712

www.semberske.com

e-mail: semberske@semberske.com

SEMBERSKE NOVINE 20. AVGUST 2009. ! GODINA 30 ! BROJ 712 ! CIJENA 1,00 KM

L I S T

G R A \ A N A

O P [ T I N E

B I J E Q I N A

TV PRAVA, PREVODI, MARKETING TITLOVANJE, SINHRONIZACIJA

055 240 100

USPJEH DOMA]IH VO]ARA

MAJEVI^KA [QIVA IDE U RUSIJU

str. 8

UO^I PO^ETKA [KOLE OSNOVANO UDRU@EWE SRPSKO-GR^KOG PRIJATEQSTVA ,,FAROS

UXBENICI U KWI@ARAMA str. 10

FUDBALSKO PRVENSTVO RS

,,

SPONA DVA BRATSKA NARODA ISTEKAO ROK ZA FISKALIZACIJU TRE]E GRUPE PORESKIH OBVEZNIKA

SLIJEDE KAZNE!

USPJE[AN START RADNIKA

Nema produ`ewa rokova, nesavjesne obveznike o~ekuju sankcije

str. 23

FILIJALA BIJEQINA

Radna jedinica BIJEQINA 76300 BIJEQINA . [ABA^KIH \AKA .

PO[TANSKI FAH BP. 18 TELEFONI: (055) CENTRALA: 201-2 211 456 TELEFAKS: 209-0 082, DIREKTOR: 209-4 426, TEHN. DIR.: 209-4

PO[TOVANI POTRO[A^I ELEKTRI^NE ENERGIJE! RACIONALNOM POTRO[WOM I REDOVNIM PLA]AWEM UTRO[ENE ELEKTRI^NE ENERGIJE, IZBJE]I ]ETE ISKQU^EWA, ^IME ^INITE USLUGU I

SEBI I NAMA.

S p o{tt ovawem, Elektt rodiss t ribb u cija Bijeqina

D.O.O. LEDER Bijeljina www.leder-bn.com E-mail: leder@rstel.net Ul. Nikole Tesle br. 2 Tel/fax: 055/212-303 055/212-302

Butik: Italijanska modna obu}a Ul. Gavrila Principa br.5 Tel: 055/206-107

Klaonica Ljeljen~a: Tel: 055/255-355 Fax:055/255-237

NOVO! Maloprodajni objekti u Bijeljini: 1. Ul. Gavrila Principa 11 tel: 055/213-223 2. Ul. Dušana Baranjina 29 tel: 055/213-216

MODA RUGGI, BRUNELLA, ROSINA, MARIO BRUNI, MORESSI

OBU]A:

ODJE]A KREATORA IRENE GRAHOVAC

Direktor.........055 209 759 Centrala.........055 201 342 Komercijala...055 211 854 Fax.................055 201 445 Ul. Baje Pivljanina bb

SA TRAKE DOGA\AJA

SEMBERSKE NOVINE 20. AVGUST 2009.

U FOKUSU ,, ,,DANI POVR]A U CRWELOVU

NAJQEP[I PLODOVI SEMBERSKE RAVNICE Sa `eqom da preraste u tradiciju, a sve sa ciqem {to boqeg predstavqawa poqoprivrede u na{em kraju u Crwelovu }e u nedjequ, 23. avgusta biti organizovani ,,Dani povr}a’’. Ova povrtlarska izlo`ba se organizuje tre}i put zaredom.

Prema tvrdwama organizatora, manifestaciji bi, pored ostalih, trebalo da prisustvuju predsjednik Vlade Republike Srpske, Milorad Dodik, ministar za poqoprivredu u Vladi Srpske, Radivoje Brati} i na~elnik op{tine Bijeqina, Mi}o Mi}i}.

- Prije svega `elimo da poka`emo potencijal i nedovoqnu iskori{tenost primarne poqoprivredne proizvodwe u razvoju Semberije i Republike Srpske. Veliki potencijal u poqoprivrednoj proizvodwi, konkretno proizvodwi povr}a, koje ovo podru~je ima, treba usmjeriti na sigurnije snabdijevawe, kako tr`i{ta Republike Srpske i BiH, tako i regiona. Ovom manifestacijom `elimo da poka`emo, da razvoj poqoprivrede nije samo u pove}awu prinosa i ve}oj produktivnosti na poqoprivrednim gazdinstvima, ve} i prezentacija ostvarene proizvodwe na sasvim jedan nov na~in, a u ciqu pra}ewa mogu}nosti i de{avawa na tr`i{tu. Upravo ovom manifestacijom `elimo da uka`emo na zna~aj ruralne sredine i ovog podru~ja u cjelini, potvr|eno je iz Organizacionog odbora ovogodi{wih ,,Dana povr}a’’.

Za o~ekivati je da ,,Dani povr}a’’ u Crwelovu, kao novi vid prezentacije dostugnu}a vrijednih semberskih ratara, posebno povrtlara, privuku veliki broj posjetilaca.

Prema programu manifestacije sve~ano otvarawe je predvi|eno u devet ~asova, a u deset je izlo`ba povr}a. Bi}e izlo`eno osam-d devet kultura uzgojenih na semberskim poqima. Nezaobilazni su paprika, paradajz, krastavac, kupus i bostan. Kao i prethodnih godina i ove godine bi}e organizovano i predavawe poznatih stru~waka iz oblasti poqoprivrede koji }e govoriti o dostignu}ima u povrtlarskoj proizvodwi na nau~nim osnovama. Ovo predavawe je od 12 do 14 ~asova, a nakon toga slijedi ocjena izlo`enih povrtlarskih proizvoda i dodjela nagrada za najboqe ostvarene rezultate u ovoj oblasti.

Planirano je i takmi~ewe u spremawu najboqeg kupusa na semberski na~in.

- Ovo je prilika i da se promovi{u kulturni i tradicionalni obi~aji ovog kraja uz zakusku, najavquju iz Organizacionog odbora ovogodi{wih ,,Dana povr}a’’ u Crwelovu.

V.Z.

VELIKI USPJEH NIKOLE SRE]KOVI]A Mladi takmi~ar Xudo kluba "Panter" iz Bijeqine, Nikola Sre}kovi}, osvojio je bronzanu medaqu u kategoriji preko 66 kilograma na prvenstvu Balkana za starije pionire do 15-tte godine, koje je nedavno odr`ano u Turskoj, u gradu Edirne.

Sre}kovi}ev trener, Vladimir \oki}, isti~e da je ovo ogroman uspjeh za mladog sportistu izraziv{i uvjerewe da }e Sre}kovi} u narednoj deceniji donijeti jo{ mnogo radosti za RS i Bosnu i Hercegovinu.

- Bronza u Turskoj je plod napornih treninga i nastavak uspjeha sa doma}ih takmi~ewa u BiH. Nikola ima veliki potencijal i sigurni smo da }e se za wega tek ~uti. Reprezentacija BiH ostavila je odli~an utisak na prvenstvu Balkana sa dvije bronzane medaqe, ka`e \oki}.

S.M.

3

BESPLATNI UXBENICI Udru`ewe porodica sa ~etvoro i vi{e djece ,,Zdrav razum’’ Bijeqina poziva sve roditeqe koji imaju ~etvoro i vi{e djece, a koji su imali odli~an uspjeh u {kolskoj 2008/09. godini da {to hitnije dostave potrebnu dokumentaciju za dobijawe besplatnih uxbenika za ovu {kolsku godinu. Treba dostaviti fotokopiju |a~ke kwi`ice i to strane gdje se nalazi fotografija {kolarca i ocjena iz drugog polugodi{ta 2008/09. {kolske godine, rodni list u~enika i ovjerenu ku}nu listu. Dokumentaciju treba poslati na adresu: Omladinski centar Bijeqina, po{tanski fah 33, 76300 Bijeqina, a dodatne informacije mogu se dobiti na telefon 065/999-1 137.

,, DESET GODINA BIJEQINSKE NEZAVISNE TELEVIZIJE ,,ARENA

BOQI SIGNAL I VE]A GLEDANOST N ezavisna televizija ,,Arena’’ ju~e je (srijeda, 19. avgust) obiqe`ila deset godina rada. Tim povodom uprili~en je i koktel u hotelu ,,Drina’’ u Bijeqini.

- Deset godina je ve} pro{lo kako je u etar pu{ten prvi signal na{e televizije.

Tada smo bili dopisni{tvo ,,OBN’’ televizije, a nakon godinu dana postali smo nezavisna televizija. Tokom pro{le godine u opremu smo ulo`ili vi{e nego prethodnih devet. Na Udrigovu je, pored postoje}eg predajnika na zgradi Silosa, instaliran i novi predajnik koji je

znatno poboq{ao signal, rekao je Darko Milo{evi}, vlasnik, direktor i glavni i odgovorni urednik Nezavis-

POMO] ZA IVANU

a~elnik op{tine Bijeqina Mi}o Mi}i} posjetio Ivanu Ili}, osamnaestogodi{wu djevojku iz Lokawa koja je u julu ove godine zadobila te{ke povrede u saobra}ajnoj nesre}i i kojoj je za lije~ewe u inostranstvu neophodno 30.000 evra. Na~elnik Mi}i} Ivani je uru~io 2.000 KM i na taj na~in prikqu~io se humanitarnoj akciji prikupqawa nov~anih sredstava koja su joj neophodna za operaciju oka u Moskvi. Ivani je u udesu o{te}eno desno oko i slomqena karlica. Nakon nesre}e hitno je preba~ena u bolnicu u Tuzlu gdje su qekari u~inili sve {to je u wihovoj mo}i. Me|utim, da bi Ivana mogla da se vrati normalnom `ivotu, neophodno je izvr{iti operaciju lijevog oka.

- Zahvaqujemo se svima koji nam poma`u. Velika je to pomo} za Ivanu i za sve nas. Od trenutka nesre}e u pomo} nam pristi`u prijateqi i kom{ije, te moje udru`ewe `ena sa vi{e djece koji su jako puno po-

N

Darko Milo{evi}

ne televizije ,,Arena’’.

Prema wegovim tvrdwama sada gledaoci program ove televizije mogu pratiti na dva kanala, 34-om i 31-om.

-,,,Arena’’ je regionalna televizija koja je zadr`ala epitet ,,semberski’’. @elim da naglasim da na{ program ubudu}e mogu da prate i stanovnici dijela Srema, Ma~ve i Podriwa, te Br~kog, Modri~e, [amca i Pelagi}eva, dodaje Milo{evi}.

On s ponosom isti~e da su u Nezavisnoj televiziji ,,Arena’’ zanat u~ili mnogi koji sada rade u brojnim medijima u Bijeqini i okru`ewu.

V.Z.

mogli. Krajem septembra je ~eka put u Moskvu. Weno desno oko je u nesre}i o{te}eno 100 posto. Neophodno je da se operacija izvede na lijevom oku, jer, kako su nam qekari objasnili, ukoliko se operacija ne bi izvr{ila vremenom bi Ivana izgubila i vid lijevog oka.

Operacija lijevog oka bi, kako tvrde qekari, doprinijela da se nekih pet posto vida vrati i u desno oko, rekla je Ivanina

SEMBERSKE NOVINE

mama Milena pojasniv{i da je preporuka qekara da zbog polomqene karlice do septembra odlo`e put.

- Nesre}a je pogodila ovu vi{e~lanu porodicu i mi smo im pritekli u pomo}.

Svaka pomo} ovoj mladoj djevojci, koja je na po~etku `ivota, dobrodo{la je, a mi se nadamo da }e se Ivana uskoro vratiti normalnom `ivotu, izjavio je na~elnik Mi}i} u domu porodice Ili} u Lokawu.

Svi oni koji mogu da pomognu Ivani sredstva mogu da uplate na `iro ra~un Razvojne banke Zvornik, broj 562-1100801-0062-001-221, poziv na broj: 217-001-0003-2291, devizni broj `iro ra~una je: B.A. 395-6 620098-0 08-0 001-002-3 32.

M.R.

Glavni i odgovorni urednik: Verica ZELENOVI], tel: 222-590 * Direktor: Qubo QUBOJEVI], tel: 202-126 * Zamjenik gl. i odg. ,, urednika: Todor NIKOLI] * List gra|ana op{tine Bijeqina * Osniva~: Skup{tina op{tine Bijeqina * Izdava~: JIP ,,SIM Bijeqina, Atinska 2, tel. (055) 202-621 * Ure|uje: Redakcijski kolegijum * Fotografija: Bo`idar MILO[EVI] * Faks: (055) 202-126 * @iro-ra~uni: 554-001-00000175-41 (Pavlovi} banka), 555-001-0000865985 (Nova banka) * Cijena lista za inostranstvo je dvostruko ve}a, plus po{tarina * [tampa: NIGD ,,Dnevne nezavisne novine,, Bawa Luka * Rukopisi i fotografije se ne vra}aju * Rje{ewem Ministarstva informacija Republike Srpske broj 01-250/95. od 3. jula 1995. godine list je upisan u Registar javnih glasila pod rednim brojem 105.

4

AKTUELNOSTI

SEMBERSKE NOVINE 20. AVGUST 2009.

MINI INTERVJU: NA^ELNIK OP[TINE BIJEQINA MI]O MI]I] ZA ,,SEMBERSKE NOVINE,,

GOVORI O DOSADA[WIM REZULTATIMA LOKALNE ADMINISTRACIJE I PLANOVIMA DO KRAJA GODINE

NA[ CIQ SU NOVA RADNA MJESTA ! [ta ste obe}ali u kampawi i {ta ste do sada ispunili?

- Kampawa kao kampawa. U predizbornoj kampawi iznose se kratkoro~ni i dugoro~ni planovi. Najbitnije je da su izbori uspje{no zavr{eni, da je konstituisana lokalna vlast, te da nismo imali nekih ve}ih problema prilikom konstituisawa vlasti. Ustvari, tu nismo imali nikakvih problema, jer smo vrlo brzo uspostavili vlast nakon izbora, imenovali skup{tinske organe, usvojili buxet krajem pro{le godine i normalno nastavili rad. Mi smo pro{lu godinu zavr{ili veoma uspje{no, jer smo okon~ali nekoliko zna~ajnih projekata, kao {to je izgradwa Centra za visoko obrazovawe, a zavr{ena je i jedna faza gradske kanalizacije. Izgra|eno je puno infrastrukturnih objekata, most kod CJB, kru`na raskrsnica na Dizdarevi}a lokaciji, kao i niz infrastrukturnih objekata po mjesnim zajednicama. Adaptirani su domovi kulture, kilometri i kilometri javne rasvjete. U ovoj godini nastavqeni su ve} zapo~eti projekti. ! [ta niste stigli da ispunite i za{to?

- Naravno, ima puno toga {to jo{ treba uraditi, a osnovni razlog za odlagawe nekih projekata je svjetska ekonomska kriza koja zna~ajno uti~e na prilike u op{tini Bijeqina. Izradili smo program mjera o smawivawu uticaja svjetske ekonomske krize na na{e okru`ewe. Mjere su usvojene u Skup{tini op{tine. Mjere idu u tri

pravca, od smawivawa javne potro{we, preko zadr`avawa investicionog ciklusa, do definisawa industrijske zone koja treba da omogu}i otvarawe novih radnih mjesta. Izvr{en je rebalans op{tinskog buxeta koji je za 29,4 odsto mawi od planiranog buxeta za ovu godinu. To postaje poprili~na ko~nica za na{e planove u ovoj godini.

Zbog smawenog buxeta smawen je i iznos sredstava za Agrarni fond. Tih {est odsto sada ne iznosi 3,5 miliona KM, ve} je znantno mawi iznos u pitawu. Ispla}ena su sredstva podsticaja za poqoprivredu sa neznatnim zaka{wewem, ali su i ta sredstva umawena.

Infrastrukturne projekte, planirane da se urade u ovoj godini u mjesnim zajednicama, ne}emo mo}i u potpunosti realizovati zbog drasti~no smawenog buxeta za infrastrukturu. Neki projekti, koji su ve} zapo~eti, bi}e okon~ani. ! Kakvi su vam planovi za ovu godinu?

- Ono {to je sigurno, nastavi}emo realizaciju kapitalnih investicija, a takvo na{e opredjeqewe uskla|eno je i sa mjerama {tedwe. Izgradwa kanalizacije zapo~ela je ovih dana, a vrijednost tre}e faze je oko desetak miliona maraka. Otpo~e}emo izgradwu Centra za kulturu, kru`nog toka na Ledincima, kod Saborne crkve i niz projekata u semberskim naseqima, kao {to su ^engi}, Jawa, Crwelovo, Batkovi}. Neki projekti }e ~ekati neka boqa vremena. ! Koliko kriza uti~e na realizaciju

planova?

- Mi smo u ovoj godini pokrenuli definisawe Industrijske zone broj tri, {to bi trebalo da dovede do pove}awa obima proizvodwe i prerade, prije svega, poqoprivrednih proizvoda. Plasman poqoprivrednih proizvoda, ina~e, predstavqa najve}i problem za ovu regiju. Za 90 odsto smo smawili poreske obaveze prema op{tini, kupili smo zemqi{te na kome }e biti podignuti novi pogoni za preradu vo}a i povr}a. U toj zoni radi}e oni koji su spremni da prihvate obavezu otkupa poqoprivrednih proizvoda od na{ih poqoprivrednika. Na taj na~in bismo pove}ali broj novih radnih mjesta i to je jedan od na{ih glavnih ciqeva. Nadamo se da }e Vlada RS prona}i rje{ewa za "Savu" i [e}eranu, jer }e i na taj na~in otvoriti nova radna mjesta za nove radnike. To su ciqevi koji su proistekli iz programa mjera {tedwe u vremenu ekonomske krize, ali i neki na{i dugoro~ni planovi koje }emo realizovati u godinama koje su Q.Q. ispred nas.

