Zagar

mag.ing.mech. univ.spec.oec. Klara Jasna Žagar mag.ing.mech. univ.spec.oec. KLARA JASNA ŽAGAR Srednja škola Dragutina Stražimira, Sveti Ivan Zelina klara.jasna.zagar@gmail.com

PAMETNA UČIONICA PODIŽE LI INFORMACIJSKO-KOMUNIKACIJSKA TEHNOLOGIJA KVALITETU ISHODA UČENJA? Prethodno priopćenje / Preliminary communication Sažetak Informacijsko-komunikacijska tehnologija je već dugi niz godina prisutna i implementirana u sve grane industrije i u svakodnevni život. Tehnologija se često može izvrsno primijeniti u učenju i nastavi, od igara s kockicama do programiranja industrijskih robota. Uvođenje esustava učenja, web učionice ili online učenje iz vlastitog doma korištenjem nekog od web alata, masovni otvoreni online tečajevi, interaktivne online igre mogu biti korisna podrška klasičnoj nastavi.

U radu se razmatra postižu li se upotrebom informacijsko-komunikacijske tehnologije u nastavi bolji rezultati, lakše usvaja znanje i potiče kreativnost učenika, te kakav je doprinos informacijsko-komunikacijske tehnologije kvaliteti ishoda učenja.

Ključne riječi: informacijsko-komunikacijska tehnologija, pametna učionica, kvaliteta ishoda učenja 1. UVOD Današnje društvo obilježeno je naglim rastom i razvojem informacijske tehnologije (IT), što je rezultiralo velikom ovisnošću društva o znanju i kompetencijama osoba u IT području.

Informacijska tehnologija (IT) je tehnologija koja koristi računala za prikupljanje, obradu, pohranu, zaštitu i prijenos informacija. Terminu IT su pridružene komunikacijske tehnologije jer je danas rad s računalom nezamisliv, ako ono nije povezano u mrežu, tako da se govori o informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji (eng. Information and Communications Technology – ICT).

Virtualne (online) zajednice su: (1) društvena web mjesta (social networking websites) – Facebook, Bebo, Twitter, MySpace, LinkedIn, Nexopia, Hi5, Tagged, XING, Orkut itd., (2) Internet forumi – Forum.hr, Download.hr itd., (3) sobe za razgovor (chat rooms), (4) mrežne računalne igre (multiplayer games) – Silkroad Online, Knight Online, Anarchy Online, Guild Wars, World of Warcraft.[2:5] Računalne aplikacije u području podučavanja primjenjive su kroz: (1) učenje putem računala – CBT, (2) učenje na daljinu, zadatke preko interneta, (3) interaktivne edukativne igre.[2:6] 2. KONCEPT PAMETNE UČIONICE Webučionica je sigurno mjesto edukacije učenika, gdje učenici proširuju svoje kompetencije i znanje o zadanoj temi. Uče u homogenim skupinama i izrađuju zadatke koristeći tehnologiju.

Online okruženje kod učenika potiče želju za kreativnošću i ostvarivanje zadanih zadataka na 15. HRVATSKA KONFERENCIJA O KVALITETI 6. znanstveni skup Hrvatskog društva za kvalitetu 07. - 09. svibnja 2015. Primošten, Hrvatska

- 271 -

mag.ing.mech. univ.spec.oec. Klara Jasna Žagar način svojstven novim generacijama. Ciljevi, svrha i zadaci Webučionice trebaju biti dio školskog (razvojnog) kurikuluma kao nastavni projekt u trajanju cijele školske godine.

Učenici sami stvaraju sadržaje za nastavni sat te ih javno dijele s ostalima (razredom, školom, vršnjacima, zajednicom, …).[3] Primjer koncepta pametne učionice prikazan je na slici 1.

Slika 1: Koncept pametne učionice

Izvor: Arhitektura pametne učionice. Zagreb: STORM Grupa[4]

S tehnološkog gledišta informacijsko-komunikacijska tehnologija daje nove vrijednosti klasičnoj nastavi kao što su: nadzor aktivnosti učenika i praćenje napretka stvaranje interaktivnih nastavničkih planova sa zajedničkim sadržajem kreiranje i igranje kvizova u realnom vremenu i trenutni uvid u rezultate mogućnost rada s učenicima pojedinačno, u malim skupinama ili s cijelim razredom efikasnije upravljanje i kontrola nad razredom jednostavan pristup bazi nastavnog materijala, ispitima i prezentacijama jednostavana komunikacija učitelja i učenika bez ometanja drugih učenika u razredu pristup digitalnim nastavnim materijalima od strane učenika i roditelja komunikacija roditelja s učiteljem u svakom trenutku personalizirana povratna informacija mogućnost spoznaje učenikova razumijevanja lekcije u realnom vremenu i shodno tome davanje brze i pravilne povratne informacije transformacija papirnatog u digitalno obrazovanje digitalna pismenost učenika zaštita okoliša s ciljem povećanja inovativnosti i kolaboracije u nastavi osiguravanja bolje komunikacije između učitelja i učenika i podizanja ukupne učinkovitosti učenja. [5 i 6]

