Čiperko 2017./2018.

BROJ 24. ŠG 2017./2018.

Tema broja: POTICANJE ĈITANJA

Školski list OŠ don Mihovila Pavlinovića, Podgoara

STRANICA 2

ĈIPERKO ŠKOLSKI LIST OŠ don Mihovila Pavlinovića, Podogra UREDNICA: Vanja Selak, prof.

UREDNIŠTVO: Tanja Kuran Krţanić, prof.

Nenka Vela Tina Vladimir Marija Franiĉević Lora Jerković GRAFIĈKO OBLIKOVANJE Vanja Selak, prof.

LIKOVNE RADOVE ODABRALI: Klement Šimić, Edita Crljen, Nevenka Vranješ, Renata Rako Jašaragić, Irena Mendeš, Silvana Lulić, Katarina Ćošković, Ivan Ĉuljak

ČIPERKO

SADRŢAJ Pregled aktivnosti iz Školskoga kurikula ………….. 4 Školski dnevnik ……………………………….…….………. 6 Pismo ravnatelju …………………………….………….…. 20 Roditeljski kutak ……………………………….………….. 24 Podlistak: Deset godina sudjelovanja u EU projektima ………………………………….…………. 25 Rezervirano za osmaše ……………………..………… 31 Projekt e-Škole ……………………………………..…….. 41 Tema broja: Poticanje ĉitanja …………………….….. 42 Izvješća sa školskih i ţupanijskih natjecanja ….. 44 Anketa: Što utjeĉe na moje raspoloţenje? …..…. 45 Kistom i perom …………………………………………...… 46 Iz našega kuta ………………………………………………. 55 Sport ……………………………………………………………. 56 Zabavne stranice …………………………………...…….. 58 Horoskop ……………………………...……………………… 60 Strip ………………………………...………………………….. 62

NASLOVNA STRANICA: Leon Nola ZADNJA STRANICA: Leon Nola NAKLADA: 160 primjeraka

OŠ DON MIHOVILA PAVLINOVIĆA, PODGORA Prilaz Vida Mihotića 1 ŠKOLSKA GODINA 21327 Podgora 2017./2018.

021/625 393 M U S E 021/603 940 PR IM os-podgora@os-mpavlinovica-podgora.skole.hr www.os-mpavlinovica-podgora.skole.hr

STRANICA 3

25. stranica

31. stranica

TEMA BROJA: POTICANJE ĈITANJA

62. stranica

KISTOM I PEROM 46. stranica

42. stranica

SPORT

56. stranica

STRANICA 4

PREGLED AKTIVNOSTI IZ ŠKOLSKOGA KURIKULA ŠKOLSKA GODINA 2017./2018.

ČIPERKO

STRANICA 5

PREGLED AKTIVNOSTI IZ ŠKOLSKOGA KURIKULA ŠKOLSKA GODINA 2017./2018.

STRANICA 6

ČIPERKO

ŠKOLSKI DNEVNIK Završili su nam ljetni praznici. U zraku se osjeća jesen i početak nove školske godine. Nastava je započela 4. rujna 2017.

Po prvi put su u našu školu došli mali prvaši.

U Podgoru su došli Katarina Kelava, Korina Krţanić, Luna Krţanić, Lara Mrnjavac, Jadran Odak, Hana Puljević, Ivan Vladimir i Leon Vodanović.

U Drašnice je došao samo jedan uĉenik Alexander Urlić.

U Igrane su došli Veronika Lulić i Patrik Lulić.

U Ţivogošće je došlo troje uĉenika - Franko Jukić, Ema Grbić i Lara Marjanović.

MŠ Podgora MŠ Podgora

Uĉenici sedmog razreda 22. rujna 2017., zajedno s nastavnikom Josipom Vranjkovićem, proveli su Eratostenov eksRad na terenu periment.

Uĉenici su u trenutku kada je Sunce bilo na prikladnom poloţaju, izraĉunali opseg Zemlje koristeći štap.

PŠ Drašnice

Vijesti iz rujna donosi Marina Lovreta

PŠ Ţivogošće

PŠ Ţivogošće

PŠ Igrane

Cilj projekta je uĉenicima od prvog do ĉetvrtog razreda ukazati na vaţnost dentalne higijene te ih osloboditi straha od posjeta stomatologu.

Posjet Zumobila bio je preventivno-edukativne naravi te su svi uĉenici nakon pregleda dobili diplomu, zubni karton i poklon paket.

Dana 28. rujna 2017. policajci iz PP Makarske odrţali su predavanje o sigurnosti u prometu.

Svim uĉenicima prvoga razreda su podijeljene kabanice u svrhu zaštite za vrijeme nepovoljnih vremenskih uvjeta. Djelatnici PP Makarska odgovarali su na mnoga pitanja i uputili Dana 25. rujna u našoj školi zapoĉeo je projekt uĉenike na ponašanje u prometu.

Orbit daruje osmijeh.

U Zumobilu se obavio stomatološki pregled.

Policija u razredu

ŠKOLSKI LIS T

Vijesti iz listopada donosi Marija Franiĉević

STRANICA 7

ŠKOLSKI DNEVNIK

Poĉinjemo ozbiljno šali i u pravljenju kolaĉića. shvaćati novu školsku godinu i krećemo sve ispoĉetka. Već na samom poĉetku mjeseca imali smo priliku ĉesti- Zdravstveni odgoj u našoj školi tati našim nastavnicima Svjetski dan učitelja prigodnim ĉestitkama koje smo napisali na literarnoj radionici Hrvatskoga jezika. Ĉestitke su izloţene na panoima škole. Za tu prigodu su naši nastavnici i ostali djelatnici škole otišli u Eko selo Grabovci. razreda.

U sklopu programa zdravstvenog odgoja i obrazovanja i programa zdravstvene i socijalne zaštite uĉenika, tim školske medicine odrţao je predavanje uĉenicima 1., 3. i 5.

Naši uĉenici iz Drašnica isprobali i jedan drugaĉiji pristup matematici – pomoću QR kodova.

Matematička radionica

Proslava Dana uĉitelja

Obiljeţili smo Europski tjedna programiranja (EU Code Week). Organizirane su radionice programiranja pomoću micro: bit-a s uĉenicima od petog do osmog razreda u ĉast Europskog tjedna programiranja.

Radionice programiranja

Šivanje u razredu

Uĉenici iz PŠ Ţivogošće su uĉili kako šivati uz pomoć Anne Mareschove koja im je odrţala praktiĉnu radionicu u PŠ Ţivogošće.

Sretno objavljujemo da smo imali jako uspješnu sezonu maslina i uz pomoć svih uĉenika i nastavnika uspjeli smo ubrati 724 kg maslina. Masline smo preradili u ulje i dobili 110 kg ulja.

OD PLODA DO PROIZVODA

Naša uĉeniĉka zadruga Kanata 16. listopada obiljeţila je Dane kruha prodajnom izloţbom u Podgori. Dane kruha su obiljeţile i podruĉne škole, a uĉenici niţih razreda su se iskuDani kruha

STRANICA 8

ČIPERKO

ŠKOLSKI DNEVNIK Uĉenici PŠ Drašnice su na satu izvannastavnih aktivnosti izrađivali grafo ploĉe koje su im posluţile kao pomoć i razbibriga u uĉenju.

Naš uĉitelj Josip Vranjković je otputovao u Bruxelles kao Scientix ambasador. Edukacija se odvijala u Uĉionici budućnosti (Future Classroom Lab).

MJESEC HRVATSKE KNJIGE - RADIONICE HJ

Uĉenici svih viših razreda su kroz listopad i studeni imali organizirane radionice iz Hrvatskoga jezika uz projekt Mjesec hrvatske knjige. Svi su za listopad dobili lektire hrvatskih autora.

Dana 10. studenoga uĉenici od 5. do 8. razreda povodom Međunarodnog mjeseca školskih knjiţnica (15.10. - 15.11.) i Svjetskog dana znanosti (10.11.) posjetili su Gradsko kazalište mladih Split. Uĉenici Predstava Od atoma do stanica su gledali predstavu Od atoma do stanica.

Međunarodni mjesec školskih knjiţnica obiljeţava se od 15. 10. do 15. 11. Tom se manifestacijom promiĉe ĉitanje kao društvena vrijednost i knjigu kao kulturno dobro.

Posjet knjiţnici

Vijesti iz studenoga donosi Tina Vladimir

U srijedu 8. studenoga posjetio nas je policajac sluţbenik za prevenciju iz policijske postaje Makarska. Odrţao je predavanje u sklopu projekta Mah 1 - riziĉna ponašanja i posljedice za 4. razred te Zdrav za 5 projekt prevencije ovisnosti i zlouporabe alkohola uĉenicima 8. razreda naše škole.

MAH 1

Međunarodni dan tolerancije obiljeţava se 16. studenoga. To je dan koji nas podsjeća na Uĉimo o toleranciji poštovanje i uvaţavanje drugaĉijih od nas. Uĉenici su kroz prigodnu tematsku slikovnicu (Dugine boje) spoznavali po ĉemu su ljudi sliĉni, a po ĉemu razliĉiti.

Naši uĉenici Antonio Šulenta i Tina Vladimir su odabrani sudionici Centra izvrsnosti iz informatike u Splitu, a Estera Vranjković je pozvana kao uĉitelj mentor u Centar izvrsnosti iz matematike.

Natjecanju iz sudokua je pristupila 21 ekipa iz osnovnih škola diljem naše ţupanije. Osam uĉenika naše škole sudjelovalo je Sudoku natjecanje u ekipnom natjecanju, a to su Tina Vladimir, Nenka Vela, Noa Zloić, Leon Perić, Leon Nola, Mia Mihaljević, David Begović i Marino Grbić.

Kazalište Smješko iz Jeţeva kućica Zagreba gostovalo je 30. studenoga u kinu Podgora s predstavom Jeţeva kućica za uĉenike niţih razreda naše škole. Pridruţili su nam se i uĉenici iz OŠ Tuĉepi te Djeĉji vrtić Morski konjić iz Podgore.

ŠKOLSKI LIS T

STRANICA 9

Vijesti iz prosinca donosi Nenka Vela

ŠKOLSKI DNEVNIK PRODAJNA IZLOŢBA

DAN SPORTA

Naša je škola u okviru aktivnosti povodom Mjeseca borbe protiv ovisnosti 8. prosinca u školskoj sportskoj dvorani obiljeţila Dan sporta.

Tom su prilikom uĉenici prezentirali sebe i svoj sport kojim se bave.

BOŢIĆNA PRIREDBA

Dana 22. prosinca uĉenici MŠ Podgora odrţali su Boţićnu priredbu u Kinu Podgora. Program su vodili uĉenici osmoga razreda Antonio ŠuUĉenici od petoga do osmoga razreda sudjelo- lenta i Karla Cvitanović-Radić. vali su na literarnim radionicama Hrvatskoga jezika. Teme literarnih radova su bili blagdanski motivi. Ovom prilikom su mogli pisati i boţićne i novogodišnje ĉestitke.

BOŢIĆNE RADIONICE

Od ponedjeljka 11. prosinca do srijede 13. prosinca uĉenicima niţih razreda organizirane su radionice izrade boţićnih ukrasa. Ĉlanovi UZ Kanate 14. prosinca ispred boţićne kućice u Podgori odrţali su prodajnu izloţbu u humanitarne svrhe.

UZ Kanata je organizirala prodajnu izloţbu na kojem su prodavali ruĉno izrađene boţićne ukrase i svijećnjake.

STRANICA 10

ČIPERKO

ŠKOLSKI DNEVNIK

Uĉenici 8. razreda naše škole, zajedno s razrednikom Miroslavom Urlićem, posjetili su Vukovar. U dva, aktivnostima ispunjena, dana (14. sijeĉnja - 16. sijeĉnja 2018.) uĉenici su sudjelovali na predavanjima na temu Domovinski rat te bitka za Vukovar. Posjetili su Gradski muzej Vukovar – dvorac Eltz te Muzej vuĉedolske kulture. Obišli su memorijalne lokalitete i odali poĉast našim palim braniteljima. Završna faza terenske nastave bila je Škola mira te kviz znanja s pitanjima o Vukovaru i bitci za Vukovar. Uĉenici koji su predstavili našu školu na kvizu su Antonio Šulenta i Noa Zloić i osvojili su drugo mjesto.

Vijesti iz sijeĉnja donosi Tina Vladimir

MANEKENKA U podne zvonik zvoni Ako me pitate hoću li u cilim mistom. svojoj zemlji ostati, Zove na ruĉak. naravno, Kad padne noć, kad bih uspjela maneumorne ljude, kenka postati. šta piju, zezaju se i viGlatkoga lica, ĉu, vitka stasa, upozorava na ponoć. bujne kose, Tad sve se utiša, lijepa glasa. mine…

Pa da nosim haljine Misto mirno zaspe nove, jer duge i kratke, zvonik bdije nad njin one i ove, ko mater nad diteton. haljine ozbiljne i haljine Nediljon slatke. nas budi, Da imam dugu kovrĉaokuplja oko crkve vu kosu, i bez ijedne bubuljice na zove nosu. na misu.

Moja prva pista bit će morski ţal, Kada neko umre, a moj prvi nastup – i zvonik je tuţan, MASKENBAL! pa tiho breca, Marija Franičević, 7. raz. plaĉe, tuguje za pokojnikon.

ZVONIK MOGA MISTA Vrimena se minjaju, Usrid mista, godine prolaze, ispod borova, ljudi odlaze…, izdiţe se zvonik samo šta gleda na cilo misto. zvonik S njega puca pogled na ponosno stoji selo, i i more ĉuva naše misto. šta svojon silinon uda-

Smotra Lidrano 2018. odrţala se u Makarskoj 26. sijeĉnja 2018. u Glazbenoj školi. Škola organizator je bila naša škola. Na Smotri su sudjelovale sve osnovne škole s podruĉja Makarske rivijere. Povjerenstvo je zaprimilo 36 literarnih radova, 8 novinarskih, 17 pojedinaĉra o stine. nih i 4 skupna dramsko-scenska nastupa. Na- Gleda i na bašu školu na ţupanijskoj razini će predstavljati jame, masline, Antonio Šulenta (Zvonik moga mista), Marija loze Franiĉević (Manekenka), Tina Vladimir i na dicu, (Modna revija godišnjih doba) te naš školski list Ĉiperko pod mentorstvom prof. Vanje Se- šta viĉu, igraju se, smiju. lak.

Antonio Šulenta, 8. raz.

ŠKOLSKI LIS T

SMOTRA LIDRANO 2018.

STRANICA 11

ŠKOLSKI DNEVNIK

MODNA REVIJA GODIŠNJIH DOBA Danas smo ovdje kako bismo pogledali iznenađenja koja su nam spremili svjetski poznati modni kreatori Ljeto, Jesen, Zima i Proljeće.

Ljeto prvo kreće sa svojim modelima. Zrak miriši na kremu za sunĉanje. Kroz zvuĉnike pokraj piste ĉuje se lagano cvrĉanje cvrĉaka i šum valova. Modeli kreću jedan za drugim. Odjevene su u jednodijelne i dvodijelne kupaće kostime u ţarkim bojama.

Potpuno su spremne za vruće ljeto. Ljeto se ove godine stvarno odvaţilo i odabralo modnu kreaciju s uzorkom pijeska i školjaka. Ne, ĉekajte! To je stvarno pravi pijesak i školjke s predivnih plaţa na Havajima, a na glavi modela je šešir s uzorkom ribljih ljuski.

Zadnji model je proše- MLADI LIDRANOVCI tao pistom i zapuhnuo nas je hladni vjetar s mirisom kiše. Na pistu su poĉeli padati listovi u jesenskim bojama.

Umjesto šuma valova, kroz zvuĉnike ĉujemo šuštanje lišća i kapljice kiše. Modeli su odjeveni u boje kao i lišće na pisti. Nose lagane jakne zajedno s košuljicama ili majicama s uzorkom lišća i kapljica kiše. Ne, ĉak je i Jesen na majice i košuljice stavila pravo lišće! Modeli uglavnom nose traperice ili traper-suknje.

Na nogama nose zatvo-

rene cipelice, lakirane ili ne. Pljesak se prolomio za našu Jesen koja je pistom prošetala sa zadnja dva modela.

Naglo je zahladnjelo u ovoj dvorani. Na pistu pada umjetni snijeg. Evo nam Zime! Njeni modeli imaju tamne kaputiće, a kontrastu s tim, na njima je 3D uzorak pahuljica. Usne su im ledeno bijele dok je ostatak šminke lagan i umjeren. Frizure su elegantnije i profinjenije od modela Jeseni i Ljeta. Na nogama su im lijepe ĉizmice ili poluĉizmice s petama ili bez u većinom tamnim bojama. Neki modeli nose ĉak i teške vojniĉke ĉizme s maskirnim uzorkom. Zima je definitivno oduševila sve nas!

Umjetni snijeg na pisti je zamijenila zelena trava i šareno cvijeće. Kroz zvuĉnike se ĉuje zujanje pĉela i bumbara te pjev ptica. Svi već znamo da je to naš zadnji dizajner Proljeće. Njegovi modeli su mlade djevojke raspuštenih dugih kosa. Na sebi nose lagane tunike, majice ili košuljice u svijetlim bojama. Većina modela nosi tajice ili lepršave duge suknje, a na nogama imaju otvorene cipelice. Na glavama neki modeli imaju šešire s pravim cvijećem koje ne vene. Cvjetni uzorak prisutan je u gotovo svakoj kreaciji. Bravo, bravo!

Ako ţelite još jednom vidjeti sve kreacije, izađite vani i pogledajte kako naši dizajneri svaka tri mjeseca mijenjaju prirodu i dizajn. Vjerujte mi, nećete se razoĉarati!

Tina Vladimir, 7. raz.

STRANICA 12

ČIPERKO

ŠKOLSKI DNEVNIK Veljaĉa je zapoĉela pripremama za obiljeţavanje Valentinova i školskoga maskenbala. Na satima Hrvatskoga jezika odrţane su literarne radionice upravo na tu temu. Svi su radovi izloţeni na školskim panoima.

Dan sigurnijeg interneta obiljeţen je s uĉenicima 5. i 8. razreda. Uĉenici su se uz brošure, predavanja i edukativne igre ukljuĉili i u rješavanje kviza. Među 17489 djece koja su sudjelovala u kvizu, naša uĉenica Ana Ravlić osvojila je ĉetvrtu nagradu te joj ovom prilikom ĉestitamo.

Tema ovogodišnjeg Dana sigurnijeg interneta je Stvaraj, poštuj i poveţi se! Bolji Internet počinje s tobom! Ţupanijska smotra LiDraNo 2018. odrţala se 12. veljaĉe u HNK Split. Na ţupanijsku razinu Lidrana sudjelovali su i naši uĉenici sa svojim literarnim radovima Antonio Šulenta, Marija Franiĉević i Tina Vladimir pod mentorstvom prof. Vanje Selak. Školski list Čiperko predloţen je i na drţavnu razinu Lidrana koji će se odrţati od 19. - 23. oţujka.

U Gradskoj knjiţnici Marka Marulića u Splitu 8. veljaĉe na izboru predstavnika naše ţupanije za Nacionalno vijeće učenika sudjelovala je i naša uĉenica Nenka Vela u pratnji pedagoginje.

Vijesti iz veljaĉe donosi Nenka Vela

Dana 15. veljaĉe mladi knjiţniĉari izradili su Knjigomjer. Knjigomjer je didaktiĉki plakat kojim se nastoji prikazati uĉeniĉke raznolike i brojne ĉitalaĉke sklonosti. Ĉine ga ĉetiri emotikona: super, dobra, nerazumljiva i nezanimljiva.

Kroz protekli tjedan na satima Hrvatskoga jezika odrţale su se radionice za sve više razrede povodom obiljeţavanja Međunarodnoga dana materinskoga jezika. Na radionicama su uĉenici pisali i izraţavali se na svom razgovornome jeziku. Prevodili su svoje materinske rijeĉi na knjiţevni jezik u ĉemu su im pomagali i roditelji.

U Splitu od 24. do 25. veljaĉe odrţana je XV. Međunarodna manifestacija maslinara Mediterana "maslina SPLIT 2018". Naša UZ Kanata osvojila je zlatnu i srebrnu medalju za sortno ekstra djeviĉansko maslinovo ulje!

U našoj školi 28. veljaĉe obiljeţen je Dan ruţičastih majica. Odrţane su pedagoške, literarne i likovne radionice s pedagoginjom i razrednicima.

Naša uĉenica Tina Vladimir sudjelovala je 28. veljaĉe na ţupanijskom natjecanju iz matematike pod mentorstvom nastavnice Estere Vranjković i postigla deveto mjesto. Natjecanje se odrţalo u OŠ Split 3.

ŠKOLSKI LIS T

STRANICA 13

ŠKOLSKI DNEVNIK

ŠKOLSKI MASKENBAL Školski je maskenbal organiziran u našoj školi 13. veljaĉe na sam pokladni utorak.

Toĉno u 11 sati našom školom su zavladali SLIKARI, TOLERANCIJA, VOJNICI, VRAGOVI/ANĐELI I CELEBRITY. Obucimo se, odjenimo i ponesimo sa sobom pregršt šala, obiljeţimo ove dane karnevala.

