremi pojasnila je model odvijanja akcije: - akovec je sedmi grad po redu u koji je s gla ova humanitarna akcija. Prva donacija knjiga od 1500 knjižnih naslova ve je predana. Neopisiv je taj žar u o ima djece kada vidite tu njihovu zahvalnost na tome što e im lek ra, ali i druge knjige, bi dostupna. Pozivamo sve gra ane

akovca i žitelje Me imurja da se uklju e u akciju. Cijene knjiga vrlo su pristupa ne, ima ih ve od 5 kuna. Mi emo ovdje bi svaki dan od 9 do 20 sa do 22. sije nja.

Kupljene knjige možete donira ili ih zadrža u svom vlasništvu, a isto tako i donije svoje knjige koje želite donirati, a o uvane su i primjerene osnovnoškolskoj dobi. I mi kao nakladnici emo tako er donirati odre eni broj knjiga knjižnicama u Gunji. Nakon akovca humanitarna akcija ide dalje, u pripremi je ve nekoliko gradova. akov ani su pokazali interes za kupnju i doniranje knjiga te vjerujemo da e tako bi i do završetka akcije ovdje u Me imurju.

Organizator je tako er zahvalio Gradu akovcu i gradona elniku Stjepanu Kova u koji su besplatno ustupili mjesto za odražavanje ove humanitarne akcije. Prvi dan akcije na prodajnoj izložbi nazo ili su i Dubravko Slovi iz hrvatske Udruge “Prošlost rata za budu nost mira” te Miro Radni iz Hrvatske udruge nakladnika.

CENTAR ZA KULTURU ČAKOVEC izložbeni prostor, 22. siječnja, 19 sati

Otvorenje 10. jubilarne izložbe Likovnog udruženja Čakovec Likovno udruženje akovec (LU ) osnovano je 1996. godine nakon podjele Likovnog udruženja Me imurja na tri zasebna udruženja i od tada okuplja zaljubljenike u likovnu umjetnost (slikanje, keramika, modeliranje, crtanje, fotografija, multimedija...) u gradu akovcu. Trenutno broji 38 lanova, ali je uvijek otvoreno za nove lanove kreativce iz svih dijelova Me imurja i Hrvatske. Sjedište LU -a je u Domu amatera u ulici S. Radi a 1, gdje se lanovi druže. LU nastavlja tradiciju LUM-a te svake godine organizira Likovnu koloniju “Zrinski”, u kojoj je u dvadeset godina sudjelovalo sedamdesetak akademskih slikara iz Hrvatske i inozemstva (Slovenija, Austrija, BiH, Ukrajina, Slova ka) te preko sto njak slikara amatera iz svih krajeva Hrvatske. lanovi udruženja godišnje realiziraju desetak samostalnih izložbi i nekoliko zajedni kih u Me imurju i Hrvatskoj. Jedna od zna ajnijih aktivnosti LU -a

Detalj s LU -ove prošlogodišnje izložbe u akove koj Knjižnici

u zadnjih sedam godina je organizacija likovnih radionica za djecu i odrasle Artelje, gdje stru ni predava i podu avaju raznolikost tehnika likovnog izražavanja.

Udruženje obuhva a sve dobne skupine likovnih zaljubljenika, koje objedinjuje potreba za stvaranjem likovnih djela bez obzira radilo se o slikanju, crtanju, kiparstvu, fotogra ji ili mul mediji.

Bijenalna izložba prilika je da se svake dvije godine prezen ra rad lanova LU -a.

Čak tri bolnice u prvom svjetskom ratu bile u Čakovcu PIŠE: ROBERTA RADOVIĆ

U

nizu programa povodom obilježavanja Spomendana pripojenja Me imurja Hrvatskoj u petak, 9. sije nja u zgradi Scheier u akovcu otvorena je izložba Me imurje u Prvome svjetskom ratu (28. VII. 1914. – 3.

XI. 1918.). Uz nazo nost župana Matije Posavca i suradnika te gradona elnika Stjepana Kova a sa suradnicima i ostalim brojnim predstavnicima javnog, gospodarstvenog i kulturnog života Me imurja, sve anom otvorenju izložbe nazo ila je i ministrica kulture RH Andrea Zlatar Violi , koja je izložbu proglasila otvorenom i tom prigodom Izložba donosi nove kazala: zanimljive podatke. Dosad Ministrica kulture Andrea Zlatar Violi posebno je - Spomendan je bila nepoznata činjenica istaknula oznaku Me imurja kao kraja koji s posebnim pripojenja Me ikako su u Čakovcu za vrijeme ponosom uva svoj identitet u svakom smislu murja Hrvatskoj i Prvoga svjetskog rata bile zapravo traženje osnovane tri ratne bolnice. jedna od najvažnijih povijesnih U Čakovcu čak tri vlastite samostalJedna je bila smještena u svjetskih zbivanja, a koja su imala ratne bolnice! nosti klju an je daGrađanskoj školi, druga u izuzetan zna aj i za naš kraj: tum koji se od 2005.

Izložbu je organizirao Drakrugu vojarne, a treća u - Radilo se o tome da je za godine obilježava kao žavni arhiv za Me imuirje, a njestarom gradu vrijeme Prvoga svjetskog rata Spomendan u Republici a l i zin autor je dr. sc. Branimir Bunjac.

Zrinskih srušen po mnogo emu sav doHrvatskoj. Ove je godine i u ši- Bunjac je kazao kako je naglasak tadašnji ustroj svijeta i nakon sav doga aj pod visokim poroj regiji, izložbe prije svega na doga anja kroviteljstvom Vlade Republiono podru je ko- u Prvom svjetskom ratu koja se ega, prema povjesni arima, ke Hrvatske. Povezala bih ovu je pokazuje najve i stupanj so- obilježavaju kako na nacional- po inje suvremeno doba. To je izložbu s injenicom da je do cijalne integracije marginalnih noj, tako i svjetskoj razini, a naša bilo vrijeme kada su se susreli tog odcjepljenja došlo nakon i manjinskih grupa, što nam izložba odnosi se na podru je stari i novi svijet. Napori koje su Prvoga svjetskog rata. Izložba svima može biti samo primjer. Me imurja i ratna zbivanja kao ljudi podnijeli u vrijeme Prvoga svjetskog rata bili su iznimno nam govori o aktivnom i pozaveliki, dramati ni i dalekosežni dinskom djelovanju koje je Mei njihove odjeke možemo osje imurje imalo u Prvom svjettiti sve do dana današnjeg. Zaskom ratu, bilo organizacijom nimljivo je što razdoblje Prvoga bolnica, bilo kao gra ani koji su svjetskog rata u Hrvatskoj douzeli vojni ke odore i koji su bisad nije dovoljno istraženo i ova li ranjavani ili pogibali na ovim izložba daje naznake da bi tek frontovima koje nazivamo Krpravo istraživanje tog razdoblja ležinom Galicijom. Me imurje trebalo provesti. Izložba donosi je danas zadržalo svoju apsonove zanimljive injenice i dosad lutnu posebnost. To je jedan od nepoznate podatke, kao što je dijelova naše zemlje koji uva npr. da su u akovcu za vrijeme svoj identitet na posebnom Prvoga svjetskog rata bile osnoisticanju tog ‘me imurstva’ vane tri ratne bolnice (jedna je koje proizlazi iz samoga geobila smještena u Gra anskoj grafskog položaja, kulturne i Brojni dokumenti i fotogra je školi, druga u krugu vojarne, a povijesne baštine, dijalekta i zbrinuti su iz privatnih zbirki tre a u starom gradu Zrinskih). tradicije ponosa koja je razvila ne samo hrabrost, ve i jednu visoku razinu integracije. MeZNAČAJAN DOPRINOS MEĐIMURACA U PRVOM SVJETSKOM RATU imurje je u Hrvatskoj sigurno,

“

Osim vojnika, Međimurje je dalo velike količine hrane, odjeće i obuće!

Izložbeni detalj koji prikazuje mobilizaciju vojnika na podru ju Me imurja

Iako se Prvi svjetski rat nije vodio na samom prostoru Me imurja, doprinos Me imuraca bio je ogroman, što je posebice naglasio Vladimir Kalšan, ravnatelj Muzeja Me imurja akovec: - Me imurci su dali ogroman doprinos u ljudskom potencijalu, ali u materijalnom smislu, jer je velika koli ina hrane, odje e i obu e upravo odlazila iz Me imurja za te dugotrajne rovovske borbe. Stoga je ova izložba sjajan doprinos promoviranju tih spoznaja o kojima se jako malo zna i govori.

Jurica Cesar, ravnatelj Državnog arhiva u Štrigovi, uredio je i prigodni katalog koji prati izložbu, a kroz koji se može vidjeti pregled tih etverogodišnjih ratnih zbivanja, sve do odcjepljenja Me imurja od Ma arske. Naglasio je kako upravo izložba donosi pregled mobilizacije vojnika, kretanja na bojište, podatke o borbama, život u pozadini, posljedicama na demografsku situaciju u Me imurju i op enito na život me imurskog naroda.

16. sije nja 2015.

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

5

BOŽIĆNO-NOVOGODIŠNJI koncert Puhačkog orkestra Grada Preloga

U ČAKOVEČKOJ KNJIŽNICI PROJEKCIJA FILMA

Anica i Velimir o svom doživljaju Srbije

Oduševio mladi Puhački orkestar Preloga!

Boži no-novogodišnji koncert Puha kog orkestra Grada Preloga održan je u Domu kulture u Prelogu pred punom dvoranom na blagdan Sveta tri kralja, u utorak, 6. sije nja.

Najma i puha ki orkestar u Me imurju osnovan je u studenom 2013. godine, i to na zajedni ku inicijativu Grada Preloga i Doma kulture Prelog.

Razloga za osnutak Puha kog orkestra u Gradu Prelogu nije manjkalo. Prije dvadesetak godina zapo ela je kulturno-puha ka renesansa u Me imurju,

kad je osnovano desetak mladih orkestara. U to vrijeme nije u Gradu Prelogu bilo inicijativa za osnutak orkestra ili nisu naišle na plodno tlo. Uvidjevši što Puha ki orkestar zna i za sredinu, u Prelogu je iznova 2013. pokrenuta inicijativa za osnutak orkestra.

Sam je Prelog nekada, naime, zahvaljuju i orkestru limene glazbe preloškog DVDa u svijetu limene glazbe na podru ju donjeg Me imurja kotirao vrlo visoko. Inicijativa osnivanja današnjeg orkestra

htjela je ponovno oživjeti tu tradiciju.

Orkestar ukupno broji 42 aktivna lana djece, a vodi ga pro esor Igor Hrustek. Ve u prošloj 2014. mladi lanovi Puha kog orkestra Grada Preloga imali su ukupno 18 nastupa.

U glazbenom programu mladih glazbenika Grada Preloga bilo je mjesta za boži ne pjesme, tradicionalne me imurske pjesme te obrade poznatih svjetskih glazbenih hitova.

Koncertu su, uz brojne gra ane, nazo ili i gradona elnik Preloga

Knjižnica “Nikola Zrinski” akovec i Planinarsko društvo “Me imurje” akovec pozivaju na projekciju drugog dijela filma “Planinarsko-turisti ko putovanje po Srbiji 2014.”. Nakon što je velik broj planinara, ljubitelja prirode i putovanja protekli tjedan odgledao prvi dio filma, svi zaintere-

sirani pozvani su odgledati i drugi dio u utorak, 20. sije nja u 18 sati. Doživljaje i impresije s prošlogodišnjega planinarsko-turisti kog putovanja po Srbiji predstavit e Anica Vrbanec i Velimir Ma kovi u prostoru Op eg odjela Knjižnice “Nikola Zrinski” akovec. Ulaz je slobodan.

Ljubomir Kolarek te zamjenik gradona elnika Zdravko Kvakan. Svim mladim glazbenicima, njihovim roditeljima, voditeljima orkestara te sponzorima zahvalila je predsjednica Puha kog orkestra Kristina Kolarek i estitala boži no-novogodišnje blagdane te zaželjela sve najbolje u novoj godini.

Gosti iz Domašinca predstavili su se odli nim nastupom. I oni su jedan od mla ih orkestara na podru ju naše županije, a vodi ih pro esor Tihomir Cvrtila. (jš, oto: prelog.hr)

NOĆ MUZEJA 2015. uz izložbu Večernji soirée: Fin de siècle u Čakovcu DRAŠKOVEC

Humanitarni koncert “Prijatelja sv. Roka” U crkvi svetog Roka u subotu, 3. sije nja održan je ve sedmi po redu humanitarni koncert u organizaciji Udruge “Prijatelji svetog Roka” i Grada Preloga. Doma in, Mješoviti pjeva ki zbor Udruge “Prijatelji svetog Roka”, nastupio je prvi, a u nastavku su se nazo nima predstavili izvo a i: vokalna solistica Karolina Matjašec uz pratnju pro esorice Martine Jakši , vokalna skupina Udruge “Pjesma”, Mateja Škvorc, Mia Kova , Noa Vadas i Antun Horvat, pro ., Mješoviti pjeva ki zbor Župe svetog Roka, Dominik Rob, Patrik Kontrec i Lovro Varga, Zbor mladih “Modestia”, vokalni solist Filip Hozjak uz pratnju pro esora Danijela Ota, Mješoviti pjeva ki zbor Župe svetoj Jakoba ap. st. Ivona Dominik,

Mirjam Jakši , Luka Habuš, Eugen Klari , David Vadas te Klapa “Bistrica”. Boži nom pjesmom “Radujte se narodi”

svi su izvo a i završili humanitarni koncert.

U Društ venom domu Draškovec pripremljen je mali

domjenak, a dobrovoljnim prilozima skupljeno je pet tisu a kuna za humanitarne svrhe.

(J, oto: prelog.hr)

Za muškarce brk, za žene šeširić!

- Izazivamo posjetitelje da se odvaže na otvorenju izložbe staviti mali detalj koji e ih pozicionirati na modnu scenu 19. stolje a – muškarci popularan savinuti brk, a žene zanimljiv ukrasni šeširi . Odvažni e biti nagra eni besplatnim katalogom izložbe Ve ernji soirée u Muzeju i pi em u Arcusu. akov ani, Me imurci i ostali dobronamjernici, o ekujemo vas! - u pozivnici dobrodošlice svim posjetiteljima ovogodišnje jubilarne 10. No i muzeja kaže Maša Hrustek Sobo an, kustosica Kulturno-povijesnog odjela Muzeja Me imurja akovec.

Program e u petak, 30. sije nja zapo eti u 18 sati otvorenjem izložbe Ve ernji soirée: Fin de siècle u akovcu u prostoru Izložbenog salona Muzeja. Izložba je posve ena gra anskom akovcu i obra uje period izme u 1880. i 1914. godine, kada se naš grad akovec ubrzano razvija na

gospodarskom, politi kom i administrativnom planu, a ure uje se i izgra uje centar grada kakav znamo danas.

Kako bi izložba u No i muzeja doista zaživjela, kroz njezin postav kretat e se žive slike prema poznatim li nostima tog doba, koje e uprizoriti pro esori Gospodarske škole akovec.

Posjetitelje o ekuje i degustacija menija prema starim receptima s kraja 19. i po etka 20. stolje a, koje e skuhati i prezentirati pro esori i u enici Srednje škole iz Preloga. U 20 sati na velikom hodniku prvog kata Muzeja po inje modna revija u enika Gospodarske škole akovec, inspirirana odje om 19. stolje a. Reviju su zajedni ki osmislili i pripremili kroja i, rizeri i kozmeti ari Gospodarske škole akovec. A ter-party slijedi u ca e-baru Arcus koktelom pripremljenim prema originalnom receptu s kraja 19. stolje a.

6

media

16. sije nja 2015.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

slobodno vrijeme MOZAIK KNJIGA

KNJIŽNICA “Nikola Zrinski” Čakovec preporučuje

Julie Garwood: “Spas” Kad lady Johanna postane udovicom, zarekne se da se nikada više ne e udava . No na i e se u raskoraku izme u svojih želja i mogu nos . Njezina zlatna kosa i tajne koje uva u init e je zanimljivom mnogima. Unato njezinoj odluci, kralj John želi je prisili na udaju za muškarca kakvog ona nikada ne bi ni pogledala. Ali spas e do i na vrijeme. Njezin e joj brat predloži nešto što se nikada ne bi o ekivalo: da se uda za Škota Gabriela McBaina. U po etku Johanna je bila plaha i oprezna, a Gabrielov trud i dobrota u inili su mnogo u njihovu zbližavanju i zaljubljivanju. No, okolnos im ne e i i na ruku, mnogi e ih htje rastavi i ljubav e im do i na kušnju…

Julie Garwood autorica je velikih svjetskih uspješnica, a njezini se romani esto nalaze na vrhovima lista najprodavanijih knjiga.

Tijekom duge i uspješne karijere Julie Garwood op injavala je itatelje svojim hrabrim i osebujnim likovima. Naše su itateljice ve mogle uživati u romanima: Vjen anje, Tajna, Nevjesta, Trofej, ast, Glazba sjene, Otkupnina i Dvorci. Ovaj roman s engleskoga je prevela Dragana Grozdani .

Jo Baker: “U kući Longbourn” Da Elizabeth Bennet mora sama prati svoje podsuknje, pomislila je Sarah, ne bi gazila kroz blatnjava polja. Sluškinjama u ku i Longbourn dan je za pranje rublja i Sarine su ruke ispucane i krvare. Život ku anstva ispod stuba, kojim upravlja nježno srce i željezna volja doma ice, gospo e Hill, tek što nije poreme o dolazak novoga muškog sluge koji sa sobom donosi tajne i miris mora. Jer u Engleskoj s po etka devetnaestog stolje a postoji jedan svijet koji mlade dame u salonu na katu nikad ne e upozna : svijet siromaštva, ljubavi i okrutnog rata.

Elizabeth Bennet i gospodin Darcy bit e za svoje sluge tek nedos žni ideal. Dolazak tajanstvenog muškarca izazvat e pomutnju me u slugama obitelji Bennet pa e ljubavi i mržnje, nestanci i povratci postati svakodnevnica u kojoj e sluge, baš kao i gospoda na katu, proživljava i tugu i sre u.

Nives Opačić: “Pod Velikim medvjedom” Autorica Nives Opa i o svom djelu govori: - U ovoj knjizi, koju sam nazvala ‘Pod Velikim medvjedom’, skupila sam neka od svojih putovanja po sjevernoj polutki. Drugu stranu Zemljine kugle, onu južnu, nikad nisam vidjela. Sasvim prirodno. Jer me sjever privla i više od juga.

Jesen i zima neusporedivo više od prolje a i ljeta. Snijeg, magla, kiša, zale eni dah više od vru ine, jare i pripeke. A špartanja? Na svakom sam putovanju i ono što cijelim svojim bi em i jesam – jezikoslovka uronjena u jezik kao u bitnu odrednicu svijeta oko sebe. Špartati (njem. Sparte, odjeljak) zna i povla iti okomite i vodoravne crte (za lakšu preglednost podataka i sl.). Za moja putovanja vrijedi samo ono prvo: povla enje imaginarnih okomitih i vodoravnih crta kojima sam spajala sve prije ene to ke u jednu cjelinu. Jer, putovanja

BELETRISTIKA Lucia Etxebarria: Sadržaj tišine Josip Mlaki : Svježe obojeno Allison Brennan: Isto ni grijeh: sedam smrtnih

PUBLICISTIKA

su (i) mjesta nezaboravnog u enja bez prisile, i to (do) životnoga. I bu enja onih emocija i stanja koja kao da su i deponirana da se otvore upravo na putovanjima – poja ane osje ajnosti, budnosti, iskri avosti, lucidnosti, draži i dragosti, oštrijih osjetila, oštroumnijih zapažanja. No kao i kad bi me tko pitao – zašto voliš odre ene osobe ili odre enu glazbu – ne bih

Nives Opa i : Pod Velikim medvjedom Susanne Stöcklin-Meier: Rukicama gore, nogicama dolje - rastimo bolje Rick Hanson, Richard Mendius: Budin mozak

znala odgovoriti. Tako ne znam to no, precizno i jednozna no odgovoriti ni zašto volim putovanja. Dobro je što je tako, jer jedino je tako i pravo: voljeti bez uzroka i posljedice, bez reda i slijeda.

Jednostavno – voljeti.

ALBUM TJEDNA

Roman “U ku i Longbourn” književni je odgovor na jedan od naj itanijih i najomiljenijih romana svih vremena – “Ponos i predrasude”. Autorica Jo Baker na književnu pozornicu dovodi sluge obitelji Bennet koji se baš poput gospode na katu podjednako dramati no zaljubljuju, lije e slomljena srca i bore s intrigama.

KNJIŽARA “LJEVAK”

David Bowie: “Nothing Has Changed”

John Connolly: “Duša u plamenu” Glavni lik Connollyjevog romana “Duša u plamenu” je privatni istražitelj Charlie Parker, koji nakon dolaska u zaba eni, izolirani gradi Pastor’s Bay u Maineu biva upleten u rješavanje slu aja nestanka 14-godišnje djevoj ice Anne Kore. No Parker nije pozvan u Pastor’s Bay da bi pomogao riješiti slu aj nestale djevoj ice, nego ga je angažirao advokat neobi nog i kontroverznog klijenta koji možda jest, a možda i nije, uklju en u slu aj nestanka Anne Kore. Parker je bave i se poslom kojim se bavi odavno izgubio sve iluzije – on je svjestan da su šanse da Anne prona u živu gotovo jednake nuli. No što dublje zalazi u slu aj pronalazi u njemu sve više slojeva. Parker je pi ni an junak razo aran svijetom oko sebe i prili no umoran od života, a Connollyjev roman je izvanserijska pri a o empa ji, moralu i iskupljenju, iju su vrijednost prepoznali podjednako i kri ari i itatelji.

TOP LISTE HR AKOVEC FORMULA 13

Ako izuzmemo kompilacije raznih izvo a a te opsežne box-setove, rijetko gdje ete na manje nosa a zvu a uti toliko razli ite glazbe kao kod Davida Bowiea, i to na njegovoj novoj kompilaciji “Nothing Has Changed”. Osim što je bio muzi ar kameleon, David Bowie je bio sve: pristojni “lopov” (poslušajte refren “Starmana” i “Somewhere Over The Rainbow” - što je i sam izvodio jedno prije drugog, a i Mick Jagger se rado sje a kako je Bowie “posudio” Guya Peelarta za omot “Diamond Dogs”), neumorni traga novih trendova (taj ovjek je anticipirao gotovo sve u ‘70-ima i ‘80-ima), Majka Tereza rock’n’rolla ‘70-ih godina 20. stolje a ako ve nije spasio, produljio je ili obogatio karijere grupe Mott The Hoople, Lulu, Iggyja Popa (dvaput u ‘70-ima), Loua Reeda, gotovo svima redom podarivši hitove, odnosno albume karijera, redom: “All The Young Dudes” (hit i album), The Stoogesima sredio ugovor za “Raw Power”, s Lulu je snimio “The Man Who Sold The World”, zatim je s Iggyjem radio “Idiot” i “Lust

For Life”, a s Mickom Ronsonom producirao “Transformer” Loua Reeda.

Bowie je prije svega jaha na rubu zeitgeista.

Bowie je imao uho, nos i grlo za nove stvari u popularnoj glazbi! U pedeset godina diskografski dokumentiranog bavljenja glazbom (prve snimke datiraju još iz 1964.!) dotaknuo je glam rock, punk, new wave, electro-pop, disco, folk-rock, psychodelic rock i ostao svoj.

Aha, još je imao seriju fantasti nih albuma koje se mora slušati u cijelosti. Bilo kakvo kompiliranje? Nemogu a misija! Kako bi se moglo Bowiea kompilirati na dva ili tri diska? Samo da se pjesme stave u mp3 formatu.

Bez obzira na sve teško e, u prodaji se pojavila kompilacija “Nothing Has Changed”, i to u izdanju od tri sve-

ska, dva sveska te izdanju na jednom kompaktnom disku.

Svima je zajedni ko da po ivaju na provjerenom terenu Davida Bowieja, na njegovim singlovima. Tog je imao uvijek, uglavnom izvrsnih, ako to ne, onda bar podnošljivih. Zbog racionalizacije prostora samo su tri pjesme iz “berlinskog” perioda, ali je zato podastrta “All The Young Dudes” prije nego što je dana na upotrebu grupi Mott The Hoople.

Svatko ima pravo imati svoje favorite i svoj na in slušanja, osobno mi teže pada odsustvo možda najbolje pjesme koju je Bowie ikad napisao, “Station To Station”, u kojoj se zrcali isti nepatvoreni Bowie: kinemati an, ambiciozan, ekscitiran, neuroti an, prepotentan, emocionalno udaljen, himni an, spreman na lutanje, skupljanje utjecaja po putu i da nespojivim stvarima dade svoj osobni pe at.

S druge strane, ova kompilacija najbolje demonstrira tko je David Bowie: umjetnik ije je preslušavanje tri sata glazbe dovoljno tek da dobijete približan i površan uvod u njegov izrazito divergentan rad.

1. Every Breaking Wave - U2 2. Rock Or Bust - AC/DC 3. If U Slip U Slide - SHAGGY FT. MELISSA MUSIQUE 4. H.E.S. - ROBBIE WILLIAMS 5. Living For Love - MADONNA 6. Bed Of Lies - NICKI MINAJ ft.

SKYLAR GREY 7. From Eden -HOZIER 8. Ink - COLDPLAY 9. Make It Rain - ED SHEERAN 10. Like I Can - SAM SMITH 11. Hands - MACY GRAY 12. Wake Me Up - GARETH MALONE’S ALL STAR CHOIR 13. These Days - TAKE THAT 14. The Nights - AVICII 15. Uptown Funk - MARK RONSON ft.

BRUNO MARS

RADIO 1 Top Hit List 1. SEVERINA i U iteljice - Generale 2. MEJAŠI ft Andrea Šušnjara Zapjevajmo onu našu 3. VATRA - Saturn 4. VIGOR - Divna 5. IVAN ZAK - Daleko 6. KUMOVI ft Lidija Ba i - Još te ekam 7. JELENA ROZGA - Tsunami 8. U ITELJICE - Nisam ja tvoja u iteljica 9. PSIHOMODO POP - Ona ludo pati 10. ŽELJKO JOKSIMOVI & TONY CETINSKI - Zabluda 11. MASSIMO - Ispod nekog drugog neba 12. BOSUTSKI BE ARI - Budi tu 13. KLAPA RIŠPET - Bila si voljena 14. NINA BADRI - Vjetrenja e 15. SEVERINA & Saša Mati - More tuge

16. sije nja 2015.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

media

7

uz knjigu, film, glazbu, kazalište CENTAR ZA KULTURU ČAKOVEC

MINIINTERVJU

NAJAVLJUJEMO

IVAN BELOVARI, voditelj i dirigent Gradskoga puhačkog orkestra Čakovec

Ove godine slavi se UPIS PRETPLATE na Tribinu “ČČ” - proljeće 2015.

Otvaranje sezone u četvrtak, 29. siječnja Predstava “Hamleta u selu Mrduša Donja” Satiri kog kazališta “Kerempuh” otvorit e proljetnu sezonu Tribine “ akovec etvrtkom” 29. sije nja u 20 sati. Svi zainteresirani pozvani su na upis pretplate Tribine “ ” - prolje e 2015. Na tribini e od 29. sije nja do 7. svibnja 2015. godine biti ukupno 15 programa (7 kazališnih predstava, 4 ilma, 3 koncerta i 1 multimedijalni program).

Cijena pretplate (15 programa) s uklju enim popustom je 620 kuna, a za u enike, studente i umirovljenike 520 kuna. Pretplata donosi sljede e pogodnost: stalno mjesto u dvorani po vašem izboru, redovito informiranje o svim programima Centra za kulturu akovec preko mjese nika Cooltura, pla anje u dvije rate (prva kod upisa pretplate, druga do 7. svibnja 2015.) u službi ra unovodstva ili na blagajni Centra i popust 20 %. Prošlogodišnjim pretplatnicima njihova mjesta u gledalištu uvaju se do ponedjeljka, 26. sije nja 2015.

Sve dodatne informacije o pretplati mogu se dobiti na blagajni (Gordana Laki ) ili u propagandnoj službi Centra za kulturu akovec, Trg Republike bb, tel. 040 311 488. Sve o programima Centra za kulturu na: www.czk-cakovec.hr ili na FB stranici.

120. rođendan orkestra!

petak, 16. 1.

18.00 U ŠUMI fantazija, komedija

20.00 96 SATI: U BIJEGU

subota, 17. 1.

16.00 SNJEŽNA KRALJICA 2 animirana avantura sinkronizirana na hrvatski jezik

PIŠE: ROBERTA RADOVIĆ

18.00 U ŠUMI

G

fantazija, komedija

otovo da nema ve e gradske manifestacije u akovcu na otvorenom a da u njoj ne sudjeluje i Gradski puha ki orkestar.

Ustaljeni su i tradicionalni nastupi orkestra za Dan grada akovca, Porcijunkulovo, boži ni koncert u Centru za kulturu ili Me imurski fašnik, što e se i potvrditi na nadolaze em 51. Me imurskom fašniku koji slijedi za mjesec dana. Upravo su i ti nastupi bili najzna ajniji tijekom protekle godine, što nam je za našu rubriku miniintervjua kazao Ivan Belovari, prof., voditelj i dirigent Gradskoga puha kog orkestra.

A ove e se godine, kako nam je kazao, obilježiti i velika obljetnica: - 2015. godine orkestar obilježava 120 godina postojanja. Osnovan je 1895. godine. Povodom toga bit e i Županijska smotra, gdje nastupa dvanaest orkestara iz cijele županije. To planiramo organizirati za Dan grada akovca, u nedjelju, 31. svibnja. To e biti za grad pravi spektakl.

20.00 96 SATI: U BIJEGU akcijski kriminalisti ki triler

nedjelja, 18. 1.

16.00 SNJEŽNA KRALJICA 2 animirana avantura sinkronizirana na hrvatski jezik

18.00 U ŠUMI fantazija, komedija

20.00 96 SATI: U BIJEGU akcijski kriminalisti ki triler

ponedjeljak, 19. 1.

18.00 U ŠUMI fantazija, komedija

20.00 96 SATI: U BIJEGU akcijski kriminalisti ki triler

utorak, 20. 1.

18.00 U ŠUMI fantazija, komedija

Kroz orkestar prošlo mnogo glazbenika Trenutno u orkestru svira etrdeset i dvoje glazbenika. Kroz svih tih 120 godina kroz orkestar su prošli brojni glazbenici: - Ja sam tu u orkestru ve skoro devetnaest godina. Orkestar obi no broji etrdeset do pedeset glazbenika, a svake godine se bar deset njih promijeni. Neki završe srednju školu, odu studirati, pa ne mogu više dolaziti. A opet do u mla i uzrasti iz škole. Dosta radim i s u enicima za instrumente koje glazbena škola nema, pa se orkestar stalno popunjava, tako

Ivan Belovari najavljuje veliki glazbeni spektakl povodom 120. ro endana Gradskoga puha kog orkestra, koji e se održati 31. svibnja, u sklopu obilježavanja Dana grada akovca

20.00 96 SATI: U BIJEGU akcijski kriminalisti ki triler

srijeda, 21. 1.

- nema ilmskog programa

da uvijek imamo dovoljan broj glazbenika.

Uz rad s mladima i druženje s glazbom prof. Belovari uspijeva prona i i malo slobodnog vremena, primjerice, za odlazak u kazalište: - Na e se i slobodno vrijeme. Probe su uglavnom dvaput tjedno. Vremena za neki drugi

hobi nemam jer vodim orkestar i u Donjem Kraljevcu, tako da se najviše vremena provodi u pou avanju. Supruga više uspijeva itati knjižne naslove, zato nosi nao ale... (smijeh) Stignemo oti i ponekad zajedno na kazališnu predstavu. Nave er su naj eš e probe, tako da se sve manje-više vrti oko glazbe.

četvrtak, 22. 1.