ISTEKAO ROK ZA FISKALIZACIJU TRE]E GRUPE PORESKIH OBVEZNIKA

NE]E BITI PRODU@EWA ROKOVA Rok za fiskalizaciju poreskih obveznika koji ~ine tre}u grupu istekao je 15. avgusta, a zahtjeve za uvo|ewe fiskalnih kasa podnijelo je 2.235 obveznika iz ove grupe. Iz Podru~nog centra Bijeqina Poreske uprave RS ka`u da produ`ewa rokova ne}e biti, a nesavjesne obveznike ~ekaju odgovaraju}e sankcije. Uvo|ewe fiskalnih kasa predstavqa zna~ajan korak za poboq{awe discipline poreskih obveznika, {to je uslov za ure|ewe tr`i{ta koji treba dovesti do pove}awa stepena naplate poreza...

roces fiskalizacije u Republici Srpskoj otpo~eo je sredinom pro{le godine, a krenulo se po segmentima, odnosno po djelatnostima. Rok za prvu grupu poreskih obveznika bio je do 15. novembra 2008. godine, rok za drugu grupu do 31. decembra 2008. godine, dok je rok za tre}u grupu poreskih obveznika produ`en na osnovu izmjene Pravilnika o dinamici fiskalizacije u RS. Do produ`ewa roka za fiskalizaciju tre}e grupe do{lo je zato {to na tr`i{tu nije bilo fiskalnih kasa koje tehni~ki mogu da podr`e promet ove grupe obveznika, tako da nijedan obveznik iz ove grupe nije mogao

P

podnijeti zahtjev za inicijalnu fiskalizaciju.

- U tre}u grupu poreskih obveznika koji podlije`u fiskalizaciji se ubrajaju lica koja obavqaju djelatnost trgovine na veliko, usluge izme|u obveznika PDV-a a u BiH, te usluge prema inostranim kupcima i usluge zdravstvenih ustanova - domovi zdravqa i bolni~ke ustanove koje se finansiraju iz Fonda zdravstvene za{tite, precizirala je Radojka Lalovi}, v.d. pomo}nik direktora za Podru~ni centar Bijeqina Poreske uprave RS. Prema podacima bijeqinskog Podru`nog centra Poreske uprave od ukupno 4.731 obveznika koji spadaju u tre}u grupu pores-

kih obveznika za fiskalizaciju do 15. avgusta zahtjeve za uvo|ewe fiskalnih kasa podnijelo je svega 2.235 obveznika, {to zna~i da zahtjev nije podnijelo vi{e od polovine obveznika iz ove grupe, ta~nije 2.496 obveznika.

- Taj podatak je relativan, jer postoji jedan broj onih koji imaju dodijeqene doplatne JIBove, a koji nisu aktivni, odnosno, to su oni poreski obveznici koji ne obavqaju djelatnost, te samim tim nisu obavezni da uvedu fiskalne kase. Trenutno tako registrovanih obveznika imamo 544, izjavila je Radojka Lalovi} napomenuv{i da i me|u preostalih 1.952 obveznika vjerovatno ima onih koji ne obavqaju dje-

latnost, te da }e se ta~an broj ut vrditi tek naknadno, u postupcima kontrole. Re~eno je da sve nesavjesne poreske obveznike koji

nisu podnijeli zahtjev za fiskalizaciju o~ekuju kazne i to od minimalnih 500 KM pa do 1.500 KM, koliko iznose kazne za fizi~ka lica, te za pravna lica od 2.500 KM pa do 15.000 konvertibilnih maraka.

Me|u pozitivnim efektima fiskalizacije, izme|u ostalog, navodi se ure|ewe tr`i{ta u Republici Srpskoj, ali i na podru~ju cijele BiH, zatim, smawewe nelegalnih nov~anih tokova u prometu roba i usluga, smawewe sive ekonomije i nelojalne konkurencije, pove}awe stepena naplativosti poreza, pa time i pove}awe priliva sredstava u buxet i unapre|ewe bezM.R. gotovinskog pla}awa.

AKTUELNOSTI

SEMBERSKE NOVINE 20. AVGUST 2009.

5

ZLATKO MAKSIMOVI], DIREKTOR BIJEQINSKOG DOMA ZDRAVQA:

SVE U CIQU O^UVAWA ZDRAVQA ako je potvrdio direktor Doma zdravqa Bijeqina Zlatko Maksimovi} preventivni pregledi `ena Semberije na terenu se nastavqaju, a sve u ciqu ranog otkrivawa raka dojke.

K

- Na{ `eqa je, koliko god je to mogu}e, preventivno djelovati kako bi se {to vi{e sa~uvalo zdravqe na{ih sugra|ana. Zbog svega toga mi i organizujemo rad na terenu. Mobilni mamograf trenutno je u Gorwoj ^a|avi-

ci u ambulanti porodi~ne medicine i ekipe }e biti tamo koliko bude neophodno, obja{wava za ,,Semberske novine’’ direktor Maksimovi} i podsje}a da je do sada obavqeno oko 2000 mamografskih preE.S.N. gleda.

STRANKA DEMOKRATSKE AKCIJE BIJEQINA-JAWA

Dr Zlatko Maksimovi}

GRUPA MJE[TANA CRWELOVA POSJETILA BRATSKO SELO RAJKINAC U SRBIJI

U GOSTIMA KOD PRIJATEQA P

roteklog vikedna oko {ezdesetak mje{tana Crwelova, od najstarijih, do najmla|ih, bilo je u gostima kod prijateqa u selu Rajkinac u Srbiji.

- Ovo je bio jo{ jedan od bratskih susreta na{a dva sela. Dru`ewe je po~elo sada ve} davne 1976. godine kada je u Crwelovu snimana prva emisija ,,Znawe imawe’’ u tada{woj BiH. Tada su na{i gosti bili mje{tani Rajkinca, potvrdio je Nedeqko \uki}, ~lan Organizacionog odbora za odlazak Crwelovaca u Rajkinac.

Kako \uki} ka`e u Raj-

doma}ini organizovano je i nekoliko vrlo zanimqivih posjeta.

Obi{li smo Muzej vo{tanih figura u Jagodini i Akva park.

Na sve~anoj ve~eri koju su priredili na{i doma}ini razmijeweni su i prigodni pokloni. Po{to je tradicija da se sa Rajkin~anima obavezno dru`imo jednom godi{we, mi naredne godine wih o~ekujemo da nam uzvrate posjetu, dodaje Nedeqko \uki} uz napomenu da se mje{tani Crwelova i Rajkinca posje}uju i u drugim prilikama - za slave, svadbe i druge sli~ne poE.S.N. vode.

Arhivska fotografija iz 1976. godine sa snimawa emisije ,,Znawe-imawe,, u Crwelovu...

kinac se i{lo pro{log vikenda, jer je u ovom periodu slabiji intenzitet poqoprivrednih radova, a i {kols-

www.panradio.com

ka godina jo{ nije po~ela.

- Pored dobrodo{ce koju su nam, kao i prethodnih godina, u selu priredili na{i

KR[I SE RAVNOPRAVNOST saop{tewu za javnost Op{tinskog odbora Stranke demokratske akcije BijeqinaJawa navedeno je da je u posqedwe vrijeme drasti~no pogor{an polo`aj Bo{waka i ostalih pripadnika nesrpskih naroda u Republici Srpskoj i op{tini Bijeqini. U saop{tewu daqe stoji da je kr{ewe Ustavom garantovane ravnopravnosti naroda postalo svakodnevna pojava.

- Okru`no tu`ila{tvo u Bijeqini nije podnijelo ni jednu optu`nicu za ratne zlo~ine, mada pokriva prostor od Br~kog do Srebrenice, a procesuiralo je nekoliko stotina Bo{waka, navedeno je u saop{tewu Op{tinskog odbora SDA Bijeqina-Jawa.

Ovaj odbor SDA optu`uje da se, me|u hiqadama bespravno podugnutih objekata u Bijeqini ru{e samo bo{wa~ke ku}e, te da nema zapo{qavawa Bo{waka. Kako, izme|u ostalog, stoji u saop{tewu za javnost OO SDA Bijeqina-Jawa, Bo{waka skoro da i nema u ustanovama na op{tinskom i entiteskom nivou, nema ih ni na na rukovode}im mjestima, posebno u policiji, ne mijewaju se ni nazivi ulica.

U

,, KONFERENCIJA ZA [TAMPU SRS ,,DR VOJISLAV [E[EQ

RADIKALI ZABRINUTI ZA SUDBINU PREDSJEDNIKA STRANKE bmana je sve to {to brojni zapadni, a i neki doma}i politi~ari pri~aju da je Ha{ki sud sud pravde, da se na tom sudu sudi samo pojedincima za u~iwene konkretne ratne zlo~ine i da se tamo ni na koji na~in ne sudi narodu ili dr`avi. Istina je ne{to sasvim drugo. U Hagu se sudi Srbiji i srpskom narodu i to je dr Vojislav [e{eq na najboqi na~in prepoznao i on je odmah po osnivawu tog suda zauzeo antiha{ki gard koji mi, srpski radikali, dr`imo, izjavio je predsjednik stranke za RS, Mirko Blagojevi}.

Blagojevi} je podsjetio da je wihov predsjednik, dr Vojislav [e{eq, oti{ao u Hag s namjerom da raskrinka Tribunal, da raskrinka wihovu nakanu da se za sve {to se de{avalo na prostorima biv{e Jugoslavije ok-

O

rivi samo srpski narod. Blagojevi} je istakao i da sve ono {to se danas de{ava u Ha{kom tribunalu govori o karakteru tog suda, jer se, ve} {est i po gidina nakon hap{ewa dr [e{eqa proces protiv wega nalazi u nedefinisanoj fazi.

- Ni dr Vojislav [e{eq, sa kojim se ~esto ~ujem, ne zna u kojoj je fazi proces, a niti bilo ko od nas. Proces je zastao, a Tu`ila{tvu su ostala jo{ nepuna dva sata za izno{ewe dokaza. Na dana{woj statusnoj konferenciji Ha{ki sud }e poku{ati da nametne na{em predsjedniku advokata, da ga proglasi nepodobnim da se sam brani, a na osnovu one presude koja mu je izre~ena, 15 mjeseci zatvora za nepo{tovawe Suda, a to bi zna~ilo da }e na{ predsjednik krenuti u {trajk gla|u do smrti, rekao je Blagojevi} izra`avaju}i zabrinutost za

sudbinu predsjednika stranke.

Srpski radikali su se na konferenciji za novinare os-

vrnuli i na politi~ku situaciju u zemqi. Ocjewuju zabriwavaju}om odluku visokog pre-

dstavnika Valentina Incka da se formira Komisija za popis dr`avne imovine koja, kako ka`u, predstavqa jo{ jedan veliki pritisak na RS. - Tim pritiscima }emo mo}i da odolimo samo ako postignemo maksimalno jedinstvo svih politi~kih subjekata u Republici Srpskoj po tom pitawu.

Ustav BiH je potpuno jasanBiH ~ine dva entiteta, F BiH i RS i iz toga proizilazi sve i po pitawu imovine. No, me|utim, bojim se da je opozicija nedorasla ovim izazovima i da se bavi nekim perifernim stvarima, ka`e Blagojevi} koji je ovom prilikom uputio poziv SDS i PDP da ,,ne guraju prst u oko’’ predsjedniku Vlade RS, Miloradu Dodiku, nego da se homogenizuju oko problema koji je nastao usqed formirawa Komisije za popis dr`avne M.R. imovine.

6

AKTUELNOSTI

SEMBERSKE NOVINE 20. AVGUST 2009.

PRVI JAVNI UPIS OBVEZNICA OP[TINE BIJEQINA

ZA GRA\ANE DVOSTRUKA KORIST U ~etvrtak, 13. avgusta, Op{tina Bijeqina izvr{ila prvi javni upis obveznica ukupne vrijednosti 11 miliona maraka.

Nov~ana sredstva koja }e se prikupiti na ovakav na~in koristi}e se za ure|ewe industrijske zone dva i tri u iznosu od 4.000.000 KM, pro{irewe toplovodne mre`e i montirawe kotla u iznosu od milion i po maraka, te ure|ewe lokacije ,,Knez Ivo od Semberije’’ u iznosu od 500.000 KM i izgradwu Centra za kulturu u iznosu od 5.000.000 KM. Na~elnik op{tine, Mi}o Mi}i} kupio je 100 obveznica ukupne vrijednosti 10.000 KM...

okazalo se da op{tinske obveznice postaju jedno od efikasnijih rje{ewa za obezbje|ivawe novih izvora finansirawa na tr`i{tu kapitala, a Bijeqina je ~etvrta op{tina u RS koja se odlu~ila na wihovu emisiju, nakon Bawa Luke, Lakta{a i Gradi{ke.

- Op{tina Bijeqina emituje 110.000 obveznica u nominalnoj cijeni po 100 maraka po obveznici, {to je ukupno 11.000.000 maraka sredstava koja se prikupqaju. Upis traje 90 dana.

Emisija obveznica je na 10 godina, isplata anuiteta je polugodi{we, a kamatna stopa je 6,75 posto, izjavila je Milkica E}im, predstavnica bawalu~ke brokerske ku}e ,, Advantis broker’’.

Na~elnik Mi}i} ka`e da su ovaj vid prikupqawa sredstava izabrali, jer je siguran i pouzdan i veoma pogodan za infrastrukturne investicije.

- Emisija obveznica je moderan na~in zadu`ivawa jedinica lokalne samouprave i mislim da kupovinom obveznica gra|ani imaju dvostruku korist omogu}eno im je da oro~e sredstva po povoqnoj kamatnoj stopi, a istovremeno imaju kvalitetniji `ivot u gradu, dok }emo mi br`e i jednostavnije realizovati projekte koje smo zamislili, a to su projekti koji }e Bijeqinu u~initi prosperitetnijom. Prije svega imamo ~etiri projekta od kojih su dva potpuno u razvojnom programu. ^etiri miliona obveznica }e biti iskori{teno za ure|ewe in-

P

dustrijske zone dva i tri, jedna je ispred, a druga iza Agro-ttr`nog centra, zatim, 500.000 KM }emo izdvojiti za privo|ewe kraju regulacionog plana ,,Knez Ivo od Semberije’’ s ciqem da na tr`i{tu imamo vi{e ponuda za individualnu izgradwu sa ure|enom infrastrukturom.

Tre}i projekat je pro{irewe toplovodne mre`e, te izgradwa kotlovnice, i na kraju jedan projekat od kulturnog zna~aja, to je izgradwa Centra za kulturu, precizirao je na~elnik Mi}i} ocjewuju}i da su to projekti koji sigurno zaslu`uju pa`wu gra|ana, te da }e ula`u}i sred-

dobro ulagawe.

- Kao privatnik, kao fizi~ko i pravno lice, nastojim da imam neke dobre investicije.

Investicije su nekad dobre u privredu, me|utim po{to je sad u privredi jedna te{ka situacija, prisutna je nelikvidnost, treba razmi{qati o nekim boqim poslovima. U vrijeme ekonomske krize kad je uspjeh i umije}e ostvariti bilo kakve prihode i poslovawe sprovesti kao uspje{no, vrlo je bitno ostvariti ovih 6,75 procenata koje nudi Op{tina Bijeqina na ime kamate na svoje obveznice, rekao je Slaviwak isti~u}i da je

,, REGIONALNA DEPONIJA ,,EKO-DEP U BRIJES

SANITARNA USKORO U F Na~elnik op{tine Mi}o Mi}i} sa saradnicima, predsjednikom Skup{tine op{tine Draganom \ur|evi}em, te predsjednicima klubova odbornika u SO Bijeqina u petak, 14. avgusta, posjetio Regionalnu deponiju ,,Eko-Dep’’ u Brijesnici. Tom prilikom direktor ove ekolo{ke deponije, Dragi{a Marjanovi} ih je informisao o svim aktivnostima, kako onim koje su izvr{ene, tako i onim koje su planirane.Ukupna vrijednost radova iznosi oko sedam miliona konvertibilnih maraka... egionalna deponija ,,Brijesnica’’ koja je zapo~eta u okviru projekta ,,Upravqawa ~vrstim otpadom’’ u BiH, a koji se finansira iz kredita Svjetske banke, te sredstava Vlade RS i sredstava op{tina osniva~a, nalazi se u fazi zavr{nih radova. Prednost sanitarne deponije u odnosu na staru deponiju je za{tita podzemnih voda, povr{inskih voda, zemqi{ta i vazduha, {to je od izuzetne va`nosti za za{titu `ivotne sredine i zdravqa qudi.