Neka svima ovo bude ludi školski bal, jer maškarama je danas MASKENBAL.

SLIKARI

Baj,baj!

Od danas smo odluĉili: i umišljenost zabranili, s guštom ćemo je spaliti i strogo u školi zabraniti!

Skromnost postaje „in“ i cijela se škola slaţe s tim.

Krnjo je u svojoj OPORUCI ostavio svakome ponešto, a učenicima: poštenje, pristojnost, pomaganje, toleranciju i međusobno uvaţavanje.

TOLERANCIJA

Ovogodišnju nagradu za najbolju grupnu masku dobila je grupa TOLERANCIJA (uĉenici petoga razreda) i to nakon dugoga vijećanja i komisijske prosudbe.

KRNJO UMIŠLJENOST

KRNJO UMIŠLJENOST Ušetala se u našu školu i razbacala po školskom holu Umišljenost lijena, Umišljenost umišljena pa iz svega glasa viĉe, reĉenice umišljene sriĉe: Ja sve znam!

Ja sam najspretnija, najbolja, najljepša i nadasve - najpametnija!

Umišljenost misli da moţe svojom umišljenošću vladati, i našu školu osvojiti, uĉenicima i nastavnicima upravljati!

Tome je došao kraj, umišljenost pozdravljamo:

VOJNICI

POBJEDNICI

Donald Trump (uĉenik 8. razreda) osvojio je nagradu za najbolju pojedinaĉnu nagradu.

VRAGOVI/ANĐELI

CELEBRITY

Nagrade za pobjednike: - najbolja pojedinaĉna maska - 15 sati dodatne nastave iz Hrvatskoga jezika i 15 sati dodatne iz Matematike, - najbolja grupna maska – 10 sati dodatne nastave iz Matematike, Engleskog, Biologije i Kemije (ili Prirode) za cijeli razred.

Nagrade su se mogle zamijeniti za jednak broj dobrovoljnih radnih sati na uređenju okoliša škole, ili u krajnjem slučaju, za PIZZE!

STRANICA 14

ČIPERKO

ŠKOLSKI DNEVNIK U OŠ Skalice 7. oţujka odrţano je ţupanijsko natjecanje iz povijesti. Natjecanju je pristupio i naš uĉenik osmog razreda Noa Zloić pod mentorstvom nastavnika Josipa Vranjkovića.

ERASMUS+

Od 28. veljaĉe do 2. oţujka 2018. bili smo domaćin pripremnog sastanka s kolegama nastavnicima s kojima pripremamo novi Erasmus+ projekt. Partneri u projektu su škole iz mađarskog grada Szerencsa, grada prijatelja Općine Podgora, Errarps škola iz švedskog grada Angelholma te škola iz poljskog grada Toruna.

U našoj se školi na satima Hrvatskoga jezika poĉetkom oţujka obiljeţavaju Dani hrvatskoga jezika za sve uĉenike viših razreda.

O vaţnosti našega jezika saznali smo uĉeći o povijesti hrvatskoga jezika (7. i 8. razred), ĉitajući pjesme koje su hrvatski knjiţevnici pisali o svom jeziku i narodu (sat poezije za sve više razrede), stvarajući na svome materinskome jeziku (literarne radionice) i izrađujući školske panoe.

Na satu Hrvatskoga jezika 14. oţujka su uĉenici izradili strip Unuk i djed prema istoimenoj pjesmi Grigora Viteza. Radionica se odradila

Vijesti iz oţujka donosi Tina Vladimir

pod vodstvom prof.

Vanje Selak kroz ĉetiri školska sata: dva iz knjiţevnosti i dva iz medijske kulture.

Uĉenici su uoĉili iz pjesme sve vaţne pojedinosti za stvaranje stripa (kadar, rakurs, likovi, dijalog, monolog, slikovitost, dinamiĉnost).

Međunarodni Međunarodni dan broja pi dan broja pi (п) obiljeţen je u našoj školi 14. oţujka. Nastavnica iz matematike Estera Vranjković odrţala je uvodno predavanje uĉenicima o broju π. Uĉenici osmog i sedmog razreda sudjelovali su u radionicama izrade kruga uz pomoć samo šestara i olovke te su na taj naĉin dobili gotovo savršene krugove. Sudjelovali su i u kvizu o broju π i recitaciji broja π. Uĉenik osmog razreda Marino Grbić i ove je godine izrecitirao najviše decimala broja π i to 121!

Dana 19. oţujka je završen prvi dio projekta Upoznajmo Hrvatsku kroz riječ, sliku, poloţaj i običaje koji je organizirala uĉiteljica Hrvatskoga jezika Vanja Selak, prof. Cilj ovoga projekta jest da uĉenici i prije samoga odlaska na ekskurziju upoznaju i istraţe što više o mjestima koje će posjetiti. Taj je tjedan zapoĉeo i projekt za uĉenike petoga i šestoga razreda koji će dobiti zadatke za svoj jednodnevni izlet Šibenik NP Krka.

ŠKOLSKI LIS T

Vijesti iz oţujka donosi Tina Vladimir

STRANICA 15

ŠKOLSKI DNEVNIK

Povodom obiljePod pokroviteljKLOKAN ţavanja Svjetsstvom Hrvatskog koga dana poematematiĉkog drušzije (21.3.) na tva 22. oţujka u 12 satima Hrvatssati i 30 minuta dvakoga jezika u deseti put odrţano petome i šestoje Međunarodno me razredu odrmatematičko natjeţali su se SATI canje Klokan bez POEZIJE. Uĉenigranica. Na natjecaci su krasnoslo- nju su sudjelovala 33 uĉenika naše škole od vili odabrane drugog do osmog razreda. pjesme naših i stranih pjesniPripremamo se za Uska, izradili su krs. U školi su se odrţarazredni pano i le uskrsne radionice ĉitali pjesme i svih niţih razreda. citate pjesnika koji su pisali o poeziji, pjesmama i pjesnicima. U knjiţnici U sklopu projekta je knjiţniĉarka odrţala radionicu s uĉenicima Povijest očima foĉetvrtog razreda. Uĉenici su se na poĉetku sata renzičara koju proupoznali s QR kodom (Quick Response - dvodivodi udruga Hrmenzionalni matriĉni bar kod koji se moţe provatski identitet, ĉitati mobilnim uređajima) i zašto se primjenjudana 23. oţujka u je. Zadatak je bio da otkriju što se nalazi iza QR našoj školi odrţane koda. su radionice koje su vodili Ana Banovac mag.forens., Ivan Jerković mag.forens. i Toni Radionica izrada Ljubić mag.forens. Radionicama su prisustvostripa vali uĉenici sedmog i osmog razreda, koji su prošli radionice Forenziĉna analiza povijesti, tj. radionice iz biološke antropologije, otisaka papilarnih linija i bioloških tragova.

Umjetniĉka organizacija TeatruM, Zagreb gostovala u našoj školi s autorskim projektom Šumastikus u sklopu Dana 22. oţujka strip autor Renato Vladimir projekta Ruksak pun kulture. Cilj projekta je (Renky) odradio je radionicu izrade stripa u or- priprema i provedba razliĉitih kulturnih i umjetganizaciji knjiţniĉarke. Cilj radionice je bio što niĉkih programa prilagođenih djeci i mladima u bolja priprema osnovnoškolaca za ovogodišnji vrtićima, osnovnim i srednjim školama u dislonatjeĉaj, o kojem će uĉenici biti naknadno oba- ciranim, prometno slabije povezanim podruĉjiviješteni, a glavna nagrada će biti prijenosno ma Republike Hrvatske. raĉunalo.

STRANICA 16

ČIPERKO

ŠKOLSKI DNEVNIK Na samom poĉetku travnja procvjetali nam školski hodnici zahvaljujući likovnim radionicama niţih razreda.

EKSKURZIJA ISTRA - VENECIJA (24. 3. - 28. 3. 2018.)

Od 24. oţujka do 28.oţujka uĉenici sedmoga i osmoga razreda, zajedno s razrednicima Josipom Vranjkovićem i Miroslavom Urlićem, posjetili su Istru i Venciju.

Osmaši na ekskurziji

Radna grupa za Zelene knjiţnice Hrvatskog knjiţničarskog društva pozvala je sve hrvatske knjiţnice da se ukljuĉe u veliku zajedniĉku akciju umreţavanja knjiţnica prema obrascu projekta Zelena knjiţnica. Cilj projekta Zelena knjiţnica je edukacija javnosti i uĉenika o odrţivom društvu i nuţnosti zaštite okoliša kroz projekcije dokumentarnih filmova, struĉna predavanja, tribine, radionice i

Vijesti iz travnja donosi Marina Lovreta

promocije knjiga. Naša školska knjiţnica rado se odazvala i ukljuĉila u ovu akciju tako što se prijavila za projekciju dokumentarnog filma povodom Dana planeta Zemlje (22. travnja).

Projekcija filma odrţana je osmome razredu na satu Biologije 18. travnja.

Prvi projektni sastaErasmus+ nak ERASMUS+ se odrţao u švedskoj školi Kungsgards u Angelholmu od 9. do 14. travnja. Nastavnici Anita Lasić, Josip Vranjković i pedagoginja Marijana Dragobratović su bili sudionici prve projektne mobilnosti. Uz Kungsgards školu, posjetili su još dvije lokalne škole: Errarps i Chillebacken.

Hrvatska udruga školskih knjiţniĉara partner je u organizaciji ovogodišnje manifestacije Noć knjige. Jedna od aktivnosti Noći knjige je i natjeĉaj za likovne radove s temom Ubaci knjigu u vremenski stroj!. Na natjeĉaju su sudjelovali i naši uĉenici Paola Petriĉević, Leon Nola, Tonka Sisarić i Roza Topić. Rad Leona Nole odabran je za virtualnu izloţbu NSK-a i HUŠK-a.

Izloţba je trajno pohranjena i moţe joj se pristupiti na www.nocknjige.hr .

Uĉenici PŠ Drašnice su radno obiljeţili Dan planeta Zemlje.

U subotu, 21. travnja završen je neposredni rad s polaznicima Centra izvrsnosti Splitskodalmatinske ţupanije za ovu školsku godinu.

Uĉenici i njihovi mentori su dobili priznanja i potvrde.

ŠKOLSKI LIS T

Vijesti iz svibnja donosi Nenka Vela

STRANICA 17

ŠKOLSKI DNEVNIK

U sklopu Erasmus+ projekta, Educate to Inspire, prof. Anita Lasić pohađala je teĉaj pod ICT Based Classes. Teĉaj se odrţavao u Parizu od 23. do 27. travnja.

Povodom Dana svetog Paškala, zaštitnika Ţivogošća, u ĉetvrtak 17. svibnja odrţana je procesija kroz mjesto u kojoj su sudjelovali i uĉenici PŠ Ţivogošće.

Poĉetkom svibnja naša škola je ugostila šest U utorak 8. svibnja odršvedskih nasţana je terenska nastatavnika iz parva u Gornjoj Podgori za tnerskih škola sve niţe razrede naše iz Angelholma i Lunda. Gostujući nastavnici su škole. upoznati s hrvatskim obrazovnim sustavom, nacionalnim kurikulom, radom naše škole te su nazoĉili nastavnim satima.

Likovne radionice niţih razreda uz Majčin dan.

Dana 18. svibnja u trgovaĉkom centru Mall of Split odrţana je 30. Ţupanijska smotra učeničkih zadU ponedjeljak 14. svibruga. Ukupan broj uĉenja za uĉenike petoga i niĉkih zadruga bio je šestoga razreda organi35, a među njima nazirana je terenska naslazila se i naša UZ Katava Šibenik - NP Krka nata. pod vodstvom razrednica Vanje Selak i Anite Lasić.

Sve o narodnim nošnjama uĉenici PŠ Ţivogošće imali su priliDana 11. svibnja ku saznati od Anny u hotelu Zagreb u Grbić koja je u petak Splitu odrţano je 18. svibnja odrţala regionalno ekipno radionicu o narodnim natjecanje iz matematike (Festival obiĉajima i nošnjama. matematike) za uĉenike osnovnih i srednjih Uĉenici niţih razreda zajedno sa svojim uĉiteljiškola. Natjecanju je prisustvovalo 12 uĉenika ma u petak 25. svibnja odrţali su terensku nastavu prilikom koje su posjetili Trogir i Split. naše škole.

Dana 17. svibnja uĉenici sedmog razreda, Projekt Edukacija o kardiopulmonalnoj reaniu pratnji uĉiteljice bi- maciji - u našoj školi je 29. 5. provedena eduologije i pedagoginje, kacija o oţivljavanju za uĉenike osmog razreposjetili su botanički da. Nakon predavanja uĉenici su imali praktiĉvrt Kotišina na Bioko- ni dio edukacije. vu.

STRANICA 18

ČIPERKO

ŠKOLSKI DNEVNIK

Vijesti iz svibnja donosi Nenka Vela

Školska priredba DAN ŠKOLE

DAN ŠKOLE Sveĉana proslava Dana škole zapoĉela je 29. svibnja Danom otvorenih vrata, nakon kojeg su se u školskoj sportskoj dvorani odrţala razna sportska natjecanja uĉenika niţih razreda (graniĉari i potezanje konopa) i viših razreda zajedno s pojedinim predmetnim nastavnicima (graniĉari, pikado i mali nogomet).

Program proslave Dana škole zapoĉeo je polaganjem cvijeća na grob don Mihovila Pavlinovića na mjesnom groblju u Podgori. Nakon polaganja cvijeća odrţana je sveĉana sjednica UV na kojoj je prezentiran rad škole u šk. god.

2017./2018. s posebnim naglaskom na obiljeţavanje Deset godina sudjelovanja u EU projektima.

U deset sati otvorena je izloţba fotografija Deset godina sudjelovanja u EU projektima i prodajna izloţba UZ Kanata u predvorju Kina Podgora.

Nakon izloţbi odrţana je školska priredba koju je otvorio školski zbor izvedbom himne Lijepa naša domovino te obraćanjem ravnatelja publici. Uĉenicima koji su sudjelovali na ţupanijskim natjecanjima, radu Centra izvrsnosti iz Informatike te visoko postignutom uspjehu na međunarodnom natjecanju iz matematike Klokan bez granica dodijeljena su priznanja, a zahvalnice pojedinim predmetnim nastavnicima i donatorima.

Uĉiteljica engleskoga jezika Anita Lasić predstavila je publici sudjelovanje naše škole u EU projektima posljednjih deset godina s naglaskom na buduće sudjelovanje. Uĉenici su se predstavili svojim literarnim radovima, recitacijama, pjesmama, plesom i igrokazima.

ZBOR

IGROKAZ

PLES

PLES

IGROKAZ

ŠKOLSKI LIS T

Vijesti iz lipnja donosi Marina Lovreta

Dana 5. i 6. lipnja u našem školskom vrtu odrţan je Book piknik u organizaciji knjiţniĉarke i pedagoginje s uĉenicima razredne nastave MŠ Podgora. Ugodno vrijeme omogućilo je uĉenicima susret s knjigom u opuštenom i zabavnom ambijentu.

Uĉenici su sami predstavili drugim uĉenicima vlastite najdraţe knjige, priĉe iz ĉasopisa i stripove iz kojih su proĉitali izabrani ulomak. Ĉitajući u vrtu mogli su povezati ĉitanje s ugodnim druţenjem. Među raznim priĉama ĉitali su i razmatrali pedagoške priĉe koje pomaţu djeci u svladavanju vlastitih strahova. Većina uĉenika izrazila je ţelju da bi ubuduće voljeli izabrati samostalno ponuđene naslove za lektiru po principu većinskog glasovanja.

Cilj Book piknika je bio potaknuti interes uĉenika za ĉitanje u opuštenoj atmosferi izvan uĉionica i analizirati interes uĉenika za pojedine naslove, što je i uspjelo ovim projektom. Uĉenici su s veseljem sudjelovali drugu godinu u ovom projektu i izrazili su ţelju za što ĉešćim ponavljanjem istih aktivnosti, tako da s projektom nastavljamo i dalje.

Ema Grbić, 1. raz.

STRANICA 19

IZLOŢBA

Tonĉi Odak, 2. raz.

Nina Zubĉić, 2. raz.

Matej Kurtović 2. raz.

Leo Vranješ 2. raz.

STRANICA 20

ČIPERKO

tvrdnje iz Pisma. Stoga, krenimo redom: kvaliteta hrane je širok pojam i stvar je osobnog utiska. Nekome je kifla suha, nekome je u redu.

Ono što je Školi vaţno je da je ta kifla svjeţa (to pouzdano znamo jer nam svaka narudţba peciva dolazi to jutro kad se dijeli), da su salama i sir svjeţi i pravilno skladišteni, rezani i servirani. Vodimo raĉuna i o raznolikosti vrsta, no stvarno je teško svima ugoditi.

Volio bih da provjeriš, ako moţeš, koliko razliĉitih vrsta marendi naša kuharica priprema za pojedini razred, pa onda to usporedi sa situacijom u drugim školama. Ja ću ti reći svoja saznanja: nijedna škola na Rivijeri ne radi to kao naša. Jedna marenda ide svima, nema ugađanja ili prilagodbi. Koliĉina marende bi doista trebala biti razliĉita za niţe i više razrede. Međutim, provjeri molim te koliko tvojih kolegica i kolega iz razreda kod kuće pojede zajutrak i kakav.

Da oni to naprave kako treba (i kako bi, u stvari, morali), onda bi im ova koliĉina marende moţda i bila dovoljna. Ali, kako je većini uĉenika marenda prvi jutarnji obrok, onda je veća vjerojatnost da će im to biti malo. Pored toga, naša Škola nema nikakvu financijsku potporu od Općine ili Osnivaĉa za uĉeniĉku marendu kako to imaju neke škole u okruţenju. Zato cijenu marende od 6kn snose roditelji u cijelosti. Molim te pogledaj što moţeš u Podgori kupiti za 6kn pa to usporedi sa Školskom marendom. Kad se ĉaj servira, on je topao. Dok uĉenici dođu na marendu, on se ohladi. No, opet smo na istome – netko voli mlak, netko topao, netko vruć, netko hladan.

Molim te vidi sa svojim prijateljima u razredu je li istina ovo što govorim. Ako nije, dajte prijedloge kako da to promijenimo.

O alergijama se sigurno vodi raĉuna, tako da moram konstatirati da tu nisi u pravu kad kaţeš da se situacija ne mijenja nakon što se kaţe razrednicima ili kuharici.

Poglede kuharice ne mogu komen-

PISMO RAVNATELJU Ravnatelju, već 5 godina pohađam OŠ don Mihovila Pavlinovića i najveći problem sam imao s marendom.

Djelatnici škole već dugo „upiru“ školsku marendu, ali kvaliteta hrane nije dobra. Dobivamo suhe kifle s paštetom ili sirom i salamom, iako mnogi učenici vade sir ili salamu iz sendviča. Srijedom i petkom se dobivaju Bobisova peciva koja su ukusna, ali jedna krafna ili kravata nije dovoljna za osmaša ili sedmaša. Za piće se dobije hladni čaj. Mnoge škole imaju puno bolju marendu za istu cijenu.

Pošto puno učenika ne prima marendu, ostanu repete - što je dobro. Djeca koja ne primaju marendu često dobivaju ruţne poglede od kuharice i tjeraju ih da uzimaju školsku marendu. Kad učenici koji nešto ne vole ili imaju alergiju na određene hranidbene proizvode, ravnatelj ili razrednik im kaţe da iznesu svoje zahtjeve kuharici, ali kuharica opet napravi istu marendu, iako su nam rekli da je moţemo mijenjati kad nam nešto ne odgovara. Razumijem da kuharica treba zadrţati posao, nekada imaju i pizzu ili ćevape kao nagradu, ali ako hoće pridobiti djecu, hrana treba biti bolja. Ako se marenda ne promijeni, bit će sve veći broj učenika koji je ne primaju, a kuharice će izgubiti posao.

Antonio Šulenta, 8. razred Poštovani Antonio, zahvaljujem ti na pismu koje si mi poslao. U njemu si iznio svoja zapaţanja na razumljiv i pristojan naĉin. Obzirom da si se usredotoĉio na temu školske marende, ţelio bih ti odgovoriti sljedeće. Slaţem se s tobom oko većine tvojih zapaţanja. Mi doista dugo, kako ti kaţeš, „upiremo“ oko školske marende, manje ili više uspješno. No, da bi mogli kvalitetno raspraviti ovu temu, moramo se dotaknuti ĉinjenica koje vjerojatno ne znaš, a i ti bi meni trebaš pojasniti neke

tirati jer ih nisam vidio niti me je do sada netko na njih upozoravao.

