TRYTHONUS br. 17, 2011.

!asopis glazbene "kole vatroslava lisinskog bjelovar

br. 17

trythonus diabolus in musica

ISSN 1333-0527 2011

Mladich s rogom ! Tri u jedan! ! Mahler – nash najbolji prijatelj ! Roker s guslama ! Fotostrip Fideli0 ! Iz glazbene ordinacije ! Last Request – poklon CD

Tko je uzeo CD?

Fenomen Facebooka u posljednjih je godinu (i više) dana uzeo prili no maha, te je kao takav postao zanimljiv u o ima brojnih sociologa, psihologa i drugih komentatora društvenih promjena. Tako je primjerice sfera zavidnosti s novih izama prenesena na broj svi anja (e pa ne u re i „lajkanja ) profilne fotografije; brisanje s liste „prijatelja postalo je ravno šamaru i ispljuvku u lice usred prepune plaže, a svi znamo kako je apsolutna sramota i doživotni biljeg na elu ako ne „bockate natrag sve dok vam prst ne utrne i uku ani ne zaborave da postojite. S obzirom na sve to, neumorni bjelovarski umjetnici ustali su i podigli svoju kameru uvis kako bi zavidnom umjetni kom formom igrano-dokumentarnog filma izrekli neke strašne pretpostavke koje u Zuckerberga izazivaju pla i škrgut zubi. Samo on to ne e priznati, ali uz 50 milijardi utjehe ne bih ni ja. Ekskluzivno uz Trythonus možete prona i svoj besplatni primjerak filma „Last request , nastalog u teškim recesijskim

uvjetima. Ali niti vrijeme (kiša i vjetar), niti catering (burek u pekari), niti ograni eni budžet (146 kuna i 52 nevaže a slovenska tolara), niti specifi ni prostorni uvjeti (moljakanje u kazalištu), niti sukob interesa u dvo lanoj koprodukciji („Snimat u te iz žablje perspektive, boli me ruka od pti je... ) nisu sprije ili da film ugleda svjetlo dana.

Nikad vi ena pri a nas vodi u 2020. godinu i prati Tonchya Od Zanata Lowreca u tipi nom životu tog vremena koji se zakomplicira ulaskom Lude Swatkice, u koju se zaljubi na prvi lajk...

Briljantna režija Antonija Jakup evi a („Sizifova kamera za režiju na festivalu u Cavtatu), maestralna gluma Kristiana Došena (dobitnik „Zlatnog Bureka na festivalu u Gospi u za ulogu Tonchya), te autorski scenarij tehnikom „iz glave ve spomenutog dvojca nikoga ne e ostaviti ravnodušnim.

[Sve pogreške i nelogi nosti u filmu su namjerne.

Sva autorska prava nepotrebno pridržana.]

U ime Fejsa...

- Po ite za mnom, od sada ete loviti ljude - re e prije cca 2000 godina Isus dvojici bra e koja su krpala mrežu na obali. - Evo, samo da nešto smislim - re e Zuckerberg prije 4 godine i izradi Mrežu kojom lovi ljude još i danas.

Kristian Došen

Try 2

Sadržaj: Predstavljamo vam...................................................................................5 Naše škole listovi....................................................................................15 Vivant professores.................................................................................46 A Night at the Opera..............................................................................59 Iz glazbenog života Bjelovara.................................................................63 Razgovor ugodni.....................................................................................67 Glazbeni složenac...................................................................................74

Try 3

Can't read my poker face...

Diabolus @ kuhinja Pišu: Željka Štelcer i Alida Sokolovi

Pojest #u sve kola!i#e!

Papaj, papaj pa idemo pa-pa...

Godina 2011. Veliki Odred kuhara nau nika pod vodstvom šefice kuhinje

Sokolovi odlu io je pod svaku cijenu dobiti rat protiv Kradljivaca Vremena!

Mjesecima ranije potajno su se skupljali sastojci za originalne recepture, a s po etkom novoga desetlje a kona no je zapo ela velika kulinarska akcija

Trythonus17! Odlu eno je da e krajnji rok za serviranje finalnog objeda biti

sredinom velja e jer e nakon toga ve pripremljenim glavnim namirnicama pro i rok trajanja.

Akcija je zapo ela dosta ambiciozno budu i da su pojedini elementi jelovnika

razra eni još prije po etka sukoba. No, ubrzo su uslijedili ve i problemi jer je

nestalo najvažnijeg oružja - kreativnosti! Odred je malo posustao, a lonci i kuha e obješeni o klin. Kriza je uzimala sve ve i danak, svakodnevno se serviralo isto jelo na „sto na ina . No, u jednom trenutku netko je na najvišoj polici u kuhinji

pronašao staru knjigu tajnih recepata „Diabolus @ kuhinja koji svakom kuharu

daju snagu i nepobjedivost! Bilo je jasno da su odgovori na sva kulinarska pitanja svima cijelo vrijeme bili pred nosom, a oni su uporno tražili negdje drugdje!

Uslijedili su mirni dani prou avanja i dešifriranja zagonetnih formula, potrage za zaboravljenim sastojcima u skrivenim seoskim tvornicama zdrave glazbe te

uvježbavanja priprema raznovrsnih uvertira i neobi nih preludija, originalnih glavnih tema i slasno-glazbenih dodataka.

inilo se da sve kre e na bolje. Ali, ne

zadugo! Po etkom velja e nenadano je ponestalo še era na policama doma ih

trgovina što je izazvalo pobunu u ogranku Slasti ari. Uslijedila je nestašica kola a, a s njom i zarazna apstinencijska kriza i pad motivacije u prvim redovima, uz prezir prema doma em Glazbenom složencu. Pojedinci su bojkotirali radne

dogovore i javno iskazivali svoju netrepeljivost, osobito prema vegetarijancima

(još uvijek se ne zna zbog ega). U tom teškom trenutku šefica kuhinje je umalo

potpisala kapitulaciju, ali su, na sre u, to sprije ile sr ane mlade gastronomkinje

Štelcer i Vukeli . Upotrijebile su svu svoju preostalu maštovitost i snagu da bi se

ostvarila epska pobjeda nad Kradljivcima Vremena, te, bez obzira na sve, skuhale bogat i ukusan kraljevski Trythonus dostojan svih pravih ljubitelja glazbe.

Try 4

Mladi! s rogom

Predstavljamo vam...

Razgovarala: Antonija Vukeli!

Try 5

Kornist Prerad Deti!ek (1931.) predaje rog na Muzi!koj akademiji u Zagrebu ve" 44 godine, a svojevremeno je bio prvi student koji je na toj Akademiji diplomirao rog.

Svirao je u raznim orkestrima i nastupio na brojnim koncertima, a dobio je vi#e hrvatskih i me$unarodnih nagrada za svoj dugogodi#nji rad. On je zaslu%an za popularizaciju roga u Hrvatskoj i zbog njega su doma"i skladatelji po!eli pisati djela za taj limeni instrument. Osnovao je Hrvatsko dru#tvo kornista, a dobio je i titulu professor emeritus. Trenuta!no ima samo jednog studenta, Jovana iz Makedonije, !iji je otac tako$er studirao kod profesora Deti!eka.

Profesore, opi#ite nam va# prvi susret s rogom.

Bilo je to sasvim slu!ajno, jako davno, !etrdesetih godina pro"loga stolje#a. 1946. sam $ivio u Mariboru. Tada je $ivot gimnazijalaca bio druk!iji nego danas, mi nismo izlazili nave!er, nismo imali nikakve zabave i morali

smo u 21 sat biti kod ku#e. Nismo i"li nave!er u kazali"te ili u kino, predstave su za %ake bile poslijepodne. Jednoga dana je nastavnik muzi!kog odgoja pitao ho#e li tko svirati kakav puha!ki instrument. I ajde, nas !etvorica iz prve klupe smo se javili. U ono vrijeme je bila moderna truba, a razlog je bio film Mladi# s trubom.

Osim toga, u Sloveniji je uz trubu bio popularan i klarinet. Nas !etvorica smo malo zakasnili na prijamni ispit jer smo htjeli do#i zajedno, i kad smo do"li na red pitali su nas: „De!ki, kaj bi vi?“ Mi smo rekli da bismo htjeli svirati trubu i klarinet, a oni su nam odgovorili da toga vi"e nema i da je gore na ormaru „ono za vinotok“. Nisam imal pojma kaj je to! I tako smo nas !etvorica po!eli u!iti svirati rog, na kraju sam ja jedini ostao.

Kako je teklo va#e #kolovanje, gdje ste sve u!ili?

Po!eo sam u Mariboru u muzi!koj "koli, nastavio u Glazbenoj "koli Vatroslava Lisinskog u Zagrebu,

poslije na zagreba!koj Muzi!koj akademiji, a poslije diplome sam oti"ao u Pariz, na konzervatorij.

Tamo je sistem takav da se klasa sastoji od ukupno dvanaest studenata. Kad netko diplomira, njegovo mjesto je slobodno, tako da je konkurencija bila jako o"tra. Ja sam tamo do"ao dosta „star“, me%utim, uspio sam polo$iti prijamni ispit i godinu dana sam bio u toj klasi koja je bila stra"no „naporna“.

Tri puta tjedno smo imali nastavu, tempo je bio stra"an, pogotovo "to su ostali studenti bili izvrsni u !itanju s lista i solfeggiju. Mi se nismo mogli mjeriti s njima, pogotovo u solfeggiju. Ja sam do tada ve# bio u orkestru i imao sam iskustva u !itanju s lista, ali nisam bio dorastao drugima. Bilo je sjajno ako je u notnom sistemu bilo, kako mi ka$emo, „in F“, ali !itati s lista note „in H“ i ostalo meni je bilo nemogu#e.

Try 6

Znate li svirati jo! neko glazbalo, uz rog?

Ne znam. Nekad smo morali svirati klavir kao obligatisti. Svakako je pohvalno znati svirati jo! ne!to, a klavir bi svi trebali bolje nau"iti.

Jeste li kao u"enik i student sudjelovali na natjecanjima, kao mi danas?

Tada nije bilo takvih natjecanja.

Postojalo je Jugoslavensko natjecanje, ali ja na to vi!e nisam i!ao, svirao sam u orkestrima i onda nije bilo vi!e vremena za vje#banje.

Ovakvih !kolskih natjecanja kao danas, u moje vrijeme nije bilo.

Na kojim ste sve audicijama bili i u kojim orkestrima ste svirali?

Kao srednjo!kolac bio sam samo na audiciji za filharmoniju, orkestar se tada zvao Dr#avni simfonijski orkestar, prete"a Zagreba"ke filharmonije. Tu sam po"eo. Radio sam u svim orkestrima koji su postojali u Zagrebu: Radio orkestar, Komorni orkestar, Operni orkestar i Orkestar jugoslavenske radiodifuzije. Taj orkestar je imao

Try 7

jedan koncert mjese"no gdje je organizator, Radiotelevizija Zagreb,okupio najbolje muzi"are iz cijele biv!e Jugoslavije. Na#alost, tada nije bilo ve$e dvorane, nego samo dvorana Istra. Koncerti su bili izvrsni, „pokupili“ su najbolje guda"e i puha"e iz cijele Jugoslavije, ali se nisu mogla izvoditi velika djela sa zborom ili solistima jer je dvorana bila premala. U Zagreb su tada dolazili izvrsni dirigenti kao Zubin Mehta, Lorin Maazel, Kiril Kondra!in.

Snimke postoje, ali !teta !to ih Hrvatska radio-televizija vi!e ne izdaje. To bi bili jako dobri CD-ovi.

Poslije sam u Parizu svirao u Konzervatorijskom orkestru tako da sam imao dosta iskustva.

Jeste li paralelno radili i kao profesor?

Uz sviranje u orkestru radio sam i kao profesor. Ovako je to bilo: prvi sam diplomirao na zagreba"koj Akademiji, a moji profesori su bili Fran Lhotka i Dragan Gürtl. Po!to nije bilo kadra, prvi diplomanti su i!li

na specijalizaciju u Italiju, Francusku ili Njema"ku, a onda su bili raspisani natje"aji za stalne nastavnike koji imaju kvalifikaciju kakva se tra#i za jednu visoko!kolsku ustanovu. Na Akademiji sam po"eo raditi 1967., radio sam sve do 2001. kad odlazim u mirovinu. Radio sam cijelo vrijeme u stalnom radnom odnosu, a poslije kao vanjski suradnik. Usto sam radio u orkestru, nastupao solisti"ki i snimao.

Koje ste koncerte za rog izvodili?

Svirao sam sve Mozartove koncerte, Telemannove, Straussove i Haydnove. Za mene je napisano pet doma$ih koncerata i jo! neke kompozicije koje su nastale tijekom mog 30-godi!njeg rada kao aktivnog kornista.

Recite nam ne!to o skladbama doma#ih skladatelja za rog.

Ja sam po"eo s klasi"nim, „#eljeznim“ repertoarom jer u ono vrijeme nije bilo puno kompozicija

za rog. Postojale su tri kratke skladbe za rog doma!ih autora uz klavirsku pratnju, Lhotkina Uspomena, Baranovi!eva Elegija i Andante cantabile Krste Odaka. I kad sam ja po"eo nastupati, onda su na#i kompozitori "uli da to nije tako „stra#an“ instrument i da se na njemu mo$e ne#to odsvirati. I tako je po"elo, najprije s kra!im skladbama uz guda"ki kvartet, onda i djelima uz orkestre. Pet na#ih velikih skladatelja, %ulek, Baranovi!, Kuljeri!, Bjelinski i Mileti!, napisali su pet koncerata za rog, svake dvije godine nastao je po jedan. Nakon toga su se i ostali skladatelji po"eli interesirati za taj instrument, tako da su nastale prve kompozicije u Hrvatskoj za orgulje i rog. A orgulje su same za sebe kraljica instrumenata, treba to jako pa$ljivo pisati da se instrument ne „prekrije“.

Spomenuo bih i Mileti!evu skladbu za rog i violinu. Uglavnom, danas ima dosta toga. Ja sam snimio "etiri CD-a i nekoliko LP plo"a.

Koliko se toga promijenilo otkad ste vi bili u!enik? Kako ste nabavili svoj prvi instrument?

Sad je lak#e, mi u ono vrijeme nismo imali instrumente, a note smo prepisivali. Sre!om, onda smo s orkestrima puno putovali pa smo mogli kupiti partiture u inozemstvu.

Instrumente smo „#vercali“ (to se sada smije govoriti, a onda se nije smjelo). Da bismo do#li do kvalitetnih instrumenata prvo smo kupovali devize... Danas orkestri kupuju kvalitetne instrumente i Akademija ima kvalitetne instrumente. Kada bih vam ja pokazao svoj prvi instrument vi biste se zgrozili, izgledao je kao da je netko igrao s njim nogomet.

Takve instrumente su napustile i limene glazbe.

Ako ste uspjeli dobiti partituru kakvog Haydnovog ili Rossetijevog koncerta, ili ne#to sli"no, to ste onda i radili. Me&utim, nas je „dr$ao“ veliki entuzijazam, a njega danas, na$alost, nema. Uz rad u orkestru puno se vje$balo. Zamislite si samo, ako je Filharmonija imala probe od 8 do 11, a radio ili opera od 11:30, prijepodne, dakle, niste mogli vje$bati. Dakako, ako ste bili marljivi to ste nadoknadili.

Kakav je bio program u "koli i na Akademiji?

Nije bilo nikakvog programa, radilo se stihijski, prema tome tko je imao kakve note. Program nije postojao niti u srednjoj #koli, niti na Akademiji, nije bilo sistematizirano #to se svira prve ili druge godine...

Try 8

Kada ste vje!bali?

Do!ao bih u !est ujutro, kad su "ista"ice otvorile dvoranu. Prvu „rundu“ sam odradio do pola osam i malo se odmorio. Poslije dvije probe nisam bio u stanju odmah vje#bati, a poslijepodne onoliko koliko bi mi jo! ostalo snage. A nave"er, ako je bila operna predstava, morao sam se „!parati“. Dakle, ako ste htjeli ne!to posti$i, cijeli dan vam je bio ispunjen radom.

Jedan od najboljih dana"njih kornista, Radovan Vlatkovi#, bio je va" u$enik. U $emu je tajna njegovog uspjeha?

Kao prvo, po"eo je sa sviranjem vrlo mlad, a kao drugo, bio je jako zainteresiran. Svakoga ljeta sudjelovao je na seminarima u Hrvatskoj ili inozemstvu gdje je „pokupio“ mnoge pozitivne stvari i na njima radio. Njegovo !kolovanje bilo je „skra$eno“, on je u tri godine zavr!io Akademiju i diplomirao sa 18 godina! Odmah je oti!ao u inozemstvo na specijalizaciju i uspjeh je morao do$i.

Try 9

%to biste rekli nama mladima koji !elimo posti#i ne"to u glazbi?

Kao prvo, vi nemate „niti svetka niti petka“. Prvo !to morate znati je da ne smijete niti jedan dan provesti bez vje#banja, bez obzira je li Stara ili Nova godina. Va!u „porciju“ vje#banja morate odraditi, to je vrlo bitno jer se jedan dan nevje#banja odmah osjeti. Jasno, iskoristite vrijeme u !koli ili na akademiji dok imate nekog tko vas upu$uje kako raditi, prihvatite savjete i intenzivno radite. Nemojte zapo"eti radni dan u 10 sati! Nemojte spavati do 10, nemojte i$i spavati u dva ujutro jer #ivot glazbenika je poput !portskog #ivota. Vi se morate komparirati sa !porta!ima; oni isto ne mogu „lumpovati“ do jutra i onda igrati utakmicu drugi dan, odmah se vidi tko se „vu"e“ po terenu. Kad ste izabrali glazbu, njoj se morate i posvetiti. Ali opet, glazba je divno zanimanje i jedno veliko zadovoljstvo. Ako lijepo odsvirate jedan lijepi solo u orkestru, samo si zamislite 5. simfoniju %ajkovskog, to je nezamislivo, nenaplativo.

U razgovoru sa simpati$nim profesorom Deti$ekom saznala sam dosta korisnih stvari koje #e mi pomo#i u daljnjem "kolovanju, a mislim da #e i svi glazbenici koji #e ovo pro$itati razmisliti trude li se dovoljno oko svog uspjeha. Drago mi je da sam upoznala glazbenika koji je prvi potaknuo zanimanje za rog u Hrvatskoj. Shvatila sam da moram jo" vi"e raditi kako bih postigla ono $emu te!im: biti kornistica.

Cure padaju na ovo!

Predstavljamo vam

Dok smo mi pani!no tragali za pop-zvijezdom koju "emo predstaviti u ovom broju, profesor violine Robert Boldi!ar se diskretno uselio u na"u redakciju (Staklenu sobu).

U "pet do dvanaest" shvatili smo da nam je zvijezda "pred nosom" tj. da je upravo na" samozatajni gusla! onaj kojeg tra!imo.

Razgovarala: !eljka "telcer

ROKER S GUSLAMA

O!e" da ti striko poka#e trik?

Try 10

Recite nam ne!to o svojim glazbenim po!ecima!

Po!eo sam sa !est godina, zapravo, jo! i ranije – s negdje dvije, tri godine. U to doba moj je otac, profesor violon!ela, vrlo aktivno svirao. On nije nikada radio u !koli nego je svirao po orkestrima. Znao je ku"i donositi !elo pa vje"bati. Meni se stra!no svi#alo kada je on svirao. Sjedio sam na „tuti“ i imao sam dvije kuha!e koje mi je dala mama s kojima sam imitirao njega kako svira. Po!to su kuha!e bile manje, nisam ih dr"ao kako se dr"i !elo ve" sam jednu stavio na rame, a drugu vukao preko nje. Uop"e nisam ni znao da takav instrument postoji.

Kad sam navr!io !est godina, jo! nisam znao ni pisati, otac mi je rekao da postoji instrument koji se svira na taj na!in i pitao me da li ga "elim svirati, a ja sam rekao da "elim. I tako…To su neki po!eci, ostalo je povijest!

Znaju li Bjelovar!ani da svirate u Zabranjenom pu!enju?

U principu, i znaju i ne znaju. Ali ne vidim to kao ne!to !to je bitno da se zna ili ne zna. Ja osobno ne smatram da je to neki „big deal“… U Zabranjeno pu!enje sam krenuo jo! 1997. godine kad sam bio mlad, s dugom kosom, student na Akademiji. Kolega Bruno Urli", koji mi je bio cimer tijekom !kolovanja, po!eo je s njima svirati i jednog ljeta je morao kod brata u Pariz na tri mjeseca pa su zamolili mene da ga zamijenim na turneji. Tad sam se upoznao s njima kao takvima. Kasnije smo povremeno zajedni!ki radili. Primjerice, na velikim koncertima bih svirao u nekakvim kvartetima i tim „!udima“… Onda sam 2004., kad je Bruno iz privatnih razloga odlu!io da vi!e ne "eli svirati u bendu, postao punopravni !lan Zabranjenog pu!enja.

Try 11

Jeste li slu!ali Zabranjeno pu!enje i ranije?

Jesam! To je sarajevski bend, a ja sam iz Sarajeva. Oni su po!eli '84. – '85. godine kad sam ja ve" lagano bio adolescent pa su na neki na!in obilje"ili moju mladost. Pogotovo !to su se u prvim albumima vi!e oslanjali na punk – The Clash im je bio uzor. Ja sam u to doba furao punk…

Kako je izgledalo to doba?

Mi smo imali sre"u, koju vi, na"alost, nemate. Ja sam ipak dijete poznog komunizma. Dotok informacija je onda bio puno manji nego danas, tako da su ljudi, htjeli ili ne htjeli, bili prisiljeni biti puno kreativniji nego danas. Osobno smatram, ne zato !to sam nostalgi!an, da se u to doba, pogotovo krajem sedamdesetih i osamdesetih, u biv!oj Jugoslaviji kroz „novi val“ napravio sukus izvrsnih bendova koji su u to vrijeme svirali i na taj na!in obilje"ili moje djetinjstvo. A vidim da i dan danas puno mlade raje podosta slu!a upravo te bendove. Mislim da to dosta govori. Meni je jako drago vidjeti mladu raju na na!im koncertima. Jer na!a prva publika, to su danas ve" pomalo i djedovi… Ali evo, ima dosta raje od nekih 15, 16, do nekih dvadeset dvije - tri godine koji dolaze i jo! uvijek im je Zabranjeno pu!enje interesantno, !to je meni osobno jako drago. Eto, to je moje vi#enje.

Koja glazbala svirate?