R

- Dio ulazne zone je kompletno zavr{en, interna saobra}ajnica od ulazne zone do prve i druge }elije, dok se upravo radi transportni cjevovod za transport procjedne vode do bazena koji je zavr{en, a odatle }e se raditi ponovno vra}awe vode na tijelo deponije. U fazi smo zavr{etka prve i druge sanitarne }elije, a kao {to vidite, u fazi smo zavr{etka i jednog objekta u kom }e biti smje{tene radionice, mehanizacija kao i sve ono {to je neophodno za funkcionisawe jedne deponije, rekao je Dragi{a Mar-

POPRAVQA

KALCIFIKACIJA nizu mjera koje op{tina Bijeqina preduzima na poboq{awu uslova za uspje{niju proizvodwu hrane jeste i program kalcifikacije zemqi{ta u ju`nom i zapadnom dijelu Semberije. Sredstva za ovaj posao trebalo bi da budu obezbje|ena iz Fonda za poqoprivredu.

- Kalcifikacija zemqi{ta, odnosno uno{ewe kre~waka u wive, da}e vi{estruke koristi i u narednih pet ili {est godi-

U

stva u kupovinu op{tinskih obveznica gra|ani pomo}i sebi, a i razvoju lokalne zajednice.

Vlasnik i direktor kompanije ,,Spektar drink’’, \or|e Slaviwak se odlu~io na kupovinu obveznica ocjewuju}i da je to

posebno interesantno to {to se ne daju sva sredstva na 10 godina, nego }e biti sukcesivna vra}awa. Naime, svakih {est mjeseci se dobije povrat od pet posto svoje glavnice, te pripadaju}a M.R. kamata.

na. Pouzdano je utvr|eno da bi ova mjera trebalo da unaprijedi ratarsku, vo}arsku i povrtlarsku proizvodwu. Ipak, najva`nije jeste, da je ona op{te prihva}ena i jedna je od najsigurnijih na~ina popravqawa kvaliteta zemqi{ta, ka`e dr Dragan Zari} iz Agencije za pru`awe stru~nih usluga u poqoprivredi Republike Srpske.

Povoqna okolnost je {to se kre~wak u neograni~enim koli~inama nalazi u ugqevi~koj

AKTUELNOSTI

SEMBERSKE NOVINE 20. AVGUST 2009.

7

Neki su po`weli i ono {to nisu smjeli...

NICI

DEPONIJA UNKCIJI

Dragi{a Marjanovi}: U toku su zavr{ni radovi koji }e biti gotovi za dva mjeseca...

janovi} najavquju}i da }e u roku najkasnije za dva mjeseca svi radovi na deponiji biti zavr{eni. Istaknuto je da se paralelno sa izgradwom moderne deponije vr{i prekrivawe starog dijela deponije, tako da }e prelaskom na novu deponiju, ovu sada{wu privremeno konzervirati do obezbje|ivawa sredstava za wenu kona~nu sanaciju.

-D Danas smo vidjeli da je nova regionalna deponija, koja je jedna od {est deponija u BiH, na samom zavr{etku radova i bi}e to jedna od prvih u BiH i prva u

RS ovakvog tipa. Potpuno ekolo{ki za{ti}ena, potpuno bezbjedno odlagawe sme}a koje ne}e ugro`avati `ivotnu sredinu je upravo ono {to smo mi i htjeli, izjavio je na~elnik Mi}i}, zadovoqan da se radovi odvijaju po planu i da }emo, kako je precizirao, do prvog oktobra imati modernu i sigurnu deponiju sme}a.

- Ostaje nam da u narednom periodu na|emo na~ina kako da izdvojimo onaj dio sme}a koji se mo`e ponovo vratiti kao sekundarna sirovina. Kandidovali

smo taj projekat recikla`e kod {vedske donatorske organizacije SIDA-ee i jo{ nekih me|unarodnih donatorskih organizacija s ciqem da {to je mogu}e vi{e izdvojimo sme}a koje se mo`e koristiti kao sekundarna sirovina ~ime }emo napraviti dvije dobre stvari. Kao prvo ima}emo dio potrebnih sirovina, a istovremeno }e se smawiti koli~ina deponovanog sme}a i na takav na~in }e se produ`iti vijek deponije, istakao je Mi}i}.

Predsjednik op{tinskog parlamenta, Dragan \ur|evi} je izjavio da SO Bijeqina redovno prati aktivnosti ,,EkoDepa’’ i da je najva`nije da se radovi odvijaju predvi|enom dinamikom, te dodao: -M Mi }emo ve} na septembarskom skup{tinskom zasijedawu imati jednu informaciju, a danas su ovdje predstavnici onih politi~kih partija koje participiraju u SO Bijeqina i meni je drago da mo`emo da razuvjerimo one koji su sumwali da }e ovo biti savremena sanitarna ekolo{ka deponija. Svi koji su danas ovdje mogu da se uvjere da je to objekat koji je na zavidnom nivou, da se zavr{avaju radovi predvi|eni prvom i drugom fazom i da }e ovo biti najsavremenija deponija u BiH, precizirao M.R. je \ur|evi}.

WE KVALITETA ZEMQI[TA U SEMBERIJI

A DESET HIQADA HEKTARA Dr Dragan Zari}

op{tini, tridesetak kilometara od semberskih wiva.

- Prema nekim podacima kalcifikacija zemqi{ta trebalo bi da se obavi na oko deset hiqada hektara, {to je petina od ukupnih obradivih povr{ina u Semberiji, napomiwe dr Zari}.

U prvoj fazi kalcifikacija zemqi{ta trebalo bi da se obavi u atarima sela Glavi~ice, Modran, ^engi}, Johovac, Tavna, Suvo Poqe, Zagoni, ^a|avica, Vr{ani, Novi, Dragaqevac i jo{ nekim selima u brdskom dijelu T.S.N. Semberije.

POQOPRIVREDNICI VARALI DR@AVU! rilikom podno{ewa zahtjeva za podsticajne mjere za jesewu sjetvu 2008. godine Ministarstvu poqoprivrede, koje su iznosile 250 KM po hektaru i op{tini Bijeqina, koja je poqoprivrednicima jesenas obe}ala 100 maraka po zasijanom hektaru, ratari su iz wima poznatih razloga, ili zbog nesnala`ewa sa dokumentacijom aplicirali po dva puta za podsticajne mjere i u mnogo slu~ajeva naplatili nov~ana sredstva, a da za to nisu imali osnova. Tim povodom Republi~ka poqoprivredna inspekcija uputila je zahtjev Op{tinskim poqoprivrednim inspekcijama da na terenu utvrde koliko je neregularnih zahtjeva podne{eno i koliko je po tom osnovu ispla}eno novca.

- Do sada je u Republici Srpskoj podnijeto 105 prekr{ajnih naloga gdje je utvr|ena nepravilnost, odnosno u tim slu~ajevima poqoprivrednici su naplatili podsticaje u duplom iznosu, a od tog broja, ~ak 46 ratara je u Semberiji na~inilo odre|eni prestup, potvrdio je Zoran Peri}, poqoprivredni inspektor.

- Mi smo do sada obradili 13 poqoprivrednika i utvrdili da je u nekoliko slu~ajeva zaista do{lo do nepravilnosti, te da su ti qudi dva puta naplatili nov~ana sredstva. Protiv takvih lica pokrenut je prekr{ajni nalog i oni su du`ni da taj novac vrate. Tako|e, biqe-

P

Zoran Peri}

`imo i slu~ajeve u kojima su qudi iz neznawa i gre{kom podnosili zahtjeve i u mjesnim kancelarijama u svom selu i u op{tinskoj administraciji. U situaciji gdje smo utvrdili da nema namjere da se na~ini prestup i ostvari nezakonita materijalna korist mi nismo podnosili prekr{ajni nalog, nego smo takvim osobama naredili da vrate novac. Biqe`imo i slu~aj da je jedan ~ovjek umro, tako da nismo uspjeli da povretimo ta sredstva, a pojedini poqoprivrednici nisu imali vremena da podignu novac. Ipak, mo`e se konstatovati da se samo u malom broju slu~ajeva radi o namjernoj `eqi da se ostvari nezakonita nov~ana korist, dok je u odre|enom broju slu~ajeva to plod nesnala`ewa sa papirologijom i procedurom, poja{wava na kraju poqoprivredni inspektor, Zoran Peri}.

S.\.

8

POQOPRIVREDA

SEMBERSKE NOVINE 20. AVGUST 2009.

MAJEVI^KA [QIVA U RUSIJI Proizvo|a~i {qiva u podmajevi~kom kraju imaju razloga da budu zadovoqni, jer je dobar ovogodi{wi rod pratio i dobar plasman. Skoro sve proizvedene koli~ine su otkupqene i izvezene za Rusiju, a mawi dio za zapadnoevropsko tr`i{te... ndividualni poqoprivredni proizvo|a~i zadovoqni su otkupnom cijenom {qive. Najranija sorta koja uspijeva u podmajevi~kom kraju ,,~a~anska rana" otkupqena je po cijeni od 1,20 KM za kilogram, ,,~a~anska qepotica" i ,,~a~anska najboqa" otkupqene su po 70 pfeniga dok je kilogram ,,stenleja", ~iji je otkup u toku, pla}an po pola marke.

Milo Stoji}, vlasnik preduze}a ,,Bojin" iz ugqevi~kog sela Tutwevac, ~ija je djelatnost otkup i izvoz vo}a, ka`e da je na tr`i{te Rusije i zapadne Evrope ovog qeta izvezao blizu 800 tona podmajevi~ke {qive, koja va`i za kvalitetniju {qivu u regionu. Wemu su {qivu predali poqoprivrednici iz

I

op{tine Ugqevik, te susjednih Lopara i ^eli}a. On tvrdi da su zadovoqni svi - od proizvo|a~a do krajweg potro{a~a.

- Zadovoqni su prije svega proizvo|a~i, koji svakodnevno dovoze {qive do na{e hladwa~e, zadovoqni smo i mi u preduze}u, a kvalitetom su prezadovoqni u Moskvi i Sankt Petersburgu, krajwem odredi{tu podmajevi~ke {qive, ka`e Stoji} vlasnik firme koja se ovim poslom bavi posqedwu deceniju. [qivari su se, kako ka`e Stoji}, profesionalizovali i svake godine proizvode vi{e kvalitetne {qive, pa u ovom preduze}u planiraju da pro{ire kapacitete postoje}e hladwa~e i izgrade su{aru kako bi se za narednu sezonu spremili za ve}i otkup.

Proizvo|a~ {qiva Milivoja Nikoli} iz ugqevi~kog sela Tutwevac ima 25 dunuma mladih i starijih zasada {qive i ove sezone u izvozni~ko preduze}e ,,Bojin" predao je sedam tona roda.

- Imao sam rane i pozne {qive i zadovoqan sam otkupnom cijenom koja je bila najboqa na po~etku, pa se smawivala kako sezona prolazi, ka`e Nikoli} tvrde}i da nije bilo otkupa sva bi {qiva zavr{ila neslavno u rakiji, za koju je te{ko na}i kupca, bar za ve}e koli~ine.

Nikoli} tvrdi da se od poqoprivrede te{ko `ivi ali da proizvodwa vo}a, uz dobar otkup, mo`e da poboq{a standard seqaka.

- Najvi{e se zaradi od vo}a dok ostala poqoprivredna pro-

izvodwa nema bog zna kakvu ra~unicu, ka`e Nikoli} dok ~eka u redu za otkup.

U op{tini Ugqevik ka`u da je zadovoqstvo vo}ara rezultat i dugogodi{weg zalagawa lokalne uprave da stimuli{e ovu granu poqoprivrede.

Ciq je vratiti proizvodwu na prijeratnu, kada je ovaj kraj bio poznat po proizvodwi kvalitetne {qive. Prirodne pogodnosti - nadmorska visina ovog kraja, konfiguracija terena, sastav tla te godi{we koli~ine padavina, pogoduju proizvodwi kvalitetnog vo}a, naro~ito {qive.

Na~elnik op{tine Ugqevik Vasilije Peri} ka`e da je u Strate{kom planu razvoja op{tine Ugqevik vo}arstvo definisano kao jedan od osnovnih pra-

vaca razvoja.

- U posqedwe vrijeme uspje{no provodimo ciqeve, a to su prije svega stimulisawe planta`ne proizvodwe vo}a i wegovo prera|ivawe, rekao je Peri} uz napomenu da je za posqedwih par godina vo}arima besplatno dodijeqeno oko 300 hiqada sadnica vo}a, uglavnom {qive, a da su posqedwe dvije godine za svaku novozasa|enu vo}ku stimulisali po dvije marke. Tako|e su nova~no stimulisali izgradwu hladwa~a i su{ara.

Peri} je obe}ao da }e op{tina, u skladu sa mogu}nostima, nastaviti da stimuli{e sve koji se anga`uju na pove}avawu poqoprivredne proizvodwe, naro~ito vo}arstva, za koji ovaj kraj ima prirodne pogodnosti.

R. J.

VISOKI PRINOSI OVOGODI[WEG RODA vu godinu vo}ari u podmajevi~kom kraju pamti}e kao jednu od najuspje{nijih, jer su prinosi i kvalitet {qive na izuzetno visokom nivou. Tome su doprinijele povoqne vremenske prilike u fazi zrewa, dobar kvalitet zasada i predan rad vo}ara. [qiva je naro~ito dobro rodila na podru~ju sela Tutwevac, Zabr|e, Pu{kovac i okolnih seoskih sredina, tako da su poqoprivrednici veoma zadovoqni dosada{wim rezultatima. U to smo se uvjerili i prilikom posjete doma}instvu Darka Milo{evi}a u Tutwevcu, koji je napravio hladwa~u i formirao otkupnu stanicu za ovogo-

O

di{wi rod.

- Ako je suditi po dosada{wim prinosima i kvalitetu {qive, ova sezona je jedna od uspje{nijih u posqedwe vrijeme i raduje me ~iwenica da se vo}arska proizvodwa isplati u vrijeme kada su druge grane poqoprivrede nerentabilne, ka`e Milo{evi}, koji je i predsjednik Udru`ewa vo}ara " Eko vo}e ".

- Hladwa~u sam svojevremeno napravio za vlastite potrebe, jer imam veliki vo}wak sa mnogo vrsta vo}a, ali vremenom zahvaquju}i saradwi sa izvoznkom iz na{eg kraja, ukazala se potreba da oformim otkupnu stanicu, tako da ovdje {qivu dovoze poqoprivredni-

\ojo Sekuli}

Darko Milo{evi}

ci sa ovog podru~ja. Kvalitet vo}a je na izuzetno visokom nivou i sa ponosom ga izvozim, a to je i prilika da solidno zaradimo i naplatimo mukotrpan rad. Ovdje se najvi{e gaje sorte {qiva ,,stenlej’’ i nekoliko vrsta ,,~a~anke’’, koje su trenutno bez premca kada je u

pitawu izvoz u inostranstvo.

Ukoliko sve bude i{lo po planu, o~ekujem da otkupimo vi{e od 1000 tona {qive, a u nekoliko narednih godina se o~ekuje da udvostru~imo koli~inu, po{to }e u punom rodu biti jo{ oko 700.000 sadnica. Ovo je dobar podstrek za poqopriv-

rednike ovog kraja da podi`u vo}wake, a u ime Udru`ewa vo}ara mogu da obe}am da }emo u narednom periodu u~initi sve kako bismo, putem stru~nih predavawa i seminara, afirmisali proizvodwu vo}a u na{em kraju, isti~e Darko Milo{evi}.

Najboqa potvrda rodne godine jeste zadovoqstvo vo}ara postignutim prinosima.

- Do sada sam predao blizu 20 tona {qive u svje`em stawu i imam jo{ da berem, tako da sam prezadovoqan dosada{wim kvalitetom. Cijena od 50 pfeniga za kilogram je zadovoqavaju}a, jer boqeg tr`i{ta od ovoga nemamo, tako da mo`e i da se lijepo zaradi od {qive.

Mi na ovom podru~ju najvi{e gajimo ,,stenlej’’ i ,,~a~anku’’ i sav rod beremo i prodajemo u svje`em stawu, dok }emo tek u kasnijoj fazi berbe ostavqati {qivu za su{ewe i pe~ewe rakije, ka`e vrijedni vo}ar i vrsni poznavalac uzgoja nadaleko poznate majevi~ke {qive \ojo Sekuli} iz Tutwevca.

S.\.

CRNA HRONIKA

SEMBERSKE NOVINE 20. AVGUST 2009.

9

ISTRAGA O SMRTI OSMOGODI[WE IVONE BAJO OBAVIJENA MISTERIJOM

KAKO JE STRADALA MALA IVONA?! irsad Ke{mer i Nexad Moco, voza~i autoprevozni~ke firme "Haktrans" iz Sarajeva, u srijedu 12. avgusta, dali su izjave u Okru`nom tu`ila{tvu Bijeqina na okolnosti smrti osmogodi{we Ivone Bajo.

Da podsjetimo, Ivona Bajo smrtno je stradala u ~etvrtak, 23. jula oko 17.00 sati, u bijeqinskom nasequ Bukre{, a prema prvim zabiqe{kama policije, djevoj~ica je stradala prilikom pada sa bicikla od povrede `ice sa predwe korpe na biciklu. Od tada, ovu tragediju obavija misterija, jer nije bilo svjedoka pada djevoj~ice, a qekar koji je radio obdukciju nije potpisao da je smr-

M

tonosna ozqeda krvotoka djevo~ice nastala nesretnim padom.

Dodatni nalazi sa Biolo{kog instituta u Beogradu jo{ nisu sti-

tvrde suprotno, da im je rekao da idu, tako da }emo tra`iti suo~ewe svjedoka, rekao je Du{ko Tomi} za ,,Semberske novine’’. Za sada, zvani~nog saop{tewa iz Tu`ila{tva nema, jer je slu~aj jo{ uvijek u fazi istrage, ali po svemu sude}i, slu~aj smrti Ivone Bajo, niti za Tu`ila{tvo, niti za wenu porodicu jo{ nije zakqu~en, te se istraga nastavqa.