Slaţem se s tobom da kvaliteta marende u konaĉnici moţe utjecati na to hoće li netko zadrţati svoj posao ili neće. No, moram ti reći kako nekoliko faktora utjeĉu na samu koncepciju marende u našoj Školi. To su: broj uĉenika, cijena marende, osobni uĉeniĉki ukusi i prehrambene navike, raspored sati i trajanje velikog odmora, spremnost uĉenika i roditelja na promjene i proaktivno sudjelovanje u njima. Svaki od nabrojanih faktora moţe odluĉiti o sudbini uĉeniĉke marende i radnom mjestu kuharice. Naţalost, sada sam ograniĉen i vremenom i prostorom da ti detaljno obrazloţim svaki faktor, ali ti stojim na raspolaganju idućih dana za usmenu elaboraciju. Molio bih te za primjer škole koja ima puno bolju marendu za istu cijenu, a sve kako si naveo u svom pismu. Svakako mi navedi cijenu marende; je li marenda subvencionirana i u kojem iznosu; što konkretno smatraš da je bolje nego kod nas; je li marenda kuhana; je li djeca idu u smjenama u školu ili su samo jutarnja smjena; je li kuharica na punom radnom vremenu ili je pola kuharica, a pola spremaĉica (kao kod nas); je li marenda ista za sve uzraste ili je razliĉita za niţe i više razrede. Kad skupiš te podatke i još moţda neke za koje smatraš da su bitni, onda mi, nakon analize, moţeš tvrditi da je bolja nego kod nas. Do tada, ostajemo na tome da se o ukusima ne raspravlja. Tema marende je izuzetno vaţna, no nju treba promatrati u sklopu rješavanja cjelovite koncepcije izvođenja nastave u našoj Školi. Ja imam ideje i prijedloge o tome kako bi to sve skupa trebalo izgledati, a o tim idejama ti nešto moţe reći i uĉiteljica Vanja. Nadam se da sam odgovorio na sva tvoja pitanja i razmišljanja. Za dodatna pojašnjenja, stojim na raspolaganju.

S poštovanjem, Jakov Batinović, prof.

ŠKOLSKI LIS T

STRANICA 21

si svoja zapaţanja iznijela na jednostavan, razumljiv i pristojan naĉin. Obzirom na izneseno u tvom pismu, pokušat ću ti ukratko odgovoriti i pojasniti određene stvari: Doista me ĉudi da u prvoj reĉenici zakljuĉuješ kako si “napokon dobila priliku iznijeti svoje stavove i mišljenje“. Kao da ti je to bilo zabranjeno? A što je sa sanduĉićem povjerenja? Što je s Vijećem uĉenika? Što je s dolaskom u moj ured ĉija su ti vrata gotovo uvijek otvorena?

Malo ĉudno, zar ne?

Zakljuĉavanje sjevernih vrata je nuţnost. Naša Škola ima 4 ulaza koja se jako teško mogu kontrolirati cijelo vrijeme. Obzirom da je od prošle školske godine kod nas smješten izdvojeni ured Suda i Katastra iz Makarske, pojaĉan je dolazak osoba koje nemaju veze sa Školom. Zbog toga, a i zbog gore navedenog razloga, morali smo uvesti ove promjene koje nam omogućuju bolju kontrolu ulaska i izlaska u Školi. Nadalje, uĉitelji jako dobro znaju da moraju voditi raĉuna o vremenu i rasporedu odlaznih linija.

Pitanje marende sam detaljnije elaborirao u odgovoru tvojim prijateljima, pa se ne bih, zbog vremenskih ograniĉenja, opet time bavio. Slobodno pogledaj kod njih. Ono što tebi ţelim odgovoriti je da se greške događaju upravo zbog pokušavanja da se ugodi svim uĉenicima.

Razgovarao sam o ovom problemu s kuharicom više puta i zakljuĉio da pored njene odgovornosti postoji i odgovornost uĉenika i redara. Naime, nerijetko redari pogriješe pri podjeli marende, kao i uĉenici koji jednostavno zaborave što su za taj dan odabrali. Ne umanjujem odgovornost kuharice ni u kom sluĉaju, samo ţelim pojasniti situaciju. Što se tiĉe sjedenja za vrijeme marende, slaţem se da marenda koncepcijski mora doţivjeti temeljite promjene. No, kako rekoh u odgovoru tvojim prijateljima, pitanje je Poštovana Karla, zahvaljujem ti na pismu koje si mi malo sloţenije nego što se ĉini na poslala. Iako se s nekim tvojim sta- prvi pogled. Predlaţem stoga da vovima ne slaţem, pohvalno je da zajedniĉki prouĉite moje odgovore Dragi poštovani ravnatelju, napokon smo dobili priliku da vam iznesemo svoja mišljenja o stanju škole ove godine. Naša je škola sada jako napredna. Dobili smo eDnevnik, pametne ploĉe u nekoliko razreda, nove stolove za nastavnike, tablete i još mnogo toga što je jako dobro. Sve je to odliĉno za sve nas, ali postoje neke stvari koje su za mene negativne i bezvrijedne.

Ne razumijem zašto se sada s gornje strane škole vrata zakljuĉavaju.

Nauĉili smo na njih i sada nam moramo ići okolo škole kada je nevrijeme ili ako nam netko od nastavnika produţi malo sat pa zakasnimo na bus. Za mene to nema smisla.

Vjerujem da je kuharicama sigurno dosadio njihov posao, ali moraju ga izvršiti kako treba. Svaki dan stavljaju krivu marendu i onda se ljute na djecu kako stalno mijenjamo marende i kako im pregovaramo.

Dobro, nekoliko puta im moţemo dopustiti da „fale“ ili zaborave, ali više od toga nije lijepo jer ipak mi biramo, jedemo i plaćamo tu marendu. Ovo sam vam spomenula samo da im pokušate reći da malo pripaze na to što mi naruĉujemo, a kako ih one raspoređuju. Ono što bih ja voljela, a sigurno i većina djece, je to da imamo stolice pokraj stolova gdje se dijeli marenda. Tako bismo i mi, kao i svi vi u zbornici, lijepo sjedili, razgovarali i jeli marednu uz stolove. Tako ne bi bilo trĉanja u i oko cijele škole. Svaki razred bi uzeo svoju marendu i sjedio uz svoje stolove. Kad zazvoni, otišao bi svatko na svoj sat – bez trĉanja i vike. Sve u svemu ja sam definitivno zadovoljna uĉenica u svojoj školi i svima koji me okruţuju u našoj školi. Dragi ravnatelju, mislim da sam dovoljno bila jasna da se neke stvari stvarno trebaju promijeniti, iako u našoj školi ima više onoga što treba pohvaliti nego zamjeriti.

Karla Cvitanović Radić, 8. raz.

PISMO RAVNATELJU na ovu temu, a onda iznesete svoje prijedloge temeljene na usporedbama s drugim školama i temeljene na vašim potrebama.

Jako sam sretan kad proĉitam da si zadovoljna i sretna boravkom u našoj Školi! Vjerujem da moj ponos na tu ĉinjenicu dijele svi zaposlenici Škole. To i je naš osnovni zadatak – uĉiniti vas sretnima. Nadam se i da će ovi moji odgovori pridonijeti tom tvom osjećaju. Također se nadam da ćeš mi se obratiti u sluĉaju da ti treba bilo kakvo pojašnjenje mojih odgovora.

S poštovanjem, Jakov Batinović, prof.

Ravnatelju, ovim pismom imam priliku pisati o svemu što mi smeta kod ove škole i što će se, nadam se, moći popraviti.

Kao prvo - nastavnici. Zašto neki nastavnici non-stop viĉu na nas i daju nam ocjene manje od zasluţene? Normalno da je nastavnicima dopušteno da povise ton kad su uĉenici nemirni, ali stalno tako ne moţe! Puno se uĉenika ţali na takve uĉitelje, ali svaki put kad razrednik porazgovara s njima, oni kao da se namjerno pogoršaju. Molim ravnatelja da porazgovara s tim uĉiteljima kad se mi dođemo ţaliti na njih.

Također mi smeta zakljuĉavanje vrata. Besmisleno. Ako neki uĉenik zakasni, još će dodatno kasniti traţeći otkljuĉan ulaz u školu. Uglavnom, popravite to.

Još nešto o ĉemu ću pisati su uniforme. Poĉelo se priĉati kako će se moţda uvesti uniforme, to jest neke bezvezne majice. Neki kaţu da je to dobro zato što neće onda biti ruganja. Krivo. Dok postoje djeca, postojati će i ruganje. A uostalom, je li se ikad itko

STRANICA 22

ČIPERKO

po tom pitanju.

Pitanje objektivnosti ocjenjivanja prelazi moje ingerencije. To znaĉi da, ukoliko misliš da uĉitelj ne ocjenjuje u skladu s unaprijed postavljenim i objašnjenim kriterijima, trebaš svoja zapaţanja iznijeti razredniku, a onda i meni. Ja ću u tom sluĉaju provjeriti tvoje navode i, ako zakljuĉim da su utemeljeni, pozvati Savjetnika iz Agencije za odgoj i obrazovanje koji je jedini nadleţan za ovo pitanje. Do sada nisam imao takvih situacija.

Pitanje uniformi je naţalost prešlo u jednu potpuno neprimjerenu sferu u cijeloj našoj drţavi. Umjesto da bude jednostavno riješeno u razini kojoj i treba biti (kodeks odijevanja i ništa drugo), postalo je u jednom trenutku prvorazredan problem na razini drţave, kao da nam je sve ostalo u obrazovanju savršeno i bez problema. Stoga sam odluĉio smanjiti svoje aktivnosti po tom pitanju. Priznajem da sam pogriješio u postupku jer sam htio kroz suglasje sviju (uĉenika, roditelja, uĉitelja i Općine Podgora koja je treba financirati cijeli projekt) doći do zajedniĉkog rješenja, umjesto da sam propisao obveze i kodeks odijevanja. Trošak za roditelje nije postojao, kodeks odijevanja bi pojednostavnio puno situacija, a oni koji misle da je Škola modna pista navikavali bi se na ĉinjenicu da će sutra moţda doći na posao gdje će im biti propisana ista stvar. Stoga bi im bilo puno lakše naviknuti se na tu ĉinjenicu već sada. Također, moje mišljenje je da se stav i osobnost mogu jako dobro izraziti i na druge naĉine, a ne samo kroz odjeću ili izgled. Na kraju krajeva, većina drţava koje smo posjetili kroz projekte zadnjih godina ima propisan kodeks odijevanja. No, kako rekoh, previše energije je potrošeno na besmislene rasprave i stoga sam za sada odustao od toga. Mojoj odluci je pogodovala i ĉinjenica da je Općina Podgora preusmjerila sredstva planirana za ovu namjenu u neke druge potrebe.

PISMO RAVNATELJU nekom rugao zato što je odjenuo neku staru odjeću? Ne. Ja se nikad nisam nikom rugala zbog odjevnog stila, doduše, tu su iznimka deĉki iz razreda, ali njih pak nije briga za modu.Te uniforme su mi besmislene jer nam s njima uskraćuju kreativnost u odjevnim kombinacijama, mislim, normalno, tu postoji neki dreskod, ali svejedno. Ako neću novu odjeću odjenuti u školu, gdje ću onda? Neću sigurno brati masline u novoj odjeći.

Uglavnom, ja sam iznijela svoje mišljenje o tome što bi po meni trebalo promijeniti i što će se, nadam se, promijeniti. A, ako neće, nema veze. Ionako imam još samo nekoliko mjeseci do kraja.

Antonija Jakić, 8. r.

Poštovana Antonija, zahvaljujem ti na pismu koje si mi poslala. Svoja zapaţanja si iznijela na jednostavan, razumljiv i pristojan naĉin. Obzirom na izneseno u tvom Pismu, pokušat ću ti ukratko odgovoriti i pojasniti određene stvari. Odnos između uĉitelja i uĉenika je propisan raznim zakonskim dokumentima. Oni su obvezujući najprije za uĉitelje i oni su ih duţni poštivati. Ukoliko netko od uĉitelja to ne radi, potrebno je o tome obavijestiti najprije svog razrednika, a ako se nije ništa poduzelo po tom pitanju, trebaš s time upoznati roditelje, pedagoginju i mene. Ne postoji nikakav opravdani razlog da se komuniciranje između uĉitelja i uĉenika odvija vikanjem. Sama si navela iznimku od ovog pravila, ali to na tome mora i ostati – iznimno, zbog takvih okolnosti, uĉitelj moţe povisiti ton i zatraţiti promjenu uĉenikovog ponašanja. Sva ostala svakodnevna komunikacija mora ići normalnim tonom, uz obostrano uvaţavanje. Volio bih znati o kojim uĉiteljima je rijeĉ jer ovako ne mogu ništa riješiti. Stoga te molim da dođeš kod mene u ured i pojasniš mi to, ako razrednik nije ništa poduzeo

Poštovana Antonija, zahvaljujem ti na Pismu kao i na svim iznesenim primjedbama i razmišljanjima. Nadam se da si zadovoljna odgovorom. Za sva eventualna dodatna pojašnjenja, stojim ti na raspolaganju.

S poštovanjem, Jakov Batinović, prof.

Dragi ravnatelju, otkako sam ja u ovoj školi dogodile su se mnoge promjene. Neke su bile loše, a neke dobre. Prije dvije godine u neke ste uĉionice postavili bijele ploĉe. Bila je to dobra promjena. Nema više krede i zelenih ploĉa. Sjećam se i kada ste postavili znak da je škola pod video nadzorom. Ja nikada nisam vidio niti jednu kameru u i oko škole. Ne znam je li to zato što ja ne vidim dobro ili ih stvarno nema.

Molim vas objasnite mi to moje zapaţanje. Također ste stavili rukohvate na stepenice. Time ste smanjili rizik uĉenika da padnu, ali ste im tim i dali priliku da se kliţu.

Bilo kako bilo - riješili ste i taj problem tako što ste stavili ĉepiće na rukohvate. Modernizirali ste školu uvodeći e-Dnevnik. Isto tako ste u neke uĉionice stavili pametne ploĉe, a ove godine smo dobili i trideset tableta. Prošle ste godine htjeli uvesti uniforme, ali je sve to palo u vodu kada se roditelji nisu mogli sloţiti.

Mislim da je ova škola napravila više dobrih promjena nego loših i zato sam ja zadovoljan Vašim radom i ovom školom.

Noa Zloić 8. r.

Poštovani Noa, zahvaljujem ti na pismu koje si mi poslao. U njemu si iznio svoja zapaţanja na razumljiv i pristojan naĉin. Moram pohvaliti tvoja zapaţanja promjena koje se događaju posljednjih godina u našoj Školi.

Kako si zatraţio pojedina pojašnjenja, rado ću ti ih pruţiti. Znak da je prostor pod video nadzorom postoji, ali video nadzor za sada ne postoji. Znak smo postavili samo na nekim mjestima jer smo prije par godina u ljetnom razdoblju

ŠKOLSKI LIS T

imali problema oko Škole. Naime, primijetili smo oštećivanja školske imovine te smo bili prisiljeni reagirati kako smo jedino i mogli - oštećenja smo prijavili policiji koja je reagirala, a nakon toga je i sam znak bio dovoljan da se oštećenja više ne ponavljaju. No, video nadzor u i oko Škole planiramo uvesti u najskorijem vremenu. Moram priznati da si dobro uoĉio i ostale promjene, kao i razloge za njih (protuklizna zaštita na novim rukohvatima, „uniforme“ i ostalo).

Promjene nastojim uvoditi u skladu s potrebama i mogućnostima. Iako su potrebe veće od mogućnosti, prema meni dostupnim informacijama, naša Škola je iznadstandardno opremljena. Ako si voljan i u mogućnosti, pokušaj usporediti opremljenost naše Škole i uvjete rada sa školama u okruţenju. Jako bi me interesirali rezultati koje ćeš dobiti i tvoj zakljuĉak vezan uz njihovo analiziranje.

Zahvaljujem ti što si odvojio svoje vrijeme i ukazao na neke zanimljive stvari. Nadam se da si zadovoljan mojim objašnjenjima. Za sva dodatna pojašnjenja stojim ti na raspolaganju.

S poštovanjem, Jakov Batinović, prof.

Poštovani ravnatelju, Oduvijek sam znao da je ova škola stara. Mislio sam da je stara 50-ak godina, ali nije. Stara je više od 100 godina. Od dana kada se sagradila do danas se jako puno promijenila. Meni su ljudi opisali kako je škola izgledala na poĉetku. Prije nije bilo drugoga kata, neke uĉionice su bile veće ili manje te su sluţile za druge predmete. Nastavnici su se mijenjali cijelo vrijeme. Kako se tehnologija promijenila i unaprijedila, tako je i škola. Svaka uĉionica ima svoje raĉunalo te skoro pa svaka ima svoj projektor i bijelu ploĉu. Više se ne koristi dnevnik, nego e-Dnevnik koji je na raĉunalu.

Napokon, ne moramo gledati grozne rukopise nastavnika kod bilješka, iako nisu svi loši.

Hvala Vam ravnatelju na svim ovim

STRANICA 23

promjenama, ali jesu li sve te promjene bile potrebne ili ne. Vjerojatno je e-Dnevnik potrebna promjena. Napokon, roditelji ne moraju dolaziti u školu da vide ocjene svoje djece i bilješke nastavnika, nego ima samo treba korisniĉko ime i jedna lozinka. Marenda je meni jedna od mana ove škole. Dosta uĉenika ne prima marendu jer kaţu da se koriste stari kruh za sendviĉe. Ne znam je li to istina ili ne, ja ne primam marendu. Ipak, ima jako puno izbora marende. Srijedom i petkom se ne dobiju sendviĉi, nego nešto slatko što za neke uĉenike nije dovoljno, jer ipak jedna krafna ne moţe nahraniti prazan ţeludac. Došle su pametne ploĉe koje su odliĉne, te tableti, koji nisu baš odliĉni. Neki se gase ili neprestano blokiraju.

Bilo kako bilo, ova škola je odliĉna i ima odliĉne nastavnike. Hvala Vam ravnatelju na svim ovim promjenama.

Marino Grbić, 8. r.

Poštovani Marino, zahvaljujem ti na pismu koje si mi poslao. U njemu si iznio svoja zapaţanja na razumljiv i pristojan naĉin.

Moram pohvaliti tvoja zapaţanja promjena koje se događaju posljednjih godina u našoj Školi, iako nije na odmet se malo bolje informirati prije nego se iznose određeni podatci. Obzirom na izneseno u tvom Pismu, pokušat ću ti ukratko odgovoriti i pojasniti određene stvari.

Zgrada škole je relativno stara. Poĉela se je graditi 1967. godine, a prve dvije etaţe su završene 1971., prema meni dostupnim podatcima.

Zadnja etaţa je izgrađena u razdoblju 1992. - 1994. Znaĉi, brojke su malo drugaĉije nego kako si ti naveo. Jako dobro si primijetio promjene nastale posljednjih godina.

Sve one su usmjerene na podizanje kvalitete nastave i uĉeniĉkog znanja i uspjeha. Stoga se iskreno nadam da su bile potrebne i da smo ih proveli na kvalitetan naĉin. Što se tiĉe rukopisa pojedinih uĉitelja, kao i ostali odrasli, neki imaju ĉitak rukopis, neki ne. Stoga je velika

PISMO RAVNATELJU prednost e-Dnevnika da više ne moraš doţivljavati neugodu uzrokovanu tuđim rukopisom.

Pogrešno je zakljuĉiti kako roditelji više ne trebaju dolaziti u Školu otkad mogu sve informacije vidjeti na e-Dnevniku. Dapaĉe, postoje i zakonske obveze roditelja u tom smislu jer on sluţi samo brţem i toĉnijem uvidu roditelja u uspjeh uĉenika u Školi. Za sve ostale informacije o uĉenikovu uspjehu neophodan je i nezamjenjiv osobni kontakt roditelja i Škole.

Tvojim prijateljima sam malo detaljnije elaborirao pitanje marende u našoj Školi, pa se slobodno moţeš kod njih informirati o mom stavu po ovom pitanju. Što se tiĉe tvoje tvrdnje o starom kruhu za sendviĉe, ona je potpuno netoĉna. Naime, kruh i peciva se naruĉuju na dnevnoj bazi prema broju planiranih marendi, tako da se nema odakle posluţiti stari kruh jer njega jednostavno nema. Znaĉi, svako jutro dolaze nova, svjeţa peciva za marendu.

Naţalost, ĉinjenica jeste da imamo potpuno neplaniranih i nepredvidivih poteškoća s novom opremom. Sve probleme nastojimo riješiti u najkraćem mogućem roku. No, kako je naša Škola jedna od prvih 150 škola u Republici Hrvatskoj u kojima se provodi eksperimentalni projekt e-Škole, ovakve poteškoće nisu neoĉekivane. Vjerujem da će se svi problemi vezani uz opremu uskoro riješiti i da će modernizirana nastava ići u punom obimu.

Poštovani Marino, zahvaljujem ti na Pismu kao i na svim iznesenim primjedbama i pohvalama. Nadam se da si zadovoljan odgovorom. Za sva eventualna dodatna pojašnjenja, stojim ti na raspolaganju.

S poštovanjem, Jakov Batinović, prof.

STRANICA 24

ČIPERKO

RODITELJSKI KUTAK

PRIJELAZ UĈENIKA IZ ĈETVRTOGA U PETI RAZRED Nakon polaska u 1. razred, polazak u 5. razred je jako stresno razdoblje u životu svakog školaraca.

U prvi razred došla su djeca koju smo trebali nauĉiti sve, od ponašanja do radnih navika.

U peti razred trebali bi doći formirani uĉenici s više ili manje razvijenim radnim navikama koji znaju pravila ponašanja, socijalizirani su i navikli su na školsku rutinu.