19.00 izložbeni prostor 10. bijenalna izložba LU -a

18.00 EKIPA ZA 6 animirana akcijska avantura sinkronizirana na hrvatski jezik

96 SATI: U BIJEGU

U ŠUMI

20.00 REVIJA DOKUMENTARNIH FILMOVA DJECA TRANZICIJE

akcijski krimitriler Režija: Olivier Megaton Uloge: Liam Neeson, Famke Janssen, Maggie Grace, Forest Whitaker

akcijska komi na fantazija Režija: Rob Marshall Uloge: Johnny Deep, Emily Blunt, Meryl Streep, Chris Pine, Anna Kendrick

Radno vrijeme blagajne Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa , srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa , subota – od 16 do 20 sa , nedjelja – od 15 do 20 sa .

Blagajna prijepodne blagdanom NE radi.

Telefon: 311 - 488 .

DOM KULTURE PRELOG

petak, 17. 1., i subota, 18. 1.

17.00 SNJEŽNA KRALJICA 2 animirana avantura sinkronizirana na hrvatski jezik

Miroljubivi obiteljski ovjek Bryan Mills (bivši agent zanimljive i bogate prošlos ) ne bježi više od najgorih zlikovaca današnjice, nego od ujedinjenih policijskih snaga

Los Angelesa, CIA-je i FBI-ja. Njih e regru ra Franck Dotzler (Forest Whitaker) nakon što Mills (Liam Neeson) pobjegne jekom uhi enja obi nim murjacima.

Radnja je smještena u alterna vnom svijetu bra e Grimm. Film isprepli e radnje iz nekoliko bajki bra e Grimm i pra ih kako bi istražio posljedice želja razli i h likova iz pri a. Glavni liko-

vi uze su iz “Crvenkapice”, “Zlatokose” , “Pepeljuge” i nekoliko drugih. Ova se akcijska komi na fantazija u trajanju od 124 minute preporu uje starijima od 6 godina.

petak, 17. 1., i subota, 18. 1.

19.00 SEDMI SIN avantura, obiteljski, fantazija

8

media

16. sije nja 2015.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

lifestyle HOROSKOP OVAN (21.3. - 20.4.)

ZAPLEŠITE U PLESNOM STUDIJU KORAK VIRNE HOŠNJAK BIK (21.4. - 20.5.)

Ako se bavite privatnim biznisom, bit ete u situaciji donošenja zna ajnih odluka. Financije e oscilira , pe ne ete bi odlu ni kojim putem nastaviti ovu poslovnu godinu. Ne savjetuje vam se podizanje kredita jer vas o ekuju neplanirani troškovi. Sve do kraja sije nja u ljubavnim odnosima djelovat ete nezainteresirano. Ako ste sami, nemojte zbog toga propus dobre prilike i nova poznanstva. Mogu i su manji problemi sa zdravljem. Poradite na imunitetu.

Uvjeti na poslu su nestabilni, ali nemojte zbog toga previše brinu .

Ve po etkom sljede eg mjeseca sve e se vra u normalu. Iako se uve avaju troškovi, paralelno e s me ras i prihodi, pa ete u kona nici bi zadovoljni nancijskim dotokom novca. U emo vnim odnosima spremni ste na ert i nova osvajanja.

Stare veze zaboravite i krenite u nove. Ako ste u braku ili dužoj vezi, odnosi e vam bi skladni, ali bez ve ih stras . Dobrog ste zdravlja.

BLIZANCI (21.5. - 21.6.)

U poslovnoj domeni življenja imat ete neobjašnjivu potrebu da ubrzate tempo, iako ste svjesni da ste i dosad radili punom parom i do granica izdržljivos . Sve stvari željet ete stavi u red, u stanje perfekcije. U emo vnim odnosima tako er je došlo vrijeme da neke stvari stavite u red. Bojite se samo e. Ako ste u vezi, imat ete potrebu za ve om slobodom. S osobom iz prošlos mo i ete ostvari strastvenu vezu. Samci više ne e bi sami. Tjelovježbom smanjite stres.

RAK (22.6. - 22.7.)

Zabrinuti ste zbog nedovoljnih financija. Sve svoje snage usmjerite na naplatu potraživanja. Kraj mjeseca sije nja donosi vam i nove prilike za promjenu radnog mjesta ili zapošljavanja. Prihva te je, bit ete iznimno zadovoljni. Zauze rakovi osje t e nestabilnost u trenutnom odnosu.

Preispitajte svoje osje aje i porazgovarajte s partnerom. Lakše ete do i do odgovora na sva pitanja koja vas mu e. Samcima su nova poznanstva mogu a preko prijatelja. Zdravi ste.

LAV (23.7. - 23.8.)

DJEVICA (24.8. - 23.9.)

Svi poslovi koji se odnose na inozemstvo povoljno su etiketirani.

Financijski prihodi e se stabilizira .

Izbjegavajte partnerstva i ve e pozajmice. Na emo vnom planu ne e vam bi nimalo dosadno. Strastveni ste i puni ljubavi koju želite podijeli s partnerom i osobom koju volite. Ako ste sami, ni to ne e bi ve i problem.

Ostvarit e vam se veza koju ve dulje vrijeme priželjkujete. Uživajte u svim danima roman ke i stras . Dobrog ste raspoloženja i zdravlja.

U poslovnom svijetu promijenit e se neke okolnos koje e zna ajno djelova na vašu poslovnu karijeru.

Mogu je novi posao ili promjena radnog mjesta. Promjena e bi pozi vna. U emo vnim odnosima javit e vam se netko iz prošlos , a mogu a je i neka tajna veza ili poznantsvo s osobom iz drugog grada. Ako niste sigurni što vam je ini , dobro promislite. Nemojte se upušta u komplicirane veze. Mogu a je grlobolja i glavobolja.

VAGA (24.9. - 23.10.)

Zabrinuti ste oko nekih poslovnih doga aja na koje ne možete utjeca . Ne brinite. Sve e se riješi u vašu korist. U emo vnim odnosima niste pretjerano raspoloženi za nova poznanstva. Svojom hladno om odbijat ete mogu e potencijalne partnere.

Takvo e vas stanje držati do kraja mjeseca sije nja. Ve po etkom velja e naglo ete poželje otvori se prema svima. Imat ete potrebu za novim poznanstvima. Pazite se prehlada i toplo se odijevajte.

ŠKORPION (24.10. -22.11.)

Poslovna scena ovih e dana živnu , a sve obaveze ete s za rješava na vrijeme. Bit ete krea vni i sve radne zadatke obavljat ete energi no i s voljom. Takav poslovni zamah osje t ete i u pove anom priljevu novca. U ljubavnom životu optere ivat e vas vaša tvrdoglavost. Ako se sami, imat ete priliku upozna osobu koja e vas zainteresira iako nije vezana uz vaše mjesto boravka.

Ako ste u vezi, ne ete se ponajbolje razumje s partnerom. Zdravi ste.

STRIJELAC (23.11. - 21.12.)

Nove poslovne prilike o ekujte od poznanika i iz okruženja prijatelja.

Prihva te ponu ene prilike. Financije e se postepeno poboljša i u tom pogledu ne treba brinu . U ljubavi e neke osobe ima veliki utjecaj na vas, pogotovo ako se radi o nekome iz prošlos . Niste do kraja sigurni kako de nira jedan odnos koji je zasad prijateljski, ali bi mogao preras u nešto mnogo više. Ako ste u vezi, imat ete skladan odnos. Dobrog ste zdravlja i vitalni ste.

JARAC (22.12. -20.1.)

Ovih e se dana popravi odnosi sa suradnicima i nadre enim osobama. U poslovnom okruženju tako er dolazi do pozi vnih promjena.

U ljubavi ete bi znatno opušteniji i otvoreni za nove susrete i poznanstva. Ako ste u dugogodišnjoj vezi ili braku, moglo bi do i do manjih nesuglasica s partnerom. Mogu a je prisutnost ljubomore za koju nema nikakvog povoda. Nemojte reagira impulzivno. Izbjegavajte stres, više spavajte i bavite se tjelovježbom.

VODENJAK (21.1. - 19.2.)

Ve ina pripadnika ovog znaka u nadolaze im danima ne e bi previše raspoložena za rad. Iako ete ima potrebu promijeni nešto u svom radnom okruženju, sve e nekako i i usporeno. Ne brinite.

Ubrzo e vas poslovne obveze primora da ubrzate. Na emo vnom planu bit e prisutna neizvjesnost jer se ne ete mo i odlu i izme u dva potencijalna partnera. Pus te neka vas intuicija vodi. Nemojte zanemari tjelovježbu i rekreaciju.

RIBE (20.2. -20.3.)

Na radnom mjestu nedostajat e vam koncentracije. Kako biste izbjegli pogreške i propuste, sve bitne stvari zapisujte. Uz dobru organizaciju sve ete uspje ipak na kraju riješi pravoremeno. Ovih dana ne preporu uju se ni ve e nov ane transakcije. Kad se radi o emo vnim odnosima, željet ete se povu i u svoju ku icu. Ne ete bi zainteresirani za nove ljubavi, a ako ste u vezi vaši signali prema partneru bit e obojani molbom da vas pus na miru. Više spavajte.

Želite biti zdraviji?

Plešite!

P

lesni studio Korak novootvoreni je studio u akovcu ija je umjetni ka voditeljica Virna Hošnjak. Za realizaciju projekta bilo je potrebno puno entuzijazma, a studio je osnovan s ciljem da približi ples svima koji ga vole. Virna je svoje plesno iskustvo stekla školovanjem u Hrvatskoj i inozemstvu, rade i s vrhunskim plesnim pedagozima i koreografima. Njezin mati ni studio je plesni studio Escape iz Zagreba, a polaznica je razli itih radionica i seminara na kojima radi s vrsnim koreografima i plesa ima. Želja je polaznicima ponuditi što više razli itih plesnih smjerova, kako bi jednog dana stasali u kvalitetne plesa e, trenere i koreogra e. Uz glavni stil koji plesa odabere bitno je da se usvoje osnovni elementi iz drugih stilova, sve zajedno od velike je važnosti za edukaciju plesa a.

Plesni studio nudi džez za

djecu, juniore i seniore, te rekreativnu grupu za sve koji se žele opustiti od svakodnevnih obaveza uz ugodnu

“

Ples je zabavan i ugodan. Nema postavljene dobne granice. Oslobađa od napetosti i stresa, jača samopoštovanje, razvija kreativnost, poboljšava socijalnu integraciju. Uči ljude ovladati svojim tijelom, povećava radnu sposobnost i razvija pozitivno raspoloženje. Blagotvorno utječe na zdravlje i cjelokupni organizam

glazbu i jednostavne plesne kombinacije.

U studiju Korak održavat e se radionice i redoviti se-

minari te otvoreni satovi s kvalitetnim pedagozima iz Hrvatske i okolice koji rade na podru ju hip-hopa, suvremenog plesa, break-dancea i drugih plesnih tehnika.

Upisi su u tijeku, svi zainteresirani za više in ormacija mogu se javiti na e-mail adresu – virnahosnjak@yahoo. com ili na broj mobitela 095 509 6579. Pozvani ste pridružiti se plesa ima i krenuti korak po korak prema malim i velikim plesnim željama i snovima te boljem zdravlju.

16. sije nja 2015.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

čakovečka

špica Nek’ je mode, pa bilo do podne. (hrvatska narodna poslovica)

media

9 13

10

media

16. sije nja 2015.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

dobar tek

PIŠE: ROBERTA RADOVIĆ FOTO: ZLATKO VRZAN

MEĐIMURSKA KUHARICA OBITELJSKI RUČAK u preloškom hotelu Panorama

Svinjski kotlet s narančama “ Zajedničko objedovanje u suvremenim obiteljima sve je rjeđe. Sve brži tempo života daje sve manje vremena za obiteljsko okupljanje za stolom. Nemojmo dozvoliti da se taj bitan moment kulture objedovanja u obitelji u potpunosti zanemari i ugasi.

Pokušajmo što više i što češće zajedno blagovati i družiti se uz obiteljski ručak. Jer doista vrijedi!

Sastojci

O

biteljski objed možete pripremiti sami, a možete se odlu iti na zajedni ko blagovanje s obitelji u ugodnom ambijentu hotela Panorama u Prelogu. Upravo je vrsna kuharica Ivana Jankovi iz toga ugostiteljskog objekta pripremila jelo koje preporu ujemo za obiteljski objed. Ivana ve sedamnaest godina radi u ugostiteljstvu kao kuharica, odnosno voditeljica kuhinje. Zvanje kuha-

rice stekla je školuju i se u Gospodarskoj školi akovec. Živi u Svetoj Mariji, a u hotelu Panorama radi godinu i pol dana. Za ove sije anjske dane preporu uje obiteljsko druženje i ru ak uz svinjski kotlet s naran ama. Priprava je jednostavna. Krenimo kuhati!

Meso popržimo na maslacu. O istimo i narežemo luk i stavimo u tavu te ga pirjamo nekoliko minuta dok ne omekša. Potom dodamo juhu, ke ap,

- 2 svinjska kotleta - 1 žlica maslaca - 1 žlica ulja - sol, crni papar - 1 velika naran a - 1 mladi luk - 1/8 l pile e juhe - 2 žlice ke apa

Za punjeni krumpir - krumpir, luk, panceta, maslac - sol, vegeta, papar - sir (gauda ili sli no)

IZ PEĆNICE ČAKOVEČKIH MLINOVA

koricu naran e te sve zajedno još malo prokuhamo. Na kraju se dodaju za ini i kockice oguljene naran e. Poslužite umak kao posteljicu za kotlete.

Za prilog mesu pripremite punjeni krumpir. Krumpir se skuha u ljusci i ohladi, reže na polovice u kojima se izdube rupice. Luk i panceta se nascjeckaju te zajedno lagano prže na maslacu. Tome se dodaju izdubljeni krumpir i za ini (sol, vegeta, papar). Udubljene polovice krumpira napune se dobivenom smjesom, posipaju sirom i zapeku.

RECEPT PLUS

VINO TJEDNA

Kolač od meda

Kuglof Pjenasto izmiješajte jaja, še er i vanilin-še er. Potom postepeno dodajte ulje, jogurt i koricu limuna. Prašak za pecivo izmiješajte s brašnom te sve zajedno lagano umiješajte dok ne dobijete jednoli nu smjesu. Kalup za kuglof premažite maslacem i posipajte brašnom. Dobivenu smjesu prelijte u kalup, stavite u zagrijanu pe nicu na 180 stupnjeva Celzijevih i pecite oko 40 minuta. Pe eni kuglof izvadite iz kalupa, te ostavite da se ohladi. Posipajte še erom u prahu i poslužite.

Sastojci - 225 grama Zlata žutog brašna akove kih mlinova - 180 g še era - 3 jaja - 110 g jogurta - 150 g ulja - 6 g praška za pecivo - 10 g vanilin-še era - ribana korica pola limuna

Prošla se godina ne može pohvaliti obilatom proizvodnjom meda, ali vrsne i spretne kuharice uvijek e prona i dostatnu zalihu za pokoju slasticu. Ovaj put preporu ujemo kola od meda koji se jednostavno i brzo priprema.

Margarin, še er, jaje i med otope se uz stalno miješanje na vatri, dok masa ne postane teku a. Kad se smjesa ohladi, dodaje se soda bikarbona i brašno. Potom se zamijesi glatko tijesto, podijeli na etiri dijela i razvalja.

Kore se peku na 200 °C 5 - 10 minuta. Kremu pripremimo na sljede i na in: U malo hladnog mlijeka stavimo brašno i še er. Ostatak mlijeka zavrijemo i u kipu e stavimo brašno i še er koje smo prije razmutili u mlijeku. Sve

Sastojci Tijesto - 35 dag brašna - 1 jaje - 12 dag še era - 5 dag margarina - 2 žlice meda - 1 žli ica sode bikarbone Krema - 5 dl mlijeka - 1 margarin - 1 vanilin še er - 10 dag še era - 4 žlice brašna

zajedno kuhamo 3 - 5 mintua uz stalno miješanje. U mlaku kremu dodaje se margarin i sve zajedno izmiksa. Kore namažemo kremom i ostavimo stajati.

Pinot bijeli vinske kuće DvanajščakKozol Vinska ku a Dvanajš akKozol nudi kvalitetna vina koja nastaju u vinogradima u okolici naselja Dragoslavec. Dosljedni krilatici “Stvaranje vina naš je život” iz godine u godinu vinskim poznavateljima nude kvalitetna vina u koje spada i pinot bijeli (alk. 12 %, berba 2013).

Vino je laganog okusa koje aromom podsje a na cvjetni med i karamelu. Ovo nježno vino s atraktivnim mirisima livadnog cvije a i zrelih vrsta jabuka preporu uje se servirati ohla eno na 10 - 12 °C . (rr, zv)

16. sije nja 2015.

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

11

O KAVI

CAFE TINTO

Turska kava

Identi an na in pripreme kao na turski, osim ĹĄto je kava grublje mljevena, te se u vodu kod zagrijavanja, npr. u Kolumbiji, dodaje Panela (prirodni ĹĄe er ĹĄe erne trske). U Meksiku se dodaju citrusi i cimet, pa kava dobija i dodatne arome.

“

Turska kava je na in na koji pripremamo svjeĹže i fino mljevena zrna kave. Zbog svoje tradicije i povijesti od 2013. godine UNESCO ju je upisao na listu “Crna kao nematerijalne svjetske baĹĄtine u vrag, vruća kao Europi. Najpopularniji je na in pakao, Ä?ista kao pripreme na Balkanu, Bliskom istoku, ali i u sjevernoj A rici. JoĹĄ anÄ‘eo, slatka kao u Osmanskom Carstvu razvijena ljubav!“ je kultura ispijanja ovog napitka.

Honore de Balzac Nezabilazan je napitak kod gatanja i proricanja budu nosti, tako da se nakon ispijanja fil an (ĹĄalica) okrene naopa ke, te se iz tragova i obrisa predvi aju budu i doga aji. Osobno sam sudjelovao u jednom ovakvom ritualu, i nakon 20 godina joĹĄ uvijek pamtim svaku rije babe gatare.

NAĹ A “MORENAâ€?

NAÄŒIN PRIPREME

POSLUŽIVANJE

Postoji nekoliko verzija, odnosno na ina pripreme. U naĹĄoj ka eteriji pripremamo je na sljede i na in. Kava se najprije svjeĹže samelje i stavi u bakrenu dĹžezvu, dok se druga dĹžezva s vodom stavi grijati. Kada voda dosegne temperaturu nekih 60 - 70 stupnjeva, ulijevamo je do pola u dĹžezvu s kavom i stavimo na vatru, da se sva esencijalna ulja kave istope i poveĹžu s vodom. Kava “zakuhaâ€? i digne se do ruba dĹžezve, istu mi emo s vatre i dolijevamo vodu iz prve dĹžezve opet do ruba.

Naj eĹĄ e pogreĹĄke kod pripreme jesu da se kipu a voda prelije po kavi, i time preprĹži. Kava e imati gorak okus, krema (kajmak) je ispunjena zrakom, puca i brzo nestaje. Krema (kajmak) mora biti tamnosme e boje, kompaktna i konzistentna. Tako er, nikako nemojte suhu dĹžezvu s kavom prethodno preprĹžiti na vatri.

Na bakrenoj tacni komplet sadrĹži dĹžezvu kave, fildĹžan, posudicu sa ĹĄe erom u kocki i nezaobilazan Rahat-Lokum. Ukoliko ĹĄe erite kavu, najprije stavite kockicu ĹĄe era u f ildĹžan, Ĺžli icom pok upite kremu (kajmak) s vrha dĹžezve i stavite po kocku ĹĄe era. Za kraj ulijte kavu iz dĹžezve, i uĹživajte u dobrom druĹĄtvu.

MjeĹĄavina prĹžene kave u zrnu za pripremu na turski na in. Pakiramo je po 100, 200 i 250 g te svjeĹže sameljemo pri kupnji. Zbog odabira kvalitetnih sirovih zrna, uz kontrolirano prĹženje na tradicionalan na in (sporo i dubinsko), izuzetno je aromati na te osvaja na prvi “srkâ€?. :-)

SOC OD KAVE Koristi se kao gnojivo za cvije e, ali budite oprezni jer je dosta kiseli (Ph) pa se in ormirajte za koje je cvije e pogodan. Tako er, od ostataka kave moĹže se napraviti piling koĹže.

Na adresi Kralja Tomislava 22 (preko puta gradskog poglavarstva) na prvom katu smjeĹĄtena je naĹĄa kafeterija, gdje moĹžete popiti kavu spremljenju na viĹĄe naÄ?ina. Od espressa, na tradicionalni turski naÄ?in, aeropress, frenchpress i ďŹ lter. Svaki napitak sprema se svjeĹžim mljevenjem kave iz vlastite prĹžionice, i to premium kvalitete zrna.

'(Ă?851$ 6/8Ă?%$

ĂŒ ĂŒ$.29(& 2EUWQLĂ?ND

12

media

16. sije nja 2015.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

automobilizam www.autostil.hr Ure uje: Dalibor Flajpan info@autostil.hr

Prodaja novih automobila po proizvođačima u Međimurskoj županiji u 2014.

Proizvo a

koli ina udio, %

1

Volkswagen

126

18,34%

2

Kia

105

15,28%

3

Škoda

93

13,54%

4

Hyundai

41

5,97%

5

Peugeot

33

4,80%

6

Renault

33

4,80%

7

Opel

32

4,66%

8

Mazda

28

4,08%

9

Toyota

25

3,64%

10 Citroën

20

2,91%

11 Dacia

20

2,91%

12 Seat

19

2,77%

13 Audi

18

2,62%

14 BMW

18

2,62%

15 Ford

18

2,62%

16 Honda

17

2,47%

17 Nissan

15

2,18%

18 Mercedes

8

1,16%

19 Chevrolet

4

0,58%

20 Mitsubishi

4

0,58%

21 Suzuki

4

0,58%

22 Fiat

3

0,44%

23 Chevrolet USA

1

0,15%

24 Jeep

1

0,15%

25 Lancia

1

0,15%

UKUPNO

687

100%

Izvor: Promocija Plus

VREMEPLOV

17. siječnja 1964. isporu en je prvi Porsche Carrera GTS kupcu u Los Angelesu. Taj je model tada predstavljao vrhunac me u sportskim luksuznim automobilima.

Nissan Qashqai najsigurniji kompakt Prema neovisnoj organizaciji za testiranje Euro NCAP, Nissan Qashqai najsigurniji je kompaktni obiteljski automobil na tržištu. Zahvaljuju i nizu novih i inovativnih sigurnosnih obilježja, uklju uju i Nissanov Sa ety Shield, nagra eni crossover tijekom 2014. dobio je bolje ocjene za sigurnost od bilo kojeg drugog automobila u svojoj klasi.

To posljednje dostignu e dio je Nissanova hat tricka Euro NCAP-ovih nagrada 2014.

– nakon maksimalnih pet zvjezdica za novi X-Trail i novi Pulsar, pove avaju i ugled proizvo a a kao marke koja se isti e kvalitetom i sigurnoš u.

Cactus Auto godine u Španjolskoj Citroën C4 Cactus osvojio je nagradu «Coche del Año 2015», najprestižniji naslov u španjolskom automobilskom sektoru. Nagrada za „Automobil godine“ organizira se od 1973. godine u organizaciji dnevnih novina ABC, jedne od najvažnijih novinskih naslova u Španjolskoj. Nagradu dodjeljuje 36 španjolskih specijaliziranih novinara. Žiri je odlu io nagraditi model marke Citroën izme u 34 konkurentskih automobila, te je istaknuo njegov originalan, inovativan i jedinstven karakter. U ukupnom poretku, C4 Cactus zauzeo je prvo mjesto ispred Renault Twinga i Hyundaija i20.

TEST Citroën C4 Cactus Feel BlueHDi 100

‘Mogu ga samo do Citroën se svojim modelom Cactus ponovno vraća na staze inovatora i originalnosti novih modela. ‘Airbump’ odbojnici inovacija su koja izdvaja Cactus i čini ga jedinstvenim na tržištu.

Samo spominjanje imena Cactus asocira na nešto oštro, na nešto što bode i nešto što ne treba dirati. U svakodnevici vožnja Citroën Cactusa donosi mnogo druga ije iskustvo. Upravo Cactus žele svi dodirnuti i probati njegov 'Airbump', zra ne jastu i e na boku vozila. Definitivno Cactus je jedan od modela koji u posljednjih par godina plijeni najviše pažnje prolaznika, posebice testni model koji je bio i u atraktivnoj žutoj boji, koja ne može pro i nezamije eno.

Citroën C4 Cactus je nastao na osnovi modela C4 te spada u iznimno zahtjevan 'C' segment vozila. Dizajn je lako prepoznatljiv, a isti e se glatkim, fluidnim i pro iš enim površinama, svjetlima koja ga neupitno svrstavaju u C4 gamu Citroëna te mnogim detalji-

ma. Posebno se isti u 'Airbaump' odbojnici koji su dostupni u etiri boje (crna, siva, bež i sme a) te pove avaju mogu nosti personalizacije sa deset boja karoserije i tri boje unutrašnjosti. Osnovna im je unkcija zaštita od svakidašnjih manjih ošte enja. Elasti na površina je od termoplasti nog poliuretana (TPU) sadrži kapsule zraka koje amortiziraju udarce.

Airbump ne zahtijeva posebno održavanje te izravno utje e na smanjenje troškova održavanja i popravaka.

Citroën C4 Cactus nudi ve u prostranost od modela C4 iako imaju jednak me uosovinski razmak. Visina mu je 1,48 m, ima skra ene prevjese te kota e smjetene u kuteve vozila što doprinosi prostranosti. Profil je izveden sa 1/3 ostakljenih po-

vršina i 2/3 limenih bokova (uz Airbump).

Armaturna je plo a smještena nisko s vodoravnim linijama ime nudi više prostora suvoza u i mnogo prostora za odlaganje te jednostavan pristup. To je postignuto ugradnjom posve digitalnog su elja (poznatog iz C4 Picasssa) i optimiranom konstrukcijom voza eva mjesta. Specifi nost je i suvoza ev zra ni jastuk ugra en u strop (tehnologija Airbag In Roo ) otvara se uzduž vjetrobrana. Široka prednja sjedala dizajnira-

na su tako da podsje aju na so u, za još više udobnosti i ugodnosti.

Putnici straga imaju na raspolaganju jednako mjesta za koljena kao u modelu Citroën C4. Zahvaljuju i jednakom me uosovinskom razmaku, Citroën C4 Cactus uspijeva ponuditi isti osje aj prostranosti dok je istodobno kompaktniji (samo 4,16 m duljine radi lakšeg rukovanja i upravljivosti u gradu).

Nudi prtljažnik obujma 358 litara u osnovnoj konfiguraciji koji se može pove ati preklapanjima do 1.170 litara. Ve smo spomenuli digitalno su elje, a serijski se isporu uje 7“ tablet osjetljiv na dodir sa sedam osjetljivih tipki koji omogu uje pristup svim unkcijama vozila: automatskom klimatizacijskom ure aju, medijima, pomo i u vožnji, Bluetooth tele onu ... Kod pomo i u vožnji valja istaknuti

BMW grupa prodala više od 2 milijuna vozila BMW grupa je u prošloj godini prodala više od 2 milijuna vozila i time etvrtu godinu za redom oborila rekord prodaje.

Ukupno je prodano i isporu eno 2.117.965 vozila marke BMW, MINI i Rolls-Royce, što je za 7,9% više nego u prethodnoj godini. BMW grupa je u svojih 100 godina postojanja

prvi put dostigla ovako veliki broj prodanih vozila.

Za marku BMW je, što se ti e isporuka vozila, 2014. godina bila najuspješnija.

Svjetska prodaja pove ala se u usporedbi s prošlom godinom za 9,5%. Unato promjeni glavnog modela, prodajne brojke MINI-ja bile su na razini

prethodne godine te se prodalo 302.183 vozila. Prodaja Rolls-Royce-a dosegla je s 4.063 prodanih vozila i porastom od 11,9% peti put za redom najbolji rezultat. BMW Motorrad tako er je, s više od 120.000 prodanih motora i scooter-a, dostigao svoj najbolji rezultat u 2014. godini.

16. sije nja 2015.

otaknuti?’

Tehni ki podaci obujam

1.560 ccm

snaga

100 KS pri 3.750 o/min

moment

254 Nm pri 1.750 o/min

masa

1.070 kg

prosje na potrošnja

3,4 l/100 km

CO2 , EU norma

87 g/km, Euro 6

obujam prtljažnika

348 – 1.170 l

spremnik goriva 45 l dimenzije (d x š x v)

4.160 x 1.730 x 1.480 mm

najve a brzina

184 km/h

ubrzanje 0-100 km/h

10,7 s

gume

205/55 R16

dužina testa

452 km

cijena modela

129.948 kn

cijena modela s dodatnom opremom

143.820 kn

tehnologiju „Magic Wash” jednostavna i domišljata inovacija koja smanjuje mrlje od vode koje nastaju pri pranju vjetrobrana.

Otvori za raspršivanje teku ine za pranje prozora ugra eni su u vrh metlica brisa a iz koje izlazi mlaz.

Vidljivost je o uvana i tijekom pranja vjetrobrana, a sustav koristi samo polovicu teku ine potrebne tradicionalnom sustavu.

U odnosu na Citroën C4, Cactus je u prosjeku lakši za 200 kg. To je posljedica sljede ih poboljšanja kompaktne i lagane plat orme te ugradnje najnovijih motora malog obujma koji zadovoljavaju budu u normu Euro6 te domišljatog smanjenja mase: stražnja stakla koja je mogu e

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

samo odškrinuti (11 kg lakši) i preklopiva jednodijelna stražnja klupa (6 kg lakši), aluminijski poklopac motora...

Upravo ispod tog poklopca motora krije se tehnološki 'dragulj', moderan BlueHDi dieselski pogonski agregat koji u ovoj izvedbi razvija dovoljnih 100 KS. Motor se isti e odli no raspore enom okretnom momentu te iznimno niskom potrošnjom goriva od 3,4 l/100 km, što je ekvivalent 87 g/km CO2.

U svakodnevnom korištenju je ta potrošnja nešto ve a ali u mješovitom ciklusu i dok se ne vodi briga o potrošnji ne prelazi 5,5 l/100 km. Odli an rezultat ime i zadovoljava Euro 6 normu o isto i ispuha i na njega se npla a poseban porez na CO2.

C4 Cactus model je koji se isti e svojim specifi nim izgledom, tipi an je Citroën, a svojim ponudom prostora i prakti noš u vrlo je interesantna ponuda za hrvatske kupce. Cijena Cactusa po inje sa 101.900 kn, za osnovni benzinski model, dok je tstiranom modelu cijena 129.948 kn. Dodatna oprema nadodana na Feel paket opreme (boja, rezervni kota , automatski klima ure aj, Paket City s kamerom te crni alu naplatci) podiže cijenu testiranog modela na 143.820 kn.

Ono što kod Cacusa dodatno privla i kupce je tvorni ko jamstvo od 4 godine ili do 70.000 km.

13

tel: 040 645 355 mob: 091 645 3555

Peugeot Hrvatska pripremio je u sije nju atraktivnu akcijsku ponudu za kupce Peugeot 208 i 2008. Prilikom kupnje modela Peugeot 208 i 2008 na kredit, uz Peugeot Financiranje, pogodnost za kupca je fiksna kamatna stopa za period financiranja do 7 godina. U mjese no financiranje mogu e je uklju iti i produženo jamstvo Optiway. Ukoliko se kupac odlu i za kra i period financiranja uz minimalne dodatne troškove, Peugeot Financiranje nudi financijski leasing na godinu dana. Ovaj tip financiranja pruža kupcu mogu nost pla anja pola kupoprodajne vrijednosti vozila odmah, a pola nakon godinu dana i to bez kamate, a pla a se samo jednokratna naknada prilikom zaklju enja leasing ugovora.

Akcijska ponuda financiranja za Peugeot 208 i 2008

Legendarna Opelova 24 sata se nastavljaju Od petka 16. sije nja u podne, Opel priprema 24 sata najboljih ponuda. I ove godine kupci mogu kod ovlaštenih Opel partnera iskoristiti super ponude za sve Opelove modele koji e u tom periodu biti dostupni po neponovljivim cijenama.

Ponuda se odnosi na odmah dostupna vozila kao i na vozila naru ena prema specifikacijama

kupaca. Povodom ove legendarne akcije, svi vlasnici Opelovih vozila mogu kod ovlaštenih Opel partnera obaviti provjeru svojih automobila za samo jednu kunu.