- Javno se, na osnovu zabiqe{ke policije, iznose tvrdwe da je uzrok smrti pad sa bicikla i ozqeda od `ice. Roditeqima je isto to re~eno, a oni su se uvjerili da taj opasni dio na biciklu prakti~no ne postoji. Sa tu`iteqkom sam ponovo saslu{ao sve svjedoke i nijedan nije

RU^NA BOMBA NA KOMBIJU

o{ jedna bomba prona|ena je u nedjequ, 16. avgusta oko osam sati ujutro, u Bijeqini, u Ulici Baje Stani{i}a, naseqe Bogdanovi} plac. Prema saop{tewu bijeqinske policije, gra|anin H.I. dojavio je da je na lijeva vrata wegovog dostavnog vozila prika~ena ru~na bomba, nakon ~ega je policijska patrola iza{la na teren i obezbijedila mjesto doga|aja. Uklawawe bombe istoga dana u poslijepodnevnim ~asovima obavili su pripadnici ,,A’’ tima za deminirawe iz Bawaluke. Istragom je utvr|eno da bomba nije imala inicijalnu kapislu i da nije mogla eksplodirati, nego je

J

DU[KO TOMI]: Tra`i}emo odgovore na mnoga pitawa...

gli u bijeqinsko tu`ila{tvo.

Ke{mer i Moco, prema rije~ima advokata Du{ka Tomi}a, zastupnika o{te}ene porodice Bajo, jedini su u to vrijeme bili u Bukre{u, ta~nije, dovezli su neku opremu iz sarajevskog "Asa auta" u bijeqinski "Univerzal".

- Wih dvojica su, za sada, dali izjave u svojstvu svjedoka. Postoji nekoliko vrlo interesantnih detaqa i ve} wihove izjave su u suprotnosti sa izjavama nekih dosada{wih svjedoka. Oni su znali da se desila nesre}a, ne znamo za sada pod kojim okolnostima, ali su napustili lice mjesta prije dolaska policije. Portir "Univerzala" tvrdi da im je rekao da sa~ekaju policiju, a oni

slu`ila za zastra{ivawe. U policiji ka`u da se istraga o detaqima ovog doga|aja nastavqa. Nezvani~no saznajemo da je dostavno vozilo marke "folksvagen" vlasni{tvo Huse Imamovi}a, molera i privatnog preduzetnika iz Bijeqine. Tako|e nezvani~no, saznajemo da Imamovi} ve} neko vrijeme ima poslovnih problema. Kako tvrde kom{ije, postavqena bomba mogla bi biti dio privatnih obra~una zbog problema oko imovine u zgradi koju je prije nekoliko godina izgradilo preduze}e "Elbet", a koja jo{ uvijek najve}im dijelom nije useqena zbog problema oko legalizacije i ukwi`avawa imovine. M.E.

vidio pad sa bicikla. Sa ovim slu~ajem sam upoznao i me|unarodnu zajednicu, a tra`i}emo odgovor na mnoga pitawa, kategori~an je Tomi}.

On tvrdi da je jo{ rano govoriti o uzrocima smrti, ali da postoje indicije da je djevoj~ica stradala na sasvim drugi na~in, ali je jo{ nepoznato da li je ozqeda nanesena slu~ajno ili namjerno.

Ivona Bajo bila je dijete rastavqenih roditeqa i `ivjela je sa roditeqima majke.

Nakon obdukcije tijela stradalog djeteta nije potvr|eno da je smrt izazvala `ica sa bicikla.

M.E.

LOPOVI ODNIJELI 250 KM I KAMERU OD 2.000 EVRA Dvorovima 16. avgusta u periodu od 20,00 do 21,00 ~as N.N. lica izvr{ila su provalu u ku}u vlasni{tvo S.S. odakle su otu|ili 250 KM i kameru "panasonik" vrijednosti 2000 evra. Izvr{en je uvi|aj i istraga je u toku, potvr|eno je iz policije.

U

10

HRONIKA

SEMBERSKE NOVINE 20. AVGUST 2009.

NA PRAGU NOVE [KOLSKE GODINE

UXBENICI STIGLI U KWI@ARE

Nova {kolska godina po~iwe sedmog septembra, ali prije po~etka nastave roditeqima predstoji kupovina obaveznih {kolskih uxbenika, torbi, pribora, te raznih drugih sitnica koje su neophodne {kolarcima. Roditeqima ~ija djeca idu u osnovnu ili sredwu {kolu, najvi{e glavoboqe zadaje kupovina uxbenika... ako se bli`i septembar i po~etak {kolske godine, tako se pove}avaju i gu`ve u kwi`arama. Pove}ane gu`ve, kao i svake godine, po~nu u drugoj polovini avgusta i ne prestaju ni u prvim danima {kole.

U JP ,,Zavod za uxbenike i nastavna sredstva’’ AD Isto~no Sarajevo ka`u da su svi uxbenici, kako za osnovne, tako i za sredwe {kole stigli na vrijeme.

- Svi uxbenici su stigli, izuzev uxbenika za strane jezike, jer se oni nabavqaju posebno, u zavisnosti od programa po kojem odre|ena {kola radi, izjavio je rukovodilac Poslovnog centra Zavoda za uxbenike, Predrag Ron~evi} istakav{i da cijene nisu mijewane u odnosu na pro{lu godinu, te da su cijene kompleta kwiga za osnovnu {kolu u zavisnosti za koji razred se kwige kupuju. Jedan uxbenik ko{ta 7,5 maraka, a radna biqe`nica 5,5 KM, tako da se cijene kompleta kre}u u zavisnosti od broja predmeta, pa roditeqi za svoje {kolarce treba da izdvoje za kupovinu uxbenika izme|u 60-ak, pa do 150 maraka.

I pored toga {to cijene uxbenika nisu mijewane, za roditeqe po~etak {kolske godine predstavqa veliki udar na ku}ni buxet.

- Za komplet uxbenika sinu koji sad kre}e u tre}i razred moram izdvojiti 80 KM, a uxbenici za k}erku koja ide u osmi razred ko{taju 150 maraka. Ra~unam da mi za sina treba oko

K

PRVA^I]I, SRE]AN POLAZAK U [KOLU! Veliko je to uzbu|ewe ne samo za moju k}erku Milicu, ve} i za sve nas u porodici. Kako se pribli`ava polazak mog prva~i}a u {kolu, tako raste i uzbu|ewe. Kupovina potrebnih stvari se i ne pojavquje kao najve}i problem s obzirom da su uxbenici za prvi razred osnovne {kole (tako i za drugi) besplatni. Torbu joj je kupila tetka, pernicu kuma, sveske i bojice druga tetka... Svi po ne{to.

Odje}a koju }e obu}i prvi dan {kole }e biti po wenom izboru, a to su obe}ali da }e kupiti baka i djed. S obzirom da suprug i ja radimo, a nemamo pare za produ`eni boravak u {koli, druga baka }e je odvoditi i dovoditi iz {kole. Me|utim, ono {to mene sad pomalo brine je to kako }e se uklopiti i prevazi}i strahove, te zavoqeti {kolu i sve obaveze koje je o~ekuju, rekla je Slavica Laki}.

150 maraka, a za k}erku minimalno 250 KM iako im ove godine ne}u kupovati {kolske torbe jer su im, sre}om, dobre i one pro{logodi{we. Me|utim, pored kwiga i pribora za {kolu, moraju se kupiti bar po jedne nove pantalone, majica i patike, ka`e Sla|ana Jawi} iz Ugqevika dodav{i da izdaci oko {kole ne prestaju ni kad zazvoni {kolsko zvono, pogotovo pr-

vih 15-ak dana kad djeca prilikom svakog dolaska iz {kole tra`e novac za jo{ ne{to.

Pred po~etak {kolske godine i tr`ni centri u svojoj ponudi imaju {kolski pribor i torbe.

U Intereksu ka`u da se trude da nabave {to vi{e {kolskog pribora po {to povoqnijoj cijeni najavquju}i akcijsku prodaju od ponedeqka.

M.R.

RU[EWE DOMA OMLADINE PLANIRANO ZA 24. AVGUST? ako je potvrdio vr{ilac du`nosti direktora Centra za kulturu Bijeqina, Du{an Petrovi} zbog ru{ewa zgrade Doma omladine i izgradwe modernog objekta centra za kulturu pri kraju je preseqewe u renovirane kancelarije u zgradi bioskopa.

- Prema Odluci Skup{tine op{tine 24. avgusta trebalo

K

bi da po~ne ru{ewe zgrade Doma omladine i do tog roka objekat mora biti ispra`wen kako bi se nesmetano mogli obavqati ti radovi. Prema mojim informacijama izvo|a~ tih radova je Gra|evinsko preduze}e ,,Peri}’’, precizirao je za ,,Semberske novine‘’ vr{ilac du`nosti direktora bijeqinskog Centra za kulturu.

Kako je pojasnio, najdu`e }e

raditi kafana Doma omladine, a to }e biti najvjerovatnije do ~etvrtka.

- U Centru za kulturu je zaposleno 27 radnika, od kojih su ~etvorica konobari. Dvojica konobara su anga`ovani kao radnici na privremenim poslovima, rekao je na kraju v.d. direktora Centra za kulturu Du{an Petrovi}.

E.S.N.

SVE VI[E BEBA SE SMIJE[I U NA[EM OKRU@EWU d po~etka godine, pa do polovine avgusta u bijeqinskom porodili{tu ro|eno je oko 700 beba. Prema podacima porodili{ta Op{te bolnice ,,Sveti vra~evi’’ godi{we se prosje~no ra|a 1.200 beba.

Prema dosada{wim pokazateqima ove godine mo`e se o~ekivati ve}i broj poro|aja.

Ina~e, treba navesti i podatak da se na Odjeqewu bijeqinskog porodili{ta tokom godine, u prosjeku, tri do ~etiri puta ra|aju blizanci, koji uvijek predstavqaju posebnu radost kako roditeqima, tako i zaposlenim u porodili{tu.

Porodili{te bijeqinske Op{te bolnice, na`alost, ne spada u red moderno opremqenih porodili{ta. Ono raspola`e samo poluintenzivnom wegom, a u slu~aju potrebe za intenzivnom wegom bebe se {aqu u Beograd gdje postoji sva adekvatwa oprema. Osim savremene opreme, kako tvrde u bijeqinskom porodili{tu tom Odjeqewu potreban je i odre|eni broj medicinskih radnika, znatno vi{e prostora i kreveta za porodiqe. Za o~ekivati je da }e izgradwom nove bol-

O

nice svi ti nedostaci biti rije{eni. Kako saznajemo sa Porodiqskog odjeqewa svaki dan ku}i se pu{ta od pet do deset beba, a nekada i mnogo vi{e.

- U junu je samo tokom jednog dana ku}i oti{lo 30 beba, precizirala je Lela Vidakovi}, pedijatar i neonatolog u bijeqinskoj bolnici izra`avaju}i nadu da }e se u bijeqinskom porodili{tu narednih godina ra|ati ve}i broj beba. Ona je pojasnila da se bebe po ro|ewu zadr`avaju na odjeqewu 48 ~asova, a one ro|ene carskim rezom pet dana i da se zadr`avaju na fototerapiji ukoliko se konstatuje da novoro|en~e ima neslagawe krvnih grupa.

Prema podacima Zavoda za statistiku RS u prvih {est mjeseci ove godine u Srpskoj je ro|eno 5.230 beba, {to je za 3,2 posto vi{e u odnosu na isti period pro{le godine. I u Savjetu za demografsku politiku RS navode da je u prvih {est mjeseci evidentiran blagi porast broja ro|enih u odnosu na isti period pro{le godine. Ovi podaci pru`aju nadu da }emo se sqede}e godine mo}i pohvaliti jo{ svjetlijom populacioM.R. nom slikom.

REPORTA@A

SEMBERSKE NOVINE 20. AVGUST 2009.

OSNOVANO UDRU@EWE SRPSKO-GR^KOG PRIJATEQSTVA ,,FAROS

11

,,

OKUPITI SVE ONE KOJIMA JE @EQA USRE]ITI DRUGE

Tek je mjesec dana kako smo osnovali Udru`ewe srpsko - gr~kog prijateqstva. Sve narode koji `ive na nemirnim prostorima Balkana mnogo toga spaja, a na{a `eqa je da ,,Faros’’ okupi {to vi{e onih kojima je `eqa usre}iti drugog, kome je op{ti interes ispred li~nog interesa, kako bismo zajedno mogli da radimo na povezivawu i zbli`avawu qudi, te {irewu qubavi me|u narodima. Jer, poznato je, da se jedino qubav dijeqewem umno`ava, poru~uju Tawa, Pantelis i Spomenka Vardakas... a jako volim Bijeqinu!

To je grad koji svakim danom ima sve qep{e lice i to me zaista puno veseli, prvo je, {to je rekao Pantelis Vardakas, a na pitawe otkud da Grk `ivi u Semberiji, odgovara da ni{ta nije slu~ajno, sudbina je to. Pantelis je ro|en u gradu Kavala na obali Egejskog mora. U tom slikovitom gr~kom gradu bogate istorije i kulture u qeto 1994. godine boravili su studenti U~iteqskog fakulteta iz Bijeqine i hor ,,Srbadija’’.

- Bila sam studentkiwa, a i ~lanica hora i prvi dan po dolasku u Kavalu upoznala sam Pantelisa. On nas je do~ekao, a sqede}eg dana, na wegov imendan, pozvao je moje dru{tvo i mene da skupa iza|emo u grad.

Bila je to qubav na prvi pogled, pri~a Tawa Miki} koja s puno qubavi pri~a i o Kavali navode}i zanimqive podatke iz istorije grada. Isti~e kako je Kavala bila u rukama brojnih osvaja~a, te da je svaki od wih ostavio gradu ne{to na dar i niko ga nije ru{io. To je bilo i mjesto u kome je zastao apostol Pavle kad je krenuo da {iri hri{}anstvo, a prva Evropqanka koja je kr{tena bila je iz Kavale, to je sveta Lidija.

Puno zanimqivih i lijepih pri~a pripovijeda Tawa, a u tom gradu ona i Pantelis izrekli su i svoje sudbonosno ,,DA’’ i krenuli u zajedni~ki `ivot.

- Tamo su me zaista svi jako lijepo prihvatili. Imala sam sre}u da sam upoznala jednu mladu `enu, Grkiwu, koja je diplomirala pedagogiju u Srbiji, ona me nau~ila gr~ki jezik. Za oko godinu dana nau~ila sam pravilno govoriti, ~itati i pisati gr~ki, pri~a Tawa o svom `ivotu u Gr~koj.

Ovaj bra~ni par je 1997. godine dobio sina, Markosa. Ro|ewem djeteta mnoge stvari u dotada{wem `ivotu podlije`u promjenama, ali dijete iznad svega

J

najvi{e oboga}uje.

- U po~etku smo `ivjeli u Gr~koj, a kad je Markos zavr{io drugi razred osnovne {kole odlu~ili smo da do|emo i `ivimo ovdje. Jezik mu ne predstavqa problem, od kako je progovorio govori i gr~ki i srpski, pri~a Tawa.

Porodi~no gnijezdo u Semberiji svili su u Koj~inovcu, sagradili su ku}u na imawu Tawinog pradjeda i opremili je u rustikalnom stilu, mada ka`u da oni zapravo `ive na relaciji Bijeqina-Kavala. Odluka da se presele je donijeta najvi{e zbog Pantelisovih poslovnih obaveza. On radi za Evropsku uniju i, kako poja{wavaju, wemu je odavde sve blizu, gdje god da krene, ka`e ,,na{a Bijeqina i Semberija su centar Balkana’’.

- Gr~ka je zemqa koja `eli da pomogne da i BiH postane ~lanica EU, ka`e Pantelis koji se, kako tvrdi, nije zaqubio samo u Tawu na prvi pogled. Naime, takva qubav se rodila i prema Bijeqini. Zanimqivo je to, a i Pantelis voli to ista}i, da je dobio ime po Svetom Pantelejmonu, wegova supruga je iz Bijeqine, a slava op{tine Bijeqina, u kojoj on danas `ivi, je Sveti Pantelejmon. I to nije sve. Adresa na kojoj se nalazi Udru`ewe ,,Faros’’ je Pantelinska ulica!

- Ne mogu ni sam sebi da objasnim otkud tolika qubav prema ovom kraju, ali mogu re}i da od prvog dana od kad je moja noga kro~ila na ove prostore, u meni je ne{to zatreperilo, osje}ao sam se tako lijepo, pri~a Pantelis Vardakas, a onda se pri~a {iri, na redu su op{te teme i problemi u ~ijem rje{avawu ovaj bra~ni par `eli dati svoj doprinos.