ZAŠTO ONDA POLASKOM U 5. RAZRED NASTAJU PROBLEMI? Neki od razloga su:  Uĉenici se svakog sata „sele“ iz jedne u drugu uĉionicu.  Svaki predmet predaje drugi nastavnik koji ima svoje zahtjeve koji se ponekad razlikuju od zahtjeva drugih nastavnika.  Školsko zvono znaĉi prekid rada bio uĉenik gotov ili ne, skupljanje brojnih stvari i odlazak u drugu uĉionicu.  Iz većine predmeta mali je broj sati tjedno, dakle i manje vremena za ispravak loše ocjene.  U svakoj uĉionici može biti drugaĉiji raspored sjedenja, treba i to zapamtiti.  Više je sati u jednom danu.  Više je obaveza, a manje igre.  Uĉenicima se teško rastati od uĉiteljice/ uĉitelja s kojim su ostvarili snažnu emocionalnu vezu.  Ovo razdoblje života nosi predpubertetske promjene.

Teţe se snalaze učenici:  koji nemaju razvijene radne navike,  ĉiji roditelji preaktivno sudjeluju u pisanju domaćih zadaća,  koji su bojažljivi,  koji ne znaju uĉiti,  nesamostalni,

slabiji ĉitaĉi, koji nisu automatizirali raĉunske radnje i koji imaju probleme disciplinske naravi.

Lakše će se snaći:  samostalniji,  oni s razvijenim radnim navikama,  otvoreniji, koji se ne boje postaviti pitanje i  svi uĉenici u predmetima koje više vole. Što roditelji mogu učiniti za svoje dijete?  Ne pokazivati djetetu vlastitu zabrinutost.  Djetetu treba poticajna i neopterećena atmosfera.  Inzistirati na redovitom obavljanju zadaća.  Ostaviti djetetu vremena i za druge aktivnosti.  Uskladiti oĉekivanja s djetetovim mogućnostima.  Osigurati djetetu mirno mjesto i vrijeme za uĉenje.  Pomoći mu da nauĉi uĉiti, ako još ne zna.  Ne odustati od pomaganja nesamostalnom djetetu, ako ste mu do sada stalno pomagali.  Ĉešće ići na razgovor s razrednikom, po potrebi i s predmetnim nastavnicima.  Nauĉiti dijete da je i pogreška dio uĉenja, ali je treba ispraviti.  Poticati uĉenje za znanje, a ne za ocjenu.  Nagraditi dijete nakon obavljenog posla.  Pohvaliti svaki uspjeh koji je rezultat rada.  Pri odabiru slobodnih aktivnosti voditi raĉuna da dijete nije preopterećeno i da su aktivnosti odabrane u skladu s njihovim interesima.  Ne usporeĊivati dijete s drugima već s njim samim i ne oĉekivati savršenstvo.   

NE ZABORAVITE: USPJEH JE I KAD JE DIJETE ZDRAVO, SRETNO, IMA SAMOPOUZDANJE, PRIJATELJE, SMISAO ZA HUMOR, MAŠTU ...

Marijana Dragobratović, prof.

ŠKOLSKI LIS T

STRANICA 25

DESET GODINA SUDJELOVANJA U EU PROJEKTIMA

Cjeloţivotno uĉenje - COMENIUS Multilateralno partnerstvo SANTA MARIA SPACESHIP ŠKOLE PARTNERI: OŠ don Mihovila Pavlinovića, Podgora, Zespół Szkół Gimnazjum i Liceum, Dobrzejewice, Kungsgårdsskolan, Ängelholm COMENIUS EKIPA Nastavnici: Anita Lasić, Tea Markotić, Vanja Selak, Miroslav Urlić, Uĉenici 8. razreda: Šimun Antiĉić-Lović, Marko Babić, Nikola Barić, Mia Glamuzina, Ivan Ivandić, Doris Jakić, Carla Lampić, Adrian Mišić, Philip Pudelko, Ivon Sumić, Marina Toplak Uĉenici 7. razreda: Katarina Grbić, Matija Jakić, Iva Ramljak, Iva Vela

STRANICA 26

ČIPERKO

DESET GODINA SUDJELOVANJA U EU PROJEKTIMA Priĉa o sudjelovanju Osnovne škole don Mihovila Pavlinovića u Podgori u europskim projektima poĉela je 2008. godine, koja je proglašena Godinom međukulturalnog dijaloga. Tada smo se ukljuĉili u internetsko natjecanje pod nazivom EU Dijalog koje je organiziralo njemaĉko Ministarstvo mladih.

Godinu dana kasnije, 2009., Republika Hrvatska se ukljuĉila u Cjeloţivotno učenje, najveći europski program namijenjen obrazovanju. Iste godine i naša škola je krenula u realizaciju projekta. Od tada pa do danas, manjeviše smo stalno aktivni u projektima i to ponajviše zahvaljujući voditeljici Aniti Lasić. Odradili smo dva velika školska partnerstva, nastavnici su sudjelovali u desetcima struĉnih usavršavanja diljem Europske unije, išli smo na kontaktne seminare te pohađali međunarodne konferencije. Pohađali smo teĉajeve u Velikoj Britaniji, Irskoj, Italiji, Ĉeškoj i Belgiji.

Partnerske škole su nam bile i ostale iz Švedske, Poljske, Italije, Turske, Latvije i Mađarske. Šezdesetak uĉenika iz naše škole i desetak nastavnika posjetili su partnerske škole. U Podgori smo ugostili više od 120 uĉenika i nastavnika u više navrata. Njihov dolazak nije ostao nezamijećen.

Godine 2014. u sklopu eTwinning natjecanja dobili smo prvu nacionalnu nagradu Komet u kategoriji niţih razreda a projekt E-Classroom se našao među 11 najboljih u Europi.

Povodom desete godišnjice sudjelovanja u europskim projektima pripremili smo prigodnu izloţbu fotografija nastalih tijekom projektnih aktivnosti. Izloţba je otvorena na Dan škole te je ostala otvorena za javnost do kraja mjeseca svibnja 2018.

VIŠE O PROJEKTIMA …

COMENIUS PROJEKT Naša škola je jedna od 29 škola kojima je ove godine Europska komisija putem Agencije za mobilnost i programe EU dodijelila financijsku potporu za zajedniĉki projekt s partnerskim školama u sklopu programa Cjeloživotno uĉenje, potprograma Comenius.

Cilj projekta je omogućiti našim uĉenicima da upoznaju druge kulture, da usavrše engleski jezik te nauĉe ponešto od švedskog i poljskog jezika, da razviju socijalne vještine, sposobnost kritiĉkog razmišljanja, formuliranja stavova, argumentiranja istih te rješavanja problema.

Kroz ovaj projekt se razvijaju sve kljuĉne kompetencije potrebne za napredak uĉenika. Svjedoci smo brzih društvenih, ekonomskih i politiĉkih promjena u današnjoj Europi. Kako se nositi s njima i na koji naĉin biti aktivno ukljuĉen u stvaranje bolje budućnosti za sve? Ovaj projekt će dati našim uĉenicima priliku da odgovore na ta pitanja i u isto vrijeme potaknu interkulturalni dijalog. Primjenjujući uĉenje kroz rješavanje problema, te dajući poseban naglasak na razvijanje kljuĉnih kompetencija, mi pripremamo naše uĉenike da promišljaju o utjecaju koji ove promjene ostavljaju na ljude i okolinu. Primjenjujući strategije cjeloživotnog uĉenja, mi ćemo pripremiti naše uĉenike da razvijaju vještine, stavove i znanje potrebno da bi postali aktivni graĊani europskog društva. Ĉinjenica je i da je ovaj projekt transkurikularni. Oĉekujemo da će utjecati na poboljšanje kvalitete pouĉavanja i uĉenja te će potaknuti uĉeniĉku motivaciju.

1.

Prvi susret u Podgori (15. - 19. 5. 2009.)

2.

Pripremni posjet u Angelholmu (28. 9. - 2. 10. 2009.)

Glavni cilj Pripremnog posjeta je bio dogovoriti, pripremiti i razraditi temu projekta, uskladiti smjernice djelovanja, podijeliti zaduženja, odrediti plan i raspored aktivnosti prije odobravanja, ali i nakon zvaniĉnog odobravanja partnerstva.

Osim toga, cilj je bio i upoznati se sa švedskim obrazovnim sustavom, uvjetima koje imaju u školi domaćinu, upoznati nastavnike i uĉenike koji će sudjelovati u projektu.

COMENIUS TEAM, 2011.

ŠKOLSKI LIS T

STRANICA 27

DESET GODINA SUDJELOVANJA U EU PROJEKTIMA 3. COMENIUS PROJEKT http://www.os-mpavlinovicapodgora.skole.hr/?news_id=70#mod_news

U sklopu projekta Comenius nastavnica Anita Lasić je provela tjedan dana u Londonu na struĉnom usavršavanju. PohaĊala je teĉaj Kreativna metodologija u nastavi engleskog jezika u Oxford House College u centru Londona.

4. MEĐUNARODNA SURADNJA http://www.os-mpavlinovicapodgora.skole.hr/?news_id=93#mod_news COMENIS EKIPA

Već nekoliko mjeseci naši uĉenici šestoga razreda rade na uĉvršćivanju partnerstva s uĉenicima iz Kungsgards škole (Angelholm, Švedska) i Zespól Szkól Gimnazjum i Liceum Ogólnokształcące (Dobrzejewice, Poljska). Prija-

va za zvaniĉno Mulilateralno partnerstvo pod pokroviteljstvom EU /Agencije za mobilnost i programe EU je podnesena sredinom veljaĉe.

Rezultate oĉekujemo do kraj kolovoza ove godine. Prije pet mjeseci naši uĉenici su uputili pisma svojim prijateljima u Švedskoj. Tom prigodom su predstavili sebe, svoje mjesto i prijatelje. ŠveĊani su im odgovorili. U meĊuvremenu su razmijenili i božićne ĉestitke. Najhrabriji šestaši su stali pred kameru i snimili kratkometražni dokumentarac o našoj školi. Osim toga, snimili su i poslali video poruke svojim prijateljima u Švedskoj i Poljskoj. Radili su i na pripremi plakata kojima će predstaviti svoju školu, Podgoru, Hrvatsku, najistaknutije hrvatske sportaše, glazbenike, znanstvenike, gradove i sliĉno. U pripremi je i snimanje kratkog filma o tipiĉnom dalmatinskom jelu. Nadalje, planira se izrada kvizova, upitnika, Power Point prezentacija i sliĉno koji će biti izmijenjeni s partnerskim školama. Vrijedno je i spomenuti se internetskog natjecanja, zahvaljujući kojem smo stupili u kontakt s ovim školama.

To je EU Dialogue Award, na kojem su šestaši dva puta sudjelovali, a drugi put i pobijedili.

5. USING ICT IN LANGUAGE TECHING Agencija za mobilnost i programe EU je prihvatila prijavu uĉiteljice Anite Lasić za aktivnost pod nazivom Informacijsko komunikacijska tehnologija u nastavi jezika.

Agencija za mobilnost i programe EU je prihvatila njenu prijavu i odobrila pripadajuću financijsku potporu za provedbu aktivnosti.

Teĉaj se održao u irskom gradu Limericku od 5. srpnja do 16. srpnja 2010. Ukupno je održano više od dvadeset predavanja i radionica na temu pedagoška upotreba informacijsko komunikacijske tehnologije u nastavni jezika. Teĉaju je nazoĉilo dvadeset nastavnika iz Španjolske, Italije, Poljske, Slovenije, Francuske, Bugarske i Turske.

STRANICA 28

ČIPERKO

DESET GODINA SUDJELOVANJA U EU PROJEKTIMA 6. COMENIUS PROJEKT - PUTOVANJE U POLJSKU http://www.os-mpavlinovicapodgora.skole.hr/?news_id=192#mod_news Od 31.10. do 4.11.2010. uĉitelj Miroslav Urlić je bio u posjetu školi u Poljskoj Zespół Szkół Gimnazjum i Liceum Ogólnokształcące im.

Prymasa Stefana Kardynała Wyszyńskiego w Dobrzejewicach, pored grada Toruna. Projekt se financira iz europskih fondova, a cilj mu je meĊusobna suradnja razliĉitih škola i upoznavanje razliĉitih kultura.

7. SCHOOL MANAGAMENT – SOUTHAMPTON http://www.os-mpavlinovicapodgora.skole.hr/?news_id=233#mod_news Zahvaljujući financijskoj potpori Europske komisije kroz djelovanje Agencije za mobilnost i programe EU, ravnatelj naše škole Jakov Batinović je u razdoblju od 13. do 20. ožujka 2011. boravio u Southamptonu, UK. 8. COMENIUS: ITALIJA – REGGIO EMILIA http://www.osmpavlinovicapodgora.skole.hr/?

news_id=261#mod_news U okviru Programa za cjeloživotno uĉenje od strane EU preko Agencije za mobilnost i programe EU pedagoginji Nediti Nuić dodijeljena je financijska potpora za struĉno usavršavanje na temu TEŠKOĆE U UĈENJU: DISLEKSIJA, DISGRAFIJA, DISKALKULIJA. Aktivnost

pod nazivom Teškoće u uĉenju se odvijala u vremenu od 23. - 27. svibnja 2011. godine.

9. CJELOŢIVOTNO UČENJE, COMENIUS, Multilateralno partnerstvo

Od 23. rujna do 29. rujna 2011. održan je projektni sastanak u švedskom gradu Angelholmu. Domaćin je bila Kungsgardsskolan, naš švedski partner. Našu su školu s odabranim uĉenicima predstavljali uĉitelji Anita Lasić, Tea Markotić, Vanja Selak i Miroslav Urlić.

10. COMENIUS - STRUČNO USAVRŠAVANJE U PRAGU http://www.os-mpavlinovicapodgora.skole.hr/?news_id=307#mod_news Profesor geografije i povijesti Josip Vranjković sudjelovao je, u okviru programa Comenius, na struĉnom usavršavanju u Pragu od 17. listopada do 23. listopada 2011. Program usavršavanja pod nazivom Poticanje kreativnog razmišljanja odvijao se cijeli tjedan kroz trinaest modula. Glavni ciljevi seminara bili su bazirani na primjeni toĉne metodologije i principa u postupku otkrivanja interesa uĉenika kroz kreativno razmišljanje i motivaciji uĉenika za rad.

ŠKOLSKI LIS T

STRANICA 29

DESET GODINA SUDJELOVANJA U EU PROJEKTIMA 11.COMENIUS - DRUGI PROJEKTNI SASTANAK - Projekt: Santa Maria Spaceship http://www.os-mpavlinovica-podgora.skole.h/? news_id=432#mod_news

Cilj projekta Santa Maria Spaceship jest omogućiti našim uĉenicima upoznavanje druge kulture, usavršavati engleski jezik te nauĉiti ponešto od švedskog i poljskog jezika, zatim razviti socijalne vještine, sposobnost kritiĉkog razmišljanja, formuliranja stavova, argumentiranja istih te rješavati probleme. Drugi projektni sastanak održao se u Podgori od 19. 5. do 26. 5. 2012. U sklopu ovog projekta planirana su ukupno tri Comenius sastanka.

12. COMENIUS - SUSRET UČITELJA IZ ŠVEDSKE, POLJSKE, HRVATSKE http://www.os-mpavlinovicapodgora.skole.hr/?news_id=478#mod_news U Podgori od 29. rujna do 3. listopada organiziran je studijski posjet nastavnika iz projekta Comenius: Cjeloživotno uĉenje - multilateralno partnerstvo.

13. CJELOŢIVOTNO UČENJE - COMENIUS - STRUČNO USAVRŠAVANJE http://www.os-mpavlinovicapodgora.skole.hr/?news_id=594#mod_news Nastavnica Anita Lasić je provela tjedan dana 6. - 10. svibnja 2013. u talijanskom gradu Firenci na struĉnom usavršavanju. PohaĊala je teĉaj

ĉiji naziv je bio Europski projekti za škole. Organizator i domaćin je organizacija Pixel.

Ostale sudionice teĉaja su bile iz Estonije, Turske i Italije.

Teĉaj se sastojao od šest modula koji su trajali od ponedjeljka do subote. Prvi modul je obraĊivao mogućnosti koje se nude školama unutar europskih programa, te europske programe namijenjene odgoju i obrazovanju. Drugi modul je bio posvećen izvorima informacija, odnosno naĉinima kako pronaći i analizirati informacije o dostupnim programima, te koje važne dokumente treba prikupiti za projekte. Treći modul je obraĊivao proces planiranja projekta, formulaciju projektne ideje, stvaranje projektne dokumentacije, te pitanja kvalitete vezana za planiranje projekata. Ĉetvrti modul je imao za temu strategije traženja projektnih partnera, kreiranje partnerstva i prvi kontakt s projektnim partnerom. Peti modul je obraĊivao analizu glavnih aspekata obrasca za prijavu, organiziranje sadržaja prijave i naĉine kako popuniti prijavni obrazac. Šesti modul se bavio analizom projektnog proraĉuna, razvojem financijskog plana i evaluacijom projekata. Svaki modul je završio praktiĉnim radom tako da je na kraju teĉaja dobila svoje prve obrise ideja za novi europski projekt ĉiji su tvorci sudionice ovog teĉaja.

14. CJELOŢIVOTNO UČENJE - COMENIUS - ŠKOLSKO PARTNERSTVO http://www.os-mpavlinovicapodgora.skole.hr/?news_id=596#mod_news Naši uĉenici i njihovi voditelji putuju u grad Torun na Treći projektni sastanak od 19. svibnja do 23. svibnja 2013. U sklopu programa Cjeloživotno uĉenje, potprograma Comenius, OŠ don Mihovila Pavlinovića provodi aktivnosti vezane za školsko partnerstvo sa školama iz Švedske i Poljske.

STRANICA 30

ČIPERKO

DESET GODINA SUDJELOVANJA U EU PROJEKTIMA 15. LIFE ON PROMETHEUS - ERASMUS+

http://www.os-mpavlinovicapodgora.skole.hr/? news_id=845#mod_news I ove godine naša škola je uspješno pripremila Erasmus+ projekt sa švedskom partnerskom školom Kungsgaardsskolan iz Angelholma. Ovaj projekt potiĉe razvoj, testiranje i primjenu inovativnog pristupa uĉenju koje se fokusira na interdisciplinarno istraživaĉko uĉenje. Istraživaĉko uĉenje poĉinje od prezentiranja pitanja, problema ili scenarija, a ne od pukog prenošenja utvrĊenih ĉinjenica i ukazivanja na utabane staze do znanja. Našem partnerstvu su se pridružile i tri nove škole: 1. Gimnazjum im. dr. Wladyslawa Brzezinskiego, Krajenka, Poland 2. TACIRLER EGITIM VAKFI ILKOKULU, Esenler, Istanbul, Turkey 3. Istituto Comprensivo E. D'Arborea Castelsardo, Castelsardo, Italy Prvi sastanak je trajao 20. listopada do 24. listopada 2014. Nazoĉili su mu ravnatelj Jakov Batinović, školska koordinatorica projekta Anita Lasić te nastavnici Miroslav Urlić i Vanja Selak. Domaćini, nastavnici Christian Rydberg, Elvin Smajić i Stefan Nilsson te njihova ravnateljica Teresa Torle su se potrudili uĉiniti ovaj sastanak nezaboravnim iskustvom.

16. PROJEKT – eTwinning (5.11.2014.) http://www.os-mpavlinovicapodgora.skole.hr/?news_id=851#mod_news Naša škola je sudjelovala u još jednom projektu pod okriljem eTwinning portala. Zajedno sa školama iz Turske, Italije, Njemaĉke, Poljske i Grĉke, stvorili smo projekt E - Classroom koji možete pronaći na linku https:// bit.ly/2zC77Xm. Naš zajedniĉki projekt je oci-

jenjen kao hvale vrijedan te nam je dodijeljena Europska oznaka kvalitete (European Quality Label) za izvrsnost u radu na eTwinning projektu E-Classroom.

Uĉenicima i voditeljici projekta su dodijeljeni odgovarajući certifikati.

17. NAJBOLJI eTwinning PROJEKT U KATEGORIJI PREDŠKOLSKI ODGOJ I NIŢI RAZREDI OSNOVNE ŠKOLE http://www.os-mpavlinovicapodgora.skole.hr/?news_id=861#mod_news Projekt Eclassroom, u kojem je sudjelovala naša škola, osvojio je hrvatsku nacionalnu nagradu Comet 2014. u kategoriji nižih razreda. Program Europske komisije eTwinning je namijenjen uĉinkovitom ukljuĉivanju informacijskokomunikacijske tehnologije u europske obrazovne sustave. Provodi se putem portala www.etwinning.net namijenjenog meĊunarodnoj suradnji, uĉenju i usavršavanju odgajatelja, uĉitelja, nastavnika i struĉnih suradnika u ustanovama za predškolski odgoj te osnovnim i srednjim školama. Projekt E-classroom, koji je naša škola odradila u sklopu eTwinning programa sa školama iz Turske, Italije, Njemaĉke, Poljske i Grĉke, osvojio je hrvatsku nacionalnu nagradu Comet 2014. u kategoriji nižih razreda.