15. HRVATSKA KONFERENCIJA O KVALITETI 6. znanstveni skup Hrvatskog društva za kvalitetu 07. - 09. svibnja 2015. Primošten, Hrvatska

- 272 -

mag.ing.mech. univ.spec.oec. Klara Jasna Žagar S tehnološkog se aspekta evolucija obrazovanja kroz povijest kretala ovako: (1) Tradicionalno obrazovanje (znanje bazirano na knjigama, učitelj vodi razred), (2) IKT obrazovanje (korištenje IT uređaja kao što su PC i projektor), (3) E-učenje (korištenje elektroničkog sadržaja, rad od kuće putem interneta), (4) Pametno obrazovanje (promjena okruženja obrazovanja: interaktivno rješenje, pametni uređaji, multimedijalni sadržaji).[5] S odgojno-pedagoškog gledišta nije dovoljno da učenik samo promatra i sluša. Potrebno je i da sam otkriva i istražuje, dodirne, rastavi, sastavi, isproba jer time zadovoljava svoju znatiželju, ali i doživljajima potiče razmišljanje i zaključivanje što je temelj intelektualnog razvoja. Učenik uči, razvija se, otkriva sebe i svijet putem pokušaja i pogrešaka, eksperimentiranjem s različitim materijalima, zvukovima, sredstvima, istraživačkim i drugim načinima, igranjem uloga, razvija osjećaj sigurnosti, samostalnosti, samokontrole, kompetencije, jača samopouzdanje te razvija vještine na svim područjima: (1) Motoričke vještine uključuju jačanje koordinacije pokreta, finu i grubu motoriku. (2) Emocionalne vještine stječu se osjećanjem zadovoljstva/ugode zbog povezivanja s drugim osobama, građenjem/učenjem osjećaja i njihovog primjerenog izražavanja. (3) Kognitivne vještine uključuju razvoj kritičkog razmišljanja, povezivanja uzroka i posljedice, zaključivanje, maštanje, sposobnost rješavanja problema te kreativnost. (4) Socijalne vještine se odnose na razvoj sposobnosti shvaćanja socijalnih odnosa i adekvatnog psihosocijalnog funkcioniranja, npr. poštivanje pravila, surađivanje, dijeljenje, uspješna socijalna interakcija i stvaranje prijateljstava. (5) Govorne vještine potiču se u razgovoru učenika s drugim učenicima i učiteljima, pjevanjem, recitiranjem, brojalicama. (6) Samopouzdanje raste dok učenik otkriva, zaključuje, rješava probleme i ostvaruje ciljeve.[7 i 8] 3. ISHODI UČENJA Ishodi učenja su skup sposobnosti koje govore što će učenik znati, razumjeti ili biti sposoban raditi nakon završetka obrazovnog procesa. Ishodi učenja su jedan od osnovnih elemenata kurikuluma i osnova su za temeljnu promjenu procesa obrazovanja. Za razliku od tradicionalne nastave kojoj je u središtu nastavnik, recentni pristupi usmjereni su na učenika i proces učenja, a ne na proces nastave. Kada se povežu pojmovi ishoda učenja i kompetencija, tada se može utvrditi da su ishodi učenja izjave o tome koje bi kompetencije učenik trebao steći nakon uspješno završenog procesa poučavanja. [9: 31] Kada se ishodi učenja primjenjuju da bi se procijenila postignuća nekog pojedinca, naglasak je na onome što on zna, razumije i može, bez obzira na to koji je proces učenja pri tome koristio. Ishodi učenja su jedini zajednički element u svim mehanizmima i mjerama u obrazovnom sustavu i sustavu strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, kojim se nastoji postići intenzivnije, kvalitetnije i inkluzivnije cjeloživotno učenje. [13:4 i 5] 4. ISTRAŽIVANJE REZULTATA ISHODA UČENJA PRIMJENOM INFORMACIJSKO-KOMUNIKACIJSKE TEHNOLOGIJE

4.1 Predmet istraživanja Predmet istraživanja su stavovi učitelja Srednje škole Dragutina Stražimira o doprinosu nove informacijsko-komunikacijske tehnologije povećanju kvalitete i učinkovitosti procesa podučavanja, o uvođenju novih tehnologija u nastavu i jesu li osposobljeni za rad s novom informacijsko-komunikacijskom tehnologijom. Pod novim tehnologijama se smatraju pametne ploče, tableti i digitalni nastavni materijali.