Ovom popularnom akcijom Opel tradicionalno zahvaljuje kupcima na ukazanom povjerenju. Više in ormacija o prodajnoj mreži Opelovih partnera možete prona i na www.opel.hr.

Subaru povećao prodaju i najavljuje nove modele Subaru UK objavio je rast prodaje od 23% u odnosu na isto razdoblje prošle godine u Velikoj Britaniji. Najavljeni su i novi modeli ove godine: novi Outback u ožujku, te Levorg Sport Wagon u jesen.

Dolazak novog modela Subarua prošle godine WRX STI,

kao i poje tinjenje u odnosu na prethodni model pridioniio je rastu branda. Forester je i dalje najprodavaniji model (u Velikoj Britaniji), sa 1.210 prodanih automobila u 2014. godini, porastom od 33% u odnosu na 2013. Subaru o ekuje daljnje pove-

anje u 2015. s uvo enjem Lineatronic mjenja a u gamu Forestera. Daljnji rast o ekuje se lansiranjem novog Outbacka s novim vanjskim i unutarnjim dizajnom te posebnim naglaskom na unutarnju te in otainment sustav.

14

media

16. sije nja 2015.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

svijet medija SVIJET TEHNOLOGIJE ZA AUDIOFILE

Syllable G700, odlične slušalice po pristupačnoj cijeni!

Ako ste audiofil ili samo volite uživati slušaju i svoju omiljenu glazbu, tada e vas slušalice Syllable G700 definitivno zainteresirati.

Legendarna NBA zvijezda Allen Iverson i tvrtka Syllable zajedno su u suradnji dizajnirali ove beži ne slušalice za koje vjerujem da e vam se svidjeti. Po mojem mišljenju, slušalice su vrlo elegantne i definitivno imaju natjecateljski duh. Svi dobro znamo da Bluetooth ure aji nisu od ju er, no ako ste pratili tržište složit ete se da nisu oduvijek bili pristupa ni cijenom.

U današnje vrijeme situacija se polako popravlja i slušalice Syllable G700 jedan su od dokaza da se za pristupa nu cijenu mogu kupiti sasvim dobre sluša-

lice. G700 za komunikaciju koristi Bluetooth vezu, a slušalice podržavaju Bluetooth V4.0 + EDR opciju. Slušalice su kompatibilne uglavnom sa svim ure ajima, poput pametnih tele ona i tableta.

Osim uobi ajenih unkcija, tako er podržava i unkciju

hands ree koja vam omogu ava javljanje na tele onske pozive.

Slušalice imaju ugra enu bateriju koja vam omogu ava do 12 sati uživancije, što je vrlo dobar rezultat, dok se za punjenje koristi microUSB kabel. Ukupno

gledaju i, ne zvu i loše, pa ako ste zainteresirani za kupnju cijena je 110 $. Naime, ove slušalice možete kupiti koriste i kupon G700CN koji spušta cijenu na 82 $ ili ak na 72 $ za crveni model slušalica. (izvor. http://zimo.dnevnik.hr)

TV PREPORUKA SRCE TV Zabavno-glazbena emisija “Fio show”, od 20 sati do 23 sata

Vesela večer uz grupu Avalon iz Zagreba Dobro raspoloženje unutar zabavno-glazbene emisije “Fio show” nije izostalo ni proteklu nedjelju, 11. sije nja. Za pozi vne vibracije i ugodan “š mung” pobrinuli su se lanovi zagreba ke grupe Avalon. Gledatelje su zabavili nizom pjesma koje i ina e sviraju u prigodnim obiteljskim sva anos ma i prijateljskim okupljanjima, kao što su svadbe, krštenja, obljetnice, ro endani i sl. U sklopu emisije gledatelji su mogli vidje i videomaterijal iz doga aja “Nova prije Nove”, koji su realizirali “Fioshow” i Gastro Globus, kao i promo vni prilog stalnog sponzora emisije – limarije Sebas jan. Gledaju svi - gledajte i Vi!

PUNJAČ U CIPELAMA

Kako hodanjem napuniti smartphone Kompanija The SolePower Ensoles kupcima je napokon ponudila uslugu koja se dosad inila nemogu om i koja bi svima mogla olakšati život. Studenti ameri kog Sveu ilišta Carnegie Mellon prikupili su u Kickstarter kampanji novac za svoj projekt i stvorili nosivi gadget koji u samo sat vremena hodanja napuni smartphone.

Punja je smješten u obu i, a djeluje na na in da kineti ku energiju

dobivenu linearnim hodom pretvara u rotiraju u kretnju koja zatim pokre e mikrogenerator elektri ne energije.

Dobivena energija skuplja se u bateriju koja ima izlaz u obliku USB-a i na taj na in predstavlja punja za ve i broj ure aja - mobitele, mp3-playere, GPS-ure aje i sli no. Ovaj nosivi ure aj možete smjestiti u bilo koju obu u jer izgleda poput uloška za cipele i ne vidi se prilikom nošenja.

16. sije nja 2015.

PETAK, 16.01.

SUBOTA, 17.01.

NEDJELJA, 18.01.

Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Dom 2 (r)

08:00 Dje ja TV 11:00 Auto – moto nau ca (r) 11:30 Privredni.hr (r) 12:00 TV prodaja 13:00 Kratki rezovi (r) 14:00 Novi milenij (r) 14:30 akove ki kutak (r) 15:00 Zagrljaj ljepote 15:30 Shi (r) 15:00 TV prodaja 16:30 Obzori 16:50 Ju er, danas, sutra 17:00 Poljoprivredni savjetnik 17:35 TV prodaja 18:00 Emisija Mura – Drava 18:30 Obzori 19:00 VIJESTI DANA 19:30 Hrana i vino 20:00 Planet Croa a 20:40 Ju er, danas, sutra 21:00 Narodno veselje, show 23:00 Vijes dana 23:25 Zapisano u zvijezdama (18) 02:05 Videostranice

08:00 Dje ja TV 10:00 TV prodaja 11:15 Poljoprivredni savjetnik (r) 12:05 Oko umjeetnos (r) 12:45 Kajkanje (r) 13:30 Sport nedjeljom 15:05 Podravina i Prigorje 15:55 Hrana i vino 17:00 Tjedan kronika 17:40 Mura-Drava 18:00 Lifestyle (r) 19:00 Tjedna kronika 19:30 TV Jukebox 20:00 Fio show

SUBOTA, 17.01.

NEDJELJA, 18.01.

08:00 08:15 09:15 10:00

10:30 11:30 14:15 14:30 15:00 15:30 16:00 16:10

TV prodaja Videostranice Yoga&Pilates Hrana i vino TV prodaja Dje ja TV Ju er, danas, sutra Podravina i Prigorje (r) Privredni.hr (r) TV Jukebox Vijes dana Hrana i vino akove ki kutak Obzori (r) Ju er, danas, sutra Kratki rezovi, emisija o lmu Vijes dana TV prodaja Zapisano u zvijezdama (18) Videostranice

16:40 18:30 19:00 19:30 20:00 20:35 21:05 21:20 22:10 22:40 23:00 02:05

PETAK, 16.01.

06:58 07:00 07:10 07:35 07:50 08:15 08:30 08:45 08:52 09:00 10:00 10:05 11:00 11:15 12:15 12:30 13:00 13:15 13:30 14:00 14:45 15:00 16:00 16:05 17:00 17:15 18:00 18:40 19:00 19:05 19:10 19:40 19:45 20:00 20:05 21:30 22:00 22:25 22:30 22:55 22:56 23:03 23:10 01:10 01:12

Najava programa Mali oglasi VTV Dnevnik (R) TV Razglednica Hrana i vino Yoga i pilates za svaki dan TV Prodaja Iz prošlos Mali oglasi Vekerica VTV Vijes Vekerica TV Prodaja Moja Istra TV Prodaja Privredni.hr 24 Sata vijes TV Prodaja Zlatna dolina Ku onica (R) TV Prodaja Vekerica (R) VTV Vijes Vekerica (R) TV Prodaja Emisija VTV-a Varaždin info / Županijske teme (R) VTV Dnevnik Vremenska prognoza Iz prošlos 24 Sata vijes Mali oglasi TV Prodaja (R) VTV Vijes Doma ija Vicovizija (R) Pri e iz svijeta (R) Mali oglasi VTV Dnevnik (R) Vremenska prognoza (R) Iz prošlos (R) Mali oglasi Nera (18) Odjava programa Videostranice

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

06:58 07:00 07:05 07:30 07:35 07:45 08:25 08:30 08:45 09:45 10:00 11:00 11:15 11:45 12:15 12:30 13:00 13:15 13:30 14:00 14:15 15:15 16:15 16:45 17:25 17:40 18:10

Najava programa Mali oglasi VTV Dnevnik (R) Iz prošlos Iz fundusa galerije GE RA MA (R) Moja Istra (R) Mali oglasi TV Prodaja Sportski zoom (R) TV Prodaja Pressica TV Prodaja Tajne uspjeha Kratki rezovi (R) TV Prodaja Europa u fokusu 24 Sata vijes TV Prodaja Global 3000 (R) TV Prodaja Paleta portreta (R) Glazbeni in (R) Glazbeni izazov (R) Dokumentarni program TV Prodaja TV Oblo ec Vjera i nada

23:00 Zapisano u zvijezdama (18) 02:00 Videostanice

07:28 07:30 07:50 08:15 08:30 09:15 09:30 10:30 11:30 12:00

12:30 12:45 13:15 13:45 14:00 14:55 15:00 15:15 16:15 17:00 17:15 18:45 19:00 19:30 20:00

18:40 19:05 19:10 19:35 19:45 20:00 20:30 21:00 22:00 22:25 22:30 22:55 23:00 23:10

VTV Dnevnik Iz prošlos 24 Sata vijes Mali oglasi TV Prodaja Zajedno Nova energija Koncert Mužikaši i pajdaši Mali oglasi VTV Dnevnik (R) Iz prošlos (R) Mali oglasi Nera (18) 01:10 Odjava programa 01:12 Videostranice

Najava programa VTV Dnevnik (R) Zlatna dolina (R) TV Razglednica Velike tajne malog vrta (R) TV Prodaja Hrana i vino TV Ordinacija (R) Druga strana (R) Vjera i nada, vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe TV Prodaja Glazbeni izazov (R) Zajedno (R) TV Prodaja Ku onica (R) Iz fundusa galerije GE RA MA TV Prodaja Rode visoko lete (R) Rezervirano vrijeme TV Prodaja Doma ija (R) TV Prodaja Otvoreno nebo (R) VTV Tjednik Kulturni magazin, emisija o kulturi uz komentar za slušno ošte ene osobe

20:30 Privredni.hr (R) 21:00 Dokumentarni program 22:30 VTV Tjednik (R) 23:00 Iz prošlos 23:06 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Odjava programa 01:12 Videostranice

PONEDJELJAK, 19.01.

08:15 09:15 10:00 10:40 11:10 12:10 14:15 15:00 15:30 16:00 16:10 16:40 17:30 18:30 19:00 19:30 20:00 21:05 21:20 22:00 22:30 23:00 02:00

Dje ji program Hrana i vino Aniela (r) Zagrljaj ljepote (r) TV prodaja Videostranice Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Ju er, danas, sutra Tjedna kronika (r) Mura Drava (r) Aniela TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Bujica Ju er, danas, sutra Auto – moto nau ca Vijes dana TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) Videostranice

PONEDJELJAK, 19.01.

06:58 07:00 07:05 07:35 07:50 08:15 08:30 08:45 08:52 09:00 10:00 10:05 11:00 11:15 11:25 11:30 12:00 12:15 13:00 13:15 13:30

13:55 14:00

14:35 14:45 15:00 16:00 16:05 17:00 17:15 17:45 18:40 19:05 19:06 19:15 19:40 19:45 20:00 20:05 21:00 21:45 22:25 22:30 22:55 22:56 23:00 23:10 01:10 01:12

Najava programa Mali oglasi VTV Tjednik (R) TV Razglednica Hrana i vino Yoga i pilates za svaki dan TV Prodaja Iz prošlos Mali oglasi Vekerica VTV Vijes Vekerica TV Prodaja Iz fundusa galerije GE RA MA (R) Mali oglasi Druga strana (R) TV Prodaja Zajedno (R) 24 Sata vijes TV Prodaja Vjera i nada (R), vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe Mali oglasi Kulturni magazin (R), emisija o kulturi uz komentar za slušno ošte ene osobe Iz fundusa galerije GE RA MA (R) TV Prodaja Vekerica (R) VTV Vijes Vekerica (R) TV Prodaja TV Oblo ec (R) Sportski zoom VTV Dnevnik Vremenska prognoza Iz prošlos 24 Sata vijes Mali oglasi TV Prodaja VTV Vijes Emisija VTV-a Sportski zoom (R) Županijske teme/ Varaždin info (R) Mali oglasi VTV Dnevnik (R) Vremenska prognoza (R) Iz prošlos (R) Mali oglasi Nera (18) Odjava programa Videostranice

UTORAK, 20.01.

08:00 08:15 09:15 10:00 10:30 11:30 14:15 15:00 15:30 16:00 16:10 17:30 18:30 19:00 19:30

Yoga&Pilates Dje ji program Hrana i vino Auto – moto nau ka TV prodaja Videostranice Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Ju er, danas, sutra Lifestyle Aniela TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino

20:00 21:05 21:20 22:00 22:30 23:00

Pove alo Ju er, danas, sutra Novi milenij Vijes dana Planet Croa a Zapisano u zvijezdama (18) 02:00 Videostranice

UTORAK, 20.01.

06:58 07:00 07:05 07:35 07:50 08:15 08:30 08:45 08:52 09:00 10:00 10:05 11:00 11:15 11:25 11:30 12:00 12:15 13:00 13:15 13:30 14:00 14:45 15:00 16:00 16:05 17:00 17:15 18:00 18:40 19:05 19:06 19:15 19:35 19:45 20:00 20:05 21:00 21:30 22:30 22:55 22:56 23:03 23:10 01:10 01:12

Najava programa Mali oglasi VTV Dnevnik (R) TV Razglednica Hrana i vino Yoga i pilates za svaki dan TV Prodaja Iz prošlos Mali oglasi Vekerica VTV Vijes Vekerica TV Prodaja Iz fundusa galerije GE RA MA (R) Mali oglasi Pri e iz svijeta TV Prodaja Velike tajne malog vrta 24 sata vijes TV Prodaja Europa u fokusu (R) Sportski zoom (R) TV Razglednica Vekerica (R) VTV Vijes Vekerica (R) TV Prodaja Zastupni ki klub Iz naših središta VTV Dnevnik Vremenska prognoza Iz prošlos 24 sata vijes Mali oglasi TV Prodaja VTV Vijes TV Ordinacija Zastupni ki klub (R) Glazbeni in VTV Dnevnik (R) Vremenska prognoza (R) Iz prošlos (R) Mali oglasi Nera (18) Odjava programa Videostranice

SRIJEDA, 21.01.

08:00 Yoga&Pilates 08:15 Dje ji program 09:15 Hrana i vino 10:00 Aniela (r) 10:50 Privredni.hr (r) 12:20 Videostranice 14:15 Yoga&Pilates 15:00 Dje ja TV 15:30 Hrana i vino 16:00 Ju er, danas, sutra 16:10 Pove alo (r) 17:30 Aniela 18:30 TV Jukebox 19:35 Vijes dana 20:00 Bujica 21:05 Ju er, danas, sutra 21:20 Oko umjetnos 22:00 Vijes dana 22:30 Dom 2 23:00 Zapisano u zvijezdama 02:05 Videostranice

SRIJEDA, 21.01.

06:58 Najava programa 07:00 Mali oglasi 07:10 VTV Dnevnik (R) 07:35 TV Razglednica 07:50 Hrana i vino 08:15 Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV Prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 11:00 TV Prodaja 11:15 Doma ija (R) 12:45 TV Prodaja 13:00 24 Sata vijes 13:15 TV Prodaja 13:30 TV Ordinacija (R) 14:45 TV Prodaja 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica (R) 17:00 TV Prodaja 17:15 Otvoreno nebo 18:00 Glazbeni izazov 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:15 24 Sata vijes 19:35 Mali oglasi 19:45 TV Prodaja 20:00 VTV Vijes 20:05 Paleta portreta 21:00 Vicovizija 21:30 Pressica (R) 22:30 VTV Dnevnik (R) 22:55 Vremenska prognoza (R) 22:56 Iz prošlos (R) 23:03 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Odjava programa 01:12 Videostranice

15

ČETVRTAK, 22.01.

08:00 08:15 09:15 10:00 10:30 11:30 14:15 15:00

Yoga&Pilaes Dje ji program Hrana i vino Obzori (r) TV prodaja Videostranice Yoga&Pilates Dje ja TV

15:30 16:00 16:10 16:40 18:30 19:00 19:30 20:00 20:35 21:05

Hrana i vino Ju er, danas, sutra Dom 2 (r) Zagrljaj ljepote (r) TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Podravina i Prigorje Privredni.hr Shi , emisija o automobilizmu 22:00 Vijes dana 23:00 Zapisano u zvijezdama (18) 02:05 Videostranice

ČETVRTAK, 22.01.

06:58 07:00 07:05 07:35 07:50 08:15 08:30 08:45 08:52 09:00 10:00 10:05 11:00 11:15 12:15 12:30 13:00 13:15 13:30 14:15 14:45 15:00 16:00 16:05 17:00 17:15 17:45 18:40 19:05 19:06 19:10 19:35 19:45 20:00 20:10 20:45 21:00 22:05 22:25 22:30 22:55 22:56 23:03 23:10 01:10 01:12

Najava programa Mali oglasi VTV Dnevnik (R) TV Razglednica Hrana i vino Yoga i pilates za svaki dan TV Prodaja Iz prošlos Mali oglasi Vekerica VTV Vijes Vekerica TV Prodaja Glazbeni in (R) TV Prodaja Kratki rezovi 24 Sata vijes TV Prodaja Velike tajne malog vrta (R) Zastupni ki klub (R) TV Prodaja Vekerica (R) VTV Vijes Vekerica (R) TV Prodaja Glazbeni izazov (R) Ku onica VTV Dnevnik Vremenska prognoza Iz prošlos 24 Sata vijes Mali oglasi TV Prodaja VTV Vijes Druga strana TV Razglednica Mužikaši i pajdaši (R) Iz naših središta (R) Mali oglasi VTV Dnevnik (R) Vremenska prognoza (R) Iz prošlos (R) Mali oglasi Nera (18) Odjava programa Videostranice

16

media

media

5. rujna 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

HVALA SVIM LJUDIMA DOBRE VOLJE

Humanitarnim koncertom “Katruže” prikupljeno 11.550 kuna Velika srca svih Me imurki i Me imuraca te njihova potreba za nesebi nim pomaganjem svojim sugra anima još su jednom dokazani u do posljednjeg mjesta ispunjenom akove kom Centru za kulturu.

Samom gestom, kupnjom ulaznice za humanitarni koncert po simboli noj cijeni od 30 kuna, pomogli su radu Me imurske zaklade solidarnosti “Katruža” i oboljelima s podru ja Me imurske županije, ali i uživali u vrhunsko pripremljenom glazbenom druženju - Prijatelji za Katružu.

U ležernoj, pravoj prijateljskoj atmos eri, za koju se pobrinuo voditelj Miljenko Ov ar, a organizacijski posao uz elništvo “Katruže” odradila Danica Holcinger, nije nedostajalo dobre volje, osmijeha, dugih aplauza i odli nih izvo a a.

Tako su se na pozornici izmjenjivali KUD Ma kovec, mladi Mateo Mikuli , neizostavna podupirateljica Zaklade Marija Jambroši , Josip Sanjkovi Mitrica, Željko Grahovec i Gordana Lach, Skandal Bend, ura z Me imurja, KUD Belica,

Zahvaljuju i dobrim ljudima Zaklada e i dalje svima koji je trebaju pružati pomo u lije enju te ostati primjer nesebi nog i uspješnog rada za boljitak života u zajednici Meri Šeparovi , Karolina Matjašec i Martina Jakši te Mirko Švenda Žiga kao še er na kraju uspješne humane ve eri, a sve u sklopu obilježavanja 9. sije nja, Spomendana odcjepljenja Me imurja od ma arske države.

Na humanitarne koncerte Žiga se uvijek rado odaziva, a esto ih vodi, kao i ovaj put, Miljenko Ov ar

Ponekad i topla rije puno zna i U ime Zaklade i Me imurske županije, zahvalu svima na dolasku i podupiranju rada “Katruže” uputio je upravitelj Zaklade, me imurski župan Matija Posavec, te pritom rekao kako “Katruža” danas ne bi bila to što je bez potpore Me imurki i Me imuraca, bez njihove humanost i senzibiliteta prema svojim sugra anima. - Svim aktivnostima i akcijama ‘Katruže’ pokazujemo plemenitost naše okoline. Snaga koju svaki ovjek ima ne proizla-

Bez potpore Me imurki i Me imuraca te njihovog senzibiliteta prema svojim sugra anima “Katruže” ne bi bilo

DIJELIMO 3 x 2 BESPLATNE ULAZNICE Odgovorite na pitanje i osvojite ulaznice za film “96 sati: U bijegu”!

“Me imurske novine” u suradnji sa Cinestarom Varaždin pozivaju vas da se uklju ite u nagradnu igru kojom vas svaki petak nagra uju s tri puta po dvije besplatne ulaznice, ovaj put za film “96 sati: U bijegu”.

Nagradno pitanje potražite svaki petak ovdje, a svoje odgovore pošaljite što prije, a najkasnije do 13.30 sati isti dan, u petak, putem on-line medija portala: www.mnovine.hr u rubrici “Pošalji vijest”.

Uz to an odgovor molimo Vas da pošaljete svoje ime i prezi-

me te mjesto odakle se javljate.

Dobitnike ulaznica objavljujemo svaki petak na Facebook stranici “Me imurskih novina” te putem njihovog e-maila.

Ulaznice se mogu iskoristiti do 21. sije nja 2015.

Posebna napomena: Budu i da želimo svim našim itateljima dati jednaku šansu za dobar provod, itatelj koji je jedanput osvojio ulaznicu za Cinestar ne može više taj mjesec sudjelovati u našoj nagradnoj igri. Molimo Vas da uvažite ovo pravilo.

NAGRADNO PITANJE: Navedite glavnu mušku ulogu u filmu “96 sati: U bijegu”.

za Cinestar Varaždin

zi iz onoga tjelesnog kapaciteta, ve iz slobodne volje.

Mi emo i dalje imati i pokazivati tu volju preko rada u ‘Katruži’, pomažu i onima kojima je to potrebno. Ponekad i topla rije puno zna i. dodao je Posavec, te najavio novi koncert krajem godine.

Za to vrijeme održat e se i sve ostale akcije koje Zaklada provodi tijekom godine, kao što su prodaja cvijeta katruže, estitki i suvenira, akcije Radio gorice za “Katružu” te ostale aktivnosti vrijednih volontera.

- U ovoj 2015. godini obilježavamo jubilej, 15

godina rada ‘Katruže’, a u tom periodu Zaklada je dodijelila preko etiri milijuna kuna pomo i za troškove lije enja, skupe lijekove koje ne pokriva Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje i za troškove rehabilitacije oko 600 naših sugra ana. - objasnio je predsjednik Upravnog odbora Zaklade Miroslav Horvat, i pozvao sve da i dalje podupiru njihov rad dobrovoljnim prilogom, lanstvom ili pak uklju enjem u aktivnosti.

Prisjetimo se, u 2014.

Me imurska zaklada solidarnosti “Katruža” dodijelila je 64 pomo i u ukupnom iznosu od 208.765 kuna, temeljem zahtjeva i uz pomo brojnih Me imurki i Me imuraca.

Me u brojnim izvo a ima za dobru atmosferu koncerta pobrinuo se i Skandal bend

COME TOGETHER NO. 3 u Starom hrastu, subota, 24. sije nja

Svirka onih u najboljim godinama!

Tre u godinu zaredom u Starom hrastu u akovcu održat e se svirka onih u najboljim godinama, odnosno koncertno druženje - Come together No. 3. Prva dva izdanja ovoga glazbenog druženja okupila su zavidan broj koncertne publike i nesumljivo je kako e i ovogodišnji koncert biti odli no posje en, a ne e izostati ni dobra svirka i ugodno raspoloženje. Come together No. 3 održat e se u subotu, 24. sije nja s po etkom u 21 sat.

Ulaz je mogu uz donaciju od 15 kuna, a nastupit e ak šest bendova - Ruž-

ni, prljavi i zli, Clearwater, FKK, Tablete protiv stida, Muzi ari koji piju i Sinhro.

Program organizira Udruga mladih “3FF” i udruga CeZaM.(rr)

sport@mnovine.hr

STRELJAŠTVO

SPIDVEJ

STRIJELAC akove kog Alzasa Saša Kralj blizu nastupa na EP-u u Arnhemu

Me imursko streljaštvo opet ima reprezentativca Odli na forma u prosincu

Saša Kralj “upucao” je normu koja donosi borbu za odlazak na EP u Arnhemu na Trofeju Mladosti

Nakon nekoliko godina „predaha“, kada su u pitanju vrhunski rezultati u ga anju zra nim oružjem, me imursko streljaštvo opet ima reprezentativca Hrvatske, ali ovaj put u ga anju zra nim pištoljem.

Tako je Saša Kralj, lan SK-a Alzas akovec, trenuta no drugi kada je u pitanju izbor lanova hrvatske reprezentacije koja e nastupiti na Europskom prvenstvu u nizozemskom Arnhemu koje se održava od 1. do 7. ožujka ove godine (zra no i MK oružje). Sta-

Saša Kralj uvršten je i prijavljen kao lan reprezentacije Hrvatske u zra nom pištolju, koja e nastupiti na prvom ovogodišnjem velikom me unarodnom turniru na kojem nastupaju ponajbolje reprezentacije svijeta, a koje e se održati od 29. sije nja do 31. sije nja u Munchenu tus reprezentativca na EP-u potvr uje na velikom me unarodnom turniru u slovenskim Rušama 17. sije nja, koji je posljednji izlu ni za ulazak u reprezentaciju Hrvatske.

Prije toga ekipa i strijelci Alzasa imaju jaku provjeru u ma arskom Zalaegerszegu.

Kralj je ina e ve uvršten i prijavljen kao lan hrvatske reprezentacije u zra nom pištolju koja e nastupiti na prvom ovogodišnjem velikom me unarodnom natjecanju IWK Munchen koje e se održati od 29. do 31. sije nja u tom njema kom gradu.

lan akove kog Alzasa normu za ulazak u reprezentaciju i odlazak na EP koja iznosi 571 krug postigao je po etkom prosinca na Me unarodnom strelja kom turnir Tro ej Mladosti. Tada je u velikoj ormi „upucao“ odli an rezultat od 573 kruga. Na drugom natjecanju koje se bodovalo za ulazak u reprezentaciju u sklopu III. Kola Prve A hrvatske lige uo i boži nih blagdana postigao je rezultat od 564 kruga, tako da s trenuta nim prosjekom od 568,50 krugova drži drugo mjesto za ulazak u reprezentaciju. Bolji od njega je tek Vlado Cindri .

Ina e, u konkurenciji za odlazak na EP još uvijek je nekoliko strijelaca, tako da e strijelac Alzasa u u Rušama trebati pokazati dobru ormu i loviti što bolji rezultat, kako bi potvrdio nastup u Arhemu.

Pod vodstvom trenera i voditelja ekipe Alazasa Marijana Turka obavljaju se ovih dana zadnje pripreme na streljani SRC Mladost u akovcu kako bi Kralj, ali i ostatak ekipe Alzasa prve ovogodišnje nastupe koji su krajem ovog tjedna do ekao u što boljoj ormi. (dz)

Jurica Pavlic promijenio je klub u poljskoj Extraligi

NAJBOLJI HRVATSKI VOZA promijenio klub u poljskoj Extraligi

Jurica Pavlic u 2015. godini vozi za GTŽ Grudziazd Ovogodišnja spidvej sezona u Hrvatskoj na stadionu Milenium u Donjem Kraljevcu po inje ve u ožujku, kada na trening dolazi švedska reprezentacija te brojni poljski klubovi. Zatim slijede utrke: 2. 5.

Grand Prix kvalifikacije, 1. 8.

Državno pojedina no prvenstbi i 13. 9. Prvenstvo parova, priop ili su iz SK Unia. Zatim slijede utrke: 2. 5. Grand Prix kvalifikacije, 1. 8. Državno pojedina no prvenstbi i 13. 9.

Prvenstvo parova. Što pak se ti e novosti u vezi s najboljim hrvatskim spidvejašem, dolazi vijest da je Jurica Pavlic ove godine promijenio poljski ekstraligaški klub te iz WTS Wroclaw prešao u GTŽ Grudziadz u kojem e voziti Tomaž Gollob, Artem Laguta, Buczkowski, Okoniewski.

Potpisao je tako er ugovor za danski klub Esbjerg te nastupa u danskoj ligi, kao i na utrkama

državnog, europskog i kvalifikacijama svjetskog prvenstva. Što se ti e drugih voza a, Karlo Majni navršit e u lipnju 18 godina te još uvijek vozi kao juniorski voza na U21 prvenstvu Europe i svijeta. Renato Cvetko e voziti kvalifikacije za europsko prvenstvo te utrke državnog pojedina nog prvenstva te utrke parova.

Hrvatski motociklisti ki savez koji je nedavno proslavio 90. obljetnicu djelovanja dodijelio je i nagrade najboljim motociklistima Hrvatske. Jurica Pavlic je dobitnik zlatne kacige za pobjedu u tri uzastopna prvenstva Hrvatske, te dijamantnu kacigu za osvajanje tri zlatne kacige u dosadašnjoj karijeri. Priznanje je ovo sportu koji nije najbrojniji me u disciplinama HMS-a, ali ima daleko najbolje rezultate i najve e sportske doga aje u motociklizmu.

STRELI ARSTVO ME UNARODNI STRELI ARSKI TURNIR održan je u dvorani GOC-a u akovcu

Krešimir Štrukelj ima normu za odlazak na dvoranski EP Protekle nedjelje, 11. sije nja, Streli arski klub “Katarina Zrinski“ bio je organizator tradicionalnog me unarodnog streli arskog turnira na kojem je nastupilo oko 115 streli ara iz Slovenije i Hrvatske. I ovaj su put doma ini bili najbrojniji i nastupili s 22 natjecatelja, a osvojili su 14 medalja.

U najbrojnijoj kategoriji me u seniorima Krešimir Štrukelj osvojio je tre e mjesto i bron anu medalju, ali

uspio je s 576 krugova ispuni normu za nastup na Europskom prvenstvu.

U s lu standardnog luka me u dje acima do 14 godina prvo jesto i zlatnu medalju osvojio je Jan Miljan, a kod djevoj ica do 14 godina tako er prvo mjesto i zlatnu medalju osvaja Lucija Lesjak.

Kod kadeta isto prvo mjesto i zlatnu medalju osvaja Bruno Halabarec. Me u seniorima najbolji je bio Mario Hegeduš i osvojio prvo mjesto i zlatnu medalju, a Pavao Pata a je

zauzeo etvrto mjesto. U seniorkama tako er zlatnu medalju uzela je Dajana Topoljnjak. Me u veteranima tre e mjesto i bron anu medalju osvojio je Stjepan Oehler.

U stilu olimpijskog luka me u dje acima do 12 godina Krešo Vuruši zauzeo je tre e mjesto i bron anu medalju, dok me u dje acima do 14 godina Ivo Ma ek osvaja drugo mjesto i srebrnu medalju, a Antonio Vuk zauzima etvrto mjesto.

Karlo Cilar zauzeo je osmo mjesto, Mladen Kodba bio je 12., Tihomir Miljan 14. , Valen no Novak 15., a Lovro Gradišer zauzeo je 16. mjesto.

Me u veteranima najbolji je bio Mihael Štebih i osvojio zlatnu medalju, dok je Vuruši Božidar osvojio tre e mjesto i bron anu medalju.