Nastavnica Anita Lasić je preuzela nagradu i prezentirala projekt tijekom godišnje eTwinning konferencije koja se održala u hotelu Dubrovnik u Zagrebu. Više o dogaĊaju na linku http:// www.mobilnost.hr/index.php?id=970

ŠKOLSKI LIS T

STRANICA 31

REZERVIRANO ZA OSMAŠE

PŠ DRAŠNICE MŠ PODGORA Uĉiteljica: Renata Uĉiteljica: Nevenka Rako Jašaragić Vranješ Uĉenici: Leo Kurtović Uĉenici: Katja Urlić, Antonio Šulenta i i Antonija Jakić Karla CvitanovićRadić,

PŠ IGRANE Uĉiteljica: Silvana Lulić Uĉenici: Ivan Lulić i Leonarda Batnoţić

PŠ ŢIVOGOŠĆE Uĉitelj: Ivan Ĉuljak Uĉenici: Leon Perić, Noa Zloić i Marino Grbić

Ova generacija osmaša upisala je u našoj školi svoj prvi razred školske godine 2010./2011.

STRANICA 32

ČIPERKO

REZERVIRANO ZA OSMAŠE

ŠKOLSKI LIS T

STRANICA 33

REZERVIRANO ZA OSMAŠE

ADIO VAM! Dobili smo osam godina s vama ni krivi – ni duţni, ali ne moţemo reći da nam je bilo loše. Ovdje smo proveli mnogo lijepih i nezaboravnih, ali i loših trenutka.

Zbog vas smo naučili čitati, mnoţiti i dijeliti, druţiti se, lijepo ponašati i tolerirati. Sklopili smo mnoga prijateljstva, šalili se, smijali. Ali, zbog vas smo se i ljutili, plakali, grintali.

Ipak, ţelimo zahvaliti svim nastavnicima što su nas trpjeli svih ovih godina, a posebno razredniku Miru koji nam je stalno udovoljavao i bio uporan u ispunjavanju naših ţelja, a one i nisu bile jednostavne.

Mali smo razred, ali s nama je uvijek bilo puno posla. Stoga se zahvaljujemo svima i nadamo se da vam baš i nećemo puno nedostajati.

Neka je sretno svim budućim generacijama, a mi odlazimo u novu budućnost!

STRANICA 34

ČIPERKO

REZERVIRANO ZA OSMAŠE

REZERVIRANO ZA OSMAŠE

ŠKOLSKI LIS T

STRANICA 35

DESET GODINA SUDJELOVANJA U EU PROJEKTIMA 18. ERASMUS+ - Deseta meĎunarodna konferencija Inovativnost za razvoj učenja i odrţivost http://www.os-mpavlinovicapodgora.skole.hr/?news_id=955#mod_news Od 16. do 18. travnja 2015. u Zagrebu je održana deseta meĊunarodna konferencija na temu Inovativnost za razvoj uĉenja i održivost.

Organizator i inicijator je bila organizacija Learning Teacher Network, neovisno, meĊunarodno mrežno udruženje koje okuplja profesionalce iz podruĉja obrazovanja. Konferencija je održana pod okriljem Erasmus+ programa i UNESCOvog programa Global Action Programme on Education for Sustainable Development.

Ovom prigodom i naš projekt Life on PromethEUs je prezentiran pred meĊunarodnom publikom. Nastavnici Christian Rydberg, Elvin Smajić, Stefan Nilson i Anita Lasić su predstavili sve aspekte našeg projekta zainteresiranima te odgovarali na pitanja istih. Temu konferencije su svojim govorima obradili mnogi meĊunarodno priznati struĉnjaci, a mnogi praktiĉari i istraživaĉi su prezentirali svoja predavanja i radionice.

19. LIFE ON PROMETHEUS - ERASMUS+ http://www.os-mpavlinovica-podgora.skole.hr/? news_id=966#mod_news

U našoj je školi od 18. 5. do 25.5. 2015. godine zapoĉeo projekt Life on PromethEUs na kojem sudjeluju uĉenici i nastavnici iz Poljske, Švedske, Turske i Italije.

20. E-CLASSROOM Učionica budućnosti http://www.os-mpavlinovica-podgora.skole.hr/? news_id=984#mod_news Tijekom školske godine 2013./2014., naši uĉenici , pod vodstvom uĉiteljice Anite Lasić sudjelovali su u eTwinning projektu. Projekt je osvojio prvu nacionalnu nagradu COMET 2014., a uĉiteljica Lasić je nagraĊena sudjelovanjem u seminaru pod nazivom Collaboration and Social Media u Briselu koji se održao od 27. do 29. svibnja 2015. u prostorijama Učionice budućnosti.

21. LIFE ON PROMETHEUS - ERASMUS+ http://www.os-mpavlinovicapodgora.skole.hr/?news_id=1027#mod_news Naši uĉenici (Lucija Urlić, Nikolina Rozić, Nika Ivandić i Augustin Perković) otputovali su u Istanbul u pratnji voditeljice projekta Anite Lasić, prof. te Marijane Dragobratović, prof., Miroslava Urlića, prof. i Josipa Vranjkovića, prof., otputovalo je na treći projektni sastanak u sklopu projekta Life on PromethEUs. Sastanak organizira škola domaćin Tacirler Egitim Vakfi Primary School, a trajat će od 19. – 23. listopada.

STRANICA 36

ČIPERKO

DESET GODINA SUDJELOVANJA U EU PROJEKTIMA 22. LIFE ON PROMETHEUS - ERASMUS+ - Nastavnik Christian Rydberg posjetio je našu školu http://www.os-mpavlinovicapodgora.skole.hr/? news_id=1126#mod_news Od 10. ožujka do 11. ožujka 2016. Christian Rydberg, nastavnik iz Švedske, u posjetu je našoj školi vezano uz meĊunarodni projekt Life on PromethEUs. Nastavnici koji su dio projekta imali su zadatak održati predavanje i prezentirati svoj rad zajedno s uĉenicima Christianu Rydbergu. Nakon toga Christian Rydberg održao je intervju s uĉenicima i ravnateljem Jakovom Batinovićem.

23. ERASMUS+ - Naši učenici zajedno s nastavnicima otputovali su u Poljsku na četvrti projektni sastanak Life on PromethEUs http://www.os-mpavlinovicapodgora.skole.hr/?news_id=1154#mod_news

Letom iz Splita naši su uĉenici Lucija Urlić, Nikolina Rozić, Nika Ivandić, Augustin Perković, David Vela, Grgo Šulenta,Leon Perić, Franka Bakalić, Noa Zloić, Antonio Šulenta, Marino Grbić, Karla Cvitanović-Radić i Antoni-

ja Jakić u pratnji uĉitelja Anite Lasić, Tee Markotić, Miroslava Urlića i Josipa Vranjkovića otputovali na ĉetvrti projektni sastanak u Poljsku u sklopu projekta Life on PromethEU's.

24. ERASMUS+ - Završni sastanak Erasmus+ projekta Life on PromethEUs u Italiji u mjestu Castelsardo http://www.os-mpavlinovicapodgora.skole.hr/? news_id=1163#mod_new s

Završni sastanak Erasmus+ projekta Life of PromethEUs održao se u Italiji u gradu Castelsardo. Našu školu su predstavljali voditeljica projekta Anita Lasić, ravnatelj Jakov Batinović, uĉiteljica Vanja Selak, prof. i pedagoginja Marijana Dragobratović. Ovim sastankom završava projekt Life on PromethEUs kojemu je cilj upoznavanje drugih kultura, obiĉaja i tradicije, usavršavanje engleskog jezika, uĉenje osnova drugih jezika, poticanje kritiĉkog razmišljanja, istraživaĉkog uĉenja i integriranog poduĉavanja. https://photos.app.goo.gl/ EK89WNzoEFKK34ft8

ŠKOLSKI LIS T

STRANICA 37

DESET GODINA SUDJELOVANJA U EU PROJEKTIMA 25. KONTAKTNI SEMINAR U PRAGU Nastavnica Anita Lasić pohaĎala je seminar u Pragu http://www.os-mpavlinovica-podgora.skole.hr/? news_id=1193#mod_news

njen samo nastavnom i nenastavnom osoblju škola (ravnatelji, nastavnici, knjižniĉari, pedagozi,...). Aktivnosti koje ćemo provoditi su tzv. job shadowing (opservacija) nastavnika u školi domaćinu i sudjelovanje u strukturnim seminarima.

Program sastanka ukljuĉio je prezentaciju svake škole ponaosob, iznošenje ideja za zajedniĉki projekt, pregled obrasca za prijavu, razgovor o ulozi koordinatora, izvješće nakon održanog seminara u Pragu s temom Korištenje eTwinninga u KA2 školskim projektima koje je podnijela Anita Lasić, izvješće o preliminarnim rezultatima istraživanja koje je proveo Christian Rydberg te razgovor o strategiji daljeg rada na projektu.

27.

KA1 – ERASMUS+ - PROJEKTNI SASTANAK U MAĐARSKOJ Predstavnici naše škole u Szerencsu

Od 1. rujna do 3. rujna 2016. u Pragu se odrhttp://www.os-mpavlinovicažao seminar za nastavnike s temom Korištenje podgora.skole.hr/?news_id=1304#mod_news eTwinninga u KA2 školskim projektima. Seminar Zapoĉinje je pohaĊala i naša nastavnica engleskog i talijannovi projekskog jezika Anita Lasić koja je dobila stipendiju tni sastanak od Agencije za mobilnost i programe EU. pod nazivom Partnership for 26. KA1- ERASMUS+ competitive http://www.os-mpavlinovicalearning iz podgora.skole.hr/?news_id=1194#mod_news programa Erasmus+.

Sastanak se održava u Szerencsu u MaĊarskoj, a nazoĉe mu predstavnici naše škole voditeljica projekt Anita Lasić, prof., i suradnici: Vanja Selak, prof., Josip Vranjković, prof. i Jakov Batinović, prof. Osim naše škole i škole domaćina, sastanku nazoĉe i predstavnici škola iz Angelholma i Lunda iz Švedske te predstavnice škole iz Zagreba. Sastanak traje do 23. 3. 2017.

Tijekom tri dana potrebno je proći iznimno zahtjevan program u cilju oblikovanja kvalitetne apDana 8. i 9. rujna 2016. u našoj školi održao likacije na K1 aktivnost iz programa Erasmus+. se sastanak ravnatelja i nastavnika iz partnerskih Dio dodatnih aktivnosti se odnosi na upoznavanje škola u Švedskoj, Latviji i MaĊarskoj. Naše škole rada škole domaćina, upoznavanje s lokalnim su se dogovorile da će zajedniĉki sudjelovati u znamenitostima i posebnostima, kao i meĊusobškolskom projektu Kljuĉna aktivnost 1, Erasmus+ no upoznavanje ĉlanova sastanka. programa Europske unije. Ovaj projekt je namije-

STRANICA 38

ČIPERKO

DESET GODINA SUDJELOVANJA U EU PROJEKTIMA 28. ERASMUS+ (BONN) - Osnovna škola don Mihovila Pavlinovića predstavila projekt na meĎunarodnoj konferenciji u Bonnu http://www.os-mpavlinovicapodgora.skole.hr/? news_id=1339#mod_news Od 17. do 19. svibnja 2017. u njemaĉkom gradu Bonnu održana je meĊunarodna konferencija pod nazivom Primjeri najbolje prakse iz programa Erasmus+ (Best Practice Results from Erasmus+). Cilj konferencije je bio diseminirati rezultate najuspješnijih projekata te istaknuti inovativne i uspješne projekte u svim kategorijama Erasmus+ i eTwinninga. Konferencija je okupila više od 200 obrazovnih djelatnika, predstavnika nacionalnih agencija i politiĉara iz Europske unije. Erasmus+ je najveći program namijenjen obrazovnom sektoru u Europskoj uniji. On omogućava obrazovnim djelatnicim, školama, fakultetima i donositeljima odluka u tom sektoru da se umrežuju, iniciraju projekte, da se struĉno usavršavaju i da provode mobilnosti. U pripremi je nova generacija programa, te su organizatori dali prigodu sudionicima da daju svoje mišljenje, nove ideje i sugestije za poboljšanje i pojednostavljenje istog.

29. SCIENTIX - Brussels Učitelj Josip Vranjković na edukaciji u Bruxellesu kao Scientix ambasador http://www.os-mpavlinovicapodgora.skole.hr/?news_id=1400#mod_news Europeana DSI-3 i Scientix organizirali su edukaciju u Bruxellesu od 27. - 29. listopada 2017. za 28 Scientix ambasadora i 18 Europeana DSI-3 uĉitelja. Na edukaciju su pozvani Marija Gaurina iz Tehniĉke i industrijske škole RuĊera Boškovića Sinj, Josip Vranjković iz naše

škole i Marica Jurec iz OŠ Zrinskih Nuštar, PŠ Cerić, ambasadori Scientix zajednice za Hrvatsku za razdoblje 2016. - 2019.

Scientix je zajednica koju financira Europska komisija s ciljem promicanja i popularizacije STEM obrazovanja. Sve aktivnosti provodi EUN – European Schoolnet (Europska školska mreža) koju ĉine 32 ministarstva obrazovanja EU i šire. Hrvatska je postala ĉlanica u listopadu ove godine. Edukacija se odvijala u Uĉionici budućnosti (Future Classroom Lab) koja nudi fleksibilno okruženje za uĉenje.

30. ERASMUS+ - PRIPREMNI SASTANAK ZA NOVI ERASMUS+ PROJEKT http://www.os-mpavlinovicapodgora.skole.hr/? news_id=1457#mod_news Od 28. veljaĉe do 2. ožujka 2018. naša je škola bila domaćin pripremnog sastanka s kolegama nastavnicima s kojima pripremamo novi Erasmus+ projekt. Partneri u projektu su škole iz maĊarskog grada Szerencsa, grada prijatelja Općine Podgora, Errarps škola iz švedskog grada Angelholma te škola iz poljskog grada Toruna. Cilj sastanka je bio dogovoriti detalje budućeg KA2 projekta i eTwinning projekta koji će se paralelno provoditi te prikupiti prijavnu dokumentaciju. Sastanak je protekao u radnom ali i opuštenom ozraĉju, s mnoštvom konstruktivnih ideja i sugestija.

ŠKOLSKI LIS T

STRANICA 39

DESET GODINA SUDJELOVANJA U EU PROJEKTIMA 31. ŠVEDSKA - ERASMUS+ EDUCATE TO INSPIRE – KA1 ERASMUS+ PROJEKT http://www.os-mpavlinovicapodgora.skole.hr/? news_id=1488#mod_news

U sklopu Erasmus+ projekta, Educate to Inspire, nastavnica Anita Lasić je pohaĊala teĉaj pod nazivom ICT Based Classes. Teĉaj se održavao u Parizu od 23. travnja 2018. do 27. travnja 2018. Ukupno 15 nastavnika iz Hrvatske i Turske je sudjelovalo i uĉilo o raznim ICT metodama, programima, aplikacijama i alatima primjenjivim u obrazovanju.

Tema teĉaja je bila upotreba informacijsko komunikacijskih tehnologija u nastavi. U današnje vrijeme, kad se tehnologija razvija enormnom brzinom, zahtjevno je držati korak sa svim postignućima.

33. ETWINNING - PROJEKT Let's explore Europe!

Prvi projektni sastanak se održao u švedskoj http://www.os-mpavlinovica podgora.skole.hr/? školi Kungsgards u Angelholmu od 9. do 14. news_hk=1&news_id=1562&mshow=944#mod_ travnja 2018. Nastavnici Anita Lasić, Josip news Vranjković i pedagoginja Marijana Dragobratović su bili sudionici prve projektne mobilnosti.

Uz Kungsgards školu, posjetili su još dvije lokalne škole: Errarps i Chillebacken. Tijekom posjeta upoznali su se sa švedskim obrazovnim sustavom. Predstavnici naše škole pratili su nastavu švedskih kolega, te su aktivno sudjelovali u raspravama oko unapreĊenja nastavnog procesa. Od strane švedskih kolega dobro su upoznati s prednostima i nedostatcima obrazovnog sustava.

32. PARIZ - ERASMUS+ U sklopu Erasmus+ projekta, Educate to Inspire, naša nastavnica engleskog jezika Anita Lasić je pohaĎala tečaj pod nazivom ICT Based Classes u Parizu http://www.os-mpavlinovicaOd poĉetka školske godine 2018./2019. naša podgora.skole.hr/?news_id=1499#mod_news škola ukljuĉila se u još jedan projekt eTwinningLet's explore Europe! Cilj projekta je razviti i poboljšati jeziĉne i digitalne vještine uĉenika. Voditelj projekta je nastavnik Josip Vranjković, a partnerske škole koje sudjeluju u projektu su iz Latvije i Poljske.

U sklopu odobrenog eTwinning projekta uĉenici šestih razreda već su poĉeli s radom, te su radili na vizualnom programskom jeziku Scratch.

Uĉenici su upoznali osnove rada na programu tijekom radionice. Nastavak rada na programskim jezicima i web 2.0 alatima slijedi…

STRANICA 40

DESET GODINA SUDJELOVANJA U EU PROJEKTIMA EU PROJEKTI CILJEVI: 

 



osigurati europsku dimenziju škole, obogatiti kurikul škole, upoznati druge drţave i njihove kulture, obrazovni sustav, preuzeti ono najbolje od partnera.

ISHODI: 









motivirani nastavnici i motivirani uĉenici, nastavnici i uĉenici su poboljšali svoje kompetencije, obogaćen kurikul (domaćinstvo), primjeri dobre prakse iz partnerskih škola primijenjeni u našoj školi, opremljenija škola (pametna ploĉa).

ČIPERKO

ŠKOLSKI LIS T

Djelatnici naše škole

STRANICA 41

PROJEKT e - Škole kompetencija tri skupine korisnika u školama, 3. razvoj obrazovnih sadržaja za unaprjeĊenje digitalnih kompetencija i

Već treću godinu za redom dio smo projekta e Škole ĉiji je nositelj Hrvatska akademska i istraživaĉka mreža - CARNET. Mjerodavno tijelo koje je nadležno CARNET-u je Ministarstvo znanosti i obrazovanja kojemu je nadležna Vlada RH. Opći cilj programa e-Škole pridonosi jačanju kapaciteta osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovnog sustava s ciljem osposobljavanja učenika za trţište rada, daljnje školovanje i cjeloţivotno učenje. Svrha pilot projekta e-Škole je uspostaviti sustav razvoja digitalno zrelih škola kroz pilotiranje i evaluaciju primjene IKT-a u obrazovnim i poslovnim procesima u 10% škola u Republici Hrvatskoj.

OBRAZOVANJE I PODRŠKA Zbog izuzetno važne uloge današnjih nastavnika u razvoju budućih digitalno kompetentnih i istraživaĉki usmjerenih uĉenika koji su pripremljeni za suvremene naĉine obrazovanja i zahtjeve tržišta rada, javlja se potreba za sustavnim razvojem digitalne kompetencije kod odgojno-obrazovnih, ali i administrativnih djelatnika u pilot školama kroz njihovo ukljuĉivanje u obrazovni program i vrednovanje razvijenih kompetencija. TakoĊer, cilj je i unaprjeĊenje digitalne kompetencije djelatnika agencija nadležnih za poticanje razvoja i podršku odgojno-obrazovnom sustavu u RH kako bi bili osposobljeni za pružanje adekvatne struĉne podrške odgojno-obrazovnim djelatnicima u školama te za planiranje i provoĊenje programa unaprjeĊenja njihove digitalne kompetencije.

4. provedba obrazovanja korisnika i vrednovanje razvijenosti digitalne kompetencije korisnika.

IKT U UČENJU I POUČAVANJU Jedna u nizu planiranih aktivnosti za ostvarenje svrhe projekta je i sustavno uvoĊenje informacijsko-komunikacijske tehnologije u proces uĉenja i pouĉavanja i izrada digitalnih obrazovnih sadržaja. U skladu sa svrhom projekta e-Škole cilj ovog rezultata je integracija suvremenih metoda uĉenja i pouĉavanja u obrazovni proces. Integracija se planira ostvariti: izradom digitalnih obrazovnih sadržaja (DOS) koji prate kurikulum nastavnih predmeta, izradom scenarija pouĉavanja – svojevrsne pripreme za nastavni sat kroz koje će nastavnik svladati vještine integracije digitalnih obrazovnih materijala, digitalnih alata i suvremenih metoda uĉenja i pouĉavanja u svoje obrazovne prakse, unaprjeĊenjem i redizajnom Elaboratorija kao centralnog mjesta za istraživanje, testiranje i selekciju digitalnih alata i unaprjeĊenjem i proširenjem lektirne i druge digitalne književne graĊe na web stranici eLektire.