15. HRVATSKA KONFERENCIJA O KVALITETI 6. znanstveni skup Hrvatskog društva za kvalitetu 07. - 09. svibnja 2015. Primošten, Hrvatska

- 273 -

mag.ing.mech. univ.spec.oec. Klara Jasna Žagar 4.2 Ciljevi i hipoteze Ciljevi ovog istraživanja su bili utvrditi stavove učitelja o tome: jesu li nove tehnologije u izvođenju nastave prihvaćene od strane učitelja kao sredstvo koje im omogućuje da unaprjeđuju svoju informiranost i da se bolje i cjelovitije pripreme za nastavu, jesu li učenici previše izloženi utjecaju novih tehnologija i je li pretjerana upotreba novih tehnologija povezana s problemima u ponašanju učenika kao što su asocijalnost, anksioznost, depresivnost, devijantnost, jesu li računala i tableti sredstva pomoću kojih učenici mogu kreativno izraziti svoje ideje i pomoću kojih su više uključeni u proces učenja, je li nastava uz pomoć računala i tableta efikasnija u odnosu na klasičnu nastavu i moraju li e-udžbenici imati dodanu vrijednost u odnosu na klasične udžbenike, jesu li učenici informatički i informacijski pismeni, jesu li učitelji osposobljeni za korištenje novih tehnologija u nastavi, hoće li nove tehnologije povećati kvalitetu ishoda učenja u odnosu na ishode učenja klasične nastave.

Postavljene su slijedeće hipoteze: H1: Učenici su previše izloženi utjecaju informacijsko-komunikacijske tehnologije.[11] H2: Posljedica pretjeranog korištenja novih tehnologija je asocijalno, anksiozno, depresivno pa čak i devijantno ponašanje učenika.

H3: Nove tehnologije mogu unaprijediti nastavni proces.[11] H4: Informacijske kompetencije učenika su niske.

H5: Informacijsko-komunikacijska tehnologija podiže kvalitetu ishoda učenja.

4.3 Metode istraživanja Za dokazivanje hipoteza korištene su slijedeće metode: induktivna metoda brojenje deduktivna metoda metoda deskripcije metoda ispitivanja temeljenog na anketi analiza i sinteza.[1] 4.4 Očekivan stručni doprinos Rezultati istraživanja mogu biti smjernica Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta u provođenju CARNetovog Projekta "Škole 2.0" koji je Europska komisija u lipnju 2013. proglasila jednim od triju najinovativnijih projekata u sklopu "Europske nagrade za inovacije u javnoj upravi" u kategoriji "Inicijative za obrazovanje i istraživanje".

4.5 Pregled dosadašnjih istraživanja Brojna istraživanja u posljednjih 15-ak godina bavila su se usporedbom tradicionalnih i online oblika poučavanja te su u početku uglavnom pokazivala da između njih ne postoje statistički značajne razlike. Međutim, u posljednjih nekoliko godina sve je više istraživanja koja pokazuju na statistički bolje rezultate učenja i poučavanja u tradicionalnim uvjetima u "učionici". Posebno treba istaknuti da je 2013. godine objavljena Gallupova anketa, koja je provedena na uzorku od 1025 odraslih osoba u SAD-u, prema kojoj online obrazovanje ima

15. HRVATSKA KONFERENCIJA O KVALITETI 6. znanstveni skup Hrvatskog društva za kvalitetu 07. - 09. svibnja 2015. Primošten, Hrvatska

- 274 -

mag.ing.mech. univ.spec.oec. Klara Jasna Žagar blagu prednost imajući u vidu isplativost ("value for money") i mogućnosti prilagodbe studija njihovim potrebama ("options for curriculum"). Međutim, prema toj anketi, online obrazovanje puno je lošije procijenjeno imajući u vidu mogućnost stjecanja obrazovnog stupnja (diplome) koji će poslodavci pozitivno vrednovati, osiguravanje rigoroznih metoda provjere znanja i ocjenjivanja u koje je moguće imati povjerenje, osiguravanje visokokvalitetne nastave primjereno kvalificiranih nastavnika te mogućnosti poučavanja koje je prilagođeno svakom pojedincu.[10] Novi mediji imaju sve veću ulogu u procesu obrazovanja u cilju poboljšanja kvalitete obrazovanja i boljih ishoda učenja. Istraživanje provedeno u Sloveniji (2010.) pokazuje da se računala i informacijsko-komunikacijska tehnologija u osnovnim školama ne koriste samo u informatičkom obrazovanju, nego se od 1994. godine uključuju u gotovo sve predmete.

