Ruralni razvoj vođen ruralnim organizacijama civilnog društva (Bilten 2)

Page 1

Ovaj projekat finansiran je od strane EU

Ruralni razvoj vođen ruralnim organizacijama civilnog druťtva

Bilten br. 2


Poštovani čitaoci, Predstavljamo Vam drugo izdanje biltena projekta “Ruralni razvoj vođen ruralnim organizacijama civilnog društva”. Bilten se bavi aktuelnostima koje su od značaja kada je u pitanju ruralni razvoj u Crnoj Gori kao i aktivnostima organizacija civilnog društva koje se bave ovom tematikom. Odabran je sadržaj koji govori o aktuelnim projektima, mogucim izvorima finansiranja i inicijativama u ruralnom razvoju. Predstavljamo i nekoliko primjera dobre prakse na polju ruralnog razvoja. Bilten je u elektronskoj formi dostupan na web sajtu projekta: ruralniparlament.me Urednici: Regionalna razvojna agencija za Bjelasicu, Komove i Prokletije i CNVP


SADRŽAJ: 1. 2. 3.

AKTIVNOSTI ORGANIZACIJA CIVILNOG DRUŠTVA AKTUELNOSTI U RURALNOM RAZVOJU PRIMJERI DOBRE PRAKSE


2.AKTIVNOSTI ORGANIZACIJA CIVILNOG DRUŠTVA 2.1.CNVP - U okviru projekta “ Ruralni razvoj vođen ruralnim organizacijama civilnog društva” koji je finansiran od strane EU, a sprovode ga Holandska organizacija CNVP (Povezivanje prirodnih vrijednosti i ljudi), RDA (Regionalna razvojna agencija BK&P) i Unija stočara sjevera CG, održano je više radionica na teme EU ruralne politike sa osvrtom na ruralnu politiku Crne Gore, strategije, programi i planovi kojima se definiše ruralni razvoj u Crnoj Gori, kao i mjerama podrške kroz nacionalne programe, sredstva EU i ostale raspoložive fondove. Posebna pažnja na treninzima bila je posvećena mogućnostima i načinima efikasnog lobiranja za uključivanje što većeg broja zahtjeva koji dolaze od civilnog sektora pri kreiranju važnih dokumenta na lokalnom i nacionalnom nivou koji kreiraju politiku ruralnog razvoja, kao i mjera za njeno sprovođenje. Pored pomenutih, održano je još nekoliko treninga na temu „Upravljanje međusektorskim partnerstvima za ruralne organizacije civilnog društva“. Treninge su pohađali predstavnici nevladinih organizacija, poljoprivrednih proizvođača i klasterskih udruženja. Glavni fokus treninga bio je povećanje znanja organizacija civilnog društva u tehnikama koje se tiču: vođenja dijaloga sa drugim akterima / donosiocima odluka, uspostavljanje partnerstva, mreža kao i o aktivnostima lobiranja i zagovaranja. Na treninzima su predstavljeni mnogobrojni modeli međusektorskih partnerstava, a posebno su predstavljeni primjeri dobre prakse koji su usljed uspostavljenih partnerstava i međusektorske saradnje pozitivno uticali na razvoj kapaciteta i poboljšanje funkcionalnosti i efikasnosti svih učesnika u lancu koji su doprinjeli unapređenju ruralnog razvoja. Posebno je naglašena važnost uticaja mladih koji kroz razne savremene modele umrežavanja, kao što su razne aplikacije i društvene mreže, a posebno koristeći njihov entuzijazam, značajno poboljšavaju saradnju i zajednički uticaj među sektorima a sve u funkciji unapređenja ruralnog razvoja i zadržavanja stanovništva u ruralnim krajevima.

2.2 MREŽA ZA RURALNI RAZVOJ CRNE GORE

U prethodnom vremenskom periodu MRRCG imala je više aktivnosti kao što su sastanci, organizacija II Nacionale konferencije o poljoprivredi i ruralnom razvoju,aktivnosti mreže kroz projekte ALTER i NAGE, kao i aktivnosti članica mreže. U okviru projekta ALTER „ Aktivne lokalne teritorije za ekonomski razvoj ruralnih područja " finansiran do strane EU , gdje je Mreža za Ruralani Razvoj u Crnoj Gori jedan od partnera na pomenutom projektu. U sklopu istog dodijeljena su dva sub granta organizacijama : NVO Civis Divresus iz Nikšića sa partnerom NVO Media team, i NVO Društvo maldih ekologa Nikšić sa partnerom Župa u Srcu.

Ovaj projekat finansiran je od strane EU


NVO Civis Divresus je u toku projekta pod nazivom „ PRILAZ – Putujuće Radionice za Informisanje Lokalnih Aktera u Zajednici “ imao za cilj da informiše i edukuje aktere iz ruralnih područja Crne Gore o LEADER pristupu, LAG-ovima, a zatim da podstakne saradnju između nacionalnih vlasti, poljoprivrednih gazdinstava, mjesnih zajednica i civilnog društva za uspostavljanje LEADER mjera na nacionalnom nivou, kao i za podršku inicijativama kreiranja LAG-ova. U sklopu projekta u narednom vremenskom periodu održaće se niz radionica u 10 crnogorskih opština : Nikšić, Šavnik, Plužine, Žabljak, Pljevlja, Bijelo Polje, Berane, Danilovgrad, Petnjica i Mojkovac. NVO Društvo mladih ekologa Nikšić je sprovelo projekat „ Aktivne ruralne zajednice za bolju budućnost “. Neke od aktivnosti su bile dani ruralnih zajednica kao prodajno izložbena manifestacija, bicklistička trka koja je promovisala ruralne ljepote Župe, slikarska kolonija koja je okupila eminentne slikare sa ciljem da se aukcijom prikupe sredstva za nabavku opreme u O.Š. „Dušan Bojović“.

Ovaj projekat finansiran je od strane EU


Takođe je u sklopu projekta Nage „Umrežavanje i zagovarnje zelene ekonomije“ realizovan set obuka i treninga za organizacije civilnog društva. Realizovana su dva treninga na teme: Prva nacionalna obuka u Crnoj Gori na temu "Transparentno i odgovorno upravljanje OCD" koja je održana 07.12.2018. godine, a učestvovalo je 25 predstavnika OCD (uglavnom članovi Mreže) koji su stekli znanja o osnovnim konceptima i glavnim principima dobrog upravljanja i odgovornosti. „ Planiranje i izvještavanje u organizacijama civilnog društva". Trening za predstavnike organizacija civilnog društva održan je od 5. do 7. februara na Bogetićima. Učesnici su imali priliku da steknu znanja o svim koracima u strateškom planiranju organizacije, kao i o tome kako da nadgledaju dostignuća organizacije i izvještavaju organizaciju o svojim aktivnostima kako bi saznali više o procesu pisanja projekata.