Ciljani korisnici rezultata su nastavnici i uĉenici prirodoslovnih predmeta (kemije, biologije, fizike) i matematike u 7. i 8. razredima osnovne škole i 1. i 2. razredima gimnazija. Korištenjem digitalnih obrazovnih sadržaja nastavnik ima mogućnost pripreme i organizacije nastave na fleksibilan, kreativan i inovativan naĉin u skladu s potrebama i mogućnostima uĉenika koje pouĉava. U kombinaciji s korištenjem obrazovnih tehnologiRazvoj obrazovnog programa i provedba eduka- ja, opreme i softvera, digitalni obrazovni sadržaji cije i vrednovanja odvijala se kroz nekoliko faza: omogućuju primjenu suvremenih metoda uĉenja i pouĉavanja, uĉenja usmjerenog na uĉenika, autonomiju nas1. izrada Okvira za digitalnu kompetenciju koristavnika u nika u školama, odabiru metoda i strate2. izrada Kurikuluma za unaprjeĊenje digitalnih gija za postizanje ishoda

STRANICA 42

ČIPERKO

POTICANJE ĈITANJA

Sama definicija pojma ĉitanja glasi da je to ljudski proces usvajanja znaĉenja iz pisanih tekstova. Iz više razloga za naš razvoj vaţno je ĉitanje. Ĉitanje nam omogućava cjeloţivotno uĉenje, stimulira mozak da lakše usvaja i procesuira nove informacije, povećava kreativnost, elokventnost. Ljudi koji vole ĉitati imaju bogatiji vokabular od ljudi koji ne ĉitaju. Bolji vokabular ne podrazumijeva bolje komunikacijske vještine, ali bogatstvo vokabulara povećava se proporcionalno ĉitanju literature i doprinosi brţem razumijevanju konteksta. Ĉitanje smanjuje i stres (pola sata ĉitanja dnevno pruţa optimalnu relaksaciju), potiĉe kritiĉko razmišljanje, gradi samopouzdanje. Ĉitanje poboljšava našu sposobnost da slušamo, posebno ako ĉitamo naglas. Iako djeluje pasivno, ĉitanje izaziva naš um na kreativnost. Ĉitanjem svakim danom nešto novo nauĉimo. Temeljna je to jeziĉna djelatnost i svi moramo pronalaziti naĉina kako motivirati i zainteresirati uĉenike da ĉitaju više i time unaprijede svoje ĉitalaĉke kompetencije. Ĉitanje je kljuĉ za stjecanje obrazovnih kompetencija koje su temelj cjeloţivotnoga uĉenja i društva temeljenog na znanju.

Kada i kako čitamo?

U pravilu se ĉita svaki dan. Ĉitamo prema preporuci, iz dosade, kada smo bolesni. Ĉitamo zbog posla, ĉitamo jer nas nešto zanima, jer ţelimo znati o svemu onome što je danas aktualno. Ĉitamo jer se permanentno obrazujemo.

Zanimljivo je i to da se knjiga ĉesto bira po izgledu (naslovnica), ali i prema fontu. Kada uĉe-

TEMA BROJA nici uzimaju knjigu (lektiru), prvo što pogledaju jest broj stranica, izgled stranica (slike, veliĉina fonta). Pitanje je koje se sad postavlja jest je li to uopće vaţno. Itekako je vaţno, a to znaju i same izdavaĉke kuće koje vode raĉuna o izgledu knjiga, osobito za niţe uzraste i osnovnu školu.

Današnja generacija ĉita puno, ali malo knjiga. Ĉita se s mobilnih telefona, tableta, raĉunala.

Postoje razliĉiti virtualni projekti i programi za poticanje ĉitanja. Ipak, ĉesto ne razumijevaju proĉitano, bilo da ĉitaju iz knjiga ili s raĉunala i androida, a onda se javljaju i teškoće kod uĉenja. Poticati ĉitanje kod uĉenika je uvijek uspješno ako su upravo uĉenici ukljuĉeni u aktivnosti koje za njih imaju smisla i koje su povezane sa stvarnim ţivotom.

Uĉenike treba motivirati, jer je motivacija uĉenika pokretaĉka snaga koja nas navodi na određenu aktivnost i upravo motivacija djeluje na ishode uĉenja. Motivacija pokreće uĉenike na aktivno uĉenje i sudjelovanje u radu. Motivacija moţe biti tekst, glazba, slika, film, predstava, plakat, vijest, rijeĉ, aktualnost, pa i sama ocjena.

Uĉenici se mogu motivirati razliĉitim literarnim, stvaralaĉkim i likovnim radionicama, kvizovima, igrama. Organiziraju se knjiţevni susreti, dramske radionice (vrući stolac, pantomima, repanje, ĉitanje prema uputama - tuţno, plaĉno, veselo, tiho, glasno,…), odlazak na kazališne predstave i u kina. Postoje već organizirani projekti poticanja ĉitanja kao što je Nacionalna kampanja Ĉitaj mi!, Nacionalni kviz za poticanje ĉitanja, Ĉitanje pod zvijezdama, Izbor najĉitatelja godine, Tulum slova, Biblioterapija.

ŠKOLSKI LIS T

STRANICA 43

POTICANJE ĈITANJA U našoj se školi povodom obiljeţavanja Mjeseca školskih knjiţnica i Mjeseca hrvatske knjige organizira Noć knjige, Book piknik. Ĉita se i stvara u prirodi. Provode se razliĉite literarne i likovne radionice iz Hrvatskoga jezika na kojima uĉenici stvaraju i izraţavaju se, kako na knjiţevnom jeziku, tako i na svome materinskome jeziku.

Svake se godine uz Mjesec hrvatske knjige provode radionice iz Hrvatskoga jezika - Predstavljanje knjige koja je mješavina literarnoga, novinarskoga i likovnoga stvaralaštva. Uĉenici prema zadanim smjernicama pišu:  vijest u pet minuta,  pismo ĉitatelja,  intervju s glavnim junakom (pitanja i odgovori),  prikaz,  kritiku, te izrađuju i slikaju:  plakate (naslovnica),  kompoziciju u pet slika,  portret glavnoga junaka,  strip (tekst i slika),  poezija u stripu,  reklame za promociju i  PP prezentacije.

Na kraju se organiziraju izloţbe literarnih, novinarskih i likovnih djela. Ĉita se u prirodi. Organiziraju se odlasci u kazališta i kina, te posjeti knjiţnicama.

I nakon svih ovih motivacija, nismo sigurni ĉita li se više ili manje, ali smo sigurni da su se uĉenici, ipak kroz ovakav rad, upoznali s razliĉitim knjiţevnim djelima, pravcima i autorima. Kroz igru i zabavu nešto su novo osvijestili i zapamtili. Probudili su svoju maštu. Uspjeli su se mnogi i izraziti na malo drugaĉiji naĉin. Iznijeli su svoja razmišljanja i stavove. Upoznali su knjigu.

Prilagodila i pripremila Vanja Selak, prof.

IZLOŢBA

STRANICA 44

ČIPERKO

IZVJEŠĆE S NATJECANJA Školsko natjecanje iz engleskog jezika održalo se 24.1.2018. i sudjelovalo je troje uĉenika iz osmog razreda Antonio Šulenta, Antonija Jakić i Marino Grbić pod mentorstvom nastavnice Anite Lasić. Školsko natjecanje iz matematike održalo se 25.1.2018. i sudjelovalo je jedanaest uĉenika: šest uĉenika ĉetvrtog razreda (Domagoj Điković, Anna Ella Klariĉić, Ante Karol Ravlić, Ana Šipka, Sara Tomaš i Roza Topić) pod mentorstvom uĉiteljice Nevenke Vranješ; uĉenica sedmog razreda (Tina Vladimir) pod mentorstvom nastavnice Estere Vranjković; uĉenici petog razreda (Leon Nola, Matej Erceg, Adam Mrkušić i Luka Rajdojković) pod mentorstvom nastavnika Angela Njavre. Učenica sedmog razreda Tina Vladimir plasirala se na ţupanijsko natjecanje.

Općinsko natjecanje iz fizike održalo se 29.1.2018. u OŠ Stjepana Iviĉevića u Makarskoj.

Na natjecanju su sudjelovali uĉenici osmog razreda Noa Zloić i Marino Grbić pod mentorstvom nastavnice Nade Zorkić. Školsko natjecanje iz tehničke kulture Mladi tehničar održalo se 31.1.2018. i sudjelovalo je ĉetiri uĉenika osmog razreda. Natjecanju su pristupili uĉenici Antonio Šulenta, Noa Zloić, Leon Perić i Leo Kurtović. Učenik Antonio Šulenta plasirao se na ţupanijsko natjecanje.

MeĎuškolsko natjecanje iz vjeronauka održalo se 31.1.2018. u OŠ Stjepana Iviĉevića u Makarskoj. Naše uĉenice (Leonarda Batnožić, Karla Cvitanović Radić, Katarina Ravlić i Nenka Vela) su se natjecale pod mentorstvom nastavnice Silvane Andrijašević. Školsko natjecanje iz geografije održalo se 1.2.2018. i sudjelovao je jedan uĉenik iz petog razreda Adam Mrkušić i uĉenik iz sedmog razreda Antonio Alaĉ pod mentorstvom nastavnika Josipa Vranjkovića. Školsko natjecanje iz hrvatskog jezika održalo se 5.2.2018. Na natjecanju je sudjelovalo pet uĉenika, tri uĉenice iz sedmog razreda Marija Franiĉević, Tina Vladimir i Nenka Vela te dva uĉenika iz osmog razreda Antonio Šulenta i Marino Grbić pod mentorstvom nastavnice Vanje Selak. Školsko natjecanje iz povijesti održalo se 6.2.2018. Na natjecanju je sudjelovao jedan uĉenik osmog razreda Noa Zloić pod mentorstvom nastavnika Josipa Vranjkovića koji se ujedno plasirao na ţupanijsko natjecanje.

Školsko natjecanje iz kemije održalo se 7.2.2018. Na natjecanju su sudjelovala tri uĉenika. Uĉenik sedmog razreda Antonio Alaĉ te uĉenici osmog razreda Noa Zloić i Marino Grbić pod mentorstvom nastavnice Rozane Alfirević.

Smotra Lidrano 2018. održala se 26.1.2018. u Makarskoj u Glazbenoj školi. Škola organizator je OŠ don Mihovila Pavlinovića, Podgora. Našu školu, pod mentorstvom nastavnice Vanje Selak, predstavljali su: uĉenik osmog razreda Antonio Šulenta, uĉenice sedmog razreda Tina Vladimir i Marija Franiĉević te školski list Ĉiperko. Na ţupanijsku smotru Lidrano 2018. našu će školu u Splitu 12. veljače 2018. predstavljati Antonio Šulenta, Tina Vladimir, Marija Franičević i školski list Čiperko. Škola je organizirala i sudjelovala u raznim sportskim natjecanjima pod mentorstvom nastavnika Miroslava Urlića: prvenstvo škole u badmintonu, meĊuškolsko natjecanje u malom nogometu za uĉenice i uĉenike od petog do osmog razreda. ŢUPANIJSKA NATJECANJA Ţupanijsko natjecanje iz matematike održalo 28.2.2018. u Splitu. Naša uĉenica sedmog razreda Tina Vladimir sudjelovala na županijskom natjecanju iz matematike pod mentorstvom nastavnice Estere Vranjković. Ţupanijsko natjecanje iz povijesti održalo se 7.3.2018. u OŠ Skalice u Splitu. Uĉenik osmog razreda Noa Zloić pristupio je natjecanju pod mentorstvom Josipa Vranjkovića. Ţupanijska smotra Lidrano 2018. održala se 12.2.2018. u HNK Split. Na županijsku razinu Lidrana sudjelovali su naši uĉenici sa svojim literarnim radovima Antonio Šulenta, Marija Franiĉević i Tina Vladimir pod mentorstvom prof. Vanje Selak. Školski list Čiperko predloţen je i na drţavnu razinu Lidrana. Ţupanijska smotra učeničkih zadruga SDŢ održala se 18.5.2018. u trgovaĉkom centru Mall of Split. Ukupan broj uĉeniĉkih zadruga bio je 35, a meĊu njima nalazila se i naša UZ Kanata.

Uĉenici šestoga razreda Roko Puljević, Lorenzo Borić i Marina Marinović predstavljali su UZ Kanatu uz pratnju nastavnika Miroslava Urlića i Klementa Šimića.

Tanja Kuran Kržanić, prof. geog. i dipl.knjiž.

ŠKOLSKI LIS T

STRANICA 45

ANKETA Što utjeĉe na moje raspoloţenje?

U svim razredima predmetne nastave provedena je anketa.

Zanimalo nas je što utječe na raspoloţenje učenika. Dobili smo i zanimljive odgovore.

Ana - buka rano ujutro, dolazak u školu, nastavnica iz Informatike, ruĉak na stolu, neispavanost Josip - jutarnji alarm, škola, glupa pitanja, ocjene Adam - ocjene, darovi, prijatelji, ocjene iz GK Marko - rezultati u nogometu, Informatika, koliĉina domaćih radova Marijeta - neispavanost, testovi, ocjene, nerazumijevanje lekcija Matej - provociranje, domaći radovi, škola, ocjene i sve ono što ne volim Petra - neispavanost, neki prijatelji, ocjene, predmeti, svaĊe Josip - rano ustajanje, škola, domaći radovi, odlasci prijatelja Leon - dan, sat, hrana, ocjene i neispavanost Roko - buĊenje, ocjene, svaĊe, uĉenje i uĉitelji Marino - loš dan, problemi, Glazbena kultura, dosadne osobe, neispavanost David - jutarnji alarm, škola, prijatelji, ocjene, uĉitelji Tomo - Hajduk, glazba, ocjene, prijatelji, roditelji Bepo - škola, Roko, ruĉak, vrijeme, mama Paola - ocjene, roditelji, prijatelji, izleti, pokloni

RADIONICA IZ HRVATSKOGA JEZIKA

Roko - škola, kiša, neispavanost, hrana, uĉenje Ana - nerviranje kod kuće, prijatelji, zabrane, ocjena Lora - ljudi, Hajduk, životinje, ocjene, trening Lorenzo - škola, alergija, kupanje, ocjene, Matematika Marina - ruĉak, vrijeme, odjeća, neispavanost Mateo - Hajduk, škola, ocjene, vrijeme, alergija Ramona - ljudi oko mene, škola, hrana, dani u tjednu, vremenska prognoza Emilia - ljudi, vrijeme, škola, hrana Klara - neispavanost, glad, škola, ljudi, vrijeme Antonio - rodbina, prijatelji, škola, Priroda, vrijeme Tonka - neispavanost, vrijeme, ljudi, škola, glad Nino - ocjene, neispavanost, raspored dana, umor, uĉenje Glorija - škola, priajtelji, roditelji, vrijeme, obitelj Roko - san, ocjene, uĉenje, izmorenost Marina - poĉetak dana, škola, obitelj, prijatelji Ivona - uĉenje, vrijeme, ocjene, loš ruĉak, povezanost s internetom Tina - društvo, neispavanost, škola, hrana, vrijeme Nenka - škola, prijatelji, hrana, obitelj, kakav je dan Duje - ocjene, uĉitelji, testovi, mobitel, igra

Katarina - hrana, Informatika, neispavanost, škola Mia - ljudi koji me nerviraju, škola, neispavanost, glad, loše vrijeme Sara - ocjene, svaĊa, bol, glad, išĉekivanje neĉega Karla - uĉenje, loša ocjena, loš ruĉak, kakvo je vrijeme, nedostupnost interneta David - ljudi oko mene, okoliš, kupovanje, izlasci, igrice Antonija - glad, neispavanost, loše vrijeme, likovi iz serija, raspoloženje drugih Leonarda - neispavanost, nerviranje, roditelji, prijatelji, vrijeme Marino - okolina, škola, vrijeme, jutro, neispavanost Karla - obitelj, prijatelji, škola, vrijeme, ljudi oko mene Noa - buĊenje, škola, prijatelji, glad, vrijeme Leon - hrana, testovi, vrijeme, ljudi, škola Leo - škola, domaći radovi, ĉitanje, pisanje, uĉenje Antonio - glazba, škola, igrice, brat, glavobolja Iz ankete se da zaključiti da na učenikovo raspoloţenje najviše utječe škola (ocjene, ispiti, učitelji, predmeti), neispavanost, vremenska prognoza i hrana (glad, ručak). Tu odmah slijede prijatelji/neprijatelji koji ih okruţuju i obitelj. Škola i stres oko škole ipak najviše utječe, kako na učenike, tako i na roditelje. Zanimljivo je da su samo par učenika spomenuli internet i mobitel, a znamo da je glavno pitanje naših učenika, a i pojedinih učitelja, kamo god doĎu: “Koja vam je lozinka za internet?”

STRANICA 46

KISTOM I PEROM

ČIPERKO

i kad bura puše, dva dišpetuna igraju se baluna.

Leo Kurtović, 8. razred

MOJE MISTO U tom se malom mistu Moje misto je lipo. Nalazi se svatko u svakoga paĉa.

BARBA DUJE tik do mora, a povr njega je Znan svaki kantun mista moga, Na rivi u Splitu jedna legenda Bijokovo. U mome mistu nema ţivi, bolje od kantunala svoga. puno judi, ni puno dice, ali zato ime mu je stari Duje i zna ga Noa Zloić, 8. razred ima puno kuća i apartmana. Liti grad cili. svi trĉe za fureštiman jer afitaInfišan je u Hajduka, na utakmivaju svoje apartmane. Zimi je IGRANE ci je svakoj mirno, ali judi opet nađu neki Infišana san u svoje misto: sa dugin bilin šalon i nekoj koposa da im brţe vrime prođe. lipa arija, more ĉisto. šuljici tankoj.

Bepo Puljević, 6. razred Mularije ima na svakon kantuBorija se sa kitovima, nu, jednoga je ulovija u vrši, GALEB igraju se po portunu. da je uvatija morskoga pasa, Ugleda san galeba. Škura i bila roba se na ponistraod njega veći i brţi.

Da san mu štrucu kruva da se ma suše.

A sad je u penziji, naide. dok maestral lagano puše. pa samo đira po kafićiman.

Bija je sritan.

Na banku isprid porta sidin Lovi ribu, Slobodan. i izdaleka kaiće vidin. parangale baca, Njemu je more dom.

Vrime je za poći. al uskoro se pegula dogodi, Lorenzo Borić, 6. razred Zvonik zvoni, brod mu se kaca. moran kući doći.

Duji je srce puklo, nije moga ĆAĆA I JA Leonarda Antiĉić, 8. razred protiv bure, Divin se zalasku sunca. Odjedpali su mu ţunti, non me ćaća zove da mu spreDVA DIŠPETUNA min kalcet u kantunal. U bisu u gradu sve je muklo.

Uvik dva dišpetuna mu kaţen da mu neću više Njega više nima, mukta sluţit. On se nasmije i u dvi ure idu igrat se baluna. al ga zaboravit ne smimo, kaţe da nije poludija i da ga još U borši nose grišpan balun, fale svima sluţi njegova stara tintara. Pu- dva šćapa metnu u zemju ka on i njegove priĉe kako lovi po na ida mu spremin kalcete i branke. neveri, otrĉin materi u kuţinu po ĉikaru mlika. Opet ĉujen ćaću. Zove Jedan je cotav od prošloga puma bila oseka ili plima. ta, me da mu oden išekat kaić.

Antonio Šulenta, 8. raz. a drugi nema pojma.

Otrĉin do kaića, uzmen ispalac i išekan kaić. Ćaća mi kaţe da Svađaju se ko je boji. san miritala kolaĉ. Zadovljna Eto gabule. tiđen ća.

Jedan napravi fintu pa opuAna Talijanĉić, 6. razred ca drito u kantun, drugi se paĉa pa ga blaton MOJE MISTO umaća.

Ja misto svoje volin, Kada s baluna doma dođu, izidu terinu smokava i popiju u njega san infišan. ĉikaru mlika.

Di god oden I kad je nevera, mislin na dicu šta igraju balun.

Ana Ravlić, 5. raz.

ŠKOLSKI LIS T

MOJ PRADIDE Svaki put kad prođen porton, vidim gajetu svoga pradide. Bija je infišan u nju. Piturava ga je, sređiva po cile dane. Svaki bi dan iša bacat mriţe. Svoj ulov bi odma volija pojist uz ĉašu dobre bevande. Ima je grišpane ruke i grišpano lice, osmiha lipoga upućen judiman. Liti bi prababa u svojon traverši donila na brod kruva, ribe i kumpira. Pradidia bi ukrca furešte i odveja na Hvar.

Tamo bi se ilo i pilo. Furešti bi bili jako zadovoljni. Dolazili bi oni i sljedeće lito i jedva bi doĉekli dan kada bi ih moj pradide brodon vozija na Hvar. Zna bi krpit mriţe i gledat u more. Po moru bi zna kakvo će sutra biti vrime, nije mu tribala televizija.

Sam bi prosudija oće li biti bonaca, tramuntana. levanat, garbinada ili nevera. Ja san ponosna na svoga pradidu i kad ga zaboravin, gajeta u portu me odma siti na njega.

Karla Grgić, 7. razred ŢIVOT U MOM MISTU Ima jedno misto, tamo sve je uvik isto, al meni je šesno njime landrat, veselo se incat i na koga u kali intrat.

Lipo je tu liti.

U moru se toĉat, vrućina te smanta i digod padneš u afan.

Traţiš kome ćeš sobu afitat, furešti luduju.

Vruće je, šudar ti od znoja mokar, moli Boga da će šoldi za ovo sve miritat.

U ladnije doba godine bura ĉesto dere, biĉve navuĉeš na se,

STRANICA 47

KISTOM I PEROM stisneš se u neki kantun i spavaš.

Uvik je u nas arija ĉista i svake godine intarada sve veća.

Stari se ribar po moru vaja, drţi se za timun i nada se da će ulov na peškariji prodat. Šesna divojka štracon riba pod, tinel se mora blistat.

Lipo je s banka gledat moje misto koje će, nadam se, uvik ostat isto.

