Virovitica, politika, rat
DRŽAVNI ARHIV U VIROVITICI
Digitalno putovanje kroz vrijeme stazama Virovitičana do hrvatske neovisnosti
Autori: Stanislav Artuković i Ivona Šantić
Virovitica, politika, rat
UVOD Prošlo je 30 godina od kada je predsjednik Hrvatskog sabora Žarko Domjan izjavio: „Rođena je država Hrvatska! Neka joj je dug i sretan život.“ Bilo je to 25. lipnja 1991. kada je donesena povijesna odluka o razdruživanju od ostalih republika SFRJ. Upravo te godine na ovim prostorima počinju se odvijati događaji koji će se uvijek pamtiti u povijesti našeg naroda. Bili su to dani ponosa, dani prkosa, krvavi i teški dani nakon kojih je ostvaren san o slobodnoj i samostalnoj državi. Ono što je za pojedinca dom, to je za narod država. Da bi stvorio svoju državu, hrvatski narod morao je proći kroz kamenu pustinju patnje, teška iskušenja te položiti velike žrtve. U svim tim zbivanjima zapaženu ulogu imali su stanovnici Virovitice i virovitičkog kraja. Stoga izložbom želimo podsjetiti na njihovu ulogu i doprinos tijekom 1991., jer riječima velikog hrvatskog odvjetnika i branitelja optuženih Virovitičana Milana Vukovića: „Rat za Hrvatsku je započeo u Virovitici“. Izložba je nastala na temelju dostupnih izvora koje čuvamo u Državnom arhivu u Virovitici, lokalnoga glasila Virovitički list koje je vrlo dobro pratilo sve događaje te dostupne literature. Podijelili smo je na 3 tematske cjeline: 1. Virovitica, politika, rat: Najznačajniji politički i ratni događaji koji se tiču virovitičkog područja i ovdašnjeg stanovništva. 2. Događanja u pozadini: Najvažniji ostali događaji koji su se odvijali u gradu i okolici. 3. Nikada zaboraviti!: Spomen na poginule branitelje s virovitičkog područja 1991.
1. VIROVITICA, POLITIKA, RAT „Da bi čovjek pisao o 1991., mora to raditi pažljivo...Jer baš u vrijeme kada se naoko ništa nije događalo, iza kulisa su se zbivale prave stvari. Siječanj po „Virovitičkom listu“, u gradu ništa. Veljko Drakulić, direktor ‘Virkoma’ prijeti isključenjem neurednih platiša...u općinskoj Skupštini osnovani fondovi...Preselio Čazmatrans (napokon van grada)...I sve tako. A onda bomba. Prijetnje državnim udarom. Hrvatska blokirala sve i sva. A ovdje otmica. Antun Habijanac, Đuro Dečak i Vinko Belobrk oteti praktički iz kućnih mantila...“ Zvonko Jesenković, Virovitički list br.1745-1745, 21. 12. 1991., str. 12.
Virovitica, politika, rat Obavještajna operacija „Štit“- Virovitička skupina U svibnju 1990. JNA je oduzela oružje Teritorijalne obrane Hrvatske, dok u kolovozu iste godine počinje pobuna Srba. Spontani prosvjed Virovitičana ispred gradske policije u siječnju 1991. zbog načina na koji se primjenjivala Naredba Predsjedništva SFRJ o razoružavanju. Pred okupljene je izašao zapovjednik policijske postaje Antun Troha kojemu su se prisutni požalili da se razoružavaju samo osobe hrvatske nacionalnosti. Vijest o ovom događaju donio je Virovitički list br. 1698, od 25.siječnja 1991., str. 1. HR-DAVT 182 Vuković Milan, odvjetnik, prvi počasni građanin Virovitice
Hrvatska strana dugo je pokušavala sukob riješiti političkim putem ali s obzirom na razvoj situacije, istovremeno je počela uvoziti oružje potrebno za obranu. Upravo o ovome izvještava kapetan i pripadnik Organa bezbednosti (OB) JNA Vladimir Jagar. On naime izvještava vlasti o aktivnostima hrvatskog ministra obrane Martina Špegelja koji je u Virovitici započeo ustrojavanje lokalne obrambene infrastrukturu. Nakon provjere Jagarove lojalnosti, JNA preko njega započinje obavještajnu operaciju „Štit“. Glavni cilj akcije bio je kompromitacija političkog vodstva Republike Hrvatske te dobivanje razloga za legalnu vojnu intervenciju ili barem pritisak na hrvatsku stranu tijekom pregovora o budućnosti SFRJ. General Martin Špegelj HR-DAVT 307 Informativni centar Virovitica d.o.o.
Brojni Virovitičani ispred zgrade Skupštine općine izašli su na mirni prosvjed protiv prijetnji vojnom intervencijom koje su dolazile iz Beograda. Okupljenom mnoštvu obratili su se predsjednik Skupštine općine, Ante Krišto, saborski zastupnik, dr. Ante Kutle i predstavnik hrvatske delegacije u Saveznoj skupštini dr. Đuro Vidmarović. Prosvjed je, kao i u brojnim drugim hrvatskim mjestima održan 25. siječnja 1991. o čemu izvještava Virovitički list br. 1699 od 1. veljače 1991., str. 1 i 2. HR-DAVT 307 Informativni centar Virovitica d.o.o.
Virovitica, politika, rat Prikupljene informacije tijekom ove operacije trebale su biti korištene u prosincu 1990. kao pokriće za prvi pokušaj intervencije JNA. Ovaj plan je propao, stoga su korištene u siječnju 1991., u javno objavljenom montiranom filmu. Paralelno s ovim započinju uhićenja članova „Virovitičke skupine“.
Krajem siječnja 1991. u Virovitici su uhićeni predsjednik Izvršnog vijeća Skupštine općine, Antun Habijanac i predsjednik Općinskog odbora HDZ-a, Đuro Dečak pod optužbom pripremanja terorističkih akcija protiv JNA. Ovo je bio povod velikom prosvjedu u gradu održanom početkom veljače 1991. Uskoro je Općinski odbor HDZ-a pokrenuo akciju prikupljanja potpisa kojima se tražilo njihovo hitno puštanje na slobodu. Prikupljeno je 52.000 potpisa koja su predana Hrvatskom saboru. HR-DAVT 307 Informativni centar Virovitica d.o.o.
Dana 23. siječnja uhićeni su vodnici JNA Franjo Kovač i Vlado Šabarić, koji su potom prebačeni u vojni pritvor u Zagrebu. Već 25. siječnja pokrenuta je akcija uhićenja Antuna Habijanca i Đure Dečaka. Nakon početnog šoka zbog javnog prikazivanja spomenutog filma, vodstvo Republike Hrvatske pokrenulo je medijsku akciju kako bi dokazalo da se radi o montaži.