Mreža za ruralni razvoj Crne Gore je u julu 2018 godine organizovala treći po redu regionalni ruralni kamp za mlade .Kamp je okupio eminentne predavače iz Srbije, Hrvatske, Bosne, Evropske unije, kao i predstavnike Ministarstva poljoprivrede ruralnog razvoja Crne Gore, koji su učesnike detaljnije informisali o IPARD programu u našoj državi. Učesnici kampa su bili predstavnici partnerskih organizacija iz sedam zemalja regiona: Crna Gora, Srbija, Bosna i Hercegovina, Makedonija, Kosovo, Hrvatska i Albanija. Kao takav, jedan je od najznačajnih regionalnih događaja kada su u pitanju ruralni razvoj i mladi. Teme su bile: IPARD; LEADER pristup i kako ga na najbolji način primjenjivati u lokalnim zajednicama; osnivanje i upravljanje LAG-ova, lobiranje i zagovaranje, osnivanje, organizacija i upravljanje klasterima.

Ovaj projekat finansiran je od strane EU


Druga Nacionalna konferencija o poljoprivredi i ruralnom razvoju u Crnoj Gori održana je 29. i 30. oktobra 2018 u Pljevljima. Tema druge konferencije bila je Evropska perspektiva ruralnog razvoja i poljoprivrede u Crnoj Gori. U dvodnevnom radu učestvovalo je preko 100 učesnika iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Makedonije, Crne Gore, Kosova i Albanije. Teme II konferencije bile su IPARD program u Crnoj Gori, LEADER pristup i formiranje lokalnih akcionih grupa u Crnoj Gori, lokalne strategije ruralnog razvoja i dostupne mjere podrške u Crnoj Gori, kao i perspektiva razvoja zelene ekonomije u lokalnim zajednicama u Crnoj Gori. Tokom drugog dana konferencije održane su panel diskusije, obrađene su dvije teme: 1. Lokalne strategije ruralnog razvoja u Crnoj Gori i lokalne mjere podrške i 2. Perspektiva razvoja zelene ekonomije u lokalnim zajednicama.

Ovaj projekat finansiran je od strane EU


2.3-Društvo maslinara Bar je uz pomoć Turističke organizacije Bar realizovalo projekat: „ Rekonstrukcija i prezentacija kulturnog dobra - starog kamenog mosta preko Suvog ili Perinog potoka u Starom Baru“ . Most na Suvom potoku je ulazna kapija u prirodni muzej maslinarstva, kulture i religije - maslinarski kompleks Džidžarin. Stari kameni most koji je prema procjenama arheologa najvjerovatnije sagrađen krajem XVII ili početkom XVIII vijekla. Dugo godina zarastao u makiju, kamene ograde su davno porušene, kaldrma propala i svakim danom je sve više propadao i polako se urušavao. Obzirom da most ima značaj za razvoj maslinarstva na ovom području, te za unaprijeđenje turističke ponude Starog Bara u Društvu maslinara je donešena odluka da se most sačuva od propadanja. Projekat je prijavljen kod Turističke organizacije Bar za čiju relaizaciju su odobrena finansijska sredstva u iznosu od 4 000 eura. Radilo se strpljivo i sa puno ljubavi, vodili su računa o svakom kamenu, o boji cementa i maltera, o svakom detalju koji će most činiti sigurnim a opet sa najviše sličnosti izvornom obliku. Ovo je jedini most u okruženju kod kojeg je sačuvan izvorni oblik u svim pojedinostima. Maslina je drvo koja spaja ljude i učvršćuje njihovo prijateljstvo a barski maslinari su od propadanja i urušavanja sačuvali stari kameni most koji spaja obale i koji predstavlja plemenitu građevinu koju je čovjek napravio. U cilju edukacije maslinara, uljara i potroš te promocije vrhunskih ekstra djevičanskih maslinovih ulja koja su proizvedena od autohtone sorte maslina Žutica, Društvo maslinara Bar je pod pokroviteljstvom Fondacije Petrović Njegoš organizovalo četvrtu tardicionalnu maslinarsku manifestaciju Ex albis ulivis. Tradicionalna fešta mladog maslinovog ulja je imala je više aktivnosti : Dvorac Kralja Nikole u Baru gdje je prisustvovao veliki broj maslinara, ljubitelja masline i maslinovog ulja i mnogobrojnih turista održano je predavanje na temu: „Prepoznavanje i ocjena kvaliteta djevičanskih maslinovih ulja“. Nakon predavanja, u dvorištu Dvorca održana je praktična degustacija maslinovih ulja koju su vodili stručni senzorski ocjenjivači Društva maslinara Bar. Drugi dan manifestacije je tradicionalno održan u Starom Baru u Starom Gradu. U prelijepom ambijentu Starog Grada na desetak štandova, gosti su imali priliku da u direktnoj komunikaciji sa maslinarima degustiraju i kupe veoma kvalitetna maslinova ulja. Na štandu nazvanom „Oil bar“ senzorski ocjenjivači Društva maslinara su organizovali „Malu školu degustacije“ gdje su svi zainteresovani posjetioci mogli da dobiju kratku obuku kako se degustiraju maslinova ulja i kako da prepoznaju i razdvoje kvalitetna od nekvalitetnih maslinovih ulja. Gosti iz Bara i regiona, kao i mnogobrojni turisti su pored degustacije vrhunskih maslinovih ulja imali zadovoljstvo da degustiraju priganice, kozji sir, barski med i starobarske poslastice uz domaći sok od šipka. Manifestacija Ex albis ulivis je uspješno realizovana, i u Društvu maslinara su sigurni da njena organizacija značajno doprinosi kako razvoju maslinarstva tako i edukaciji potrošača te unapređenju turističke ponude Bara.