- Na Balkanu se de{avaju velike promjene. Ovo vrijeme u kom `ivimo je izuzetno burno i svjedoci smo zna~ajnih promjena. Te promjene su stalne, a

BIJEQINA U GR^KIM MEDIJIMA Na Pantelinske sve~anosti bila je pozvana i delegacija iz Gr~ke. Na`alost, iz tehni~kih razloga (u avionu koji leti na relaciji Solun - Beograd, a leti jednom sedmi~no, bilo je samo jedno slobodno mjesto), te je u Bijeqinu, umjesto osmo~lane delegacije doputovao samo zamjenik gradona~elnika Kavale, Konstandinos Kunakos. Bio je odu{evqen organizacijom proslave, a i gostoprimstvom na koje je nai{ao. Po povratku u Kavalu dao je izjave za brojne medije, tako da je u sedam ili osam novina i ~asopisa objavqena pri~a o na{em gradu, a u nekim od wih je to bila vijest na naslovnoj strani.

U svim novinama lijepo pi{e o nama, a tekstovi su propra}eni fotografijama lijepih motiva Bijeqine i okoline, rekla je Tawa Vardakas. Na`alost, zbog brojnih doga|awa u vrijeme Pantelinskih dana, te kratkog boravka gospodina Takisa, nismo imali priliku da o svojim utiscima ne{to ka`e i za ,,Semberske novine’’. Me|utim, nadamo se wegovom ponovnom dolasku i novoj prilici za susret.

Spomenka i Pantelis Vardakas

smatram da }e se u narednih pet godina jo{ vi{e intenzivirati. Naravno, sve balkanske zemqe }e u}i u EU i u ovom trenutku BiH treba da poka`e Evropi da mo`e da `ivi u miru i qubavi, ka`e Pantelis.

Ovaj bra~ni par isti~e kako su uvijek osje}ali jaku `equ da i sami daju neki svoj doprinos na ja~awu veza balkanskih naroda, pogotovo Srba i Grka. Tawa pri~a i o zna~ajnom anga`ovawu wenog supruga u vrijeme ratnih de{avawa kada se posebno brinuo za pomo} djeci poginulih boraca, te |acima i studentima.

- I kao roditeq osje}am potrebu i odgovornost da u~estvujem {to je vi{e mogu}e na poboq{awu op{tih uslova `ivota. I pitam se kakav }emo to svijet ostaviti djeci i zato sve {to mogu po tom pitawu da u~inim, ja }u u~initi. Kad se ujutro probudim i pogledam svoje dijete razmi{qam u kakvom }e svijetu ono sutra da `ivi, izra`ava zabrinutost Pantelis.

Tawa i Pantelis su svoju `equ da ne{to vi{e u~ine na ja~awu prijateqskih veza sa Gr~kom ostvarili kad su upoznali Spomenku Bo`i}.

- Upoznali smo se sasvim slu~ajno. Spomenku za Gr~ku vezuju brojna prijateqstva i jedno kumstvo. Prema toj zemqi gaji veliku qubav, a gr~ki jezik jako dobro govori, ka`e Tawa i dodaje da je Spomenka bez ikakve naknade ustupila prostor u kom se nalazi Udru`ewe srpsko-gr~kog prijateqstva. Sad skupa rade na ja~awu kulturnih, turisti~kih i privrednih veza dviju zemaqa, a za one na{e sugra|ane koji `ele da nau~e gr~ki jezik planiraju uskoro organizovati kurs. U ,,Farosu’’ isti~u da u Gr~koj ve} postoji veliko interesovawe za posjete Bijeqini i okolini, a o~ekuju da }e se ostvariti dobra saradwa i izme|u privrednika iz Bijeqine i M.R. Gr~ke.

12

REGION

SEMBERSKE NOVINE 20. AVGUST 2009.

U MANASTIRU ^ASNOG KRSTA U

VRIJEDNE MONAHIWE

I OD ZIMNICE IMA ZARADE svakom poslu ~ovjek mora dati maksimum, da bi se ostvario rezultat, ka`e Dragica Koji} koja ve} godinama na porodi~nom imawu u semberskom selu Qeskovac priprema velike koli~ine kvalitetne zimnice koju prodaje kupcima u Bijeqini. Nerijetko, specijaliteti s ovog imawa zavr{e i u Be~u i drugim evropskim gradovima, svugdje tamo gdje trenutno `ive Bijeqinci. Doma}in ku}e, Rajo Koji} je policajac. Koji}i imaju troje djece, Iliju (18) koji je zavr{io Poqoprivredno - medicinsku {kolu u Bijeqini - zanimawe veterinarski tehni~ar, dvije godine mla|a Ivana poha|a istu {kolu i zavr{ila je prvi razred, dok najmla|a Dragana ima osam godina i u septembru }e krenuti u tre}i razred osnovne {kole.Pripremom zimnice i izradom kvalitetnih kola~a Dragica uspje{no dopuwava ku}ni buxet.

- Svakog qeta, a ve} od po~etka avgusta, po~iwu pripreme za zimnicu. Kuvamo velike koli~ine vo}a i povr}a i pripremamo ih za zimske mjesece. Sve pripremamo po doma}im, isprobanim receptima, bez konzervansa. Ovog qeta pripremili smo pekmez od kajsije, pekmez i slatko od jagode. Prije toga bio je pripremqen sok od vi{we. Zatekli ste nas u pripremi paprike za kiseqewe. Rije~ je o barenoj paprici odli~nog kvaliteta.

Uskoro kre}u pripreme za pe~ewe ajvara, kiseqewe krasta-

U

vaca, kuvawe soka od paradajza.

Krajem avgusta kuva}emo pekmez od {qiva.

- Da nisu u pitawu samo simboli~ne koli~ine, potvr|uje i podatak da Dragica, uz pomo} supruga i djece, svake godine pripremi od 150 do 200 kilograma pekmeza od kajsija, oko 300 kilograma pekmeza od {qive, ~ak oko 400 do 500 kilograma ajvara.

Semberci, koji privremeno rade u inostranstvu, znaju {ta je kvalitetna zimnica i nerijetko kupe odre|ene koli~ine na{ih proizvoda koje ponesu sa sobom, ka`e Dragica Koji}.

Cijena jedne tegle zimnice ili kvalitetnog doma}eg pekmeza kre}e se od ~etiri do pet maraka. Rajo je ponosan na mladi vo}wak, {qivik na povr{ini od pola hektara, koji je ove godine rodio boqe nego ikad.

- U vo}waku, izme|u redova {qiva, uspje{no uzgajamo i jagodu. Ove godine prinos je bio solidan, tako da je ostvarena i izvjesna zarada. Sve poslove radimo zajedno, tako da nam je i to velika olak{ica, ka`e Rajo, koji od 1985. godine radi u policiji.

Dragica ka`e da od jutra do mraka na wihovom imawu ima posla za sve ~lanove porodice. Kao {to dobro priprema zimnicu, ona uspje{no odr`ava i cvijetne aleje u dvori{tu, priprema ukusne kola~e. Mnoge |akonije priprema po naruxbi, a reklama su joj sami kupci. Svi oni koji jednom probaju kola~e ili zimnicu iz Dragi~ine kuhiwe, te{ko se odQ.Q. ri~u tog u`itka.

Dragica Koji} na svom ,,radnom mjestu,,

Ba{ta manastira ^asnog krsta u Suvom Poqu, nedaleko od puta koji od Bijeqine vodi ka Ugqeviku i Loparama, ovih dana prepuna je zrelih plodova.

Mati Varvara osim toga vje{to kroji i {ije ode`de za sve{tenike zvorni~ko-tuzlanske eparhije... emberci i Majevi~ani su veoma vrijedni qudi, pa zato ure|ewu svojih doma}instava poklawaju veliku pa`wu.

Slede}i tu wihovu osobinu i monahiwe manastira ^asnog krsta u Suvom Poqu - mati Varvara i sestra Mirela imaju veoma ure|enu ba{tu prepunu plodova raznog povr}a.

- Ovo je samo dio poslova koje obavqamo u manastiru.

Ranije nismo znali skoro ni{ta o uzgoju povr}a, ali smo sada nau~ili, pa nam je, hvala Bogu, ba{ta prepuna. Ima hrane i za nas dvije, ali i za sve one koji nas posjete, ka`e mati Varvara dok nam pokazuje zrele lubenice, diwe, krompir, paradajz, paprike i drugo povr}e u vo}e.

U ovoj ba{ti skoro je da nema povr}a koje se uzgaja u semberskoj ravnici i na majevi~kom pobr|u. Sve je znala~ki ure|eno, pa ~im jedna vrsta sti`e za brawe, na wenom mjestu se sadi novo, sezonsko povr}e, pa tako sada ima i krastavaca, boranije, kupusa, paprika, mrkve, dosta za~inskih biqaka, mladog kukuruza...

Posebno su lijepo ure|ene leje sa cvije}em. Najvi{e ima bosioka koji je sada u punom

S

Mati Varvara

U CENTRU UGQEVIKA OTVOREN NO

TURISTI^KI DRAGUQ

Ugqeviku je izgra|en i otvoren savremen hotel ,,Energetik" na kakvom bi pozavidjela i ve}ina ve}ih gradskih centara.

Pored dobre lokacije u centru Ugqevika, u ovom ugostiteqskom objektu su objediwe-

U

ne ponude koje odgovaraju potrebama turista, ali i savremenog poslovnog svijeta. U okviru hotela sa ~etiri zvjezdice nalazi se banket sala koja mo`e da ugosti 650 posjetilaca, te restoran kapaciteta 130 mjesta i Gradska kafana.

Gostima koji `ele odmor

hotelijeri nude sobe i apartmane sa najsavremenijom opremom. Pored savremenog interijera, gosti mogu da koriste klima ure|aje, LCD televizore ... Koliko se i{lo da bi se zadovoqili gosti, govori i to da ovo ugostiteqsko zdawe ima i sav prate}i sadr`aj -

REGION

SEMBERSKE NOVINE 20. AVGUST 2009.

USPJEH PORODICE POVRTLARA I CVJE]ARA NOVAKOVI] IZ TRWAKA

U SUVOM POQU KOD BIJEQINE

E VARVARA I MIRELA Sestra Mirela

cvatu kojemu je sada mnogo p~ela.

- Imamo pove}u wivu, pa planiramo da kasnije sve to obra|ujemo. Gajimo i `ivinu, a za to je potrebno vi{e hrane.

Namjeravamo da po~nemo gajiti i p~ele, jer skoro da nema manastira bez p~eliwaka, obja{wava mati Varvara.

I manastirsko dvori{te je prepuno cvije}a. Zasa|eno je oko trotoara i u srediwem dijelu na kome se nalazi veliki drveni krst. Hladovinu putniku namjerniku i vjernicima kada posjete ovu bogomoqu ~ine vinove loze, koje su se ra{irile po metalnom ramu.

- Na{ manastir je izgra|en 1997. godine. Ktitori su Du{anka i Cvijetin Haxi - Pej~i}. Ovdje je jo{ u tursko vrijeme bila crkva, a eto, sada ovom mjestu vra}amo i vjeru i du{u. Posje}uje nas dosta vjernika, pjesnika, i umjetnika

druge vrste, jer ovdje, vele, nalaze nadahnu}e za svoje stvarala{tvo, obja{wava mati Varvara.

Ustvari, kod ovoga manastira krajem maja skupqaju se pjesnici iz Semberije, Podriwa, Beograda i drugih krajeva.

Dru`e se i pi{u stihove o pravoslavqu, a onda samo ocjewuju ~iji su stihovi najboqi.

- Stihovi se pi{u na zadatu temu iz pravoslavqa nakon posjete crkvi i ru~ka qubavi u manastirskoj trpezariji.

Razmile se po ovom pitomom poqu i pi{u. Uve~e ih ~itaju i progla{avaju najboqu pjesmu. To je najiskreniji `iri koji se mo`e sastaviti, ka`e ktirot manastira i organizator ove manifestacije HaxiCvijetin Paj~i}.

- Manastiri moraju imati i svoj ekonomski dio. Mi sada proizvodimo hranu za nas, a

13

po~ela sam krojiti i {iti mantije i drugu ode`du za sve{tenike zvorni~ko-ttuzlanske eparhije. Na{ preosve}eni episkop Vasilije pomogao nam je pri nabavci {iva}ih ma{ina i druge neophodne opremu. Ode`du mogu {iti i drugi kroja~i, ali kada se ona stvara sa dosta pa`we i molitvi Bogu u manastirskim kroja~nicama, onda je to ve} ne{to lijepo i pobo`no, ka`e mati Varvara.

Do manastira ^asnog krsta u Suvom Poqu lako se mo`e do}i automobilom.

- Svaki vjernik i putnik namjernik ovdje }e biti rado do~ekan i ugo{}en. Ovdje se lako dolazi do utjehe, a i molitva je bla`ena u ovoj na{oj lijepo oslikanoj bogomiqi, isti~u na kraju u manastiru ^asnog krsta.

T.S.N.

ZAKUPILI ^ETIRI HEKTARA WIVA Radojka i Vlado Novakovi} iz Trwaka uspje{ni su povrtlari i cvje}ari uprkos tome {to imaju samo tri i po dunuma vlastitog zemqi{ta. ^ak su i plastenike postavili na zakupqenoj zemqi... ve godine Novakovi}i su posijali hektar p{enicom i petnaest dunuma cveklom. Za bostan i paprike rezervisali su jo{ devet dunuma.

Povr}e gaje u tri plastenika, a u ~etiri wih je cvije}e. Na wihovom zemqi{tu su samo plastenici za povr}e, sve ostalo su zakupili.

- Da imamo novaca zakupili bismo jo{ zemqi{ta, jer nas dvoje i sin mo`emo sve to da obradimo. Za razliku od drugih poqoprivrednika na{a proizvodwa je skupqa, ali smo ipak na{li ra~unicu. Radimo i ne `alimo se. Dodu{e, ja sam zaposlen u zemqoradni~koj zadruzi, pa imam gotovinu kada je potrebno da se {ta kupi. Zna~ajno nam u poslu poma`e sin.

Voli da radi. Ove godine nam-

O

kupci ku}i i kupuju cvije}e.

- Mu{terije su zadovoqne mojim cvije}em i dolaze da ga kupuju. Imam i kupce sa bijeqinske Zelene pijace, pa im prodajem rasadu, saksijsko i rezano cvije}e. Posla uvijek imam, jer se uzgoj cvije}a razlikuje od proizvodwe povr}a, ka`e Radojka.

U Semberiji se sve vi{e porodica bavi robnom proizvodwom cvije}a, pa je i tr`i{te probirqivo. Ima cvje}ara koji proizvode na vi{e od hektara i dosta ula`u, pa cvje}ari kao {to su Novakovi}i moraju o mnogo ~emu voditi ra~una da bi opstali.

- Mu{terije su zahtjevne i mnogo znaju o cvije}u. Nikada im nisam podvaqivala i tako sam stekla wihovo povjerewe.

Sada to moram odr`ati. Radni

jerava da kupi automobil, pa je zapqunuo u {ake. Supruga se bavi cvije}arstvom, uz malu pomo} na{e k}erke, s ponosom kazuje Vlado.

Kao i svi povrtlari u Semberiji i Novakovi}i muku mu~e sa tr`i{tem. Kvanta{ka pijaca u Bijeqini jedino je mjesto gdje mogu prodavati povr}e. Kada se vrati s posla Vlado robu vozi na pijacu i cjewka se sa nakupcima.

- Imam, dodu{e, neke svoje stalne mu{terije, pa ponekada ne moram dugo da ~ekam na prodaju povr}a. Kada bi se na{a roba mogla prodavati i u drugim gradovima bilo bi nam boqe, ali se ne `alim. Izdr`a}emo, veli ovaj povrtlar.

Radojka se ve} izvje{tila u proizvodwi cvije}a. ^etiri plastenika su puna sezonskog cvije}a. Na sre}u, woj dolaze

dan nekada mi traje i po petnaest ~asova, naro~ito u proqe}e kada se kupuje rasada za dvori{ta, aleje, `ardiwere i balkone, ka`e Radojka.

Novakovi}i prate evropsku proizvodwu cvije}a - i uspjevaju u tome. U ovom kraju grade se nove ku}e sa velikim dvori{tima, cvjetwacima i `ardiwerama. Mu{terije sve to mogu vidjete na internetu, pa i tra`e takvu robu.

Da ne bi izgubili korak sa ostalim cvje}arima i ova porodica nastoji da ima odgovor na svaki zahtjev - uvijek kvalitetno i zdravo cvije}e.

To je i na~in da obezbjede pristojan `ivot, jer na svoja tri dunuma ne bi mogli ni sebi da proizvedu hranu. Jo{ kada bi mogli dobiti stimulaciju za svoj rad, gdje bi im tada bio T.S.N. kraj.

OVI HOTEL SA ^ETIRI ZVJEZDICE

Q MAJEVI^KOG KRAJA

saunu, |akuzi, teretanu i fitnes centar.

Direktor ,,Energetika" Bojan Xuvelekovi} ka`e da, pored dobrog smje{taja i raznovrsnog gastronomskog programa, qubiteqi dobre ,,kapqice" ovdje mogu na}i najve}i izbor kvalitetnih vina.

- Pored kvalitenog doma}eg, na{a vinska karta sadr`i i jo{ 30-ttak najkvalitenijih vina iz zapadne Evrope i drugih dr`ava svijeta koje su prepoznatqive po proizvodwi vinove loze i dobog vina, ka`e Xuvelekovi}.

On je najavio da }e uskoro u

okviru hotela biti i turisti~ka organizacija koja ima za ciq da radi na turisti~koj prezentaciji ovog kraja. Podmajevi~ki kraj, smatra Xuvelekovi}, ima dobre uslove za razvoj turizma, ali te prednosti ovog podnebqa nisu doR. J. voqno iskori{tene.