Računala se u obrazovanju koriste uglavnom u oblicima grupnog rada, no u novije vrijeme sve se više koriste za individualan rad. Coue i Chan istraživanjem su utvrdile da već djeca između 3 i 6 godina mogu vrlo brzo naučiti koristiti tablet kao sredstvo pomoću kojeg izražavaju svoje ideje. Djeca su bila u mogućnosti prilagoditi se korištenju nove tehnologije iskazujući visoki stupanj interesa te se tableti mogu smatrati potencijalnim alatom za učenje za djecu. Istraživanja pokazuju da je nastava uz pomoć računala/tableta efikasnija u odnosu na tradicionalnu nastavu obzirom na kvalitetu i kvantitetu stečenih znanja, a posebno u smislu misaone mobilnosti učenika i njihove motiviranosti za učenje. Matijević (2008.) navodi da usprkos višestrukim mogućnostima za rad i poučavanje koje pružaju nove tehnologije, veliki broj učitelja još uvijek nije spreman za njihovo korištenje u nastavi te ih uglavnom smatraju smetnjom. Sad i Göktas (2013.), Ismal i suradnici (2013.) te Kafyulilo (2014.) svojim istraživanjima pokazuju da učitelji ne percipiraju tehnologiju kao učinkovit alat za poučavanje te iskazuju uglavnom negativan stav prema korištenju tehnologije u obrazovanju. [11] Iskustva primjene nekoliko vrsta e-učenja uz pomoć multimedije (tekstovi, slike, animacije, video materijali), alata za komunikaciju (Skype), videokonferencija, sustava za upravljanje učenjem-LMS te Web 2.0 alata i izradu zadataka kroz međurazrednu suradnju dviju zagrebačkih osnovnih škola (Prečko i Knežija) učenika četvrtih razreda u 30 satova hrvatskog jezika, matematike i prirode i društva su: (1) Upotrebljeni digitalni materijali (multimedije) izrazito su se koristili u realizaciji nastavnih satova Prirode i društva. Uz njihovu pomoć može se učiti i poučavati o pojavama koje su u stvarnom svijetu prespore, prebrze, preopasne ili pak teško uočljive i razumljive. (2) Uvođenjem e-učenja u obje škole unaprijedilo se poučavanje.

Učitelji i učenici pristupali su izvorima znanja kojima su obogatili nastavni proces. Ostvarili su interakciju između učenika oba odjela te učitelja/ica oba odjela. (3) Ostvarena je izuzetna suradnja između dva odjela, međusobna interakcija rješavanjem kvizova, međusobnim postavljanjem te vrednovanjem zadataka itd.[12] 4.6 Rezultati istraživanja u Srednjoj školi Dragutina Stražimira U anketnom istraživanju za potrebe rada sudjelovalo je 28/36 (77,76%) učitelja stručnih (29%) i općeobrazovnih predmeta (57%), dok 14% učitelja nije navelo područje rada. 32% učitelja ima do 10 godina radnog staža, 25% učitelja je s 11 do 20 godina radnog staža, 36% učitelja ima 21 do 30 godina radnog staža, dok je 7% učitelja s 31 do 40 godina radnog staža.

Učitelji su ispunjavali anketni upitnik u kojem je bilo ponuđeno 12 tvrdnji iz područja predmeta istraživanja i 5 mogućnosti za izražavanje vlastitog stava: uopće se ne slažem, djelomično se slažem, nisam siguran, uglavnom se slažem i slažem se u potpunosti. Zaključci se donose pod pretpostavkom da su ispitanici na tvrdnje iz upitnika odgovorili objektivno i nepristrano.

Da bi se dokazala hipoteza "H1: Učenici su previše izloženi utjecaju informacijskokomunikacijske tehnologije." korištena je 1. tvrdnja iz anketnog upitnika koja je glasila:

15. HRVATSKA KONFERENCIJA O KVALITETI 6. znanstveni skup Hrvatskog društva za kvalitetu 07. - 09. svibnja 2015. Primošten, Hrvatska

- 275 -

mag.ing.mech. univ.spec.oec. Klara Jasna Žagar "Učenici su previše izloženi utjecaju informacijsko-komunikacijske tehnologije. Učenici ne bi trebali koristiti u tolikoj mjeri kompjutore, tablete, mobitele i ostalu tehnologiju." Rezultati su prikazani grafikonom 1.