2.4-KLASTER „PROBAJ DOMAĆE“ Klaster „Probaj domaće“ osnovan je 2017. godine u Podgorici, sa željom da promoviše sve one domaće, tradicionalne proizvode crnogorske trpeze, kao i proizvođače koji su ostali vjerni provjerenim načinima pravljenja tih proizvoda. Klaster okuplja blizu 40 proizvođača koji se bave proizvodnjom i preradom poljoprivrednih proizvoda kao što su med, vino, sir, masline i maslinovo ulje, prerađevine od voća i povrća, brašno i ljekobilje. Prioritet djelatnosti klastera jepromocija poljoprivrednih i tradicionalnih proizvoda, domaće hrane i pića u Crnoj Gori i u inostranstvu, kao i podrška razvoju ruralnog područja i razvoju turizma. Do sada su realizovali niz projekata: Svakako najvažniji i najveći do sada je Projekat KARAVAN PROBAJ DOMAĆE, na konkursu koji svake godine raspisuje Ministarstvo ekonomije, u okviru Programa za podsticaj razvoja klastera. Projekat za 2018. godinu, vrijedan ukupno 22.704 evra, realizovan je kao snažna marketinška, medijska i sajamska kampanja koja je članovima Klastera „Probaj domaće“ omogućila da prošire tržište svojih proizvoda na turiste koji tokom ljeta posjećuju Crnu Goru, kao i da povećaju konkurentnosti tradicionalnih proizvoda na domaćem tržištu. Projekat NOVOGODIŠNJI POKLON SAJAM, koji je raspisalo Ministarstvo održivog razvoja i turizma, u okviru podrške za projekte iz oblasti turizma za 2018/2019. Projekat FESTIVAL SIRA ZLATNA KRIŠKA 2018, koji je podržao Glavni grad Podgorica, a koji je osmislio i realizovao Klaster, kao manifestaciju koja okuplja proizvođače sira iz cijele Crne Gore i koja se održava dva puta godišnje u centru Podgorice. Projekat SAJAM TURIZMA (BEOWINE), Beograd, koji je podržalo Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja, a na kome je klaster učestvovao i ove godine sa svojim članovima proizvođačima vina. Projekat SAJAM ETNO HRANE I PIĆA 2017. i 2018, Beograd, UNDP i Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja.

Ovaj projekat finansiran je od strane EU


Uporedo sa realizacijom projekata, rade na promociji članova u zemlji i inostranstvu. Učestvovali su na sljedećim manifestacijama i sajmovima: BALKAN CHEESE FESTIVAL, Beograd 2018. SAJAM POLJOPRIVREDE, Podgorica 2017. SAJAM NEVLADINIH ORGANIZACIJA EXPO 2017. podržanog od EU, u okviru Sajma biznisa u Budvi. SAJMOVI TRADICIONALNIH PROIZVODA , VINA i PROMOCIJE u Tivtu, Kotoru, Baru, Budvi i Herceg Novom u toku ljetnje sezone. Svjesni da su im kontakti sa kolegama koji se bave sličnim djelatnostima od izuzetnog značaja, posjetili su i sledeće MEĐUNARODNE KONFERENCIJE I FORUME na kojima su sklopili niz važnih poslovnih kontakta koje će u budućnosti rezultirati zajedničkim projektima: PROJEKAT RAZMJENE ZNANJA I ISKUSTAVA SA TAJVANOM U OBLASTI AGRI-TURIZMA U ORGANIZACIJI EBRD– posjeta Tajvanu u okviru međunarodne delegacije, rezultat saradnje Klastera sa međunarodnim organizacijama FAO I EBRD. RADIONICA U ORGANIZACIJI EBRD I FAO u Podgorici na temu Tourism & Local Procurement REGIONALNI POSLOVNI FORUM U NOVOM SADU-u organizaciji Skupštine evropskih regija i Skupštine Autonomne pokrajine Vojvodine u saradnji sa Privrednom komorom i Razvojnom agencijom Vojvodine i Evropskom mrežom preduzetnika, a uz podršku Fonda "Evropski poslovi". POSLOVNA KONFERENCIJA U BEOGRADU u organizaciji Privredne komore Srbije u saradnji sa Agencijama za razvoj malih i srednjih preduzeća regiona. BIZNIS FORUM NA JAHORINI u organizaciji Agencije za razvoj malih i srednjih preduzeća Republike Srpske u saradnji sa Agencijom za mala i srednja preduzeća Crne Gore.

Ovaj projekat finansiran je od strane EU


2.3-NVO MORAKOVO je organizacija osnovana 2008 sa ciljem da stvara održiv razvoj kroz razvoj poljoprivrede I turizma, jačanje kapciteta za upravljanje prirodnim resursima su samo neki od ciljeva. Shodno tome u proteklom vremenu relizovali su nekoliko projekata u oblasti ruralnog razvoja i to: “Unapredjenje učešća gradjana i lokalnih NVO u procesu kreiranja i implementaciji lokalnih javnihpolitika ruralnog dijela Opštine Nikšić”. Projektom su obuhvaćene 3 mjesne zajednice ruralnog dijela Opštine Nikšić a to su: Župa Nikšićka, Grahovo i Banjani sa ukupno 10 000 stalno boravećih stanovnika, koji se pretežno bave poljoprivredom. Osnovni problem u pomenutim mjesnim zajednicama je da NVO-i, Savjeti mjesnih zajednica i građani nemaju saradnju u identifikaciji problema i zajedničko djelovanje prema donosiocima odluka, odnosno prema lokalnoj samoupravi Opštine Nikšić i prema resornim ministarstvima (poljoprivrede i ruralnog razvoja i Ministarstvu održivog razvoja i turizma). Pored ovog projekta relizovani su i mnogi drugi : „Župa dio ruralne Evropre“, “Razvoj klastera I formiranje lokalne akcione grupe”, Promocija tradicionalnih jela iz Regiona KRŠ . 2.5 NVO DA ZAŽIVI SELO su relaizovali niz projekta i to: 22. avgust 2018. godina: Postavljen je parkovski mobilijar na Borovičkom jezeru: 3 hladnika, 6 kompleta sto+klupe i info tabla pored magistralnog puta Pljevlja-Đurđevića Tara. Kompletno jezero je očišćeno od smeća. Realizator projekta: NVO "Da zaživi selo". Projekat je podržan od strane Opštine Pljevlja, a u partnerstvu sa TO Pljevlja. Saradnik na projektu je bio SRK "Lipljen". Uposleno je bilo 7 lica, koja su radila na čišćenju jezera, izradi i postavljanju mobilijara, preko Javnog rada na period od 4 mjeseca, kroz podršku Zavoda za zapošljavanje Crne Gore. U okviru projekta "OKUSI PRIRODU", gdje su promovisani poljoprivredni proizvodi iz pljevaljskog kraja. 02.12.2018. organizovana je radionica za poljoprivredne proizvođače na temu „Digitalni marketing u službi promocije organskih poljoprivrednih proizvoda“. Predavači su bili iz Bild studija iz Podgorice. Tokom januara i februara radilo se na izradi drvenih štandova i snimanju video materijalal i fotografija koje će se koristiti za izradu bilborda na mostu na Tari, video spota, sajta i štampanog reklamnog materijala, sve u cilju promocije poljoprivrednih proizvođača i njihovih proizvoda iz pljevaljskog kraja. Takođe pored navedenih aktivnosti u prethodnom periodu su realizovani sljedeći projekti: „Edukacija NVO sektora iz oblasti poljoprivrede o javnom zagovaranju“, „Prirodnim đubrivom do organskog proizvoda“, „Zdrav pristup-Zdravi proizvodi“.