Nenka Vela, 7. razred ZIMA U DALMACIJI Ovdi u Dalmaciji ĉesto bude ruţno vrime priko zime. Judi vanka po kiši nose lumbrele. U kući se zatvaraju ponistre i škure da ne bi ladna arija ušla u kuću. Vitar sve nosi. Ako nestane struje, vade se šterike i obuvaju debele biĉve.

Emilija Matija Vulinović, 7. raz.

MOJE MISTO Moje lipo malo misto veliko si ka cili svit.

Di god pojdem, tebe nosin.

Uvik me grije tvoja lipa riĉ.

Duje Talijanĉić, 7. razred RAKATEŢA U našj kuţini rakateţa svoje misto nikad nema isto.

Zna se di šta stoji, ali rakateţa bidna digod ka da ne postoji.

Na nju se moţe intrat u kredenci, u škafetu među tećama ili pjatima.

Traţi je tako mater i beštima na se, jel' rebambila, pita se.

Iznenadi se kad je nađe, nasmije se i „a tu si“ kaţe.

Drugi put sve je isto jer rakateţa je opet prominila misto.

Mia Mihaljević, 7. razred JEDNOGA LIPOGA JUTRA Jednoga lipoga jutra izija san malo putra, nije mi tribalo ništa do sutra.

Onda sam oša do mula da kupin kilo gavuna, a imali su i friških tuna po 100 kuna.

Krenija san doma priko Lištuna, a dva su mulca sidila isprid mog portuna.

Ta dva dišpetuna zvali su me da s njima igran baluna.

Nisan tija.

Nastavija san dalje do svog timuna.

Na stolu me ĉeka pijat inćuna.

Izija san malo i ubija oko na krevetu do kantuna.

Tomo Šulenta, 6. razred

Antonio Šulenta, 8. raz.

STRANICA 48

ČIPERKO

KISTOM I PEROM Antonio Šunjić, 3. raz.

Antonia Antiĉić-Lović, 3. raz.

Korina Krţanić, 1. raz.

Ante Karol Ravlić, 4. raz.

Ţeljko Lendić, 3. raz.

Bariša Talijanĉić, 2. raz.

David Jurlina, 4. raz.

Lara Mrnjavac, 1. raz.

Julijan Talijanĉić, 2. raz.

Tino Tolj, 3. raz.

Veronika Lulić, 1. raz.

Ana Šipka, 4. raz.

Anna Ella Klariĉić, 4. raz.

Cvita Vranješ, 4. raz.

Enzo Letica Sisarić, 4. raz.

Anđelo Vela, 3. raz.

Borna Vela, 3 raz.

Luka Galić, 4. raz.

Marina Kvasina, 3. raz.

ŠKOLSKI LIS T

STRANICA 49

KISTOM I PEROM Marta Vodanović, 3. raz.

Roza Topić, 4. raz.

Ante Jerković, 4. raz.

Antonio Jakić, 3. raz.

Ivan Kelava, 4. raz.

Iva Borić, 3. raz.

Domagoj Điković. raz.

Patrik Lulić, 1 raz.

Filip Mrkušić, 3. raz.

Lovre Raste, 4. raz.

Antonio Vuinac, 3. raz.

Lana Vela, 4. raz.

Likovna sekcija 4. raz.

Marta Sumić, 4. raz.

Marĉelina Erceg, 3. raz.

Natali Marjanović, 4. raz.

Sara Tomić, 4. raz.

Lucija Vela, 3. raz.

Luka Ravlić, 3. raz.

Toni Borić, 3. raz.

STRANICA 50

ČIPERKO

KISTOM I PEROM MOJE MISTO Ovo je moje malo misto, tu je more uvik bistro.

Znan svaki kantun imul.

Kad se malo dite rodi u mistu je to pravi mirakul.

Liti su vrućine teške.

Afanat me ĉesto zna, a zato po noći bude lipo jer puše ĉista arija.

Pod ponistrama dica se igraju, ispod škura jorgovani cvitaju.

To je malo misto moje i nema ni jedno boje.

Antonija Jakić, 8. razred

JEDAN OBIĈAN DAN Probudila san se. Otišla san odma do ponistre. Bija je lip dan. Obukla san gaće i majicu i otišla do dućana. Kad san kupila spizu, mukte san dobila jednu boršu. Imala je fjok sa strane. Kad san došla doma, sila san na katrigu i uvatila malo arije. Posli me je ćaća posla do peškarije da mu kupin skušu za ruĉak. Ĉim san ruĉala, obukla san kupaći i poţurila do kantuna nać se s prijama da odemo na plaţu.

Lora Jerković, 6. razred

mo se pisanicama. To mi je najdraţi blagdan. Tada su proljetni praznici. Nemamo nastave pa se moţemo igrati do mile volje.

Marina Kvasina, 3. raz.

Emilija Matija Vulinović, 7. raz.

Sara Vuinac, 7. raz.

VALENTINOVO Svatko svoju ljubav ima LANDRANJE koju ne pokazuje baš svima.

Puše bura.

Valentinovo je sveĉan dan, Sve leti. radostan i nasmijan.

Drţim svoju boršu da ne poleti.

Ljubav svoju tebi mogu reći, Ĉvrsto drţim u ruci svoju valiţu a tada nema kraja mojoj sreći. dok landram po svitu.

Antonia Antiĉić Lović, 3. r.

Paola Petriĉević, 6. razred Karla Grgić, 7. raz.

AFAN Jednoga san se jutra diga i otvorija škure. Unda san ugleda kuću, a oko nje jato galebova.

Ribari su bacali ribu, a galebi ili.

Od toga me skoro afanalo.

Mateo Jakić, 6. razred KATRIGA Sija san od umora na banak.

Bija mi je prenizak pa san se pribacija na drvenu katrigu. Trusnija san s nje na pod. Zabolila me tintara. U sebi san promislija zato je i bila mukte. Poludija san.

David Begović, 7. razred

USKRSNI OBIĈAJI U MOM MJESTU Uskrs je najveći kršćanski blagdan. Tog dana se slavi Isusovo uskrsnuće. U mome mjestu uoĉi Uskrsa, odrţava se procesija kroz mjesto. Svi mještani upale svjetla na svojim kućama pa cijelo mjesto svijetli kao da je Tina Vladimir, 7. raz. dan. Za Uskrs se pripremaju razna jela i kolaĉi. Brat,sestra i ja najviše se veselimo bojanju jaja. U subotu naveĉer se ide u crkvu. Tada svećenik blagoslivlja hranu koju smo donijeli na blagoslov. Ujutro jedni drugima ĉestitamo Uskrs, doruĉkujemo blagoslovljenu hranu i tuckaMia Mihaljević, 7. raz.

ŠKOLSKI LIS T

MOJA BAKA Moja baka se zove Tinka. Voli se igrati sa mnom, praviti mi kolaĉe i kiflice, ĉuvati me. Ţivi u Podgori. Ja nju jako volim i ona mene.

Nina Zubĉić, 2. raz.

Moja baka se zove Zorica. Ima 64 godine. Zna peći fritule i voli gledati turske serije. Ĉuva moga mlađega brata. Kupuje mi svašta. Vodi me u park. Ţivi malo dalje od moje kuće. Nekada mi peĉe palaĉinke i razne kolaĉe. Nekada bere masline. Ja nju jako volim jer je dobra.

Tonĉi Odak, 2. raz.

Moja baka zove se Jolanda. Ţivi u našoj kući i voli kuhati. Voli mene i nekad se igra sa mnom.

Ja je volim i dobra je prema meni. Ĉuva me kad dođem iz škole.

Ponekad ide u dućan i svašta mi kupi.

Leo Vranješ, 2. raz.

DAN PLANETA ZEMLJE Priroda plaĉe sve jaĉe i jaĉe.

Jedan nemirni djeĉak po njoj trĉi i skaĉe.

Travnjake gazi, uništava cvijeće, iz velike vreće izbacuje smeće. Ţivotinje razne ĉudom se ĉude.

Pozivaju u pomoć pametne ljude!

Antonio Šunjić, 3. raz.

DAN PLANETA ZEMLJE Dan planeta Zemlja obiljeţava se svake godine 22. travnja. Taj dan nas potiĉe da ĉuvamo i pazimo na naš okoliš. To bismo trebali raditi cijele godine, a ne samo toga dana. Ne bismo trebali bacati smeće, jer na taj na-

STRANICA 51

KISTOM I PEROM ĉin štetimo našoj Zemlji. Zaga- Oĉi su joj zelene boje. Ja volim đujemo prirodu,vodu i zrak, a svoju mamu najviše na svijetu. tako štetimo i uništavamo naše Patrik Lulić,1. raz. zdravlje.

Veronika Lulić, 1. raz.

MOJA MAMA ŠTO JE ZA MENE LJUBAV? Za mene je ljubav mirisni cvijet.

Ljubav je kad se netko zaljubi u more.

Ljubav je sve što je dobro.

Ljubav je ţuto sunce.

Ljubav je sve što nekog ĉini sretnim.

Ljubav je poljubac koji dolazi iz srca.

Ljubav je kad nekog darujemo za Valentinovo.

Ljubav je sve ugodno u nama i oko nas.

Ljubav su ptiĉice što nas cvrkutom bude.

Tino Tolj, 3. raz.

LJUBAV Ljubav je kad se djeĉak i djevojĉica vole.

Ljubav je kad se zaljube galebovi na nebu.

Psi i maĉke se također mogu zaljubiti. Oni to iskazuju na ĉudan naĉin. Trĉe jedni za drugim, laju, mijauĉu, reţe…

Ljubav je za mene sve ţivo što se međusobno voli.

Znak za ljubav je crveno srce!

Bariša Talijanĉić, 2.razred MAMA Moja mama je najbriţnija i najbolja mama na svijetu. Ona je visoka i vitka. Njezina kosa je smeđe boje. Nosi kratku frizuru.

Moja mama zove se Hana. Ima 38 godina. Oĉi su joj plave boje.

Ima dugu ţutu kosu. Kad sam bolestan ili loše raspoloţen, mama mi pomogne. Ona je za mene najveće bogatstvo. Ona je moja sreća. Ispunjava sve moje ţelje. Ja svoju mamu puno volim kao i ona mene.

Julijan Talijanĉić, 2. raz.

Leon Nola, 5. raz.

Gloria Urlić, 7. raz.

Luka Radojković, 5. raz.

Ramona Krţanić, 7. raz.

STRANICA 52

ČIPERKO

Ĉestitke uĉiteljima

UZ DAN UĈITELJA Vaš posao nije lagan jer s nama nije lako.

Leo Ja ne bih mogla biti uĉitelj jer nemam toliko strpljenja!

Leonarda Sretan vam Dan uĉitelja.

Uĉiteljima kapa do poda.

Karla Jako je naporno biti uĉitelj.

Stalno slušaš uĉenike kako priĉaju i ne prate na satu. A ni uĉenicima nije lako jer ih stalno ispituju!

Klara Ja najvjerojatnije nikada ne bih bila nastavnica jer je posao uĉitelja jako teţak.

Sretan vam vaš dan!

Sara Posao nastavnika je jako teţak.

Ivona Hvala vam na vašem strpljenju i vremenu. Vaš je posao jako zahtjevan!

Leon Vaš je posao jako teţak i to ne bih mogao raditi. David Vjerojatno je vaš posao teţak. Ţelim vam da vam bude što uspješniji!

Ana Ja nikada ne bih mogla biti uĉiteljica jer me uĉenici ţivciraju.

Tonka Ja ne bih mogao biti uĉitelj jer ne bih mogao trpjeti neposlušne uĉenike.

Roko Ne bih volio biti nastavnik zbog neposlušne djece.

David

Ne bih htio biti uĉitelj jer ne bih mogao stalno nešto ponavljati uĉenicima po sto puta.

Antonio Hvala vam što nas podnosite! Sretan vam Dan uĉitelja!

Marina Jako sam zadovoljna s vama i nadam se da ste i vi zadovoljni sa mnom!

Paola Iskreno, vaš je posao jako teţak. Po cijele dane ste u školi s razmaţenim uĉenicima. Sretan vam Dan uĉitelja!

Katarina Htjela sam biti nastavnica, ali više ne ţelim. Uĉenici su jako nemirni i neposlušni.

Kao nastavnica nikada ne bih kaţnjavala cijeli razred ukoliko je pojedinac kriv.

Marija Sretan vam Dan uĉitelja!

Danas uţivajte u svom danu!

Nino Vaš posao je teţak. Zahvalni smo vam na tome!

Mateo Biti uĉitelj je teţe nego biti uĉenik. Uĉenici su nemirni i neposlušni. Vi ste tu uvijek za nas, pomaţete nam i uĉite nas.

Ramona Divim vam se kako izdrţite s nama. Vaš je posao jako teţak!

Glorija Teško je biti uĉitelj. Ima nas svakakvih. Uĉitelj sve to mora trpjeti. Ja to nikada ne

bih mogla, stoga ne bih mogla biti uĉitelj.

Emilia Sretan vam Dan uĉitelja. Morate znati da je teţe biti uĉenik nego uĉitelj. Nama je teško – sama ispitivanja i provjere. Hvala vam na ovim skraćenim satovima. Ipak, nikada ne bih mogla biti uĉitelj jer mi se ne da biti s dosadnim i razmaţenim uĉenicima.

Nenka Vaš posao je teţak i stresan. Najdraţi mi je predmet Kemija, a na satu Hrvatskoga – Hrvatski mi je predmet najdraţi.

Marino Nastavnik nije biti lako, to ne moţe biti svatko!

Ana Dragi nastavnici, vaš je posao jako teţak pa ćemo mi biti bolji.

Bepo Uĉitelj biti nije lako. Moraš znati objašnjavati. Jako sam zadovoljna sa svojim uĉiteljima!

Lora Za vaš posao treba strpljenja. Morate znati i jednostavno objašnjavati. Biti uĉitelj je zanimljiv posao, ali nije za mene.

Antonija Svaka vam ĉast za sve što radite, što ste strpljivi i uporni, što nas uĉite i pripremate za ţivot.

Noa Ne bih mogao raditi vaš posao jer su uĉenici komplicirani. Sretan vam Dan uĉitelja!

Lorenco Vaš posao je teţak jer morate biti strpljivi, obrazovani i spremni na svakakva pitanja.

Antonio Biti uĉitelj je teško jer nije lako nekoga nešto nauĉiti ako on to ne ţeli i ne moţe.

Ja to ne bih mogla biti!

Mia Vaš je posao teţak, ali ni naš nije lagan. No, danas je vaš dan i uĉit ćemo i raditi samo da budete sretni!

Tomo

Da nema vas ja bih bio izgubljen!

Leon Sretan vam vaš dan – Dan uĉitelja!

Roko Ne moţe svatko biti uĉitelj.

Za taj posao treba puno strpljenja i vremena. Vaš je posao jako zahtjevan, ali i zanimljiv.

Marijeta Vaš posao je teţak. Ţelim vam da vam već od sutra bude sve lakše!

Josip Uĉitelji uĉe djecu.

Karla Ţelim vam da ste u svom poslu jako sretni!

Marko Nije lako biti uĉitelj. Za to trebaš imati jake ţivce. Sretan vam Dan uĉitelja!

Vaš posao moţe biti i teţak, a to ovisi o uĉenicima. Sretan vam vaš dan!

Matej Vaš je posao teţak. Neki su uĉitelji strogi, a neki ne.

Meni je najvaţnije da ste pravedni!

Marino Vaš je posao jako teţak.

Znam da je teško izdrţati s nama, a to mi se ne sviđa.

Sretan vam Dan uĉitelja!

Roko Hvala vam što nas uĉite, ĉak i kad smo glasni i nepristojni. Da ja radim vaš posao, meni bi glava davno eksplodirala. Ovaj vaš posao stalno testira, vas i vaše ţivce. Sretan vam Dan uĉitelja!

Luka I iz aviona se da primijetiti koliko se vi trudite da nas što bolje nauĉite.

Lucija Biti uĉitelj je jako teško. Ja ni u najluđim snovima to ne bih mogao biti.

Josip Dragi nastavnici, mislim da vaš posao nije lak, ali ipak vi sve uspijevate i to odliĉno! Ţelim vam da vam posao bude lakši i da uĉenici budu bolji!

Adam Dragi nastavnici, hvala vam za sve sate dopunske i dodatne – jer naš uspjeh je vaš uspjeh!

Tina

ŠKOLSKI LIS T

STRANICA 53

Maškare, maškare

Hana Puljević, 1. raz.

tavu. Ima i princa na bijelome konju. Nosi roza haljinu. Za maškare ţelim biti ona jer je pravi primjer ljudima.

Mia Mihaljević NINDŢA Za maškare bih volje biti nindţa.

Bila bih u crnome odijelu s crvenim pojasom. Nosila bih torbu sa slatkišima.

Karla Grgić VJEŠTICA Za maškare bih htio biti vještica.

One su ruţne i opake, a svi ih se boje. Letio bih visinama.

Duje Talijanĉić HARRY POTTER Ţelim biti za maškare Harry Potter. Imala bih velike crne naoĉale i metlu na pogon. Crni plašt bi me obavijao. Upravljala bih sa svojim ĉarobnim štapićem. Imala bih moć.

Tonka Okić HIPPIE Ţeljela bih za maškare biti hippie. Sviđa mi se njihov stil odijevanja, ali i njihov naĉin ţivota. Sve im je šareno i opuštajuće.

Klara Bulić MAĈKA Za maškare bih voljela biti maĉka. Imala bih maĉje uši, nacrtala bih si brkove i zalijepila rep. Bila bih poput ţene maĉke. Mijauuuu!

Nenka Vela

VAMPIR Ja bih za maškare bila vampir.

Nosila bih crnu odjeću i imala jako velike oĉnjake.

Sara Vuinac ZEKO Uši do krova, a zubi do poda.

Svi me ljudi poznaju po malom repu, jedem blitvu, mrkvu i repu.

Nikad nemam mirne snove.

Svi me jure, svi me love.

Kad kraj mene dijete prođe, srce mi u pete dođe.

Sad ću se povući na svoj mali otoĉić.

Tu me ĉeka dobra klopa, samo neka mi netko reĉe: „Hopa!“ Katarina Ravlić ZLATOKOSA JOKER Ţelim bit zlatokosa jer ona ima Joker je klaun koji i nije baš vedugu lijepu kosa koja ima ĉarob- seo. Ima nacrtani osmijeh. Pljaĉne moći. Kada pjevaš, ona svije- kao je i krao dok ga Batman nije tli. Ja volim dugu kosu i pjevati. zaustavio.

Zlatokosa je prema svima dobra.

Antonio Alaĉ Stalno pjeva i ima svoje oruţje –

ROBIN HOOD Ja bih htjela biti Robin Hood jer on pomaţe siromašnima. Ima luk i strijelu i odjeću sa šeširom.

Emilia Matija Vulinović KLAUN Voljela bih biti u maškarama klaun jer je zanimljiv i smiješan zbog njegovih velikih cipela i crvenoga nosa.

Ivona Kelava KRAFNA U veljaĉi se sve vrti oko krafna pa zašto onda i ja ne bih bila jedna slasna krafna. Tko ih ne voli, neka jedu kroasane i kravate!

Tina Vladimir DUH Za maškare bih se odjenula u duha. Svakoga bih plašila.

Ramona Krţanić SIMPSONI Htio bih da budemo Simpsoni. Oni su moja omiljena serija.

Nino Krţanić KLAUN Velike oĉi ja imam dok sama sebi nos štimam.

Velike oĉi i crven nos, najsretniji sam kad sam bos.

Ja sam klaun, šaren kao paun.

Imam kosu boje duge i vesele ĉarape na pruge.

Marina Lovreta

STRANICA 54

ČIPERKO

KISTOM I PEROM

Matej Erceg, 5. raz.

Nenka Vela, 7. raz.

Roko Mihaljević, 5. raz.

Petra Urlić 5. raz.

PAHULJA Pahulja mala sletjela na moj dlan i uljepšala mi dan.

Prvi snijeg tiho je pao i mom srcu radost dao.

Sad u vrtu mom snješko se bijeli i veselje svima dijeli.

Glorija Urlić, 7. r.

Katarina Kelava, 1. raz.

Ivan Vladimir, 1. raz.

ZIMA Vani pada snijeg, bijel je svaki brijeg.

Pada kiša, puše bura, snijeg se s prilaza sa strane gura.

Došla je zima.

Leon Vodanović, 1. raz.

Nastava završila svima.

Boţić se slavi, kolaĉ se pravi.

Djeca se raduju, pokloni darivaju.

U kući se vatra loţi, obitelj se zajedno drţi.

Luna Krţanić, 1. raz.

Nova godina se sprema, tulum se za nju sprema.

Odbrojava se 3, 2, 1 iznova sretna vam opet godina Nova!

Emilija Matija Vulinović, 7. r.

Marino Gluĉina, 5. raz. raz.

Marijeta Ivanković, 5. raz.

Karla Leš, 5. raz.

Jadran Odak, 1. raz.

Marko Švec Sisarić, 5. raz.

ŠKOLSKI LIS T

STRANICA 55

Iz našega kuta ...