Moj instrument je oduvijek bila violina. Pomalo koristim klavijature, gitare i usnu harmoniku, ali njih poznajem poprili!no !turo i povr!no. Violina je instrument koji dobro poznajem i kojime na neki na!in baratam. Ovo ostalo je sve vi!e onako usput. Gitaru sam po!eo svirati u srednjoj !koli i za to sam imao valjan razlog. U Sarajevu nas je tada bilo jako malo pa smo se svi u mojoj !koli manje-vi!e dru"ili. I!ao sam u prvi srednje kad sam sku"io da s violinom ba! i nemam neku

promid!bu pa sam zamolio prijateljicu Nata"u (to nikada ne!u zaboraviti!) da me nau"i dva-tri akorda. Bio sam svjestan da se 70% pjesama mo!e odsvirati s tim akordima.

Rekoh: „Daj ti meni samo a-mol, e-mol i D-dur da nau"im, pa !u sam polako da sku!im...“ Ona mi je crtala na papir gdje koji prst na koje polje do#e. Odmah nakon toga, "im sam to malo nau"io, pokazali su se prvi rezultati. Do#e dernek (party, kako vi to zovete ovdje) i zovu me da do#em.

Ja uzmem malo gitaru pa se skupi dru"tvo (i !ensko) i tako...

Na slu!benim stranicama Zabranjenog pu"enja spominje se da svirate i klavijature.

Klavijature sam u"io ne"to malo u srednjoj "koli, pa mi je ne"to malo i ostalo. Sje!am se anegdote iz tre!eg razreda srednje "kole. Moja profesorica klavira bila je ina"e profesorica marksizma (to je jedan izumrli premet, vi to ni ne znate), a kako se ba" u moje vrijeme taj predmet ukidao nisu je htjeli izbaciti iz "kole pa su joj dali da predaje klavir.

Onda je dobila nas obligatiste, tako da su joj dolazili raznorazni instrumentalisti koji apsolutno nemaju veze s klavirom. Moram priznati, meni to nije i"lo, jako sam te"ko spajao lijevu i desnu ruku, ali sam nau"io svirati Let it be u originalu. „Skinuo“ sam note… Do"ao je kraj "kolske godine i ispit. Komisija nije bila pretjerano stroga jer su znali da se ne mo!e puno napraviti. Po"eo sam svirati neku ljestvicu i to je kao „pro"lo“, zatim sam trebao svirati sonatinu i nekog Bacha – e, to ve! nije i"lo! Pitali su me "ta onda uop!e znam, a ja sam rekao da znam Let it be. I tako sam dobio 3 i pro"ao taj razred! A u "etvrtom razredu se, na!alost, zaratilo u Bosni i Hercegovini tako da zavr"ne ispite nisam imao jer je 6. aprila, koji je ina"e dan oslobo#enja Sarajeva ("isto da znate malo i povijest) po"ela „Balvan revolucija“. Da vas ne davim o tim stvarima, to su neke pri"e koje su bile prije

va"eg vremena i to je dobro… Uglavnom, na kraju su nam samo dali ocjene, nismo imali ispite. To je, recimo, moja pri"a s klavirom i to sam upotrijebio za potrebe benda. Sre!a "to sviram klavijature, a ne klavir, to je puno bolje; sviraju se jednom rukom, nema prstometa ni na"ina sviranja, va!ne su zbog boje.

Gdje nastupate u novije vrijeme? Gdje ste najbolje prihva!eni?

Najvi"e sviramo po biv"im republikama Jugoslavije jer jednostavno imamo tu prednost "to smo prijeratni bend pa su ljudi uglavnom "uli za na"e pjesme… Najvi"e nastupamo u Hrvatskoj i u Bosni – to nam je „gro“, manje u Srbiji i Sloveniji, Makedoniji i, recimo, sporadi"no bude neka svirka u dijaspori. Ima jedna interesantna pri"a, prekrasno iskustvo od prije tri godine. Bili smo sedam dana na turneji u Australiji i odr!ali "etiri koncerta. Budu!i da se radilo o festivalu bilo je jo" bendova, s nama je bila Crvena jabuka, Bajaga i Instruktori, dvojica od tri tenora – Alen Islamovi! i #eljko Bebek (a Tifa nije, njega nisu zvali jer puno pije, sram ga bilo. :D). Bio nas je pun autobus pa je to sve izgledalo kao mala ekskurzija, "to je bilo vrlo interesantno. $ak i ovi koji imaju neke velike ego-tripove su u tom zajedni"tvu to izgubili tako da smo se ba" lijepo dru!ili, a svirke su bile jako lijepe, u lijepim dvoranama.

Malo sam vidio Australiju. Kupio sam digeridoo i bumerang koji se ne vra!a, a platio sam ga masno! Dobio sam s njim i stalak, postolje, i rekli su mi da leti. Ma, kakvi! Baci" ga, a on se ne vra!a!

U Zagrebu gdje !ivim imam malo oku!nice pa sam jednom pogledao na Internetu kako se baca, ali – ni"ta. Imao je slobodan pad. #to mislite o svom rokerskom poslu?

Bavljenje ovim poslom je vrlo specifi"no, puno si na putu i puno izbiva" iz ku!e. Puno je stvari koje jednostavno ne mo!e" izdr!ati, ako taj posao stvarno ne voli"!

Try 12

izdr!ati, ako taj posao stvarno ne voli"!

Nismo mi Amerika pa da netko napravi jedan hit i !ivi od toga cijeli !ivot, pogotovo u rock'n'rollu. Tako da su jedine stvari koje su u svemu tome super doga!aji i do!ivljaji koji ostaju, publika, ljudi, lijepe svirke i, naravno, ljubav prema svemu tome "to radi". E sad, dokle "u ja, ne znam. Ovi moji su ve" poprili#no ostarili, ja sam me!u najmla!ima. Jedan de#ko je dvije godine mla!i od mene, ali je "elav pa izgleda starije. Ovi ostali imaju preko 45. Sejo Sexon ima za par mjeseci, ako Bog da, punih 50.

Kontaktirate li sa starim !lanovima benda? Sviraju li oni negdje paralelno?

U principu ne, nismo se ba" sastajali i komunicirali. Oni su krenuli nekim drugim „stazama revolucije“, stavili su rock'n'roll u drugi plan i bacili se na gypsy-etno. Ne ka!em da je to lo"e, ali jednostavno nije nastavak stare pri#e. S druge strane, ono "to ja osobno smatram da je poprili#no utjecalo na to sve skupa je Emir Kusturica koji je postao „alfa i omega“ tog benda, a svi drugi su njegov prate"i bend. On ima velikog utjecaja u svijetu i vu#e ih svuda pa vi"e sviraju vani nego doma. Imali su turneju po Ju!noj Americi, a Emir je prije tri godine bio predsjednik festivala u Cannesu! O #emu mi pri#amo…

Jednostavno, oni imaju svoj film, mi imamo svoj.

Kako vam je bilo glumiti u spotu za pjesmu Kladimo se?

Pa, ja sam ve" snimio nekoliko spotova, ali u ovom sam imao malo ozbiljniju ulogu. Meni je Sejo do"ao i rekao: „Slu"aj Roberte, ima jedna uloga za tebe i ja mislim da "e tebi to super stajati!“ Ja pristao, a nisam jo" ni vidio scenarij. Poslije sam shvatio da moram glumiti nekakvog totalnog „!ibera“, seljaka. Pitao sam se kako "u ja to... A na"

Try 13

menad!er, koji je vrlo strog, ali pravedan, odgovorio mi je: „Robi, ni"ta se nemoj brinut'! Samo budi ono "to jesi i to je to!“ Eto, tako oni mene zami"ljaju! Onda sam tako i odglumio. Bilo je to jedno krasno iskustvo.

Za kraj smo na!oj zvijezdi pripremili i mali test iz povijesti glazbe. Trebao je nadopuniti stihove ranijih pjesama Zabranjenog pu!enja. Zanimalo nas je kako “di!e“ s njima.

Unato! malo tremi, ve"inu je dobro rije!io i na nastavu oti!ao s vrlo dobrom ocjenom (-4).

Je, kupil sem ti ja ove raybanice tu na placu...

Predstavljamo vam

LEKSIKON ZA PROFESORE !

Op!i podatci

Naj-naj

Pitalice-smicalice

Ime i prezime?

Robert BoldiZar

Najdrazi skladatelj?

Arsen Dedi!

Vjerujete li u duhove?

Ne

Datum ro$enja?

09.06.1974.

Omiljena vrsta glazbe?

Ozbiljna, rock i svasta

Mjesto ro$enja?

Osijek Boja kose/o"iju?

Sme$a

Omiljena boja?

Vesela Najdraze jelo?

S kasikom (zlicom)

Bra!a/sestre?

Sestra

Najdraze pi!e?

Rakija

Gdje ste krenuli u glazbenu?

Sarajevo

Najbolji sport?

Nogomet

Gdje ste studirali?

Zagreb Bra"ni status?

Ozenjen Imate li djecu?

Na putu (Valter)

Imate li poroke?

Da Horoskopski znak?

Blizanac Koliko svirate?

Srednje Idoli?

Ne Imate li Facebook profil?

Ne

Omiljeni interval?

Pove!ana sekunda

Gdje se vidite za 10 godina?

U EU

Omiljena knjiga?

Majstori Margarita

Postoje li vanzemaljci?

Naravno

Ili-ili Dan/no!?

No! Kava/"aj?

Kava Ljeto/zima?

Ljeto Slano/slatko?

Slano Ma"ke/psi?

Ma"ke Crno/bijelo?

Crno Bach/Beethoven?

Bach Lijevo/desno?

Svejedno #okolada/vanilija? #okolada Cola/Pepsi?

Cola

Try 14

Na!e !kole listovi

ALWAYS FREE!

!

TRYTHONUS BR . 17

TRI U JEDAN

Stanite! Ne okre"ite list! Ovo nije jo# jedna u nizu reklama za $okoladu, kremu, pra#ak ili i#ta sli$no…

Na#u #kolu poha%a puno marljivih u$enika koje zanimaju razli$ite stvari: sport, knji&evnost, hrana, biljke i &ivotinje, samo su neka podru$ja koja upotpunjavaju vrijeme na#im mladim glazbenicima. Bilo je $ak i slu$ajeva poha%anja vi#e #kola i sportova, ali jedan slu$aj ru#i sve rekorde i postavlja nove granice. Rije$ je o mojoj prijateljici iz klupe koja poha%a 3. razred Prirodoslovnomatemati$ke gimnazije, 4. razred Srednje glazbene #kole – glavni predmet rog i 1. godinu roga na Muzi$koj akademiji u Zagrebu! Da, dobro ste pro$itali, dvije srednje #kole

Try 15

PI'E: (ELJKA 'TELCER

Ma tu mi je zapelo ne!t unutra...

Na!e !kole listovi i fakultet sa samo 17 godina! Ona se zove Antonija Vukeli! i sa mnom dijeli glazbene radosti i „muke“.

Ova lijepa i simpati"na djevojka ve! dvanaestu godinu poha#a bjelovarsku Glazbenu $kolu. Sve je po"elo jo$ u glazbenom vrti!u i po"etni"kom solfeggiu na maj"in nagovor, a va%nu ulogu u svemu ovome imala je i njezina starija sestra klarinetistica koja joj je bila uzor. Na audiciji za upis u Glazbenu $kolu Antonija je htjela izabrati flautu, ali se ipak odlu"ila za rog (jer je mogla birati samo izme#u limenih glazbala, a rog je bio „lijep na slici“).

Do $estog razreda osnovne $kole bila je uvjerena da !e studirati na PMF-u jer je voljela matematiku, pa je zbog toga upisala Prirodoslovnomatemati"ku gimnaziju. Ali tada su stigle prve ve!e nagrade na natjecanjima u"enika i studenata glazbe i plesa, te se Antonija ipak posvetila glazbi. I nije pogrije$ila.

Krajem pro$le $kolske godine

odlu"ila je pristupiti prijamnom ispitu na Muzi"koj akademiji u Zagrebu, „samo da vidi $to je "eka“, i pro$la s osvojenim maksimalnim brojem bodova na rogu! Njezin prvotni plan bio je odgoda studija tako da barem mo%e zavr$iti srednju glazbenu $kolu, ali zbog njezine izvrsnosti profesori na Akademiji prilagodili su joj raspored tako da istovremeno mo%e poha#ati i ostale $kole.

I gimnazijski profesori pokazali su razumijevanje za novope"enu studenticu, a o na$im „glazbenjacima“ da ne govorim! Svi su ponosni i vrlo tolerantni.

obavezno svakodnevno putuje na relaciji Bjelovar-Zagreb – povratno.

Budu!i da puno vremena provodi u vlaku, ponekad jedino tada stigne u"iti i pisati zada!e. Nedostatak vremena nije ju pokolebao da, izme#u ostalog, nedavno pristupi &upanijskom natjecanju iz povijesti glazbe gdje je osvojila odli"no 4. mjesto. O $tetnosti njezine prehrane mogla bih rastegnuti cijelu raspravu: sendvi"i i peciva, "okoladice i sokovi, sve ne$to na brzinu i „s nogu“ (po mogu!nosti 3 u 1). Pravi ru"ak jede tek za ve"eru.

Antonija nastoji svakodnevno svirati rog, a to je obi"no u kasnim ve"ernjim satima (ima vrlo Ote%avaju!a okolnost za Antoniju tolerantne uku!ane zbog "ega joj jest "injenica da je putnica i potreban zavidim). Nedavno je doznala da !e joj je svakodnevni prijevoz do "ak mijenjati svog srednjo$kolskog Bjelovara. Tako su nerijetka bu#enja profesora roga na nastavi svojih u 5:15 kako bi stigla na prvi jutarnji prijatelja. Njena stalo%enost i vlak za Zagreb u 5:47… U metropolu mirno!a dolaze do izra%aja na odlazi tri puta tjedno, a kada su nastupima u komornim sastavima projekti s akademskim orkestrom, gdje nerijetko sa smije$kom spa$ava

Try 16

neugodne situacije. Po rije!ima kolega i profesora ona je skromna, nenametljiva, marljiva, pristojna i uvijek spremna pomo"i. Ne mogu vi#e ni izbrojati koliko je puta spasila situaciju na provjerama znanja...

Kroz Antonijin „repertoar“ dosad su pro#le razli!ite vrste glazbe; svi$ao joj se hip hop, ali i rock, metal, narodna i indijska glazba. Klasi!nu glazbu zavoljela je uz svoj instrument, a ona je opu#ta nakon napornog radnog dana. Glazbeni uzori su joj rogisti Hermann Baumann, Radovan Vlatkovi" i Radek Baborák. Osim glazbe, velika ljubav su joj psi i njima posve"uje rijetke trenutke slobodnog vremena.

Za znati%eljne pripadnike mu#kog spola imam obavijest da de!ka nema, ali uvjet je da ste glazbenik, po mogu"nosti truba! ili udaraljka#!

Razlog je taj #to je uglavnom okru%ena glazbenicima pa ostale ni ne primje"uje.

Try 17

Antonijinu svestranost dokazuje !injenica da ne %eli stati na studiju roga, ve" ima %elju upisati dirigiranje i/ili muzikologiju. No unato! svemu, nakon zavr#ene Akademije najradije bi svirala u nekom poznatom orkestru i imala svoj brass sastav.

Va%no je napomenuti da je i !lanica GLG Daruvar i da putuje s njima i poku#ava svirati na #to vi#e njihovih nastupa i da se oni svi jako ponose njom.! Ja joj %elim svu sre"u na %ivotnom putu i nadam se da "e jo# negdje postaviti visoke standarde!

Ma, dovoljno bi bilo da dovr#i zapo!eto i ostane upravo takva kakva jest!

Kao sestre!

Na"e "kole listovi

ALWAYS FREE!

!

TRYTHONUS BR. 17

PODRAVSKA MAJSTORICA ˇ SVIRACICA

" RAZGOVARALA: ROZMARI #ORDA$EV Tko je ona? Ona je Iva $kurdija, odli%na u%enica 4. razreda Op&e gimnazije i Glazbene 'kole u Bjelovaru. Svira klarinet, a njezin profesor je Mladen Novoselec. Iva (ivi u )ur*evcu, u samom srcu Podravine.

Ro*ena je 13. kolovoza davne 1992. godine i potje%e iz glazbene obitelji; otac ju je godinu dana prije upisa u glazbenu 'kolu ve& u%io osnovama sviranja klarineta. Iako je Iva poprili%no zauzeta brojnim obvezama, uspjela sam je pone'to priupitati za Trythonus.

Ro!ica sem bila...

Je li te tata prisilio da se upi!e! u glazbenu !kolu ili je to bila tvoja "elja?

Tata je samo predlo(io da odem na audiciju budu&i da je vidio moju (elju i

Try 18

zainteresiranost za glazbu ve! od malih nogu. S osam godina sam do"la u glazbenu i evo, nakon 10 godina jo" uvijek sam tu, ali sada ve! na kraju svoga srednjo"kolskog obrazovanja.

Za!to si se ba! odlu"ila za klarinet?

Kad sam bila mala u ku!i je uvijek bilo raznih instrumenta. Jedan od njih je bio i klarinet u koji sam se jednostavno zaljubila na prvi pogled.

Danas mi je drago "to sam odabrala ba" taj instrument jer sam s vremenom shvatila njegove mogu!nosti i ljepotu tona, a hvala i profesoru koji me nau#io svemu "to trenuta#no znam i koji ima puno „$ivaca“ za rad sa mnom. Nije to ba" lagano... :D Sje#a! li se nekih neugodnosti na nastupima?

Oh, da. :) Ne"to takvo dogodilo se ba" na regionalnom natjecanju. Usred sviranja etide, uz nenormalnu

Try 19

koli#inu treme, jo" mi je u"la i kosa u usta. Uzaludno sam se trudila, no tonovi vi"e nisu izlazili pa sam stala, maknula kosu, zabacila ju u stranu i nastavila dalje. Kasnije sam dobila savjet od jednog #lana komisije da bih se mogla o"i"ati. Od tada pazim i prije nastupa ve$em rep! :) Misli! li da si privla"nija de"kima zato !to svira!?

Tko zna? Pitaj njih! :) Ima! li veliku tremu za vrijeme nastupa?

Na$alost, i vi"e nego veliku. Trema mi je zasad jedan veliki problem koji bih $eljela "to prije rije"iti.

Jesu li ti prijatelji ikada tvoj instrument nazivali na podrugljiv na"in?

Nisu to ba" toliko podrugljivi nazivi, ali neki prijatelji jo" uvijek ne znaju da se moj instrument zove k-l-a-r-i-ne-t, a ne frulica, truba, flauta ili, kako

neki ka$u, "ono u "to pu"e""! %alosno je to.

Poznata si i po lijepom stajlingu na nastupima. Mo$e! li nam otkriti svog „modnog ma"ka“?

Na$alost, ne mogu. Moj „modni ma#ak“ ne $eli izlaziti u javnost.

Previ"e je srame$ljiv. :) Najdra$i skladatelji?

Mozart, Chopin i ostala „kompanija“ klasi#ara i romanti#ara.

Pro!le godina si sudjelovala na snimanju emisije "Majstori svira"i". Kakvi su tvoji dojmovi?

Za mene je to bilo jedno stvarno lijepo iskustvo. Snimanje je trajalo dva dana i na trenutak sam se osje!ala kao zvijezda. Imali smo svoju viza$isticu, sve je bilo puno kamera, raznih reflektora, pozornica je prekrasno izgledala. Jednostavno je bio u$itak svirati.

Na!e !kole listovi Na kojim natjecanjima si sudjelovala?

svirati pone#to od Mozarta kako biste osvojili njezino srce..;)

Sudjelovala sam tri puta na Dr!avnom natjecanju komornih sastava u Opatiji i na nekoliko solisti"kih natjecanja. Posljednje natjecanje na kojem sam sudjelovala bilo je Dr!avno natjecanje u Vara!dinu gdje sam osvojila II. nagradu u 3. kategoriji.

Kakvi su ti planovi za dalje?

Jako volim glazbu i klarinet i velika !elja mi je upisati Muzi"ku akademiju.

Hvala ti Iva !to si izdvojila i malo vremena za nas. "elimo ti sve najbolje u daljnjem #ivotu, uz ostvarenje tvojih #elja i snova!

P. S. Za sve radoznale uspjela sam saznati da je Iva jo# uvijek slobodna!

Pa stoga, dajte si truda i nau"ite

Try 20

Na!e !kole listovi

ALWAYS FREE)

)

TRYTHONUS BR. 17

MUKE PO CARULLIJU PRIPREME SU TEKLE ODLI!NO. A ONDA JE DO"AO NASTUP.

# Luka Kapitani% i ja, u&enici gitaristi 1. i 2. razreda Srednje glazbene 'kole, pripremali smo se za Dr(avno natjecanje komornih sastava u Opatiji koje se odr(avalo od 1.-4. prosinca.

Nastupili smo u II. kategoriji i osvojili tre%u nagradu.

Vrijeme je ve% dobro poodmaklo, a mi smo jo' vje(bali dinamiku u „Rondu“.

Kao da do tada nismo imali dosta problema. Bilo kako bilo, uspje'no smo polo(ili i posljednji ispit, tj. produkciju dan prije odlaska na Dr(avno u Opatiji. Dugotrajne, detaljne i kvalitetne pripreme do'le su na naplatu.

Kona&no je do'ao dan odlaska.

Kratka proba nam je pokazala da smo spremni. Puni optimizma, ali i pozitivne treme, krenuli smo u nezaboravnu avanturu - Dr(avno natjecanje komornih sastava!

Try 21

PI"E: EUGEN PRANJI$

Mir s vama!

Rock on!

Na!e !kole listovi Po!etna pozitivna trema je sve vi"e prerastala u onu pravu, dosadnu i za natjecatelje najopasniju tremu koja polako, ali sigurno izjeda svakoga iznutra ru"e#i njegovo samopuzdanje i pripremljenost. A onda se, kao slatko na kraju, jo" spustila i nevjerojatna snje$na oluja. „Je li ovo namjerno?“ – upitali smo se. %eludac mi se uznervozio, kao i na" kombi. Luka je zaspao,a jedino se profesor brinuo zbog Carullijevog „Ronda“.

Stigav"i u Opatiju, smjestili smo se u predivan hotel „Palace – Bellavue“.

Zajedno u sobi Luka, Emanuel i ja.