U s lu goli luk kategorije dje aka do 14 godina Ian Paska osvaja zlatnu medalju. Me u seniorkama Mija Mance osvojila je drugo mjesto i srebrnu medalju, dok je Sanda Rako evi zauzela etvrto mjesto. Me u veteranima prvo mjesto i zlatnu medalju osvojio je Miljenko Kalšan. (n )

SPORTSKI SADRŽAJI KOJI SE NUDE: • sportska dvorana za mali nogomet • rukomet • košarku • badminton • stolni tenis • stijena za penjanje • vanjski tereni-tenis u balonu • grupni treninzi-yoga • pilates • trbušni ples • sportske škole • fitness • SRC DG Sport & Hotel Panorama

Streli ari Katarine Zrinske požnjeli su medalje u doma oj dvorani

Ulica Ma je Gupca 102, Prelog, tel: 040/648-090, www.dg-sport.com

16. sije nja 2015.

STOLNI TENIS

RUKOMET

ŽELJKO GOLIK, trener rukometaťica ŽRK-a Zrinski, koje, iako daleko najmla e, odli no igraju ODIGRANO Veteransko prvenstvo Me imurja u sto u I. HRL PIŠE: DEJAN ZRNA FOTO: ZLATKO VRZAN Subotom predve er kad navratite u akove ku dvoranu GOC-a i pogledate naťu Şensku rukometnu mladost zaista se moŞete ugodno iznenaditi .S koliko entuzijazma, borbe, ali i talenta daleko najmla i sastav Prve HRL za Şene – ŽRK Zrinski, u kojem nema starije igra ice od 18 godina, igra svoje utakmice s najboljim hrvatskim Şenskim ekipama. U nekoliko navrata s ravnopravnim suparnicama bile su to rukometne predstave u kojima se moglo uŞivati.

Iza dobrog rezultata (sedam osvojenih bodova u 10 kola) osim nadarenih igra ica stoji i izvrstan rezultat trenera Željka Golika s kojim smo porazgovarali uo i nastavka sezone. • Kako je zapravo doťlo do toga da ŽRK Zrinski danas ima tako mladu, ali tako dobru Şensku rukometnu druŞinu? — Sve ovo traje ve nekoliko godina i ima svoje zaťto.

Prije svega treba re i da ŽRK Zrinski organizirano radi s djecom ve desetak godina, a u posljednjih nekoliko godina osvojili smo tri kadetska naslova, dva mla e kadetkinje i jedan kadetski. Nakon ťto smo drugi put osvojili naslov prvaka II. HRL-sjever jednostavno nije dolazilo u obzir da ne u emo u I. HRL jer se ekipa ne bi mogla zadrŞati na okupu. Uťli smo u Prvu ligu kao daleko najmla a ekipa u povijesti hrvatskog rukometa.

U ekipi nemamo stariju igra icu od 18 godina. ProglaĹĄeni smo ekipom koji je najve i ‘favorit za ispadanje’, me utim, nakon deset kola imamo osvojenih sedam bodova. To je jedan ini kapital, vidjeli smo da sve ovo ima smisla i uz iskustvo koje smo stekli da se ravnopravno borimo za opstanak me u prvoligaĹĄicama. • Ĺ to zna i danas igrati Ĺženski prvoligaĹĄki rukomet u Hrvatskoj? — Danas je sigurno lakĹĄe do i nego nekad do Prve lige koja se tako er moĹže podijeliti u dva dijela. Sedam ekipa je ja ih, kvalitetnijih, organiziranijih klubova s poluprofesionalnim kadrom igra ica i sedam slabijih koji su moĹžda nekad i bili ja i, ali doĹĄli su u probleme razli ite prirode.

Pokazali smo da moĹžemo igrati sa svih tih sedam klubova, moĹžemo ponekad ako se ‘opuste’ iznenaditi ja e poput Koke u 1. kolu, ali vjerujem da na kraju moĹžemo biti bolji barem od etiri-pet ekipa i izboriti opstanak. • Opstanak u ligi nakon gotovo polovice prvenstva ipak se pokazuje da nije nemogu a misija? — Iz lige ispadaju tri kluba, jer tri kluba ulaze u prvoligaĹĄko druĹĄtvo. Ne e biti lako posebice jer predstoji pet

Pobjednici po Vidovi , Vladi Pongra i , Vin Svi najbolji dobili su od organizatora zasluĹžene pehare. Stjepan Vidovi dobio je i prijelazni pehar za pobjedu u Memorijalnom turniru Nenada VuruĹĄi a

Ĺ˝eljko Golik: U ekipi nemamo stariju igra icu od 18 godina. ProglaĹĄeni smo ekipom koja je najve i ‘favorit za ispadanje’, me utim, nakon deset kola imamo osvojenih sedam bodova

RazmiĹĄljamo samo o tome kako pobje ivati i izboriti opstanak u ligi - Ja govorim da nikad ne u u klubu do ekati da radim s igra icama starijima od 18 godina. NaĹžalost, to je bilo dosad tako, ali nadam se da e se promijeniti okolnosti, jer imamo na okupu jednu izvanrednu generaciju igra ica utakmica za koje svi kaĹžu da nemamo ĹĄanse da osvojimo ijedan bod. Me utim, tako su govorili i prije po etka prvenstva, pa se tako neĹĄto ipak nije dogodilo, stoga vjerujem da moĹžemo napraviti neĹĄto i na po etku drugog dijela i dobiti joĹĄ ve e samopouzdanje kada zapo inju okrĹĄaji s izravnim konkurentima za opstanak u ligi.

Što bude, bit e u ljeti • MoŞe li ŽRK Zrinski zadrŞati kontinuitet igranja u I. HRL ili‌ — Ja govorim da nikad ne u u klubu do ekati da radim s igra icama starijima od 18 godina. NaŞalost, to je bilo do sad tako, ali nadam se da e se promijeniti okolnosti, jer imamo na okupu jednu izvanrednu generaciju igra ica. Me u njima je pet juniorskih reprezentativki, odska u Stela i Paula Posavec sjajne cure iz Strahoninca iz kojeg dolazi ina e dosta naťih igra ica i zbog tih talentiranih i vrijednih mladih igra ica zapravo se isplati raditi u klubu i igrati Prvu ligu. • Ako se izborite za opstanak u ljeti, ipak ne e biti lako. Zaťto? — Bez obzira kako zavrťilo, ve sada se zna da emo

imati problema u ljeto, jer je dosta igra ica koje su maturantice i vjerojatno e sve one krenuti dalje na ťkolovanje. To se ve dogodilo, otiťli su cure studirati po cijeloj Hrvatskoj i naŞalost ve ina njih je danas izvan rukometa. Naravno, tada viťe nije mogu e odrŞavati reŞim rada kao ťto je to danas, na koji su one navikle. Me utim, kod nas su prioriteti posloŞeni na sljede i na in: 1. ťkola, 2. zdravlje, a 3. sport i toga se drŞimo, tako da danas ne emo govoriti o tome ťto e biti sutra. • Klupska organizacija, naŞalost, daleko je od onoga ťto se o ekuje od prvoligaťkog kluba? — Klub organizacijski naŞalost nije na nivou kakav bi trebalo biti. Naprimjer Koka ima budŞet od 1,3 milijuna kuna godiťnje i to se zna uo i svake sezone. Mi uop e nemamo budŞet, tako da idemo iz tjedna u tjedan, pa dok izdrŞimo. To naravno nije dobro, jer pritisak je na nekoliko ljudi, ali ťto je tu je, trebamo vjerovati da e se ipak neťto pokrenuti i po tom pitanju uskoro. • Kakva je situacija uo i subotnjeg nastavka prvenstva?

— U nastavak sezone kre emo s igra icama koje smo imali na raspolaganju u prvom dijelu prvenstva, uz dvije naťe igra ice koje su nam se pridruŞile jer su ranije imale zdravstvene probleme. Poraz u kupu protiv Koke nije problem, jer su doma in u VaraŞdinu na elu s trenerom Hrupecom bili jako nabrijani na nas, Şeljeli su se osvetiti za nerijeťeno u prvenstvu, dok je nať cilj u utakmici prvenstveno bio da prona emo formu i igru za nastavak prvenstva. Jedino je ťteta ťto utakmicu nismo mogli igrati u akovcu, jer dvorana GOC-a nije radila sve do pred par dana (!?), tako da smo igrali u VaraŞdinu, ali taj uvjerljiv poraz za nas nije problem. *Subotnji gost u 19 sati u akovcu je Zelina, ekipa iz gornjeg doma hrvatskog Şenskog rukometa?

U subotu nam u goste stiĹže Zelina, jedan od ponajboljih klubova u ligi. Imaju iskusne igra ice i ne e biti lako. Prou ili smo njihovu igru, na treninzima radimo na tome na koji na in emo im se suprotstaviti i nadam se jednom ĹĄto ravnopravnijem susretu, pa onda da vidimo kako e se rasplesti rezultat.

U subotu, 10. sije nja u dvorani II. Osnovne ĹĄkole u akovcu uspjeĹĄno je odrĹžano jedno od najmasovnijih do sada pojedina nih veteranskih prvenstva Me imurja, uz odli nu organizaciju Me imurskog stolnoteniskog saveza i STK Mihovljan.

Ukupno je nastupilo 73 veterana i 5 veteranki iz brojnih me imurskih klubova. NajuspjeĹĄniji majstor stolnog tenisa u kategoriji veterani od 30-39 godina, koja ujedno i nosi naziv Memorijal Nenada VuruĹĄi a bio je Stjepan Vidovi , igra Kos-Kotoribe. Do pobjede je doĹĄao odli nom igrom tijekom cijelog prvenstva.

U polu inalu je nakon teĹĄke borbe pobijedio igra a Ĺ enkovca, Gorana Bali a rezultatom 3:2. Prema Stjepanovim rije ima, to je i bio njegov najteĹži me , to je bilo inale prije inala. Dok je u inalu lakĹĄe od o ekivanog pobijedio igra a Putjana Miroslava Magdaleni a rezultatom 3:1.

U kategoriji veteranki (apsolutnoj) pobjedu je odnijela Tatjana Toplek koja je prvenstvo zavrťila bez izgubljenoga seta i nakon 3 druga mjesta osvojila je pobjedni ku titulu ispred etverostruke pobjednice Željke Podgorelec-Sirc.

U kategoriji veterani 40 do 49 godina titulu je uzeo Vladimir Rapai pobjedivĹĄi u inalu klupskog suigra a Kristiana Kova i a.

U kategoriji veterani 50 do 59 godina proĹĄlogodiĹĄnji i do sada ukupno deveterostruki pobjednik u kategorijama od 40 do 50 i 50 do 60 godina Rino Megla u inalu nije uspio obraniti prvo mjesto, izgubivĹĄi od do sada ĹĄesterostrukoga prvaka u 40 do 50 i 50 do 60 godina Ivice Pongra i a s uvjerljivih 3:0.

Najstariji igra turnira Dragutin Posavec iz NedeliĹĄ a U kategoriji veterani 60 godina i stariji u iznimno zanimljivom inalu igrali su Finala su bila posebno uzbudljiva, pa tako i izme u Megle i Pongra i a

Najbolja trojka u konkurenciji veteranki

16. sije nja 2015.

olnom tenisu II. HSTL-SJEVER

o kategorijama: Stjepan mir Rapai , Ivica nko Legin i Tatjana Toplek tenis. Nažalost, nije uspio posti i zapažen rezultat, no za to e imati priliku ve sljede e godine. Svi najbolji dobili su od organizatora zaslužene pehare. Stjepan Vidovi je dobio i prijelazni pehar za pobjedu u Memorijalnom turniru Nenada Vuruši a.

Da ne bi sve ostalo samo na peharima, pobrinule su se Me imurske novine nagradivši sve prvoplasirane s tromjese nom pretplatom na Me imurske novine. Bilo je to pravo druženje veterana koji su godinama igrali stolni tenis i koji do dandanas istinski vole stolni tenis. (dg) Me imurski veteranski prvaci za sezonu 2014./2015.

odli ni Vinko Legin i Dražen Šantek. Ovaj put je uspiješniji bio Legin koji je slavio s 3:2.

Legin je tako nakon 2 titule u kategoriji od 50 do 59 godina s ovim prvim mjestom osvojio i etvrtu uzastopnu titulu

me u veteranima od 60 godina i starijima.

Posebno valja istaknuti najstarijeg natjecatelja Dragutina Posavca iz Nedeliš a koji je ro en 1945. godine i još uvijek voli zaigrati stolni

Rezultati: Veteranke ro ene 1980. godine i starije (5 igra ica): 1. Tatjana Toplek (Šenkovec) 4/0, 2. Željka Podgorelec-Sirc (Putjane) 3/1, 3. Vesna Wrana (Mihovljan) 2/2, 4. Gordana Anton i (Mih) 1/3, 5.

ur a Zver (Mih) 0/4.

Veterani od 30 do 39 godina – 3. Memorijal Nenada Vuruši a (21 igra ): Osmina nala: Nenad Mar nec (Prelog) – Ma ja Mikac (Mih) 3:1, Dubravko Hozjak (Prelog) – Renato Varga (Mih) 3:0, Miroslav Magdaleni (Put) – Marko Puškadija (Put) 3:0, Krešimir Horvat (Prelog) – Danijel Gužvinec ( akovec) 3:1, Goran Bali (Šen), Stjepan Vidovi (Kos-Kotoriba), Domagoj Turk ( ak) i Predrag Vuruši ( akovec) slobodni; etvr inale: Bali – Mar nec 3:0, Vidovi – Hozjak 3:1, Magdaleni – Turk 3:2, Vuruši – Horvat 3:1; polu nale: Vidovi – Bali 3:2, Magdaleni - Vuruši 3:0; za 3. mjesto: Bali – Vuruši 3:1; nale: Stjepan Vidovi – Miroslav Magdaleni 3:1.

Veterani od 40 do 49 godina (16 igra a): Osmina finala: Siniša Mesari (Nedeliš e) – Damir Se an (USTA Belica) 3:0, Kris an Kova i (Katex) – Danko Šimon ( akovec) 3:0, Dejan Mar ec (Ned) – Marijan Sirc (Rozika biro) 3:1, Marijan ižmešija ( akovec) – Renato Novak (Put) 3:1, Zoran vidovi i Božidar Krnjoul (oba Šenkovec), Vladimir Rapai (Kat) i Miljenko Peras (Mala Subo ca) slobodni; etvr inale: Z. Vidovi – Mesari 3:1, Kova i – Krnjoul 3:1, Rapai – Mar ec 3:0, M. Peras – ižmešija 3:1; polu nale: Kova i – Z. Vidovi 3:0, Rapai – M. Peras 3:2; Za 3. mjesto: Z. Vidovi – Peras 3:0; nale: Vladimir Rapai – Kris an Kova i 3:0.

Veterani od 50 do 59 godina (19 igra a): Osmina nala: An elko Radmani (Kos-K) – Dražen Korent (Šen) 3:1, Josip Repalust (HE-DRA) – Franjo Krznar (Hodošan) 3:0, Zvonimir Turk ( akovec) – Mladen Železnjak (Put) 3:0, Vinko Grgi ( ak) – Mladen Kocijan (Šandorovec) 3:0, Rino Megla (Put), Dražen Bubek (Mih), Damir Ivanuša (Lopa nec) i Ivica Pongra i (Mala Subo ca) slobodni; etvrt nale: Megla – A. Radmani 3:0, Bubek – Repalust 3:2, Ivanuša – Turk 3:2, Pongra i – Grgi 3:0; polu nale: Megla – Bubek 3:1, Pongra i – Ivanuša 3:1; za 3. mjesto: Ivanuša – Bubek 3:1; nale: Ivica Pongra i – Rino Megla 3:0.

Veterani od 60 godina i stariji (17 igra a):

Trojka “s postolja“ me u “najmla im“ veteranima, iji turnir ujedno nosi naziv Memorijal Nenada Vuruši a

Osmina nala: Stjepan Šalamon ( akovec) – Mirko Doroghazi (Put) 3:0, Stanislav Sovi (Kos-K) – Vladimir Šestak ( akovec) 3:0, Željko Dolenec (Kos-K) – Zdravko Vince ( akovec) 3:0, Hubert Peras ( akovec) – Josip Jakši (Gori an) 3:0, Vinko Legin, Ivan Špicar, Branko Vu enik (svi Kos-K) i Dražen Šantek (Put) slobodni; etvr inale: Legin – Šalamon 3:1, Sovi – Špicar 3:0, Šantek – Dolenec 3:1, H. Peras – Vu enik 3:1; polu nale: Legin – Sovi 3:0, Šantek – H. Peras 3:0; za 3. mjesto: Sovi – H. Peras 3:0; nale: Vinko Legin – Dražen Šantek 3:2.

Druga ekipa Putjana prezimljuje na drugom mjestu Iako je prvi dio prvenstva u 2. Hrvatskoj ligi sjever za igra e trebao biti završen još 13. prosinca prošle godine, zbog mnogih odgoda utakmica, klubovi su od voditelja lige Damira Belaja tek sada dobili kona nu tablicu prvog dijela prvenstva. Od predstavnika Me imurske županije u ligi prvu je dionicu, iza prvoplasiranoga prvog sastava Ljubeš ice, na drugom mjestu završila druga ekipa Putjana, a Kos-Kotoriba je s negativnim skorom na petom mjestu. U prvom dijelu prvenstva Putjan ani etiri pobjede izborili s po 5:2 i to protiv Kos-Kotoribe, Sra inca, tre e ekipe Ljubeš ice i Varaždina i jednu protiv Podravke 2 s 4:3, a s po 4:3 su izgubili od prve i druge

TABLICA 1. Ljubeš ica 1

7 6

1 35:14 13

2. Putjane 2

7 5

2 30:19 12

3. Sra inec

7 4

3 30:19 11

4. Ljubeš ica 2

7 3

4 24:25 10

5. Kos-Kotoriba 7 3

4 22:27 10

6. Podravka 2

4 22:27 10

7 3

7. Ljubeš ica 3

7 3

4 21:28 10

8. Varaždin

7 1

6 12:37 8

ekipe Ljubeš ice. Kotorip ani su pak s 6:1 savladali Varaždin, 5:2 drugi sastav Podravke i 4:3 prvu ekipu Ljubeš ice, a s po 5:2 su izgubili od druge ekipe Putjana te druge i tre e ekipe Ljubeš ice i s katastro alnih 6:1 od Sra inca. Nastavak prvenstva je u subotu 31. sije nja, kada naši predstavnici igraju me usobno, a doma in je druga ekipa Putjana.

KADETSKI TURNIR HSTS-a u Dugom Selu

Stjepan Škoda podijelio tre e i etvrto mjesto u mla im kadetima Proteklog vikenda Dugo Selo je bilo doma in 2. turnira Hrvatskoga stolnoteniskog saveza za kategorije mla ih kadeta i mla ih kadetkinja, kadeta i kadetkinja, juniora i juniorki te seniora i seniorki. Me imurski klubovi imali su predstavnike, njih 10, u mla im kadetima, kadetima, juniorima i seniorkama, a najbolji je plasman, u polufinale mla ih kadeta izborio Kotorip an Stjepan Škoda, koji u toj kategoriji brani boje varaždinskoga STARR-a.

Stjepan je bez gubitka seta prošao kvalifikacijsku skupinu, a zatim s po 3:0 do polufinala eliminirao Me ešija iz zagreba ke Joole, Veki a iz Opatije i Antolovi a iz Svetoga Lovre a, da bi u polufinalu s 3:2 izgubio od na kraju drugoplasiranoga Borovnjaka iz GSTK Zagreba. U istoj kategoriji skupinu je prvim mjestom prošao i Noa Vresk iz Mihovljana, koji je zatim pobjedom nad Dragunom iz Dugoga Sela prošao u osminu finala i tu u pet setova ispao od Hreleca iz Ljubeš ice. Njegovi klupski kolege Lovro Varga i Dominik Toplek nisu prošli kvalifikacijske skupine. Od pet naših predstavnika u kategoriji kadeta prvim mjestima u skupinama završnicu su dohvatili igra i MSTC akovca Marko Lovrek i Filip Godina.

Oba su prošla i šesnaestinu finala, Lovrek pobjedom nad urinom iz Stenjevca, a Godina nad Franj ecom iz Zaboka, ali ih ždrijeb nije mazio namijenivši im u osmini finala

prvoga i drugog nositelja i kasnijih finalista, Osje anina Baneka i igra a GSTK zagreba Ticu, od kojih su izgubili.

Njihovi klupski kolege Davor Ku evi i David ukulic te kadet Mihovljana Nino Baša nisu prošli skupine, a blizu je bio ukulic, koji je dobio jednu partiju, a za prolaz s 3:2 izgubio od Sesve anina Kotarskog. U kategoriji juniora od naših je igrao samo od bolesti izmu eni Karlo Jambor iz MSTC akovca, koji je drugim mjestom prošao skupinu, ali je ve u šesnaestini finala s 3:1 ispao od Pajtaka iz zagreba koga TIS-a. Igra ica Hodošana Paula Markati bila je jedina naša predstavnica u kategoriji tek 10 seniorki. U borbi za prvo mjesto u skupini, nakon vodstva od 2:0 u setovima, izgubila je s 3:2 od kasnije pobjednice Ivane Tubikanec igra ice Dra. asla iz Zagreba, a zatim u razigravanju ispala u etvrtfinalu porazom rezultatom 3:0 od državne prvakinje Petre Petek iz Varaždina.

16. sije nja 2015.

NOGOMET

NK Omladinac Ma kovec jesenski prvak III. MNL

OMLADINAC MA KOVEC završio je na vode oj poziciji III. MNL u prvom dijelu sezone

U proljetni nastavak i juriš na titulu ulaze kao jedina neporažena mom ad lige Ono na emu su najviše ponosni u Omladincu je to što okosnicu mom adi ine mladi doma i igra i, u mom adi je 8 igra a ispod 21 godine, ime se u ovim vremenima rijetko koja ekipa može pohvaliti Titula najbolje mom adi u III. Me imurskoj nogometnoj ligi potpuno zasluženo otišla je u ruke Omladinca iz Ma kovca, koji je polusezonu završio bez jednog poraza. U 12 susreta zabilježili su deset pobjeda i dva remija uz 38 postignutih i 11 primljenih. Bila je ovo odli na polusezona za Omladinac, ali svjesni su injenice da su tek na pola puta i da konkurenti s nestrpljenjem o ekuju njihov podba aj. Smatraju da je ovakav uspjeh došao zbog suradnje uprave, igra a, trenera i navija a, gdje su svi odradili svoj posao, ime se napravio jedan „za arani klub“. Ono na emu su najviše ponosni u Omladincu je to što okosnicu mom adi ine mladi doma i igra i, u

mom adi je 8 igra a ispod 21 godine, ime se u ovim vremenima rijetko koja ekipa može pohvaliti. Najbolji strijelac kluba je Andrija Vrbanec s 12 pogodaka.

Ekipu Omladinca uspješno vodi trener Josip Križai .

Porazgovarali smo s njim o prvom dijelu sezone i o ekivanjima u nastavku.

• Kako ocjenjujete jesenski dio i vaše osvajanje naslova?

— Bila je ovo uspješna jesen za nas, mom ad je dobro funkcionirala, bila je disciplinirana, posebno u fazi obrane, što pokazuje podatak od najmanje primljenih golova.

• S ime ste zadovoljni najviše u svojoj mom adi, a što želite popraviti u nastavku?

Oni su osvojili jesenski naslov Boje Omladinca u prvom dijelu prvenstva branili su: Nikola Murk, Davor Bedi , Siniša Škvorc, Luka Posavec, Neven Latin, Ivan Jovi , Davor Bogdan, Rajko Dragovi , Davor Kova evi , Andrija Vrbanec, Branimir Vrbanec, Dorian Leskovec, Andreas Bubek, Martin Bukov ak, Marin Bubek, Danijel Mikac, Filip Lesjak.

zasigurno najvažniji cilj ove sezone?

— To nam je bio cilj od samog po etka, trener sam koji se želi boriti za vrh i drugo ne prihva am. S dobrim radom i dobrom izlaznoš u na treninzima, doma im de kima i ambicioznom upravom koja je sve to omogu ila uspjeh nije bio upitan.

• Kako ocjenjujete ovu ligu?

— Mislim da liga nije dobra zbog inancijskih

Trener Josip Križai u društvu predsjednika Radovana Bedi a

PREDSJEDNIK RADOVAN BEDI — Kao što sam napomenuo, obrana je najbolje funkcionirala u jesenskom dijelu, a u fazi napada trebalo bi popraviti neke segmente, od pas igre, bržeg protoka lopte, realizacije i proboja po bokovima, pa u težiti da se u nastavku te stvari poprave jer tu ima još puno za napredak.

• Što je, po Vama, najve a snaga ove mom adi?

— U svojem stilu igre težim disciplini pa bih to naveo, svi su disciplinirani od napada do obrane i moraju pomo i obrani i zatvarati pa onda preko protunapada dolazimo do prilika i pogodaka.

• Kakve su klupske ambicije, titula prvaka je

Želimo naslov prvaka koji smo izgubili pretprošlu sezonu u zadnjem kolu Uprava kluba, kako nam govori predsjednik Radovan Bedi , ve je uo i sezone zacrtao napad na titulu prvaka. Prije sezonu i pol izgubili smo naslov u posljednjem kolu pa nemamo više alibija, kaže.

Predsjednik je zadovoljan s postignutim rezultatom ekipe i radom trenera.

Za trenera Križai a kaže kako je prihvatio posao u jednom teškom periodu prošle zime i ve je tada ostvario dobre rezultate i zauzeo dobru poziciju.

Vjeruje u ovu upravu koja radi zajedno s njim, o e-

troškova. Lige se po razinama moraju širiti kao stablo. Kvaliteta se gubi, a gledatelja sve manje. Niži rangovi trebali bi igrati u susjedstvu i što bliže pa mislim da bi trebale biti ak tri tre e lige. Ovakav sustav nije održiv za klubove u posljednjem rangu natjecanja. Što se ti e konkurencije, po meni odska u etiri ekipe: Hajduk iz Brezja, Vu etinec, Mladost iz Dekanovca i mi, dok su ostale mom adi ipak daleko ispod.

• Možete li izdržati u ovakvom ritmu do kraja i zadržati vode u poziciju s obzirom na to da gostujete kod glavnih konkurenata u Brezju i Vu e-

kuje da e se angažirati svi maksimalno koliko mogu.

- Bilo je to teško razdoblje gdje je jedan dio uprave odustao i u onom trenutku je trebalo biti jak. Cilj nam je onda bio rang više i naš plan je i sad do i više. Ne bojimo se, bila su to teška vremena koje smo prebrodili i nakon kojih smo ja i. Selo diše za nas, imamo podršku mjesnog odbora, sponzora je sve više, imamo publike sve više i više i o ekujemo ove sezone potvrdu svega toga, poru io je završno predsjednik kluba.

tincu, te kako je mislite zadržati?

— Što se ti e ovih gostovanja, nama je lakše igrati u gostima jer igramo vrstu obranu. Kroz protunapade emo lakše u gostima dolaziti do prilika nego na doma em terenu, gdje se protivnik zatvori pa kroz pas igru teško dolaziš do prilika, tako da nema veze je li doma i ili gostuju i teren.

• Ho e li biti promjena u igra kom kadru i kada zapo injete s pripremama?

— Zapo et emo pet tjedana prije po etka, odnosno 13. velja e. Imamo dogovorene pripremne susrete, a radit emo u dvorani i vani, pa se nadam dobrim uvjetima. (nb)

16. sije nja 2015.

KOŠARKA NK ME IMURJE

A 2 LIGA SJEVER

U ponedjeljak po inju pripreme U ponedjeljak, 19. sije nja prozivku i po etak priprema na SRC-u Mladost akovec zakazao je trener NK Me imurje Mario Kova evi .

Uo i po etka priprema za sad nema nekakvih „velikih“ novosti, posebice što se ti e odlaska - dolaska igra a. Ko-

va evi zasad ra una na sve igra e iz prošle sezone, a u tijeku su pregovori s nekoliko igra a koji bi mogli biti poja anja.

Spisak igra a koji se trebaju pojaviti u ponedjeljak je sljede i: Ša ari i Posavecvratari i igra i u polju: Dod-

lek, Novko, Branilovi , Jambroši , Šimuni , Horvat, Mesari , Hlap i i G. Vuk, Golik, Vukovi , Begovi , Kameni , Hranilovi , Šari i Pintari , L. Vuk, Kokot, Rebernik i Stojkov. S prvom ekipom trenirati e i nekoliko ponajboljih juniora. (mn)

MLADE snage preuzele kotoripske malonogometaše

Sinišu Seli anca na predsjedni koj funkciji naslijedio Mario Paveli Mario Paveli novi je predsjednik MNK – Kluba 75 iz Kotoribe. Tako su odlu ili lanovi na izvanrednoj skupštini kluba, koja je održana u subotu, 10. sije nja.

Siniša Seli anec, koji je pet godina obnašao tu unkciju, podnio je ostavku, kako kaže, iz osobnih razloga. Svojih dužnosti razriješen je i dosadašnji Izvršni odbor u koji su, na prijedlog Pavelija, izabrani Boris ižmešija kao dopredsjednik, Borko Beliga, tajnik, Luka Radmani , blagajnik, i Siniša Seli anec.

Novi predsjednik zahvalio je na ukazanom povjerenju i podršci. Rekao je kako je dosadašnje vodstvo stvorilo respektabilan klub koji je poznat ne samo u Kotoribi, ve i cijelom Me imurju. Najavio je kako e se intenzivno raditi na vra anju starih i dovo enju novih lanova u klub koji trenutno ima 73 lana. Seli anec se u svom izvješ u osvrnuo na rad u protekloj godini. Izdvojio je organizaciju malonogometnih turni-

ZIMSKI TURNIR Podturen 2015.

akovec izgubio u produžetku Još samo jednu realnu šansu za pobjedu u ovom pr venst vu ima akovec, posljednju je propustio protekloga vikenda kod ku e protiv Ivan ice u utakmici u kojoj je vodio i dvoznamenkastom prednoš u, no nije uspio iš upati bodove spasa.

Jedina dva raspoložena igra a u redovima akovca(Hrka i Prošev) koji kvalitetom mogu zadovoljiti igranje drugoligaške košarke - ne treniraju! No, odigrali su mušku utakmicu, zabijali kroz prve tri etvrtine i onda se ispuhali sa snagom, pali, više ni slobodna bacanja nisu mogli zabiti, nitko drugi nije povukao, naro ito nitko od mla ih i stigao je poraz u produžetku. Šteta! Preostaje

ra uz Dan državnosti i Dan op ine, sudjelovanje u svim op inskim mani estacijama i izgradnju vanjske nadstrešnice. Zahvalio je lanovima na suradnji, kao i sponzorima koji su im pomagali u radu.

Mišljenja je da se u tih pet godina puno napravilo u klubu te da je vrijeme da do u mladi ljudi. O sportskim rezultatima govorio je Marko Horvat. Njihova ekipa osvojila je turnire u Kotoribi i Donjem Mihaljevcu, u Prelogu su došli do etvrtfinala, baš kao i na Zimskom malonogometnom prvenstvu Me imurja. Sta-

rom rukovodstvu zahvalio je na elnik Kotoribe Ljubomir Grgec. Novom pak je poželio da nastave utabanim putovima i da budu još bolji. Rekao je da je Op ina uvijek tu za svaku vrstu suradnje i pomo i. Dugogodišnji lan kluba i Nadzornog odbora Robert ižmešija napomenuo je kako je pred njima jubailarna godina – 40 godina od igranja malog nogometa i 15 godina od osnivanja kluba. Novom vodstvu predložio je da ubrzo krene s pripremama kako bi se sve obilježilo na što sve aniji na in. (al )

Igra 50 ekipa u etiri kategorije Izvrstan odaziv i ove godine bilježi malonogometni zimski dvoranski turnir „Podturen 2015.“ u organizaciji NK Podturen. Za turnir je prijavljeno ak 50 malonogometnih ekipa. Najbrojniji su seniori 21, pioniri 14, prijavljeno je 9 veteranskih ekipa i u konkurenciji mla ih pionira najmanje – 6. Finale turnira je u nedjelju 1. velja e.

Novi Izvršni odbor MNK-a Klub 75

im ekati doma u utakmicu protiv Mladosti iz ur evca, ako to igra i akovca izgube "osvojit" e posljednje mjesto u A 2 ligi Sjever.