Ovaj projekat finansiran je od strane EU


3.AKTUELNOSTI U RURALNOM RAZVOJU

3.1-SWG je od uspostavljanja regionalne kancelarije u Nikšiću imao niz aktivnosti, od koji je podržano 6 projekata u okviru projekta P2P-“ljudi ljudima” • Bedem fest, Nikšić • Regionalni ruralni kamp za mlade • Plodovi hercegovačkog krša – regionalni sajam domaćih proizvoda i ručne radinosti Hercegovine u Nevesinju • Raštanijada, Nikšić • Biciklom po zaboravljenim stazama: Putevima starog Ćire, • Promocija Turističkog klastera Montenegro Takođe pored podržanih manifestacija SWG je u okviru projekta koji finansira Evropska unija: "Regionalna saradnja i umrežavanje u oblasti poljoprivrede, ruralnog i ekonomskog razvoja prekograničnih područja " i u sklopu prekogranične saradnje regiona KRŠ organizovana je studijska posjeta Crnoj Gori gdje su učesnici mogli da obiđu primjere dobre prakse u agriturzmu i primjere difersifikacije privrednih aktivnosti u prekograničnom regionu KRŠ.U sklopu aktivnosti koje SWG realizuje u prekograničnoj saradnji regiona KRŠ održan je i VIII sastanak grupe zainteresovanih strana u prekograničnom regionu Krš, Opstina Herceg Novi, Crna Gora. Takođe poljoprivredni proizvođači imali su priliku da budu učesnici i izlagači u okviru sajma “ Etno hrana i piće”.

3.2-

IFAD projekt

Projekat razvoja klastera i transformacija ruralnih područja (RCTP) je prvi IFAD projekat u Crnoj Gori i dizajniran je da se realizuje u roku od 72 mjeseca počevši od četvrtog kvartala 2017. godine. Projekat će biti implementiran u sedam opština na sjeveru Crne Gore: Nikšić, Šavnik, Žabljak, Mojkovac, Bijelo Polje, Berane i Petnjica (sa mogućnošću uključivanja opština Andrijevica i Plužine).Ukupna vrijednost projekta iznosi 14,07miliona EUR. Opšti cilj RCTP-a je da doprinese transformaciji životnih uslova malih preduzetnika na sjeveru Crne Gore, omogućavajući im da postanu konkurentniji i otporniji na klimatske promjene. Ovo će se postići jačanjem njihove otpornosti i povećanjem ekonomskih mogućnosti za siromašnije poljoprivredne proizvođače u ruralnim područjima zasnovano na konkurentnim poljoprivrednim farmama i agrobiznisima koji su povezani i integrisani u profitabilne lance vrijednosti. Cilj projekta je povećanje učešća siromašnih malih vlasnika u inkluzivnim, profitabilnim i ekološki održivim lancima vrijednosti i povećanje koristi od njih. Projekat ima dvije osnovne komponente (povećanje primarne proizvodnje i ruralna infrastruktura) koje predviđaju niz komplementarnosti između aktivnosti i podkomponenata.

Ovaj projekat finansiran je od strane EU


U proteklom vremenskom periodu realizovano je sljedeće: • • • • • • •

Urađeno 30 informativnih radionica u mjesnim zajednicama mapiranih lokaliteta Urađeno 7 validacija mapiranja klastera Formirano 8 inicijalnih planova razvoja klastera Od 8 inicijalnih klastera pravno regulisano 2 Urađene 3 obuke poslovnih vještina u mjesnim zajednicama koje su iskazale interesovanje Prva grant podrška kroz projekat, odobreno 55 aplikacija od kojih 31 aplikacija za povećanje primrane proizvodnje i 24 aplikacije za post proizvodne procese Prvi javni poziv za poboljšanje ruralne infrastrukture . Prikupljeno 38 aplikacija od kojih je odobreno 10 putnih dionica i 3 sekundarne vodovodne mreže i 2 vodne akumulacije 3.3-Projekat AGRISCAPE&ME - Obnova tradicionalnih poljoprivrednih pejzaža za održivu poljoprivredu realizuje se iz sredstava Evropske unije u okviru regionalnog projekta “Održiva poljoprivreda za održivi Balkan: jačanje kapaciteta organizacija civilnog društva za javno zastupanje i razvijanje politika na zapadnom Balkanu“ koji sprovodi regionalni konzorcijum organizacija civilnog društva iz Albanije, bivše jugoslovenske republike Makedonije, Kosova i Crne Gore, predvođen Organizacijom za poštovanje i brigu o životinjama – ORCA iz Srbije. Projekat AGRISCAPE&ME realizuju organizacije EXPEDITIO Centar za održivi prostorni razvoj, Kulturno zavičajno udruženja NAPREDAK Gornja Lastva i Maslinarsko društvo „Boka“ – Boka Kotorska. Saradnik na projektu je Mreža za ruralni razvoj Crne Gore. Ciljevi projekta AGRISCAPE&ME su jačanje kapaciteta organizacija civilnog društva koje se bave kulturnom baštinom, pejzažom i poljoprivredom i stvaranju platforme relevantnih aktera u oblastima poljoprivrede, kulturne baštine, pejzaža i planiranja koja će doprinijeti unapređenju zakonskog i institucionalnog okvira za zaštitu, planiranje i upravljanje tradicionalnim poljoprivrednim pejzažom u cilju razvoja održive poljoprivrede u Crnoj Gori. Više o projektu možete naći na zvaničnom web sajtu: www.agriscape.org 3.4.-Slow food international je pokret koji se bavi očuvanjem domaće hrane, tradicije i kulture, zaštitom biodiverziteta, podizanjem svijesti ljudi o tome kako izbor hrane utiče na životnu okolinu. Od avgusta 2016 god. u CG postoji zajednica koja je dio ovog pokreta-Slow food Bjelasica&Komovi i Prokletije. Zajednicu su osnovali zaposleni u Turističkoj agenciji Rams i Regionalnoj razvojnoj agenciji Bjelasica, Kom i Prokletije. Zajednica trenutno broji 28 članova. Tokom 2018 god. bilo je nekoliko aktivnosti koje su promovisale domaće proizvode i proizvođače a to su : • Učešće na Tera Madre Balkans u Briselu , gdje je u kantini evropskog parlamenta održana prezentacija i degustacija proizvoda sa Balkana, među kojima su se našle 4 vrste sira iz Crne Gore, kukuruzno brašno i med. Drugi dio gostovanja u Briselu odnosio se na spremanje crnogorskih jela u restoranu. Spremali su čorbu od kopriva i vrganja, pitu od kopriva, potoliku na pileće meso, heljdiju, priganice i urmašice. Delegaciju su činili Sabina Ramović, Jelena Krivčevic, Anka Kujović- MORT, Ivana Milićević Kalić i Eldin Hajrović kao kuvar.