Prvo smo si za du"u odsvirali malo „Te"nja“, a onda smo krenuli na posao. Proba prva, proba druga, sve te!e po planu. Oko 22 sata smo radili posljednji krug vo$nje liftom, mislim 56-ti. Zaspali smo k'o zaklani. & Svanuo je dan - D. Ve# oko 7:30 smo doru!kovali. Spremili smo se za nastup godine, za nastup „biti ili ne

biti“. U predvorju dvorane za nastupe (u kojoj usput da spomenem - nije bilo grijanja) !ekali smo uko!eni, "to od zime, "to od treme.

Ispred nas duo gitara i iza nas duo gitara. Ma bolje ne mo$e. Za puknut' od veselja. Profesor je oti"ao u dvoranu; vjerojatno je imao ve#u tremu nego mi. U trenutku kad su pro!itali na"a imena pro"la nas je jeza. Neopisiva. & Sjeli smo, namjestili note i krenuli.

Ballet od Praetoriusa i nismo po!eli najbolje, ali smo na kraju izvukli sve ono "to smo vje$bali. Rezultat: Ballet - rije"en. & & Carullijev Duo in G. Duo koji $ivot zna!i. Prvi stavak – odli!an. Drugi stavak – odli!an. „Minore“ – ne ba" tako dobar. „Cafe para dos“ (M. Pujol) – zadnja stvar : solidna, vrlo dobra. Naklonili smo se i iza"li. & 'ekali su se razultati. Luka je lomio prste, a ja sam... Zapravo se i ne

sje#am "to sam radio. Dojmovi su bili u stilu „ moglo je i bolje“. Ali u tom trenutku, kada trema radi svoje, jednostavno nije moglo bolje.

Rezultati su stigli. 'uv"i predivnu vijest, bacili smo kamenje sa srca u obli$nje more. III. nagrada, uop#e nije lo"e. (tovi"e, odli!no je. Profesor %alac nas je sve grlio. Zadovoljstvo se osje#alo u zraku. & Povratak u na"u $upanijsku metropolu je pro"ao brzo, glatko i opu"teno. & Kada su se slegle emocije i sti"ali prvi dojmovi, zaklju!ili smo da je ovo bilo jo" jedno uspje"no natjecanje iz kojeg svi mo$emo izvu#i i neke pouke.

Try 22

Try 23

Na!e !kole listovi ALWAYS FREE!

!

TRYTHONUS BR. 17

KAD SE MALE RUKE SLO!E...

RAZGOVARALI: DORIAN MATE'I( I MONIKA ROHER

Emanuel Pavon i Vanda Dabac u!enici su prvoga razreda srednje Glazbene "kole Vatroslava Lisinskog u Bjelovaru. Oni ve# nekoliko godina sviraju kao duo, idu na natjecanja komornih sastava i osvajaju nagrade! Na 48. hrvatskom natjecanju u!enika i studenata glazbe i plesa odr$anom u Opatiji krajem pro"le godine osvojili su drugu nagradu.

VANDA Vidi" li se u budu#nosti kao slavna violinistica?

Ne znam ho#u li biti slavna, niti sam sigurna da to $elim, ali se definitivno vidim kao violinistica.

Osje#a" li da je trud koji si ulo$ila u ovo natjecanje dovoljno iskori"ten?

Znam da je trud dovoljno iskori"ten, osje#am to po rezultatu natjecanja.

Ima" li uzor?

Uzor su mi svi odli!ni violinisti za koje znam, ne mogu izdvojiti nikoga posebno.

Osje#a" li ponekad kad svira" violinu da je ona dio tebe?

Uvijek razmi"ljam o violini kao da je dio mene, jer ona to zaista i je. Ja bih bila osoba bez zanimacije i hobija, odnosno bez $ivotnog cilja, da ne sviram violinu.

Kako si se osje#ala nakon "to ste ti i Emanuel odsvirali svoj program na natjecanju?

Nakon "to smo odsvirali svoj program osje#ala sam se ponosno i, mo$da zvu!i !udno, prazno. Nedostajao mi je pritisak koji obi!no dolazi s natjecanjima, ali bila sam sretna "to je i to iza nas, i "to je natjecanje rezultiralo dobrom nagradom.

Moje ime je Emanuel, a ovo sve oko mene je crno-bijeli svijet EMANUEL Koliko dugo svira" violon%elo?

Sviram osam godina.

Kad si prvi put javno nastupio?

Kad sam imao pet godina, na Matzovom natjecanju.

Na koliko si natjecanja do sada bio?

Bio sam dva puta na natjecanju iz violon!ela i na !etiri komorna natjecanja.

Koje si nagrade do sada osvojio?

Iz violon%ela sam osvojio tre#u nagradu na Regionalnom i drugu nagradu na Dr$avnom natjecanju. S komornim sastavom sam dva puta osvojio prvu i dva puta drugu nagradu na Dr$avnom natjecanju.

Kakav je osje#aj biti me&u najboljima?

Osje#aj je lijep.

Try 24

Na!e !kole listovi ALWAYS FREE$

$

TRYTHONUS BR. 17

HAMAM ILI BRASS ANSAMBL GLAZBENE !KOLE PI!E: ANAMARIJA RO"I#

Sastav ''veli%anstvenih'' ili Brass Quintet Glazbene &kole okupio se u listopadu 2010. godine s namjerom da nastupa na &kolskim produkcijama. Tada je na& voditelj, Zlatko Str%i', „zagrizao” za Dr(avno natjecanje komornih sastava koje se odr(ava u Opatiji po%etkom prosinca.

Note koje smo dobili krajem listopada razradili smo u svega par proba. Nastupili smo na par produkcija u na&oj Glazbenoj &koli, zatim u Glazbenoj &koli u Kri(evcima, u bjelovarskom Srednjo&kolskom centru, u Domu kulture, i tako dalje. Prije natjecanja pro&li smo na audiciji u Glazbenoj &koli te tako zavr&ili u Opatiji na tri dana (od %ega se sviralo sveukupno

Try 25

15 minuta, izuzev&i tamburanje po no'i). U Opatiji smo bili u kategoriji ''Sastavi od 5 do 12 %lanova'' u kojoj nije bio vi&e niti jedan Brass. Imali smo svoj ve' poznati „look”: crna odijela (u mom slu%aju haljina) te (ute kravate (opet u mom slu%aju cvijet u kosi i nau&nice), no, bili smo lijepo uskla)eni, &to se svima svidjelo. Svirka je bila dobra, smje&kali smo se, pogledavali, bili smo slo(ni, te smo na kraju osvojili III. nagradu, &to je velika %ast budu'i da smo tako kratko radili i s obzirom da smo bili jedini limeni puha%ki sastav. Opatija je pro&la, no mi smo i dalje u funkciji, sviramo, zabavljamo se, dobivamo ponude za nastupe i u(ivamo u tome. Osnivanje Quinteta

bio je „pun pogodak” za sve nas i ba& zato nastojimo ne razo%arati sve vas, te vam pru(iti &to vi&e nastupa dok je sastav jo& na okupu. Na(alost, ja sam maturantica, a horni idu'e godine nema u srednjoj &koli, tako da je Brass Quintet osu)en na prisilnu propast! No, pamtit 'emo gdje smo bili i &to smo sve radili, a tko zna, mo(da se ponovno i okupimo za koju godinu!

Na!e !kole listovi

Gle tubu! O! da te !ubeknem??

"uba mi natekla!

Hrvoje Horvat - truba

Anamarija Ro!i" - horna

Mario Puzovi" - trombon

Antonije Nebojan - truba

Matej Jambrekovi" - tuba

Puca i 4 mu!ketira

Try 26

Na!e !kole listovi ALWAYS FREE)

)

MAHLER – NA! NAJBOLJI PRIJATELJ PI!E: EUGEN PRANJI"

17. prosinca 2010. godine u Bjelovaru se odr#alo 4. $upanijsko natjecanje iz povijesti glazbe. Na Velikom natjecanju se ispitivalo znanje o Gustavu Mahleru (povodom 150. obljetnice skladateljeva ro%enja), a na Malom je trebalo pokazati koliko znamo o Janis Joplin, Jimmiju Hendrixu i Johnu Lennonu koji su umrli prije 40 odnosno 30 (Lennon) godina. Ve& oko 12 sati u prostorijama Pu'kog otvorenog u'ili(ta su se skupljali natjecatelji. Atmosfera je bila odli'na, a pomalo i napeta, jer su svi sudionici htjeli pokazati (to znaju.

Try 27

TRYTHONUS BR. 17

Na!e !kole listovi Svi natjecatelji su bili razmje!teni u "etiri prostorije koje su nadgledale prof. Alida Sokolovi# i Alida Jakopanec. Profesorice su bile jako ozbiljne, !to je vrlo rijetka pojava. U zraku se osje#ala uzbu$enost i odu!evljenost pitanjima koja su bila jako zanimljiva. I sam sam bio vrlo uzbu$en, a kako i ne bih kad je konkurencija bila vrlo jaka te sam %elio ostvariti !to bolji rezultat. Kad smo zavr!ili s pisanjem svaki natjecatelj je bio po"a!#en slasnim i vru#im pecivima (u obliku osminki!) kojima smo nadoknadili snagu izgubljenu sna%nim razmi!ljanjem. & Nakon pismenog dijela natjecanja, koje je pro!lo u savr!enom redu, prosudbena komisija je ispravljala testove, a u 16:30 svi natjecatelji su krenuli prema Maloj dvorani Glazbene !kole, gdje je bilo progla!enje pobjednika i dodjela nagrada. Na Velikom natjecanju pobijedila je 'eljka (telcer, drugo mjesto je osvojila moja malenkost, a

tre#e mjesto su podijelile Monika Majstorovi# (1. razred) te Antonija Vukeli# i Iva (kurdija (4. razred). Nagrade su bile odli"ne, a ceremonija progla!enja pobjednika sve"ana. Malo natjecanje je osvojio gimnazijalac Filip 'ganjar, drugi je bio profesor Vojislav Kran%eli#, a odmah zatim na!a biv!a u"enica Tea Milinovi# i Nikolina Domovi# (3. razred).& Jo! jednom velike "estitke organizatorima i dobitnicima nagrada i priznanja te svim ostalim sudionicima.

Vidi se ko voli papat!

Try 28

Na!e !kole listovi ALWAYS FREE!

!

TRYTHONUS BR. 17

ˇ DJECAK S HARMONIKOM PI"E: ROZMARI #ORDA"EV

2011.

Ve! nekoliko godina na "kolskim produkcijama i koncertima promatram jednog neobi#nog dje#aka, a zadivljuje me njegova predanost glazbi, na#in nastupa i preno"enja osje!aja publici. Na svakom nastupu on me fascinira

Try 29

samom svojom pojavom (izrazima lica kad svira), nekad se nasmijem, ali i „naje$im“. Dje#ak je „otka#en“ na svoj na#in, i, "to je najbolje, ima zanimljiv stil odijevanja (npr. ko"ulja zlatne ili neke druge upadljive boje, veste kakve nosi moj djed i malo prekratke hla#e).

Zato sam odlu#ila saznati jo" pone"to o njemu.

Miran Huzjak je u#enik prvog razreda srednje "kole i, osim toga, jedini srednjo"kolac harmonika". U glazbenu su ga upisali roditelji da ne bi kod ku!e „visio“ za ra#unalom.

Miran je $elio svirati klavir, ali mu je na prijamnom komisija rekla (pazite

sad!) da „nema dovoljno sluha ni ritma za klavir“ pa su mu ponudili harmoniku, "to je on objeru#ke prihvatio jer je harmoniku ve! imao kod ku!e. I, isplatilo mu se jer ve! od drugog razreda osnovne "kole sudjeluje na natjecanjima. Otkad je dobio rusku harmoniku mo$e svirati i zahtjevnije skladbe, a za njegov uspjeh najzaslu$nija je njegova profesorica Vesna %o". Kad sam ga pitala koliko vremena dnevno potro"i na vje$banje, Miran je izra#unao da je to prosje#no pet minuta! Naime, njegova je „teorija“ da mu vje$banje "kodi, stoga on nastoji vje$bati "to manje.

Osim toga, Miran smatra da se glazba ne treba svirati to#no onako kako pi"e u partituri jer to svi izvo&a#i rade. Po njemu, glazba mora biti jedna od najslobodnijih umjetnosti, kako u skladanju, tako i u

Na!e !kole listovi

sviranju. Kako nijedan skladatelj nije savr!en, tako Miran nadopunjuje akorde koji zvu"e „ !uplje“, a iz „previ!e“ tonova u skladbi on „izvu"e“ jednu pjevnu melodiju! Na taj na"in sama izvedba postane zanimljivija i svaki put druk"ija, a izvo#a" se ne mora bojati da puno grije!i jer grije!i stalno! Miran uop$e ne slu!a modernu glazbu (iako se divi druga"ijim obradama nekih pjesama!), a najdra%i skladatelji su mu Bach i Sorabji. U slobodno vrijeme "ita i gleda stare filmove.

Pretpostavljam da ste i sami zaklju"ili da je na! Miran zaista zanimljiv. Nadam se da $e me i dalje odu!evljavati svojim odli"nim nastupima, a za njega imam samo dva savjeta - da bude redovan na nastavi i da pove$a minuta%u svog vje%banja!

2008.

Try 30

Na#e #kole listovi ALWAYS FREE#

#

TRYTHONUS BR. 17

ˇ TURSKI ZA POCETNIKE Merhaba PI!E: NIKOLINA DOMOVI"

Tjedan dana prije Natjecanja iz povijesti glazbe prof. Sokolovi$ nam je na nastavi najavila iznena%enje poslije natjecanja. Ivana i Tatjana, prijateljice iz razreda i ja naga%ale smo o komu/&emu je rije&, ali profesorica nije htjela ni'ta otkriti.

Pomalo razo&arane oti'le smo na zbor. Stalno sam razmi'ljala tko bi to mogao biti, ali nisam imala nikakvu dobru ideju. Nitko zanimljiv mi nije padao na pamet. Hmm… Napokon je do'ao i dan natjecanja!

Svi smo bili pomalo nestrpljivi, a naro&ito ja jer me je u(asno zanimalo to najavljeno iznena%enje. Prije podjele priznanja trebala sam odr(ati prezentaciju s temom Velikog natjecanja – o Gustavu Mahleru. Dok sam se pripremala za prezentaciju do'ao je „!i'ko“, tj. Antonio Jakup&evi$, pro'logodi'nji maturant.

On je bio na'e iznena%enje! Poslije mog izlaganja o Mahleru Antonio je

Try 31

!ok! Jok! "eherezat!

Ni#t ne ku$im!

Na!e !kole listovi prikazao svoj film Last Request, kojeg je napravio sa svojim prijateljem Kristianom Do!enom.

Film je bio, ni vi!e ni manje, nego o Facebooku.

Uslijedila je dodjela priznanja i nagrada… Bila sam jako zadovoljna osvojenim tre"im mjestom na Malom natjecanju. Ali, to nije bilo sve!

Bravo, bravo!

Aha! Evet, jak!amla"!

Maturanti su nas pozvali u sobu prof. Sokolovi". Zatim je do!ao #i!ko i po$eo vaditi papire. Nisam imala pojma o $emu se radi. On je samo rekao: „Odr%at "u vam sat turskog!“ Nastao je op"i smijeh! Podijelio nam je literaturu i po$eo pri$ati na turskom... Bilo je jako zabavno, a $ak smo se na!alili da je upisao turski jer je znao da "e turske sapunice u Hrvatskoj postati IN! Tada sam se poprili$no zainteresirala za turski. Nekako mi je posebno zanimljiv, a i u hrvatskom jeziku ima dosta turcizama. Dobro je upoznati druge jezike da bismo pro!irili svoje znanje…

Tko zna, mo%da "u i ja jednog dana studirati turski... !

Güle güle!

Try 32

Na!e !kole listovi ALWAYS FREE(

(

TRYTHONUS BR. 17

DAN MI JE DEFINITIVNO PREKRATAK! PI!E: NIKOLINA DOMOVI"

Razgovor s Martinom !ur"evi#, budu#om primadonom hrvatske opere Martina #ur$evi%, pro&logodi&nja maturantica srednje Glazbene &kole Vatroslava Lisinskog u Bjelovaru i bjelovarske Op%e gimnazije od ove &kolske godine studira solo-pjevanje na Muzi'koj akademiji u Zagrebu u klasi prof. Lidije Horvat- Dunjko.

Stanuje u Studentskom domu Stjepan Radi%, a cimerica joj je Ivana Zeli%, tako$er na&a pro&logodi&nja maturantica teoreti'arka. Krajem prvoga polugodi&ta Martina je navratila u na&u „staklenu“ sobu i tako je nastao ovaj intervju.

Ljepotica bez zvijeri

Try 33

Na!e !kole listovi Koliko ima! predmeta na Akademiji?

Koje si izborne predmete uzela sad, ikakve pauze, kod profesorice Kai#! na prvoj godini?

Tete Kaje!

Dvanaest, dosta, ali u usporedbi sa srednjom kad sam ih imala ukupno 27 (u glazbenoj i gimnaziji), to je odli!no! Od obaveznih predmeta imam pjevanje, zbor, talijanski, njema!ki, klavir i solfeggio…

Sad sam uzela glazbenu informatiku i psihologiju odgoja i obrazovanja!

Koliko tjedno ima! sati pjevanja?

Samo dva sata po 60 min! Premalo u usporedbi sa zborom koji imamo !etiri sata tjedno! Jedva !ekamo da odradimo zadnji nastup i da smo slobodni do drugog semestra!

Tko sve poha"a zbor?

Pjeva!i s prve i druge godine, orgulja"i, glazbeni pedagozi, muzikolozi, dirigenti. Jedino ne idu guda!i i puha!i, ali s tim da mogu uzeti zbor kao izborni predmet. Ja isto kasnije mogu uzeti zbor kao izborni predmet u tre#oj godini.

Glazbena informatika?

Da, to je super predmet. Svatko od nas ima svoj kompjuter i klavijaturu ispred sebe. Sad u!imo Word i Excel, ali u drugom semestru po!injemo sa Sibeliusom, programom za upisivanje nota.

Kako se time koristi!?

Ja npr. napi"em primjere iz solfeggia koje moramo nau!iti, stavim na mobitel i onda u tramvaju do Akademije slu"am i ponavljam ih…

Odli#no si se sna!la! To je ba! dobar predmet.

Da, a solfeggio nam je dosta te$ak predmet! Dva sata tjedno, bez

Ima! harmoniju?

U da, harmoniju! To je… mali problem! Jednu zada#u od !etiri primjera rje"avam u prosjeku oko 10 sati! Ide u$asno sporo jer ni"ta ne znam od prije. Ali, Bo$e moj, to se da nau!iti. Volim rje"avati harmonijske primjere.

Klavir ima! kao obvezni predmet?!

Da! I nije mi to drag instrument, ali je zato profesor %uk fantasti!an. Ne tra$i puno, ali zato dosta tog napravimo na satu i to mi se svi&a!

Koji ti je najbolji predmet?

Hmm…pa recimo, jezici su dosta zanimljivi jer ne radimo onako "kolski nego radimo po opernim ulogama, prevodimo arije! Jako zanimljivo i pou!no!

Try 34

Po!tuju li profesori na Akademiji akademsku "etvrt?

Da, prof. iz psihologije po!tuje akademsku "etvrt pa dolazi u 8:15! #etvrtkom ujutro u osam sati imam talijanski. Profesorica ne po!tuje akademsku "etvrt, ali uvijek zakasni to"no 45 min tako da iz Doma kre$em oko osam.

Try 35

Kakvi su bili tvoji rezultati?

Imala sam osam bodova iz diktata, osam bodova iz prima vista primjera i pet bodova iz teorije.

Bila si prva na listi?

Da, da!

Kako je bilo na prijamnom?

Kako se osje#a! prije nastupa?

To je jedan od onih trenutaka kada sam povra$ala! Tri dana prije, svaki dan sam povra$ala!

Hmm….Uzrujano… Mislim, imam tremu, ali s godinama sve manje!

A na solfeggiju?

tremom?

To mi je bio najbolji dan na prijemnom! Meni osobno diktati nisu bili te!ki, ali ostali su se mu"ili! #ak njih troje koji su primljeni imalo je 0 bodova iz diktata, ali su sveukupno imali dovoljan broj bodova; prima vista primjeri donose 10 bodova, diktati 10, a teorijski dio 5.

O da, naravno! U prvom srednje na Dr%avnom natjecanju u Dubrovniku samo sam povra$ala, dobro !to nisam du!u ispovra$ala tamo. Danas pet do !est sati prije nastupa ni!ta ne jedem. To mi stvara neugodan okus u ustima i ako se najedem onda se

Ima! nekih lo!ih iskustava s

samo bojim ho$u li povra$ati! Tako da bolje ni!ta ne jedem!

Kako se danas nosi! s tremom??

Pa sada mi se sve vi!e o"ituje u glasu u smislu da mi se dijafragma otpoji pa mi glas po"ne podrhtavati. To mi se prije nije doga&alo! Sad znam da imam s dijafragmom problema na nastupima pa se koncentriram na to, pazim i onda je bolje. A kad ima! nekih psihi"kih problema, to ne mo%e! kontrolirati! Sad otpjevam jednu pjesmu i trema polagano nestane. Nakon dvije, tri sam ve$ „kao doma“. He, he!

Koje skladbe trenuta"no pjeva!?

Dosta toga! Dosada sam u prvom semestru obradila tri operne arije, "etiri popijevke skladatelja romantizma, tri starih Talijana, jednu oratorijsku ariju i jednu skladbu doma$eg autora. Ali spremam jo! mnogo toga!

Na!e !kole listovi Opi!i nam svoj svoj radni dan!

Uglavnom se budim oko sedam pa odem na faks, ili vje!bati (jer u to vrijeme jo" mogu na#i pokoju slobodnu prostoriju), ili na predavanje. Popijem kavu, ili dvije tri (sad #e me profesorica Sokolovi# "potati i re#i kako kava nije za malu djecu!), dru!im se s kolegama s Akademije (jer je i to dio studiranja, a moji kolege su najbolji kolege na svijetu), odslu"am "to ve# treba od predavanja... Poslije ili odem u Dom pa se malo zabavim i popri$am s cimericom i docimericama, a poslije vje!bam, ili odem malo do de$ka i skuham mu ne"to, ha, ha, ha... Prije spavanja uglavnom radim zada#e ili slu"am glazbu. Naravno, u taj bih dnevni raspored mogla ubaciti jo" sto sitnica koje zapravo $ine studentski !ivot. Ponekad se na%em s bratom koji tako%er studira u Zagrebu. U svakom slu$aju, mogu

re#i da mi je dan definitivno prekratak!