Antun Habijanac
Đuro Dečak
Vinko Belobrk
HR-DAVT 307 Informativni centar Virovitica d.o.o.
HR-DAVT 307 Informativni centar Virovitica d.o.o.
HR-DAVT 182 Vuković Milan, odvjetnik, prvi počasni građanin Virovitice
Istovremeno, nastavila se potraga pripadnika OB JNA za preostalim optuženima. Ministar Špegelj je na vrijeme sklonjen u režiji vodstva Republike Hrvatske dok potpukovnik JNA Josip Kovač (Špegeljev
Virovitica, politika, rat suradnik) te Ivan Belani iz Suhopolja nisu mogli biti pronađeni. Dana 6. veljače uhićen je Vinko Belobrk, a sredinom istog mjeseca Željko Nemet. Nakon što su potvrđena uhićenja Virovitičana, potpredsjednik Sabora Republike Hrvatske i član vodstva HDZ-a Stjepan Sulimanac zatražio je od zagrebačkog odvjetnika Milana Vukovića da im pomogne u obrani, koji na to pristaje. Također, Dečaku je za branitelja dodijeljen zagrebački odvjetnik Vlado Marić. Milan Vuković Fotografija preuzeta iz knjige: Milan Vuković: Ja odvjetnik, Zagreb, 2008.
Ivan Belani Fotografija preuzeta iz knjige: Mirko Lukaš, Zoran Puljić: Neuhvatljivi suhopoljski tigar, Virovitica, 2021.
Optužnica protiv prvooptuženog ministra Špegelja i članova „Virovitičke skupine“ objavljena je 27. veljače 1991. U njoj su bile najteže kvalifikacije: oružana pobuna i rušenje ustavnog poretka SFRJ, nelegalan uvoz, distribucija i sakrivanje oružja, formiranje ilegalnih formacija od članova HDZ-a i njihovo nelegalno prevođenje u sastav MUP-a, organizacija ilegalnih skupina u Virovitici te priprema za sukob sa JNA. Zakazani početak suđenja uhićenim Virovitičanima u gradu je popraćen novim prosvjedima. Pred zgradom Skupštine općine 8. travnja 1991. okupilo se oko 2.000 osoba tražeći njihovo oslobođenje. Između ostalih, govor je održao brat Đure Dečaka, Dragutin Dečak. Ovaj događaj, kao i ostale vijesti vezane uz suđenje popratio je Virovitički list br. 1709, od 12. travnja 1991., str. 1-3. HR-DAVT 307 Informativni centar Virovitica d.o.o.
Suđenje „Virovitičkoj skupini“. HR-DAVT 182 Vuković Milan, odvjetnik, prvi počasni građanin Virovitice
Virovitica, politika, rat Suđenje je trebalo započeti 8. travnja 1991. u Zagrebu. Održane su demonstracije i prosvjedi diljem Hrvatske, demolirana je zgrada Vojnog suda i početak suđenja je na kraju otkazan do 18. travnja.
Presuda Vojnog suda u Zagrebu „Virovitičkoj skupini“, 20. svibnja 1991. HR-DAVT 182 Vuković Milan, odvjetnik, prvi počasni građanin Virovitice
Na kraju, svi optuženi proglašeni su krivima u prvostupanjskom postupku. Međutim, presude Vojnog suda SFRJ postale su pravno ništavne za državljane Republike Hrvatske nakon što je 25. lipnja 1991. Sabor proglasio neovisnost.
Svečani doček Antunu Habijancu, Đuri Dečaku i Vinku Belobrku priređen u Virovitici 20. svibnja 1991. HR-DAVT 182 Vuković Milan, odvjetnik, prvi počasni građanin Virovitice HR-DAVT 307 Informativni centar Virovitica d.o.o.
Virovitica, politika, rat Virovitički list, br. 1942, 6. 10. 1995.
Dan prije presude „Virovitičkoj skupini“ održan je referendum o hrvatskoj samostalnosti. Sva glasačka mjesta na području virovitičke općine 19. svibnja 1991. bila su otvorena od 7 do 18 sati. Svoju ocjenu referenduma za Virovitički list (br. 1715-1716, 24. 5. 1991.) dao je predsjednik općinske komisije za provedbu referenduma, Zdravko Jakelić koji je između ostaloga rekao: „..Referendum na području općine Virovitica protekao je dostojanstveno, kako se uostalom i očekivalo, bez i najmanjeg ekscesa ili narušavanja reda i mira. Građani su se na referendumu izjašnjavali na 76 glasačkih mjesta od kojih je 17 bilo u Virovitici, a 59 na području općine. Glasača upisanih u birački spisak bilo je ukupno 35.208. U 12 sela na području virovitičke općine nije formiran glasački odbor niti je bilo određeno glasačko mjesto, jer su mještani tih sela izjavili da ne žele sudjelovati u referendumu, pa je za njih formirano glasačko mjesto u mjestima koja su bila najbliže njihovom ili mjestu kojem oni gravitiraju...“ HR-DAVT 307 Informativni centar Virovitica d.o.o.