Ovaj projekat finansiran je od strane EU


• • •

Tera Madre-Torino. Prezentacija proizvoda i proizvođača na najvećem sajmu hrane na svjetskom nivou. Proizvodi koje su prezentovali: med, ajvar, kukuruzno brašno, maslinovo ulje i sok od drenjina. Na sajmu je učestvovalo preko 8000 delegata iz preko 150 zemalja. Umrežavanje: zajednica je postala član Slow Food Balkans, čije je sjedište u Tirani, održane su dvije radionice : Kruševo Makedonija i Skadar Albanija. Realizovan je projekat Snaga malih farmera - sajam mlijeka i mliječnih proizvoda u regionu Drina Tara. Jedan dio se odnosio na edukaciju, higijena muže i prerade mlijeka na gazdinstvu, predavači. 3.5.Povezivanje poljoprivrede i turizma šansa za razvoj ruralnih područja Krajem ove godine donešena je startegija iz oblasti ruralnog turizma koja će pomoći svim učesnicima iz sektora poljoprivrede i turizma . Cilj ove startegije jeste da bude smjernica u cilju razvoja ruralnog turizma. Ruralni turizam u Crnoj Gori je u nedovoljnoj mjeri razvijen sa samo 33 registrovana seoska domaćinstva. Ali pored svega imamo pozitivne primjere. Jedan od primjera je Klaster Agroturizma Nikšić, kreiran je sa ciljem stvaranja novog turističkog proizvoda u Crnoj Gori koji će objediniti lokalne resurse, istorijske fakte i prirodne ljepote. Klaster Agroturizam nastao je kao odgovor na međunarodne turističke trendove. Predstavlja korak naprijed za održivi razvoj crnogorskog turizma, za očuvanje ograničenih prirodnih resursa, pokretanje turizma na selu, u nezagađenoj prirodnoj sredini. Čine ga tri domaćinstva: Farma Miljanić, Vinarija Dabović, i proizvođač organskog povrća Đorđe Bulajić. Farma Miljanić se nalazi na 20-om km magistralnog puta Nikšić - Herceg Novi - Trebinje, smještena na prostoru od 96 ha zemljišta koje je organski sertifikovano. Farma ima oko 250 alpskih koza koje su smještene u objektima ukupne površine 900m2, sa pratećom opremom (mašinska muža i laktofriz za hlađenje mlijeka). Pogon za preradu - sira, nalazi se u Gornjem Polju, u mjestu Vidov potok. Objekat je izgrađen po standardima Veterinarske uprave i Pravilniku organske proizvodnje. Osim kozjeg mlijeka, farma Miljanić se bavi i proizvodnjom salamurnog sira, polutvrdog sira „Lider“, sira u maslinovom ulju i surutke. Asortiman je u 2016-oj godini dopunjen "Crnogorskim sirom iz mješine". Sirevi porodične farme Miljanić proizvedeni su po tradicionalnoj crnogorskoj recepturi, upotpunjenoj savremenim tehnološkim metodama. Sam proces zrenja daje ovim sirevima specifičan miris i ukus sa prepoznatljivom karakteristikom kozjeg mlijeka.

Ovaj projekat finansiran je od strane EU


Imanje "Đedovina" nalazi se u Grahovu, u vlasništvu je Đorđa Bulajića, koji se već šest godina uspješno bavi organskom proizvodnjom povrća. Uspio je svoje proizvode da plasira na crnogorskom primorju, Podgorici, renomiranim restoranima, hotelima... Njegovi proizvodi se baziraju na ljetnju turističku sezonu, ali i tokom zime, gdje ih čuva u staroj kamenoj kući bez zamrzavanja. Više faktora je uticalo na to da se osim proizvodnjom, Bulajići bave i turizmom na svom imanju. Između ostalih, osluškivao je puls i želju kupaca da dođu i vide gdje to on proizvodi, način na koji to radi, ali i mogućnost da sami uberu proizvod koji žele da kupe. On svoje povrće uzgaja na 700 metara nadmorske visine i dobitnik je Nagrade za najboljeg organskog proizvođača u Crnoj Gori. Vinarija Dabović je smještena u selu Nudo i pripada Grahovsko-nudolskom subregionu. Stručnjaci ovaj region smatraju jednim od najtajanstvenijih vinogradskih subregiona u Crnoj Gori. Vinarija Dabović je takođe seosko domaćinstvo, registrovano kao degustaonica. U Nudolu vlada izmijenjeno-mediteranska klima. Lokalitet sela, sudar kontinentalne i mediteranske klime uzrokuju strujanje vazduha, koji ne dozvoljavaju razvoj raznih bolesti koje napadaju vinovu lozu, pa se tretiranje loze vrši samo par puta godišnje i to samo bakarnim sredstvima, koja se u pojedinim zemljama smatraju organskim sredstvima (Italija), tako da bi se i za ova vina moglo reći da su skoro pa organska. Na međunarodnom sajmu u Austriji sva tri proizvoda ove vinarije (crno vino, bijelo vino i lozova rakija) su svrstani u kategoriju "organic". Vina proizvedena uz pomoć moderne tehnologije sačuvala su originalnu sortnu aromu i karakter kraja. Proizvodnja se zasniva na stoljetnom znanju i tradiciji kraja, uz postepeno uvođenje novih tehnologija, a sve u cilju očuvanja prirodnosti i bogatstva sastojaka, aroma i ukusa. Ova vina se nose i piju širom Evrope i svijeta. Kvalitet potvrđuju međunarodna priznanja na sajmovima u Zagrebu, Splitu, Mostaru, Novom Sadu, Beču. Do sad je osvojeno 18 međunarodnih za kvalitet pića.