14

HRONIKA / OGLASI

SEMBERSKE NOVINE 20. AVGUST 2009.

POSTAVQENA PRILAZNA RAMPA ZA OSOBE SA INVALIDITETOM U utorak, 18. avgusta, pu{tena je u funkciju prilazna rampa za lica sa invaliditetom na objektu {kole u Dvorovima. Cjelokupan projekat ,,Pristupa~nost-osnovni preduslov za obrazovawe djece sa pote{ko}ama u razvoju’’ se sprovodio od aprila do sredine avgusta, a uz finansijsku podr{ku Fondacije ,,Mozaik’’ iz Sarajeva kroz ,,Projekat plus’’ jednim dijelom op{tine Bijeqina, te podr{ku i doprinos privrednika i volontera iz Dvorova. Projekat je realizovalo udru`ewe ,,Impuls’’ u saradwi sa O[ ,,Dvorovi’’... zgradwom prilazne rampe omogu}en je nesmetan pristup {koli u~enicima koji imaju pote{ko}e u kretawu, a koji su korisnici kolica, kao i ostalim licima sa invaliditetom koji su posjetioci ove {kole, prije svega za roditeqe sa invaliditetom koji }e od ove {kolske godine mo}i dolaziti na informacije i roditeqske sastanke.

- Inicijativa je krenula u januaru ove godine i do polovine avgusta su okon~ani svi poslovi.

Ova rampa je zapravo dobar primjer kako treba da se postav-

I

qaju prilazne rampe na javnim objektima, jer je ura|ena onako kako se propisuje ,,Pravilnikom za planirawe i projektovawe gra|evina za nesmetano kretawe lica sa pote{ko}ama u kretawu’’, a kojeg se, na`alost, i daqe ne po{tuje ni prilikom gradwe novih zgrada, izjavila je izvr{na direktorica Udru`ewa `ena sa invaliditetom ,,Impuls’’, Tawa Milinkovi} istakav{i da ve}ini rampi koje su postavqene u Bijeqini fali ili rukohvat, ili nagib nije dobar, dok rampa {kole ima i ofarbani kontrast za osobe o{te}enog vida, a ivi~waci su tu ukoliko koriste bije-

LAK[E DO U^IONICE: Nikolina Jovi}

li {tap.

Ona je izrazila nadu da }e gradwa ove rampe podsta}i i os-

tale javne ustanove na podru~ju na{e op{tine da grade prilazne rampe.

- [kola kao javna ustanova je obavezna da ima prilaznu rampu, radi lak{e komunikacije sa licima koja imaju posebne potrebe, a dolaze u {kolu, ali mi ovu zakonsku obavezu ne bi mogli ispo{tovati da se nisu na{li qudi dobre voqe, a prije svih Udru`ewe ,,Impuls’’ ~ija je predstavnica Tawa na{a sugra|anka koja je ulo`ila maksimalan napor da se ovo uspje{no privede kraju. Pomo} u izgradwi pru`ili su i Fondacija ,,Mozaik’’, te privrednici iz Dvorova. Posebno `elim pohvaliti na{e u~enike koji su svojim skromnim prilogom, odvajaju}i od svog xeparca, pomogli da se rampa izgradi. U~enici su pomogli i dobrovoqnim radom u vrijeme raspusta, rekla je direktorica {kole Koviqka Jovi} nagla{avaju}i da nije va`an iznos u~eni~kih sredstava, ve} da je mnogo

va`nije to {to se kod wih razvija humanost, drugarstvo i solidarnost.

Na~elnik Odjeqewa za dru{tvene djelatnosti, Slavko Ba{i} je rekao da op{tina finansijski poma`e realizaciju projekata NVO, te da je ovo tek po~etak kad je u pitawu izgradwa pristupnih rampi na ulaze u {kole.

Uz pomo} svojih drugara u {kolu je prilaznom rampom prva u{la Nikolina Jovi}, koja u septembru polazi u tre}i razred.

- Bilo je problema, svaki dan smo je unosili i iznosili iz {kole, a sad, nakon postavqawa pristupne rampe bi}e puno lak{e, ne samo kad je dovodimo i odvodimo iz {kole. Naime, puno mi je dra`e to {to vi{e ne}e stalno biti redar u razredu, {to }e za vrijeme odmora i ona mo}i da iza|e u dvori{te, a ne, kao {to je to bio slu~aj do sada, da sama ostaje u razredu, rekao je Nikolinin tata, Miroslav Jovi}.

M.R.

SEDI[TE [KOLE: To{in bunar 7a,Zemun- Beograd Kontakt: Tel/fax: 011/30 76 472, 30 76 470 www.vzsvisan.edu.yu

PROGRAM: - STRUKOVNI SANITARNO EKOLO[KI IN@INJER - STRUKOVNI TERAPEUT - STRUKOVNA MEDICINSKA SESTRA Prijave studenata i polaganje kvalifikacionih ispita po~inje u junu i traje do septembra teku}e godine.

Kvalifikacioni ispit pola`e se iz BIOLOGIJE u obliku testa, po studijskim grupama (testovi sa rje{enjima mogu se dobiti u {koli).

Nastava po~inje 1. oktobra teku}e god.

MOGU]NOST PLA]ANJA U VI[E RATA

HRONIKA

SEMBERSKE NOVINE 20. AVGUST 2009.

15

SAOBRA]AJNA INFRASTRUKTURA U BIJEQINI

NOVI KRU@NI TOK NA LEDINCIMA

a Ledincima, na raskrsnici ulica Ra~anska, Srpske dobrovoqa~ke garde i Me{e Selimovi}a, kod Sabornog hrama, u ~etvrtak, 13. avgusta, na~elnik op{tine Mi}o Mi}i} sa saradnicima je prisustvovao po~etku radova na izgradwi kru`nog toka.

Gradwa novog kru`nog toka }e ko{tati 149.500 maraka, a sredtva su obezbije|ena iz op{tinskog buxeta. Ugovoreni rok za izvo|ewe radova je 40-tak dana, pa bi u drugoj polovini septembra kru`ni tok trebalo da bide gotov, a wegovom izgradwom bi}e pove}ana bezbjednost saobra}aja u tom dijelu grada.

Saobra}ajni stru~waci smatraju da je za ve}u propusnost na raskrsnicama od

N

ve}e va`nosti izgradwa kru`nih tokova umjesto postavqawa semafora, te mo`emo re}i da se po tom pitawu u na{em gradu slu{a glas struke. Jedan od najfrekventnijih dijelova grada, Ledinci, uskoro }e dobiti saobra}ajno rje{ewe koje }e zna~ajno poboq{ati tamo{we odvijawe saobra}aja.

- Odlu~ili smo se da ovdje napravimo kru`ni tok, prije svega iz bezbijednosnih razloga, zato {to je nakon izgradwe nove ulice (pored Sabornog hrama, a koja se povezuje sa putem koji vodi za Popove i Amajlije), ovdje se pove}ao saobra}aj, a pored toga nije dobro ni regulisan. Zato smo mi napravili projekat, izabrali izvo|a~a radova, to je ,,Bijeqinaput’’ i od danas kre}emo sa

poslom, tako da }e u narednih 30 do 40 dana biti zavr{en kru`ni tok, koji ne samo da }e u potpunosti promijeniti re`im saobra}aja na ovoj raskrsnici, nego }e doprinijeti i qep{em izgledu ovog dijela grada, izjavio je na~elnik Mi}i}.

On je najavio da }e u toku septembra biti osvje{tewe Sabornog hrama i zavr{etak kru`nog toka koji }e, kako ka`e, biti jedna fina cjelina kako po pitawu bezbjednosti saobra}aja, tako i qep{eg izgleda ovog prostora.

Sredstvima u iznosu od ne{to mawe od 150.000 konvertibilnih maraka, koliko }e ko{tati radovi na ovoj raskrsnici, bi}e izgra|eni i novi trotoari, te odvodi za ki{nu i fekalnu kanali-

zaciju. Novinare koji su prisustvovali po~etku radova na izgradwi kru`nog toka na Ledincima zanimalo je kako i kada }e biti regulisan saobra}aj u drugim dijelovima grada u kojima sada{wa regulacija saobra}aja nije najboqe rje{ewe. Jedna od takvih lokacija je raskrsnica kod MUP-a.

- Kod MUP-aa nije planirana izgradwa kru`nog toka, jer se na tom mjestu ne mo`e uklopiti kru`ni tok, a izgradwa te raskrsnice }e se odvijati u sklopu izgradwe kanalizacije. Za normalan re`im saobra}aja }e tu biti tri trake, a u skladu sa ve} postoje}e tri trake na samom mostu, tako da }e izgradwom kanalizacije biti ure|en saobra}aj i tog dijela grada, pojasnio je Mi}i}.

M.R.

USKORO REKONSTRUKCIJA [TEDQIVE DOMA ZDRAVQA U UGQEVIKU SIJALICE

om zdravqa u Ugqeviku ima 17000 registrovanih pacijenata u devet timova Porodi~ne medicine i od velikog je zna~aja za `iteqe podmajevi~kog kraja. U ovoj zdravstvenoj ustanovi konstantno se ~ine napori ka stvarawu {to optimalnijih uslova za rad i pru`awu kvalitetnijih usluga prema pacijentima.

- U saradwi sa Ministarstvom zdravqa Republike Sprske, Fondom zdravstvenog osigurawa i op{tinom Ugqevik uskoro }emo krenuti u projekat

D

rekonstrukcije Doma zdravqa, kojom }e biti obuhva}en dowi dio, a na spratu su predvi|ene ~etiri nove ordinacije i wihovo kompletno opremawe, potvrdio je dr Darko Markovi}, direktor ove zdravstvene ustanove.

- O~ekujem da }e narednih dana biti raspisan tender za izvo|a~a radova, kako bismo krenuli u ovaj zna~ajan projekat.

Prema planu i dinamici izvo|ewa radova, rekonstrukcija bi trebalo da se zavr{i do kraja godine, {to }e biti od velikog interesa za na{e pacijente.

Novac za ovaj posao obezbjedila je Svjetska banka i nadam se da }emo naredne godine imati mnogo boqe uslove za rad. Trenutno imamo solidne uslove, ali bismo otvarawem novih ordinacija uspjeli da grupi{emo porodi~nu medicinu i tako olak{amo pacijentima da lak{e do|u do svog porodi~nog qekara, isti~e direktor Markovi}.

Osim ove, postoji jo{ nekoliko drugih slu`bi koje su svakodnevno na usluzi pacijentima podmajevi~kog kraja.

- U stomatolo{koj slu`bi imamo ~etiri stomatologa, od kojih su dvojica ortodonti i veoma uspje{no pokrivamo ovu oblast. Tako|e, koristim priliku da pohvalim i druge slu`be, odnosno qekare specijaliste iz oblasti ginekologije, pedijatrije, fizijatra koji je dobro razvio bazi~nu zdravstvenu za{titu u svojoj oblasti, a imamo i adekvatno opremqenu laboratoriju. Svemu ovome treba dodati da je svo zaposleno osobqe svakog momenta spremno da kvalitetno pru`i primarni nivo zdravstvene za{tite, a na{a `eqa je da sve dovedemo na jo{ funkcionalniji nivo, obe}ava dr Darko Markovi}.

S.\.

ve}ini razvijenih zemaqa ve} godinama je prisutan trend zamjene klasi~nih sijalica savremenim {tedqivim sijalicama. Kod nas na`alost imamo izuzetno nekvalitetne klasi~ne sijalice iz uvoza koje ne samo da ne {tede energiju, nego su i kratkog vijeka trajawa.

Princip rada klasi~ne sijalice se zasniva na prolasku struje kroz volframovu nit koja se zagrijava do usijawa emituju}i svjetlost. Ovaj princip rada prati i gubitak energije, jer se jedan wen dio neminovno pretvara u toplotnu energiju. Kod {tedqivih sijalica princip rada se zasniva na prolasku struje kroz gas koji se nalazi u samoj sijalici.

Nedostak niti provodnika kroz koji prolazi struja omogu}ava smawewe gubitka energije, ~ine}i ih energetski efikasnijim i ekonomski isplatqivijim za upotrebu. Ove sijalice koriste ~etiri do pet puta mawe elektri~ne energije da bi emitovale istu koli~inu svjetlosti kao i klasi~ne. Klasi~nu sijalicu od 75 W mijewa {tedqiva energetski efikasna sijalica od 17 W. Osim u{tede u potro{wi elektri~ne energije radni vijek {tedqivih sijalica iznosi oko 6000 ~asova, {to je za klasi~ne

U

sijalice rijetko i gotovo nemogu}e pogotovo ako se zna kakav je wihov dana{wi kvalitet sa maksimumom rada od 1000 ~asova.

Statistika pokazuje da, ako bi svako doma}instvo koristilo samo tri {tedqive sijalice, u{teda elektri~ne energije bila bi tolika kolika je otprilike potro{wa uli~ne rasvjete za godinu dana. S obzirom da ne proizvodi toplotu {tedqiva sijalica znatno smawuje i ispu{tawe ugqen-dioksida u atmosferu.

Cijene {tedqivih sijalica znatno su ve}e u odnosu na klasi~ne, ali su zato one trajnije i efikasnije, a na nama je da se odlu~imo izme|u zastarjelog i prevazi|enog i modernog i efikasnog naQ.V. ~ina osvjetqewa.

16

HRONIKA

HIGIJENSKI ISPRAVNOM VODOM DO ZDRAVQA VII DIO

MIKROBIOLO[KA ISPRAVNOSG VODE Pi{e: PRIM. POPOVI] DR DRAGAN SPECIJALISTA EPIDEMIOLOG

S obzirom da se ovi patogeni mikroorganizmi kod ~ovjeka naj~e{}e izlu~uju mokra}om i izmetom, onda je prirodno da mogu}nost zaga|ewa vode za pi}e ispitujemo tragaju}i za bakterijama indikatorima fekalnog zaga|ewa zato {to su redovno prisutne kao saprofiti u crijevima, a time i u izmetu. Ina~e, ilustracije radi, u jednom gramu izmeta ima oko 500 miliona bakterija, odnosno tre}ina izmeta se sastoji od bakterija.

S obzirom da ovih bakterija najvi{e ima u debelom crijevu (colon), pa se zato i nazivaju koliformne bakterije, a to su naj~e{}e: Eschirichia coli, Enterococcus (Streptococcus faecalis), Citrobacter, Klebsiellae, Proteus i drugo. Ve}ina koliformnih bakterija ima zna~aja za ~ovjeka, posebno one koje djeluju antagonisti~ki na razne proteoliti~ke i patogene bakterije, kao i one koje ,,snadbijevaju" organizam znatnim koli~inama vitaminima B kompleksa. Ali, me|u ovim bakterijama ima i patogenih i uslovno patogenih, a izazivaju razna oboqewa u crijevima i drugim organima, kako u ~ovjeka, tako i u `ivotiwa.

Po preporuci SZO Eschirichia coli je najspecifi~nija od brzo detektabilnih bakterija indikatora fekalnog zaga|ewa, a ima je u skoro svim izmetima i ~ovjeka i `ivotiwe. Potencijalni je uzro~nik bolesti vi{e organa, a naj~e{}e urogenitalnog trakta. Do infekcije patogenim mikroorganizmima hidri~nim putem mo`e do}i: -uupotrebom zaga|ene vode za pi}e, -uupotrebom nemjernica zaga|enih vodom, -v vodom za kupawe i rekreaciju, -v vodom za odr`avawe higijene.

Standardna mikrobiolo{ka kontrola vode za pi}e podrazumijeva utvr|ivawe: -uukupnog broja svih bakterija, -b bakteriolo{kih indikatora fekalnog zaga|ewa, -o odre|ivawe vrste bakterija.

Ukupan broj koliformnih bakterija se odre|uje kao najvjerovatniji broj (MPN most probably number) bakterija u 100 ili 1000 ml vode prema vrsti vode (pre~i{}ene i dezinfikovane ili ne pre~i{}ene i ne dezinfikovane), po posebnoj metodologiji mikrobiolo{kog dokazivawa bakterija.

Bakterije indikatori fekalnog zaga|ewa se dokazuju kroz tri etape ogleda (prethodni, potvrdni i zavr{ni ogled), a postupak za utvr|ivawe prisustva i broj koliformnih bakterija u vodi naziva se kolimetrija. Broj tih bakterija u 100 ili 1000 ml naziva se koli-i indeks, dok se najmawa koli~ina vode u kojoj se mogu dokazati prisustvo koliformnih bakterija naziva koli-ttitar.

Odre|ivawe vrsta bakterija se vr{i kada se na|e veliki broj bakterija u vodi ili po indikacijama, kod sumwe na oboqevawe korisnika. Pored standardnih mikrobiolo{kih metoda, koristi se i metoda molekularne genetike zasnovana na tehnologiji ,,lan~anog umno`avawa DNK" (PCR - polimeraze Chain Reaction). Primjenom ove metode mogu}e je otkriti prisustvo samo jedne jedine odgovaraju}e bakterije u uzorku vode, a tako|e, mo`e dati odgovor i o porijeklu bakterije-d da li je iz `ivotiwskog ili qudskog crijevnog sadr`aja.

O maksimalno dopu{tenim vrijednostima mikrobiolo{kog ispitivawa vode datim Pravilnokom o higijenskoj ispravnosti vode za pi}e, bi}e govora u sqede}em nastavku, kada }e biti izneseni dobijeni nalazi preglednih uzoraka vode u na{oj lokalnoj zajednici tokom 2008. godine.