Virovitica, politika, rat
- - - - -
Na temelju članka 140. stavka 1. Ustava Republike Hrvatske, u skladu s neotuđivim, nepotrošivim, nedjeljivim i neprenosivim pravom hrvatskog naroda na samoodređenje, uključujući i pravo na razdruživanje i udruživanje s drugim narodima i državama, te suverenitetom Republike Hrvatske koji pripada svim njezinim državljanima izvršavajući volju naroda očitovanu na referendumu 19. svibnja 1991. s obzirom na činjenicu da SFRJ ne djeluje kao ustavno-pravno uređena država te da se u njoj grubo krše ljudska prava, prava nacionalnih manjina i prava federalnih jedinica imajući u vidu da federativno uređenje Jugoslavije ne omogućuje rješavanje državno-političke i gospodarske krize i da među republikama SFRJ nije došlo do sporazuma koji bi omogućio preustrojstvo federativne savezne države u savez suverenih država izjavljujući da Republika Hrvatska uvažava jednaka prava drugih republika dosadašnje SFRJ u težnji da s njima jednako-pravno, demokratski i mirnim putem postupno uređuje sva pitanja iz dosadašnjeg zajedničkog života, poštujući njihovu suverenost i teritorijalnu cjelovitost, izražavajući spremnost da se s njima, kao samostalna i neovisna država, sporazumijeva o gospodarskim, političkim, obrambenim i drugim vezama Sabor Republike Hrvatske donosi
USTAVNU ODLUKU o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske
I. Republika Hrvatska proglašava se suverenom i samostalnom državom. II. Ovim činom Republika Hrvatska pokreće postupak razdruživanja od drugih republika i SFRJ. Republika Hrvatska pokreće postupak za međunarodno priznavanje. III. Međunarodni ugovori koje je sklopila i kojima je pristupila SFRJ primjenjivat će se u Republici Hrvatskoj ako nisu u suprotnosti s Ustavom i pravnim poretkom Republike Hrvatske, na temelju odredaba međunarodnoga prava o sukcesiji država u pogledu ugovora. IV. Na području Republike Hrvatske važe samo zakoni koje je donio Sabor Republike Hrvatske, a do okončanja razdruživanja i savezni propisi koji nisu stavljeni izvan snage. Republika Hrvatska preuzima sva prava i obveze koja su Ustavom Republike Hrvatske i Ustavom SFRJ bila prenesena na tijela SFRJ. Postupak preuzimanja tih prava i obveza uredit će se ustavnim zakonom. V. Državne granice Republike Hrvatske su međunarodno priznate državne granice dosadašnje SFRJ u dijelu u kojem se odnose na Republiku Hrvatsku, te granice između Republike Hrvatske i Republike Slovenije, Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore u okviru dosadašnje SFRJ. VI. Prihvaćajući načela Pariške povelje, Republika Hrvatska jamči svim svojim državljanima nacionalna i sva druga temeljna prava i slobode čovjeka i građanina, demokratski poredak, vladavinu prava i sve ostale najviše vrednote svoga ustavnog i međunarodnog pravnog poretka. VII. Ova ustavna odluka stupa na snagu kada ju proglasi Sabor Republike Hrvatske. Klasa: 010-03/91-02/O6 Zagreb, 25. lipnja 1991. SABOR REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Vijeća udruženog rada Ivan Matija, v. r. Predsjednik Vijeća općina Luka Bebić, dipl. ing., v. r. Predsjednik Društveno-političkog vijeća Ivan Vekić, v. r. Predsjednik Sabora Ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti RH dr. Žarko Domljan,v. r. - Narodne novine br. 31_1991.
Virovitica, politika, rat Na temelju članka 140. stavka I. Ustava Republike Hrvatske, Sabor Republike Hrvatske donosi
DEKLARACIJU O PROGLAŠENJU SUVERENE I SAMOSTALNE REPUBLIKE HRVATSKE Polazeći od trinaeststoljetne drevno-pravne tradicije na tlu između Jadrana, Drave i Mure, hrvatski narod je sačuvao samosvijest o vlastitom identitetu i o pravu na samobitnost i neovisnost u samostalnoj i suverenoj državi Hrvatskoj. Stjecajem povijesnih okolnosti, nalazeći se na razmeđu istočnog i zapadnog kršćanstva dviju često suprotstavljenih civilizacija i kultura te različitih političkih, gospodarskih i inih interesa, hrvatski je narod stoljećima branio svoju narodnu državu, a time i narode zapadno od svojih domovinskih granica. Hrvatski je narod bio pod vlašću hrvatskih narodnih vladara te Hrvatskoga sabora samostalan ili pak u personalnim i ugovornim unijama i državno-pravnim savezima s drugim narodima, ali uvijek budno pazeći na očuvanje svoje drevne samobitnosti i suvereniteta. Hrvatski narod sačuvao je i u najtežim povijesnim uvjetima dio svoga nacionalnog prostora i glavni grad Zagreb sa svim obilježjima hrvatskoga državnog suvereniteta čuvari i nositelji kojega bijahu - nakon narodnih vladara - Hrvatski sabor i hrvatski banovi koji imaju ovlasti podkraljeva u vrijeme kada je Kraljevina Hrvatska bila udružena s drugim državama Hrvatski je sabor očuvao predaje o hrvatskom povijesnom pravu i održao hrvatsku državnu samobitnost tijekom sveukupne povijesti, po čemu je hrvatski narod jedan od najstarijih državotvornih povijesnih naroda Europe. II. U razdoblju nametnutoga centralističkoga i totalitarnoga sustava SFRJ, Republika Hrvatska nije mogla promicati i štititi svoje političke, gospodarske, kulturne i ine interese pa je stoga neprestano jačala težnja za razdruživanjem iz jugoslavenske državne zajednice. Danas smo suočeni i s pokušajima da se organiziranim odmetništvom i terorizmom, poticanim izvan Republike Hrvatske narušava ustavni poredak i integritet Republike Hrvatske, štoviše, da se spriječi provedba volje hrvatskoga naroda i svih građana Republike Hrvatske koja je očitovana na izborima i ozakonjena u Ustavu Republike Hrvatske, a osobito na referendumu za suverenost, neovisnost i samostalnost u odnosu na druge republike SFRJ i ostale susjedne države. Hrvatski je narod zajedno sa svim građanima koji Republiku Hrvatsku smatraju svojom domovinom odlučan da svim snagama brani svoju samostalnost i teritorijalnu cjelovitost od bilo čije agresije. III. Republika Hrvatska jest demokratska pravna i socijalna država, u kojoj su najviše vrednote ustavnoga poretka: sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost, mirotvorstvo, socijalna pravda, poštivanje prava čovjeka, pluralizam i nepovredivost vlasništva, očuvanje prirodna i čovjekova okoliša vladavina prava i demokratski višestranački sustav. Republika Hrvatska jamči Srbima u Hrvatskoj i svim nacionalnim manjinama koje žive na njezinu tlu poštivanje svih ljudskih i građanskih prava, a osobito slobodu izražavanja i njegovanja nacionalnog jezika i kulture, kao i političkog organiziranja. Republika Hrvatska štiti prava i interese svojih državljana bez obzira na vjersku, etničku i rasnu pripadnost. Republika Hrvatska jamči, u skladu s pravilima međunarodnoga prava, drugim državama i međunarodnim organizacijama da će u cijelosti i savjesno izvršavati sva prava i obveze kao pravni sljednik dosadašnje SFRJ u dijelu koji se odnosi na Republiku Hrvatsku. IV. Republika Hrvatska je i po dosadašnjim ustavima FNRJ i SFRJ imala pravo na samoodređenje uključujući i pravo na odcjepljenje. Republika Hrvatska uspostavljajući se kao samostalna i suverena država, koja je do sada dio svojih suverenih prava ostvarivala u zajednici s drugim republikama i autonomnim pokrajinama u SFRJ, mijenja svoj položaj i državnopravni odnos spram SFRJ, pristajući na sudjelovanje u pojedinim njezinim institucijama i službama od zajedničkog interesa u funkciji razdruživanja. Dok traje razdruživanje treba utvrditi prava i obveze, odnosno udjel Republike Hrvatske u cjelokupnoj pokretnoj i nepokretnoj imovini i pravima dosadašnje SFRJ. Proglašenjem Ustavne odluke o osamostaljenju Republika Hrvatska otpočinje postupak razdruživanja od ostalih republika i SFRJ, želeći da se ovaj postupak što prije