Grafikon 1: Jesu li učenici previše izloženi utjecaju informacijsko-komunikacijske tehnologije 10

10

4%

10

7 25%

36%

uopće se ne slažem djelomično se slažem nisam siguran

5 0%

uglavnom se slažem slažem se u potpunosti

1 0 35%

0

uopće se ne slažem

djelomično se nisam siguran uglavnom se slažem slažem

slažem se u potpunosti

Dakle, 96% učitelja se djelomično, uglavnom ili u potpunosti slaže da učenici ne bi trebali koristiti dostupnu tehnologiju u mjeri u kojoj je koriste te da su previše izloženi njezinom utjecaju. Jednako misle učitelji svih dobnih skupina i struka.

Da bi se dokazala hipoteza "H2: Posljedica pretjeranog korištenja novih tehnologija je asocijalno, anksiozno, depresivno pa čak i devijantno ponašanje učenika." korištena je 2. tvrdnja iz anketnog upitnika koja je glasila isto kao i hipoteza. Rezultati su prikazani grafikonom 2.

Grafikon 2: Je li asocijalno, anksiozno, depresivno pa čak i devijantno ponašanje učenika posljedica pretjeranog korištenja novih tehnologija 10

10

0%

9

7

25% uopće se ne slažem

32%

djelomično se slažem nisam siguran

5

uglavnom se slažem 7%

slažem se u potpunosti

2 0 0

uopće se ne slažem

36%

djelomično se nisam siguran uglavnom se slažem slažem

slažem se u potpunosti

Dakle, 93% učitelja se djelomično, uglavnom ili u potpunosti slaže da je asocijalno, anksiozno, depresivno pa čak i devijantno ponašanje učenika posljedica pretjeranog korištenja novih tehnologija. Jednako misle učitelji svih dobnih skupina i struka. 7% učitelja općeobrazovnih predmeta iz skupine 11 do 20 godina radnog staža nije sigurno da pretjerano korištenje novih tehnologija utječe na ponašanje učenika. Nitko od učitelja ne misli da ne postoji veza između pretjeranog korištenja tehnologija i ponašanja učenika.

Da bi se dokazala hipoteza "H3: Nove tehnologije mogu unaprijediti nastavni proces." korištene su tvrdnje iz anketnog upitnika kako slijedi:

15. HRVATSKA KONFERENCIJA O KVALITETI 6. znanstveni skup Hrvatskog društva za kvalitetu 07. - 09. svibnja 2015. Primošten, Hrvatska

- 276 -

mag.ing.mech. univ.spec.oec. Klara Jasna Žagar (3) Iako klasična nastava daje dobre rezultate, u uvjetima suvremene nastave treba primjenjivati suvremenu informacijsko-komunikacijsku tehnologiju u obrazovanju.

(4) Informacijsko-komunikacijska tehnologija omogućuje učitelju da unaprjeđuje svoju informiranost, odnosno da se bolje i cjelovitije, u skladu sa suvremenim znanstvenim dostignućima pripremi za nastavu.

(5) Tableti su sredstvo pomoću kojeg učenici kreativno izražavaju svoje ideje, omogućuju očuvanje rukopisa učenika zbog upotrebe magnetne olovke, omogućuju učenicima isticanje teksta, stavljanje bilješki u margine i direktan pristup rječniku. Rezultat je integrirano iskustvo učenja koje više uključuje učenika u proces učenja.

(6) Nastava uz pomoć računala/tableta je efikasnija u odnosu na tradicionalnu nastavu obzirom na kvalitetu i kvantitetu stečenih znanja, a posebno u smislu misaone mobilnosti učenika i njihove motiviranosti za učenje.

(7) E-udžbenici moraju imati dodanu vrijednost u odnosu na klasične udžbenike, npr. slike, video zapise i audio materijal koji nije moguće prikazati klasičnim udžbenikom.

(10) Webučionica omogućuje korištenje tehnologije u radu i proširivanje osnovnih znanja propisanih nastavnim planovima i programima, ali negativno djeluje na razvoj učenikovih motoričkih, emocionalnih, kognitivnih, socijalnih i govornih vještina i na njegovo samopouzdanje. Rezultati su prikazani grafikonom 3.

Grafikon 3: Mogu li nove tehnologije unaprijediti nastavni proces 15

15

13 11

11 10

8

8

8

7 6

5

11 8 8 7

6

4

4 22 2

1 0

0 3

0

1 4

6 5

5 3 0

0 5

6

uopće se ne slažem djelomično se slažem nisam siguran uglavnom se slažem slažem se u potpunosti

6

7

10

(3) 96% učitelja se djelomično, uglavnom ili u potpunosti slaže da nove tehnologije mogu unaprijediti nastavni proces. Jednako misle učitelji svih dobnih skupina i struka, dok se 4% učitelja općeobrazovnih predmeta iz skupine do 10 godina radnog staža ne slaže s tvrdnjom.