Ovaj projekat finansiran je od strane EU


3.6-Spisak manifestacija u ruralnim područjima:

GRAD

NAZIV SAJMA

ORGANIZATOR

Crna Gora , Kotor

Sajam masline, vina i zdrave hrane u Bijeloj

NVO Velika bokeška fešta

Crna Gora , Podgorica

Podgorički dani meda

Ministarsva poljoprivrede i ruralnog razvoja i opština Podgorica

Crna Gora, Nikšić

Dani drenjina

NVO „Dani drenjina“

Crna Gora, Nikšić

Regionalni novogodišnji sajam lokalnih proizvoda

Opština Nikšić

Crna Gora, Herceg Novi

Sajam vina i gastronomije i ove godine

Kompanija NTC

Crna Gora, Nikšić

Dani meda

Nikšićko udruženje pčelara

Crna Gora, Bijelo Polje

Snaga mladih farmera – sajam mlijeka i mliječnih proizvoda

"Kisjele vode’’ i ,,Farmeri Vranštice’’

Crna Gora , Podgorica, Delta

Najbolje iz Crne Gore

Advantage event management

Ovaj projekat finansiran je od strane EU


3.7-Najave : Mjere podrške iz agrobudžeta za 2019 predstvaljenje u više crnogorskih opština. Više na linkovima : http://www.minpolj.gov.me/ministarstvohttp://www.minpolj.gov.me/rubrike/IPARD_program/ Agro budžet 2019 : Sredstva predviđena Agrobudžetom opredijeljena su u ukupnom iznosu od 52.367.500,00€, i to: organu državne uprave nadležnom za poljoprivredu i ruralni razvoj (u daljem tekstu: Ministarstvo) i organu uprave nadležnom za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove (u daljem tekstu: Organ uprave) u Budžetu Crne Gore za 2019. godinu (u daljem tekstu: Budžet) u ukupnom iznosu od 22.317.500,00€, iz donacija u iznosu od 22.950.000,00€ i iz kreditnih sredstava u iznosu od 7.100.000,00€. I. Sredstva predviđena u Budžetu u ukupnom iznosu od 22.317.500,00€ odnose se na: 1. razvoj poljoprivrede, ruralni razvoj i ribarstvo 2. kontribuciju za potrebe realizacije međunarodnih projakata (IFAD) 3. sprovođenje mjera bezbjednosti hrane i hrane za životinje 4. sprovođenje mjera zdravstvene zaštite životinja 5. sprovođenje fitosanitarnih mjera

19.627.500,00€; 500.000,00€; 349.000,00€; 1.614.000,00€; 227.000,00€;

3.8-Potrebna dokumenta za registraciju poljoprivrednog gazdinstva Dokumenta koja predaju fizička lica-poljoprivrednici, uz popunjene obrasce, su sljedeća: -

fotokopija lične karte nosioca poljoprivrednog gazdinstva fotokopija ličnih karata članova poljoprivrednog gazdinstava koji su upisani u obrazac br.8, potvrda o mjestu prebivališta nosioca, dokaz iz Katastra – posjedovni list za sve prijavljene parcele, ugovori o posjedu zemljišta, potvrda o otvorenom žiro računu i podaci o imanju iz veterinarske uprave ukoliko gazdinstvo posjeduje životinje.

Dokumenta koja predaju pravna lica uz popunjene obrasce: -

fotokopija lične karte nosioca – odgovorne osobe, potvrda o sjedištu pravnog lica, dokaz o registraciji pravnog lica i izvod iz Centralnog registra privrednih subjekata, dokaz iz Katastra – posjedovni list za sve prijavljene parcele, ugovori o posjedu zemljišta, potvrda o otvorenom žiro računu, potvrda o broju zaposlenih radnika i karton deponovanih potpisa.

Ovaj projekat finansiran je od strane EU


4.PRIMJERI DOBRE PRAKSE 4.1-Seljak.me je prvo crnogorsko digitalno selo. Sajt je nastao kao ideja da se svakom poljoprivrednom proizvođaču omogući mjesto za direktan plasman svojih proizvoda ili usluga. Samim tim sajt je namijenjen svim poljoprivrrednim proizvođačima kao i krajnim potrošačima koji mogu kupovati ili prodavati proizvode iz kategorija stočarstva, biljne proizvodnje, mehanizacije i prehrambenih proizvoda kao i potraživati i nuditi usluge iz svijeta poljoprivreda. Sajt takođe sadrži sekciju sa informativno-edukativnim teskstovima pod nazivom www.seljak.me/savjetuje. Najvažnija alatka u poljoprivredi je informacija a zahvaljujući bržem protoku informacija značajno su unapijedili poljoprivrednu tržišnu cijenu. Tokom prve godine rada sajta, stranicu je posjetilo preko 93.000 jednistvenih korisnika sa preko 560.000 posjeta. Iz dana u dan sajt je bogatiji za novih 20 ponuda sa tržišta poljoprivrede . Prodato je 7000 grla i plasirano na tržište preko 500 različitih proizvoda. Pored rada sajta trude se da i digitalizuju poljoprivredu. U sklopu tih aktivnosti realizovali su prvo smart telenje u Crnoj Gori zahvaljujući senzoru za telenje, instalirali su senzore za pčele i aktivirali 3 gps ogrlice za praćenje stoke. Sve ove aktivnosti imaju za cilj da modernizuju poljoprivredu i samim tim olakšaju svakodnevnicu svih poljoprivrednika u Crnoj Gori.