Virovitica, politika, rat okonča na demokratski i miroljubivi način, poštujući interese svih republika i autonomnih pokrajina koje su činile SFRJ. Proglašenjem Ustavne odluke o osamostaljenju ostvarene su pretpostavke za priznavanje Republike Hrvatske kao međunarodno-pravnog subjekta, za što će Predsjednik i Vlada Republike Hrvatske poduzeti sve određene korake. Ovom Ustavnom odlukom sadašnje granice Republike Hrvatske postaju državne granice prema drugim republikama i susjednim državama dosadašnje SFRJ. Na području Republike Hrvatske važe samo zakoni koje je donio Sabor Republike Hrvatske, a do okončanja razdruživanja i savezni propisi koji nisu stavljeni izvan snage. Sva pitanja koja u ovom trenutku ne mogu biti riješena, kao što su položaj JNA, savezna diplomacija, razdioba zajedničkih prava i obveza bit će uređena posebnim dogovorom - ugovorom između Republike Hrvatske i ostalih federalnih jedinica i SFRJ u postupku razdruživanja. Dok traje razdruživanje Republika Hrvatska priznaje samo one savezne institucije u kojima se odlučuje na osnovama pariteta i suglasnosti. Savezna tijela ne mogu djelovati na teritoriju Republike Hrvatske, osim ako to Vlada Republike Hrvatske za pojedini slučaj privremeno ne odobri. Republika Hrvatska povlači svoje predstavnike iz Saveznoga vijeća Skupštine SFRJ, kojemu je istekao mandat, a njegovo je postojanje nepotrebno u postupku razdruživanja. Republika Hrvatska smatra da Vijeće republika i pokrajina može obavljati ulogu parlamentarnog razmatranja problema razdruživanja. V. Republika Hrvatska priznaje puni suverenitet i međunarodno-pravni subjektivitet novim državama koje nastaju razdruživanjem SFRJ u okviru postojećih granica SFRJ i u okviru njihovih međusobnih granica utvrđenih dosadašnjim ustavom ili međusobnim dogovorom na demokratski način. Uspostavom samostalnosti i suverenosti Republika Hrvatska ne želi prekid odnosa s drugim republikama niti poremećaj u gospodarskim, prometnim i financijskim odnosima ili poslovanju. Republika Hrvatska uspostavit će posebni ugovorni odnos s Republikom Slovenijom, stvarajući savez dviju samostalnih suverenih država. Republika Hrvatska poziva i ostale republike dosadašnje SFRJ na stvaranje saveza suverenih država pod sljedećim pretpostavkama: priznavanje međusobnog državnog suvereniteta i teritorijalnog integriteta, uzajamno uvažavanje, priznavanje političkog pluralizma i demokracije, pluralizma vlasništva i tržišnog gospodarstva djelotvorno poštivanje ljudskih prava, prava nacionalnih manjina i drugih civilizacijskih vrednota slobodnoga svijeta, kao i spremnost na recipročni dogovor i ugovor o svim spornim pitanjima koja postoje između pojedinih republika suverenih država. Republika Hrvatska polazi od stanovišta da bi savez suverenih država s Republikom Slovenijom kao i s ostalim republikama, utemeljen na osnovama ugovorne, dobrovoljne i interesne zajednice mogao biti od koristi za sve republike dosadašnje SFRJ pod uvjetom da se poštuju međusobni interesi po važećim propisima međunarodnog prava, posebno onih na kojima se zasniva i izgrađuje Europska zajednica, jer ta načela pokazuju životnost i praktičnu djelotvornost i ona su putokaz koji će i u budućem savezu suverenih država, do ulaska u Europsku zajednicu, osigurati mir, prosperitet i međunarodno uvažavanje. Klasa: 010-03/91-02/05 Zagreb. 25. lipnja 1991.
Deklaracija o uspostavi samostalne i suverene Republike Hrvatske od 25.lipnja 1991.
SABOR REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Vijeća udruženog rada Ivan Matija, v. r. Predsjednik Vijeća općina Luka Bebić, dipl. ing., v. r. Predsjednik Društveno-političkog vijeća Ivan Vekić, v. r. Predsjednik Sabora dr. Žarko Domljan, v. r.
Virovitica, politika, rat Akcija „Jasenaš“ (2. rujan 1991.)
Akcija „Jasenaš“ kao združeno djelovanje ZNG i policije, bila je prva uspješna akcija oslobađanja teritorija u Domovinskom ratu, a Jasenaš prvo oslobođeno naselje u Republici Hrvatskoj.
Jedinica za posebne namijene virovitičkog ZNG-a sudjelovala je u oslobođenju Jasenaša HR-DAVT 307 Informativni centar Virovitica d.o.o.
Istog dana kada je pokrenuta akcija oslobođenja Jasenaša, Izvršno vijeće Skupštine općine Virovitica na 11. zatvorenoj sjednici donijelo je Rješenje o imenovanju Kriznog štaba općine Virovitica. Za predsjednika je izabran Antun Habijanac. Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata /dalje: HMDCDR/, Krizni štab općine Virovitica. (Državni arhiv u Virovitici raspolaže digitalnom kopijom ove dokumentacije)
Karta „Velike Srbije“. Wikipedia https://hr.wikipedia.org/wiki/Velika_Srbija
Pobunjeni Srbi su, organizirani u Bilogorski odred Teritorijalne obrane SAO Zapadna Slavonija, 12. kolovoza počeli s napadima, otmicama i blokadom putova koji su povezivali virovitičku općinu sa grubišnopoljskom i daruvarskom. Obaranjem balvana kod sjevernog ulaza u selo blokirali su cestu Virovitica – Milanovac – Jasenaš – Đulovac – Daruvar. Barikadom je, uz cestovni, prekinut i željeznički promet. Zbog blizine Virovitice i opasnosti koja joj prijeti, policajci i gardisti odmah su postavili obrambenu točku između Milanovca i Jasenaša. Obavještajni podatci su ukazivali na to da komanda Banjalučkog korpusa JNA planira u šire područje Jasenaša razmjestiti znatne topničke snage kako bi pružili vatrenu potporu snagama teritorijalne obrane SAO Zapadne Slavonije kojima je bio cilj presijecanje Podravske magistrale, spajanje sa virovitičkim garnizonom JNA, posredno ovladavanje Viroviticom te u nastavku napredovanja spajanje sa snagama JNA u pograničnim karaulama uz Dravu i ovladavanje smjerom Virovitica – Slatina – Donji Miholjac. Time bi se odsjeklo Slavoniju od ostatka Hrvatske. U vojnom i političkom smislu bio bi to početak uspostave zapadne granice „Velike Srbije“ na potezu Virovitica – Karlovac – Ogulin – Karlobag.