Me imurje je gostovalo u Varaždinu, fino gradilo rezultatsku prednost kroz 30 minuta susreta, a onda mladi i Me imurja popuštaju i varaždinski košarkaši znatno spuštaju prednost, no bodovi idu preko Drave.

Na t abl ic i Me i mu rje je i dalje u igri za osvajanje prvenstva, trenutno je tre e, no u ovom kolu e biti i utakmica pr vo i drugoplasiranoga(PodravacGrafi ar u Ludbregu), a Me imurje do ekuje Križevce, pa e biti i promjena na tablici. (bh)

1. Podravac

12 11 1

23/294

2. Gra ar

12 10 2

22/216

3. ME IMURJE

12 9

3

21/137

4. P. Zrinski

12 9

3

21/79

5. Radnik

12 8

4

20/158

6. Vindija

12 7

5

19/49

7. Bjelovar

12 5

7

17/-24

8. Križevci

11 4

7

15/-7

9. Ivan ica

12 3

9

15/-154

10. Koprivnica

12 3

9

15/-223

11. AKOVEC

12 1

11 13/-278

12. Mladost

11 1

10 12/-247

Koprivnica - Radnik 67:91 Podravac - Bjelovar 108:79 Petar Zrinski - Gra ar 80:87 Vindija - Me imurje 69:75 (17:23, 12:24, 20:18, 20:10) ME IMURJE: Gašpari 5, Kranj ec 11, oki 2, Varga 2, Drk 22, Kraja i 16, Novak 17. Trener Novak S.

akovec - Ivan ica 65:70 (16:19, 15:10, 16:10, 13:21, 5:10) AKOVEC: Novak 4, Hrka 26, Vojkovi 4, Vinko 6, Prošev 19, Ranteš 6. Trener Damjanovi B.

TURNIR NOVA 2015

O ekivano Cedevita!

Jedna od ponajboljih mom adi u državi u kategoriji dje aka - Cedevita suvereno je slavila i na velikom me unarodnom turniru u akovcu u organizaciji KK Me imurje.

Sudjelovalo je 9 mom adi, me u njima i dvije akove ke.

Me imurje je turnir otvorilo lijepom pobjedom nad ludbreškim Grafi arom, no nakon toga su nanizali poraze od

Novi predsjednik Mario Paveli

TABLICA

zagreba ke Dubrave, ma arskog ZTE i Koprivnice i zauzeli šesto mjesto. Pod vodstvom trenera Stjepana Novaka igrali su: aji , Legen, Gašpari , Solar, Grozdek, Jembre i , Šartaj, Novak, Žbulj, Cmre ki, Petri evi , Laki , Hassan. Mom ad akovca pak je sa injavala pretežno “dje urlija” ro ena 2005/6 godine, dakle bili su 2-3 godine mla i od svojih

suparnika, pa nisu mogli tjelesno odgovoriti naporima ovoga jakoga turnira. Uz to su imali i “sre u” igrati protiv Cedevite (27:95), nakon toga i jake Koprivnice i završili su na devetom mjestu. Za akovec su igrali:Lovro Horvat, Kranj ec, Vinko, Majnari , Zaspan, Jakov Horvat, Kresta, Bistrovi , Hrustek, Kolari , Herman, Baranaši , Ladi .(bh)

INOZEMNA I HRVATSKA PRVOLIGAŠKA KOŠARKA

Fodoru i minute i koševi!

Tko eka - do eka! Staru poslovicu na svojoj je koži doživio i Goran Fodor koji kona no u slova koj Extra ligi ima i minutažu u Iskri Svit,a po eo je i zabijati. U dvoboju protiv prijatelja Andrije Hrka a u dresu SNV (pobijedio SNV) Fodor je zabio 20, a Hrka

10 koševa. Ve u slijede em kolu, Fodor je opet u porazu svoje mom adi od Komarna igrao preko 30 minuta i zabio 14 koševa. Andrija Hrka pak je u slijede em kolu izgubio od Previdze, igrao 20 minuta i zabio 7 koševa. Sandi Marciuš u dresu GKK

Šibenika u A1 Hrvatskoj košarkaškoj ligi u pobjedi protiv Splita je igrao 18 minta, zabio 8 koševa i 11 puta sko io! U istoj ligi, ali u dresu Kvarnera je Patrik Jambrovi u pobjedi nad Goricom igrao 13 minuta, zabio 7 koševa i 2 puta sko io.

VETERANSKI TURNIR VINCEKOVO 2015.

KOŠARKAŠKI VIKEND VODI

Danas zapo inju utakmice

Me imurje - Križevci, subota 17. sije nja u 17.30, IOŠ akovec

Na tradicionalnom turniru veterana ro enih prije 45 i više godina od danas zapo inju utakmice u dvije dvorane - u Toplicama Sv. Mar n od 14 sa (utakmica VKK Me imurje -Maribor), a u Štrigovi od 15 sa . Naši su veterani još u grupi s jakim zagreba kim Fortunalom, te Varaždinom. U subotu, 17. sije nja utakmice se igraju od 11 sa u Toplicama, a od 10 sa u Štrigovi. Organizaciju turnira potpisuju veterani iz Veteranskog Košarkaškog Kluba Me imurje, te ŽKK Radost. (bh)

A 2 LIGA SJEVER

C LIGA Prelog- Me . Globetka, nedjelja 18. sije nja u 17 sati Dubrav an - Petrijanec, subota 17. sije nja u 18 sati Kotoriba - Rudar, petak 16. sije nja u 20.30 sati

JUNIORSKA LIGA Me imurje - akovec, utorak 20. sije nja u 20.45 sati IOŠ akovec

KADETSKA LIGA Prelog - Me imurje, nedjelja 18. sije nja u 15 sati

LIGA MLA IH KADETA Kotoriba - Dubrav an, nedjelja 18.sije nja u 10 sati Nedeliš e - Grafi ar, subota 17.sije nja u 15.30 sati, Aton Me imurje - ŽKK Radost, subota 17.sije nja u 15.30 sati, IOŠ akovec D. Kraljevec - Rudar, subota 17.sije nja u 13.30 sati

16. sije nja 2015.

ODBOJKA

KARATE

ZAVRŠNICA ME IMURSKOGA odbojkaškog kupa

Finale: Plavi Peklenica – Me imurje Centrometal Lucija Lesjak i Leon Marciuš uskoro na prvenstvu Europe Me imurski karate-reprezentativci Lucija Lesjak i Leon Marciuš izborili su izravan plasman na prvenstvo Europe osvojivši u borbama titule prvaka i prvakinje Hrvatske pa se, zajedno s ostatkom nacionalne selekcije, pripremaju za veliko prvenstvo Europe!

Lucija Lesjak i Leon Marciuš, lanovi Karate kluba Me imurje, nalaze se na pripremama nacionalne selekcije (Samobor i Varaždin), koja e u prvom vikendu velja e nastupiti na predstoje em prvenstvu Europe u Zürichu u Švicarskoj. (g )

KUGLANJE

Zoran Jagi nije ušao me u 16 najboljih u Hrvatskoj Zoran Jagi , kugla KK-a Željezni ar, nije uspio u i u samu završnicu Pojedina no PH koje e se odigrati u njegovom Varaždinu. U Bjelovaru, gdje su igrala najbolja 32 igra a, njih 16 je osiguravalo plasman u daljnje natjecanje i završnicu u Varaždinu, koja se igra po kup sustavu. Jagi je u dva dana rušio ispodprosje nih 563 i 542 unja i na kraju zauzeo 25. mjesto i tako nije prošao dalje.

Ina e, prije toga Jagi je bio uspješan na Regionalnom prvenstvu na kojem je osvojio visoko 3. mjesto.

Srušio je vrlo dobrih 575 i odli nih 593 unja s kojima je ušao u državnu završnicu.

Od naših igra a vrlo dobar je bio igra Zanatlije koja igra III. HKL Franjo Gosari

koji je bio 10. i zamalo prošao dalje. Podbacili su ostali igra i Željezni ara, posebice Predrag Turk od kojeg se kao višestrukog prvaka Me imurja o ekivao ulazak u završnicu.

Od me imurskih igra a završnicu su osigurali Zvonimir i Bojan Plevnjak, ali odustali su od igranja na istoj. (dg)

RUKOMET RK AKOVEC organizira turnir mla ih kategorija

U subotu i nedjelju Memorijal “Zvonko Kupec Moka” MRK akovec predstoje u subotu i nedjelju organizira 3. memorijalni rukometni turnir “Zvonko Kupec Moka” u dvorani II. OŠ akovec.

U subotu igraju godište 2002./2003. U grupi A e biti akovec 1, Ormož, Koprivnica 2 i Prelog, a u grupi B Viro-

vitica, Koprivnica 1, Varaždin 1930 i akovec 2.

U nedjelju pak e igrati godište 2004./2005. U grupi A e biti akovec, Virovitica, Koprivnica, Varaždin 1930 te u grupi B Ormož, Zrinski, Varaždin i Prelog. (mn)

Kup Me i mu r ja u odbojci odigrava se ve gotovo dva desetlje a u zimskim mjesecima. Po etna finala uvijek su bila izme u akovca i re ana u kojima je akove ki klub pobje ivao, iako esto u jako neizvjesnim susretima. Tako je bilo do 2003. Nakon toga finalni susreti po eli su pripadati re anskom klubu i od tada je Centrometal osvojio sve kupove do današnjeg dana.

Nakon nekoliko pobjeda nad akov anima klub iz županijskog središta se raspao, pa su stalna mjesta u finalu redovito osiguravali igra i Totovca. Ti su susreti nekad bili neizvjesni, nekad nisu, ali je pobjednik uvijek bio isti.

Centrometal. No prošle sezone smo prvi put u finalu imali dvije mom adi Centrometala. Ždrijeb ovogodišnjeg izdanja Kupa Me imurja odredio je da emo sasvim sigurno imati novog finalista s obzirom na to da su se i Totovec i druga mom ad Centrometala našli u dijelu ždrijeba, gdje je bila prva mom ad Centrometala.

Plavi iz Peklenice su tako u polufinalu, nakon prolaska dva pretkola, kod ku e u Murskom Središ u do ekali drugoligaša Nedeliš e. U dvorani pred dvjesto anati nih navija a odigrana je sjajna utakmica.

Poveli su Plavi 1:0, Nedeliš e izjedna ilo, opet su poveli Plavi 2:1, da bi Nedeliš e opet poravnalo na 2:2. U odlu uju em petom setu Nedeliš e je imalo prednost 11:4, kasnije i 13:8. No nisu izdržali. Nošeni anati nom podrškom svojih navija a Plavi rade veliki preokret i dobivaju set i utakmicu sa 16:14.

Time su ostvarili najve i uspjeh kluba u ovom natjecanju. Kako Centrometal ima sigurno mjesto u zadnjih 16 klubova u Kupu Hrvatske odbojkaši iz Peklenice osigurali su pravo nastupa u kupu regije Centar. Naime, u završnih 16 klubova Kupa Hrvatske nastupa najboljih 12 iz prvenstva Hr-

Plavi iz Peklenice postigli su veliki klupski uspjeh ulaskom u finale, u kojemu igraju protiv prvoligaša vatske i etiri pobjednika kupa regija. Regija Centar pokriva podru je središnje i sjeverne Hrvatske, te e u regionalnom kupu igrati preostali prvoligaši i drugoligaši, te Plavi iz Peklenice.

U drugom polufinalu prva mom ad Centrometala o ekivano je svladala svoje starije suigra e. Po setovima je bilo 25:11, 25:17 i 25:23. Gotovo cijeli susret odigrali su najmla i igra i Centrometala 17-godišnji Juras i 16-godišnji Stankovi , a isto tako zapaženu minutažu su imali i ostali igra i koji su manje igrali u prvenstvu.

I pruženu priliku su dobro iskoristili. Neizvjestan je bio tek tre i set u kojem su veterani možda i ošte eni u završetku seta za jednu bitnu loptu.

Završnica u subotu u M. Središ u Završnica Kupa Me imurja u odbojci za seniore odigrat e se u subotu 17. sije nja 2015. u dvorani osnovne škole u Murskom Središ u. Doma in e biti Odbojkaški klub Plavi iz Peklenice. Prije polufinala odre eno je da Plavi budu doma ini završnice.

Zbog zauzetosti dvorane u Murskom Središ u planirali su biti doma ini u Štrigovi. No ulaskom u finale Pekleni ani su napravili dodatne napore da osiguraju doma instvo u svojoj dvorani u emu su na kraju uspjeli.

U finalnoj utakmici koja po inje u 19 sati Plavi e igrati protiv prvoligaša Me imurje Centrometala.

RASPORED I SUCI 17.00 - utakmica za 3. mjesto OK Nedeliš e OKM Centrometal II Suci: Kopa evi ( re an) i Kozjak (Šenkovec) 19.00 - utakmica za 1. mjesto OK Plavi Peklenica OKM Centrometal Suci: Kozjak (Šenkovec) i Novak ( akovec) Prije toga od 17 sati u utakmici za tre e mjesto sastaju se Nedeliš e i druga mom ad Centrometala. (mn)

16. sije nja 2015.

SPORTSKI RIBOLOV ŠRD “KLEN” iz Svete Marije iza sebe ima izvrsnu prošlu godinu

Seniorke državne prvakinje, seniori izborili prvoligaški status Ovim rezultatom Pongrac i Škoda postale su lanice reprezentacije Hrvatske za 2015. godinu i putuju u Belgiju na Svjetsko ribolovno prvenstvo

Vodstvo ŠRD-a “Mrena” D. Vidovec

PIŠE: ALEN FUŠ

ŠRD “MRENA” iz Donjeg Vidovca u 2014. realizirao sve zacrtane planove

P

ovijesni uspjeh postigle su lanice seniorskog sastava ŠRD-a “Klen” u prošloj 2014. godini, u kojoj su osvojile naslov državnih prvakinja kroz osam kola Prve hrvatske ribolovne lige. Pojedina no je Paula Pongrac bila najbolja, Ivanka Škoda sezonu je završila na drugom mjestu, dok je Mirela Mutak bila osma. Ovim rezultatom Pongrac i Škoda postale su lanice reprezentacije Hrvatske za 2015. godinu i putuju u Belgiju na Svjetsko ribolovno prvenstvo. Njihove dvije muške seniorske ekipe natjecale su se u Drugoj i Tre oj hrvatskoj ligi. Ekipa u sastavu Darko Kolari , Dragutin Peter, Igor Mihalac i Mihael Pongrac osvojila je prvo mjesto i tako ponovno izborila prvoligaški status. Druga ekipa (Marijan Mutak, Želimir Pavlic, Kristijan Komorski i Dominik Peter) bila je najbolja u Tre oj ligi i izborila plasman u Drugu ligu. Na Apsolutnom prvenstvu Me imurja Kristijan Komorski bio je najbolji kod seniora, a Dražen Slavi ek u kategoriji Mladeži U-18. Mogu se pohvaliti da su prošle godine imali tri reprezentativca: Saru Strbad – U-14, Mihaela Pongraca (U-23) i Ivanku Škodu kod seniorki.

Na temelju svojih rezultata majstori-

Žele legalizirati dom i revitalizirati stare bare Nagra eni lanovi ŠRD-a “Klen” Sveta Marija za prošlu 2014. godinu: Ivanka Škoda, Paula Pongrac, Sara Strbad, Mirela i Marijan Mutak, Darko Kolari i Dragutin Peter

ce ulazak u izabranu vrstu izborili su Dragutin Peter, Igor Mihalac, Mihael Pongrac i Dominik Peter. Samo e najbolji nakon majstorica u Sloveniji predstavljati Hrvatsku. Tako er su na završnicama Kupa Hrvatske seniori bili etvrti, a seniorke, kadetkinje i juniorke druge.

Porast lanstva Športsko ribolovno društvo “Klen” iz Svete Marije u svojim je

redovima prošle godine okupljalo 162 lana, ime bilježe porast u odnosu na 2013. godinu. Predsjednik Dragutin Peter na izvještajnoj godišnjoj skupštini s ponosom je istaknuo sjajne klupske rezultate u prošloj godini. Pobrojao je tako er sve aktivnosti društva, od kojih valja izdvojiti organizaciju poznate manifestacije Ljeto ribe uz Dravu i ribolovna natjecanja kao što su Kup prijateljstva i Velika nagrada Svete Marije. Prošle godine društvo je uspjelo legalizirati svoj dom i zatražiti dozvolu za otvaranje bistroa Klen koji bi, prema najavama, s radom trebao po eti za koji mjesec. Klenove natjecateljske ekipe godinama su u samom vrhu što se rezultata ti e, a oni nisu izostali ni u 2014. godini. O postignutim rezultatima na brojnim natjecanjima govorio je Igor Mihalac. Spomenimo one najbolje.

stitke i estitke za vaše vrhunske rezultate i nastavite tako! - poru ila im je Slamek, uru ivši predsjedniku kišobran s motivom svetomarske ipke, iji su ribi i vrsni promotori. Na kraju su najboljim pojedincima uru ene prigodne nagrade koje su dobili: Ivanka Škoda, Paula Pongrac, Sara Strbad, Mirela i Marijan Mutak, Darko Kolari i Dragutin Peter.

Prigodne nagrade za najbolje pojedince

S ponosom je predsjednik Dragutin Peter govorio o sjajnoj prošloj godini ŠRD-a “Klen”

Dinamic Trade d.o.o.

Braće Graner 6 40000 Čakovec tel. 040 329 123 tel./fax. 040/329 124

Uz predstavnike mjesnih udruga i srodnih prijateljskih društava, na skupu je bila i op inska na elnica ur ica Slamek. - estitke, e-

Svojim ribi ima estitala je i na elnica Slamek

Svoju izvještajnu godišnju skupštinu u subotu, 3. sije nja imali su lanovi ŠRD-a “Mrena” iz Donjeg Vidovca. O aktivnostima u minuloj godini govorio je predsjednik Vladimir Ku an, koji je istaknuo kako su svi zacrtani planovi realizirani. Lani su odradili 16 radnih akcija, koje su se prvenstveno odnosile na ure enje površine oko ribi kog doma. Izravnan je teren, kupljena je drvena gra a od koje su napravili nadstrešnicu i produžetak doma u kojem su zazidali pe enjaru, gdje su postavili i tlakovce.

Aktivni su bili i na sportskom planu.

Organizirali su dje je i društveno natjecanje, ekipa se natjecala u 2. Županijskoj ligi, a rado su se odazivali i na druga natjecanja koja su organizirala prijateljska društva. Od aktivnosti još izdvajaju sudjelovanje u op inskim manifestacijama, doma instvo Škole u prirodi za u enike drugog razreda i sudjelovanje u akciji uništavanja ambrozije. Financijski plan za ovu godinu planiran je u iznosu od 69 tisu a kuna. Najviše novca utrošit e se na unutarnje ure enje ribi kog doma i okoliša, gdje planiraju napraviti sportsko-rekreativni kutak. U planu imaju revitalizaciju starih bara, legalizaciju doma i organizaciju Škole ribolova za kadete.

Na dobrom radu i vidljivim rezultatima estitao im je na elnik Josip Grivec, koji je obe ao podršku od strane Op ine. Na skupštini su bili predstavnici susjednih ribi kih društava: Klena iz Svete Marije, Štuke Donje Dubrave i Soma, Žuži ke i Vidre - Žuži kin som iz Kotoribe te predstavnici donjovidovskih udruga. (alf)

16. sije nja 2015.

U ŠIBENIKU je održano PH u ciklokrosu

Matija Trstenjak prvak države u ciklokrosu za dje ake U-13 Vrlo blizu naslova državnog prvaka bili su Lovro Posel i Timotej Kocen, koji su se nakon utrke ipak morali zadovoljiti drugim mjestima u kategorijama dje aka do 14 i 15 godina

lanovi BK-a “Mura Avantura” uo i utrke državnog prvenstva u kojoj su osvojili zlato i dva srebra

Ve tradicionalno, biciklisti ka godina zapo inje Nacionalnim prvenstvom u ciklokrosu. Tako je i ove godine, u nedjelju, 11. sije nja, u Šibeniku vožena utrka za državnog prvaka u toj disciplini. Matija Trstenjak, lan Biciklisti kog kluba “Mura Avantura” iz Svetog Martina na Muri, postao je državnim prvakom u kategoriji dje aka do 13 godina!

Kada pri amo o ciklokrosu, govorimo o specifi noj biciklisti koj utrci u kojoj se cestovnim biciklima vozi po neravnom i netipi nom terenu za cestovne bicikle. Staza je bila prepuna blata, kamenja, trave te raznih prepreka. Me utim, to nije sprije ilo lanove BK-a “Mura Avantura” iz Svetog Martina na Muri da i u novoj sezoni nastave s osvajanjem odli ja.

Tako je Matija Trstenjak postao državni prvak u kategoriji dje aka do 13 godina.

Vrlo blizu naslova državnog prvaka bili su Lovro Posel i Timotej Kocen, koji su se nakon utrke ipak morali zadovoljiti drugim mjestima u kategorijama dje aka do 14 i 15 godina.

U kategoriji djevoj ica po etnica nastupila je Ida Trstenjak i osvojila tre e mjesto, odnosno bron anu medalju. Vrlo blizu medalje bio je i Stjepan Hunjak koji, nažalost, zbog probušene gume ipak nije uspio završiti utrku.

Osim navedenih osvaja a medalja, na nacionalnom prvenstvu u ciklokrosu nastupili su još Nikola Vinko, koji je u kategoriji do 15 godina utrku završio na 12. mjestu, te Eric Taradi koji je osvojio 13. mjesto u kategoriji kadeta.

Ova utrka samo je uvod u glavne pripreme uo i natjecateljske sezone, te može poslužiti kao najava novih dobrih rezultata naših lanova pod vodstvom trenera Marija Severa.

Iz kluba zahvaljuju Op ini Sv. Martin na Muri i DVDu Sveti Martin na Muri, kao i Li eClass Termama Sveti Martin što su omogu ili odlazak i sudjelovanje na utrci u Šibeniku. Ujedno iz kluba pozivaju sve zainteresirane da se uklju e u rad Škole biciklizma te da im se pridruže utorkom i etvrtkom na treninzima u dvorani Toplica Sveti Martin. (mn)

Detalj s utrke u Šibeniku

16. sije nja 2015.

1

Rekreacija 45

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

2

3

Skok u zdravlje Skakanje! Odmah mi kroz glavu prolaze nepodopštine koje smo moja sestra i ja radile u djetinjstvu. Jedva smo do ekale da nam roditelji odu iz ku e da bi nas dvije mogle pohoditi sve krevete i skakati po njima, što nam je, naravno, bilo zabranjeno. Voljele smo

4

to ne zato što nam je bilo zabranjeno, ve zato što je dobra amortizacija madraca u inila naše skokove beskona nima. Imale smo osje aj kao da letimo.

Iz tog razloga obožavam trampoline i skakanje na njima, to me podsje a na predivnu

prošlost koja se sada pretvorila u sadašnjost i, ono najvažnije, smijem skakati.

Sm ijete i vi bez obzira što mislite d a

ne možete j e r dobrobiti ovoga predivnog rekvizita jesu te da djeluje blago i nježno na koštano-zglobni sustav i apsolutno ste sigurni tijekom treninga. Trenerica Jagoda kaže da se pri vježbanju na trampolinu zbog odskakivanja od elasti ne podloge smanjuju udarci na kralježnicu i zglobove za ak 90 %, a to omogu uje sigurno i ugodno vježbanje.

Skakanje na trampolinu štiti vaše kosti i kralježnicu od prekomjernog pritiska, ja a le a i bokove te oni postaju fleksibilniji. Ja a i zglob koljena i ligamente pa se posebno preporu uje osobama koje trebaju oja ati upravo te skupine miši a.

Prednosti treninga na minitrampolinima jesu te da je vrlo u in-

kovit u smanjenju potkožnoga masnog tkiva, otklanjanju celulita, poboljšava koordinaciju i ravnotežu tijela, djeluje na kardiovaskularni sustav, ja a rad srca i regulira respiratorni sustav, stimulira kralježnicu i metabolizam bez šoka za le a, kralježnicu, kukove i zglobove, djeluje na prevenciju osteoporoze, djeluje na poboljšanje izlu ivanja teku ine putem lim ne cirkulacije, poboljšava imunitet, regulira k r v ni tlak,

Vježba 1 Kratko podizanje trupa na donje bridove lopa ca. Ruke su iza glave, noge pogr ene, pružene prema stropu i stopala prekrižena.

Vježba 2 Pružimo noge rade i malu sklopku. Važno je da radite gornjim i donjim dijelom jela.

Vježba 3 Naizmjeni ni visoki skip.

Vježba 4 Naizmjeni ne škarice s rukama u odru enju.

Vježba 5 Pružanje suprotne ruke i noge u položaju ma ke.

pozitivno djeluje kod hiperaktivnosti i pore-

me aja pažnje, pogodno je za provo enje vježbi u rehabilitaciji donjih ekstremiteta i kralježnice.

Ono što je još važno napomenuti jest to da nema granice u godinama te se trening preporu uje svima, djeci, mamama i bakama bez obzira na fizi ku spremu, spol i dob. Zato nemojte ekati, nabavite i vi svoj trampolin i ska ite s nama.

5

Woman art-centar za rekreaciju, sport i ples Facebook: Woman Art – rekreacija i sport za žene Info tel. 098/989 67 82 Adresa: PC Aurora, Franje Pun eca 2, akovec

GRATIS TJEDAN PO VLASTITOM IZBORU

Me imurske Novine i Woman Art vas daruju sa 2 treninga u jednom tjednu po vlastitoj želji

46

Zanimljivosti

OTKRIVAMO

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

16. sije nja 2015.

MOHOKOS više nije najviši vrh Me imurja, ve je to nova to ka – Cimermanov b

Andreja i Davor D

- Mi živimo na krovu M O

vih je dana opet dokazano kako pristup znanstvenim istraživanjima mora biti interdisciplinaran. Znanstvenici s podru ja geografije, geodezije, geoin ormatike, geologije i jezikoslovlja svojim su istraživanjima opovrgnuli desetlje ima staru (a možda i stariju) re enicu/podatak: Mohokos je najviši vrh Me imurja. Najzaslužnija za otkri e je doc. dr. sc. Ines Vir , onomasti arka i dijalektologinja, koja ve dulje vrijeme sustavno prikuplja toponimijsku gra u terenskim istraživanjima u Me imurju, te Antun urin iz Dragoslavca, koji je znao da Mohokos nije najviši vrh Me imurja.

U svim istraživanjima gornjome imurske toponimije polazište je postoje a dostupna onomasti ka lite-

Pogled s Cimermanova brijega je izuzetan, vide se Ivan ica i slovensko gorje, ali i jezero HE-a akovec i dravsko-murska nizina ratura te stru ni i znanstveni radovi objavljeni u razli itim publikacijama i na mrežnim stranicama. Tako er, gra a se zapisuje i na terenu, to nije, u svakom se naselju ispunjava upitnik za onomastiku, tj. dio upitnika koji se odnosi na toponimiju.

Najviši vrh Me imurja – Cimermanov brijeg u Dragoslavcu Djelatnici tvrtke Geo-Gauss d. o. o., dipl. ing. geod. Jeronim Mohari te Ivana Puklavec i Karlo osi , magistri geodezije i geoinformatike, izradili su 3D model reljefa istraživanog podru ja Me imurja te su analizom ustanovili nekoliko visinski istaknutih lokacija. Na tim su to kama obavljena terenska mjerenja te je utvr eno kako su ak dvije lokacije više od službeno najvišega vrha Me imurja - Mohokosa. Prva je, najviša, na Cimermanovom brijegu i iznosi 345,03 m te se nalazi 500 m u smjeru zapad-sjeverozapad u naselju Dragoslavec, na me i izme u posjeda Davora Doboši a i Dragutina Kropeka.

U istom se naselju nalazi još jedna lokacija, udaljena približno 900 metara od Mohokosa, viša 60-ak centimetara Terenskim istraživanjem u naselju Pleškovec, zahvaljuju i Antunu urinu, zabilje-

ženi su vrijedni oronimi, ali i podaci vezani uz podru je Op ine Sveti Juraj na Bregu.

Prilikom ubikacije najprije se raspravljalo u kojem je naselju Mohokos (u Vu etincu, Dragoslavcu ili Pleškovcu), a nakon toga uslijedilo je pitanje koji je od svih spomenutih oronima viši.

Još su ruske vojne mape tako er govorile da Mohokos nije naš najviši vrh

Dipl. ing. geod. Jeronim Mohari iz tvrtke Geo-gauss rukom pokazuje s vrha Mohokosa u kojem se smjeru nalazi Cimermanov brijeg

Naime, Antun urin živo se sje a o evih rije i iz djetinjstva, doga aja na tom podru ju u vrijeme II. svjetskog rata, ali i, kako ih on naziva, ruskih vojnih napa na kojima Mohokos nije bio zabilježen

MIHAELA MESARI , Javna ustanova “Me imurska priroda”

Danas najviša to ka nekad je možda bila još i viša Geomor ološki razvoj brijega opisala je Mihaela Mesari iz Javne ustanove “Me imurska priroda”.

- Prostor Me imurja dio je mezogeomor ološke regije nizine Drave i Mure s me imurskim pobr em. Me imurske gorice izdignute su tijekom srednjega i mla ega pleistocena te holocena. Nekadašnji niz paleopotolina (Murska, Dravska itd.) dijelom je izdignut te nastaju okolna pobr a i me imurske gorice, na kojima otada prevladavaju padinski (kliženje, puženje, spiranje, jaruženje i dr.) i erozijski procesi (npr. poto na erozija) s razvojem odgovaraju ih relje nih oblika. S obzirom na položaj nove najviše to ke Me imurja (i blizinu rudnika), nije isklju ivo da je u prošlosti razlika u visini, u odnosu na Mohokos, bila i ve a. - priop uju Mihaela Mesari i istraživa i.

kao najviši vrh. Ako Mohokos nije najviši vrh Me imurja, koji je onda viši, tj. najviši vrh/brijeg u Me imurju? Je li to uistinu Cimermanov brijeg – zapitala se doc. dr. sc. Ines Vir .

Odgovor na postavljeno pitanje dali su djelatnici tvrtke Geo-Gauss d. o. o., dipl. ing. geod. Jeronim Mohari te Ivana Puklavec i Karlo osi , magistri geodezije i geoin ormatike. Izradili su 3D model relje a istraživanog podru ja Me imurja te su analizom ustanovili nekoliko visinski istaknutih lokacija. Na tim su to kama obavljena terenska mjerenja te je utvr eno kako su ak dvije lokacije više od službeno najvišega vrha Me-

16. sije nja 2015.

Zanimljivosti 47

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

brijeg, koji se nalazi u Dragoslavcu, a viĹĄi je 1,5 metara

DoboĹĄi : Me imurja Mohokos viĹĄe nije najviĹĄa to ka u Me imurju.

Samo terensko odre ivanje i ra unanje poloĹžaja i visina predmetnih lokacija obavili su mladi stru njaci tvrtke Geo-gauss d. o. o. Ivana Puklavec i Karlo osi , magistri geodezije i geoinformatike. Terenski su radovi obavljeni GNSS metodom satelitskog odre ivanja poloĹžaja i visina te koriĹĄtenjem hrvatskoga pozicijskog sustava CROPOS, a dobiveni rezultati

Sada se o ekuje da se podaci o najviťem brijegu u Me imurju unesu na karte i u turisti ke vodi e iskazani su u centimetarskoj to nosti. Koordinate poloŞaja najviťega mjerenog vrha u Gauss-krßgerovom koordinatnom sustavu jesu Y=5 604 674,71, X=5 146 682,37 H=345,03, a elipsoidne koordinate poloŞaja u ETRS89 koordinatnom sustavu jesu = 46° 27’ 21.94695’’, =16° 21’ 28.29558’’. imurja - Mohokosa. Prva je, najviťa, na Cimermanovom brijegu i iznosi 345,03 m te se nalazi 500 m u smjeru zapad-sjeverozapad u naselju Dragoslavec, na me i izme u posjeda Davora Doboťi a

i Dragutina Kropeka. U istom se naselju nalazi joĹĄ jedna lokacija, udaljena pribliĹžno 900 metara od Mohokosa, viĹĄa 60-ak centimetara. Dakle, ovom je analizom i terenskim mjerenjima potvr eno kako

Za Antuna ovo nije iznena enje Antun urin Ĺživa je legenda u gornjem kraju te najviĹĄe zna o oronimima i toponimima oko Dragoslavca, PleĹĄkovca i Vu etinca. KaĹže

NajzasluĹžniji za otkri e: dr. sc. Ines Vir i mjeĹĄtanin Antun urin, koji kaĹže: - JoĹĄ kao dijete znao sam da je Cimermanov brijeg viĹĄi od Mohokosa

Andreja i Davor DoboĹĄi : - Mi Ĺživimo na najviĹĄem vrhu Me imurja i ponosni smo na to. Znali smo da je Cimermanov brijeg viĹĄi od Mohokosa, onako odoka, no prije nije bilo pravih dokaza

TAJNA imena Mohokos

Kako je dobio ime - i dalje zagonetka Doc. dr. sc. Ines Vir iznosi jednu od pretpostavki o imenu Mohokos. Njezina baka i prabaka uvijek su, kaĹže, na Mohokosu skupljale mahovinu koju su odnosile na grobove zbog toga ĹĄto je mahovina na Mohokosu bila najljepĹĄa.