(4) 96% učitelja misli da informacijsko-komunikacijska tehnologija omogućuje učitelju da unaprjeđuje svoju informiranost, da se bolje i cjelovitije pripremi za nastavu.

(5) 25% učitelja misli da tableti nisu sredstvo pomoću kojeg učenici mogu kreativno izražavati svoje ideje, 40% učitelja nije sigurno da je tvrdnja točna, a s tvrdnjom se djelomično ili uglavnom slaže 35% učitelja svih struka i dobnih skupina.

(6) 29% učitelja uopće se ne slaže s tvrdnjom da je nastava uz pomoć računala/tableta efikasnija u odnosu na tradicionalnu nastavu obzirom na kvalitetu i kvantitetu stečenih znanja, 18% učitelja nije sigurno, 39% učitelja se djelomično, 7% uglavnom i 7% potpuno slaže s tvrdnjom.

(7) 7% učitelja ne misli da bi e-udžbenici trebali imati dodanu vrijednost u odnosu na klasične udžbenike. 11% učitelja nije sigurno kako bi trebali izgledati e-udžbenici. Preostalih 28%

15. HRVATSKA KONFERENCIJA O KVALITETI 6. znanstveni skup Hrvatskog društva za kvalitetu 07. - 09. svibnja 2015. Primošten, Hrvatska

- 277 -

mag.ing.mech. univ.spec.oec. Klara Jasna Žagar učitelja se djelomično, 29% uglavnom, a 25% u potpunosti slaže da e-udžbenici moraju imati neku dodanu vrijednost u odnosu na klasične udžbenike.

(10) 18% učitelja nije sigurno da li webučionica omogućuje korištenje tehnologije u radu i proširivanje osnovnih znanja propisanih nastavnim planovima i programima, te da li negativno djeluje na razvoj učenikovih motoričkih, emocionalnih, kognitivnih, socijalnih i govornih vještina i na njegovo samopouzdanje. Djelomično se slaže 21% učitelja, također 21% učitelja se slaže u potpunosti, dok se s tvrdnjom uglavnom slaže 40% učitelja.

Da bi se dokazala hipoteza "H4: Informacijske kompetencije učenika su niske." korištene su tvrdnje iz anketnog upitnika kako slijedi: (8) Naši učenici su informatički pismeni, spososbni su koristiti računala i računalne programe.

(9) Naši učenici su informacijski pismeni, uviđaju potrebe za informacijama, posjeduju znanja o tome kako naći, procjeniti (analizirati) i iskoristiti (vrednovati) najbolje i najnovije informacije koje su na raspolaganju kako bi se riješio određeni problem ili donijela kakva odluka te objavila informacija. Pri tome izvori informacija mogu biti: knjige, časopisi, kompjuteri, TV, film ili nešto drugo. Rezultati su prikazani grafikonom 4.

Grafikon 4: Jesu li informacijske kompetencije učenika niske 15

12 11 9

9

10

8

5 5

9

3

3

3

1 0 0

uopće se ne djelomično se nisam siguran uglavnom se slažem slažem slažem

slažem se u potpunosti

(8) 11% učitelja misli da naši učenici nisu informatički pismeni. Tako ne misli 78% učitelja od kojih se 42% slaže djelomično, 32% uglavnom, a 4% potpuno da su učenici informatički pismeni.

(9) 32% učitelja misli da naši učenici nisu informacijski pismeni. 39% učitelja se slaže djelomično, a 11% uglavnom da učenici znaju pronaći i vrednovati informacije.

Da bi se dokazala hipoteza "H5: Informacijsko-komunikacijska tehnologija podiže kvalitetu ishoda učenja." korištena je 11. tvrdnja iz anketnog upitnika koja je glasila kao i hipoteza.

Rezultati su prikazani grafikonom 5.

Grafikon 5: Podiže li informacijsko-komunikacijska tehnologija kvalitetu ishoda učenja 14

15

4% 4%

10

25%

7

djelomično se slažem nisam siguran uglavnom se slažem slažem se u potpunosti

5 5

49%

1 0

uopće se ne slažem

uopće se ne slažem

1

djelomično se nisam siguran uglavnom se slažem se u 15. HRVATSKA KONFERENCIJA O KVALITETI slažem slažem potpunosti 6. znanstveni skup Hrvatskog društva za kvalitetu 07. - 09. svibnja 2015. Primošten, Hrvatska

