ZRNO- POLJOPRIVREDNO IMANJE ZA BIOLOŠKO-ORGANSKI I BIO-DINAMIČKI UZGOJ HRANE, Nova Kapela ZLATA NANIĆ
OD ZDRAVOG UZGOJA DO ZDRAVLJA U TANJURU UVOD Moderna poljoprivreda preobrazila je polja u određeni vid industrijske proizvodnje, čiji je jedini cilj da iz zemlje izvuče što više, smanjujući pri tom broj "ruku˘ koje su za to potrebne. Ovakav pristup temelji se na neracionalnoj upotrebi fosilne energije i agrokemikalija što je dovelo do opasnih ekoloških posljedica i iscrpljivanja neobnovljivih prirodnih izvora. S lica Zemlje zauvijek su nestale mnoge biljne i životinjske vrste, a drastično se smanjio i broj seoskih gospodarstava. Osim toga, konvencionalna poljoprivreda je danas najveći onečišćivač okoliša, pitke vode i zraka (Nanić, 2002). Stoga ekološki pokreti u svijetu i u nas nisu pomodarstvo već nužnost, želimo li Zemlju sačuvati za buduće naraštaje. A što je s čovječanstvom? Jedući hranu uzgojenu s mineralnim gnojivima i pesticidima gubimo prirodnu otpornost, jer ta hrana nema vitalne energije, a i hranidbene vrijednosti su smanjene. Ustvrđeno je da su alergije, (pogotovo kod djece) posljedica onečišćene hrane. Standard nam je svima porastao, ali zato se sada plaća danak civilizacijskim bolestima. RAZRADA PROBLEMA U ekološki (organski, biološki) uzgojenoj hrani vlada određeni red i to je ono što nam daje vitalnu energiju i jača našu prirodnu otpornost, naš imunitet. Ovu kakvoću ne mogu ustanoviti kemijske analize, ali naše tijelo to osjeća i kad jedemo pravu, zdravu hranu, punu vitalne energije i mi smo zdraviji i otporniji. U Njemačkoj, u Demeter institutu, koriste metodu kristalizacije koja može pokazati upravo tu vitalnu energiju. Kemijskim analizama je ustanovljeno da ekološki uzgojene namirnice imaju 5 do 10 puta više vitamina i minerala od hrane koja se uzgaja konvencionalno. NEKA HRANA BUDE LIJEK TVOJ… Zašto je danas toliko važno govoriti o hrani? Pa mi ne živimo da bismo jeli, nego jedemo da bismo živjeli. Tako bi barem trebalo biti. Nažalost, velika većina ljudi ipak živi zato da bi jela. To se najbolje vidi u situaciji kad čovjek ozbiljno oboli i neophodno je nešto promjeniti u svom načinu prehrane (da ne govorimo o tome da bi trebalo mijenjati cjelokupni način živjeljenja). Poneki bez problema prihvaćaju nužnu promjenu (to su oni koji jedu da bi živjeli), ali mnogi se osjećaju velikim žrtvama i vrlo su nesretni, jer se moraju odreći omiljenih okusa hrane zbog koje su živjeli. Hrana uzgojena uz pomoć mineralnih gnojiva i pesticida (konvencionalna poljoprivreda) nema vitalne energije, a još može imati ostatke pesticida i teških metala, a da ne govorimo o genetski modificiranoj hrani za koju se još i ne zna koje sve opasnosti nosi.. Stoga bi hranu iz ovog uzgoja trebalo što je moguće više izbjegavati. Dječji organizmi su osjetljiviji i zato često djeca imaju alergijske smetnje, ali ni odrasli nisu sasvim pošteđeni alergije izazvane “kemijskom” hranom. U svijetu ekološki uzgojenu hranu nazivaju još i “non alergy food”. Danas sve više ljudi oboljeva od teških, degenerativnih bolesti, a sve više djece od
80