Rezultati daljnjih istraĹživanja, arhivskih, geografskih, povijesnih i jezi nih, koji se provode, uskoro e biti dostupni u knjizi o me imurskoj oronimiji, autorica Mihaele Mesari i Ines Vir .

Uglavnom, etimologija imena Mohokos joĹĄ je uvijek nejasna. O njoj se podosta raspravljalo na stru no-znanstvenom skupu Na bregima, med vodami – na tragu mitske, povijesne i duhovne baĹĄtine gornjeg Me imurja u Ĺ trigovi. Tako er, o Mohokosu je govorio i pisao i naĹĄ ugledni jezikoslovac, akademik Radoslav Kati i , koji u radu “Primjeri pretkrĹĄ anskih toponima u Me imurju i Hercegoviniâ€?, objavljenom u asopisu “Koloâ€?, navodi:

da je joĹĄ kao dijete znao da je Cimermanov brijeg viĹĄi od Mohokosa.

Prema dosadaĹĄnjim podacima, Mohokos je visok 343,50 m, odnosno 344,4 m ako se mjeri i visina kamenog obiljeĹžja na mjernoj to ki na Mohokosu, dok je Cimermanov brijeg visok 345,03 m i na njemu zasad nema nikakvog obiljeĹžja. Sam naziv Cimermanov brijeg postoji, prema rije ima Antuna urina, iz davnina, vjerojatno je prvi doseljenik na taj brijeg nosio prezime Cimerman ili je moĹžda to bilo zanimanje.

Oba vrha, i Mohokos i Cimermanov brijeg, zapravo su dio istog lanca, ĹĄto se dobro vidi na karti Geo-gaussa.

Sada se o ekuje da se podaci o najviĹĄem brijegu u Me imurju unesu na karte i u turisti ke vodi e.

Zanimljivo je i tuma enje mjeĹĄtana koji ime Mohokos vezuju samo za danaĹĄnju mjernu to ku Mohokos, te kaĹžu da se ona nalazi u Vu etincu, koju pak oĹĄtro odvajaju od imena Cimermanov brijeg te uvijek kaĹžu da se on nalazi u Dragoslavcu.

“... ime najviĹĄega vrha u Me imurju. On se zove Mohokos. To snaĹžno asocira na ime slavenske boĹžice MokoĹĄi. Ako se ne moĹže na i druga etimologija toga imena, mora se pomiĹĄljati i na to. Izvo enju imena visa Mohokos od praslavenskoga MokoĹĄ suprotstavlja se, dakako, glasovni lik jer on pretpostavlja glasovne mijene koje, kako stvari sada stoje, nije mogu e nikako tuma iti. O toj mogu nosti stoga ima smisla dalje voditi ra una samo ako za to osim same sugestivnosti imena ima i drugih razloga... ... Sve ovo zapravo i nije nego poziv da se strpljivo, pomno i uporno traĹži uvjerljiva etimologija imena Mohokos, etimologija slavenska, ma arska ili kakva tre a. Ali dok se takva etimologija ne na e, treba ozbiljno ra unati i s mogu noĹĄ u da je najviĹĄi poloĹžaj u Me imurju dobio ime po velikoj slavenskoj boĹžici MokoĹĄi i zadrĹžao ga do danaĹĄnjeg dana u iskvarenu glasovnom liku.â€? (Kati i , Radoslav. Kolo, 5, 2011.)

Najviťi vrh Me imurja Cimermanov brijeg – pogled prema Sloveniji, mjerenje obavljaju stru njaci tvrtke Geo-gauss

Pogled s Cimermanova brijega je izuzetan, vide se Ivan ica i slovensko gorje, ali i jezero HE-a akovec i dravsko-murska nizina.

S druge strane, dr. sc. Ines Vir sje a se kako je joĹĄ u vrijeme njezine bake Mohokos izgledao sasvim druga ije nego danas, bilo je mnogo viĹĄe ĹĄuma. Pogled s Mohokosa neĹĄto je druga iji, viĹĄe se vidi slovensko-ma arska strana.

NajviĹĄi vrh u Me imurju u vlasniĹĄtvu je Davora

DoboĹĄi a, a na njemu Ĺživi njegova sestra Andreja DoboĹĄi Almeida Moreira sa suprugom Brazilcom.

KaĹžu da na vrhu puĹĄu jaki vjetrovi sa svih strana, tako da zimi kad je snijeg nije lako.

Zapitali smo na elnika Op ine Sveti Juraj na Bregu ho e li obiljeĹžiti novi najviĹĄi vrh Me imurja. Na elnik An elko Nagrajsalovi na elno se slaĹže s tom idejom, no kaĹže da treba pitati vlasnike zemljiĹĄta.

48

Informacije

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 601

16. sije nja 2015.

Otvoreni natje aji za zapošljavanje u Me imurskoj i Varaždins 1. Molnar mont d.o.o. Šenkovec, traži 2 m/žinstalateragrijanjana neodre eno vrijeme, javi se na mob. 091 556 8030 do 16.01.2015 2. OPTIMUS d.o.o. Lopa nec, V. Nazora 55, traži 1 m/ž konobara na neodre eno vrijeme, javi se na 098 9580 727 ili na mail: borisnovak6@gmail.com do 30.1.2015.

3. Mesna industrija Ravli , akovec - TC Kau and, traži m/ž kv mesara ili m/ž kv prodava a na odre eno vrijeme, posla email:norak@ravlic.com ili mob. 091 440 6702 do 16.01.2015 4. KD životno osig. d.d. akovec, traži 3 m/ž nancijskasavjetnikana odre eno vrijeme, poslati pismenu zamolbu na adresu: KD Life, Zvonko Knezi , Supilova

Obrt

PATAFTA I SINOVI traži mla eg STROJARA s položenom C kategorijom za rad na novom stroju i kojeg bi školovali za rad na autodizalici.

Pla a s mula vna.

Do i osobno na adresu: Kuršanec, akove ka 13, radnim danom od 8-15 sa .

7a,Varaždinilinaemail:zvonko.knezic@ kd-life.hr do 19.01.2015 5. Bistro Mlinarec, K. Zvonimira 30, Prelog, traži m/ž konobara i m/ž kuhara na odre eno vrijeme, javi se na mob 098 9371 863 do 24.01.2015 6. Kvantum d.o.o. akovec, Novakova 38,tražim/žgra .tehni ara-kalkulanta (sss, všs, vss) na odre eno vrijeme, javi senatel.391805ilinaemail:alan.kolar@ kvantum-gradnja.hr do 17.01.2015 7. Elektrozanatska radnja SKAI, Pribislavec, traži m/ž elektromehani ara na odre eno vrijeme, javiti se na tel.

040 360 081 ili mob. 098 426 273 do 07.02.2015 8. Putni ka agencija Express-tours, akovec, Zagreba ka 87, traži m/ž samostalnog knjigovo u na odre eno vrijeme. Osobno do i 09.01. ili 30.01.2015. na adresu sa zamolbom od 9-14 sa , ili se javi na tel. 040 328 923 ili 099 350 2519 do 31.01.2015.

9. Kroja ki salon Ružica d.o.o. akovec mjesto rada je Doner Fast food akovec, Trg Republike 6, traži m/ž pomo nog kuhara na neodre eno vrijeme, javi se na mob. 091 503 2857 do 31.01.2015.

10. Zidarski obrt ZET, traži 3 m/ž prodava a mješovite robe - mjesto rada Cres i 3 m/ž radnika visokogradnje na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 133 6373 ili na email: katarina@gradnja-zet. hr do 31.01.2015.

Na temelju odredbe lanka 9. Pravilnika o u eni kim i studentskim kredi ma („Službeni glasnik Me imurske županije“ br. 29/10, 1/12 i 16/12), župan Me imurske županije 12. sije nja 2015. raspisuje

Natje aj za dodjelu studentskih kredita i kredita za školarine I. Pravo na dodjelu kredita imaju gra ani koji imaju prebivalište na podru ju Me imurske županije kon nuirano najmanje dvije godine prije raspisivanja ovog natje aja ukoliko su: 1. redovni studen dodiplomskih, diplomskih ili integriranih studija u Republici Hrvatskoj ili u zemljama Europske unije 2. redovni ili izvanredni studen dodiplomskih, diplomskih, integriranih ili poslijediplomskih studija koji pla aju školarinu na hrvatskim visokoškolskim ustanovama.

II. Dokumen potrebni za prijavu na natje aj za dodjelu kredita su: 1. ispunjen i potpisan obrazac prijave 2. potvrda o upisu iz koje je vidljiv status studenta, studij i studijski smjer te posljednji upisani semestar ili potvrda o ostvarenom pravu upisa na studij (ukoliko se kredit traži za školarinu) 3. preslika osobne iskaznice studenta ili potvrda o njegovu prebivalištu ukoliko dovoljno trajanje prebivališta nije vidljivo iz osobne iskaznice 4. potvrda o iznosu školarine s rokovima u kojima treba bi pla ena (ukoliko se kredit traži za školarinu).

III. Redovnim se studen ma kredi ispla uju na osobne ra une u mjese nim ratama od po 1.000 kuna, a kredi za školarine ispla uju se isklju ivo na ra une visokoškolskih ustanova.

Kredit se dodjeljuje na osnovi ugovora s Privrednom bankom Zagreb d.d.

Vra anje kredita osigurava se jamstvom ili drugim Banci prihvatljivim instrumentom osiguranja.

Uz uvjete iz Pravilnika, Me imurska županija preuzima obvezu podmirenja kamata odobrenog kredita za vrijeme isplate i po eka te najmanje 1% kamata jekom otplate kredita. Obvezu vra anja glavnice, preostalih kamata i drugih obveza po kreditu preuzima korisnik. Rok otplate za redovne je studente jednak dvostrukom vremenu korištenja – maksimalno 120 mjeseci. Za korisnike kredita za školarine rok otplate kredita jednak je vremenu korištenja kredita.

IV. Prijave sa svom potrebnom dokumentacijom podnose se Upravnom odjelu za društvene djelatnosti Me imurske županije, Ru era Boškovi a 2, akovec, do 4. ožujka 2015.

V. Odluku o dodjeli kredita donosi Povjerenstvo za dodjelu u eni kih i studentskih kredita Me imurske županije, a obavijes o rezulta ma natje aja bit e odaslane sudionicima najkasnije do 3. travnja 2015.

VII. Ovaj natje aj, obrasci za podnošenje prijava te Pravilnik o u eni kim i studentskim kredi ma (s izmjenama i dopunama) objavljeni su na službenim mrežnim stranicama Me imurske županije: www.medjimurska-zupanija.hr KLASA: 604-02/15-02/2 URBROJ: 2109/1-01-15-1 ŽUPAN Ma ja Posavec, mag.ing.

11. HUTA d.o.o. akovec - mjesto rada Ca e bar Huta, traži m/ž konobara na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 242 379 ili email: huta1892@gmail.com do 30.01.2015.

12. NEORES d.o.o., M. Središ e, Teks lna 1, traži m/ž ista ana odre eno vrijeme, poželjno radno iskustvo, posla molbu ili nazva na 040 543 492 do 16.01.2014.

13. Ca e bar “Mar , Prelog, akove ka 105, traži m/ž konobara na odre eno vrijeme, nazva na mob 098 964 3111 do 31.01.2015.

14. Ca e bar ATLAS, Cirkovljan, Trg sv.

Lovre, traži m/ž konobara na odre eno vrijeme, javi se na mob. 097 664 3643 do 31.01.2015.

15. Ca e bar Arcus akovec, Strosmajerova 8, traži m/ž konobara na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 576 734 do 22.01.2015 16. Perutnina Ptuj-Pipo d.o.o. akovec, traži m/ž održiva a kotlovince i strojarnice i 2 m/ž održiva a pogona na odre eno vrijeme, posla zamolbu na email:marijan.posavec@perutnina do 07.02.2015 17. AC instalacije, Pribislavec, traži 2 m/ž plinoinstalatera na neodre eno vrijeme, javi se na mob. 098 303 764 do 08.02.2015 18. Eko-terra d.o.o. Puš ine, akove ka 54, traži m/ž mehani ara polj. strojeva na odre eno vrijeme, javi se na tel. 040 895 177 ili posla pismenu zamolbu na gornju adresu ili email: natasa.vidovic@ eko-terra.hr do 08.02.2015 19. Metal dekor d.o.o. Ivanovec, P. Miškine54,traži2m/ždjelatnikanaodržavanjustrojnogparkana odre enovrijeme, osobni dolazak na adresu ili posla zamolbu na email: posao@metal-dekor. hr do 30.01.2015.

20. Maravi -inženjering i konstrukcije d.o.o. Nedeliš e, traži m/ž zavariva a; m/ž bravara i m/ž cnc operatera na neodre eno vrijeme, posla zamolbu na email: mik@mil.com.hr do 30.01.2015.

21. KE KEŠ d.o.o., Trg sv. Florijana 25, traži m/ž bravara/varioca na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 9229105 ili e-mailom: keckes. doo@gmail.com do 06.02.2015 22. UO Ca e bar “MK” Marijana Jan ec, Gori an, Vrtnabb,traži m/žkonobarana odre eno vrijeme, javi se na mob. 095 5333 891 do 06.02.2015 23. Instalomont Termocentar d.o.o. akovec, traži 4 m/ž instalatera grijanja i klima zacije na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 426 122 do 31.01.2015.

24. Caffe bar Spoma, Ma kovec, traži m/ž konobara na odre eno vrijeme, javiti se na mob. 098 525 821 do 31.01.2015.

25. alopek strojarstvo d.o.o. Puš ine, akove ka 136, traži cnc operatera; kovinotokara i bravara na neodre eno vrijeme, osobni dolazak na adresu sa životopisom ili email: info@strojarstvocalopek.hr do 31.01.2015.

26. Sara salon za njegu jela, akovec, K. Tomislava 20, traži m/ž kozme ara na odre eno vrijeme, osobni dolazak na adresu sa životopisom ili na mob. 099 677 7789 do 26.01.2015 27. Dijamant keramika d.o.o. akovec, traži 4 m/ž kerami ara na odre eno vrijeme, javi se na mob. 091 570 6984 do 09.02.2015.

28. Belovi interijeri d.o.o. Jalšovec, traži m/ž stolara na odre eno vrijeme, javi se na tel. 040 851 311 ili 098 546 172 do 23.01.2015 29. Letina inox d.o.o. akovec, Dr. I. Novaka 50, traži m/ž knjigovo u na odre eno vrijeme, posla pismenu zamolbu na adresu ili email:posao@le na. com do 22.01.2015 30. Le na vem d.o.o. akovec, Dr. I. Novaka 50, traži m/ž skladištara na odre-

eno vrijeme, posla pismenu zamolbu na adresu ili na email:posao@le na.com do 22.01.2015 31. Adria c Workboats d.o.o. akovec, Dr. I. Novaka 50, traži 2 m/ž zavariva a mig i mag postupkom na odre eno vrijeme, posla pismenu zamolbu na adresu ili email: info@awb.hr do 22.01.2015 32. Letina intech d.o.o. akovec, Dr. I. Novaka 50, traži m/ž kv limara; 3 m/ž

pom. bravara u završnoj fazi i 3 m/ž strojobravarana odre enovrijeme,posla pismenuzamolbunaadresuili email: posao@le na.com do 22.01.2015

1 m/ž teks lno kemijskog tehni ara za bojanje teks lnih traka na neodre eno vrijeme, javiti se pismenom molbom/ životop. do 28.2.2015.

33. AC Jesenovi akovec, Zrinsko-frankopanska bb, traži m/ž prodava a na odre eno vrijeme, posla pismenu zamolbu na adresu do 31.01.2015

35. Regius-go j.d.o.o., akove ka 8, Peklenica, traži 1 m/ž konobara za rad u kavani „Raj“ na neodre eno vrijeme, mogu nost smještaja/putni, zva na mob: 099/530-9661, do 12.2.2015.

34.Pozamanterija-materijali,trake, ipke d.o.o., J. Broza 88, Mursko Središ e, traži

Na temelju Odluke na elnika Op ine Sve Mar n na Muri od 14. sije nja 2015. godine i Pravilnika o s pendiranju Op ine Sve Mar n na Muri, na elnik Op ine raspisuje

NATJE AJ za dodjelu redovnih stipendija studentima za 2015. godinu na preddiplomskim (osim 1. godine) i diplomskim studijima za dodjelu jednokratnih stipendija studentima za 2015. godinu na preddiplomskim (osim 1. godine), diplomskim i poslijediplomskim studijima 1. Op i uvje i kriteriji za dodjelu: ginulih i nestalih branitelja, izjava za djecu samohranih Redovne s pendije e se dodijeli redovnim studen ma majki i o eva, potvrda Centra za socijalnu skrb akovec koji ispunjavaju slijede e op e uvjete: za korisnike stalne nov ane pomo i - državljani Republike Hrvatske s prebivalištem na po- • eventualne potvrde za otežavaju e okolnos materijaldru ju Op ine Sve Mar n na Muri, nog položaja obitelji, potvrda o zdravstvenom stanju i - imaju status redovnog studenta preddiplomskog studija stupnju invalidnos podnositelja zamolbe te potvrda (osim 1. godine studija) i diplomskog studija i nemaju o statusu roditelja kao hrvatskog branitelja, kao i za suodobrenu s pendiju po drugoj osnovi djelovanje na natjecanjima i projek ma relevantnima - kandida se ne mogu istovremeno prijavi ni prima za Op inu Sv. Mar n na Muri redovnu i jednokratnu s pendiju Op ine Zahtjevu za dodjelu jednokratnih s pendija prilaže se - s pendije se odobravaju za 2015. godinu i to za 10 mje- slijede a dokumentacija: seci u godini • propisani obrazac za prijavu * • zamolba s kratkim životopisom Jednokratne s pendije e se dodijeli redovnim studen- • preslika domovnice i osobne iskaznice (s obje strane) ma koji ispunjavaju slijede e op e uvjete: podnositelja zahtjeva, - državljani Republike Hrvatske s prebivalištem na po- • izjava studenta da ne prima ni jednu drugu s pendiju dru ju Op ine Sve Mar n na Muri, * - imaju status redovnog studenta preddiplomskih (osim • potvrdu o redovitom upisu na visoku školu ili fakultet 1. godine studija), diplomskih i poslijediplomskih studija s naznakom smjera i studijske grupe ili potvrdu o upisu i nemaju odobrenu s pendiju po drugoj osnovi na poslijediplomski studij, - kandida se ne mogu istovremeno prijavi ni prima • potvrdu fakulteta o položenim ispi ma i prosjekom redovnu i jednokratnu s pendiju Op ine ocjena ili postotkom uspješnos polaganja pojedinih - s pendije se odobravaju za 2015. godinu u jednokratnoj kolegija za završenu akademsku godinu. godišnjoj ispla • potvrda fakulteta o visini školarina za pojedina ni semestar i ukupno trajanje studija ukoliko student samostalno nancira studij 2. Odabir kandidata za dodjelu redovnih i jednokratnih s pendija obavlja se po slijede im kriterijima: - socijalni status i uspjeh na studiju *Obrasci se mogu preuze u Op ini Sv. Mar n na Muri - dodatni bodovi dobivaju se za otežavaju e okolnos ili skinu s Internet stranice www.sve mar n.hr materijalnog položaja obitelji, potvrda o zdravstvenom stanju i stupnju invalidnos podnositelja zamolbe te po- 4. Podnošenje zahtjeva: tvrda o statusu roditelja kao hrvatskog branitelja, kao i Rok za podnošenje zahtjeva iznosi 20 radnih dana od sudjelovanje na natjecanjima i projek ma relevantnima dana objave natje aja, odnosno do zaklju no 12. velja e za Op inu Sve Mar n na Muri 2015. godine do 15.00 sa , bez obzira na na in dostave.

- u skladu s kriterijima i bodovanjem Pravilnika o s pen- Zahtjevi se dostavljaju osobno ili poštom preporu eno diranju Op ine Sve Mar n na Muri na adresu: Op ina Sv. Martin na Muri, Trg Sv. Martina 7, 40313 3. Potrebno je dostavi slijede u dokumentaciju: Sve Mar n na Muri, s naznakom POVJERENSTVO ZA Zahtjevu za dodjelu redovnih s pendija prilaže se slije- DODJELU STIPENDIJA OP INE SVETI MARTIN NA MUde a dokumentacija: RI - REDOVNE STIPENDIJE odnosno JEDNOKRATNE • propisani obrazac za prijavu * STIPENDIJE • zamolba s kratkim životopisom, Nepotpuni i nepravodobni zahtjevi ne e se razmatra .

• preslika domovnice i osobne iskaznice (s obje strane) podnositelja zahtjeva, 4. Ostale informacije: • izjava o suživotu s lanovima zajedni kog doma instva Zaklju ak o broju redovnih i visini jednokratnih s pendija * donosi Op inski na elnik na prijedlog Povjerenstva za • preslika osobnih iskaznica (s obje strane) lanova za- dodjelu s pendija, uz suglasnost Op inskog vije a. jedni kog ku anstva, Mjese ni iznos s pendija: • potvrda o redovnom upisu na fakultet s godinom - za studij u akovcu i Varaždinu: 300,00 kuna studija, brojem ECTS-bodova, prosje nom ocjenom - za studij u Zagrebu i ostalim gradovima u Hrvatskoj: studiranja i prijepisom ocjena ili postotkom uspješnos 400,00 kuna polaganja pojedinih kolegija svih godina studija - za studij u inozemstvu: 500,00 kuna • izjava studenta da ne prima ni jednu drugu s pendiju Pravovremene i potpune prijave boduju se primjenom * kriterija utvr enih Pravilnikom o s pendiranju redovnih • za sve lanove zajedni kog doma instva koji su u studenata. Po završenom bodovanju sastavlja se bodovradnom odnosu potvrda poslodavca o prosjeku ne- na lista prvenstva za studente. Bodovna lista objavljuje se to pla e za zadnja 6 mjeseci (zaposlenje u Hrvatskoj i na oglasnoj plo i Op ine Sve Mar n na Muri te internet inozemstvu) stranici Op ine Sve Mar n na Muri (www.sve mar• potvrda fakulteta ili škole o školovanju lana zajedni - tin.hr). Studenti imaju pravo prigovora na utvr enu kog doma instva, ako takvog ima bodovnu listu u roku od 8 dana od dana objave iste.

• za nezaposlene punoljetne lanove zajedni kog doma- S korisnikom s pendije zaklju it e se ugovor o pravima instva koji se ne školuju potvrda Zavoda za zapošljava- i obvezama za vrijeme korištenja prava na s pendiju. nje o visini neto prihoda u zadnja 6 mjeseca Nakon završetka natje aja priloženi se dokumen ne e • za umirovljenike lanove zajedni kog doma instva vra a kandida ma. potvrdu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje o Ostale informacije mogu se dobi u uredu Op ine Sv. visini mirovine (hrvatska i inozemna mirovina) Mar n na Muri ili na telefon 040 868 321.

• za obrtnike porezno rješenje o razrezu poreza za pret- KLASA: 604-02/15-01/14 hodnu godinu URBROJ: 2109-17/15-01/02 • za vlasnike poduze a (pravnih osoba) prijavu poreza na Sve Mar n na Muri, 16. sije nja 2015. dobit za prethodnu godinu i izjavu o vlasni kom udjelu NA ELNIK • izjavu da su djeca bez jednog ili oba roditelja, djecu poFranjo Makovec

16. sije nja 2015.

Informacije 49

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 601

skoj Ĺžupaniji

TUŽNO SJE ANJE no vrijeme, uvje : SSS, VŠS - ekonomija, komercijala, trgovina, B kateg. uz mog. koriťtenja vlas tog vozila, iskustvo nije vaŞno. Prijavu posla na mail: anita. dombaj@grawe.hr ili osobni dolazak na adresu poslovnice (Zagreba ka 66, VaraŞdin) uz obaveznu prethodnu najavu putem mobitela 099 730 5868, do 31.1.

HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOĹ LJAVANJE ISPOSTAVA AKOVEC: 396-819 ISPOSTAVA PRELOG: 646-740 ISPOSTAVA M. SREDIĹ E: 543-200

36. EF-Metal d.o.o. M. Gupca 25, Prelog, traĹži m/Ĺž kovinotokara za stru no ospob. za rad bez zasnivanja r.o., javi senamob.0993646682do30.01.2015.

37. Bau projekt j.d.o.o., Hlapi ina 52, traĹži m/Ĺž zidara na odre eno vrijeme, javi se na mob. 091 522 3250 do 30.01.2015.

38. Asgard j.d.o.o., D. Kraljevec, traĹži m/Ĺž konobara na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 632 540 do 13.02.2015.

39. Pekara Ida, Donji Vidovec - mjesto rada u prostoru Meisa Gori an, traĹži m/Ĺž prodava a pekarskih proizvoda na neodre eno vrijeme (20 sa tjedno), javi se na mob. 098 426 605 ili osobno u Meisood9-11hilisazamolbomBistri ka 35, D. Vidovec, do 13.02.2015 Radna mjesta VaraĹždin 1. GRAWE Hrvatska osiguravaju e d.d.

- mjesto rada VaraĹždin, traĹži 1 m/Ĺž predstavnika prodaje - kombinacija rada u uredu te rada na terenu na neodre e-

2. Obu arski obrt FIBO vl. BoĹžidar Dr ec, Zagreba ka 232, VaraĹždin; traĹži 2 m/Ĺž obu arska radnika za pripremu sirovina, futranje i montaĹžu obu e, mazanje onova i gornjih dijelova obu e na odre eno vrijeme, uvje : OĹ , KV, poĹželjno radno iskustvo i 1 m/Ĺž radnika na montaĹži - cvikanje i montaĹža obu e na odre eno vrijeme, uvje : PKV, KV, poĹželjno radno iskustvo 6 mj., najava na tel. 042 241 232 ili mob. 098 359 154, do 22.1.

3. Boxmark leather d.o.o. za proizvodnju koĹže i trgovinu - mjesto rada: Trnovec.

Prijevoz autobusom osiguran od strane poslodavca. TraĹži 50 m/Ĺž Ĺ IVA A - KV ili SSS (ĹĄiva , kroja , galanterist, obu ar, obu arski tehni ar), radno iskustvo na poslovima ĹĄivanja u proizvodnim pogonima (6 mj); 6 m/Ĺž TAPETARA - KV, SSS tapetar, iskustvo: 3 mj.; 2 m/Ĺž VATROGASCA - SSS vatrogasni tehni ar, poznavanje njem. i/ili engl. jezika, informa ka znanja: osnovno do napredno znanje, iskustvo nije vaĹžno, Kategorija B; 10 m/Ĺž PRIPRAVNIKA U PODUZE U BOXMARK - SSS (gimnazija ili 4-godiĹĄnji administrativni, tehni ki smjer) ili VĹ S, VSS tehni kog, koĹžarskog ili tekst. usmjerenja, aktivno znanje njem. i/ili engl. jezika u govoru i pismu, Prednost imaju kandida sa dodatnim znanjem

Radno mjesto: CNC BOHRWERKIST Mjesto rada: akovec Broj traĹženih radnika: viĹĄe djelatnika Vrsta zaposlenja: neodre eno vrijeme Radno vrijeme: puno radno vrijeme SmjeĹĄtaj: nema Naknada za prijevoz: u cijelos Radno iskustvo: 2 godine Poslodavac: NMP-PRODUKT d.o.o., Prvomajska 20, 40305 NedeliĹĄ e Kontakt: osobni dolazak u proizvodni pogon u akovcu, dr. Ivana Novaka 46

Metal dekor d.o.o. P. MiĹĄkine 24, Ivanovec, 40000 akovec, proizvodnja transformatorskih kotlova i metalnih konstrukcija

raspisuje natje aj za radno mjesto:

DJELATNIK U NABAVI – odjel crne i obojene metalurgije Uvje : - SSS/VSS/VŠS strojarskog/ekonomskog usmjerenja, rad na ra unalu - radno iskustvo od min 5 ili viťe godina na is m ili sli nim poslovima - sposobnost komunikacije, samostalnost u poslovnom prosu ivanju, organiziranost, proak vnost Opis posla: - ino i doma a nabava robe - komunikacija s dobavlja ima - naru ivanje i pra enje narudŞbi dobavlja a - koordinacija i nadzor primitka i skladiťtenja robe - prikupljanje ponuda i priprema prijedloga za odabir dobavlja a - poznavanje roba iz asor mana Mjesto rada: Ivanovec, akovec Pismene molbe sla na posao@metal-dekor.hr, do 31.01.2015.

ĹĄpanjolskog jezika, Dobro poznavanje rada na ra unalu u MS O ce okruĹženju, Bez radnog iskustva, PoĹželjno B kategorija. Sva su radna mjesta na odre eno vrijeme. Mogu nost osobnog dolaska na adresu poslodavca Gospodarska 12, Trnovec Bartolove ki te popunjavanje upitnika na por ili zamolbu posla poĹĄtom na navedenu adresu ili e-mailom: posao@boxmark.com. Molbu sa Ĺživotopisom, preslikom svjedodĹžbe o zavrĹĄenom obrazovanju i preslikom potvrde o ostvarenom staĹžu sa HZMO dostavite na e-mail: posao@boxmark.com. Sve dodatne informacije na brojevima telefona: 042/404-692 ili 042/404-695.

Natje aj za radno mjesto pripravnik (do 22.1.), za tapetara (do 23.1.), za ĹĄiva e i vatrogasce (do 31.1.)

4. Edilnova za proizvodnju, trgovinu i usluge,Ga ice,RadisenaterenuRH,traĹži 3 m/Ĺž SSS gra . poslovo a i 2 VĹ S, VSS m/Ĺž gra evinska inĹženjera na neodre eno uz obavezan probni rad od 6mj., uvje :, PoĹželjno je najosnovnije znanje njem. ili engleskog ili talijanskog jezika, ali nije uvjet, Potrebno je znanje rada na ra unalu, MS O ce, Stru ni ispit je poĹželjan, ali nije uvjet, B kategorija, iskustvo nije vaĹžno, Kontakt na mobitel: 091 2444 429, do 31.1.

5. AGILITAS GRUPA d.o.o. za trgovinu i usluge, Mjesto rada: VaraĹždin, traĹži 2 m/Ĺž voza a kamiona sa prikolicom na neodre eno vrijeme, kvali kacija nije uvjet, posjedovanje voza ke dozvole C i E kat., iskustvo na navedenim poslovima: najmanje 2 godine. Molbu sa kratkim Ĺživotopisom, kopijom svjedodĹžbe i voza ke dozvole poslati isklju ivo na sljede u adresu: Aleja k. Zvonimira 2/I, 42000 VaraĹždin ili putem e-maila: agilitas@agilitas-grupa.hr, do 7.2.

6. HANJES za proizvodnju i trgovinu, mjesto rada Slobodna zona Trnovec Bartolove ki, traĹži 10 m/Ĺž mag zavariva a na odre eno vrijeme uz mog.

stalnog r.o., uvjeti: KV, SSS, 2 g radnog iskustva, voza ki B kat. ViĹĄe informacija na www.hanjes.com, Molbe sla isklju ivo na adresu Gospodarska 10, Trnovec Bartolove ki poĹĄtom ili e-mailom: n.marjancic@hanjes.com do 7.2.