18%

- 278 -

mag.ing.mech. univ.spec.oec. Klara Jasna Žagar 49% učitelja Srednje škole Dragutina Stražimira se djelomično slaže s tvrdnjom da informacijsko-komunikacijska tehnologija podiže kvalitetu ishoda učenja, 24% učitelja se s tvrdnjom uglavnom slaže. Daljnja analiza pokazuje da se djelomično slaže 64,23% učitelja općeobrazovnih i 35,77% učitelja stručnih predmeta. 21,43% učitelja je u dobnoj skupini do 10 godina radnog staža, 28,57% je u dobnoj skupini 11 do 20 godina radnog staža, 42,86% je u dobnoj skupini 21 do 30 godina radnog staža i 7,14% je u dobnoj skupini 31 do 40 godina radnog staža. Uglavnom se slaže 71,43% učitelja općeobrazovnih i 28,57% učitelja stručnih predmeta. 42,86% učitelja je u dobnoj skupini do 10 godina radnog staža, 14,23% je u dobnoj skupini 11 do 20 godina radnog staža i 42,86% je u dobnoj skupini 21 do 30 godina radnog staža. Ukupno gledano za odgovore u kojima se učitelji u nekom obliku slažu da informacijsko-komunikacijska tehnologija podiže kvalitetu ishoda učenja 31,82% učitelja je u dobnoj skupini do 10 godina radnog staža, 22,73% je u dobnoj skupini 11 do 20 godina radnog staža, 40,91% je u dobnoj skupini 21 do 30 godina radnog staža i 4,55% je u dobnoj skupini 31 do 40 godina radnog staža (50% učitelja ove dobne skupine koji su ispunili anketni upitnik). Podaci pokazuju da zapravo nema zamjetnih odstupanja od prihvaćanja informacijsko-komunikacijske tehnologije kao alata koji može pomoći podizanju kvalitete ishoda učenja po dobnim skupinama učitelja.

Ovi podaci su veoma zanimljivi u usporedbi sa stavom učitelja o tome jesu li osposobljeni za rad s novom informacijsko-komunikacijskom tehnologijom. 11% učitelja misli da nije osposobljeno za rad s novim tehnologijama, 14% učitelja nije sigurno, dok se 21% učitelja slaže djelomično, 40% uglavnom, a 14% u potpunosti da jesu osposobljeni. Dakle, 75% učitelja misli da bi uspješno mogli koristiti nove tehnologije u nastavi, naravno, uz obaveznu prethodnu edukaciju. Uz edukaciju bi se i preostalih 25% učitelja osposobilo za rad s novim tehnologijama.

5. ZAKLJUČAK Velika količina informacija koja se proizvodi u današnjem društvu te nagli rast i razvoj informacijsko-komunikacijske tehnologije stavljaju pred obrazovno-odgojne ustanove zadatak i izazov primjene istih u obrazovno-odgojne svrhe, a s ciljem podizanja kvalitete ishoda učenja. Važan utjecajan faktor za uspjeh ovakvog načina podučavanja imaju informacijskokomunikacijska pismenost, odnosno kompetencije učitelja i učenika i njihovo prihvaćanje ovakvog oblika podučavanja.

Provedenim anketnim istraživanjem stavova učitelja Srednje škole Dragutina Stražimira dokazana je hipoteza H1 jer se 96% učitelja djelomično, uglavnom ili u potpunosti slaže da učenici ne bi trebali koristiti dostupnu tehnologiju u mjeri u kojoj je koriste te da su previše izloženi njezinom utjecaju. Dokazana je hipoteza H2 jer se 93% učitelja djelomično, uglavnom ili u potpunosti slaže da je asocijalno, anksiozno, depresivno pa čak i devijantno ponašanje učenika posljedica pretjeranog korištenja novih tehnologija. Dokazana je hipoteza H3 jer se 96% učitelja djelomično, uglavnom ili u potpunosti slaže da nove tehnologije mogu unaprijediti nastavni proces. Hipoteza H4 nije dokazana jer 50% učitelja misli da učenici znaju pronaći i vrednovati informacije, a 78% misli da su učenici informatički pismeni.

Dokazana je hipoteza H5 jer se 74% učitelja djelomično ili uglavnom slaže da informacijskokomunikacijska tehnologija podiže kvalitetu ishoda učenja. Nema zamjetnih odstupanja od prihvaćanja informacijsko-komunikacijske tehnologije kao alata koji može pomoći podizanju kvalitete ishoda učenja po dobnim skupinama učitelja.

75% učitelja misli da bi uspješno mogli koristiti nove tehnologije u nastavi što pokazuje da su učitelji spremni koristiti nove tehnologije u obrazovno-odgojnom procesu.