SEMBERSKE NOVINE 20. AVGUST 2009.

PRIJEDLOG KONCEPCIJE MANIFESTACIJA POSVE]ENIH FILIPU VI[WI]U

U ^AST VELIKOM PJESNIKU I GUSLARU Povodom 175. godina od smrti velikog srpskog pjesnika i guslara Filipa Vi{wi}a (1767-1834) na Prvim susretima generacija U~itewske {kole u Bijeqini predstavqena je inicijativa da se sa~ini "Prijedlog koncepcije manifestacija posve}enih Filipu Vi{wi}u"

vim dosada{wim i budu}im u~esnicima i organizatorima raznih vidova, obima i nivoa manifestacija posve}enih Filipu Vi{wi}u, u ciqu podizawa nivoa, {irine i kvaliteta kulturnoumjetni~kih i nau~nih sadr`aja programa, predla`emo sqede}e: 1. Da jedna od polaznih koncepcija manifestacija o Filipu Vi{wi}u bude publikacija: "Filip Vi{wi}"- program proslave stogodi{wice wegove smrti" (Izdawe Odbora za proslavu stogodi{wice smrti Filipa Vi{wi}a.

Bijeqina-Beograd, 1935. U ovoj programskoj bro{uri nagla{eno je zajedni~ko anga`ovawe po{tovalaca Filipa Vi{wi}a iz Bijeqine i Beograda, iz wegove Semberije i {irih prostanstava, a o zna~aju proslave zapisano "Slave}i Filipa Vi{wi}a kao jednog od rijetkih i poznatih, a velikih tvoraca narodne poezije, koja nam je u ropstvu o~uvala narodnu svijest i ime, `eli se odati po{tovawe i zahvalnost koju potomstvo osje}a prema ovim neznanin genijima i junacima narodnim, koji su kao raweni orlovi kliktali nad Golgotom i nesre}om na{om, ali i proro~kim duhom gledali u budu}nost."

Nastojali su organizatori iz Beograda i Bijeqine da " proslava bude op{tenarodna sve~anost’’, na koju su "pozvani na saradwu i najvi{i predstavnici dr`ave, nauke i umjetnosti". U~esnici u realizaciji programa bili su Soko Kraqevine Jugoslavije, Narodna odbrana, Jugoslovensko u~iteqsko udru`ewe, i Jugoslovensko profesorsko dru{tvo.

Pribiqe`imo jedan va`an do sada nerealizovan zadatak iz programa (1934.): "da se osnuje fond Filipa Vi{wi}a, ~iji }e se prihodi tro{iti na prosve}ivawe narodnih slojeva Vi{wi}evog rodnog kraja". Ideje i iskustva iz prethodnih decenija "Vi{wi}evih dana", sabora, smotri i sli~nih manifestacija dragocjeni su za unapre|ivawe i oboga}ivawe op{te koncepcije obiqe`avawa kulturnih i istorijskih zasluga Filipa Vi{wi}a.

2. Prema izvjesnim saznawima aktivnostima obiqe`avawa Vi{wi}evog djela, odnosno popularizaciji wegovog imena bave se sqede}e ustanove i organizacije: Narodna biblioteka "Filip Vi{wi}" u Bijeqini, Gimnazija "Filip Vi{wi}" u Bijeqini, SPKD "Prosvjeta" u Bijeqini, O[ "Filip Vi{wi}" u Morovi}u, O[ "Filip Vi{wi}" u Beogradu, Ni`a muzi~ka {kola "Filip Vi{wi}" u [idu, Mjesna zajednica u Vi{wi}evu, Kulturno-obrazovni centar u [idu, IP "Filip Vi{wi}" u Beogradu, NB "Simeon Pi{~evi}" u [idu, Udru`ewe kulturnih stvaralaca Srbije "Zavi~aj" u Sremskoj Mitrovici, Pedago{ki pokret Srbije u Beogradu, Kulturni centar "Filip Vi{wi}" u Ugqeviku, O[ "Filip Vi{wi}" u Dowoj Trnovi i Zadu`bina dru{tva "Prvi Srpski ustanak" u Ora{cu.

Priznawa po imenu slavnog pjesnika i guslara dodjequju: Op{tina Bijeqina - Zlatnu medaqu "Filip Vi{wi}", Udru`ewe kulturnih stvaralaca Srbije

S

"Zavi~aj"- Nagrada "Filip Vi{wi}", Pedago{ki pokret Srbije - Poveqa "Filip Vi{wi}" i Zadu`binsko Udru`ewe "Prvi srpski Ustanak" iz Ora{ca -"Odzivi Filipu Vi{wi}u".

3. U razmi{qawima kako obogatiti i pro{iriti manifestacije koje su posve}ene Filipu Vi{wi}u, profesor dr Drago T. Panti} koji je inicijator ovog Prijedloga koncepcije na Prvim susretima generacija U~iteqske {kole u Bijeqini 1997. godine objavio je u "Borbi" (21. avgusta) i "Politici Ekspres" "Vi{wi}ev Sabor u Dowoj Trnovi" u kojem je navedeno sqede}e: kulturne manifestacije, nau~ni i stru~ni skupovi, narodni zbor, sportska takmi~ewa, susreti Trnov~ana iz dijaspore i ustanovqewe nagrade "Filip Vi{wi}". Iste

godine na Vi{wi}evim danima u okviru nau~nog skupa, podneo je referat "Pedago{ki zna~aj Vi{wi}evog dela" (v.

"Srpska vila. "7/97. str. 84-92.). Predstoji da se ove ideje razmotre i konkretnije preto~e u novi prilog Vi{wi}evim danima, u kojem bi Trnova kao Vi{wi}ev zavi~aj na primjereniji na~in izra`avala svoj dug prema velikom pjesniku i guslaru.

4. Potrebno je utvrditi principe i kriterijume finansirawa manifesta-

cija o Vi{wi}u u dogovoru sa ministarstvima obrazovawa, nauke i kulture, ali se oslawati i na lokalna sponzorstva za ove manifestacije.

5. Manifestacije posve}ene Filipu Vi{wi}u posebno treba da doprinesu afirmaciji prou~avawa i stvarala{tva djece i omladine, s obje strane Drine i Save, nagradni konkursi, smotre i sli~no. Potrebno je donijeti pravilnik o ovim manifestacijama.

6. Po{to do danas nije do{lo do osnivawa "Zadu`bine Filip Vi{wi}" mada je ova ideja pomiwana, predla`emo da se utvrdi plan realizacije ovog ~ina.

7. Predla`emo da se povodom 175, godina od smrti Filipa Vi{wi}a, kao simbola kulturnog mosta naroda s obje strane Drine, most na Sremskoj Ra~i 1. novembra 2009. godine proglasi "Vi{wi}ev most", o ~emu treba da se dogovore ministarstva obrazovawa i kulture, kao i lokalne op{tine iz Srbije i Republike Srpske.

8. U programima manifestacije o Filipu Vi{wi}u treba da u~estvuju predstavnici Srpske akademije nauka i umjetnosti, Akademija nauka i umjetnosti Republike Srpske, zatim filozofski i pedago{ki fakulteti.

9. Dru{tvo "Semberski u~iteqi" }e u svoje planove i kalendare redovnih aktivnosti ukqu~iti i odre|ene sadr`aje manifestacija o Filipu Vi{wi}u. Na tom planu }e biti otvoreno za saradwu sa drugim ustanovama i organizacijama. Za ovogodi{we manifestacije o Filipu Vi{wi}u bi}e raspisan nagradni konkurs po~etkom septembra o dvije teme: Najboqa besjeda o Filipu Vi{wi}u i najboqi {kolski ~as o Filipu Vi{wi}u.

10. Manifestacije o Filipu Vi{wi}u treba za{tititi od onih zloupotreba u politi~ke ili neke druge svrhe, a posebno onemogu}iti da programi budu optere}eni {undom i ki~em.

11. U Vi{wi}eve dane mogu se organizovati susreti {kola koje nose ime Filip Vi{wi} iz Republike Srpske i Srbije, posve}ene kulturnim i pedago{kim temama na ovim prostorima.

12. Poslije svake manifestacije o Filipu Vi{wi}u potrebno je da se objavi "Vi{wi}ev glas" ili ne{to sli~no.

13. Preporu~ujemo da se po~etkom septembra u Narodnoj biblioteci "Filip Vi{wi}" u Bijeqini odr`i susret predstavnika svih ustanova i organizacija u ~ijem programu obiqe`avawe "Vi{wi}evih dana" ili sli~nih manifestacija. Na sastanku bi se razgovaralo o ovom Prijedlogu. Vjerujemo da }e ova inicijativa i dati prijedlozi biti korisni za ukupno obiqe`avawe "Vi{wi}evih dana". Korisno bi bilo da se konstitui{e Vi{wi}ev odbor i donese po~etni poslovnik ili pravilnik o wegovom radu. Osnovno je da se ostvari saradwa, boqe informisawe (ukqu~uju}i i elektronsku po{tu), ponudi kao platforma za jo{ ja~e kulturne mostove izme|u Republike Srpske i Srbije.

U~esnici Prvih susreta generacija Bijeqina U~iteqske {kole u Bijeqini

HRONIKA

SEMBERSKE NOVINE 20. AVGUST 2009.

POVODOM NEDJEQE DOJEWA BEBA

MAJ^INO MLIJEKO NAJBOQA HRANA ZA BEBE

Dr Lela Vidakovi}

a pravilan razvoj bebe najboqa hrana je maj~ino mlijeko i ono nema alternativu u ishrani, potvrdila je dr Lela Vidakovi}, pedijatar - neonatolog u Op{toj bolnici "Sveti vra~evi" povodom Nedjeqe dojewa beba.

Ona je ukazala na velike prednosti dojewa, koje je najva`niji faktor u razvoju bebe i stvarawu svih preduslova za pravilan rast i napredovawe.

Z

- Maj~ino mlijeko je uvijek dostupno, ispravno je i ima odgovaraju}i hemijski sastav, a istovremeno se putem dojewa ostvaruje blizak kontakt izme|u bebe i majke. Putem maj~inog mlijeka beba ima za{titu od infekcija, naro~ito respiratornog i digestivnog trakta, kao i od odre|enih alergija. Mnoga istra`ivawa su pokazala da su mnogo zdravija djeca koja su bila cijeli period na dojewu. Treba re}i da je mlijeko najzdravije u prvih desetak dana nakon

poro|aja i ono se naziva kolostrum, zatim od desetog do tridesetog dana je prijelazno mlijeko, a nakon mjesec dana mlijeko je zrelo. Ove faze su bitne, jer se putem mlijeka unose bjelan~evine, oligoelementi i sve ostalo {to je neophodno za pravilan razvoj bebe, isti~e dr Lela Vidakovi}.

Ukoliko iz nekih razloga do|e do obolijevawa majke i ne`eqenih kontraindikacija, pristupa se alternativnoj ishrani.

- U slu~aju da maj~ino mlijeko nije zdravo za dojewe, beba se hrani humaniziranim mlijekom, ili popularno nazvanim formulama, a nikako se ne smije koristiti kravqe mlijeko, jer je druga~ijeg hemijskog sastava i ne zadovoqava proteinsku komponentu, te mo`e dovesti do problema digestivnog trakta i malokrvnosti. Bitno je da majke znaju da bebu treba dojiti po `eqi, bez obzira na broj podoja, te da u prvih {est mjeseci, beba iskqu~ivo treba da sisa maj~ino mlijeko i da u tom intervalu ne treba dodavati ni{ta drugo u ishrani, kao i da je optimalno da beba sisa godinu dana, a tek nakon tog perioda, mo`e se pre}i na drugu ishranu, savjetuje dr Vidakovi}.

S.\.

SEMBERSKI ELEKTRI^AR RADE MILADINOVI] DO^EKAO PENZIJU

KADA ZANIMAWE POSTANE PREZIME Rade Miladinovi} iz Me|a{a prije ~etrdesetjednu i po godinu postao je elektri~ar. Ni sam ne zna koliko je postavio bandera, trafo-stanica i strujomjera, a tri puta sre}om je izbjegao i sigurnu smrt od struje...

U Me|a{ima je lako na}i ku}u Radeta Elektri~ara, ali ne{to te`e Radeta Miladinovi}a, uprkos tome {to je rije~ o jednom istom ~ovjeku.

Tako je i u ostalim seberskim selima - Radetu je zanimawe postalo prezime, bar u pri~i.

- [ezdesetih godina pro{log vije-

nu banderu Rade je postavio u Velinom Selu. Ona i sada stoji odolijevaju}i vremenu.

- Dobili smo tada nekoliko katranom impregniranih stubova za niskonaposnsku mre`u. Nismo imali rukavica, pa od katrana nismo ruke mogli oprati vi{e od mjesec dana.

ka po~ela je elektrifikacija semberskih sela. Posla je bilo na pretek, pa se nije vodilo ra~una o radnom vremenu. Najva`nije je bilo da se nekome u ku}u "uvede svjetlo".

Skoro se na prste mogu izbrojati ku}e u Balatunu, Ostoji}evu i jo{ nekim selima koje ja nisam prikqu~io na elektri~nu mre`u, ka`e Rade.

Me|u prvim poslovima u bijeqinskoj "Elektrodistribuciji" bila je i zamjena dotrajalih stubova na niskonaponskoj mre`i. Svoju prvu drve-

Kasnije su stigle bandere sa drugom, slabijom za{titom. Iz tog vremena ni jedna od takvih vi{e nije u mre`i - ostala je ta moja prva bandera koja }e prije istruliti na vrhu od swegova, ki{a i sunca, nego li u zemqi.

Eto, ja odoh u penziju, a ona je i daqe uspravna i ~vrsto pobodena u zemqu, s ponosom kazuje Rade.

Ipak, najte`e mu je bilo kada ga je struja, velikog napona, tri puta bacala sa stubova na zemqu. Na sre}u ostao je `iv uprkos tome {to je

mali procenat elektri~ara pre`ivi tako jake strujne udare. Dogodilo mu se to u Dazdarevu, Balatunu i Me|a{ima - ~ak ni posqedica od toga sada nema.

- U mladosti ~esto sam u vrijeme poplava Drine de`urao u Balatunu, nedaleko od u{}a ove rijeke u Savu.

Bile su to nevi|ene nevoqe - voda ulijeva u ku}e, {tale, ambare i druge zgrade, qudi spasavaju ~eqad i stoku, a voda, kao po nekom pravilu, udara no}u. Pojavi se s ve~eri, a do jutra svo selo u vodi do pojasa. Ako bi iskqu~ili struju qudi ne bi mogli no}i da se spasavaju od nabujale Drine, a rizi~no je bilo i dr`ati mre`u pod naponom. Sve vrijeme sjedio sam u ~amcu uz trafo-sstanicu i pratio pove}awe vodostaja. Struju sam iskqu~ivao tek kada zaprijeti da }e voda uliti u transformator, sje}a se Rade.

U vrijeme jednog povodwa u nasequ Sala{ jedva je spasao glavu, jer je trebalo da pri~vrsti `ice na jednom stubu. Prijetila je opasnost da se i on i stub pod naponom stropo{taju u vodu, ali je uspio da sve uradi kako vaqa. Pamte to qudi, pa zato Rade Miladinovi} - Rade Elektri~ar ima veliki broj prijateqa u semberskim selima. Znaju ga jo{ i kao dobrog fudbalera. Igrao je za "Kolektiv" iz Me|a{a, renomiranom seoskom klubu, ali je branio i boje "Proletera" iz Dvorova. Tako je stekao i sportske prijateqe u Semberiji, Posavini, Podriwu, podmajevi~kom i dobojskom kraju.

T.S.N.

17

ZA ONE KOJI NE ZNAJU, A @ELE DA PITAJU

Pi{e: Pajkanovi} dr Zoran, ginekolog - aku{er

KONTRACEPCIJA ADOLESCENATA U mnogim ekonomski razvijenim zemqama neplanirane trudno}e epidemijski rastu. Obrazovni sistem na`alost ne prati procese br`eg seksualnog sazrijevawa i seksualnih sloboda, a stepen informisanosti mlade populacije je veoma nizak.

Porodica kao osnovna }elija dru{tva je u stalnoj borbi za ekonomskom egzistencijom, sticawem materijalnih dobara, profesionalnih pozicaja, pa su samim tim adolescenti u najve}em broju slu~ajeva prepu{teni sami sebi. Masa adolescenata se uzdr`ava od tra`ewa medicinskog savjeta o eventualnoj primjeni kontraceptivnih sredstava, ili iz osje}aja stida ili osje}aja nesigurnosti. Informacije o seksualnom pona{awu i mogu}oj primjeni kontraceptivnih metoda dobijaju se u okviru dru`ewa sa vr{wacima ili posredstvom medija, {to ni izdaleka nije dovoqno da se mladi upoznaju na pravi na~in sa rizicima neadekvatnog pona{awa i neprimjewivawa za{titnih sredstava. Iznena|uje i ~iwenica da adolescenti nemaju apsolutno nikakav izgra|en stav prema mjerama za{tite, zato {to se seksualni `ivot odvija sporadi~no i neplanirano, a standardna re~enica "ne}e ba{ meni da se dogodi trudno}a" je svakako obeshrabruju}a. Adolescenti do 17 godine ve} imaju seksualno iskustvo i to 41,3 odsto mladi}a i 20,8 odsto djevojaka. U prvom seksualnom odnosu kao za{titno sredstvo primjewen je kondom od strane 73,7 posto mladi}a i 69 posto djevojaka.Oralna kontracepcija me|u mladima skoro da uop{te nije prisutna. Primjena kondoma nije kompenzacija za nepoznavawe djelovawa drugih kontraceptivnih metoda i za wihovo primjewivawe. Emocionalna, psihi~ka i finansijska nestabilnost jedan broj mladih, potpuno nespremnih za seksualni `ivot, vodi ka neodgovornom pona{awu neplaniranog seksa, bez ikakvih mjera za{tite. Unazad nekoliko godina procenat prekida trudno}a u drugom trimestru kod adolescenata je od 8,64 do 9,33 procenta.