Ovaj projekat finansiran je od strane EU


4.2-NVO Eco Logic, u sklopu višegodišnjeg projekta urbanih vrtova i socijalnih bašti, radi i na formiranju modela „tranzicionog“ ili održivog domaćinstva koje počiva na spajanju poljoprivrednih i potencijala u turizmu. Model ovakvog domaćinstva fokusiran je na male potencijale domaćinstava i ograničene poljoprivredne infrastrukture što bi, kao takvo, omogućilo uključenje većeg broja ljudi iz ruralnih područja da budu dio procesa revitalizacije proizvodnje i društvenog života. Nekoliko je principa na kojima počiva ovaj model domaćinstva i cilj je da realizacija istog bude laka i pristupačna mnogim ljudima koji imaju posjed u ruralnom području. Takođe, ovaj model nudi i konstruktivan uticaj na lokalnu zajednicu i oživljavanje više komponenti ruralnog života, a to je i formiranje lokalne kooperative domaćinstava i združivanje potencijala u jednu tržišnu ponudu. NVO Eco logic već dvije godine radi na ovom modelu na oglednom imanju koje se nalazi sedam kilometara od Podgorice i pored već aktuelizovanih poljoprivrednih i (agro) turističkih djelatnosti, aktivno radi i na formiranju lokalne kooperative u kojoj se planira da će biti uključeno do pet lokalnih domaćinstava. Više o modelu: Nekoliko principa na kojima počiva ovaj model povezuju dato domaćinstvo sa savremenim inovativnim p raksama koje se već godinama realizuju u svijetu. Princip otvorenosti unosi nove tehnike i metode vođenja domaćinstva. Otvorenost podrazumijeva da neki od resursa koji su na raspolaganju domaćinima predstavlja i svjetska mreža volonterskih servisa. U okviru ovakvog servisa domaćinstvo se povezuje sa svjetskom mrežom volontera i poljoprivrednih domaćinstava i farmi u svijetu, te postaje faktor uticaja na društveni život u lokalnoj zajednici i prepoznatljiva tačka edukacije. Takođe u okviru ovog principa su i razne poljoprivredne tehnike poput permakulture, polikulturnih metoda organizovanja zasada i razvijanja modela tzv „garden market“ u kojem je akcenat na maloj, ali efikasnoj proizvodnji. Ekološki princip je onaj princip koji korelira sa činjenicom da je Crna Gora ekološka država, te domaćinstvo ovog tipa, kroz sve svoje aktivnosti ima imperativ da bude ekološki svjesno i aktivno vodeći računa o javnom dobru i odgovorno koristeći prirodne resurse koji su na raspolaganju, ali i o načinima tretmana otpada, planskoj/neplanskoj gradnji u zajednici i ljudskim odnosima. Koristeći tzv ekosistemske servise, domaćinstvo koncipirano po ovom modelu vodi se malim investicijama i „korak po korak“ razvijanju infrastrukture. Spajanjem poljoprivrede i turizma kao potpore poljoprivrednim djelatnostima, ovo domaćinstvo koristi kapacitete poput šumaraka, voćnjaka, livada za kreiranje kampova i prateće lake infrastrukture ili jednostavno od starijih objekata, uz malu intervenciju i prenamjenu formira adekvatnu infrastrukturu u službi agro turizma.

Ovaj projekat finansiran je od strane EU


4.3-Kuća meda je projekat koji je zajednički sproveden od strane Vlade Crne Gore, Ministarstva održivog razvoja i turizma i Saveza pčelarskih organizacija Crne Gore. Omogućava preradu voska po najsavremenijim standardima kapacitetom od oko 200 kg prerađenog voska na dan. Kuća meda se koristi i za proizvodnju sirupa za prihranu pčela kao i linija za proizvodnju pogača, koje su značajno doprinijele podizanju kvaliteta pčelarenja i unapređenju pčelarstva u Crnoj Gori. U 2019 god bi kroz realizaciju MIDAS projekta trebalo da krene i jedinstvena proizvodna linija Kuće meda. Projektovani rezultat je kvalitetan crnogorski med, u moderno dizajniranoj ambalaži, kao jedinstven i atraktivan proizvod poljoprivredne i turističke ponde Crne Gore. Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja u saradnji sa Savezom pčelarskih organizacija razvija i proceduru za otkup i pakovanje meda koja će definisati uslove pod kojima će budući kooperanti moći da pakuju i plasiraju svoj med upakovan u Kući meda.

Ovaj projekat finansiran je od strane EU


4.4.-Moric maslinjak - Porodica Moric se na poluostrvu Luštica bavi proizvodnjom ekstra djevičanskog maslinovog ulja. Za njih je ovo porodična tradicija i u vlasništvu su oko 1000 stabala maslinovog ulja, od čega čak 450 mladih. Posjeduju i firmu Moric D.O.O. koja je vlasnik sertifikata za organsku proizvodnju. O ozbiljnosti i načinu na koji se maslinarstvom bave Morici govori i činjenica da je Ilija Moric doktorirao sa temom "Marketinški aspekt razvoja ruralnog turizma na primeru Crne Gore" sa aspektima maslinarstva u razvoju turističkog potencijala Crne Gore. Plodove maslina beru ručno, transportuju i prerađuju u roku od 24 časa. Stabla i plodove štite aromatičnim biljem kako bi izbjegli upotrebu pesticida. Između stabala masline sade žbunove lavande, žalfije i ruzmarina i tako se bore protiv maslinove mušice i ostalih biljnih patogena. Sam maslinjak je star oko 300 godina, dok se porodica trudi da održi tradicionalni pejzaž. Ovo je svakako jedan od najinteresntnijih primjera tradicionalne organske proizvodnje u Crnoj Gori, sa prisutnim i jakim turističkim potencijalom na poluostrvu Luštica.