ZLOSTAVLJANJE Kada se netko prema slabijem ponaša nepravedno, uvijek pokušam to zaustaviti. Ne reagiram ako se netko šali s nekim, jer znam da su to samo zezancije. Do sada mi se nikada nije dogodilo da vidim da netko fiziĉki maltretira nekoga, iskreno, i drago mi je da nije jer bi mi savjest govorila da to prijavim, a mozak da ću ja postati predmet razgovora takvih ljudi. U ţivotu mi se ĉesto dogodi da je netko nepravedan prema meni jer ne zna i drugu stranu priĉe. Mislim da bi se u svijetu što brţe trebala pojaviti metoda rješavanja problema razgovorom, a ne podbadanjem, ruganjem i traĉanjem. U naše doba, pojavila su se i izrugivanja preko društvenih mreţa i zato se ĉesto pitam gdje nas ovaj svijet vodi. Ne osjećam se dobro kada je netko nepravedan prema meni, ali znam da sve to prođe jer su djeĉje svađe neozbiljne i vrte se oko nebitnih stvari. Na kraju krajeva da mene, ili nekog drugog, duţe vrijeme netko maltretira, zasigurno bih poduzela nešto.

Marija Franiĉević, 7. razred NAVIJAĈI – ISTINSKI LJUBITELJI SPORTA? Današnji navijaĉi nisu isti kao prije. Moj tata i moji djedovi mi govore priĉe o Hajduku, njihovim pobjedama i o Torcidi, Hajdukovim najvjernijim oboţavateljima. Danas ljudi koji su prava podrška svom klubu ne smiju dolaziti na utakmice zbog nekakve kazne, a moţemo se zahvaliti „ navijaĉima“ koji se stalno tuku i izvode gluposti. Za njih slobodno moţemo reći da su huligani. Nedavno je u novinama bio ĉlanak o novoj tuĉi. Torcidaši su prebili Šibenĉane i fanove Šibenika, iako se moţe reći da su susjedi. U Šibeniku većina navija za Hajduk jer je on u prvoj ligi, dok je Šibenik u niţoj. Sa strane se nalazila fotografija Torcidaša koji sebe naziva oboţavateljem, kako mlati Šibenĉana metalnom šipkom dok on leţi kraj stupa cijeli prebijen i krvav. Kakva je korist od toga kada svom klubu samo nanosiš štetu? Imam prijatelje koji se ţele tući za svoju momĉad i gledaju snimke gdje navijaĉi zaskaĉu fanove suparniĉkog tima. Sada je puno nesigurnije poslati dijete na utakmicu ili ĉak ići s njim u pratnji, jer svaki put se na stadionu nalaze straţari i redari koji sprjeĉavaju suzavce ili bakljade.

Klub se moţe bodriti i na druge naĉine, ali tim delikventima je njihov klub oĉito isprika za iskaljivanje svog bijesa na druge.

Antonio Šulenta, 8. raz.

Ellen Vuinac, 2. raz.

Marija Klinac, 2. raz.

Laura Knezović, 2. raz.

Iris Marjanović, 2. raz.

Roko Klariĉić, 2. raz.

Franko Jukić, 1.. raz.

Lara Marjanović, 2. raz.

Martin Jukić, 2. raz.

STRANICA 56

ČIPERKO

SPORT DAN SPORTA

SKUPNA FOTOGRAFIJA NAŠIH SPORTAŠA

U okviru aktivnosti povodom Mjeseca borbe protiv ovisnosti 8. prosinca u školskoj sportskoj dvorani uĉenici 2.- 8. razreda Matiĉne škole i uĉenici PŠ Igrane obiljeţili su Dan sporta prezentirajući sebe i sport koji treniraju. Voditelj i moderator priredbe je bio uĉitelj Miroslav Urlić koji je pokazao zavidne voditeljske sposobnosti. Uĉenici su s ponosom donijeli svoja odliĉja i opremu. Cilj ove aktivnosti iz školskog preventivnog programa je promovirati zdrave stilove ţivota kao najbolju prevenciju ovisnosti, te potaknuti sve učenike na bavljenje sportom i kvalitetno provođenje slobodnog vremena. Ponosni smo na sportske uspjehe koje naši uĉenici postiţu izvan škole, te je danas bio dan kad su to mogli pokazati svojim uĉiteljima i prijateljima. Sudjelovanje uĉenika je bilo dobrovoljno i ovim putem im se zahvaljujemo što su se odazvali i njihovim razrednicima što su ih motivirali.

MALI NOGOMET - natjecanje za uĉenice U utorak 30. sijeĉnja 2018. u Gradskoj sportskoj dvorani u Makarskoj odrţano je natjecanje za uĉenice od 5. do 8. razreda u malom nogometu – regija Makarska. Sudjelovale su ĉetiri ekipe: OŠ don Mihovila Pavlinovića (Podgora), OŠ Stjepana Iviĉevića (Makarska), OŠ oca Petra Perice (Makarska) i OŠ Gradac. Naše uĉenice su poluzavršnu utakmicu igrale protiv uĉenica iz OŠ Gradac i naţalost izgubile. U završnoj utakmici uĉenice OŠ Stjepana Iviĉevića su pobijedile Školska ekipa uĉenice iz OŠ Gradac. Uĉenice iz Makarske su igrale odliĉan mali nogomet te su prije tri godine bile i drţavne prvakinje u malom nogometu. Našu školu su predstavljale Tonka Okić, Tina Vladimir, Katarina Ravlić, Lora Jerković, Ana Talijanĉić, Marijeta Ivanković, Karla Cvitanović, Antonija Jakić i Leonarda Batnoţić (kapetanica).

MALI NOGOMET - natjecanje za uĉenike Dana 1. veljaĉe 2018. u dvorani OŠ Stjepana Iviĉevića u Makarskoj odrţano je natjecanje u nogometu za uĉenike regija – Makarska. Šest škola bilo je podijeljeno u dvije grupe. Naţalost, naši uĉenici su izgubili obje utakmice u svojoj grupi tako da se nisu plasirali u završnu utakmicu. U završnoj utakmici kao sretniji i spretniji pokazali su se uĉenici OŠ oca Petra Perice. Našu školu su predstavljali sljedeći uĉenici: Leo Kurtović, Leon Perić, Noa Zloić, Roko Biliĉić (kapetan), Nino Krţanić, David Šunjić i Josip Okić.

ŠKOLSKI LIS T

STRANICA 57

SPORT MALI NOGOMET

Školska ekipa

Uĉenici 5. i 6. razreda u ĉetvrtak 12. travnja 2018. sudjelovali su na turniru u malom nogometu (futsalu) u Makarskoj.

Našu školu su predstavljali Marino Gluĉina, Roko Mihaljević, Adam Mrkušić, Leon Nola, Josip Okić, David Šunjić (kapetan), Mateo Jakić, Bepo Puljević, Roko Puljević i Tomo Šulenta.

U konkurenciji dvije makarske škole i naše škole zauzeli smo treće mjesto. Ukupni pobjednici turnira su uĉenici OŠ Stjepana Iviĉevića iz Makarske koji su se plasirali u daljnji tijek natjecanja.

DONACIJA OPREME ZA BADMINTON Hrvatski badminton savez i badminton klub Maksimir iz Zagreba, uz pomoć Matka Milinovića, prof. iz sportsko rekreativne udruge Arka iz Makarske, donirali su našoj školi komplet reketa, loptica i mreţu za badminton.

Zahvaljujemo se na donaciji koja će svakako biti dobro iskorištena.

PRVENSTVO ŠKOLE U BADMINTONU Tijekom drugog obrazovnog razdoblja odrţano je prvenstvo škole u badmintonu. Natjecanju je pristupio 31 uĉenik od 5. do 8. razreda. Kao najbolji i najspremniji pokazao se uĉenik Leo Kurtović koji je i osvojio 1. mjesto. Leo je u završnom meĉu pobijedio Emiliju Matiju Vulinović, a u dvoboju za treće mjesto Antonio Šulenta pobijedio je Saru Vuinac.

SPORTSKA NATJECANJA UZ DAN ŠKOLE

Pikado

Graniĉari

Nogomet

Kao i svake godine, tako je i ove naša škola obiljeţila Dan škole sportskim aktivnostima. Natjecanja su se odrţala 29. svibnja kroz jutro. Uĉenici su imali priliku natjecati se u graniĉarima, potezanju konopa, malome nogometu Svoje snage su uĉenici odmjerili u srazu s nastavnicima u nogometu. Pobijedili su - nastavnici! I ovoga puta su se svi zabavili i dobro nasmijali, što i jest cilj ovih aktivnosti.

STRANICA 58

ČIPERKO

Z A B A V N E S TR A N I C E

Preuzela i prilagodila Nenka Vela

OTAC I SIN Pita otac svoga sina: - Sine, kako stojiš u školi?

- Dobro. Svaki dan sam u drugom kutu.

IVICA I JABUKA Dođe Ivica doma iz škole s torbom punom jabuka.

Upita ga otac: - Odakle ti te jabuke?

- Od susjeda Pere.

- Zna li on za to?

- Zna. Trĉao je za mnom sve do kuće.

PADEŢI Profesorica govori Ivici: - Hajde Ivice sklanjaj mi rijeĉ kruh.

Ivica: - Tko, što? Kruh.

- S kim, s ĉim? Sa salamom.

- Kome, ĉemu? Pa meni.

ŢVAKA - Perice, daj jednu ţvaku!

- Ne dam!

- Ma, daj mi, neću ti je valjda pojest!

RIMLJANI Pita uĉiteljica Ivicu: - Što znaš o starim Rimljanima?

- Znam da su svi pomrli.

MLIJEKO - Perice, nabroj mi 5 stvari koje sadrţe mlijeko.

- Uĉiteljice, ovako: sir, kajmak, maslac i dvije krave.

ŠKOLSKI LIS T

Preuzela i prilagodila Nenka Vela

STRANICA 59

ZABAVNE STRANICE ZAGONETKE U dom unosim sunce, ali ne popravljam vid, a ipak kad me staviš, moţeš gledati kroz zid.

Ako je imaš, ţeliš je dijeliti.

Ako je podijeliš, više je nemaš. Što je to? Ţuto blago u bijeloj kući, ni prozora ni vrata, nitko ne moţe ući.

Bez obzira kolika je, nema teţine.

Ali stavi je u baĉvu i osvijetlit će je iznutra.

Ima brke, djed nije.

Mlijeko pije, dijete nije. prozor, tajna, ţumanjak, rupa, maĉka

cama od 1 dolar, dosegli bi visinu od 110 metara i masu od jedne tone? ... da je 1926. godine na svijetu bilo samo 100 ... da je nogomet najgledaniji sport na svijetu?

TV uređaja? ... da je lubenica povrće, a rajĉica voće? ... da se 3 ĉetvrtine ulovljene ribe koriste za … da je Bruce Lee bio toliko brz da su filmovi ishranu, a ostatak je namijenjen za proizvodmorali biti usporeni kako bi se njegovi pokreti nju sapuna, lijepka, margarina? ... da je na Aljasci dopušteno ubijanje medvje- mogli vidjeti? da, ali da je buđenje medvjeda zbog fotografi- ... da su u Finskoj bili zabranjeni crtani filmovi Paje Patka jer on ne nosi hlaĉe? ranja zabranjeno? ... da je Venera jedini planet koji se rotira u ... da je kod ĉovjeka duţina od ruĉnog zgloba smjeru kazaljke na satu? do lakta jednaka duţini stopala? ... da je morskim rakovima škampima srce u ... da je nemoguće kihnuti otvorenih oĉiju? ... da zvuk putuje 3 puta brţe kroz vodu nego glavi? ... da je Charlie Chaplin jednom prilikom osvojikroz zrak? ... da je Madrid jedini glavni grad u Europi koji o treću nagradu na audiciji za svog dvojnika? ... da Guinnessova knjiga rekorda drţi rekord nije smješten na rijeci? ... da ako bi poredali milijun dolara u novĉani- kao najĉešće kradena knjiga iz knjiţara?

ZNATE LI …

STRANICA 60

ČIPERKO

HOROSKOP

Pripremila i prilagodila Tina Vladimir

OVAN Nakon što ste prošle godine vlastitim iskustvom postali potpuno svjesni svojih ljubavnih oĉekivanja, sad znate što ţelite. Utoliko će vam ova godina u privatnom ţivotu biti stabilnija, a vi određeniji. Mnogi će na temeljima već postignutih rezultata samo nastaviti graditi dalje. Cijelu godinu trebat će maksimalno uvaţavati nadređene i poštovati tradiciju. Imat ćete snage da provedete u djelo većinu svojih zamisli, no raĉunajte na povremene blokade ili prepreke. Od vas će se zato traţiti još više energije i napora.

ga, no znajte da tek sad dolaze krupne i velike stvari koje samo mudrom suradnjom moţete iznijeti na svojim leđima. Neki će morati pristati na rad s ljudima s kojim, da mogu birati, ne bi imali baš nikakvog posla. Ako radite sami, mogli bi se osjećati neshvaćenim. Snaga i vedrina će vas polako napuštati, te ćete ĉesto imati dubiozna razmišljanja i brige. Udrite ih na veselje, potraţite humoristiĉne sadrţaje i slušajte svoju intuiciju.

BIK Sve do 9.11. otvarat će vam se prilike za ugodna druţenja. Jedino je vaţno da ne pretjerujete u samohvali ili da se ne prepustite lijenosti i pustite nek sve ide kako ide. Drţite konce u svojim rukama i povedite se za svojim principima. Ako vas zbune neke nove ideje u vama, budite otvoreni za njih, ali u isto vrijeme i usmjereni na ono što znate da ţelite. Oslobodit ćete u sebi ogromni potencijal i moţda po prvi put osjetiti neviđenu snagu. Kao dosljedan i stabilan znak nećete srljati, nego pokušati spojiti ugodno s korisnim. To će ove godine i biti najbolji recept za uspjeh. Bit ćete profesionalni i praktiĉni u svakom pogledu. Neće biti posla koji nećete moći obaviti. Slobodno idite naprijed i samo radite.

BLIZANCI Na vidiku je poboljšanje osobnih odnosa! Vaš privatni ţivot poboljšat će se u svakom pogledu, a vi sami svakim ćete danom biti sve opušteniji i vedriji. Ozraĉje na radnom mjestu po vas će biti ugodno i poticajno. Iskoristite to da razvijete što bolje odnose sa suradnicima. I dalje stoji da u svim svojim profesionalnim poduzimanjima budete što realniji. Uvijek se pozovite na argumente, a da biste ih imali, pamtite ili vodite evidenciju rada. U tjelesnom smislu bit će dobro, no postoji mogućnost da stvari ne vidite realno i da se uznemirujete zbog toga.

RAK Pred vama su mjeseci u kojim ćete trebati uloţiti određene napore kako bi vaši odnosi dobili na kvaliteti. I dobit će, ako im pristupite ozbiljno i odgovorno. Sve ostalo neće proći. Ponekad će vas smlaviti umor i poţeljet ćete pobjeći od sve-

LAV Za vas će se otvoriti niz ugodnih društvenih i ljubavnih događaja. Neće biti mjesta za šalu u školi, pa svoje duhovite komentare ostavite za slobodno vrijeme. Letvicu ambicija stavite na donju razinu.

Sve preko toga bit će dobitak. Ne zanosite se velikim idejama, arhivirajte ih za kasnije. Kad za to dođe vrijeme. Vjerojatno ćete se iscrpljivati više nego inaĉe. Izlaz je u ekonomiziranju sa svojim snagama. Ukratko, štedite se. Nađite disciplinu u sebi i odbacite brige, te uţivajte u onom što volite, ali s mjerom. Ovo je godina treniranja karaktera.

DJEVICA U poĉetku ćete balansirati između snova i realnosti. Brzo ćete shvatiti da vas snovi ovaj put neće odvesti nikamo dok će realnost sve više poĉeti sliĉiti na snove. Napokon ćete zakljuĉiti da ste pravi pravcati sretnik (sretnica) kojem se privatni ţivot konkretizira na najbolji mogući naĉin. Pred vama je priliĉno uspješna školska godina uz jedan mali uvjet, a taj je da ostanete na zemlji. Realno procjenjivanje prilika, ljudi i akcija bit će kljuĉ kojim ćete moći otkljuĉati sve povoljne tranzite, a njih je mnogo. Jednostavno zasuĉite rukave i radite! Uspjeh je na vidiku.

ŠKOLSKI LIS T

Pripremila i prilagodila Tina Vladimir VAGA Vaše ljubavno samopouzdanje koje je bilo ojaĉalo protekle godine, ove će godine biti blago poljuljano.

Vjerojatno ćete se morati prilagođavati nekim novim okolnostima povezanim sa stanovanjem ili s nekim od ĉlanova obitelji, no to ne mora biti loše.

Tek toliko da ćete ulagati dodatne napore kako bi odradili dio kućanskih poslova koji će dopasti vas ili sliĉno. Od svih će se u školi zahtijevati malo više energije nego inaĉe, pa se pripremite na to. Ove ćete godine imati snaţnu vjeru u sebe i svoje sposobnosti, a na zemlju će vas spuštati poneki konzervativac, što i nije loše, da ne poletite gdje ne treba. Osjećat ćete se dobro većinu godine, a vaţno je jedino da se ne precijenite. Stoga uvijek napunite baterije na vrijeme – opuštanjem, boravkom u prirodi ili sliĉnim. ŠKORPION Imat ćete izvrsnu ravnoteţu između ţelja, strasti, poduzimanja i realnosti. Što god zamislite, uspjet ćete ostvariti. Brojne prilike za razvoj i napredovanje koje su poĉele prethodne godine, nastavit će se ništa manjim intenzitetom. Štoviše, sve će postati još jaĉe i stabilnije. Komunikacija će doduše tijekom većine godine postajati malo suhoparnija, sluţbenija i ozbiljnija, no uz vašu intuiciju i maštu (koja će vas cijelu godinu bogato sluţiti) doskoĉit ćete i tome. Za oĉekivati je da ćete cijelu godinu provesti u odliĉnom zdravlju i zavidnoj kondiciji. Razmislite kako biste takvo stanje produljili da traje stalno i osmislite svoj program navika.

STRIJELAC U vama se oslobodio prostor za humor i vedriji pogled na ţivot i svijet. Takvi, s više osmijeha na licu,

STRANICA 61

HOROSKOP privući ćete u svoj ţivot više ljudi koji će vam prilaziti lakše. Opet ste pristupaĉni, a s vašeg lica nestaju brige. No također ste i zreliji, znate tko ste. Povremeno će vas muĉiti nedostatak samopouzdanja, no svakim danom, bit ćete sve otvoreniji. Osjećat ćete kao da vam je netko skinuo teret s ramena. Neće biti popusta. Maštat ćete o vaţnim postignućima, a realnost će biti surovija. Ipak, vaš subjektivni unutrašnji osjećaj bit će bolji nego prije. Dobar dio godine vaţniji tranziti kao da će vas zaobilaziti. Neki će se, doduše, tjelesno osjećati dobro, ali će u duši biti usamljeni.

JARAC Kontakti i komunikacije ove će godine za vas biti brojni, poticajni i zanimljivi. Pronaći ćete sjajna prijateljstva i nezaboravna druţenja. Teško da će vam ove godine itko moći konkurirati! Stvorit ćete sjajne prilike za razvoj, napredovanje, uspjeh i ĉvrsta postignuća. Potegnite koliko god moţete i budite ono što jeste – najizdrţljiviji znak Zodijaka. Iskusit ćete poneku kostobolju ili blagi pesimizam. Dopustite si da malo više boravite na Suncu i već znate – kad vam je dosta, malo predahnite. Sve ostalo moţe.

VODENJAK Ove godine promijeniti ćete svoj stav u nekim odnosima, no to ne mora znaĉiti nešto loše. Upravo to će vam pomoći izgraditi nove, bolje i uspješnije odnose, iako će neki stari moţda propasti. Imat ćete lijepe prilike za razvoj i napredovanje. Ipak, većinu godine vaš će se fokus vrtjeti oko nekih sasvim neuobiĉajenih tema poput istraţivanja nepoznatog kojem ćete pristupati vrlo ozbiljno. Vaša podsvijest servirat će vam povremeno moţda neke neugodne sadrţaje, pa se pobrinite za uredan ritam kretanja i spavanja, malo više opuštanja, joge ili nekih kvalitetnih relaksacijskih tehnika. Ostalo je u redu.

RIBE Prestat će pritisak da se nešto mora, pa ćete se osjećati lakše. Kako vrijeme bude odmicalo, vi ćete sve više biti otvoreni za svoje prave ideale i spremni traţiti ništa manje od toga. Bit će ovo godina ugodnija od više njih prethodnih, pa uţivajte u svakom trenutku. Svi kreativci, a takvih je među Ribama dosta, ove bi godine mogli doĉekati svojih pet minuta. U svakom sluĉaju, bit će lijepih prilika za stvaranje dobrih, umjetniĉkih, plemenitih i samaritanskih djela, što je sve blisko prirodi Ribe.

STRANICA 62

ÄŒIPERKO

ŠKOLSKI LIS T

Turistička zajednica PODGORA A.Kačida Miošida br. 2, 21327 Podgora tel: +385 21 678 942 fax: +385 21 625 560

E-mail: tz-podgora@st.t-com.hr

STRANICA 63

ĈIPERKO Školski list OŠ don Mihovila Pavlinovića, Podgora ŠG 2017./2018.