404
Karl Kaser
Dakako da u popisima s poèetka 18. stoljeæa, èak i kada su za svoje vrijeme najbolji poput lièko-krbavskog iz 1712. godine, nema ovakovih povijesti svakodnevnog ivota ili mikrohistorijskih studija. Njih æe tek trebati napisati, dakako, crpeæi iz svega dostupnog to nam je ostavilo samo to doba ili to je nastalo tradicijom, kulturnom i znanstvenom u naj irem smislu. KARLOBA KI IZVJE TAJ OVLA TENOG POVJERENSTVA (7. SVIBNJA 1713.): ISPUNJENI ILI NEISPUNJENI NALOZI? Sam je popis izgleda doista obavljen od 17. rujna do (vjerojatno) 30. listopada 1712. godine, kao to redovito istièe i Kaser. Buduæi da je Ovla teno povjerenstvo poslalo svoj izvje taj Unutra njoaustrijskom Dvorskom ratnom vijeæu tek 7. svibnja 1713. godine, postavlja se pitanje to je sve mogao biti razlog takvu 'ka njenju'. Odgovor æe vjerojatno biti da je izrada popisa bila samo jedna od njegovih zadaæa.40 Doista, u spomenutoj Lopa iæevoj zbirci regesta istièe da je rijeè o izvje æu povjerenika grofa Attemsa i Libenega gradaèkome Dvorskom ratnom vijeæu o razdiobi zemalja u Lici i Krbavi.41 40 Ovaj je izvje taj, inaèe, objavljen u treæoj knjizi Lopa iæevih "Spomenika Hrvatske krajine" (Lopa iæ, 1889, 283-301), to se u historiografiji previða. Meðutim, takav kakav je tiskan sadr i dosta raznovrsnih gre aka pa su urednici odluèili uvrstiti u ovu knjigu nov prijepis. S druge strane, taj dokument Izvje taj Ovla tenog povjerenstva od 7. svibnja 1713. godine je toliko va an, naroèito u ovoj knjizi, da nam se kvalitetnije negovo objavljivanje nametalo kao imperativna potreba. To je bilo moguæe izvesti razmjerno brzo jer je u Hrvatskom dr avnom arhivu u xeroxkopijama dostupna èitava Croatica Unutra njoaustrijskog Dvorskog ratnog vijeæa. Zahvaljujuæi ljubaznosti prof. dr. sc. Josipa Kolanoviæa, ravnatelja Arhiva, dobili smo moguænost napraviti novi prijepis. Najljep e mu se i na ovom mjestu na tome zahvaljujemo. Realizirala ga je mr. sc. Sanja Lazanin u suradnji sa mnom. Ona je na isti naèin napravila i hrvatske prijevode ulomaka Izvje taja uvr tenih u ovaj dio teksta. Kaser je u svojim radovima koristio ovaj izvje taj. Koristio ga je mjestimice, u dijelovima, ali ga nije istra io i vrednovao u cijelosti. Taj æe posao tek trebati obaviti, tim prije to je vrlo va an za projektne potrebe. Izvje taj sadr ava, kao to æemo vidjeti, sustavno izlo ene popisne naputke, vjerojatno doslovno prepi-
Pitanje je ipak mnogo slo enije. Prijenos vlasti u Lici i Krbavi s Unutra njoaustrijske Dvorske komore na Unutra njoaustrijsko Dvorsko ratno vijeæe koji uostalom nije znaèio i potpuno iskljuèenje Komore iz pokrajinske uprave uopæe nije bio jednostavan. E. Faber bilje i sukobe meðu vojnim i komorskim vlastima na svim razinama od Like i Krbave do Graza i Beèa u vremenu koje je prethodilo vladarskoj odluci o prijenosu vlasti. Tada su Buniæani i Udbinjani bili tra ili ukljuèenje u Karlovaèki generalat, tu eæi se pritom na komorskog lièkog kapetana Oberburga.42 Vojne su vlasti to iskoristile da bi bez dozvole s vi ih razina odluèivanja intervenirale u uzbunjenom podruèju. Time su izazvale bijes u beèkoj Dvorskoj komori. Ova je od Dvorskoga ratnog vijeæa smjesta zatra ila imenovanje kako E. Faber pi e te dodaje: The commission consisted of councilors of the Court Chamber, a 'Viennese military commission' and Father Marko Mesiæ. (...) The latter had been asked repeatedly by the Court Chamber to act as a mediator between the authority and the inhabitants and had been paid out of the cameral treasury.43 sane te stavove Povjerenstva o svakome od njih, isto tako sustavno izlo ene. 41 Lopa iæ, 1889, 283. Sliènu æe tvrdnju Lopa iæ iscrpnije iznijeti u svome radu o Marku Mesiæu: Napokon sti e god. 1712. kraljevsko rje enje, kojim je Lika i Krbava konaèno oduzeta komorskoj upravi i podèinjena karlovaèkomu generalu; umjesto komorskoga upravitelja postavljen bude na èelo pokrajini posebni veliki kapetan, grof Karlo Attems. Poradi buduæe uprave Like i Krbave odobri kralj posebne ustanove, kojimi bude uredjena vojska, mjestna uprava i sudstvo. Zemlje je valjalo razdieliti meðu itelje s obzirom na njihove vojne slu be i broj obiteljskih èlanova. Taj te ki zadatak imao je glasom naputka od 23. srpnja god. 1712. izvesti uz kapetana grofa Attemsa Marko Mesiæ i komesar Lebeneg. Kako je to bio muèan posao, a te ko je bilo oduzimati zemlje, to ih veæ pojedina sela i obitelji u vlasti dr ahu, nije se to moglo za ivota Mesiæeva konaèno niti izvesti, a poslije je naputak u kojeèem prilagodjen postojalim prilikam, pa je ponajvi e svakomu ono ostalo, to je dr ao. Lopa iæ, 1888, 99. 42 Lopa iæ objavljuje dokumente s time u vezi u Lopa iæ, 1889, 247-252. 43 Roksandiæ tefanec, 2000, 176.