15. HRVATSKA KONFERENCIJA O KVALITETI 6. znanstveni skup Hrvatskog društva za kvalitetu 07. - 09. svibnja 2015. Primošten, Hrvatska

- 279 -

mag.ing.mech. univ.spec.oec. Klara Jasna Žagar LITERATURA [1] Žugaj, M., Dumičić, K. i Dušak, V. (2006.) Temelji znanstvenoistraživačkog rada: Metodologija i metodika.

2. izd. Varaždin: Fakultet organizacije i informatike [2] (2011.) ITdesk.info – projekt računalne e-edukacije sa slobodnim pristupom: Osnovni pojmovi informacijske i komunikacijske tehnologije. Zagreb: Otvoreno društvo za razmjenu ideja (ODRAZI) [3] CARNet. Vuk, S. (2014.) Webučionica – online učenje iz svog doma [online]. Dostupno na: https://radovi2014.cuc.carnet.hr/modules/request.php?module=oc_proceedings&action=summary.php&a=Accep t&id=4 [05. prosinca 2014.]

[4] Arhitektura pametne učionice. Zagreb: STORM Grupa [5] Gradinščak, M. i Platanić, M. Samsung učionica budućnosti [online]. Dostupno na: http://www.storm.hr/attachments/article/273/Samsung%20CUC.pdf [28. studenog 2014.]

[6] CARNet. Lušić Radošević, S. (2014.) Učionica budućnosti [online]. Dotupno na: https://radovi2014.cuc.carnet.hr/modules/request.php?module=oc_proceedings&action=summary.php&a=Accep t&id=82 [05. prosinca 2014.]

[7] Buljan Flander, G. (2012.) Zašto je igra važna za razvoj djece [online]. Dostupno na: http://www.poliklinikadjeca.hr/aktualno/teme/zasto-je-igra-vazna-za-razvoj-djece/ [28. studenog 2014.]

[8] Špelić, A. Razvojna psihologija [online]. Dostupno na: http://www.unipu.hr/uploads/media/SKRIPTA_Razvojna_psihologija.pdf [28. studenog 2014.]

[9] Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera. Lončar-Vicković, S. i Dolaček-Alduk, Z. (2009.) Ishodi učenja: Priručnik za sveučilišne nastavnike [online]. Dostupno na: www.unios.hr/uploads/49ishodi%20ucenja_prirucnik.pdf [29. studenog 2014.]

[10] CARNet. Bubaš, G. i Orehovački, T. (2014.) Prednosti (i nedostaci) korištenja Web 2.0 aplikacija za eučenja iz hibridnih kolegija na visokim učilištima [online]. Dostupno na: https://radovi2014.cuc.carnet.hr/modules/request.php?module=oc_proceedings&action=view.php&a=Accept&id =86&type=86 [05. prosinca 2014.]

[11] CARNet. Portner Pavićević, J. i Pavičić, T. (2014.) Stav učitelja o korištenju novih tehnologija u odgojnoobrazovnom sustavu – rezultati istraživanja [online]. Dotupno na: https://radovi2014.cuc.carnet.hr/modules/request.php?module=oc_proceedings&action=summary.php&a=Accep t&id=34 [05. prosinca 2014.]

[12] CARNet. Knežević, N. i Delić, S. (2014.) Kroz videokonferencije "Računamo, čitamo, istražujemo" [online]. Dotupno na: https://radovi2014.cuc.carnet.hr/modules/request.php?module=oc_proceedings&action=view.php&a=Accept&id =43&type=43 [05. prosinca 2014.]

[13] Hrvatski kvalifikacijski okvir. (2013.) Primjena ishoda učenja: četvrta publikacija iz serije o Europskom kvalifikacijskom okviru (EQF)[online]. Dostupno na: http://www.kvalifikacije.hr/sektorska-vijeca [21. veljače 2015.]

SMART CLASSROOM DOES INFORMATION-AND-COMMUNICATIONS TECHNOLOGY RAISE THE QUALITY OF LEARNING OUTCOMES?

Summary Information-and-communications technology has already been present for many years and implemented in all branches of industry and everyday life. The technology can often be applied with excellence in learning and teaching, from dice games to the programming of industrial robots. The introduction of an e-learning system, web classroom or online learning from your own home using one of the web tools, mass open online courses, or interactive online games can be a useful support for traditional instruction.

This paper considers whether the use of information-and-communications technology in teaching leads to better results and easier acquisition of knowledge and encourages students' creativity, and how information-andcommunications technology contributes to the quality of learning outcomes.

Keywords: information-and-communications technology, smart classroom, quality of learning outcomes

15. HRVATSKA KONFERENCIJA O KVALITETI 6. znanstveni skup Hrvatskog društva za kvalitetu 07. - 09. svibnja 2015. Primošten, Hrvatska

- 280 -