Virovitica, politika, rat Oslobađanje Jasenaša planirano je kao združena operacija 200 gardista 50. samostalne bojne ZNG-e Virovitica i 150 policajaca PS Virovitica. Bojnu je činilo Zapovjedništvo 7 satnija, tri voda i tri desetine. Operaciju su trebali provesti u dvije faze. U prvoj fazi su trebali okružiti Jasenaš, razbiti barikade na ulazu u selo te natjerati pobunjenike na povlačenje. U drugoj fazi zadaća je hrvatskih postrojbi bila očistiti selo po dubini i ovladati njim te neutralizirati neprijatelje. Manevarske snage su osobno predvodili zapovjednik 50. bojne Đuro Dečak i njegov zamjenik Marko Krstanović, zapovjednik PS Virovitica Antun Troha i predsjednik Općine Anto Krišto, dok je snage u blokadi garnizona JNA predvodio Antun Habijanac.
Antun Troha, zapovjednik stanice u Virovitici. Marko Krstanović, u vrijeme oslobađanja Jasenaša bio je zamjenik zapovjednika 50. bojne Đure Dečaka.
Anto Krišto, predsjednik općine.
policijske
HR-DAVT 307 Informativni centar Virovitica d.o.o.
HR-DAVT 307 Informativni centar Virovitica d.o.o.
Fotografiju ustupio gospodin Marko Krstanović.
Napad je počeo diverzantski vod koji se pod okriljem mraka uspio približiti cestovnim barikadama pred selom te ih napasti. Iako dobro utvrđeni, pobunjenici nisu uspjeli zaustaviti hrvatske snage, već su se povukli prema unutrašnjosti sela gdje su pružili snažniji otpor. Nakon 4 sata borbi, hrvatske su snage uspjele osloboditi oko dvije trećine sela. Čelni ljudi su odlučili da se u pomoć pozove improvizirano borbeno oklopno vozilo „Mikeš“.
Improvizirano oklopno vozilo „Mikeš“ proizvod je Virovitičana. Konstruirali su ga Jerko Romić, Tomislav Špoljarić i Ivica Mihelčić. Izrađeno je u pogonu „Rapida“ od TVIN-ova furgona. Fotografija preuzeta sa facebook stranice Memorijalnog centra Domovinskog rata Vukovar https://ar-ar.facebook.com/mcdrvu.hr/ posts/2586223918145870/
Virovitica, politika, rat Tim se želio postići pozitivan psihološki efekt kod hrvatskih boraca. Došlo je do zamjene posade pa su umjesto policajaca u „Mikeš“ ušla petorica gardista: dozapovjednik ZNG-e Jerko Romić koji je vozio oklopnjak, Željko Domjanić koji je sa puškostrojnicom M-53 zauzeo mjesto uz puškarnicu te Dubravko Lanščak, Marjan Pavelić i Zlatko Simeunović. Ubrzo je projektil pogodio oklopnjak u prednji desni dio konstrukcije i probio oklop te oštetio točak. Gardisti su uspjeli izaći iz oklopa, doduše ranjeni ali živi. Oko 14:00 sati sve su se hrvatske snage spojile na južnom dijelu sela čime je Jasenaš oslobođen. Dalje od posljednjih kuća u selu nije se išlo jer je cilj bio ukloniti opasnost od Virovitice što se i postiglo. Drago Acman, ranjen u borbi za Jasenaš. HR-DAVT 307 Informativni centar Virovitica d.o.o.
Virovitički list br. 1730, 6. 9. 1991., str. 3.
Sredinom rujna Hrvatske obrambene snage uspješno su razmijenile grupu nedužnih građana za grupu terorista uhićenih u borbama za Jasenaš. Razmijenjeno je osam osoba koje su u zarobljeništvu pretrpjele teške tjelesne ozljede. Virovitički list br. 1732, 20. 9. 1991., str. 4.
Virovitica, politika, rat Oslobađanje vojnih objekata na području Virovitice (15-17. rujna 1991.)
Na području općine Virovitica nalazile su se postrojbe 42. graničnog bataljuna i 288. mješovite protuoklopne artiljerijske brigade (dalje: mpoabr). Zapovjednici ovih postrojbi slijedili su postupke vrha JNA koji je tijekom 1991. sve više i otvorenije podržavao srpske pobunjenike i pokušaje ograničavanja legalne vlasti Republike Hrvatske. Od jeseni 1990. stvaraju se virovitički dragovoljački odredi iz kojih će izrasti 50. samostalni bataljun Zbora narodne garde (ZNG). U siječnju 1991. iskazali su spremnost obrane kratkotrajno okruživši vojarnu u Virovitici zbog mogućeg djelovanja JNA. Srpanj 1991. obilježen je blokadom kolone vozila iz koje je njezine redove napustio 21 vojnik graničar te napadom na majora Vučkovića kojim je prestalo njegovo zapovijedanje 42. bataljunom i antihrvatsko djelovanje. Novi zapovjednik 288. mpoabr., potpukovnik Tomislav Mitić, održavao je stanje prividnog mira očekujući konačni rasplet i ravnajući se po zapovijedima nadređenih zapovjedništava.
Pregovori sa zamjenikom zapovjednika vojarne Virovitica prilikom pokušaja dostave hrane vojnicima u ratnom skladištu Šištat, kolovoz, 1991. Fotografiju ustupio gospodin Marko Krstanović.
Virovitički list br. 1732, 20. 9. 1991., str 1.
Budući da vojni vrh JNA nije prestao podupirati pobunjenike i vršiti otvorenu agresiju, hrvatsko političko vodstvo zapovjedilo je 12. rujna 1991. blokadu vojarni i drugih vojnih i objekata.
„Ovo je nekada bila kasarna JNA. A ovaj top više nikada neće cijev imati okrenutu prema svom gradu.“ Virovitički list br. 1732, 20. 9. 1991., str 3.
Virovitički list br. 1732, 20. 9. 1991., str 3.