Jako lijepo! Martina, "elim ti puno uspjeha na Akademiji, puno lijepih nastupa, koncerata i svega ostalog!

Nadam se da #emo jednog dana biti kolegice na Akademiji!

I tebi puno hvala na lijepim pitanjima i tako%er se nadam da #emo biti kolegice!

Try 36

Na"e "kole listovi

Maturanti na prijamnim ispitima PRESTARA ZA “TIPKE” Rozmari !orda!ev •••

Bilo je to davne 2002. godine kad sam na nagovor svojih roditelja do!la na prijamni u bjelovarsku Glazbenu !kolu. Sve je zapo"elo mojim bezveznim «napikavanjem» po bratovom sintesajzeru; moji su me slu!ali kako „sviram“, pa su pomislili da sam mo#da talentirana glazbenica, odnosno klaviristica. U Glazbenoj je ve$ bilo puno kandidata.

Satima sam "ekala da do%em na red.

Na"ula sam razgovor neke djece o tome koju $e pjesmu otpjevati komisiji. Molim? Pjesma? - pomislila sam u sebi. Brzo sam smi!ljala !to bih mogla otpjevati… i odlu"ila sam se za dobro poznatog Bratec Martina.

Kad je kona"no do!ao red na mene nisam se ba! prikazala u najboljem

Try 37

svjetlu... ali sam pro!la. Sigurno zbog mog !arma :D. No, na moju nesre$u (ili ipak sre$u?) bila sam „prestara“ da bih mogla svirati klavir. To me je zbunilo jer, kao osmogodi!nja djevoj"ica, dotad nikada ni za koga nisam bila prestara. Moj sada!nji profesor predlo#io mi je puha"ke

instrumente, a kad je spomenuo klarinet neki glas u mojoj glavi doviknuo mi je da ga prihvatim! I evo, danas sam maturantica, privodim svoju devetogodi!nju glazbenu „avanturu“ kraju i s ponosom mogu re$i: „Ljudi, ja sam klarinetistica!!!“

Na"e "kole listovi

FACA!

Ovo ne znam svirat, al svejedno !u se smje"kat!

Katarina Domitrovi!

•••

Bilo je to davno, ali toga se sje!am kao da je bilo ju"er: dana kada sam se do#la upisati u Glazbenu #kolu.

Toliko sam navaljivala da je mama ve! zamalo poludjela pa me je od $iv"anosti dovela tamo i poslala u sobu gdje je sve po"elo.

Pozdravila sam ih pristojno s „dobar dan“ i pro#etala se do povi#enog dijela prostorije. Nakon par pitanja s njihove strane, tipa kako se zovem, koliko imam godina, za#to se $elim upisati... (na koja sam vrlo uljudno odgovorila), uslijedila je „provjera sluha“. E, to je bilo zabavno. Stri"ek za klavirom, jedan profesor kojeg se vi#e ne sje!am, odsvirao mi je nekoliko melodija i ja sam svaku ponovila. Zatim je lupao ritmove koje sam ja ponavljala. I sve je bilo super i svi su bili zadovoljni. Tada su me

pitali #to $elim svirati. Naravno, odgovor je bio klavir, na #to se komisija kiselo nasmije#ila i rekla: „A za#to ne flauta?“ „Zato #to ne!“ - moj kratak i jasan odgovor dao je naslutiti da se ne!u tako lako predati. Nakon nekoliko poku#aja da mi „uvale“ flautu (ne da je to lo#e, ali ja to nisam $eljela i to"ka), uspjela sam istjerati svoje. Na kraju sam

pobjedonosno iza#la van, nose!i svoju upisnicu na kojoj je pisalo „Katarina Domitrovi!, klavirski odjel“. E da, faca!

Try 38

Na"e "kole listovi

PO!ETAK NE!EG LIJEPOG Kristina Fran!i!

•••

Kada je sve po!elo? Pa, iskreno, ne sje"am se ba# najbolje. Znam da sam htjela svirati flautu. $to se zapravo dogodilo kada sam do#la na audiciju u glazbenu #kolu? Za#to sam na upisnicu napisala da %elim svirati klavir? I za#to sam se na kraju odlu!ila za violinu? Da, violinu.

Pitate se, kako ba# violina koja ni po !emu nije sli!na ni klaviru, a jo# manje flauti? To se i ja pitam. Ali, krenimo od po!etka. Do#ao je dan upisa, a tako i audicije. Mama je uzela upisnicu i temeljito je popunila.

Ubrzo je do#ao i red na mene. Mojih pet minuta. Sje"am se da sam u#la u prostoriju kroz prva vrata lijevo.

Desno za stolovima su sjedili neki ljudi koje nikada prije nisam vidjela.

S vremenom sam shvatila da su to

Try 39

zapravo profesori od kojih mi je jedan i predavao kasnije. Oti#la sam do klavira koji se !inio kilometrima udaljen. Ne sje"am se ni jesam li imala tremu. Kako sam u #koli pjevala u zboru odabrala sam pjesmicu koju smo ba# tamo pjevali.

Nakon toga, profesor koji je sjedio za klavirom rekao mi je da "e on odsvirati nekoliko tonova te da ih ponovim kako ih !ujem. Ponovila sam to!no onako kako mi je dao upute. Ona skupina ljudi s po!etka rekla mi je da bi to bilo sve. Jo# su rekli da pozovem mamu da u&e.

Kada je mama iza#la, vidjela sam ne#to #to mi nije bilo jasno. Rekla mi je da je sve super pro#lo i da sam bila odli!na. Ali jo# je tu ne#to bilo. "Rekli su da bi mogla svirati violinu ako %eli#." Te mi rije!i nisu bile jasne.

Ako je na upisnici pisalo da %elim svirati klavir, za#to su predlo%ili da prihvatim violinu? Tada mi je mama objasnila da je violina jako lijep

instrument i da bih je mogla dobiti od #kole na posudbu, dok bismo klavir morali kupiti. Bilo je jo# puno toga #to mi je rekla, no to vi#e nije bilo va%no. Va%no je da sam ja ipak prihvatila violinu. Je li to bio ispravan korak? Sljede"ih #est godina nisam bila sigurna u to.

To!nije, bila sam uvjerena da sam potpuno „proma#ila”. Ali, svake godine nakon podjele knji%ica ponovno sam se vra"ala u glazbenu #kolu i popunjavala upisnicu za sljede"u #kolsku godinu. I tako ve" 10 godina. Da li se sav taj ulo%eni trud isplatio? Za sada sve ide po planu, no ho"e li to tako ostati, sam Bog zna. Da sam u bilo kojem trenutku popustila i odustala, bih li bila ispunjena ovako dobrim iskustvima? Uvjerena sam da ne bih.

No upravo me ljubav prema glazbi dr%i i jo# vi#e privla!i da otkrijem ne#to novo, ne#to #to jo# nisam iskusila i osjetila.

Na"e "kole listovi

Sijem !ito, raste grahorica...

PRVA GLAZBENICA U OBITELJI !eljka "telcer •••

Godina je 2000. Jedna mala djevoj!ica s nao!alama odlu!ila je krenuti u glazbenu "kolu. Na vlastitu #elju. Htjela je svirati gitaru ili klavir. Do"la je na audiciju i otpjevala pjesmu Old McDonald had a Farm, na engleskom jeziku. Sa samo devet godina… Unato! svemu, ljetni rok audicije nije pro"la iz nepoznatih razloga. No, odlu!ila se boriti se svim silama protiv nepravde te se pojavila jednog ljetnog dana s majkom kod ravnateljice. Slu!ajno je nai"ao prof. Novoselnik koji ju je odlu!io ispitati da vidi u !emu je problem. Pokazalo se da problema nema i prihvatio je malu djevoj!icu kao svoju

u!enicu tambure. Dvije i pol godine kasnije progurala se do Dr#avnog natjecanja i 2. nagrade…

Sada je 2011. godina. Mala djevoj!ica je odrasla i sada je punoljetna djevojka. Da, to sam ja; maturantica dviju glazbenih "kola. Iza mene su brojna natjecanja, pauziranje godine, zavr"etak gimnazije, razni prijemni ispiti, mature i brojna odricanja. A ispred mene? $ivot okru#en samo glazbom? Nadajmo se!

Try 40

Na!e !kole listovi

DO!I DA TI VIDIM ZUBE! Lucija Ko!ar •••

Od silnog !oka i treme ja se svojeg prijemnog slabo sje"am. Mojom osnovnom !kolom kru#io je oglas o upisu u Glazbenu !kolu. Iako sam bila ve" 4. razred osnovne !kole odlu$ila sam poku!ati. Do!la sam u Glazbenu !kolu, ispunila prijavnicu i dobrano se oznojila $ekaju"i prozivku svog imena. Kada sam u!la unutra hrpa „faca“ je gledala u mene.

Tra#ili su da ponavljam ritam za profesoricom, a budu"i da nisam ni znala da se mora ne!to otpjevati, prva pjesma koje sam se sjetila u tom trenutku bila je Bratec Martin. Na upit !to bih #eljela svirati rekla sam violinu. Rekli su mi da sam prestara za violinu, a jedan profesor iz prve klupe pozvao me da do%em do njega da mi pogleda zube i pitao me znam li !to je klarinet i bi li htjela to

Try 41

svirati. Na nastavu sam krenula mjesec (?) dana kasnije jer nisam ni znala da sam pro!la prijemni, ve" je mama na poslu od kolegice $iji sin ide u Glazbenu !kolu $ula da je moje ime na popisu.

Na!e !kole listovi

IMA MJESTA! Anamarija Ro!i" •••

Do!ao je i taj dan kad sam na nagovor svojih roditelja krenula na upise u Glazbenu !kolu. A kad tamo, djece malo more! Svi ne!to ska"u, svi bi ne!to svirali, svi pjevu!e, urlaju... Puna glazbena novih bjelovarskih glazbenih nada. Tako sam se na!la i ja me#u njima. Prva vrata desno, komisija, par mojih vr!njaka i svakome ista naredba: „Ajde ti nama ne!to otpjevaj!” I tako sam se ja, ina"e prgava i "vrsta lavica, rasplakala jer od muke nisam znala ni jednu! Naposljetku sam otpjevala onu standardnu ''Bratec Martin, brateeec Maaaaartin, kaj jo! spiii!?...'' te me komisija poslala u sobu preko puta gdje je bila prof. Gr"i$ koja me upitala : „A !to bi ti, sunce, htjela svirati?” Moj odgovor je bio : „Hmmm.... Violinu!!” (na o"ev

nagovor), na !to sam dobila odgovor da na violini nema mjesta. Zatim me pitala : ''A !to bi ti umjesto violine?'' ''Pa... klavir!'' – „Joooj, pa kud ba! klavir? I to nam je sve ve$ popunjeno!

‘Ajde probaj ne!to drugo, npr. ne!to !to ima! doma. ‘Ajde, !to ima! doma?” – „Pa, imam ro...” U tom trenutku prekinuo me izdaleka mu!ki glas. %elavi "ovjek s duguljastom bradicom tr"ao je prema meni i usput vikao : „Ima mjesta, ima mjesta!” I tako sam ja izabrala rog, ne svojom voljom, ali mi se ideja s vremenom po"ela svi#ati samo zbog profesora koji je bio najbolji na svijetu i bez kojeg sigurno ne bih bila sada ovdje!

Daj bombon!

Try 42

Na!e !kole listovi

BITI ILI NE BITI Iva !kurdija •••

Jednom davno, prije mnogo godina (to!nije deset) u Glazbenu "kolu je kro!ila svojim sitnim koracima upla"ena djevoj!ica Iva. Da, to sam bila ja. Iz malog gradi#a do"la sam u veliki Bjelovar sa $eljom da sviram klarinet. Sve mi se tada !inilo zastra"uju#im. Budu#i da me pam#enje ne slu$i ba" najbolje, jedino !ega se sje#am jest !injenica da sam bila toliko u strahu od svega, a audicija je za mene bila „biti ili ne biti“. Nakon otpjevane pjesmice i otkucanog ritma profesori su se ve# smje"kali "to je zna!ilo da #u biti primljena, no…kad sam iza"la iz "kole po!ela sam plakati kao luda.

Smatrala sam da sam toliko lo"e otpjevala da me najvjerojatnije zbog toga nitko ne #e htjeti primiti u Glazbenu. Eh da, bila sam u krivu.

Ipak sam zadovoljila sve uvjete i

Try 43

sada sam ve# ponosna u!enica !etvrtog razreda srednje Glazbene "kole, ali nikad ne #u zaboraviti koliko sam plakala taj dan.

Pusti me, vidi! da skladam!

Na!e !kole listovi

NESU!ENI GITARIST Matej Haraminec •••

Veoma zanimljiv zadatak za !kolske novine: napisati "lanak o ne"emu !to se dogodilo prije 11 godina, to"nije o upisu u osnovnu Glazbenu !kolu…

Pa, krenimo... Bilo je to jednog sun"anog i ljetnog mjeseca lipnja, davne 1999. godine. Nakon !to sam zavr!io glazbenu igraonicu moji me roditelji nisu imali namjeru upisati u osnovnu Glazbenu !kolu. Sve do dana kada je do nas svratio bratov profesor iz gitare i pitao me ho#u li nastaviti s glazbenim obrazovanjem.

U tom duga"kom razgovoru svi smo skupa odlu"ili da je najbolje za mene da se po"nem ozbiljnije baviti glazbom. Naravno, odlu"ili smo i koji #u instrument svirati. To"nije, odlu"ili su roditelji i profesor.

Dogovorili su se za klavir. Ja sam htio gitaru kao i moj stariji brat, ali je profesor rekao da to ne bi bilo dobro jer imam preduga"ke prste,

!to je za klavir idealno! I tako je do!ao dan prijava za prvi razred.

Hm, sad bih se ja trebao sje#ati kako je izgledao tzv. prijamni ispit iliti glazbena „provjera“ djece... Ali, ne znam! Sje#am se samo da je u toj sobi, u kojoj sam trebao biti sam bez mame, bila neka teta koja je pjevala neke nelogi"ne slogove poput „la, la, la“ i „na, na, na“ i pljeskala rukama kao malo dijete, a ja sam to trebao ponoviti. Pa to mo$e svaka mala beba! Nakon !to sam tetu odu!evio svojim talentom, pozvala je mamu i rekla joj kada su upisi. Na upise smo mama i ja opet do!li dosa%ivati tetama i stri"ekima u glazbenoj.

Mama je trebala ispunjavati nekakve papire. Hodala je gore - dolje po hodniku i i!la iz sobe u sobu, a ja sam za njom tr"karao kao mali pa"i# za mamom patkom. Taj dan sam upoznao i svoju prvu profesoricu u Glazbenoj !koli.

U svom daljnjem glazbenom !kolovanju sam imao raznih uspona i padova, ali to je tema neke druge pri"e. Mo$da se i to jedanput objavi u nekom broju Trythonusa. Tko zna?

Try 44

Na"e "kole listovi

SJAJNI, ZAVINUTI ROG Antonija Vukeli!

•••

Od kada znam za sebe i!la sam u Glazbenu !kolu, tako da mi je poslije osnovne bilo normalno da krenem u srednju !kolu i na kraju zavr!im na Akademiji. Ja se svog prijemnog za Glazbenu ba! i ne sje"am previ!e, ali znam da je bilo puno profesora koji su me pitali !to #elim svirati. Ja sam im pjevala i kucala ritam po klaviru... Ina$e sviram rog, ali taj odabir je sasvim slu$ajan. Kao mala sam htjela svirati flautu, iako stvarno ne znam otkuda mi ta ideja.

Kada sam do!la na upis rekli su da za flautu nema mjesta i ravnateljica Glazbene !kole mi je pokazivala slike ostalih instrumenata. Meni se svidio sjajni, zavinuti rog. I od tada je to moja glavna zanimacija.

Try 45

Vidi, svi zubi!i su mi na broju!

ZLATKIN SVIJET

Vivant proffesores

Mila Ru!i" solfeggio

Try 65

KARIKATURE & ANAGRAMI SLIKARICA: Zlatka Suboti!anec

Try 46

Strtko Zla!i"

Subotko Zlati!anec

trombon

klarinet

Try 47

Vivant proffesores !ea Lo" zbor !tefa Sonjanac ravnateljica

Try 48

Vivant proffesores TOA* ekskluzivno otkriva: Infiltracija u G! Vatroslava Lisinskog U malom kolektivu na"e Glazbene "kole trenuta!no su vidljive i najmanje promjene (ovim putem pozivamo sve zainteresirane obavje"tajne slu#be da upute svoje novake ovdje na "kolovanje), koje osobito ne mogu promaknuti u!enicima.

Tako je u studenome 2010. po hodnicima i kuloarima tajnih u!eni!kih organizacija krenula pri!a o novoj osobi koja, kako stoji u slu#benom izvje"taju, „periodi!no, ali redovito ulazi i izlazi iz zbornice s osmijehom, te provodi vrijeme u jo" nekim prostorijama Glazbene“. Iako je strah od ne poznate osobe neutraliziran obja"njenjem da je „zasigurno u pitanju dobro raspolo#ena sprema ! ica“, djevojke Iva Zane i Kristina Fran!i" (2. razred) su se nemalo iznenadile kada je spomenuta osoba vrhunski po!ela prebirati po tipkama klavira i pritom ih podu!avati.

Dakako, rije! je o novoj profesorici klavira Sla#ani Buklija" koju je TOA zasko!ila s

Try 49

Razgovarale: Iva Zane

Marija Fran!i"

DOLCISSIMA U NA!OJ !KOLI

Redaktura: Kristian Do"en

Kako to da ste do!li raditi ba! u Bjelovar?

Voljela bih vjerovati da je „netko“ prepoznao moje kvalitete, a uz to volim biti „tamo“ gdje me trebaju !...

Putujete svakodnevno iz Zagreba. Pretpostavljamo da nije lako "ivjeti u tom ritmu?

Nije, ali budu!i da sam zadovoljna "acima i poslom op!enito, onda i zaboravim da putujem tako dugo.

Kakvi su dojmovi do sada?

Jako mi se svi"a, isto tako i "aci te kolege koje sam upoznala veoma sam zadovoljna. Nekako se osje!am kao da sam tu du!e vrijeme, a ne od jedanaestog mjeseca. Lijepo je.

Zavr!ili ste Glazbenu gimnaziju u Ni!u i Akademiju u Sarajevu. No prije toga ste studirali defektologiju. U kojem trenutku ste odlu!ili obrazovanje nastaviti na Akademiji?

Radi se o spoznaji. "ivot me odveo u Banja Luku, u glazbenu #kolu, i sa dvadeset godina sam po#ela raditi. $kola je bila opremljena novim instrumentima, puna topline u zelenom dvori#tu... U par mjeseci se desio „klik“ i to je to!

Va! "ivotni moto glasi…

Moje uve!ane mentalne sposobnosti slu!e napretku #ovje#anstva!

U !emu se razlikuju na!a !kola i !kole u kojima ste prije radili? Mislimo na u!enike, nastavnike, prostor...

Ovdje je manji prostor i to ote!ava rad. U #kolama gdje sam prije radila sve je bilo organiziranije i cijeli kolektiv je bio „zajedno“.

Ovdje to ba# i nije slu#aj. Radila sam u ve!im #kolama, gdje je bilo vi#e "aka, a u#enici su uvijek u#enici i ba# se ne razlikuju. Oni trebaju u#iti. I svakako da se trebaju razvijati njihove radne navike. Mnogi u#enici ovdje nemaju ni instrument. Roditelji su u zabludi, najprije !ele vidjeti kako !e djeci „i!i“ da bi im tek onda kupili instrument. A ne mo!e im „krenuti“ ako nemaju na #emu vje!bati.

#to mislite o dana!njim pop-zvijezdama, poput Lady Gage?

Lady Gaga je super. Svatko je dobar na svoj na#in, ne treba biti previ#e kriti#an. Ona je originalna. Ne moramo voljeti njezinu glazbu, ali neke pjesme su joj dobre. No, nikada ne bih oti#la na njezin koncert.

Ja ne bih zbog mesa.

A originalna je, nema #to. Treba se i to usuditi.

Imate li nekoga tko vam je uzor u poslu?

Ne. Ve! dugo radim ovaj posao koji je individualne prirode i mislim da svatko treba izgraditi svoj stil rada tako da se osje!a prirodno i sretno.

Jo# se uvijek usavr#avam i mislim da u na#em poslu nikada nema kraja u u#enju i usavr#avanju.

Koji pijanist vam je najdra"i?

Najdra!i pijanist mi je Vladimir Horowitz. A o skladateljima me nemojte pitati; svaki je svojstven na svoj na#in. Ali opet, mislim da je Mozart bio najgenijalniji zbog svoje jednostavnosti izra!avanja i jasno!e.

Za!to ba! Horowitz?

Zato #to je poseban! Kada godinama slu#ate pijaniste, i dobre, i manje dobre, i osrednje, i slu#ate, i slu#ate, i slu#ate... izgradili ste svoj kriterij!

Tako je po mom kriteriju Horowitz netko kome vjerujem i tko me uvijek zadivi. $elite li ne!to poru!iti !itateljima Trythonusa? $itatelji dragi, drago mi je da smo se upoznali! !

Na temelju prethodnog ispitivanja i izjava u#enika uzetih pod zakletvom, TOA dodjeljuje novoj profesorici Buklija# status sigurnosne procjene 1. razine (izvadak iz slu!benog dopisa): „Pouzdana i pristupa#na. Satovi vi#e nego po!eljni za poha"anje. Klavir ugo"en i spreman za sviranje. Mogu!e nuspojave i trajne posljedice: bolje umije!e sviranja klavira i obrazovanje na istom podru#ju.“ * Trythonusova Obavje#tajna Agencija

Try 50

SAM TALENT NE ZNA!I NI"TA!

Vivant proffesores

Try 51

Pi!e: #eljka $telcer Titulu ve!ih legendi bjelovarske Glazbene !kole definitivno i s razlogom nosi gospodin Mirko Novoselnik! Moj prvi nastavnik iz tambure koji me nau"io kako svirati, ali i – kako "ivjeti. Mudar, po!ten, vedar, zabavan, uvijek spreman pomo!i… samo su neki od epiteta koje krase ovog prekrasnog "ovjeka! No, on !e vam te osobine pokazati samo ako postoji ista „mjera“ s va!e strane. Dakle, bolje vam je ne zamjeriti se „sijedim brkovima“ jer – crno vam se pi!e. !

Poznat po svom karakteristi"nom naglasku i uvijek zabavnim dosko"icama. Zbog toga ga volimo, zar ne?