7. Ĺ TROMAR za prijevoz, trgovinu i gra evinarstvo, Beletinec, traĹži 1 m/Ĺž kv voza ateretnogvozilazame unarodni transport na odre eno vrijeme uz mog. na neodre eno, uvje : KV, iskustvo 3 g, C i E kat., poznavanje engl./njem. jezika.

Kontakt: najava na telefon: 042 749 929 ili e-mailom: vstromar@inet.hr do 7.2.

8. TRANSPORTI KRAJAN za cestovni prijevoz robe, Mjesto rada: VARAŽDIN, traŞi 1 m/Ş voza a kamiona za me unarodni prijevoz na odre eno vrijeme, uvje : obavezna kvali kacija za voza a, Kategorija C i E, iskustvo: Nije vaŞno. Kontakt: mobitel: 098 284 495, do 12.2.

9. ARSENAL-IVEZI d.o.o., Mjesto rada: VARAŽDIN - 2 kandidata i mjesto rada akovec - 2 kandidata, traŞi 4 m/Ş zať tara na odre eno vrijeme, uvje : zavrťena srednja stru na sprema, Rjeťenje MUP-a (licenca) - zať tar, vaŞe e lije ni kouvjerenje,radnoiskustvopoŞeljno.

Kontakt: najava na telefon: 042 404 841, pismena zamolba na adresu: Pavlinska 5, VaraĹždin ili e-mailom: pravna.sluzba@ arsenal-ivezic.hr do 26.1.

10. OBRT ZA UGOSTITELJSTVO, vl.

Dominik Kolari , Sra inec, traĹži 1 m/Ĺž konobara u cafe baru ‘ ileâ€? u VaraĹždinu, Gajeva ulica na odre eno vrijeme, uvje : OĹ , KV, iskustvo: Nije vaĹžno - Po etak rada: 01.02.2015. i 3 m/Ĺž konobara u novom cafe baru ‘ ILE’ u Sra incu na odre eno vrijeme, uvje : OĹ , KV, SSS, iskustvo: Nije vaĹžno. Kontakt: Dominik Kolari (091 4179909) ili osobni dolazak na adresu ugostiteljskog objekta ‘ ile ‘SRA INEC, VARAĹ˝DINSKA 105 - izme u 08 i 21 h, do 12.2.

IZ MATI NOG UREDA

RO ENI NOA NOVAK, sin Lee i Marka; ALEKS TRAJBAR, sin Mihaele i Miljenka; PATRIK ORŠOŠ, sin Irme i Alena; EDITA I ALEKSANDRA BALOG, k eri Jovanke i Draga; VINKO JAKUPAK, sin Sanele i Alena; NESA PINTARI , k i Kristinke i Borisa; ANA BLAŽON, k i Nede i Marka; JULIJA ŠIMUNKOVI , k i Jelene i Kreťimira; VITA ZRNA, k i Jasmine i Mira; ESMA ROŽMAN, k i Sanele i Bojana; FRANKA ŠKVORC, k i Ive i Miljenka; EDA BAUMGARTNER, k i Sonje i Dejvida; VIKTOR IGNAC, sin Dijane i Valenta; DAVID KOCIJAN, sin Jasmine i Kristijana; MIHAEL ŠAULI , sin Viťnje i Dejana ( akovec)

VJEN ANI Mihaela Remenar i Antun Drvoderi , Melanija OrĹĄoĹĄ i Jurica Pu i , Radmila Govedi i Krunoslav Drk, Sanda Varovi i Marko Sklepi , Elizabeta Polji ak i Mario Trupkovi ( akovec); Maja Zeleni i Nikola BlaĹži (Dekanovec)

UMRLI Ladislav Majeri , ro . 1947., Terezija Sakal, r. Lesjak,

ro . 1949., Jelisava Lesjak, r. Tretnjak, ro . 1927., Ana Ciglar, r. Ĺ afari , ro . 1937., Rozina Peras, r. Rob, ro .

1935., Davor OrĹĄoĹĄ, ro .

1983., Franjo Geren er, ro .

1938., Tomo JanuĹĄi , ro .

1946., Marija MoĹĄmondor r. eh, ro . 1939., Franca Ljubi , r. Ferlin, ro . 1922., Zdravko Radmanovi , ro .

1958., Rozalija Krznar, r.

Ha ek, ro . 1927., Josip Murkovi , ro . 1942., Mirko Herceg, ro . 1920., Stjepan Deban, ro . 1931., Slavko Kolar, ro . 1954., Josip Nedeljko, ro . 1936., Franciska Horvat, r. Reich, ro . 1936., Agneza Herman, r. Ko iĹĄ, ro . 1934. ( akovec); Emilija Nemec, r. Vinko, ro .

1936. (Dekanovec); Marija Lovrek, r. Bogomolec, ro .

1931. (Kotoriba); Viktorija Vinko r. DvanajĹĄ ak, ro . 1929., Marija RuĹži , r. VuruĹĄi , ro . 1926. (M. SrediĹĄ e); Slavko PoĹžgaj, r.

1934. (M. Subotica); David Treska, ro . 1997. (NedeliĹĄ e); Ignacije Kavran, ro .

1923., Franjo Gregoran, ro . 1926., Valentin ebi, ro . 1950. (Prelog); Alojz Vukovi , ro . 1943., Jelena Kova i , r. rn ec, ro .

1921. (Ĺ trigova)

na voljenu majku, baku i prabaku

DRAGICU NOVAK ro .

TOPLI ANEC iz Ĺ enkovca 20.1.1998. - 20.1.2015.

Tvoji najmiliji: k er Marija, zet Mirko i unuci Blanka i Dario s obiteljima

SJE ANJE na dragog prijatelja i kolegu

FRANJU RADIKOVI A iz Šenkovca 15.1.2001. – 15.1.2015.

Trgovci - generacija 1972.g.

IN MEMORIAM

BOŽIDAR HORVAT 16.1.1995. - 16.1.2015.

Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Me imurske Ĺžupanije

IN MEMORIAM

BRANKO VLAĹ I 19.1.2008. - 19.1.2015.

Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Me imurske Ĺžupanije

IN MEMORIAM

STJEPAN MALEK 21.1.1995. - 21.1.2015.

Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Me imurske Ĺžupanije

DEŽURNE ORDINACIJE OP E MEDICINE Dom zdravlja akovec Matice Hrvatske bb - ordinacija dr. Poljski

Subota 17.1.2015. od 15-20 sa Nedjelja 18.1.2015. od 8-20 sa dr. Karmela Matjan Bogdan ms. Marija Mesari DEŽURNI PEDIJATAR Petak 16.1.2015. od 13:00-20:30 20:30 Subota 17.1.2015. od 08:00-15:30 -15:30 (primanje pacijenata do 14:30))

dr. Branka Gaborr Matice hrvatske 3, akovec, tel. 310 259 Radnim danom ordinacija radi: Ponedjeljak, Srijeda i Petak - UJUTRO Utorak, etvrtak - POPODNE NE

SIGURNA KUĆA, Dom za Ĺžrtve obiteljskog nasilja ÄŒakovec e-mail: sigurna1kuca@gmail.com

tel: 099/8357-335 p.p. 160, 40000 ÄŒakovec

50

Oglasnik

MOTORNA VOZILA PRODAJEM AUDI A4 S4 1.8 20V 1995.g., atestiran plin, napravljen veliki servis, cijena 2.500 eur. mob. 098/9205620 P R O DA J EM S U Z U K I A l t o 2010.g., reg. do 29.4.2015., 50KW, 996cm3, 80tkm, klima, sive boje, 4vr., radio cd, servo, alu felge, cijena 5.100 eur. mob. 098/9422-821 PRODAJEM Michelin gume na twingo felgama (4kom) dim 155/65 R14, 75T, M+S, cijena 400 kn. Tel: 858-424 PRODAJE SE FIAT PUNTO 55s 1998.g., reg. do 5/2015, bijeli, 3 vrata, 140tkm, cijena po dogovoru, mob 099 8399 406 PRODAJEMO KOMBI Opel Vivaro 1.9 DTI 2003.g, 232tkm, 74 KW, putni ki, dodatna oprema: klima, grijanje stražnjih prozora, stražnji brisa i, kuka, prozor sa strane. Cijena: 40.000 kn fiksno. mob 098241-060 VW SHARAN 1.9 TDI Family 2003.g., reg. 09/15g., 131 KS, 245 tkm, 6 brzina, 7 sjedala, Climatronic, tempomat, putno ra unalo, 2.vl., cijena 7.000 eur, mob. 098/393-000 FORD TRANZIT 2002. 3.0TDI, povišeni, produženi, neregistriran, 3 sjede a mjesta. mob.

098/473-421 FIAT UNO 1.0 1998.g., 5 vr., garažiran, reg. do 5.1.2016., info: 098/136 1712 PRODAJE SE VW POLO classic 1.4 benz 44KW 1998.g., zeleni, 152tkm, 1.vl., dobro o uvan, cijena po dogovoru. info: 391048

POLJOPRIVREDA KUPUJEM TRAKTORE IMT, Ursus i Zetor, može i neispravne.

Tel: 092/110-7110 PRODAJE SE LEVATOR i trebilica za kukuruz, te traktorske brane i oranica 900 hv Sratke (izme u Savske Vesi i Totovca), info: 099/269-2090

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 600

PRODAJEM TRAKTOR DEUTZ 25 KS, 60. god, u dobrom stanju, prikolica gumenjak i cirkular na kardan. Tel: 091/16484-72 PRODAJEM SADNICE paulovnije, brzorastu e drvo. info: 040/673-028 ili 091/8940-720 PRODAJE SE PREŠA za grož e kapaciteta 150 lit., tel.

098/461-120

POZNANSTVA

USLUGE

d.o.o.

izvodi građevinske radove, novogradnje, adaptacije, krovopokrivačke radove i uređenje potkrovlja gips pločama, iskopi i postava tlakovca.

PRODAJE SE VINO (rizling, šipon) - vinogorje Sv. Urban. Info: 098/942-7151

Mob: 091/2861-336 www.graditeljstvo-kocijan.hr

PRODAJU SE tri preše za grož e i autoprikolica. Više informacija na 333-059.

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme sep kih jama. Stru no i povoljno. “Tino”, 098/9317570

PRODAJEM DVA TRUPCA ORAHA, tel. 858-424 PRODAJEM SLAMU u balama i motokul vator Muta Gorenje, kosa i freza. Upitati 040 343 162, 098 1867 189 PRODAJEM SADNICE bobi astog vo a; crveni krupni ribiz, josta, malina, kupina, sve po 12 Kn. Šaljem poštom. Zagreb, 098-908-4675.

PRODAJEM STO NU ZOB oko 300 kg, tel: 091 539 2870 KUPUJEM PRIKL JU KE Z A TRAKTOR ispravne ili neispravne, mob 091 739 6965 PRODAJE SE TRAKTOR Fiat Agri 900 - 4x4, kombajn Zmaj 132 za žito, tanjura e 28 i 16 diska, sija ica kukuruza Olt i eki ar sa škrinjom. mob. 091/5175821 KUPUJEM FREZU za Tomo Vinkovi šir. 1m za noviji p, a prodajem istu za stariji p Tomo Vinkovi . info: 091/763-2790 PRODAJEM TRAKTOR Vladimirac u odli nom stanju, 20 ks, sa tanjura om, plugom i branom, 11.000,00 kn, mob. 099 7 370 770.

PRODAJEM FREZU-KOPA ICU šir. 60cm Thomos, sa uvana, kao nova, prodajem boreke za sadnju visine 40-60cm po 3kn/ kom (za boži na drvca), te kupujem stariji traktor do 40KS. mob. 098/190-3753 PRODAJE SE VETERJAK za iš enje žita, graha, maka i koš ca od kvi. tel. 360-447

KREDITI

ODBILI SU VAS U MATIČNOJ BANCI?? postoje rješenja za crnu listu, neuredan Hrok, ovrhe, blokade Fine.

Zaposleni i umirovljenici.

KREDITI I KRATKOROČNE POZAJMICE!!!

Info: 099-400-0613 Bona Consilio akovec, Varaždin

KREDITI za zaposlene do 30.000 eur/15g i umirovljenike/naši od 1.100 kn/inozemni. Pozajmice/24h. Info: 097 610 9793, Estera ulaganja d.d.

POSAO TRAŽIM POSAO davanja instrukcija iz MATEMATIKE. Tel. 098 546 069 RIJE ANIN (49g), SSS, ak vno znanje talijanskog jezika, traži bilo kakav posao na seoskoturisti ko gospodarstvu, na podru ju cijele Hrvatske. Tel: 091 542 5602 TRAŽIM POSAO davanja instrukcija iz RA UNOVODSTVA za srednje škole. Tel. 091/ 52866-69

Najbolje je kada se pije u dvoje Muškat žu Traminac mirišljavi

VINOGRAD VINOGRADARSTVO DARSTVO D ARSTVO I PODRUMARSTVO, PODRU PODRUMARSTVO Zvonko i Ljiljana Kerman, Varaždinska 12A, 40305 NEDELIŠĆE VINOGRAD I PODRUM, Sv. Urban 88, Stane nec breg, tel: 040 823 023

VRU I SEXY RAZGOVORI, PRONALAŽENJE PARTNERA, razmjena privatnih brojeva na br. telefona 064/501-503. Cijena: f:3,49; m: 4,97 kn/min DE KO (35g), zaposlen, ne pije i ne puši, traži curu za ozbiljnu vezu. mob. 091/982-5613 SLOBODAN MUŠKARAC (60g) traži slobodnu, razvedenu ili udovicu, za ozbiljnu vezu. Molim samo ozbiljne ponude na tel. 099/574-8435 NEKRETNINE – PRODAJA

SMS NEKRETNINE Agencija za promet nekretninama akovec, R. Boškovi a 21 tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr

IZAZOV NEKRETNINE Agencija za promet nekretnina ČAKOVEC, Bana Josipa Jelačića 40

POTRAŽUJEMO -PRODAJEMO

NEKRETNINE

Tel. 040/396-250, 098/749-131

PRODAJE SE GRA EVINSKO ZEMLJIŠTE od 771m2, u Mihovljanu, za 19.000 EUR-a. info: 098/331-535 PRODAJEMO NOVI 2-sobni stan od 56m2 u akovcu, 2. kat, EC/B, cijena 61.500 eur. info: 091/1730-803 ili 091/8955-885

16. sije nja 2015.

PRODAJE SE ZEMLJIŠTE od 1300 hv, mogu a gradnja, te jedno od 40 hv, parcele se nalaze u Dragoslavcu. info: 098/185-2534 PRODAJE SE GRA EVINSKO ZEMLJIŠTE na odli noj lokaciji, u Puš inama, N. Tesle 7, tel.

042/232-681

PRODAJE SE POVOLJNO VISOKA PRIZEMNICA u Strahonincu (123 m2) s oku nicom (600 m2) i pomo nom zgradom, EC/F. Kontakt: 333-911 ili 091 580 5977.

PRODAJE SE KU A katnica sa 4 sobe, pom. zgrada, ukupno 130m2, sa dvorištem i vrtom, svi priklju ci, u Savskoj Vesi, EC/G. info: 091/884-7087

PRODAJE SE FRIZERSKI SALON, novi, namješten, K, Lj. Gaja (kod Lova kih dvora i HEP-a), info: 098/241-559

POVOLJNO PRODAJEMO STARIJU KU U s gosp. zgradama u Ma kovcu, J.B. Jela i a 141, EC/G. tel. 343-582 ili 341-235

PRODAJEM KU U u akovcu na Jugu, 150m2, blizina škole, EC/D. Upitati na mob.

098/242-438

IZNAJMLJIVANJE

PRODAJE SE GRA EVINSKO ZEMLJIŠTE od 771 m2, u Mihovljanu, na Zviru, za 19.000 EUR-a. mob. 098/331-535.

Z AGREB, IZNA JML JUJE SE 2.5-sobni namješteni stan isklju ivo studen cama ili zaposlenim ženama. tel. 099/683-6831

PRODAJE SE 2-SOBNI STAN od 46,08m2 u centru k, Strossmayerova 7a, EC/D, cijena 39.168 eur. Upitati na tel: 095/902-5646

IZNAJMLJUJE SE STAN u centru akovca, pogodan za 2 studenta, cijena 230 eura, Kontakt 095 9111 914

PRODAJE SE NOVI STAN od 59 m2 u akovcu, kod teniskih igrališta, prizemlje, EC/C. Tel: 098 241 578

PRODAJE SE VE E IMANJE sa šumom u Prekopi, 23000 m2 u komadu a šume 1400 hv, nalazi se pored gl. ceste i mogu e ga je podijeli u više gra . parcela. Svi papiri riješeni, info: 099 752 8800

PRODAJE SE MODERNO DIZAJNIRAN I NAMJEŠTEN MALI STAN u novogradnji (42,5 m2) u mirnom dijelu PrelogJug, prizemlje u stambenoj zgradi. Sastoji se od: hodnika s garderobnim ormari em, kupaonice (kada), kuhinje s blagovaonom, te otokom/šankom s barskim s to l i c a m a, d n ev n o g boravka i ugradbenog regala: prostor za ra unalo i tv, garderobni dio (ormari i ladice) i spava i dio - bra ni krevet.

Gratis parkirno mjesto i zajedni ko spremište svih stanara. EC/B. Info: 091-561-57-93.

PRODAJE SE VIKENDICA U PREKOPI namještena i ure ena kao stan, 35m2, sa ure enim podrumom od 30m2 i terasom od 20m2, svi priklju ci, legalizirana, nalazi se na zemljištu od 2500 kvadrata s vo njakom i šumom, okrenutom prema jugu. Cijena je 24.000 eura, tel: 098 355 207 PRODAJEM VINOGRAD I VIKENDICU u Vukanovcu površine 3500m2 i prešu za grož e od 400 lit. mob 098 967 9904.

PRODAJEM DVOSOBNI STAN od 55 kvadrata u akovcu, Vukovarska ulica, prizemno. Tel. 091/5016-685 PRODAJEM 4-SOBNI STAN s garažom, etaža, novo, urbana vila, visoki rohbau, EC/B, Mihovljan ispod Šafrana, kredit. info: 098/241-559

IZNAJMLJUJE SE dvosoban namješteni stan u M. Središ u od 15.o1.2015. mob. 0915495873 IZNAJMLJUJEM JEDNOSOBNI namješten stan (kod Gimnazije akovec), zaposlenom samcu ili paru, na duže vrijeme, tel.

095/9055-002 IZNAJMULJEM RENOVIRAN DVOSOBNI STAN u akovcu, V. Nazora, tel 099/496-5469 IZNA JML JUJEMO NAMJEŠTENE SOBE sa zajedni kom upotrebom kuhinje i kupaone samcima na duži ili kra i rok, blizina grada,veliko dvorište.

Tel: 095 521 39 24 Z AGREB: IZNA JML JUJE SE 2,5-SOBNI STAN studen cama, sve namješteno, novogradnja, info: 091/5549-323 IZNAJMLJUJEM GARSONIJERU na Jugu k, sve namješteno. info: 091/723-7999 IZNAJMLJUJE SE POSLOVNI PROSTOR od 30m2, te manji jednosobni stan u centru M. Središ a (voda, plin, parking), tel. 543-882

16. sije nja 2015.

IZNAJMLJUJE SE KAFI “Ruža u prolazu”, soba za studente i garsonijera u akovcu (može i za dnevni boravak), na super lokaciji. info: 091/799-4351 ili 092/146-5716

PRODAJEM SVINJSKE POLOVICE od tradicionalno uzgojenih svinja. Mogu a zamjena ili auto uz prethodni dogovor. mob.

091/501-5125

IZNAJMLJUJE SE NAMJEŠTEN STAN od 44m2 u akovcu, samcima, studen ma ili poslovnim ljudima. mob. 091/5962-707

P R O D A J E M A M E R I KO G STARFORDA starog 6mj., cijepljen pro v parazita, ipiran, socijaliziran, povoljno. mob.

091/8801-255

IZNAJMLJUJE SE 1.5-sobni stan i garsonijere od 26-32m2, nenamješteno. Info: 384-515 ili 098/545-526

PRODA JEM ŠTENCE njem. ov ara, cijepljeni, s rodovnicom, odli nih roditelja, mob.

098/173-8482

IZNAJMLJUJEM STAN u akovcu od 65m2, namješten, 2. kat.

Molim samo ozbiljne ponude na tel. 099/190-6877

RAZNO

IZNAJMLJUJE SE KU A u Pleškovcu, info: 091/100-2213 IZNAJMLJUJE SE 1-sobni namješteni stan, poseban ulaz i brojila, iza Pedagoške akademije. info: 091/150-1837 IZNAJMLJUJEM SOBU za studente u akovcu, tel. 390-201

ŽIVOTINJE PRODAJU SE PAPIGE TIGRICE i ŠLJIVOGLAVE ALEKSANDRE, odli ne za ku ne ljubimce. Tel: 829-230, 098/944-3339 PRODAJEM DIVLJE PATKE I GOLUBOVE raznih vrsta. tel: 821362, mob: 098 1849 728 PRODAJEM NJEMA KE OV ARE odli nih roditelja, s rodovnicom, cijepljeni, info 363-445 ili 098/465-490

PRODAJEMO pe za centr. grijanje Centrometal 35KW (ulje/ plin) + 2 rezervoara na lož ulje; transport trake šir. 30cm (razli ite dužine); novi crni kancelarijski stol. Tel. 858-424 PRODAJEM GROBNICU broj 0119310010 na gradskom groblju u akovcu, polje 19, red 31, broj groba 0010. Mob 091 1211 509 PRODAJEM dj. kolica duboka, sivo-crne boje, kvalitetna (700 kn) i autosjedalica za ve e dijete, od 4g nadalje (80 kn). Tel. 098/390-692 PRODAJE SE plinska pe Lampard (nova), pl. proto ni bojler Unical 28KW, drvena kola (koleslin) i orig. pocin ani kavezi za ze eve, sve povoljno. tel.

098/190-4969 PRODA JEM RU NO PLETENE CEKERE od komušine, Tel: 099/818-18-77

PRODAJEM PAPIGE (nimfe, rozele, penante, grice) može i s kavezom, ukrasne fazane, patke mandarinke i dijamantne golubi e. tel. 040/641-187 ili 098/912-3938

PRODAJEM KALIJEVU PE sme e boje, rastavljenu, visine 5 redova, ukrašena motivom nalik na Hrvatski pleter, cijena je 750 kn, Tel: 098 355 207, Prekopa

PRODAJEM LIJEPO URE EN AKVARIJ od 20 lit., s ribicama i biljem (150 Kn), te prodajem CD-literaturu o uzgoju divljih ze eva (150 kn). Šaljem poštom. Zagreb, 098-908-4675.

PRODAJEM SKIJE Fischer S450 + vezovi S 710 + pancerice 4142 + štapovi. Cijena za komplet 600 kn tel. 098 577 380

PRODAJEM ŽENKU njem. ov ara staru 10mj., odli an uvar. tel. 395-031 ili 099/246-5011

Oglasnik 51

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 600

PRODAJE SE PRORA UNSKA TABLICA za kalkulacije u gra evinarstvu, za obrte, LIBRE OFFICE, autorsko pravo, povoljno.

Pita na 098 911 5452

OTKUPLJUJEM STARINSKI NAMJEŠTAJ, satove, komode, kredence i dr., može i u lošem stanju. mob 091 506 1028 PRODAJEM zra nu pušku “ANSCHIC” s opti kim nišanom (snajper) za 1.500 kn. Ne treba dozvola. Zagreb, 098-908-4675.

PRODAJEM NOVI ŠTEDNJAK NA DRVA, stari plug, ornice, jaram, drveno rudo za kola i starinska drvena korita razli i h veli ina.

Tel. 098/970-7703.

Udruga “Sklonište dobrote” akovec, Otona Župan i a 24 kontakt osoba Barbara Jagec, mob: 095 614 5976 udrugasklonistedobrote@gmail.com Ra un za uplatu donacija: HR0424020061100648383 Cezar - prekrasni tigrasti žuti micek, preumiljat, zaigran, o iš en od nametnika. U novi dom dolazi kastriran, star oko 8 mjeseci!

PRODAJEM SONY Playsta on2, ra unalo AMD 1.90GHz, 1.25 Gb ram, 100 Gb disk, xp Pro, muški bicikl, original Rog i ženski s 5 brzina. Mogu nost zamjene za laptop ili sintesajzer. Tel. 098/539-169.

PRODAJE SE VINO bijelo kvalitetno, rajnski rizling, muškat žuti, vrlo povoljno; sef visoke sigurnos , šifra klju , cijena po dogovoru, info: Tel.098/632-494 PRODAJEM DRVO ORAHA u rastu za rušenje, ve i, doma i i zdrav, nalazi se u dvorištu, cijena 500 kn. Rušenje i prijevoz u režiji kupca. mob. 098/986-2668 ili 099/796-9541 PRODA JE SE MUŠKA DUGA ZIMSKA JAKNA s kapulja om, sive boje, vel. L, o uvana i malo nošena za samo 100 kn. tel. 099 7969 541 PRODAJEM KLAVIR PETROF polukoncertni, u izvrsnom stanju, zva na 364 058 ili 098 24 24 38 PRODAJEM SPECIJALNU CERADU protiv tu e za automobil, univerzalna, malo korištena, cijena 800 kn, info: 098/390-692 PRODAJE SE PE za centralno grijanje na plin, sa rezervoarom za vodu, malo korištena (komplet) i dvije pumpe za centralno. upita na tel. 395-478 PRODAJEM KNJIGU “Izlje enje uzemljenjem” - dokazano koris kod svih upalnih procesa kao i kod najtežih bolesti (multiple skleroze, rak, distro ja...), cijena 130 kn. mob. 091/944-9935 PRODAJEM TROSJED na razvla enje, dim. 210x120, u super stanju, tapecirani, cijena 700kn. tel. 855-096 PRODAJE SE MOBITEL SAMSUNG Galaxy young 2, T-com kartica, cijena 500 kn, info 098/938-7532 PRODAJE SE novi madrac dim.

190x87, cijena po dogovoru. info: 391-048

Me imurske novine ne odgovaraju za sadržaj objavljenih oglasa i propagandnih poruka.

Clara - stara oko 8 mjeseci, sterilizirana, o iš ena od nametnika, pomalo plaha, nježna i umiljata.

Pedro - gras kratkodlaki micek, cjepljen, zdrav, kastriran, nau en na pijesak. Jako umiljat i privržen ljudima.

Star oko 8 mjeseci. Traži dom!

Sklonište za životinje “Prijatelji” Čakovec telefon: 091-8988-004 Radno vrijeme od 8 do 18 sati, subotom i nedjeljom od 9 do 17 sati Radno vrijeme za posjetitelje od 13 do 15 sati radnim danom ili prema dogovoru, vikendom također prema dogovoru Račun za uplatu donacija: HR3323400091116025375

Predivni štenci labradora, stari oko 3 mjeseca traže svoj novi dom. Udomljuju se isklju ivo kao ku ni ljubimci uz dozvoljen pristup unutra. Kontakt: 098305-347.

Ava je predivno štene staros oko 5 mjeseci, bit e srednjeg do višeg rasta, vesela, zaigrana, vrlo pametna. Zovite za nju na 091-8988-004.

Predivni bijeli ma ak, star oko 6 mjeseci eka samo svoje ljude u Puš inama. Zovite za njega na 097-7727-785.

Dodge Jack - crno bijeli jako umilja mladi ma ak, zdrav, cjepljen, o iš en od nametnika, nau en na pijesak! Traži dom.

je mlad, aktivan pas, željan tr anja, velikog dvorišta, ljudi za šetnju i druženje. Traži puno ak vnos i dobar je uvar svojeg dvorišta. Zovite za njega na 098-241-060.

OBAVIJEST ITATELJIMA

Afrodita - mlada maca od 1,5 god, nau ena na pijesak, energi na i zaigrana, mazi se kad njoj odgovara. Traži dom!

Male oglase možete predati u Kotoribi i Murskom Središ u Kako bi što lakše predali svoj mali oglas i izbjegli trošak putovanja u akovec, omogu ili smo Vam prijem malih oglasa u mjestu Mursko Središ e i Kotoriba. Od danas možete ostaviti svoj mali oglas na besplatnom kuponu u: Foto studio Siniša (Mursko Središ e), Caffe bar GANI (Kotoriba) Rock caffe (Kotoriba) Caffe bar DONJI (Kotoriba) NAPOMENA: Kupon mora biti iz zadnjih izdanih novina, a da bi oglas bio objavljen u petak, mora biti predan do utorka pred izlazak novog broja.

NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se U SRIJEDU DO 13 SATI Kupone šaljite na novu adresu K. Tomislava 2, 40 000 akovec

1009

52

Savjeti

PEDIJATAR SAVJETUJE PIŠE: IGOR ŠEGOVI , dr. med., specijalist pedijatrije u ŽB-u akovec

PSIHOLOGIJSKI CENTAR

Zavod za javno zdravstvo Me imurske županije Djelatnost za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolni ko lije enje ovisnosti

mr. Jelena Klinčević, spec. klinički psiholog

psihodijagnostika t t t savjetovanje t t t psihoterapija t t t edukacija t t t istraživanje Matice hrvatske bb, 40000 Čakovec, tel: 040 312-330

I. G. Kova i 1E akovec 099 222 1 888

Piše mr. Jelena Klin evi , spec. klini ki psiholog

Piše dr. med. Diana Uvodi - uri , specijalist školske medicine

PSIHOLOŠKE RADIONICE ZA DJECU I ODRASLE TE AJ KVALITETNOG RODITELJSTVA

Vodene kozice Vodene kozice su jedna od naj eš ih zaraznih bolesti djece. Uzrokovane su varicella-zoster virusom.

Zbog vrlo visoke zaraznosti, u zemljama u kojima se ne provodi cijepljenje protiv vodenih kozica, svake godine obolijeva cijela jedna generacija djece. Virus se prenosi s bolesnog ovjeka. Inkubacija bolesti je od 10 do 20 dana. Bolest po inje osipom, malim crvenim papulama koje se razviju u vodeni mjehuri poput „kapi rose“ koji se zamuti, pukne i pretvori u krastu.

Osip se prvo javlja na tijelu nakon ega se proširi na vrat, vlasište i lice, da bi na kraju zahvatio ruke i noge. Tipi no je da osip izbija na mahove kroz 5 dana.

Mjehuri i se mogu javiti i na sluznici usta, u oku, na spolovilu. Ostali simptomi su povišena temperatura, glavobolja i slabost. Kada osip prestaje izbijati, a to je oko 5.dana bolesti temperatura postane normalna i djeca se osje aju bolje. Kraste i mjehuri i se mogu in icirati, a u ostalim slu ajevima bolest ne ostavlja ožiljke. Jednom preboljela bolest ostavlja doživotnu zaštitu. Radi se o blagoj bolesti, ali vodene kozice mogu imati i komplikacije radi djelovanja samog virusa, npr.upala mozga, plu a, srca i jetre.

Kod djece eš e su tzk.sekundarne bakterijske infekcije kožnih promjena.

Bolesnik je zarazan 1 do 2 dana prije pojave osipa i slijede a 4 do 5 dana dok izbija osip.

Kako pomo i djetetu?

Trebate mjeriti temperaturu te u slu aju povišene temperature dajte lijek za snižavanje temperature (paracetamol, ibuprofen).

16. sije nja 2015.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Kožne promjene premažite ili okupajte u blagoj otopini hipermangana (oprez: ne smije do i u dodir s o ima i usnom šupljinom) nakon ega je potrebno kožu posušiti bez trljanja. U slu aju jakog svrbeža lije nik e vam prepisati lijek protiv svrbeža (antihistaminik).

Da bi sprije ili infekciju kožnih promjena djetetu podrežite nokte i esto mu perite ruke, a maloj djeci možete staviti pamu ne rukavice. Cijepljenje protiv vodenih kozica u nekim je zemljama dio programa cijepljenja. Cjepivo sadrži živi oslabljeni virus, a potpunu zaštitu pružaju dvije doze od kojih se prva daje nakon navršene prve godine života.