Virovitica, politika, rat Hrvatske snage sa područja Virovitice provele su opkoljavanje karaula „Terezino Polje“ i „Boško Buha“, skladišta „Šištat“ i vojarne „Nikola Miljanović Karaula“ dok su Dom JNA, Zapovjedništvo 42. graničnog bataljuna i poligon Dabrovica zauzeti bez borbe. Karaule su se predale nakon kratke razmjene vatre, kao i „Šištat“ u kojem je osvojena velika količina opreme i oružja. Kada je zapovjedništvo vojarne odbilo ponuđene uvjete predaje te se pokušalo oduprijeti pucajući topničkim oružjem po preprekama i stambenim objektima, hrvatski su branitelji uzvratili vatru te primorali okružene pripadnike 288. mpoabr. na predaju. Ivan Belani prilikom akcije oslobađanja virovitičke vojarne Fotografija preuzeta iz knjige: Mirko Lukaš, Zoran Puljić: Neuhvatljivi suhopoljski tigar, Virovitica, 2021.
Dio borbenog voznog parka virovitičke vojarne. HR-DAVT 307 Informativni centar Virovitica d.o.o.
Prilikom predaje vojarne prikriveni srpski pobunjenici i pripadnici JNA pružili su iznenadni otpor pri čemu je dio njih svladan, a dio se uspio izvući iz okruženja i probiti sve do Banja Luke.
HMDCDR, Krizni štab općine Virovitica.
Jedna od kuća u Virovitici pogođena od strane JNA prilikom akcije oslobađanja vojarne. Virovitički list br. 1732, 20. 9. 1991., str 3.
Virovitica, politika, rat
Virovitički list br. 1732, 20. 9. 1991., str 4.
Virovitički list br. 1732, 20. 9. 1991., str 4.
HMDCDR/, Krizni štab općine Virovitica.
Virovitica, politika, rat Raskid državno-pravne sveze Republike Hrvatske sa bivšom SFRJ iz perspektive Virovitičkog lista U skladu sa neotuđivim pravom Republike Hrvatske na samoodređenje, - polazeći od volje građana Republike Hrvatske iskazane na referendumu od 19. svibnja 1991. godine - polazeći od Ustavne odluke o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske i Deklaracije o uspostavi samostalne i suverene Republike Hrvatske, koju je Sabor Republike Hrvatske donio na sjednici od 25. lipnja 1991. godine - utvrđujući da je tromjesečni rok o odgodi primjene Ustavne odluke koji je određen Brijunskom deklaracijom istekao 7. listopada 1991. godine - utvrđujući da su u roku utvrđenom Brijunskom deklaracijom pojačane agresivne akcije, tzv. JNA i srpskih terorista, na gradove i sela, da su bezobzirno uništavane bolnice, škole, crkve, kulturni spomenici i drugi civilni objekti, što je kulminiralo čak napadanjem i bombardiranjem povijesne jezgre Zagreba pri čemu su oštećene i zgrade Rezidencije Predsjednika Republike, Vlade i Hrvatskog sabora u vrijeme zasjedanja, sa pokušajem atentata na Predsjednika Republike - utvrđujući da Jugoslavija kao državna zajednica više ne postoji, Sabor Republike Hrvatske na zajedničkoj sjednici svih vijeća održanoj 8. listopada 1991. godine, donosi ODLUKU 1. Republika Hrvatska od dana 8. listopada 1991. godine raskida državno-pravne sveze na temelju kojih je zajedno sa ostalim republikama i pokrajinama tvorila dosadašnju SFRJ. 2. Republika Hrvatska odriče legitimitet i legalitet svim tijelima dosadašnje federacije – SFRJ. 3. Republika Hrvatska ne priznaje valjanim niti jedan pravni akt bilo kojeg tijela koje nastupa u ime bivše federacije – SFRJ. 4. Republika Hrvatska priznaje samostalnost i suverenost ostalih republika bivše SFRJ, na temelju načela uzajamnosti i spremna je s onim republikama s kojima nije u oružanom sukobu uspostaviti, održavati i razvijati prijateljske, političke, gospodarske, kulturne i druge odnose. 5. Republika Hrvatska kao suverena i samostalna država, jamčeći i osiguravajući temeljna prava čovjeka i nacionalnih manjina, zajamčenih izričito Općom deklaracijom Ujedinjenih naroda, Završnim aktom Helsinške konferencije, dokumentima KESS-a i Pariškom poveljom u sklopu europskih integracijskih tijekova, pripravna je ulaziti u međudržavne i međuregionalne asocijacije s drugim demokratskim državama. 6. Republika Hrvatska nastavit će postupak utvrđivanja međusobnih prava i obveza u odnosu na ostale republike bivše SFRJ i u odnosu na bivšu federaciju. 7. Ova odluka stupa na snagu u trenutku njezina donošenja. Klasa: 021-03/91-05/07 Zagreb, 8. listopada 1991.
SABOR REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Sabora dr. Žarko Domljan, v. r.
Odluka Sabora RH od 08. listopada 1991.
Prvi hrvatski predsjednik, dr. sc. Franjo Tuđman
Zvonko Jesenković, Virovitički list br. 1735, 11. 10. 1991., str. 2
Virovitica, politika, rat Osnovno o 127. brigadi Hrvatske vojske
Zapovijed za formiranje i popunu 127. brigade izdao je ministar obrane RH Gojko Šušak 2. listopada 1991. godine. Brigada je planirana kao pričuvna postrojba jačine tri bojne, osim prve satnije prve bojne koja je planirana kao djelatna postrojba („A sastav“).
Jedinice Teritorijalne obrane Virovitica oformljene su početkom listopada 1991. Prema riječima zapovjednika Mirka Rukavine: „...dobro su opremljene i pripravne za borbenu upotrebu...“ Virovitički list br. 1734, 4. 10. 1991., str. 3.
Jezgra za formiranje brigade bila je 50. samostalna bojna Virovitica, formirana 28. lipnja 1991. godine, koja je postala 1. bojna 127. brigade. Kao nositelj formiranja brigade određen je dotadašnji zapovjednik 50. samostalne bojne Đuro Dečak. Formirane su još i 2. i 3. pješačka bojna te druge postrojbe raznih rodova i službi; vod veze, logistička satnija, inženjerijska satnija, vod vojne policije, izvidnički vod, diverzantski vod, protudiverzantski vod, bitnica minobacača 120 mm, vod protuzračne obrane, obavještajni odjel, financijska služba, tehnička služba, intendantska služba, služba za informativno – psihološku djelatnost, topničko – raketni divizijun, samostalni tenkovski vod i sanitet.
Brojni Virovitičani odazvali su se pozivu za sudjelovanje u obrani Republike Hrvatske. Fotografija prikazuje atmosferu u hodnicima Sekretarijata narodne obrane u listopadu 1991. prilikom upisa dragovoljaca. HR-DAVT 307 Informativni centar Virovitica d.o.o.