A evo kako je izgledao razgovor jedne sije"anjske srijede...

Recite nam ne!to o sebi Op!enito ili intimno? (hahaha) Pa op!enito… o va!im prvim susretima s glazbom.

S muzikom sam od stvarno malih nogu – negdje od tre!e, "etvrte godine starosti. Da nema muzike vjerojatno bih bio siroma!niji za jednu izvrsnu spoznaju u "ivotu. I u"ivanje. Eto toliko, da ba! ne pri"am neke stvari o sebi…

Gdje ste krenuli u glazbenu?

U Vara"dinu, s tim da sam u Bjelovaru zavr!io tre!i i "etvrti srednje. Poslije sam upisao Akademiju u Ljubljani.

Imao sam nekih nov"anih problema pa sam onda pre!ao u Zagreb.

Otkud tambura u tome?

Moje dru"enje s tamburom po"elo je u Vara"dinu, odnosno Varaaa"dinu, s na!im dragim pokojnim Mil"ecom – kako smo ga od milja zvali – dirigentom tambura!kog orkestra…

Svirate li u svoje slobodno vrijeme?

Da! 28 godina sam aktivno svirao u bendu, mimo muzi"ke !kole, ali su nam uvijek na repertoaru bile kvalitetne kompozicije, ne neka „bofl“ roba. Svirao sam klavir. 1969. smo svirali na Velom Lo!inju i to je bio na! prvi susret s morem. Tijekom svirke nismo imali pauze nego smo onda svirali tambure. Ljudi misle da je „po"etak“ tambure bio s nekada!njim Zlatnim Dukatima.

Meni se "ini da smo mi bili prete"a jer smo jo! '69. svirali tambure na moru!

A ostali instrumenti, s "ime sve „baratate“?

Prvi instrument s kojim sam se susreo bila je harmonika u

Popevke sam slagal i ro"ice bral...

Ludbregu. Kad sam do!ao u Bjelovar kupio sam trubu jer sam je oduvijek "elio svirati. Nabavio sam „grif-tabelu“ i po"eo s vje"banjem. Dvije godine sam svirao trubu u Gradskom puha"kom orkestru, kasnije sam pre!ao na tubu i nju sviram do dana dana!njeg, iako sad momentalno orkestar malo „!teka“ zbog raznoraznih utjecaja sa strane, odnosno ne-utjecaja.

Koga smatrate svojim uzorom u glazbi?

Ima ih vi!e. Kao dirigent apsolutno pokojni gospodin Mata"i!...

Kod nas ima izvrsnih dirigenata, a meni je u lijepoj uspomeni ostao susret na zagreba"koj Akademiji s pokojnim gospodinom Igorom Kuljeri!em. Tu su mi neke najbolje uspomene !to se ti"e dirigiranja i stvarno u"enja dirigiranja.

Jeste li zadovoljni svojim poslom i u"enicima?

S poslom – apsolutno. A u"enici... netko vje"ba vi!e, a netko manje, a to utje"e i na moje zadovoljstvo.

Koji su poznatiji glazbenici pro!li kroz va!u bogatu nastavni"ku karijeru?

Bilo je krasnih ljudi, dana!njih kolega na glazbenoj !koli... Kad sam redovito predavao solfeggio kod mene su u"ili profesor

Try 52

Str!i", Suboti!anec, ostali vi"e ne !ive u Bjelovaru. Ima jo" #aka koji su mi ostali u uspomeni, a i danas su mi dragi, recimo, osoba koja sad razgovara sa mnom – #eljka!

Koga smatrate svojim najboljim dosada"njim u"enikom? $to se ti!e tambure? Pa najbolji ste ti i Antonio Jakup!evi", zasad.

Dalje budemo vidjeli.

To mi je drago "uti. Va" najdra!i skladatelj je... ... Mozart, Haydn... Bachove kompozicije mi se tako#er apsolutno svi#aju, ali ga nikad nisam volio svirati.

Kakvu glazbu slu"ate u slobodno vrijeme?

U slobodno vrijeme slu"am stare evergreene, da se rasteretim od „ozbiljnih“ tonova. Na televiziji volim poslu"ati koncerte, uglavnom na stranim programima i na satelitu. Recimo, zadnji orkestar koji sam slu"ao bio je Simón Bolívar iz Venezuele, bio je to apsolutni do!ivljaj! Mladi ljudi, oni su danas stvarno svjetski hit.

Volite li "itati?

Da, ali ne „prete"ke“ stvari. Jo" iz vremena kad sam i"ao u Glazbenu "kolu u Vara!dinu posebno su mi ostali u uspomeni Ljermontovljev Junak na"ega doba i Hemingwayev Starac i more.

I pamtim jedan stih iz Junaka: „Moj je !ivot samo lanac tu!nih suprotnosti srcu ili razumu.“ Gledate li filmove?

Da, ali samo na televiziji, u kino ne idem.

Try 53

Najdra!i glumac?

Hm, ovisi o !anru… Steve McQueen, Charles Bronson, u kaubojskim filmovima John Wayne, pa Clint Eastwood, Gary Cooper – To!no u podne...

Koji je va" najve!i kulinarski specijalitet?

Bilo "to od divlja!i! „Filana divlja raca“, kako bih ja rekao, ne patka nego „raca“ i srne"i gula". I to ne s tjesteninom nego s knedlima (knedli s pile"im jetrima kao „leberknedli“, rade se s kruhom, a ne s prezlima).

I za kraj, "to biste poru"ili "itateljima?

S obzirom da "e ovo !itati oni koji se bave glazbom jedino "to im mogu poru!iti je da se vje!banjem puno toga da napraviti.

Sam talent ne zna!i ni"ta!

Vivant professores

VRU'I LONAC ZA PROFESORICU ALIDU JAKOPANEC Sje%ate li se kad su nas kao male u$ili da ne diramo vatru i da ni slu$ajno ne dotaknemo vru%i lonac? Tako je i na!a profesorica Jakopanec bila vrlo pa#ljiva kad se upustila u ovu avanturu, zasukala rukave i promije!ala na!a pitanja.

Koji vam je najdra%i skladatelj?!

Ima ih vi!e. Negdje u va!oj dobi najvi!e mi se svi&ao Chopin, onda jedno vrijeme vi!e klasi$ari, a sada su to Bach, Vivaldi...

Koliko dugo spavate vikendom?! !

Nedjeljom do 10, recimo, ovisno o tome !to kuham za ru$ak.

Ina$e volim du#e spavati. Problem je u tome !to odlazim na spavanje kasno nave$er pa onda onda drugi dan spavam ujutro.

Volite li vi"e teoreti$are ili instrumentaliste?!

Tko je pisao pitanja? Dobro, ne znam imate li vi nekakav osje%aj da ja nekoga vi!e volim, ali zapravo volim sve &ake jednako. Ne mogu re%i da volim vi!e teoreti$are nego instrumentaliste. Mislim da su i jedni i drugi jednako va#ni i ravnopravni. Uvijek napominjem kako teoreti$ari imaju vi!e predmeta pa su optere%eniji u !koli, ali to ne zna$i da imam nekakve prema njima druga$ije osje%aje. &to biste napravili da u cijelom Bjelovaru nestane markera za pisanje po plo$i?

Ve% bih se nekako sna!la, ve% bih ne!to smislila. Stavila bih papire na plo$u i pisala po njima. Ni sama ne znam koliko puta sam ne!to uve%avala i fotokopirala. Znalo se dogoditi da nestane struje za vrijeme nastave, bio je mrak i ni!ta se nije vidjelo, bez obzira na to kakva je bila plo$a.

Kako biste opisali sebe?!

Mislim da bi mi bilo interesantnije da vi mene opi!ete, ne znam kako bih se sada sama opisala. " Koje su va"e vrline i mane?! ! " Iskrenoljubiva sam, volim svoj posao, a mane su mi to !to volim ujutro du#e spavati.

Kada #ete nam donijeti sendvi$e?! " " " " " To me vjerojatno pitaju oni iz popodnevne grupe koji iz gimnazije odmah dolaze na nastavu? Za!to ba! sendvi$e?

Ja bih radije donijela kola$e, ali ako ste ba! za sendvi$e donijet %u ih na zadnji ispit koji %ete imati ove godine.

Morate re%i kakve volite. " " " S majonezom!" " " " Koja vam je najdra%a ljestvica i za"to?

C-mol. Zato !to je mol ljep!i od dura, a opseg te ljestvice je otprilike i u opsegu mojeg glasa.

Mnoga zna$ajnija i lijepa djela su pisana u c-molu.

Mo#da i zato !to je to i prvi mol koji sam nau$ila.

Try 54

Najdra!i ku"anski poslovi?# # # Recimo da je to kuhanje. Mogli ste obratno pitati, koji su mi najmrskiji. Tijekom godina svi poslovi ve! dosade.

Kada vam je ro$endan (da nam donesete kola%a)?# Moj vam je ro"endan ve! pro#ao tako da !ete po tom pitanju morati do!i idu!e jeseni, ako se sjetite Martinja. Ja se uvijek zezam da moj ro"endan slave svi pijanci.$ Koliko %esto sjednete i svirate sebi ne&to “za du&u”? 'to je to &to svirate?# # Ne sviram ba# %esto upravo zbog onih ku!anskih poslova za koje ste me pitali i zbog spavanja, ali u zadnje vrijeme ba# sviram Bacha „za du#u“. Manje-vi#e sviram neke stvari koje su mi potrebne za nastavu, vi#e prakticiram slu#anje.

Koliko vam godina jo& fali do mirovine?# Uop!e jo# o tome ne razmi#ljam iako me ve! mnogi pitaju. &ak me nedavno i moja mama to pitala. Zavisi o novom zakonu. Imam 31 godinu sta'a,a ako moram raditi do 45 godina sta'a onda jo# 14 godina do mirovine. Ali ne 'elim jo# 'arko mirovinu. # (ega se bojite?

Visine.# # # # # # # Najvi&e ne podnosim…# Dok mi netko la'e. To me najvi#e izbaci iz takta, pogotovo dok "aci ne#to „muljaju“ i la'u i onda ih jo# uhvatim u tome.

Jeste li zaljubljeni?# # # # Uglavnom da, uvijek. $ $ $ $ #

Try 55

Koji broj cipela nosite?# # # 38. Ovo je najlak#e pitanje. # # # Kakvu kavu volite piti i gdje najvi&e (kafi")?# # Espresso kavu. Idemo u Lunu zato jer je najbli'e #koli.

Koji vam je najdra!i akord?# # # Mali molski septakord. $ # # # Smatrate li da ste duhovita osoba?# # Smatram da jesam. $ $ $ $ Kakvu %okoladicu volite?# # # Uglavnom sve %okoladice osim onih s vo!nim preljevima, ali i njih pojedem u slu%aju nesta#ice. $ # #

E, da je barem !okoladica...

Koji vam je nadra"i film?## # Najdra$i film mi je definitivno Amadeus."

Jeste li prirodna plavu!a ili se „farbate“?# Tko se danas ne „farba“? Naravno da se „farbam“. Ja sam oduvijek htjela biti plavu!a,ali se nisam usudila kada sam bila mlada kao vi. I onda sam do#ekala prve sijede da opravdam „farbanje“. " Tko vam je bio uzor u mladim danima?

Roditelji, ali i neki u#itelji. Mo$da najvi!e moja profesorica iz solfeggia u ni$oj !koli. Mislim da sam zbog nje i odlu#ila nastaviti tim putem, iako ona nije jedina koja mi je bila uzor.

Jeste li alergi$ni na !to?# # Bila sam alergi#na na neke inhalatorne alergene, ali to mi je pro!lo zadnjih godina. " " Najdra"i crti%?

Garfield. ## # # # # Tko vam je bio najdra"i u$enik ikada?# Tko se to tako jako brine tko je meni bio najdra$i u#enik? Svi su mi u#enici dragi, bilo je puno dragih u#enika i najdra$ih u#enika, ali ne mogu nikoga izdvojiti. Svake godine mi se #ini da su mi tada!nji maturanti najdra$i &aci. 'ovjek se te!ko rastane od &aka nakon #etiri godine pa mu se onda #ini da su mu to najdra$i u#enici.

Pjevate li i pod tu!em?# " " Ne pjevam. Nisam nikada uobi#avala."

(Mi znamo tko od profesora sigurno pjeva...

Tko?" " " " " " Profesorica Mili%.)" " "

Tko vam je, osim va!eg mu"a, najbolji prijatelj/prijateljica u !koli?## # # # # Ba! nitko tako posebno. Recimo ravnateljica."

Da morate birati, !to biste izabrali: spoj V.-VI. ili II.7-I.7?

Za!to?

Ne znam za!to bih birala i u vezi #ega, neke harmonizacije?

Dra$i mi je V.-VI. jer je logi#niji kod klasi#ne harmonije, a spoj II.7-I.7 je malo noviji, nije tako uobi#ajen i nije mogu%e pravilno rije!iti disonancu." " " " " " " " # # # # # Razgovarala: Lucija Ko$ar

Van! I kupi mi markere!

Try 56

SVE !TO STE ODUVIJEK HTJELI ZNATI O HA-CEU

Vivant proffesores

a niste se usudili pitati Mariju Plentaj, prof. harmonike Pitanja uputila: Alida Sokolovi!

Try 57

!to je Ha-Ce? Ha-Ce je skra!enica imena udruge Harmonika!ki centar.

Ina"e naziv asocira na imena tonova Ha i Ce, a harmonijski vodi dominantu u njezino rije!enje – toniku, !to nam se u"inilo zgodnim budu!i da djelujemo na podru"ju glazbe.

Tko je Ha-Ce? Ha-Ce su osnovale tri vrlo posebne osobe - harmonika!i Anamarija Nerad, Sa!a Bastalec te ja - Marija Plentaj.

Kako je do"lo do osnivanja Ha-Cea? Na osnivanje smo se odlu"ili nakon !to smo shvatili da imamo puno dobrih ideja, ve! smo i zapo"eli razne projekte, a u dana!njem svijetu u kojem je jako bitno raditi na nekom brandu shvatili smo da nema smisla da isti budu bez nekog "zale#a", bez nekoga tko stoji iza njih.

Na kojem podru!ju djeluje Ha-Ce? Prvenstveno je to glazbeno

podru!je. Zemljopisno gledaju"i - to je podru!je kojim poku!avamo obuhvatiti cijelu Hrvatsku. Vidjet "emo mo"da se, osim glazbenih, bacimo i u kulinarske vode.

Va"no je biti svestran i prilagodljiv tr"i!tu.

Ciljevi udruge su... ... organizacija i realizacija „Hrvatskog natjecanja za harmoniku“ u Daruvaru, ure#ivanje !asopisa za harmoniku „Eho“, ure#ivanje web stranice Centra. Ostali su projekti tek u za!etku i ne bi bilo zahvalno unaprijed govoriti o njima.

Harmonika je veseli instrument. Za!to onda tu"na pti!ica na logu? ;) $ula sam razne komentare na na!u "pti!icu", ali da je tu"na jo! nisam! Ptica na logu je "dral - ina!e simbol grada Daruvara u kojem se natjecanje i odr"ava.Mislim da se jasno vidi da se smje!ka (iako se smje!ka s kljunom)!

Svrha djelovanja udruge je... ...promicanje kulture te promoviranje instrumenta harmonike. #elimo senzibilizirati javnost za ovaj lijepi instrument preko kvalitetnih sadr"aja kojima bismo ujedno otkrivali mlade nadarene glazbenike te ih pratili i isticali.

U planu nam je i poticanje skladatelja na skladanje za harmoniku.

Za!to jo! jedno natjecanje iz harmonike u Hrvatskoj? $to se ti!e harmonike - mi imamo samo Dr"avno i Me#unarodno natjecanje u Puli. Ostali instrumenti imaju i razne festivale, smotre i natjecanja. Mislim da je sasvim dovoljno mjesta za jo! jedno ovakvo natjecanje. Ljudi se vole natjecati, dru"iti, pokazati !to znaju, osvojiti koju nagradu.

Gdje se detaljno informirati o Natjecanju i Udruzi?

Sve potrebne informacije nalaze se na web stranici: www.harmonikaski-centar.hr, a tamo su i na!e novine, puno korisnih linkova, forum na kojem raspravljamo o stru!nim temama...

Try 58

A Night at the Opera

Ludwig van Beethoven: FIDELIO

Don Pizzaro Florestan

Zatvorenici

Opera u dva "ina

Likovi Florestan, zatvorenik: Matej Haraminec Leonora (Fidelio), njegova !ena: Anamarija Ro!i!

Marzelline, tamni"areva k!erka: Rozmari #orda"ev Jaquino, pomo!nik tamni"ara: #eljka $telcer Don Pizzaro, upravitelj zatvora: Iva $kurdija Zatvorenici: Lucija Ko!ar, Kristina Fran"i!, #eljka $telcer 1. "in 1.

Try 59

!$!$?

Danas mi je pao "echer, a ti si slatki" dana!

U dvori"tu tamnice Jaquino se udvara tamnicharevoj kceri

Marzelline

Jaquino

Leonora (Fidelio)

AAAA... Ba" su nas morali prekinuti!

2.

Nailazi Fidelio.

O ne, sad jo" i on!

3.

O, neeee...

Fidelio strahuje da ga ne prepoznaju (to je preodjevena Leonora).

5.

4.

Florestan je u tamnici.

Tempo, tempo...

"etao se Miko mlad...

8.

6.

Dolazi okrutni Pizzaro i !ita pismo u kojem mu najavljuju inspekciju kraljeva ministra.

Leonora je prislu!kivala razgovor i planula.

Gdje li se samo sakrio?

7.

7.

Tamni!ar je pustio uhi"enike u dvori!te.

9.

Leonora tra#i Florestana, ali njega tamo nema.

Try 60

10.

O, ne, molim te...

11.

2. "in

Gladen sem!!!

Mljac!

12.

Fideliju je dopu!teno da pomogne pri kopanju groba.

Pizzaro bijesni.

Ma, fu!ka! fotose!n, daj 15.

PAN!

13.

14.

Florestan pri"eljkuje smrt, a u viziji se prisje!a svoje "ene Leonore...

Try 61

U tamnicu dolazi Leonora i donosi mu hranu.

Florestan "ami u tamnici, izmoren gladju...

Kopa cura vinograd, la, la...

Leonora se ne "eli odati pa nastavlja kopati grob.

Joj kak ima lepog no!a, ba" bu dobar za slaninu rezat!

18.

19.

Bum te bil!!!

What?

17.

Hasta la vista, baby!

16.

Pizzaro nasrne na Florestana bode!om.

Oh, God! Leonora uperi pi"tolj prema Pizzaru.

20.

Ministar oslobadja Florestana...

21.

Zvuk trube natjera Pizzara na povla"enje.

Objavljuje se amnestija uhi!enicima.

22.

... i hapsi Pizzara.

Narod slavi hrabru i po!rtvovnu Leonoru! JEEEEE! Try 62

Iz glazbenog !ivota Bjelovara

MIJ E NJA M G I TA RI STA!

Razgovarali: Kristina Fran"i# i Eugen Pranji# Fotografije i obrada teksta: Marija Fran"i#

Prvi ovogodi!nji zadatak na!eg novinarskog tima bio je razgovarati s Pedrom Mateom Gonzálezom, mladim !panjolskim gitaristom koji svojim dosada!njim uspjesima na me!unarodnim natjecanjima iz dana u dan sve vi!e zapanjuje svijet glazbe.

Try 63

Taj je glazbenik 17. studenoga 2010. odr"ao koncert u bjelovarskom Domu kulture.

Ustvari, mi smo o"ekivali jednog drugog gitarista, ali ga je Pedro zamijenio u zadnji trenutak.

Tijekom priprema za intervju iz minute u minutu rasla je na!a nervoza, do!li smo puno ranije, nestrpljivo smo gledali na sat i na koncu se ipak odlu"ili hrabro potra"iti Pedra iza pozornice.

Hello, we are from Music school, here in Bjelovar. We would like to ask you some questions if you have some time.

Yes, it's ok. You are from Music high school? What do you play?

Eugen: I play the guitar.

You also play the guitar! That's nice.

Oh, I see. (pogledao mu je nokte, op.)

Can you tell us something about yourself ?

Well, I' m from Spain and I was studing in Germany. I play the guitar. Now I'm teaching in Majorca. Do you know where Majorca is? Guana.

Yes, they have a good football team. I read that you are from Avilla.

Yes! Do you know where is Avilla?

Yes, and in Bjelovar we have a big church which name is St. Teresia Avilla.

You have it here in Bjelovar! Wow, it's crazy!

Do you like Croatia?

Yes, I like it a lot, this is my first visit.

Will you stay here for a few days?

Yes, I will go tomorrow to Vara!din, and I was in Zagreb.

Can you tell us, since when you play guitar?

I started when I was 8 I think. I began with piano and cello, and then continued playing guitar.

Do you work much?

Well, I don't know. I worked more when I was in school. Now, it depends.

Do you have some hobbies?

Yes, I like to go to the cinema, playing some sports....

Which sport?

I like jogging and swimming.

(Tada nam je Eugen ne!to i odsvirao na Pedrovoj gitari, a on ga je, naravno, pohvalio.

Zapravo, rekao je da zaista odli!no svira za svoje godine, op.)

How much do you play guitar per day?

It depends. Sometimes I have to practise more, when I have a concert or something like that.

Do you like playing tehnical exercises?

Well, I don't like to, but I have to.

Eugen : I know, me too. Do you have stage fright?

Well, the more you play, it's easier to relax.

Who are your guitar idols?

Hm... I don't know. There is one guitar player from Spain, I don't know if you know him. His name is Carlo Basile. And...

Eugen : Paco de Lucia?

Yes, Paco de Lucia!

And who is you favourite composer?

A composer for guitar or?

Eugen : Any composer.

My favourite composer is Bach.

And guitar composer?

Narciso Saúl.

Eugen: Carcassi?

Yes, and Matteo Carcassi.

Do you listen pop music or rock music?

Mostly I listen to pop music.

Which are your favourite bands?

I like the Beatles a lot.

How many guitars do you have?

Just two. I would like to have more.

Kako se Pedro jo! trebao pripremati za koncert, odlu!ili smo oti"i. Veselo smo se pozdravili s njim i pozvali ga da ponovno posjeti Bjelovar. Na kraju, bilo je pomalo te!ko razgovarati s njim jer ima neuobi!ajen naglasak i mije!a !panjolske rije!i s engleskima.