Nakon 14 dana od po etka bolesti dijete može i i u vrti ili školu. Školsko dijete treba još 2 do 3 tjedna osloboditi nastave tjelesnog odgoja. Pedijatra posjetite ako se mjehuri i ili kraste jako in iciraju, ako dijete dobije krvave mjehuri e, ako je dijete mlohavo, klonulo i izgleda teško bolesno, ako dijete povra a, guši se u kašlju, ima temperaturu iznad 40 C. Tada e dijete biti hospitalizirano i lije eno na odjelu pedijatrije infuzijama i antivirusnim lijekom (aciklovir).

Utorak: 15.00 - 18.00 • Srijeda: 15.00 - 18.00 • etvrtak: 9.00 - 12.00

Nije lako zatražiti pomo ...

Nova godina - nove odluke

Jeste li i Vi od onih ljudi kojima je teško zatražiti tu u pomo ? Kao da sve morate uraditi sami, ne ra unate na druge i ne želite ovisiti o njima. Istina, takav pristup ostavlja dojam samostalnosti i samodostatnosti, iako se u njegovoj pozadini nerijetko skriva sramežljivost, nesigurnost, u nekim slu ajevima socijalna anksioznost ili fobija. Možda ete za neke svoje probleme re i da ih ne može riješiti nitko osim Vas, možda sudjelovanje drugih ponekad usporava proces i donosi dodatne probleme, ima i toga... Ali pitam Vas ipak, zašto se toliko ustru avati i izbjegavati tu e sudjelovanje i pomo ? Da, ako sve uradimo sami pripadaju nam sve zasluge i možemo biti zadovoljni, pogotovo ako su ubrani plodovi koje smo jako željeli ili smo na njima dugo radili. Ali, ima jedan ali.

Kad bismo sve stvari radili na taj na in, naraslo bi naše samopoštovanje, možda i vrijednost u o ima drugih ljudi, ali bi porasla i socijalna distanca. Naša pretjerana samostalnost i uspješnost e nas udaljiti od drugih ljudi. Malo je ljudi koji su sretni i zadovoljni u svojoj izoliranosti od ostatka svijeta, koji su samodostatni i njima ovo što pišem nije problem. Ali svi ostali trebaju druge ljude u svom životu. Zato ponekad trebamo dati priliku nekome da sudjeluje u nekoj našoj aktivnosti, pa i u našem uspjehu. Ljudi koji su jako povu eni i sramežljivi teško se na to odlu uju. Za takve osobe

Na po etku smo još jedne nove godine. U ovom periodu tradicionalno smo skloni donositi odluke o promjenama u svom životu; to je razdoblje kad se odlu ujemo posložiti neke svoje „ladice“ i esto, riješiti se navika koje nam se baš ne svi aju. Vjerojatno najve i broj novogodišnjih odluka odnosi se na prestanak pretjerivanja u jelu i pi u, jer su mnogi kroz blagdanski period upravo to inili razmišljaju i na na in: „U drugoj godini u paziti, smršavit u, po et u se baviti sportom, itd.“ I oni koji su prešli granicu umjerene potrošnje alkohola i svrstali se u grupu prekomjernih potroša a, ak i ovisnika o alkoholu, skloni su Novu godinu postaviti kao datum od kojeg e sve biti druga ije. Me utim, postoji velika razlika u realizaciji odluke o prestanku ili smanjenju pijenja alkohola me u alkoholi arima i umjerenim potroša ima alkohola. Alkoholi ar je gotovo svaki dan svjestan da ne radi dobro i da bi trebao mijenjati svoje ponašanje. Negdje u kutku uma zamagljenog alkoholom osje a krivnju zbog onoga što ini, a što šteti i njemu i svima koje voli, a u nekim rijetkim trenucima trijeznosti, svjestan je i toga koliko se mu i i kako bi htio prestati piti. Me utim, kao ovisnik o alkoholu, mora prihvatiti injenicu da, ako želi uspjeti, mora prestati piti alkohol potpuno. On više ne smije popiti niti jednu ašu nijednog alkoholnog pi a.

Psihijatar Branko Lang ovako je to slikovito opisao: Ovisnici i umjereni pilci stoje na dvije obale razdvojene rijekom, a povezane mostom.

Preko mosta odvija se velik promet, ali samo u jednom smjeru: od obale društvenih potroša a do obale alkoholi ara. Do sada nije poznat drugi smjer. I jedni i drugi, me utim, razmišljaju na na in koji njima odgovara.

Umjereni pilci misle da nikada ne e sti i na onu drugu obalu, a alkoholi ari misle da nikada nisu ni prešli most. Teško je društvenom potroša u približiti mišljenje da je njihovo

KARNEVAL U VENECIJI 31.01., 07.02., 14.02.15.

HIT cijena 210,00 kn PORDENONE – sajam cvijeća i vrtlarstva VILLESSE i TIARE 07.03.15.

190,00 kn

može biti lakše da prve ponude pomo nekome u nekoj (ne)zgodi, kako bi se oslobodile svoje tjeskobnosti. Nu enje pomo i može biti dobra osnova za me uljudski kontakt. Odbiti pomo zna i odbiti drugu osobu. Pazite na tu injenicu ako Vam je stalo do drugih ljudi. Osoba koja je prihvatila pomo na neki na in osje a moralnu obvezu uzvratiti uslugu, jer želi održati dobru sliku o sebi u o ima druge osobe koja joj je pomogla. Koliko god da je Vama osobno teško zatražiti tu u pomo , eto na ina da steknete dužnike koji e vam jednom dobro do i. Ne zbog samog vra anja dugova nego zbog osje aja da imate ljude na koje se možete osloniti. Nemojte re i da je to danas jako teško, jer to je oduvijek teško u ljudskom rodu, samo što se u suvremenom svijetu veli a individualnost i samostalnost, a premalo poti e na suradnju i sudjelovanje u zajednici. Sami o tome odlu ujemo, drugi su oko nas i prilike za razmjenu i uzajamnu pomo postoje.

Nitko ne može sam odraditi sve što treba na tom svijetu i ne treba se toga stidjeti niti se nadljudski truditi. Naravno, ako baš ho ete možete i tako živjeti, ali razmislite nije li ljepše imati druge uz sebe i dijeliti s njima životne brige i zadovoljstva?

t SVǏOB NBTBäB t DFOUSJSBOKF LSBMKFäOJDF ,*3013",5*," )37"54,*. /"Ǝ*/0.

t CJPUFSBQFVUTLB QPNBHBMB #*0&/&3(*+"

t NJHSFOF t DJSLVMBDJKF t [BLPǏFOKB t TLPMJP[F t TQPOEJMP[B t MVNCBMOF J PTUBMF UFHPCF

DAN ŽENA : TRST & MIRAMARE 08.03.15.

165,00 kn ZOO HERBERSTEIN & GRAZ 14.02., 21.03., 02.05.15.

90,00 kn Poslovnica Prelog Glavna 5, 40323 Prelog 040 637 555

Savjetovalište za alkoholom uzrokovane probleme i alkoholizam

Poslovnica Čakovec tel. 31 44 55 (u sklopu hotela "Park")

Poslovnica Ivanec V. Nazora 4 tel. 042 493 900

Podružnica br.1 – "Aton" d.o.o. NACIONALNI GIMNASTIČKI CENTAR J. Marčeca bb, Nedelišće, tel. 040/373-449, mob. 098/242-162

ponašanje rizi no ponašanje i da je jednom nogom ve na mostu, a alkoholi aru da mora pre i dosta nizvodno da na e obale nepijenja – apstinencije.

Mnogi alkoholi ari teško prihva aju injenicu „da su svoje popili“ i pokušavaju nekim svojim na inima „smanjivati“ koli inu popijenog pi a, ali gotovo redovito to bude samo zavaravanje samog sebe i samo produžava mu enje. Prestati treba potpuno, to je jedini ispravan put. Što pomaže da se u tome uspije?

Prvi korak je uop e sebi priznati da problem postoji i prihvatiti injenicu da ga, kao i svaki drugi zdravstveni problem, treba po eti rješavati. To je možda najteži dio, jer ve ina doživljava svoju ovisnost kao težak „pad i poraz“ u životu i zbog toga se svim snagama odupire priznati sebi i drugima da su „si dozvolili da im se to dogodi“. Mnogi doživljavaju svoj alkoholizam kao izraz svoje slabosti, pogotovo slabosti volje, te odupiranjem odlasku stru njaku, misle pokazati svoju snagu i sposobnost da sami riješe problem. I na taj na in gube dragocjeno vrijeme.

Odluku o prestanku pijenja svatko mora donijeti za sebe, ali nije nužno da je donese samo u sebi i sam sa sobom, kao neku tajnu odluku izvršenjem koje e iznenaditi svoju okolinu. Obiteljska i druga potpora znatno podiže motivaciju za lije enjem i pove ava šanse da lije enje bude uspješno.

Ako je netko sam sa sobom raš istio i donio odluku, opet je dobro o tome razgovarati sa stru njakom, ali i sa sebi bliskim osobama i njima obznaniti svoju odluku o prestanku pijenja i lije enju. Razgovor sa stru njakom pomaže i u fazi sazrijevanja odluke, jer se tako dobije prilika pojasniti svoje stanje i sebi i drugima te dobiti informaciju da se radi o zdravstvenom problemu, o problemu kojega je mogu e riješiti, a ne o sramoti ili ne emu nerješivom.

Kao i u lije enju svake druge bolesti, tako i u lije enju alkoholizma postoje dobro poznata pravila i na ini na koje se osobi koja je u tretmanu, može pomo i. Izbjegavanjem odlaska stru njaku, osoba u problemu uskra uje sebi najkra i i naje ikasniji put izlaska iz alkoholizma.

16. sije nja 2015.

Savjeti 53

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Poliklinika Živa i moderna medicinska dijagnostika U

dijagnostici BOLESTI PROBAVNOG SUSTAVA koristi ultrazvu na dijagnostika pomo u koje možemo na vrlo jednostavan i bezbolan na in dobiti uvid u stanje svih trbušnih organa i prostate. Pri pregledu jednjaka, želudaca ili crijeva, u poliklini kom se radu izvodi gastroskopija, kolonoskopija, te rektoskopija. Osim u dijagnosti ke svrhe, te se pretrage izvode i u preventivne svrhe, kada želimo isklju iti postojanje malignih bolesti probavnog sustava, kao što je to rak želuca ili debelog crijeva. Gastroskopijom lije nik pretražuje sluznicu gornjeg dijela probavnog sustava, odnosno jednjak, želudac i dvanaestpala no crijevo (po etni dio tankog crijeva). Ova pretraga omogu uje jasan uvid u stanje gornjeg djela probavnog sustava, onako kako to u stvarnosti izgleda. To je najbolji na in utvr ivanja uzroka krvarenja iz gornjeg dijela probavnog sustava. U otkrivanju upalnih promjena sluznice, vrijeda (ulkusa) , raka jednjaka, želuca ili dvanaesnika i u otkrivanju drugih promjena

Mario Mikulan, ravnatelj Poliklinike Živa

na sluznici ova je pretraga bolja u odnosu na rendgensko snimanje želuca.

Za osobe pod rizikom obolijevanja od raka debelog crijeva, ili imaju nerazjašnjene simptome u smislu krvi u stolici ili promjene

ritma pražnjenja stolice, sluz, prolijevaste stolice, zatvor, bolove u trbuhu i sli no, strah od kolonoskopije ne smije biti razlog odga anja pretrage. Pretragu bi trebali napraviti svi oni stariji od 40 godina koji

imaju bliske srodnike koji su bolovali i umrli od raka debelog crijeva. Važno je znati da pretragu treba obaviti dok još ne postoje simptomi bolesti. Male dobro udne izrasline koje tražimo kolonoskopijom ne daju nikakve simptome ali, ako se ne otkriju i ne odstrane na vrijeme, iz njih može nastati rak debelog crijeva.

U dijagnostici BOLESTI SRCA I KRVNIH ŽILA koristi se ultrazvu na dijagnostika srca i color doppler velikih krvnih žila, vena i arterija gornjih i donjih ekstremiteta i vrata. U obradi bolesti srca rutinski se radi EKG snimanje sr anog ritma, kao i 24- satni EKG. Kod visokog krvnoga tlaka može se raditi i 24- satno mjerenje krvnoga tlaka, kako bi se to no vidjelo kako se kre u vrijednosti krvnoga tlaka tijekom cijeloga dana. Ergometrija i kondicijsko testiranje pokazuju u kakvoj je kondiciji naše srce pri tjelesnim optere enjima.

Optimalna vrijednost krvnog tlaka iznosi 120/80 mmHg ili niže. Krvni tlak iznad 140/90 mmHg oba-

vezno treba lije iti. Povišeni krvni tlak zna ajno pove ava rizik za razvoj bolesti srca, bubrega, oka, moždani udar i aterosklerozu. Za postavljanje dijagnoze arterijske hipertenzije vrlo je važno redovito i pravilno mjerenje vrijednosti krvnog tlaka. Odluka o lije enju temelji se na procjeni ukupnog rizika i ošte enja ciljnih organa, gdje je primarna metoda ultrazvuk srca. Ostali postupci koji se primjenjuju prilikom dijagnoze arterijske hipertenzije su laboratorijske pretrage (serumske koncentracije kreatinina, kalija, uri ne kiseline, glukoze i kolesterola), analiza urina, EKG, pregled o ne pozadine, kontinuirano 24 satno mjerenje krvnog tlaka, te color doppler krvnih

žila vrata. Povišen krvni tlak zovu i „tihi ubojica“ jer uzrokuje vrlo malo simptoma i tegoba. Važno je pravovremeno dijagnosticiranje i lije enje.

U sklopu PREVENTIVNIH SISTEMATSKIH PREGLEDA, kao i u dijagnosti ke svrhe, osim ultrazvuka trbušnih organa i prostate dobro je napraviti i ultrazvuk štitnja e i svakako ultrazvuk dojke.

Od bolesti živ anog sustava poliklini ki se obi no lije e razne glavobolje, vrtoglavice i kroni na bolna stanja, osobito ona jako bolna ako se radi o neuropatskoj boli kao kod postherpeti ke neuralgije i bolne dijabeti ke polineuropatije, pa i križobolje i išijas. U tom se slu aju može raditi i pretraga koju zovemo EMNG.

godina s Vama Zdravstveni programi Poliklinike Živa: Preventivni sistematski pregledi

Bolesti živčanog sustava

opći internistički pregled; dijagnostika; ciljni kardiološki i gastroenterološki pregledi; zaključno mišljenje i savjetovanje; timski rad; individualni pristup; cjelovitost

EMNG; kronična bol; neuropatska bol; križobolja; išijas; periferne polineuropatije; bolna dijabetička polineuropatija; postherpetička neuralgija

Bolesti srca i krvnih žila

UZV srca i CD velikih krvnih žila vrata, ruku i nogu; UZV trbušnih organa, UZV prostate, UZ štitnjaće; UZV dojke; citopunkcija štitnjače, citopunkcija dojke

kardiološki pregled; UZV srca i CD velikih krvnih žila vrata, ruku i nogu; 24 satno mjerenje krvnoga tlaka; EKG i 24 satni EKG; ERGOMETRIJA i kondicijsko testiranje

Bolesti probavnog sustava gastroenterološki pregled; UZV trbušnih organa; GASTROSKOPIJA; REKTOSKOPIJA; KOLONOSKOPIJA; bolesti jednjaka, želuca, crijeva, jetre, gušteraće

Ultrazvučna dijagnostika

Psihijatrijski poremećaji nemir; tjeskoba; sniženo raspoloženje; tjelesni znaci i psihološki simptomi tjeskobe; panični poremećaj; nesanica; nezadovoljstvo; oslabljeno funkcioniranje; slaba kvaliteta života; kronični stres; individualna psihoterapija; partnerska, bračna; obiteljska psihoterapija

Poliklinika Živa - Timski rad. Individualni pristup. Cjelovitost.

Poliklinika Živa, Optujska 52, 42000 Varaždin, T: +385 (0)42 303 979, F: +385 (0)42 303 989, E-mail: info@poliklinika-ziva.hr

54

Dobro je znati

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 323 601

16. sije nja 2015.

16. sije nja 2015.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Vremenska prognoza i razbibriga 55

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDE IH 7 DANA

PRVO PROLJE E PA JESEN

Zanimljiva je bila izborna nedjelja. Iako je u ve em dijelu dana gotovo posvuda bilo pretežno obla no, ujutro oborina u ve ini krajeva nije bilo, a uz južinu su na Jadranu temperature zraka su rasle do visokih 14°C. Još toplije je bilo u dijelu Slavonije, osobito u Posavini gdje su temperature ponegdje dosegnule 15°C. U poslijepodnevnim satima frontalni sustav zahvatio je sjeverozapadni dio zemlje, a u ranu ve er se brzo proširio na dio Slavonije, Liku i Gorski kotar te sjeverni

Jadran. Dalmaciju je poreme aj zahvatio u ve ernjim satima.

Frontu je pratio izražen pad temperature zraka uz jak vjetar sjevernih smjerova i oborine. Na Jadranu je to bila kiša, a u unutrašnjosti zemlje kiša i snijeg. Pad temperature naji-

zraženiji je kasno poslijepodne bio u Gorskom kotaru gdje su se temperature mjestimice u samo sat vremena strmoglavile za punih 10 Celzijevih stupnjeva. U dijelovima Slavonije temperatura zraka se maksimalnih 15 u ranu ve er pala

na zimskih 0°C. Snijeg se ponegdje u unutrašnjosti spustio do najnižih predjela i po eo stvarati snježni pokriva . Iako to na kontinentu u sije nju nije nimalo uobi ajeno, za vrijeme prolaska fronte u Zagrebu i Varaždinu bilo je i grmljavine.

Na Jadranu je prolazak fronte obilježila bura s udarima i do 150 km/h. No, zatim se opet stabiliziralo pa je zadnjih nekoliko dana bilo ve inom suho.

U petak opet intenzivnija južina sa sun anim razdobljima i poja anim jugozapadnim

vjetrom koji može imati i olujne udare. To naravno i dalje zna i visoku temperaturu zraka za ovaj dio godine, ponovno u poslijepodnevnim satima možemo i i preko 14 Celzijevih stupnjeva. Najobla nije e biti u Gorskom kotaru gdje malo kiše može biti tijekom cijelog dana.

Sli no vrijeme e s nastaviti i u subotu, ak bi moglo biti još toplije. Puhat e povremeno umjeren i jak jugozapadni vjetar, a bit e i sun anih razdoblja. Sve obla nije prema kraju dana kad može biti kiše, ali ini se tek u ve ernjim satima. Jutarnja temperatura zraka od 4 do 7, a najviša dnevna do 15 Celzijevih stupnjeva. ini se da e u nedjelju biti obla nije i malo hladnije. Povremeno je mogu a kiša, ona jesenska, tako da u nedjelju baš i ne e biti povoljno za neke planove na otvorenom. Vjetar slab do umjeren južnih smjerova, a temperatura zraka cijeli dan uglavnom izme u 4 i 8 Celzijevih stupnjeva.

Tek u sljede em tjednu imat emo temperaturu malo primjereniju dobu godine, povremeno e biti oborina, u prvim danima tjedna uglavnom kao kiša, a u drugom di-

jelu tjedna možda i susnježica ili malo snijega. ini se da e u drugoj polovici tjedna do i još malo hladniji zrak pa ne bi bilo udno ako kiša prije e u snijeg. No, do tada je još daleko pa napominjemo da takav razvoj situacije još nije siguran.

Preporu amo da pratite i našu Facebook stranicu „Kad e Kiša“. (Za detaljniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555-555. Cijena 3,49 KN/min. iz iksnih te 4,78 KN/min. iz mobilnih mreža.

Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, info tel.

0800-1234. (prognoza izra ena 15.1.)

METEOROLOŠKI KALENDAR 20. i 21. sije nja 1998. god. u mnogim predjelima Hrvatske polomljeni stupovi dalekovoda zbog obilnog mokrog snijega, kiše koja se ledi i jakog vjetra 23. sije nja 1857. god. u Voloskom je ro en veliki hrvatski geo izi ar Andrija Mohorovi i

VICOTEKA

Diplomirao politi ar na privatnom fakultetu, pa kaže ženi: - Da sam znao da je ovako lako, završio bih i srednju!

----------------------------------------------------Vra a se Mujo ku i i zatekne Fatu u krevetu s drugim.

Po ne psovati i sukati rukave, kad ga Fata prekine: - Ma što psuješ toliko? Što e ovjek misliti o nama?

----------------------------------------------------Pita muž ženu: - Srce, što ima za ru ak?

- Ništa.

- Kako ništa? Pa i ju er je bilo ništa!

- Pa skuhala sam za dva dana.

----------------------------------------------------Pitaju Muju što on misli koja je najja a životinja i on odmah odgovori: - Lav! - Zašto lav?

- Pa zato jer je jak k’o konj!

----------------------------------------------------Pri aju dva prijatelja: - Kako se završila tvoja sva a sa ženom?

- Dopuzala je na koljenima do mene!

- I što je rekla?

- Izlazi ispod kreveta da ti ja ne bih došla tamo!

STRIJELAC akove kog Alzasa Saša Kralj blizu nastupa na EP-u u Arnhemu

NAJBOLJI HRVATSKI VOZA promijenio klub u poljskoj Extraligi

Me imursko streljaštvo opet ima reprezentativca

Jurica Pavlic u 2015. vozi za GTŽ Grudziazd

ŽELJKO GOLIK, trener rukometašica ŽRK-a Zrinski

Razmišljamo samo o tome kako do što više bodova

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Imamo precednico, i to fajno!

M

inuli so izbori, minul je prvi krug šteri je bil pre krajo lanjskoga leta na samo herodešovo da so Ivek Sinekov ( itaj: Sin i ) i doktor Kujundži odišli po riti k meši, a Ivo i Kolinda so dobili novo šanso na po etko novoga leta. Minulo nedelo smo znova hodali glase davat i kuliko smo vidli mi Me imorci smo pak glase potepli. Ne vsi, ali skorom vsi. Najme kaj, oni trifrtalj šteri so svoje glase dali Ivijo so f kmico vritnuli, a oni frtalj šteri so zebrali mlajšo i lepšo, o em re i, precednico, jivi glasi se ra unajo. Mogel bi re i da je vej moških hodalo glase davat i zato smo zebrali precednico, jerbo da ga vej ženi išlo brz as bi one znova zebrale Ivija. Tak je bilo v Hrvaškoj, a prinas v Me imorjo, gde žene držijo se štiri vogle v hiži, so i one išle glase davat, a dosti moški je ostalo doma hižo paziti i ogja kurit. Kak bilo da bilo, precednico smo zebrali i ve se znova morejo spominati levi i desni, Ivijovi i Kolindini, o em re i, esdepe-

ovci i hadezeovci, šteri so se ove dva tjedne, med dvemi krugi, gledali zbo ki i prek nišana. Ivo je svoje odigral, a ve pak nam bode Kolinda povedala i pokazala kaj ona zna i more. Ne bi se štel mešati vu šteroj ste vi polovici sela, o em re i, Me imorja i komo ste svojega glasa dali, ali denite roko na srce i priznajte da je Kolinda ipak uda lepša od Ivija.

A i uda je mlajša, govori šest jezikov, a jedina joj je falinga kaj ne zna v klavir igrati. Pak nebrejo vsi v klavir igrati, bila bi prevelika stiska, a i klaviri bi sfalili. aj ne bodete rekli kak ja zmišljuvlem kak so se i naši Me imorci med sobom svadili vu ove predizborne dneve. Svaje so bile med pajdašima, pajdašicama, vu familiji, a i po kr maj so se posvadili pajdaši šteri ve dvajsti let skupa pijejo. Morem vam re i da ga jedino svaje ne bilo v bregima v goricaj. Tam so vsi bili za isto vino i za Ivija! Tak vam dva pajdaši skup delajo ve dosti let, a ve se pripetilo da je mlajši bil za Ivija, a stareši za Kolindo.

Vsaki je na svojemo stolo mel sliko svojega liblinga. V etrtek, pred drugi krug, je stareši našel svojo Kolindico v korpici za smetje. Ve vidite na kaj je to došlo? To je huje nek da so se sfadili okoli

K

B

lem doma lišpali predi nek bodo otprli vrata bira komo telo, pak si je i Ivo gruntal: A kaj ak Božek ipak postoji? I rvek mo je ne dal mira, pak se je rano vjutro i stiha dosmickal do Marijice kaj joj pošepetne par lepih re i kaj mo ona pre svojemo sineko Jezušu zmoli sam još jenoga mandata.

Kak smo vidli, ipak je to bilo prekesno. Neje niti Božek Ivijo vse pozabil ono kaj ga je ne priznal. A što zna kak bi bilo da je Ivo došel za Boži ? Vsi znamo kaj je Božek napravil z sinekom razmetnim, a kaj z desnim razbojnikom na Kalvariji. Isto tak znamo kak so prešli težaki šteri so delali v Božekovom vinogrado!!!? Brz as je ipak malo predugo akal!!!?? inuli tjeden smo opslužavali Spomendneva na jezerodevectodevetnajsto leto da smo zanavek odišli od Ugarske i vrnuli se svoji majkici zemli.

Ovo leto se je to opslužavalo na vse strane: po elo je od Macinca, gde se je rodil Ivek Novakov, pak prek Vratišinca gde je živel i delal Vinci Žgancov, v akovco na grobjo gde po ivlejo Ivekove kosti, v Prelogo smo zafalili vele asnomo ureko Lajtmano za vse ono kaj je on napravil za nas Me imorce i naše Me imorje malo. Den je završil v akoskoj

M

Ho emo li i kako obilježiti blagdan Sv. Vinka?

Franjo Novak, Zaveš ak - Dok sam bio zdraviji i mogao više hodati, išao sam s obitelji i prijateljima na Vincekov pohod koji tradicionalno ve niz godina organiziraju planinari ‘Bundeka’ iz Murskog Središ a. Ove e godine na taj pohod i i moja supruga. Hodat e se oko 15 km, i to e biti etiri - pet sati hoda.

Tu tradiciju treba o uvati.

Šajerici de je nejpredi otprta izložba o Me imorjo i Me imorcima v Prvomo sveckomo rato.

Bilo je vsega, došla je i kulturna ministrica i potprecednica Sabora je bila tu, a sam ga nas Me imorcov bilo jako malo, o em re i, malo vej kak nika.

Zabadav se naši politi ari muo ijo kaj nam složijo dobroga programa ak mi nikam ne dojdemo. Moram pofaliti ravnatelico škole z Macinca, štera je dopelal svoje navu itele makar je to bilo vjutro zaron, a i mraz je š ipal za obraze, a to sam nigdi drugdi ne videl : niti Vratišinco, niti v Priloko, a niti pak v akovco. Kak da je Spomenden sam za politi are, ljude z Matice, družbe “Bra a hrvaškoga zmaja”, Zrinske garde, a nikoga drugoga se to ne dotikavle. V Šajerici je, ruon tak, bilo puno premalo ljudi, niti so vsi stolci ne bili zavzeti. uda je zastupnikov i na elnikov falilo, županijski ve nici so, isto tak, ne meli as dojti, a o ravantelima pu ki i sredji školi da i ne govorim.

Vsaka ast onima šteri so bili! A kak bodo došli navu iteli i navu itelica da ravnateli ne dojdo.

A kak bodemo mi deco nav ili kaj je to Spomenden, ak mi sami ne dojdemo. Vsaki od nas se

zmisli svojega ro endana, a i fešto napravi. Kakšo takšo! Ali naš fala ec zemlje med dvemi vodami, naše Me imorje malo si je ne zaslužilo kaj bi mi došli i vuro dve deli na stran za roden kraj. Da so naši stari i još stareši isto tak gruntali 1919. leta mortik bi još dendenes bili v Ugarskoj. e znati kaj se Zvonkec Bartoli ov zameril svojim Dobrov ancima i to ve dok je hmrl. Dugo sam ga znal i navek se je falil z svojim rodnim krajom i svojom Dobravom, a ve mo oni ne ejo postajti spomenplo o na školo. A Zvonkec je ne bil makar što. Bil je profesor, doktor, znanstvenik, pisac, akademik, a i robijaš, odgulil je na Golomo otoko skorom dve leti. Nej znati kakše je, itak, falinge mel kaj mo Dobrov anci nebrejo to pozabiti. Mortik je bil na krivoj strni, o em re i, v krivoj stranki i neje bil partizan, jerbo jegov sosed z Kotoribe, Joža Horvatov, ne da je dobil plo o nek i celo školo. Tre lopto spustiti na zemlo i dati Zvonkeco kaj si je za svojih osemdeset let zaslužil. Jemo ve nikaj ne tre, ali tre poštuvati ljude šteri so celo svoje živleje delali kaj bode nam i našoj deci bole.

N

Petar Medlobi, Gardinovec - Ne idem na ove organizirane Vincekove pohode, ali kad se okupimo nas nekoliko prijatelja onda znamo sami oti i u gorice i proslaviti Vincekovo. Ti stari obi aju moraju se održavati i uvati. Roditelji bi možda morali više prenositi te stare obi aje na mla e, jer današnju mladež samo najviše zanimaju laptopi, ra unala, mobiteli.

Željko Tuksar, akovec - Tradicija obilježavanja Vincekova je lijepa i treba je njegovati. U vinogradu se skupe dragi prijatelji i uz pokoju kupicu vina organizira se meša, a ima i kobasica. To su stari obi aji i trebaju se uvati da se, kak se veli, ne zatereju. To je mnogo ljepše nego kaj zmišluvleju patrickovo, halloweene i sl.

POD VUROM

Vinogradari tradicionalno na Vincekovo, 22. sije nja, pohode svoje vinograde po prvi put u novoj vinogradarskoj godini.

Tradicija nalaže da se po trsovima vješaju kobasice i vrši obred krštenja trsova doma im vinom uz molitve za rodnom i dobrom vinogradarskom godinom. Koliko se taj obi aj štuje u našem kraju te koliko e se ove godine i i na tradicionalne me imurske Vincekove pohode, saznali smo u našoj anketi “Pod vurom”. (rr, zv)

ljubavnice. Kuliko znam, Kolinda je znova na stolo, a verjem da bodo pajdaši zakopali ratno sekirko i ak to ne bodo mogli v akovco unda bodo odišli v Sveti Urban ili pak Ban i i tam v pelnici, pri lagvu, vse zagladili. Pak je ne politika zmišlena za to kaj bode svadila ljude, nek zato kaj jif bode pomirila. ila vam je minulo soboto i nedelo moja Teca Franca pre svoji sestri, a moji drugi teci, Mal i v belom Zagreb grado. Kak ve obedve imajo dosti mehina na ple ima, o em re i, ve skorom osemdeset let se poteplejo po ovomo sveto, pak vam nebrejo preve dugo spati nek se zaron stanejo i to predi nek kokot zakukuri e. Tak so se i v minulo nedelo stale nekaj predi od šeste vure i odišle so se špancerat po Zagrebo. Zagreb i Zagrep anci so spali, a pasal jim je i friški zrak. Kak teca Mal a stanuje blizo Kameniti vrati dospomenule so se kaj odidejo do Marijice i zmolijo nekaj za sebe, svojo deco, vnuke, prevnuke i drugo rodbino. Dok so došle istam blizo spazile so gospona Ivija kak se molil Marijici najbrž nek mo pomore kaj izbore dobi. Znate kak je to, pomalem so tukle zadje vure, odborniki so se ve poma-

Zlatko Katan i , Virovitica Obi aj obilježavanja blagdana Sv. Vinka je lijep obi aj. Nikad nisam bio na nekom ve em pohodu, ve su to bila manja prijateljska okupljanja i druženja u vinogradu. Mladi su danas previše zaokupljeni tipkanjem tipkovnica i mobitela i ovakvi povodi sigurno su dobrodošli da i oni odu na zrak te da se tamo svi skupa druže.

Iva Trstenjak, Selnica - Osobno ne idem na Vincekovo, ali svakako podržavam taj obi aj druženja vinogradara s prijateljima u me imurskim goricama. Znam da je posebno popularan i poznat u cijeloj Hrvatskoj Vincekovo pohod koji organiziraju planinari iz Murskog Središ a, na koji dolaze i planinari i ljudi dobre volje i iz susjednih zemalja.

mi prodiremo dublje

ČITAJTE NAS I PUTEM NAŠE WEB STRANICE

www.mnovine.hr TE NA SLUŽBENOJ FACEBOOK STRANICI

Međimurje www.medimurje.info/agm www.AdriaGUIDE.hr

facebook.com/MedimurskeNovine