Virovitica, politika, rat Dana 11. listopada 1991. godine u brigadi je bilo mobilizirano 1900 ljudi. Iako je dio ljudstva već djelovao na bojištu, mobilizacija se i dalje službeno provodila kroz dokumente.
Paul Katančić iz Subotice dugo vremena je radio u Švedskoj. Početkom rata pristupio je Hrvatskoj vojsci u Virovitici koju je odabrao radi prijatelja Vladimira Moslavca. „Nastojim da u potpunosti opremim Mađare i Hrvate iz Vojvodine koji su odslužili svoju vojnu obvezu u takozvanoj JNA i koji se žele boriti za Hrvatsku. Poslije tridesetak godina rada u Švedskoj moje je pravo mjesto ovdje gdje se stvara nova slobodna Hrvatska.“ Virovitički list br. 1737, 25. 10. 1991., str. 3.
U manje od mjesec dana od osnutka postrojbe 127. brigade uspješno su na svom pravcu djelovanja izvršile operaciju Otkos – 10 odbacujući srpske snage dalje od većeg dijela matične općine.
Mirko Brajtigam, Zapovjednik III. satnije I. bojne 127. brigade HV, Bučje 1991.
S lijeva: Branko Klepač, dr. Fett, Mirko Brajtigam, Željko Duvnjak, dr. Hock,
Fotografiju ustupio gospodin Mirko Brajtigam
Levinovac, listopad 1991. Fotografiju ustupio gospodin Mirko Brajtigam
Vod tenkista iz Koprivnice, Mirko Brajtigam i zapovjednik tenkista Goran Glavina Levinovac, studeni 1991. Fotografiju ustupio gospodin Mirko Brajtigam
Virovitički list br. 1737, 25. 10. 1991., str. 3.
Od prvog dana na braniku Domovine stajao je i Zvonko Kožnjak, zapovjednik I. čete virovitičke brigade. Virovitički list br. 1736, 18. 10. 1991., str. 3.
Virovitica, politika, rat Virovitički list br. 1738, 1. 11. 1991., str. 1.
Virovitički list br. 1739, 8. 11. 1991., str. 1.
„A satnija“- priprema za napad na Lončaricu, 31. 10. 1991., Otkos 10. Fotografiju ustupio gospodin Marko Krstanović
Tenk i pješaštvo u pripremi napada na Lončaricu, 2.-3. 11. 1991., Otkos 10. Fotografiju ustupio gospodin Marko Krstanović
Virovitica, politika, rat
Razbijena višemjesečna blokada Lončarica-Grubišno Polje. „Nakon ove akcije Renata Romića, Zvonka Kožnjaka Paje, Zvonimira Šimića i ostalih ide se dalje.“ Virovitički list, br. 1740, 15. 11. 1991., str. 3.
Branitelji i zapovjednici u oslobođenom Đulovcu nakon podizanja hrvatskog barjaka
Virovitičani u Daruvaru, prosinac 1991. Fotografiju ustupila gospođa Mirjana Herden
15. 12. 1991. Fotografiju ustupio gospodin Marko Krstanović.
Uspješno djelovanje brigade nastavljeno je u studenom i prosincu 1991. godine kada postrojbe 127. brigade odlaze iz virovitičke općine te sudjeluju u oslobađanju dijela daruvarskog i pakračkog područja u sklopu operacije Papuk – 91. FOTO 42 Ratno djelovanje 127. brigade u prvoj fazi rata završeno je stupanjem na snagu Sarajevskog primirja. Ukupno je u tom razdoblju brigada imala 39 poginulih pripadnika te više desetaka ranjenih, čime je nemalim žrtvama pridonijela opstojnosti države 1991., što je u konačnici dovelo do međunarodnog priznanja samostalne i neovisne Republike Hrvatske. Hrvatski vojnik br. 1., str. 2. Virovitički list, br. 1744, 13. 12. 1991
Virovitica, politika, rat
Hrvatski vojnik br. 1., str. 4. Virovitički list, br. 1744, 13. 12. 1991.
Virovitički list, br. 1745-1746, 21. 12. 1991.
Hrvatski vojnik br. 2., str. 4. Virovitički list, br. 1745-1746, 21. 12. 1991.
Hrvatski vojnik br. 2., str. 1. Virovitički list, br. 1745-1746, 21. 12. 1991.
Više o Domovinskom ratu i Virovitičanima vidi: Virovitica u Domovinskom ratu (zbornik radova), Državni arhiv u Virovitici, Virovitica, 2018.
Događanja u pozadini
U virovitičkom kazalištu 26. siječnja 1991. svečano je obilježena 110-ta godišnjica osnutka „HPD Rodoljub“. Nakon svečane sjednice, u večernjim satima održan je koncert mješovitog zbora i tamburaškog orkestra pod motom „Pojmo rodu za slobodu“. HR-DAVT 307 Informativni centar Virovitica
Mješoviti pjevački zbor u 110-oj godini „Rodoljuba“ Fotografija preuzeta iz: 110. godina Hrvatskog pjevačkog društva „Rodoljub“ Virovitica (Rodoljubov glasnik), Virovitica 1990.
U svim katoličkim crkvama na području bivše države, 27. siječnja 1991., služene su mise nazvane „Za pravdu i mir“. Misa je služena i u Crkvi sv. Roka u Virovitici. HR-DAVT 307 Informativni centar Virovitica
Virovitički list, br. 1700, 8. 2. 1991., str. 2.
Događanja u pozadini
Dr. Mario Nobilo i dr. Slaven Letica u Virovitici na promociji knjige „JNA-rat protiv Hrvatske“ HR-DAVT 307 Informativni centar Virovitica
Virovitički list, br. 1702, 22. 2. 1991., str. 1,4.
Virovitički list, br. 1704, 8. 3. 1991., str. 4.
„Koncerti mira i nade“ naziv je inicijative koju je pokrenuo tadašnji ravnatelj Zagrebačke filharmonije Ivan Cerovac. Takav koncert, (između ostalih gradova), održan je u Virovitici 3. ožujka 1991. u Crkvi sv. Roka. Pred velikim brojem posjetitelja nastupili su Zbor studentskog KUD-a „Ivan Goran Kovačić“, Hrvatski komorni orkestar te solisti Blaženka Milić, Mirela Brnetić, Želimir Puškarić i Neven Belamarić. Zborom i orkestrom dirigirali su Saša Britvić i Ivan Cerovac. O ovom hvale vrijednom događaju donosi članak Virovitički list br. 1704 od 8. ožujka 1991., str. 1. HR-DAVT 307 Informativni centar Virovitica d.o.o.
Virovitički list, br. 1708, 5. 4. 1991., str. 1
Događanja u pozadini
U travnju 1991. učiteljica i članica Likovnog kluba „Nikola Trick“, Jaroslava Lulić, priredila je prvu samostalnu izložbu. HR-DAVT 307 Informativni centar Virovitica d.o.o.