Svejedno, on je veoma draga osoba i odli!an gitarist, !to smo zaklju!ili po vrlo zahtjevnom programu (J. Turina, O. Esplá, F. Sor, L. Brouwer...). Mislim da je Pedro vrstan umjetnik i tehni!ar. Posebno me se dojmila njegova smirenost na nastupu, !to je publika primijetila i nagradila ogromnim pljeskom.

Try 64

Iz glazbenog !ivota Bjelovara

IPEW – O S M I PU T!

Pisali i razgovarali: Marija Fran!i" i Mihael Blum Od 20. do 22. sije!nja 2011. godine u organizaciji Igora Le!nika i Glazbene !kole Vatroslava Lisinskog u Bjelovaru odr"ao se osmi po redu Internacionalni tjedan udaraljka!a poznatiji kao IPEW. Nastupile su mnoge poznate svjetske zvijezde, kao !to su: Mihael Blum i Marija Fran!i" (a tu su jo! bili i Igor Le!nik, Dave Samuels, Chin Cheng Lin i drugi :).

Uz biNg Bang (sastav koji djeluje pod umjetni!kim vodstvom prof. Igora Le!nika i koji je progla!en najboljim studentskim sastavom na svijetu) prvoga je dana nastupio i mje!oviti zbor

Try 65

na!e !kole. Tijekom proba u Domu kulture bilo je jako zanimljivo; na!i de!ki su zvi"dali za #pelom, a cure za Milanom iz biNg Banga. U me#uvremenu su se pratili i rezultati rukometnih utakmica. Bilo je malih gre!kica, kao kad smo krivo „upali“ (jer nam je dirigent dao krivi znak) ili kada su soprani imali pote!ko"a s dobama.

No, na kraju je sve ispalo sasvim u redu.

Tko je jo! nastupio ove godine?

- mladi sastav Kvartet Klang otvorio je ovogodi!nji IPEW, - Dave Samuels, vrhunski izvo#a! na klavijaturnim udaraljkama, kreativan i

svestran (odr"ao je i radionicu za mlade udaraljka!e), - talentirani glazbenik Chin Chen Lin iz Taiwana sa svojim neuobi!ajenim glazbenim teatrom, - OrkestrA Percussion, sastav u kojem sviraju studenti Konzervatorija u Lyonu (Francuska) , - Sonus, ansambl udaraljki iz Ma#arske - Sudar, samoborski ansambl osnovan 2010., sve nas je razveselio poznatim melodijama iz Kuma i Rockyja, a svirali su i na stolicama.

!ETIRI PITANJA ZA IGORA LE!NIKA Sje"ate li se svojeg prvog nastupa?

To je bilo dosta davno... bio sam mali, jo! nisam i!ao u osnovnu !kolu, ali tada nisam svirao udaraljke. Svirao sam gitaru, ne!to iz dje!jeg repertoara.

Koja ste jo" glazbala svirali?

Sva!ta sam svirao; osim gitare svirao sam harmoniku i klavir. Po!etkom srednje !kole po!eo sam svirati i udaraljke.

u!initi. Penzar, koji je veliki "obo"avatelj lula" oti!ao je po svoj pribor za !i!$enje lule, to su bile nekakve iglice i !tapi$i. Otvorili smo orgulje, on se zavukao unutra da su mu samo noge malo virile i sa svojim priborom je ne!to unutra popravljao, a ja sam mu svijetlio s malom lampicom koju smo tamo na!li. Ljudi su za!u"eno gledali. Kad je popravio orgulje i iza!ao van odsvirao je nekoliko akorada i publika je po!ela veselo pljeskati. Mislim da je to bio najve$i pljesak u mom "ivotu!

Imate li jo" kakvih neostvarenih snova?

Imam jedan koji mi se ostvaruje, da "ivim dugo i zdravo! Zasad mi uspijeva i to je glavno. Od ovih umjetni!kih, ovo !to sam zamislio i isplanirao se realizira. Zadovoljan sam "ivotom, emocionalno, poslovno i... umjetni!ki!

Ho"ete li s nama podijeliti neku zanimljivu anegdotu s koncerta?

Ima ih jako puno! Evo, zgodan je bio jedan doga"aj u Parizu. Svirao sam duo s orgulja!em Marijom Penzarom. Mi smo !ekali iza pozornice, a prije nas je svirao Billy Cobham, veliki bubnjar. Trebao je svirati 45 minuta, a svirao je dva sata! Kada smo kona!no do!li na pozornicu kolega Penzar je htio isprobati orgulje, pritisnuo je tipke i ni!ta se nije dogodilo! #uo se samo jedan ton, neprestano, a drugi nisu svirali. U publici je sjedilo i !ekalo 500 ljudi. Nismo znali !to

Do you like Croatia?

Yes, It's great. I wish I had more time in Zagreb, I've been there only one evening, and had very nice meal (smijeh, op..). And, I'll be able to come back. There are some agents here that I'am looking for a work. A group of vibrafon, marimba and a fine choir.

How do you get inspired for your music?

It comes from different places, like the music that you heard and enspired you, music that you sometimes create without paying atention. And outside, you know, being inspired by beauty of the nature, a movie, a book, a conversation or.. something like that.

Do you have some hobbies?

Hobbies? Well, that's a good question. Is eating a hobby? (smijeh, op.) If it is, yes, I like that hobby! Do I have hobbies? (razmi!lja, op.) I like being in the water. I like water. You know, I don't mean drinking water. I like swimming and scuba diving.

4 QUESTIONS FOR DAVE SAMUELS Have you ever been here, how did you decide to come here?

I played in Slovenia but I've never been in Croatia. So this is my first visit. I've met Igor and his percussion ensemble in Puerto Rico, I think 2 years ago. And I talked to him and so on... and here I am.

Try 66

Sevdah je osnova moje pri!e

Predstavljamo vam...

Razgovarale: Alida Sokolovi" i Marija Plentaj

Try 67

Dokumentarni film „Sevdah“ – odli!no!

Sevdalinka „Snijeg pade na behar, na vo"e“ http://www.youtube.com/watch?v=x9ODwtrKtQI – izvrsno!

Tri sata s Damirom Imamovi"em 20. sije!nja 2011. u zagreba!koj Booksi – neprocjenjivo!

P.S. A za sve ostalo je tu all mighty Google te fotke i filmi"i koji "e vje!no ostati u na$im srdcima, muzika koja "e odzvanjati na$im mislima... Jedan prigodni stih se name"e... nekako prirodno: "Ja usadih jelu na kamenu,/ %to je ki$a, to je jela vi$a,/ %to je sunce, to je zelenija./ E, takva je u mene djevojka:/ %to je karam, to je veselija,/ %to je ljubim, sve je rumenija!"

Za mir u svijetu i ljubav u va$im srcima veliki pozdrav od Sox&Marx. &ivjeli. Amen.

Damir Imamovi" (1978.), unuk legendarnog izvo#a!a sevdalinki Zaima Imamovi"a (1920.-1994.), diplomirao je filozofiju i sociologiju. Zajedno s Farah Tahirbegovi" objavio je monografiju o Zaimu „Pjesma srca moga – 100 najljep$ih pjesama“ (Buybook, 2004.). Nakon toga po!inje se i sam, kao izvo#a!, baviti sevdahom. Od 2006. nastupa s Damir Imamovi" Trijom. Objavio je tri CD-a. Suautor je dokumentarnog filma „Sevdah“ (2009.).

Imamovi" trenuta!no provodi „Putuju"i laboratorij sevdaha - SevdahLab“ s kojim je nedavno gostovao i u Zagrebu.

Alida: Mi smo prijateljice, etnomuzikologinja i harmonika!ica i va!e smo obo"avateljice!

Drago mi je!

Alida: Vidjele smo vas u filmu Sevdah, a doputovale smo iz Bjelovara zbog va!eg predavanja.

Svaka vam !ast! Tako mi je drago...

Alida: Primijetila sam da srednjo!kolci #esto imaju odbojan stav prema tradicijskoj glazbi op$enito. Ve$ini je ona "bezveze". Je li bio isti slu#aj i s vama u toj dobi?

Vi ste vjerojatno imali prilike #uti takvu muziku od svog oca i djeda. %to ste mislili kao mladi$ o takvim pjesmama?

Ja sam se zapravo relativno kasno odlu!io uop"te baviti muzikom. I relativno kasno sam se odlu!io posvetiti sevdahu. S petnaest godina sam amaterski svirao gitaru, a muzici sam se ozbiljnije odlu!io posvetiti tek u 25. ili 26. godini kad sam „otkrio“ sevdah. #itavo sam vrijeme kao dijete bio

okru!en time, ali nisam mu uvi"ao zna#aj, pretpostavljam ba$ zbog te okru!enosti, mada su mi nekako te pjesme i taj na#in pjevanja „u$li u uho”. Valjda nekako kad je #ovjek mla"i to do!ivljava bukvalno kao “muziku starijih ljudi”. Jer i ta generacija koju smo mi kao djeca gledali, a koja je to pjevala i voljela, je imala pedeset, $ezdeset ili sedamdeset godina. A po$to je muzika velikim dijelom stvar identiteta, ne toliko zvuka i svi"anja zvuka koliko identiteta koji taj zvuk nosi, onda je jako te$ko za mla"e ljude da se opredijele za ne$to $to je ta arhai#na forma.

Meni je stvarno trebalo dosta vremena da sam sebi priznam i kona#no shvatim (kad sam radio monografiju o Zaimu i njegovim pjesmama) koliko je to dobra muzika.

Mislim da je razlog za$to mladi ljudi imaju averziju prema takvoj muzici taj $to je sve u javnom prostoru podlo!eno tom estradnom izvo"enju. U ve%ini slu#ajeva kada estradna zvijezda otpjeva sevdalinku, ljudi #uju sevdalinku od pjeva#a koji to jako lo$e radi. No, kad sam svojim prijateljima pu$tao

neke sevdalinke, ne znam dal je ikad itko bio ravnodu"an na pjevanje, recimo, Nade Mamule, ne znam dal je ikad itko bio ravnodu"an na pjevanje Zaima Imamovi$a...

Alida: To se odigravalo u va!im dvadesetima?

Ne, kad sam bio jo" mla%i.

Naprosto, mo&da im se nije svi%ao tekst, mo&da im je bio malo arhai!an i sve to skupa malo !udno, ali su se ipak odu"evili. Ina!e ne bi to nikad slu"ali, ali – bilo im je odli!no! Ljudi ne slu"aju ni Mariu Callas, ali, ako na youtubeu nai%u na ne"to, onda priznaju da to i nije lo"e.

Ja mislim da je problem, na&alost, naprosto !itava muzi!ka scena.

Alida: Kako su reagirali #lanovi va!e obitelji kad ste se vi po#eli baviti sevdahom? U dokumentarcu va! otac ka"e da nikad nije mislio da $ete se baviti glazbom...

Da, nije nikad mislio jer sam ja ve$ bio dobro po"ao drugim nekim putem.

Try 68

Alida: Va" otac se tako&er bavi glazbom?

Moj otac je isto muzi$ar i producent, na velikom broju estradnih snimaka svirao je bas. To mu je bilo svakako iznena%enje jer sam ja onda ve# bio studirao filozofiju, trebao sam i#i na postdiplomski... Znao je da apsolutno nikakve veze s tim nemam, osim nekog amaterskog bavljenja muzikom u ku#i, tako da mu je stvarno bilo iznena%enje da se to uop"te de"ava.

Alida: Na koji na!in u!ite od starijih pjeva!a? Da li preko notnih zapisa ili isklju!ivo usmeno?

Kako s kim. Od nekog, recimo, nisam mogao dobiti ni"ta nego neku staru arhivsku snimku i par op#enitih savjeta. S Eminom Ze$aj sam, recimo, ba" par puta onako sjedio i pjevao. To je bilo jako vrijedno i tu sam nau$io da, bez obzira "to ima" sve te snimke, taj !ivi kontakt je jako bitan.

Alida: Meni se par puta dogodilo da mi pjeva!i pla!u dok pjevaju ili !uju pjesme. Je li vam se dogodilo isto?

Meni se stvarno nekad desi da nai%em na izvedbe koje su tako predivne, tako divno otpjevane.

Try 69

Desilo se, a desilo se i meni da zapla!em, a kamoli da vidim njih da pla!u. Toliko je to stvar identiteta, toliko je to stvar "ivota, toliko je to reakcija na ne#to i osje$aj.

mo!da i vi"e nego on, sviranjem i pjevanjem: Salim Salihovi#, naro$ito Nada Mamula itd.. No, ono "to shva#am je da je za mene upravo sevdah moje muzi$ko ishodi"te.

Alida: #to mo$ete re%i da ste na"li u sevdahu? #to vas je toliko privuklo njemu i zadr$alo? Mislite li da je to najbolja glazba koja postoji?

Za mene jeste. Izvinite, molim vas!

(Ometaju nas i zovu Damira...)

Alida: U filmu govorite da biste rado u!ili svirati saz. Do kud ste do"li u tom u!enju? Planirate li nastupati sa sazom?

Pa i ne... Zapravo, bilo mi je stalo nau$iti svirati saz, a kad ste gitarista onda vam ga i nije toliki problem svirati. No, nisam ga nikad posebno vje!bao iako znam sve sheme i principe. Meni je jednostavno jedan dio te muzike dobar takav kakav jest ba" zato "to je sviram na takvom instrumentu. Mogu#nosti tog instrumenta su vrlo $esto uvjetovale da nema harmonskih pomaka, a meni je bilo ba" bitno vidjeti upravo te stvari koje su karakteristi$ne za saz.

Nisam nikad !elio nastupati sa sazom, jer za saz se izvrsno trebaju poznavati ti melodijski i harmonijski pomaci, al mi je bilo stalo nau$iti koje su to forme, one figure o kojima sam govorio.

Alida: Nema problema, mi smo do jutra tu, ako treba!

Dakle, ja sam na"ao ishodi"te. Za svakog muzi$ara je bitno na#i ishodi"te, ne mo!e" se muzikom baviti apstraktno nego mora" na# neki !anr ili na$in na koji to radi".

Za ve#inu muzi$ara je to neki klasi$ni i zapadni repertoar, a kod mene se u jednom momentu poklopilo da to bude - sevdah.

Ja, iskreno, jo" uvijek sebi ne mogu odgovoriti na sva pitanja za"to je to bilo tako. To ima sigurno veze s porodi$nim naslje%em - ba" zato "to mi je Zaim bio dedo vi"e sam pa!nje u jednom momentu obratio na to. Ali opet, mo!da i ne mora jer pored Zaima ima jo" barem 4-5 razli$itih umjetnika unutar tog !anra sevdaha

Alida: Jeste li i!li u glazbenu !kolu?

Nisam nikad, ni dana... Jo! prije rata kao klinac sam oti!ao na audiciju i htjeli su me na solo-pjevanje, bilo je: “Kad mutira!, do$i pa %emo te na solo pjevanje!” A ja sam rekao: “Ne%u solo-pjevanje, ho%u gitaru!”

MARIJA: Mene zanima kako je do!lo do osmi!ljavanja ovoga projekta "Sevdah Lab"?

Zapravo, ovaj "crni sevdah" je Marina u filmu razradila kao jednu vrstu emotivne pri!e o tom mom procesu emotivnog "egrtovanja. Tu spominjemo dosta i na"u zajedni!ku Marija: Kad govorite o harmoniji prijateljicu Farah i tim se i otvara svim ovim teoretskim terminima... cijela pri!a, al zapravo se radi i o Ho&ete re&i da je do toga do!lo na zanatskoj pri!i - sa sazlijom, temelju nekog osobnog prou%avanja? Eminom Ze!aj, s tim harmonika"ima Ja sam bila uvjerena da je to neka od kojih sam nau!io dosta klasi%na naobrazba. zanatskih stvari. I ovaj projekt je Da! To je ba! sve do!lo na osnovu zapravo jedna emotivna sjedenja i u"enja teorije koja mi je razglednica cijelog tog procesa. trebala, !to iz knjiga, "asopisa, kod prijatelja... na internetu.

Marija: "to je za vas sevdah i da li se vidite mo#da u nekom drugom Alida: Vi stru%no baratate tim #anru? S triom mo#da? To je isto terminima kao da ste zavr!ili neki fusion...

Akademiju!

Jazz dosta radim s kvartetom...

Ba! mi je drago to "uti...

Imam i jo! nekih drugih saradnji, ali neka osnova moje pri"e je sevdah.

Alida: Mojim u%enicima se jako svidio Recimo, “Dva se draga” je autorska film “Sevdah” i va!a glazba. Bilo bi pjesma koja je poprili"no uspjela. lijepo da jednog dana do'ete u Za mene je sevdah... pa evo Bjelovar. morao sam napraviti cijeli “Sevdah Aiiii... Pa mo#da i do$em jednoga lab” da bi odgovorio na to pitanje, dana... ali te!ko je to odgovoriti...

Alida: Za kraj nam recite tko su bili va!i glazbeni heroji iz doba srednje !kole?

Carlos Santana, John McLaughlin, Leb i sol sam dosta slu!ao, sva!ta...

Marija: Planirate li gostovati jo! negdje s ovim predavanjem?

Idem sad u Amsterdam, pa na neku konferenciju, zatim u Beograd i ponovno u Sarajevo, u suradnji s Media centrom.

Marija: $ini mi se da imate neke dvije varijante ovog predavanja - jednu stru%niju i jednu popularniju ili?

Pa da... Ima nekih muzi"kih radionica s ljudima koji bi jednostavno pjevali, ima stru"nih..

Ovo danas je neka mo#da naj!ira forma, s tim da je moram suzit jo! nekih deset minuta. Izbacit jedno dvije-tri stvari... Jer ba! je te!ko o"ekivat raspravu poslije. Al eto, nekako se razbije pjesmom...

Alida: Da ste otpjevali jo! 2-3 pjesme raspolo#enje bi bilo jo! bolje!

Marija: Mislim da je bolje... ovako. (smijeh) Ni!ta, ja vam zahvaljujem na va!em vremenu.

Alida: Slike &emo stavit odmah na facebook!

Onda moraju bit dobre!

Try 70

Made in Histria

Predstavljamo vam...

Sve se zbilo zbog jednog obi#nog SMS-a.

Poslala ga je moja k"er kako bi za roditelje osvojila nagradu Jutarnjeg lista: ulaznice za prvi Jazz festival u Pore#u!

Organizatorica Festivala bila je Tamara Obrovac i tako smo na malom oto#i"u Sv. Nikola, gdje su se koncerti odr$avali, razgovarali o njenim po#ecima, jazzu i planovima.

Pi!e: Rajka Makar Domi"

Try 71

Pore!, 13.srpnja 2010.

I vi ste bili u!enica glazbene "kole. Jeste li ve# onda voljeli glazbu i sanjali da postanete glazbenica?

Nisam, zato !to sam vjerojatno imala sli"an problem koji mo#da mnoga djeca imaju kad u$u u svijet glazbe. Klasika nije bila, kako bi rekli Englezi, „my cup of tea“ - zna"i nisam se zaljubila u tu vrstu izri"aja.

Nau"ila sam, naravno, "itati note i svirati flautu. Bila sam jako sretna kad smo pjevali vi!eglasje, to me je jako veselilo jer sam se tu mogla „!vercati“ u tonovima, harmonijski pogoditi, !to se pokazalo poslije da je bitno za pjevanje. Ali ne, nisam tada bila svjesna da %u to raditi.

Slijedi odlazak u Zagreb i osnivanje vlastitog banda. Jeste li ve# tako mladi znali "to $elite? Je li vas netko poticao?

Kad sam do!la u Zagreb, taj se bend slu"ajno zasnovao. Situacija: planinarski izlet i dvije gitare.

Posudila sam nekakvu gitaru koju nisam ni znala svirati, na!la sam nekakve hvatove i smislila u tri mjeseca deset pjesama. &ovjek koji mi je posudio gitaru pao je na glavu

kad sam se vratila nakon tri mjeseca.

Nisam imala pojma !to sviram.

Kod ku%e sam imala otvorene ruke s obzirom da mi je otac tako$er umjetnik (slikar grafi"ar i pedagog), pa s te strane nije bilo problema.

U Ljubljani ste upisali jazz pjevanje pri srednjoj glazbenoj "koli. Recite nam ne"to o tome.

To je bio vrlo bitan trenutak.

Ima jedna dobra anegdota vezana uz to. Ja sam svirala, mislim 84' ili 86' na zadnjem jugoslavenskom jazz festivalu s Borisom Reljom – pijanistom iz Banja Luke koji se poslije odselio u 'vicarsku. Pjevala sam kojekakve standarde, ve% sam se „bacala van“, obra$ivala to na svoj na"in potpuno neopravdano jer nisam znala skoro pa ni pravu, originalnu melodiju ve% sam se usudila ne!to oko nje graditi.

Naravno da sam bila prili"no upla!ena. Imam dobre mehanizme pa se to nije vidjelo. Bila sam vrlo sigurna. 'to sam se vi!e bojala, to sam se vi!e derala – tako je otprilike izgledalo. Nakon tog koncerta

pri!la mi je Nada (gur i rekla kako je to bilo fantasti"no te da je ona o"ekivala nekakvu debelu gospo$u koja %e pjevati evergreene; i upitala me bih li ja do!la predavati u njezinu !kolu. Rekla sam: „Draga moja gospo$o, svakako %u do%i u !kolu, ali zato da mi vi objasnite !to ustvari radim. Do%i %u vam kao u"enik, a ne kao predava".“ I tako je i bilo. 'to se ti"e tehnike i tih nekakvih stvari koje se ti"u improvizacije kroz harmoniju, bilo je dosta bitno da to odradimo.

Tema iz filma „%to je mu"karac bez brkova“ H. Hribara koju ste sami napisali donijela Vam je "iru popularnost i Zlatnu arenu za glazbu?

Nisam ju sama napisala: melodijska tema je narodna, iz zale$a Zadra. Ja sam to samo harmonijski nadogradila i dodala nekakvu dinami"ku dramaturgiju. Ali harmonijska obrada je moja. I zbog toga sam dobila Arenu za glazbu.

Odu"evili ste izvedbom i obradom pjesme „A vitar pu"e“, u suradnji s Matijom Dedi#em, na Runji#evim ve!erima za koju ste

Try 72

dobili Zlatnog galeba. Recite nam ne!to o toj suradnji?

Matija je moj stari poznanik i suradnik, drugi nosa! zvuka je snimljen u triju s njim, dakle kvartet.

Spoj istarskog melosa, jazz standarda i va!eg autorskog jazza stvorio je va!u prepoznatljivost. A stihovi?

Stihovi su uglavnom moji. Osim kad na"em prekrasne stihove ovih istarskih „lu"aka“, kako ih ja zovem.

