22
Karl Kaser
nala i Novigradskog mora na sjeverozapadu), èetiri iz Knina, èetiri iz Broda, èetiri iz podruèja Kapele, èetiri iz Brloga, dvije iz Kosinja, dvije iz Vrhovina, dvije iz Senja, dvije iz Dubrovnika, tri iz Gerone, jedna iz Krmpota, jedna iz Rijeke, a jedna je obitelj do la èak iz okolice Bude itd. U Lici se dakle na lo jedno vi ekulturno dru tvo. To je vrijedilo i za novonastala naselja. Za Liku je takoðer va ilo ono to se mo e konstatirati i za druge dijelove Vojne krajine: kraji ka sela bila su razasuta na irokom prostoru, èesto su to bila nepovezana ra trkana naselja. Samo se u rijetkim sluèajevima naseljavanje odvijalo planski i organizirano. U veæini je sluèajeva bilo tako, da je onaj, tko je osvojio komad zemlje, podigao kuæu prema vlastitom nahoðenju. Popisno povjerenstvo, koje je bilo odgovorno za provoðenje popisa godine 1712., dobilo je izrièitu naredbu da ra trkane kuæe okupi u naselja zatvorenog tipa. U tom pogledu povjerenstvo nije imalo uspjeha.58 O kasnijim okupljanjima naselja nije ni ta poznato. Popisno povjerenstvo imalo je nalog da mije ana katolièko-vla ka naselja razdvoji u èisto katolièka i èisto vla ka. To je, po moguænosti, trebalo provesti uz pomoæ dragovoljne zamjene zemlji nih posjeda. No i po tom pitanju povjerenstvo nije ni ta postiglo.59 Od 39 sela koja se spominju u Popisu jedan, ne tako neznatan dio, nastanjivali su zajedno Vlasi i katolici, naime, njih jedanaest.60 Veæina je sela imala samo neznatnu manjinu one druge vjeroispovijesti: Korenica (27 katolika, 1.786 Vlaha), Buniæ (18 katolika, 1.488 Vlaha), Ostrovica (57 katolika, 361 Vlah) itd. Bilo je osam èisto katolièkih sela61 i 17 èisto vla kih. Stihijsko naseljavanje Lièkog distrikta bilo je uglavnom zavr eno godine 1712. Do 1746. nije zabilje en znatniji porast broja stanovnika. Porast broja stanovKA/IÖHKR/Croatica, 1713-V-35. Isto. 60 Smiljan, iroka Kula, Medak, Peru iæ, Ostrovica, Lovinac, Komiæ, Mutiliæ, Udbina, Buniæ i Korenica. 58 59
Tablica 2: Porast stanovni tva u Lièkom distriktu 1712. do 1746. STANOVNIKA 1712.
STANOVNIKA 1746.
536
1.296
+142,0
Buniæ
3.326
5.922
+78,0
Graèac
1.940
2.166
+11,6
Lovinac
2.907
4.301
+47,9
Medak
1.160
1.048
- 9,7
Novi
1.129
1.631
+44,5
Peru iæ
1.888
3.011
+59,5
Podlapac
2.412
3.077
+27,6
720
838
+16,4
Udbina
3.405
3.748
+10,1
Vrebac
1.570
2.023
+28,8
Zvonigrad
3.213
1.531
- 52,3
404
415
+2,7
1.188
1.976
+66,3
695
1.001
+44,0
1.405
2.149
+52,9
27.898
36.133
+29,5
KAPETANIJA Bilaj
Ribnik
±%
Porkulabija Komiæ Pazari te iroka Kula Smiljan UKUPNO
nika od 1712. do 1746. mo e se svesti gotovo iskljuèivo na prirodni prira taj: 62 Broj stanovnika u te 34 godine porastao je ukupno za 8.235 osoba (29,5%), to znaèi prosjeèan godi nji prirast od 242,2 osobe. Èini se da su brojne obitelji iz kapetanija Medak i Zvonigrad ponovno odselile. Porast stanovni tva u porkulabiji Komiæ (porkulab: èasnièki rang zapovjednika utvrde, "Burggraf") i u kapetanijama Udbina i Graèac bio je znatno ispod proPodlapac, Bilaj, Kaluðerovac, Novi, Ribnik, Pazari te, Mu aluk, Budak. 62 Conscriptio i KA/WrHKR-KA VII-349. 61