Dana 30. svibnja 1991. na virovitičkom području obilježena je prva godišnjica državnosti Republike Hrvatske. Središnja proslava održana je u Milanovcu pod nazivom „Ponovno s nama“. Okupilo se više tisuća osoba koje su mogle uživati u bogatom kulturnom i športskom programu. Prisutnima su se obratili predsjednik Skupštine općine Virovitica, Ante Krišto, fra Tomislav Duka te Antun Habijanac, Đuro Dečak i Vinko Belobrk koji su ranije pušteni na slobodu i zbog kojih je priredba dobila spomenuti naziv. HR-DAVT 307 Informativni centar Virovitica d.o.o.
Ultrazvuk kupljen sredstvima skupljenim u akciji nazvanoj „Akcija 7000 žena“. HR-DAVT 307 Informativni centar Virovitica d.o.o.
Događanja u pozadini
Početkom lipnja 1991. u Virovitici je nakon 20 godina stanke pokrenut rad Matice Hrvatske. U kazališnoj zgradi okupili su se stari i novi članovi Ogranka koje je pozdravio jedan od članova bivšeg Upravnog odbora Boris Belić. Javnim glasovanjem izabran je novi Upravni odbor od 13 članova: prof. Ivan Zelenbrz (predsjednik), inž. Tomislav Turudić (organizacijski tajnik), Josip Čapo (financijski tajnik), Ankica Smiljanić (blagajnica) te članovi Josip Erpačić, Zdenka Foret-Kasapić, dr. Srećko Moslavac, prof. Branka Pavelić, dr. Terezija Salaj-Rakić, Franjo Slamić, Ivan Turudić i Draga Vranješ. Za članove nadzornog odbora izabrani su mr. Danica Draganić, Vangel Jančevski i Tugomila Reder.
Dana 9. lipnja 1991. u Viroviticu je stigla „Baklja mira“. Donijela ju je rukometašica TVIN-a Slavica Mucak. Poruku mira koja je obilazila cijeli svijet pročitao je Ante Krišto, a u bogatom kulturnom programu sudjelovali su Gradska glazba Virovitica, KUD „Matija Gubec“ Suhopolje i KUD „Izvor“ Milanovac. HR-DAVT 307 Informativni centar Virovitica d.o.o.
HR-DAVT 307 Informativni centar Virovitica d.o.o.
Tijekom srpnja 1991. u Virovitici je započela peticija kojom se tražilo da mladići iz Hrvatske služe vojni rok samo u Hrvatskoj odnosno da svi oni koji su u tim trenutcima služili vojni rok u nekoj drugoj republici, budu vraćeni kući. Već prvog dana peticiju je potpisalo gotovo 3.000 Virovitičana. Virovitički list, br. 1719, 21. 6. 1991., str. 6.
HR-DAVT 307 Informativni centar Virovitica d.o.o.
Događanja u pozadini
Virovitički list, br. 1727, 16. 8. 1991., str. 3.
„Bedem ljubavi“ hrvatski je mirotvorni pokret, kojeg su 1991. osnovale majke želeći spasiti svoje sinove iz JNA. Krajem kolovoza spomenute godine u Virovitici je održan mirni prosvjed oko 2.000 žena koje su oko zgrade Doma JNA držeći se za ruke formirale svoj „bedem ljubavi“ nakon čega je njihova delegacija predvođena Katom Turčin razgovarala s delegacijom vojarne. HR-DAVT 307 Informativni centar Virovitica d.o.o.
Nastavnica Vesna Mikina iz Virovitice, članica pokreta „Bedem ljubavi“ u razgovoru sa suradnicom Radio Virovitice, Galinom Popović. Virovitički list br. 1731, 13. 9. 1991., str. 3.
Unatoč ratnim prilikama, Virovitičani su 16. kolovoza 1991. obilježili Dan sv Roka. HR-DAVT 307 Informativni centar Virovitica d.o.o.
Događanja u pozadini
Za zaštitu skloništa do kraja rujna 1991. u Virovitici je potrošeno više od 7.000 vreća pijeska, dok su na travnjake uz prometnice postavljani čelični ježevi. „Sve to govori da će Virovitica svaki pokušaj agresije dočekati spremno. I svakom tko pokuša nasrnuti na ovaj grad uzvratiti istom mjerom“. Virovitički list br. 1729 i 1733, 30. 8. 1991., str 1. i 27. 9. 1991., str. 3.
U Virovitici postoji duga tradicija radio amaterstva. Tijekom rata oni su bili rezervna linija uspostavljenog sistema komunikacije. Virovitički list donosi članak o radio amateru inženjeru Dinku Filipoviću koji je tom prilikom između ostaloga rekao: „Sada je najpotrebnije pratiti kretanje zrakoplova i helikoptera tako da paralelna veza garantira da će informacija doći prije ratnih razaranja. Čim se negdje podignu avioni već dojave stižu a i naša upozorenja.“
Kako su djeca u virovitičkom vrtiću doživljavala rat.
Virovitički list, br. 1734, 4. 10. 1991., str. 3.
Virovitički list, br. 1734, 4. 10. 1991., str. 6.
Zemlja ne pita. Tijekom ratne 1991. stanovništvo virovitičkog područja marljivo je obavljalo poljske radove. HR-DAVT 307 Informativni centar Virovitica d.o.o.
Događanja u pozadini
Virovitički list, br. 1738, 1. 11. 1991., str. 5.
Virovitički list, br. 1727, 16. 8. 1991., str. 10.
Predsjednik virovitičkog Crvenog križa Ivan Štrk (prvi s desna) i djelatnici organizacije, predaju prikupljenu pomoć obitelji Vojković, 1991. HR-DAVT 307 Informativni centar Virovitica d.o.o.
Akciji „Pomoć narodu“ priključili su se brojni Hrvati iz inozemstva. Između ostalih Stjepan Blažičević iz Nurtingena, Luka Standnar i Nikola Dujmović iz Metzingena te Marko Filaković iz Bempflingena. U Viroviticu su krajem rujna 1991. donijeli sanitetski materijal i lijekove u iznosu od 20.000 maraka. Građani Metzingena sa predstavnicima HVEP-a Virovitica
U studenom 1991. u Viroviticu je iz Belgije stigla pomoć od 100 tona različitih potrepština. Pozivu Crvenog križa odazvalo se na desetke građana te je vrijedna pošiljka vrlo brzo spremljena na sigurno.
HR-DAVT 307 Informativni centar Virovitica d.o.o.
HR-DAVT 307 Informativni centar Virovitica d.o.o.