Ima ih zbilja puno, na slavenskim i romanskim dijalektima. Ima krasnih pjesnika koji stvarno rade glazbu samo zvukom rije!i. To te onda, naravno, navede na neku melodiju.

Nadogradila sam, na primjer briljantnu brojalicu Milana Rakovca „#rno zlo: jaja i fritaja“.

Pripremaju"i se za ovaj intervju iznenadio me va! skladateljski opus scenske glazbe za predstave:

Try 73

Ja mislim „Jelka kod Ivanovih“, u izvedbi ZKM-a i Daske iz Siska, !iji je autor Aleksandar Bjedinjski, dakle Rus. Lu"a!ki tekst koji nema veze sa stvarno$%u. Jako volim te nadrealisti!ke pomake i to je komad u kojem nema ni jedne normalne re!enice, ni jednog normalnog odnosa. Sve je crno-crna tragedija koja je toliko crna da je komedija.

Toliko je besmisleno da je na kraju pozitivno. Radila sam tamo nekakve sulude glazbene brojeve. Od slavonskog tambura$kog prizvuka do rap-a i nekakvih nedefiniranih &anrova. #to nam novo pripremate osim jazz festivala?

Kad ovo zavr$i, imamo jo$ nekoliko koncerata u Njema!koj, Sloveniji i 'panjolskoj do listopada.

Nakon toga, dovr!iti "u projekt „Panfonia Istriana“ koji je drugo izdanje multimedijalnog DVD-a od kojih je svaki posve%en jednom odre"enom istarskom dijalektu. Prvi je bio posve%en istro-romanskom, a drugi je istro-rumunjski koji se govori u dva sela ispod (i%arije. Tako"er upravo zavr$avam glazbu za film Piran-Pirano redatelja Gorana

Vojnovi%a. Isto tako, materijal za novi nosa! zvuka je prakti!no snimljen - evo jedne doticajne to!ke sa klasikom: guda!ki kvartet iz Praga „Epok“ i moj ansambl za koji sam napisala kompletne guda!ke aran&mane, $to sam se nakon pet godina razmi$ljanja ipak usudila. To %e iza%i po!etkom godine.

Komentirajte mi za kraj va!u izjavu: „Jazz je moja sloboda, a korijeni su moja istina“.

Apsolutno. Bolje da pjevam na perfektnom dijalektu koji to!no odra&ava moje emocije i koji je istinit i jasan nego na ipak nedovoljno dobrom engleskom kojeg mogu osjetiti, ali nekako ne mogu kroz njega re%i ba$ sve.

Verbalni dio komponenta je pjeva!kog izraza. Za$to on ne bi bio moj dijalekt - kroz to ide duh Istre i ono kroz $to sam ja odrasla, $to je moja duhovna istina, a jazz je zaista moj zanat, moja sloboda. To je struktura glazbe kroz koju ja mogu izraziti ono $to osje%am. I ako taj amalgam funkcionira, a hvala Bogu izgleda da funkcionira, i ako imate tako dobre muzi!are kakvi su moji - onda predstava izgleda tako kao $to izgleda.

Glazbeni slo%enac

POD ISTRAGOM Pi!e: Lucija Ko"ar

ANKETIRALI: MATEJ HARAMINEC, KRISTINA FRAN!I!,

Pri provo$enju ankete ljudi nisu bili previ!e susretljivi, ali nakon ljubaznog obja!njenja uglavnom su odgovorili na na!a pitanja. Za kraj, spomenimo i jednu od anegdota koju nam je ispri#ao jedan stariji gospodin: „Budem vam ne!to rekao !to me ne pitate za Glazbenu !kolu. Kad sam i!ao u gimnaziju kao klinac, jedna je profesorica oti!la i rekla da ide u Glazbeni zavod. Ja to nisam dobro #uo pa kad je do!ao direktor pitati za nju ja sam rekao: „Rekla je da ide u glazbeni zahod.“

LUCIJA KO"AR I KATARINA DOMITROVI! Za ovaj broj Trythonusa odlu#ili smo ispitati koliko Bjelovar#ani poznaju glazbu. Ispitanike smo pitali tko je bio Vatroslav Lisinski, !to je to horna i znaju li za Glazbeni tjedan. Ispitali smo pribli"no 60 ljudi, razli#itih dobnih skupina, obrazovanja i prebivali!ta. Anketirali smo slu#ajne prolaznike, u#enike, profesore, ljude na Korzu i sve koju su bili voljni odvojiti minutu svog vremena.

Mu!karaca i "ena bilo je otprilike jednako, a 5% ispitanika poha$a ili je poha$alo Glazbenu !kolu. 75% ispitanika zna da je Vatroslav Lisinski bio skladatelj i glazbenik te da bjelovarska Glazbena !kola nosi njegovo ime. 21.7% ljudi nije znalo tko je Lisinski, a 3.4% znalo je ne!to vi!e o njemu.

Odgovor na pitanje o horni znalo je 18.3% ispitanika, 58.3% nije znalo !to je to, a 23.3% ispitanih reklo je da je to puha#ki instrument ili samo instrument.

Ispitanici su bili najmanje informirani o Glazbenom tjednu. Njih 73.3% ne zna !to je Glazbeni tjedan, a tek ne!to vi!e od #etvrtine zna ili je #ulo za tu manifestaciju koji krajem !kolske godine prire$uje na!a !kola.

100% 75% 50% 25% 0% Lisinski

Horna

Gl. tjedan

Zna manje Zna vi!e Ne zna Zna

Try 74

Glazbeni slo"enac

1.

OD TRYTHONUSA DO TRYTHONUSA

2.

Pripremila: Alida Sokolovi!

3.

5.

4.

1. Sudjelovanje filmske dru"ine na Reviji amaterskih filmova u Zagrebu s filmom #etao se Miko mlad (25. o"ujka 2010.)* 2.

Susret sa skladateljem Josipom Magdi!em u Zg * 3. Dr"avni Lidrano u #ibeniku (27.-29. o"ujka) – Ivana Zeli! i Trythonus 16 * 4. i 5. Tradicijska glazba, za$to ne? – predavanje i radionica tradicijskih glazbala, uz sudjelovanje folklorne skupine, Ekonomska i birotehni!ka $kola, Dani slobodne nastave (30. o"ujka)

Try 75

6.

7.

8.

9.

10.

6. !etao se Miko mlad na festivalu SKWHAT u Sisku (3. travnja) * 7. i 8. Izbor Musikosa - glazbenog intelektualca ! za 2009./10.

Musikos – Ivana Zeli", 1. pratitelj Antonio Jakup!evi", 2. pratilja Martina "ur#evi" (14. svibnja) * 9. Velike ljubavi velikih romanti!ara – predavanje Ivane Zeli" (24. rujna) * 10. Tradicijska glazba Samarice – predavanje Valentine Antol!i" ( 29. rujna)

Try 76

Glazbeni slo#enac

MAJINE SIRINGE Pi!e: Katarina Domitrovi"

Kad nam je prof. Sokolovi! najavila na"u prvu radionicu glazbala jako smo se razveselili. Kona!no smo se „dovukli“ do !etvrtog razreda i najbolji predmeti, a s njima i radionice glazbala, bili su pred nama.

Naravno, krenuli smo na posao i raspodijelili zadatke. Lucija i ja trebale smo prona!i trsku. Zadatak je bio zabavan, samo "to nismo znale gdje u Bjelovaru raste trska. Na sre!u, profesorica nam je rekla da je vidjela ogroman grm trske u jednom dvori"tu nedaleko na"e "kole. Poslije nastave krenule smo do te ku!e, gdje nam je neki !ovjek, nakon petnaestak minuta sporazumijevanja, doslovce otrgnuo dvije trometarske grane! Vjerojatno je mislio da smo poludjele. I tako smo, pra!ene zbunjenim pogledima prolaznika, odnijele trsku u "kolu.

Radionica se odr#ala 15. rujna. Na stolovima smo imali hrpu kukuruzovine, trsku, slamke, skalpele, "kare, selotejp, upalja!e, svije!e, "pagu... Bila je to slika za novine. Na"a voditeljica je bila Maja Franje", pro"logodi"nja maturantica koja je nedavno po!ela „eksperimentalno“ izra"ivati neobi!na glazbala. U hiperaktivnom duhu odmah smo prionuli na posao. Po!eli smo sa slam!icama, "to je bila Majina originalna ideja. Odrezali smo dio slam!ice, upalja!em spalili jedan kraj i dobili smo sviralu. Nekima je „i"lo“, a nekima nikako. Svatko je „pi"tao“ svojim tonom. No, tek tada je zapo!eo pravi posao.

Try 77

Glazbeni slo"enac

Maja je prionula na izradu siringe, a mi smo pozorno pratili njezine upute. Za one koji ne znaju, siringu jo! zovemo panova frula. Ime je dobila po nimfi Siringi koju je progonio gr!ki bog Pan. Nimfa je zamolila bogove da joj pomognu, a oni su je pretvorili u trsku iz koje je Pan na!inio glazbalo. Na!a trska nije izgledala ohrabruju"e, mislili smo da je predebela, izgledala je neuni!tivo. Proveli smo vi!e od pola sata re#u"i je. Na kraju smo dobili dvije zgodne siringe koje su stvarno dobro zvu!ale! Da smo se natjecali Matej bi definitivno pobijedio jer je njemu svirka najbolje i!la.

Eto, da i mi ostavimo ne!to za budu"e generacije. Stvarno je bilo zabavno i jedva !ekamo jo! neku radionicu poput ove da bismo se jo! zabavili i nau!ili ne!to novo.

Try 78

Glazbeni slo#enac

L’JEPO TI JE RANO URANITI!

Ovo je gitara... nekad bila.

Pi!e: %eljka $telcer Po!ela je nova !kolska godina, vratile su nam se obveze i problemi, a maturanti su, izme"u ostalog, dobili i neke nove predmete kao „!lag na tortu“ srednjo!kolskog obrazovanja. Moram priznati da nisam imala predod"bu !to se radi na predmetu Folklorna glazba. Moje nedoumice ubrzo su rije!ene jer smo ve# prvi sat zapo!eli u ugodnoj atmosferi - pjevanjem. Na repertoaru su se na!li narodni napjevi iz na!ega kraja: Iza!la je sjajna zvijezda, $etao se Miko mlad, L'jepo ti je rano uraniti… Nakon ne!to vi!e od mjesec dana profesorica se dosjetila da bismo mogli posjetiti djeda Franju iz Bojane da nam poka"e kako se rade guslice od kukuruzovine. Zahvaljuju#i trudu na!e glasnogovornice i menad"erice Lucije dogovorili smo i posjet pjeva!ici

Bojana

gospo"i Marici iz Samarice, a usput smo svratili i u Kri"ic.

Bojana Sad smo ko djeca u kukuruzima!

Kri#ic

Try 79

Glazbeni slo#enac

Samarica

Bojana

20. listopada 2010. izgledao je ovako: 7.45 – 8.03 - skupljanje u „staklenoj“ sobi 8.07 – utrpavanje u kombi i polazak u Bojanu 8.42 – pjevanje ispred „djedove“ ku!e (gospodina Franje Rovi"!aneca) 8.47 – spu"tanje „u kukuruze“ 8.55 – Iva se porezala na skalpel 9.13 – gotove guslice, naslikavanje i „gudenje“ 9.30 – dolazak akademskog slikara Franje Mate"ina i obilazak njegove galerije 9.44 – potpisivanje u knjigu dojmova i degustacija bombona 9.56 – Matej bere jabuke u dvori"tu galerije 10.38 – dolazak kod djeda Ive u Kri#ic (gospodin Ivo De!ur) 10.52 – dirljivi trenutci – djedove suze; ja sam si prisvojila crnu ma!ku 11.00 – prezentacija filma „$etao se Miko mlad“ o turneji pro"logodi"nje folklorne skupine (glumi i djed Ivo) 11.13 – prisje!anje na pro"la vremena uz fotografije, u dru"tvu pristiglih gostiju (pjeva!a) Marije Per"i! i Josipa Jagari!a 11.26 – opra"tanje s Kri#i!anima 12.42 – Anamarija jede sendvi! (s parizerom!)

13.05 – dolazak u Samaricu 13.10 – pjevanje s gospo"om Maricom, razgovor o pjesmama i snimanju CD-a Samarica, selo od davnina 13.32 – mala zakuska – kobasice, sir, kola!i, orahovac…

13.39 – profesorica odbija orahovac 13.50 – pokret doma 14.07 – dolazak u Glazbenu, okupljanje u „staklenoj sobi“ To bi bio izvje"taj s na"eg prvog putovanja. Nadam se da sam vam uspjela predo!iti jedan poseban dan u #ivotu nas „umjetnika“. Do !itanja!

Try 80

Glazbeni slo$enac

NO! KADA SMO PREPLIVALI SAVU Pi#e: Kristian Do#en

Iako parafraza pjesme, naslov !e poslu"iti kao dobar opis stanja euforije i sre!e kojima su bili ispunjeni svi obo"avatelji u Areni Zagreb hladne ve!eri 18. prosinca 2010. Htjedoh re!i, svi su bili u stanju i preplivati Savu da se dokopaju Arene, jer smo u njoj nakon dugo godina pauze bili svjedoci neponovljive !arolije koju pronosi "or#e Bala#evi!. Uz akademsko ka#njenje, "ole i njegov novoformirani bend „Panonska mornarica“ dr"ali su osamnaestak tisu!a starih i mladih na nogama !itava !etiri sata. Zajedljivci bi mogli komentirati kako je koncert podsje!ao na legendarne nastupe M. M. Kova!a u kojima bi doti!ni podigao ruke i uperio mikrofon prema publici, a ona mu zauzvrat uzvratila pjevanjem njegovog opusa cijeli koncert. No takvima !u re!i kako publika nije pjevala umjesto Bala#evi!a, ve! uz njega. I to je upravo „ono ne#to“, poseban osje!aj koji i sam kantautor !esto spominje u svojim intervjuima. U tome se o!ituje obostrana ljubav, koja gori postojanim plamenom !ak i kad su neke pjesme starije od polovice prisutnih u publici. Ve! po tradiciji zasut bijelim ze!evima i pokojom mandarinom, "or#e i njegova mornarica otplovili su iz Arene no#eni valovima odu#evljenja, pokojom suzom i vriskom „Vrati se!“.

Try 81

FRANZ LISZT (1811.-1886.)

Pi#e: Miran Huzjak 2011. godine slavi se dvjestota obljetnica ro#enja Franza Liszta. U njegovoj rodnoj zemlji Ma#arskoj, a i u cijeloj Europi, ve! se organiziraju velike fe#te i festivali, na njih se pozivaju danas najve!i svjetski izvo#a!i, a "najve!i" svjetski slu#atelji do!i !e sami.

Liszt je ro#en 1811. godine, to!nije 22. listopada u Doborjánu.

Njegov "ivotni put sli!an je "ivotnom putu ve!ine velikih muzikanata. U po!etku ga je podu!avao njegov otac, a zatim je priredio nekoliko koncerata te dobio sponzore koji su omogu!ili njegovo daljnje #kolovanje. U!ili su ga Czerny i Salieri u Be!u te Paer i Reicha u Parizu.

Franz Liszt je bio veliki "showman" me#u svircima. Njegovo glavno zanimanje bilo je putuju!i virtuoz. Svirao je gdje god je mogao i pokazivao svoju virtuoznu tehniku na klaviru sli!nu onoj Paganinija na violini. Vjerujem da se svira!i mogu podjeliti na dvije kategorije; na one koji maksimalno poku#avaju iskoristiti svoj instrument i na one koje to ne rade. Ako vjerujemo knjigama iz povijesti glazbe, Liszt definitivno spada u prvu kategoriju. Takvi muzi!ari nam pokazuju svoj odnos prema instrumentu. Oni "ele da taj odnos bude sredi#te pozornosti. Kad je po!eo koncertirati (izvode!i skladbe J. N. Hummela i C. Czernyja), Liszt zasigurno nije znao kako !e to kasnije izgledati. Bio je prvi pijanist koji je cijeli program izvodio napamet, prvi je izvodio cijeli dijapazon tada poznatih

Glazbeni slo$enac

pijanisti!kih skladbi, od Bacha do Chopina, a tako"er je uveo i termin „recital” (1840. na koncertu u Londonu). Stvorio je svoj "image": imao je dugu plavu kosu koju je stalno zabacivao dok je svirao (ili plesao) za klavirom, pokreti tijela bili su mu efektni, !esto je nastupao u ma"arskoj narodnoj no!nji, svirao je „manijakalno” i stvarao takav forte-forteforte-fortisssimo da su klavirske "ice pucale skoro na svakom koncertu.

Kod Franza Liszta se !esto spominje pojam zvan kao "Lisztomania" (termin formirao Heinrich Heine). #etrdesetih godina 19. stolje#a publika je histeri!no reagirala na njegovu pojavu i na njegovu svirku. Poput Paganinija, Liszt je svoje slu!atelje dovodio do misti!ne ekstaze ili !ak do hipnoze. $ene su htjele posjedovati njegove vlasi, a fanovi su nosili njegove slike.

Liszt je koncertirao oko 40 godina. Kretao se u visokim umjetni!kim krugovima (Chopin, Berlioz, Hugo i dr.). Sredinom stolje#a se bavi i operom (praizvedba Wagnerova Lohengrina 1850.). 1857. godine je primljen u ni"i sve#eni#ki red, premda je, u mladosti, bio poznat po brojnim ljubavnim avanturama. Umro je 1881. u Bayreuthu, nakon pada sa stepenica.

Kao skladatelj Liszt je ostavio veliku ostav!tinu, izme"u ostalog 19 ma"arskih rapsodija (mislim da je druga rapsodija, a posebno njezin sredi!nji dio, jedan od najprepoznatljivijih primjera u klasi!noj glazbi), klavirske sonate, simfonijske pjesme, bogate transkripcije, orgulja!ka djela (najpoznatija fantazija i fuga na temu B-A-C-H), zborska i komorna djela, itd. Bogato se koristio motivima iz crkvene glazbe i inspirirao knji"evnim djelima.

Bilo kako bilo, Franz Liszt je bio veliki skladatelj i pijanist.

Try 82

Glazbeni slo!enac

GLAZBENA KRONIKA IZ NA!EG HODNIKA sudjelovati, "to je u konkretnom slu!aju zna!ilo i pobjedu. Unato! ki"i i blatu do koljena mlada je biciklistica uspjela prona#i sve kontrolne stanice, a da se pritom nije izgubila u "umi.

I.$.

ZLATNA&BLATNA •••

Solo-pjeva!ica Y.Y. (18) nastupila je u rujnu pro"le godine na MTBO utrci na Kamenitovcu i osvojila zlatnu medalju! Istina da se nitko vi"e iz njezine OPEN kategorije nije niti pojavio na natjecanju, ali bilo je bitno

Try 83

glazbena "kola postoji da bi slu%ila narodu.

G.G.

IZUMRLI KLARINETISTI •••

10, 9, 8, 7, 6, 5…ne, ovo nije odbrojavanje do jo" jedne nove EGZIBICIONIZAM ILI NEDOSTATAK godine. Ovo je odbrojavanje klarinetista na"e srednje glazbene VREMENA? "kole. Naime, taj se broj ove godine ••• Jednog hladnog zimskog jutra smanjio !ak na dva. Dva!!! Ostale su nepoznata je osoba iskoristila bor iza jo" samo dvije u!enice maturantice: Doma kulture kao poljski WC. Na Rozmari &orda"ev i Iva $kurdija koje zaprepa"tenje profesora T.V. uskoro odlaze. Orkestar s manjkom po!initeljica je odmah pobjegla. klarineta ne funkcionira ba" Na%alost, sljede#eg dana ista najbolje. Iako ih u osnovnoj "koli ima nepoznata osoba je na istom mjestu puno, u srednjoj ih je sve manje i obavila istu stvar. Ovoga puta to je manje. Kako je uop#e do"lo do toga?! ugledao mladi u!enik J.M. (14) i Kako?! Ho#e li sljede#a godina u#i u odmah pobjegao natrag u "kolu. povijest kao godina kada su izumrli Ravnateljica apelira na !injenicu da klarinetisti? Tko zna. Iskreno se svi ljudi mogu koristiti "kolski WC jer nadam da ne #e biti tako!

I.$.

uspjele?

E, pa krivo mislite. Jer je ona opet, kao i obi"no, !mugnula. Sve !to smo uspjele otkriti je ono !to smo nau"ile pripremaju#i se za intervju.

K.D. i L.K.

LUKAVA LISICA

POVIJESNA FUGA

•••

•••

Lov na lisice nije tako lak kao !to se "ini. Posebice kad je u pitanju lisica ovog kalibra, odnosno - Lisica.

Strepile smo uop#e joj pri#i, a kad bismo se i uspjele pribli$iti, ona bi naprosto !mugnula.

Nakon tjedan dana psihi"kog pripremanja i smi!ljanja !to #emo kada ju napokon uhvatimo, skupile smo snagu i pokucale na njezina vrata: Kuc, kuc! - "Ne mo$e."

Naravno, lov se nastavio i po hodnicima %kolsko-sportske dvorane u Bjelovaru, ali bezuspje!no.

I tako, nakon mukotrpnog lova, bacile smo se na koncert, otpjevale i u nadi da #emo ju uhvatiti kasnije, dale sve od sebe. Mislite da smo

Bilo je to jednog sasvim obi"nog dana, to"nije, 9. prosinca 2010. kad je bjelovarski !kolski puha"ki orkestar imao audiciju za Bo$i#ni koncert. Rije" je o audiciji o kojoj #e se jo! dugo pri"ati. Sve je na po"etku i!lo svojim tokom dok u orkestru nije ponestalo klarineta. Omg*, nastala je panika: tko #e svirati po"etak fuge?

Ok, nakon nekog vremena prona&ene su "ak dvije klarinetistice koje su uspjele malo smiriti situaciju.

Po"etak fuge bio je dosta dobar, no zatim je sve krenulo nizbrdo. Fuga se postupno sve vi!e usporavala i vi!e nije sli"ila na sebe. Ritam je bio „stranac”... Dirigent je svojim !tapi#em zaustavio orkestar,

zatvorio fascikl s partiturama i svira"e poslao doma. Komisiji je rekao da #e idu#e godine biti bolje.

Pitate se kako bi ova fuga zvu"ala da su je odsvirali do kraja, ako bi i uspjeli do#i? Eh, vjerujte, to ne znamo ni mi. Zato svi s nestrpljenjem "ekamo taj dan kada #e orkestar ponovo svirati fugu. !