Ovaj projekat finansiran je od strane EU


4.5-U Stevanovcu, na poljoprivrednom gazdinstvu Ašanin, na površini većoj od 4,00 ha nalazi se pojedinačno najveći voćnjak u Mojkovcu. Voćni zasad je formiran u periodu od 2010. godine do danas. U 2010. godini posađeno je 450 sadnica jabuka i 60 sadnica šljiva, 2011. godine 200 sadnica oraha, a u periodu od 2013. do 2015. godine izvršena je sadnja 3100 komada sadnica aronije. U proljeće 2017.godine posađeno je 800 sadnica Kamčatskih borovnica, a ovog proljeća jos 800 komada američkih borovnica. Vodovodnim sistemom kap po kap obezbijeđeno je navodnjavanje kompletnog voćnjaka. Gazdinstvo je registrovano za proizvodnju organskih poljoprivrednih proizvoda. Koristeći podrške Investiciono razvojnog fonda porodica Ašanin je ne samo podigla novi voćnjak, već i adaptirala postojeće objekte i obezbijedila neophodnu opremu za preradu svojih svježih proizvoda u jedinstvene finalne proizvode i time na svom gazdinstvu zaokružila proizvodni proces.U proizvodnom objektu je adaptiran poslovni prostor, površine 45m2 u kom je instalirana liniju za proizvodnju džemova od aronije i borovnice, šljiva i drugog voća. Takodje, obezbijeđeni su uslovi za čuvanje svježeg voća. U podrumu kamene kuće, adaptirana je hladnjača u površini od 70m3. Kada je u pitanju oprema iz proizvodnog procesa, izdvajaju se: poluautomatski rosvajni kazan-duplikator 200 lit, rosvajna dozerka za pakovanje džema svih količina tegli od 40-1000g, pasirka tipa za izradu i pasiranje aronije i borovnice kao i džemova od drijena i ostalog koštičavog voća, Omotska sušare po tehnologiji Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu, kao i klasične sušare koja u tehnološkom smislu ide sa Osmotskom sušarom, a može se koristiti i samostalno. Prerada proizvoda na gazdinstvu je počela krajem 2017.godine. Džem od aronije sa borovnicom, osmotski sušena aronija, sušenu aroniju i osmotski sušeni čips od jabuka su neki od proizvoda po kojima ce biti prepoznatljivo gazdinstvo Ašanin. U budućnosti, oni će proizvoditi alkoholna pića u kombinaciji sa aronijom i borovnicom i to: vino, likeri, rakija itd.

Ovaj projekat finansiran je od strane EU


4.6-Pčelarsko domaćinstvo Ćirović -Tušina, Šavnik se bavi ovim poslom već 25 godina. Osim proizvodnje meda, Ćirovići se veoma uspješno bave proizvodnjom kozmetike na bazi pčelinjih proizvoda. Posebno se izdvajaju kreme “Ana Marija” na bazi voska i meda koje se koriste za njegu lica I tijela. U poslednjih par godina ovo domaćinstvo je uložilo značajna sredstva u razvoj pčelarstva. Od pčelinjih proizvoda posebno bi izdvojili “Prega u medu”. U pitanju je proizvod koji djelotvorno utiče na jačanje imuniteta. Trenutno su u prelaznom periodu za dobijanje sertifikata za oragansku proizvodnju meda.

4.7- U selu Kovčica ispod Durmitora, nalazi se porodično gazdinstvo Pavićević Zorana. Na nadmorskoj visini oko 1 500 mnv, bave se tradicionalnom organskom proizvodnjom. Čak jedanaest njihovih proizvoda ima sertifikat organske proizvodnje (Monteorganika). Organski proizvodi su: heljda, ovas, krompir, kupus, crni i bijeli luk, raž, ječam, heljda, šargarepa, cvekla i djetelinasto-travnata smješa. Na imanju su prisutne autohtone vrste žitarica koje su registrovane u evropskoj banci biljnih gena.

Ovaj projekat finansiran je od strane EU


Kuća Kljajića Lubnice Oni su mladi, vrijedni, uvijek nasmijani, i imaju četvoro djece. Njihov elan je zarazan, i sasvim prirodno poželite da im se odmah pridružite u branju malina, pravljenju košnica, cijeđenju sokova…

Njihova porodična kuća stara preko stotinu godina, zaštićena brdom Stubica, mali je etnografski muzej. Sve je tu, od kolijevke, preko drvenog posuđa i kalupa za pravljenje opanaka, do simbola 20. vijeka. Osim lijepog pogleda, na rijeku Jelovicu i planine, kuća pruža potpuni doživljaj drevnog načina života u planinskom selu. Upravo za ovaj projekat „Agro turizam“ – obezbjeđenje smještaja za eko turiste u autentičnoj seoskoj kući” dobili su Kljajići prvu nagradu Fonda braće Rokfeler na Forumu zelenih ideja na Zapadnom Bal-kanu. Pčelarstvo je porodična tradicija koja se njeguje generacijama, pa su u posao već uključena i djeca. Uostalom, kao i u sve druge poslove na imanju. Milan i Maja proizvode vrhunski organski med, med sa voćem, medovinu i rakije od meda. Jednako ozbiljno bave se i voćem i povrćem, pa viškove svojih proizvoda prodaju bez problema – najviše malinu, šargarepu, krompir. Neumorna Maja otkriće vam nesebično svoje recepte za sokove i salate, za zdrav život. Osvojiće vas zauvijek Majina vedra energija. Kao da iz ove žene-matice isijava beskrajna, autentična ljepota i snaga Lubnica, čarobnog, posebnog mjesta posebnih ljudi.

Ovaj projekat finansiran je od strane EU


Seosko domaćinstvo – Miškova farma Lipovo, Kolašin Kuća Milijanke i Miška Puletića ima preko stotinu godinu (kada je obnovljena 1965, za krov je trebalo prodati 50 ovaca!). Jutarnji pogled na Tornu i druge Moračke planine, moćne, gorde, čini se nedostižne (a tako blizu!) doživjećete kao životnu nagradu. Daščani pod, ručno tkani prekrivači od vune, jorgani od vune, samo su neki detalji zbog kojih će vam kod Puletića biti ugodno i toplo. Doručak je posebna priča. Domaći hljeb pečen u šporetu na drva, lisnati sir, kajmak, priganice, kačamak, cicvara, jela ispod sača ili pastrmka iz njihovog malog ribnjaka – sve sami specijaliteti.

Probajte Miškovu rakiju s lincurom, Milijankin sok, ili čaj. Možete i sami da pripremite roštilj, ili pomognete domaćinima u sakupljanju sijena ili muži. Puletići imaju krave, ovce, koze, svinje, kokoške, pčele, voćnjak, njivu – posla ima uvijek.

Ovaj projekat finansiran je od strane EU


Sadržaj ove publikacije isključiva je odgovornost Regionalne Razvojne Agencije za Bjelasicu, Komove i Prokletije i ni na koji način se ne može smatrati da odražava stavove Evropske unije.


Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.