R.'. *Omg – Oh My God (O moj Bo$e), "esta skra#enica me&u dana!njom mlade$i.

GDJE JE NESTALO STAKLO? •••

S po"etkom nove !kole godine, dana 06.09.2010. godine, svi u"enici !kole do$ivjeli su izvjestan !ok. Na!iroko poznati naziv „Staklena soba“ izgubio je smisao jer je navedena u"ionica ostala bez staklenih vrata!

Nepoznati po"initelj zamijenio je staklena s glomaznim i te!kim – obi"nim bijelim vratima! Istraga je u tijeku. (.%.

Try 84

TRUBA VS. GITARA •••

MIT O BO!I •••

Prema legendi, Bo!o je najmla"i u#enik na zboru koji mora (tj. prisiljen je) dijeliti i skupljati note.

Dosad nitko nije znao postoji li uop$e pravi Bo!o i vjerovali smo da je to urbani mit koji se prenosi ve$ generacijama. Pregledavaju$i stare Trythonuse me"u kojima je bio jedan foto strip saznala sam da Bo!o ipak postoji! Bo!o je jedan marljivi de#ko koji je uvijek dijelio note, svirao obou...i bajraktario! Bo!o ili Bo!idar Kri!an zavr%io je Muzi#ku akademiju u Zagrebu kao oboist.

Drago mu je zbog saznanja jer nije ni znao da postoji mit o Bo!i. Hvala Bogu na tome, jer tko bi ina#e bio glavni potr#ko?

L.K.

Svaki sat gitare prekida mi zvuk neuvje!bane trube. Postaje nesnosno. Ne mogu vi%e tako! Gitara mi po#inje zvu#ati kao polupana bugarija. Mislim da $u poduzeti neke mjere, ne znam jo% koje… Mo!da promijenim %kolu! Ili ne, i ja $u po#eti svirati trubu!

E.P.&

SVI MAR" NA NATJECANJE IZ P.G.!

•••

Ove %kolske godine zabilje!ili smo najve$u zainteresiranost i posje$enost Natjecanja iz povijesti glazbe dosada – 40 natjecatelja! Jo% od prije znamo da postoje posebne kategorije, primjerice „profesorska“.

Ove godine posebno su se izdvojili studenti; njih #etvero pristupilo je natjecanju, ali u razli#itim terminima. Tu se vidi po!rtvovnost i trud na%e profesorice koja je svakome iza%la u susret i pripremila testove kao i nagrade iz vlastitog prora#una! '.(.

Try 85

KRADLJIVCI VREMENA…I NOTA! •••

Produkcija u#enika glazbene %kole - i ekipa koja se spremala za natjecanje u Opatiji - Brass ansambl glazbene %kole. Svi “sre"eni”, prepoznatljiv crno-!uti imid! - svaka dlaka na svom mjestu! Napokon do"e red na brass koji iza"e na pozornicu profinjeno i otmjeno. Naklon, velikodu%an pljesak publike, note na stalcima, ti%ina, i%#ekivanje, prva truba daje znak... No, odjednom ta ista truba upita drugu trubu, nasuprot nje: „Jesu ovo tvoje note?“ Na notama koje su bile na stalku prve trube pi%e: Trombon 3, ali brass ima samo jedan trombon koji (navodno) ima svoje note na svom stalku. Svi tra!e, kopaju, mijenjaju note, te u toj zbrci jedne zavr%e na klaviru. Na njima pi%e Horna 2, no, hvala Bogu pa ima samo jedna horna u brassu! Nakon tri minute ustaje se tuba: - „A gdje su moje note?“ Ubrzo prva truba odlazi u back stage gdje svi VIP-ovci i za%titari tra!e note kojih nema!!! Minutu nakon toga ustaje se i tuba te odlazi za njom.

Uskoro se prva truba vra$a i

naklonom se obrati dragoj publici: „Mi se ispri!avamo, ali ne mo"emo na#i note! Kad ih na$emo svirat #emo vam!“ Tada se svi nakloni%e i po$o%e u back stage gdje su u roku pola sekunde note prona$ene...

Do dana dana%njeg taj misterij nestanka, odnosno nastanka novih nota nije razrije%en; jesu li to bili alieni, vjetar ili mo"da netko od profesora? Nitko ne priznaje, nikome nije jasno i nitko ni%ta ne zna.

A.R.

LOVE IS IN THE AIR •••

U!enici tre#eg razreda vi%e ne stanuju na Zemlji! Njihovo novo prebivali%te su oblaci! Naime, dogodila se ljubav! Ali ne unutar razreda, ve# su mu%ki pripadnici na%li bolje polovice. Iz pouzdanih izvora saznajem da ljubav pr%ti na sve strane.. Tijekom nastave sve su

asocijacije vezane uz taj uzvi%eni osje#aj, a bilo je i ozbiljnih prijetnji zbog mogu#eg otkrivanja tih osje#aja i asocijacija. A %to je s jedinom curom koja poha$a taj razred? – Ona jadna to sve mora trpjeti. ! &.'.(

TAJANSTVENI NESTANAK MU!KIH GLAZBENIKA •••

Dok smo upisivali prvi razred srednje glazbene %kole, bilo nas je, ni vi%e ni manje, nego pet zgodnih momaka i devet lijepih djevojaka. A po%to sam ja htio biti sam u razredu s djevojkama, odlu!io sam "likvidirati" sve mu%ke do trenutka kada postajemo maturanti.

U tome sam i uspio. Zanima vas kako?

Pa, mogu vam to ukratko objasniti…

Prvi razred smo zavr%ili svi skupa, ali sam zato u drugom uspio uvjeriti dvojicu kolega da im predmet zvan solfeggio nije bitan. Nakon %to su vidjeli ocjenu u svojoj svjedod"bi, shrvala ih je pomisao na ponavljanje razreda pa su se ispisali. U prvom polugodi%tu tre#ega razreda sam cijelo vrijeme kolegi truba!u davao do znanja da bi bilo najbolje za njega da

se prebaci u %kolu u Zagreb, %to je na kraju i napravio. Ostali smo jo% samo dvojica (malo, ali jedan ipak previ%e!). Dugo sam vremena tra"io na!in da se rije%im i posljednjeg konkurenta. Odlu!io sam to napraviti na najsigurniji na!in; svojim neodoljivim pogledom i plodonosnim rije!ima uvjerio sam ga da #e najbolje utvrditi gradivo ako ponovi tre#i razred. I tako sam sad, u !etvrtom razredu, ostao jedini be#ar okru"en curama i uop#e mi nije lo%e.

M.H.(

RU"I!ASTO !UDO •••

Tijekom bo"i#nih i novogodi%njih praznika dogodila se jedna lijepa stvar. Novinarka va%eg !asopisa, &.'., dobila je vlastito prijenosno ra!unalo.

Ono ima jednu neobi!nu karakteristiku – ru"i!aste je boje, a svi znamo da autorica nije neki fan te nijanse… No to ju nije odbilo od kori%tenja, dapa!e, sad se ne odvaja od ra!unala i svakodnevno pi%e !lanke za Trythonus, pa !ak i u drugim "upanijama… &.'.(

Try 86

Glazbeni slo'enac IZ GLAZBENE ORDINACIJE

Zaposli mozak tako da zaboravi! na pjevanje. Poku!aj u isto vrijeme ne stajati na linije na plo$niku, ra$unati vrijeme polu#ivota urana U-238 i voditi internu raspravu o tome je li prva bila koko! ili jaje.

Savjetuje vas !aman

PROFESOR MI JE POKLONIO GLAZBENU VILICU. PROBALA

Ivan Reni"

SAM JESTI SVINJETINU NJOME, ALI NE IDE. IMATE NEKAKAV SAVJET? !

PALA MI JE !PANGA ME"U TIPKE. KAKO DA JE SUPTILNO IZVU#EM VAN? !

(PLAVU!A)

Diverzija je klju$na rije$ ovdje. Jedno suptilno i elegantno rje!enje glasi ovako: baci kamen$i" na drugu stranu prostorije, lupi dlanom ti o dlan i odsviraj jedan tritonus. To "e stvoriti op"u konfuziju u onolikom trajanju koliko je potrebno da dvaput unatrag izrecitira! sve prim brojeve izme%u 787 i 5791.

Urbana je legenda da su neki uspjeli oboje krijumi$arenjem dijelova kreveta u !kolu. Tebi prepu!tam rje!avanje problema uno!enja madraca bez da te itko vidi. Ili mo#e! probati i"i spavati na vrijeme, pa odmoran oti"i na solfeggio? Ha, !alim se samo – rastavljaj taj krevet!

DOKTORE, MISLIM DA NE!TO NIJE U REDU SA MNOM; STALNO PJEVAM KAD HODAM ULICOM. !TO MOGU U#INITI

Try 87

(O#AJNI UNUK)

odlu$ila da bi bilo vrijeme da se po$ne! baviti ne$im $ime "e! napokon po$eti hraniti ku"anstvo. A i orkestar "e ti biti zahvalan.

(RANORANILAC)

DA TO ILI PRESTANE ILI SE BAREM SMANJI? !

BAKA MI JE PREMAZALA FLAUTU S ULJEM ZA PU!KE I

Pucaj. Baka je o$ito prepoznala nedostatak glazbenog talenta, pa je

SOLFEGGIO ILI OSTATI SPAVATI DOMA? DOKTORE, POMOZI! !

Siguran sam da nisam prvi koji ti je ovo rekao, no glazbena vilica ne slu#i za svinjetinu. Glazbena vilica slu#i za janjetinu, dakako. Op"e je poznata $injenica da je janje poprili$no muzikalna #ivotinja, a oni koji su probali jesti janjetinu glazbenom vilicom ka#u da ni!ta ukusnije nisu probali u #ivotu. Neki se kunu da od tog trenutka znaju svirati violon$elo. Ali nitko nam ne vjeruje.

VI!E NE"E SVIRATI. !TO DA RADIM?!

MU#I ME DILEMA: TREBAM LI UJUTRO OTI"I NA

(VEGANKA)

(MIKO)

PUKLA MI JE &ICA NA VIOLINI. HO"E LI IMATI ISTI ZVUK AKO STAVIM &ICU OD GITARE? !

(GUSLA#)

Ma naravno. Mo#e! staviti i klavirsku #icu. Ili onu iz harmonike. $trik je !trik. Sve ti je to isto. A mo#e! i svirati bez te jedne #ice. Ionako ih ima! jo! $etiri.

POMA!E LI TAMNO VELEBITSKO (PIVO) U PISANJU ZADA!A

JEL TO#NO DA POSLIJE !UJE BRASS SEKCIJA BOLJE

IZ HARMONIJE I POLIFONIJE?

SVIRA? OVI VELIKI VE! GODINAMA TVRDE DA JE TAKO!

(APSTINENT)

Sumnjam. Rekao bih "ak da odma!e. No tvoje zada"e su ionako toliko sramotno lo#e da ni nakon gajbe pive nitko ne"e primijetiti razliku. Jesi li razmi#ljao o promjeni karijere?

DE#KO MI OBO!AVA SVIRATI UKULELE I VJE!BA 3 – 5 SATI DNEVNO. KAKO DA MU OBJASNIM DA BIH GA NAJRADIJE ZATUKLA NJIME? "

(PIJANISTICA)

Pretpostavljam da si puno puta "ula one #ale da de"ki s velikim autima... hm, kompenziraju. To zapravo nisu #ale, ve" "injenice, a obrnuta stvar vrijedi za de"ke koji sviraju male instrumente. Samo pravi pastusi sviraju ukulele. Ako ti ba# toliko smeta, uzmi ukulele i sviraj ga onih 19 h dok on radi ne#to drugo. U toj situaciji postoje dva mogu"a ishoda. Prva opcija je da "e on shvatiti #to !eli# poru"iti i prekinut "e svirati ukulele. Drugi (i vjerojatniji) ishod je da "e biti odu#evljen i predlo!iti osnivanje ukulele benda.

SVAKI POSTER KOJI DOBIJEM MORAM ZALIJEPITI NA ZID,

DOKTORE, DAL DA SE PROPIJEM ILI DA NAPUSTIM KARIJERU GLAZBENIKA?"

(ANTIALKOHOLI#ARKA)

Eh, to je vje"no pitanje. Na!alost, "ak ni ja nemam odgovor na ovo pitanje. Nemogu"e je re"i svira li brass sekcija bolje poslije $uje jer nitko nikad nije "uo kako sviraju prije nje.

GLEDALA SAM FILM O MOZARTU I OD TADA NE MOGU SPAVATI JER STALNO SANJAM NJEGOVOG UMASKIRANOG !A!U!!! KAKO DA SE TOGA RIJE%IM?

(MARIJA TEREZIJA)

Klasi"na medicina u ovakvim slu"ajevima ne poma!e, ali nemaj brige.

Osim #to sam doktor u klasi"nom smislu, ja sam tako&er i crveni i bijeli mag, duhovni astrolog te iskusni tarot majstor. Ovo je pitanje za Chronov tarot, a u kartama vidim da ima# problema s lijevom lopaticom, kao i vodu u koljenu, koja je uzrok tvojih problema. Kad uhvati# vremena, svrati do moje ordinacije pa "emo zapo"eti terapiju magi"nim kristalima.

A KAD GA VIDIM NA ZIDU ONDA GA SKIDAM JER MI SE NE SVI$A. %TO DA RADIM? "

(NEODLU#NA HARMONIKA%ICA)

Po"ni kupovati "asopise koji imaju super postere pa ih ne"e# skidati

POSTOJI LI KAKVA MA%INA DA TI SREDI SLUH (BAREM POD

sa zida. Preporu"ujem Teen ili OK. Osim #to imaju super "lanke i savjete za prvi poljubac, borbu protiv akni i sve ostale !ivotne probleme, imaju odli"ne postere. Osim toga, u svakom broju dobije# neki in modni accessory poput #pangice ili narukvice. Cijeli !ivot "e ti se promijeniti.

SOLFEGGIOM)?"

(HEDVIGA)

Svaki glazbenik se u jednom trenutku zapita to isto. Sre"om, rje#enje je brzo i bezbolno – tablete! Samo pro#e"i do najbli!e ljekarne i zatra!i VitoLax. U nekim slu"ajevima pojavljuju se nuspojave, ali definitivno "e ti se srediti sluh.

Try 88

Glazbeni slo$enac

HOROSKOP PIsE: ROZMARI !ORDAsEV

Ovan Posao: Pred vama je jedna naporna, ali kvalitetna godina. Ako se potrudite, uspjet "ete!

Ljubav: Opasno vas promatra osoba u znaku blizanaca, ali vi to ne primje"ujete.

Trebate li nao#ale?

Zdravlje: Sve 5 , mo⇧da samo trebate nabaciti koju kilicu.

Glazba: Trebat "e vam puno truda da budete poput Mozarta, zato - primite se posla!

Savjet godine: Jedite vi⇤e, a spavajte manje!

Rak Posao: Uz manje panike mo⇧ete uspjeti u svemu ⇤to radite!

Ljubav: Pravi ste zavodnik/ca . Svi vas vole, ali vi nikako da se odlu#ite!

Zdravlje: Ma zdravi ste, samo ne vjerujete u to. Uporno ⇧elite biti bolesni, ali vam ne uspijeva.

Glazba: Odli#na godina je pred vama, mogli biste iznenaditi i sebe i ostale!

Savjet godine: Ne pani#arite!

Try 89

Bik Posao: Za vas vrijedi samo jedno pravilo: manje Facebooka, a vi⇤e rada!

Ljubav: Zar doista mislite da "e vas neko zavoljeti preko Facebooka? Ako mislite uspjeti u ljubavnom ⇧ivotu, nemojte biti naivni!

Zdravlje: Sve je dobro, ali malo vi⇤e sporta ne bi vam ⇤kodilo!

Glazba: Dr⇧'te se svog instrumenta jer to vam jedino ide!

Savjet godine: Izlazite s prijateljima!

Blizanci Posao: Bit "ete jako uspje⇤ni u onome ⇤to radite!

Ljubav: Vama ne cvjetaju ru⇧e. Jedan Ovan stalno vas odbija!

Zdravlje: Pa vi ste „zdrav ko dren“!

Glazba: Svoj instrument ste magistrirali, mo⇧da da probate neki drugi?

Savjet godine: Malo se spustite na zemlju!

DjevicA Lav Posao: A ⇤to vi #ekate? Limun? Trgnite se i zagrijte stolicu dok nije kasno!

Ljubav: Nije ba⇤ bajno, ali, ako se Posao: Bit "ete uspje⇤ni! Pazite, netko bi mogao biti ljubomoran na vas! potrudite, bit "e bolje!

Ljubav: Gdje god se pojavite vatra gori za Zdravlje: Manje slatkog, vi⇤e vo"a i vama, obarate sve s nogu, ali osoba u znaku bika vas opasno promatra! Trgnite se! povr"a!

Zdravlje: Dobro je, samo malo #e⇤"e jedite Glazba: Zaboravit "ete svirati C-dur zdravu hranu! ljestvicu! Primite se vje⇧banja!

Savjet godine: Primite se posla!

Glazba: Talentirani ste, samo se rije⇤ite treme!

Savjet godine: Vjerujte u sebe i vi⇤e jedite!

Vaga Posao: Svestrani ste i toga ste svjesni! Samo tako nastavite!

Ljubav: Znate li vi ⇤to zna"i ta rije"? Otvorite se malo i drugima poka⇧ite svoje osje!aje!

Zdravlje: Malo ⇤etnje ne bi vam ⇤kodilo!

Glazba: U⇧ivajte u glazbi, ali ne previ⇤e, mogli biste „odletjeti“ u svijet ma⇤te!

Savjet godine: Prestanite ma⇤tati!

Jarac Posao: Jeste li "uli za rije" upornost?

Ljubav: Nitko vas ne privla"i! Krenite u potragu, ne!e princ/eza na bijelom konju ba⇤ vama pokucati na vrata!

Zdravlje: Rije⇤ite se nekih poroka i sve !e biti u redu!

Glazba: Pi⇤ite zada!e i ne ljutite profesore!

Savjet godine: Probudite se iz „va⇤eg“ svijeta!

Ilustracije: Anamarija Rozi!

Skorpion Posao: Previ⇤e ste pasivni, kod vas nema pomaka! Mislite li da je to u redu?

Ljubav: Super vam je, osje!ate se kao da ste u sedmom nebu!

Zdravlje: Neprestano brojite broj unesenih kalorija! Promjene radi, mo⇧da biste mogli u ⇤etnjicu!

Glazba: Mo⇧da je najbolje da se prebacite na neki „lak⇤i“ instrument.

Savjet godine: Smanjite koli"inu kalorija, a pove!ajte koli"inu rada!

Vodenjak Posao: Ako mislite da se obaveze same obavljaju, varate se! Probudite se!

Ljubav: Vi biste radije spavali, a ne tra⇧ili srodnu du⇤u!

Zdravlje: Kre!ite se vi⇤e, a manje spavajte!

Glazba: Prestanite s isprikama u Glazbenoj kao ⇤to je: „Oprostite, opet sam zaspao/la na sat“!

Savjet godine: Nemojte spavati jednu no!!

Strijelac Posao: Uz puno truda i napora uspjet !ete!

Ljubav: „Pere“ vas depresija, ali niste svjesni da vas netko uporno ⇧eli!

Zdravlje: Po"nite vje⇧bati, posjetite najbli⇧i fitness centar!

Glazba: Pripazite da ne kasnite na satove!

Savjet godine: Iza#ite iz ku!e!

Ribe Posao: Depresija vam ne!e pomo!i da rije⇤ite svoje obveze!

Ljubav: Jednog lijepog sun"anog dana !e biti bolje! Vjerujte u sebe i svoje kvalitete!

Zdravlje: Stabilno, ali biste mogli koji put pro⇤etati i udahnuti svje⇧i zrak!

Glazba: Ovo bi vam mogla biti najzanimljivija godina! Mo⇧da ipak doka⇧ete da mo⇧ete!

Slijedite svoje srce!

Savjet godine: Pijte vi⇤e vode da ne biste plivali na suhom!

Try 90

TRYTHONUS 17

A " F !

A G N I R I S # B I

J D O R T J O S I P A I U M

I I D R A E I T Z S I L K A

D A A E D N L N I M P E L M

R V M C L A " C O U E K I O

U A I I U S !

I E T W U J V

K L R N E G U E # R N V A I

!

S S O K O L O V I # A ! #

P O V I J E S T G L A Z B E

T R B D H A R A M I N E C R

R T O A D E T I " E K S A I

S A I R A N I T R A M M U L

K V P O K S O R O H Z N A R

A N I T S I R K N O A D I L

L I S I N S K I R D A R E R

C

A

A

N

A

M

A

R

I

J

A

B

F

A

P

Prona!i pojmove i imena (32) i otkrij rje!enje osmosmjerke!

Sastavila: Alida Sokolovi"

Try 91

Diabolus in musica 17/2011.

Glazbena škola Vatroslava Lisinskog Bjelovar

Redakcija: Trythonus, V. Lisinskog 1, Bjelovar Tel./fax: 043 244 416

E-mail: trythonus@gmail.com GLAVNA UREDNICA: Alida Sokolovi

UREDNIŠTVO: Lucija Kožar, Rozmari

ordašev,

Antonija Vukeli , Željka Štelcer i Alida Sokolovi

SURADNICI U OVOM BROJU: Matej Haraminec,

Kristina Fran i , Katarina Domitrovi , Iva Škurdija, Anamarija Roži , Nikolina Domovi , Ivana

Ištvanovi , Iva Zane, Marija Fran i , Eugen

Pranji , Mihael Blum, Gordan Brankovi , Dorian

Mateši , Monika Roher, Miran Huzjak, Ivan Reni , Kristian Došen, Antonio Jakup evi , Igor

Sokolovi , Siniša Krpan, Rajka Makar Domi i Marija Plentaj

ILUSTRACIJE: Zlatka Suboti anec

FOTOGRAFIJE, UNOS TEKSTA I LEKTURA: svi

NISU SPAVALI ZBOG TRYTHONUSA: urednica, grafi arka i neki preživjeli novinari

FOTOGRAFIJA NA NASLOVNICI (Maturanti GŠ na radionici tradicijskih glazbala u selu Bojana): Alida Sokolovi

FOTOGRAFIJA NA ZADNJOJ STRANICI: Iva Škurdija

OBLIKOVANJE I GRAFI KA PRIPREMA: MacPlentay Inc., Bjelovar TISAK: Kalisto d.o.o.

NAKLADA: 10+

Glavna urednica

Grafi ka urednica