Abortivna procedura odmakle trudno}e nosi 20 puta ve}i rizik morbiditeta u odnosu na abortus prvog trimestra. Karakteristi~no je, da se ve}a gestacijska starost uo~ava u mla|oj populaciji do 16 godina, a strah od reakcije porodice, odbacivawa okoline vodi adolescentkiwu u "za~arani krug" time {to se ne obra}a za pomo} u ranoj trudno}i. Odnos prema kontraceptivnim metodama je ne{to povoqniji me|u studentskom populacijom.

Seksualno aktivni adolescenti iznad 19-tte godine su odgovorniji u odnosu na sopstveno zdravqe, zna~ajnije vi{e informisani, a ~esto i sa iskustvom predhodne abortivne procedure, pa ja primjena razli~itih kontraceptivnih sredstava u ovoj grupi vi{e zastupqena. Porodi~ni qekar ili pedijatar, sa kojima je adolescent u dugotrajnom kontaktu ~esto mogu imati vi{e uticaja zahvaquju}i povjerewu, u pogledu savjeta i preporuke od ginekologa, koga mlada osoba ne poznaje i prema kome treba da se iskreno otvori i da mu se povjeri.

Svi podaci dobijeni anketom me|u adolescentnom populacijom saglasni su u tome da veliki broj mladih ne primjewuje ni jednu kontraceptivnu metodu, zbog sporadi~nih sekusalnih odnosa, nedovoqnog znawa i informisawa o prednostima kontraceptivnih sredstava, a velikim emocionalnim i psihi~kim traumama u slu~aju nastanaka ne`eqene trudno}e.

Po{tovani ~itaoci, va{a pitawa mo`ete poslati elektronskim putem na adresu: semberske@spinter.net

18

HRONIKA / OGLASI

SEMBERSKE NOVINE 20. AVGUST 2009.

BO[KO M. KI]ANOVI]: IZ PRO[LOSTI SEMBERIJE

SEDMI DIO

KRIJUM^AREWE TOKOM KRAQEVINE JUGOSLAVIJE arinski rat je bio uvod u Balkanske ratove, a zatim i u Prvi svjetski rat (1914-1918) kojim je okon~an dugogodi{wi sukob izme|u Austro-Ugarske i Srbije, ~ije su nam posqedice i strahote ve} odavno poznate. Tokom Kraqevine Jugoslavije (1918-1941) razvoj sto~arstva u Lugu i wegov promet, legalno i krijum~arewem, dosti`e svoj vrhunac, a brzom boga}ewu prodajom i preprodajom stoke {irile su se nadaleko pri~e koje su se grani~ile sa fantazijom. Iz sje}awa savremenika Carinskog rata, preovladava mi{qewe da je to zaista bio povoqan period uzgoja i prometa `ivom stokom, ali da je i u tom poslu br`e napredovao i bogatio se onaj ko je bio vredniji, {tedqiviji i ko je imao dobre veze i poznanstvo i s jedne i s druge strane Save. Ustvari, imu}niji qudi su ulagali u kapital i ve}i obim sto~nog fonda i dolazili do jo{ ve}i sredstava, dok su sredwa i siroma{nija doma}instva prodajom i ,,pretragom’’ mawih koli~ina stoke pre`ivqavali i izvla~ili se iz oskudice i bijede. Me|utim, ima primjera da je i od wih poneko dobro zaku}io. ,,Imu}nija doma}instva, kao {to su Tanasi}i, Ki}anovi}i (Du{an i Strain) Peri}i, Peji}i, bra}a [ari} iz D. Broca, Adamovi}i, Mandi}i i jo{ neki, prave velike ku}e kao u gradu, kupuju vr{alice ,,parwa~e’’, a Jovan [ari} iz D. Broca i Du{an Ki}anovi} otvaraju paromlin, koji je mqeo `ito ali je bio i velika pilana i zapo{qavali radnike.

I va{ |ed Ilija @. Ki}anovi}, trgovao je stokom ali se jo{ vi{e obogatio kao zakupnik skele Ra~a i imao ku}u na Ra~i, du}an, kafanu, jer ga je priznavala Austro-Ugarska i Kraqevina Jugoslavija’’ prisje}a se |ed Stanimir S. Stojanovi}, iz Dangube. Drugi svjetski rat je

C

su desetine sviwa, po nekoliko grla goveda, dok je sirotiwa te{ko moglada prehrani i jednu kravu. Sve do pedesetih godina pro{log vijeka, postojala je nada u obnovi sto~nog fonda pa{arewem. Ponovi je o`ivjelo ~obanisawe ,,navazdan’’ ~uvaju}i svoju stoku, dok su siroma{niji ~uvali i po nekoliko grla goveda svojih kom{ija, koji nisu imali djece za ~obaniju ili su se {kolovali. Iako se ~obanisalo po selima uz Savu, ovom prilikom nave{}emo samo nekoliko ~obana iz G. Broca, obi~nih qudi, od kojih su mnogi poticali iz siroma{nih porodica, a to su: Avram Krsti}, Anica Krsti}, Du{an Krsti}, Jeremija Krsti}, Vojin Markovi}, Radislav Jefti}, Stevo Dimitri}, Drago Mati}, @ika Petrovi}-D Doksi}, @ivan S. Ki}anovi} - ,,[iptar’’, Ika S. Ki}anovi}, Ilija Uro{evi} - ,,Xezver’’, Milo{ Ki}anovi}, Boro V. Ki}anovi}, Gli{o J. Boji} i mnogi drugi. I autor ovih redova je nekoliko godina ~uvao svoju kravu i petero-{estero goveda Vukovi}a, |eda kom{ije Branka \uki}a-V Mileta veterinara. Me|utim, nacionalizacijom zemqi{ta, oduzimawem zemqi{ta bogatih qudi, formirawem seqa~kih radnih zadruga, te otkupom hrane, poznatija pod nazivom ,,Obaveza’’ uni{tena je i posqedwa nada u pre`ivqavawu uzgojem stoke pa{arewem. Iako je bogatim doma}instvima oduzeto po nekoliko desetina i stotina dunuma plodne zemqe, stoke, ma{ina, mlinova i drugo, oni se br`e oporavqaju, jer se preorjenti{u na stajski uzgoj stoke, dok siroma{niji i sredwa doma}instva nemaju uslove za tkav uzgoj, pa su pomenutim reformama nezadovoqni i jedni i drugi. I dok su gazde otvoreno protestovale protiv takvog pona{awa vlasti, me|u siroma{nim dijelom stanovini{tva nezadovoqstva su sti{avana stalnim obe}awima, da }e

SAVEZNA IZLO@BA PASA U BIJEQINI

LOVA^KO KINOLO[KI SPEKTAKL U SEMBERIJI ova~ki savez Republike Srpske, Lova~ka regija ,,Semberije i Majevice’’, Unija kinolo{kih saveza u BiH, Kinolo{ki savez Republike Srpske i Kinilo{ko dru{tvo ,,Semberija’’ Bijeqina u okviru IV Sabora lovaca Republike Srpske 2009. organizuje II Saveznu izlo`bu lovnih pasa sa dodjelom kandidature ,,CAC-BiH-2009’’. Kako organizatori najavquju ovaj tradicionalni lova~ko kinolo{ki spektakl sa no}nom izlo`bom lovnih pasa bi}e odr`an petog septembra na lokaciji Pet jezera. Predvi|eni po~etak ove manifestacije je u 17 ~asova.

L

Uporedo sa izlo`bom pasa na istoj lokaciji posjetioci }e mo}i da u`ivaju i u programu Sabora lovaca RS. U okviru te manifestacije trebalo bi da se odr`i takmi~ewe u lovu na prepelicu, lova~ki vi{eboj, nadvla~ewe konopca, takmi~ewe u pripremi najboqeg lova~kog paprika{a, te lova~ka tombola i bogat kulturno zabavni program. Organizatori o~ekuju da }e na II Saveznoj izlo`bi pasa u Bijeqini biti oko 5000 gostiju, a pokroviteq ove tradicionalne manifestacije su Lova~ki savez RS, Skup{tina op{tine Bijeqina, Regionalna lova~ka udru`ewa Semberije i Majevice i Turisti~ka organizacija Bijeqina.

E.S.N.

Bosna i Hercegovina Republika Srpska OSNOVNI SUD U BIJEQINI Zemqi{nokwi`na kancelarija Broj: 080 - 0 - Dn - 09 -000-125 U Bijeqini, dana 19. 06. 2009. god.

Na osnovu ~lana 63, 65. i 67. Zakona o zemqi{nim kwigama (,,Slu`beni glasnik RS’’ Br. 67/03, 46/04, 109/05 i 119/08), Osnovni sud u Bijeqini NAJAVQUJE USPOSTAVQAWE ZEMQI[NOKWI@NOG ULO[KA

(1941-1945) zaustavio ukupan privredni razvoj, uni{tio sto~ni fond, a veliki broj sposobnih qudi za rad rasu na rati{tima, koncentracionim logorima i zatvorima iz kojih se mnogi nikad nisu vratili.

O@IVQAVAWE STO^ARSTVA PA[AREWEM Po oslobo|ewu zemqe (proqe}e 1945) i plodna Semberija zapada u oskudicu i neima{tinu. Tra`e}i izlaz u borbi za koru hqeba, mnoga siroma{na i sredwa doma}instva, kao po nekoj inerciji, kretali su u Lug, iako su znali da u wemu nema vi{e stoke, niti zaposlewa u {umi ili na Savi i Ra~i. I pored takvog stawa, predve~e se niko od wih nije vra}ao ku}i praznih ruku. Kilogram, dva ribe, torbica gqiva ili pu`eva, jaja divqih pataka, bili su dovoqna hrana za ve~eru.

Poneko je nosio preko ramena jaseni}, dovoqno ogreva za jedan konak. Tako su mnogi pre`ivqavali tokom prvih poslijeratnih godina. Br`e su se oporavqala bogatija doma}instva. Nabavqala

ve} sjutra biti boqe. Me|utim kad su pod udar ,,Obaveze’’ do{la i neka siroma{na doma}instva, iz kojih je bilo i u~esnika NOR-a, nezadovoqstva su se pove}avala i me|u sirotiwom, dotada{wim simpatizerima nove vlati. I pored toga, ta nezadovoqstva siroma{nih diskretno se ispoqavaju i stidqivo, pa su neki to nezadovoqstvo ispoqavali pjevu{e}i pritajno i na osami jednu pjesmicu koja je slikovito odra`avalo posqedice ,,Obaveze’’ tj. oduzimawe hrane i stoke, a pjesmica je glasila: ,,Dru`e Tito, lak{e, lak{e, opet gazda kowa ja{e, siromah jednu kravu ima, i ona se oduzima...’’

Bilo je i izbacivawa iz Partije onih koji su bilo {ta negativno govorili o ,,Obavezi’’. Narod takve nije sa`aqevao, ve} ih je jedan Semberac ,,sjetovao’’: Baci ta{nu, skini ma{nu, dobio si novo zvawe, ide{ s nam na kopawe.’’

Nastavi}e se...

U zemqi{nokwi`nom predmetu broj: 080-0-Dn-09-000 125, po zahtjevu SAMIRA GRO[I]A sina Omera iz Bijeqine, po postupaju}em zemqi{nokwi`nom referentu Nata{i Mitrovi}, u toku je postupak za uspostavqawe zemqi{nokwi`nog ulo{ka.

Nekretnine za koje se uspostavqa zemqi{nokwi`ni ulo`ak ozna~ene su kao k.~. br. 2854 u naravi 2 stambene zgrade povr{ine 95 m2 i 43 m2, 2 pomo}ne zgrade povr{ine 18 m2 i 41 m2, dvori{te povr{ine 500 m2 i wiva 1. klase povr{ine 234 m2, upisane u Pl. 1436 K.O. Bijeqina 1.

Po podacima katastarske evidencije kao posjednici u Pl. 1436 K.O. Bijeqina 1 upisani su Namik Gro{i} sin Omera, Samir Gro{i}, sin Omera i Ohran Gro{i} sin Omera sa dijelovima od po 1/3.

Pozivaju se sva lica koja pola`u pravo vlasini{tva ili neko drugo pravo na gore navedenim nekretninama, da to svoje pravo prijave u roku od 30 dana od dana najave uspostave, podneskom u dva primjerka i to doka`u potrebnom dokumentacijom jer u protivnom wihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir prilikom uspostave zemqi{nikwi`nog ulo{ka.

Lica koja doka`u da pola`u odre|eno pravo na navedenim nekretninama mogu zahtijevati dodatno produ`ewe roka za 60 narednih dana, kako bi im se omogu}ilo pribavqawe potrebnih dokaza.

Ukoliko u produ`enom roku ne uslijedi prilagawe dokaza, zemqi{nkwi`ni ulo`ak }e biti uspostavqen na osnovu ranije prilo`ene dokumentacije.

Na osnovu ~lana 67. Zakona o zemqi{nim kwigama RS, ova najava se objavquje na oglasnoj tabli suda, oglasnoj tabli RGU - Podru~na jedinica Bijeqina, Ugqevik i Lopare, u odgovaraju}oj mjesnoj zajednici i u javnom glasilu ,,Semberske novine’’ Bijeqina.

HRONIKA / OGLASI

SEMBERSKE NOVINE 20. AVGUST 2009.

TRI DECENIJE SEMBERSKIH NOVINA Priprema: TODOR NIKOLI]

Ul. Svetog Save br. 86 Bijeljina TEL: 055/212-791, MOB: 065/519-432

NOVO BIJEQINA KU]E

NOVA REGISTARSKA OZNAKA Od 1. marta ove godine za podru~ja bijeqinske i ugqevi~ke op{tine uvedena je nova registarska oznaka za motorna vozila.

Umjesto dosada{we B^, vozila sa podru~ja ovih op{tina nosi}e oznaku BN. Kako smo saznali u SUP-u Bijeqina svi vlasnici vozila mora}e obaviti registraciju u toku ove godine. Preregistracija }e se obavqati po isteku va`ewa saobra}ajne dozvole. Pri wenom produ`ewu dobija}e se i nove tablice sa oznakom BN. Oni vlasnici automobila i ostalih motornih vozila, koji su svoje saobra}ajne dozvole produ`ili prije 1. marta i tada nisu dobili nove tablice, du`ni su preregistraciju obaviti u roku od 30 dana.

U SUP-u Bijeqina preduzete su sve mjere kako bi se dobijawe novih tablica obavilo za samo jedan dan, a poja~ana je i slu`ba koja }e raditi taj posao, kako se ne bi stvarala gu`va i dugo ~ekalo na red. Od UNIS-ove OOUR-e "Signalizacija" poru~en je i dovoqan broj tablica, a i cijena im se ne}e pove}avati tokom cijele godine.

Putni~ka vozila iz Bijeqine nosi}e brojeve od 10-01 do 170-00, a iz Ugqevika od 170-00, pa nadaqe.

Interesovawe gra|ana za preregistraciju vozila je izuzetno veliko. Tako se, od kada je odluka stupila na snagu, u bijeqinskom SUP-u dnevno izda i po 30 tablica, dok je do sada dnevno izdavano svega pet do {est tablica.

(S. novine, godina III, broj 31, datum: 15. mart 1982. godine)

KAMEN TEMEQAC U krugu Medicinskog centra "Nikola Spasojevi}" u Bijeqini obiqe`en je po~etak radova na dogradwi i adaptaciji Ginekolo{ko-aku{erskog odjeqewa. Tom prilikom govorila je na~elnik Ginekolo{ko-aku{erskog odjeqewa dr Nixara Opali}.

Koliko }e ovaj objekat zna~iti najboqe govori podatak da na Aku{erskom odjeqewu postoji samo 14 posteqa na kojima le`i preko 1.400 porodiqa godi{we. Sli~no stawe je i na Ginekolo{kom odjeqewu gdje ima 28 posteqa koje su, uz slabu opremqenost, svakako nedovoqne da se pru`i adekvatna zdravstvena za{tita svih `ena sa podru~ja na{e op{tine.

U dogradwu i adaptaciju ovog bolni~kog odjeqewa bi}e ulo`eno oko 30 miliona dinara, od ~ega je 15 miliona izdvojila Konferencija mjesnih zajednica Bijeqine iz sredstava samodoprinosa. Drugu polovinu sredstava za ovu zna~ajnu investiciju obezbijedio je Medicinski centar. Novosagra|eni i adaptirani dio ima}e 65 posteqa, operacionu salu u novosagra|enom dijelu, dva boksa za smje{taj novoro|en~adi, savremene sanitarne ~vorove i druge potrebne prate}e prostorije.

Radovi na ovom objektu povjereni su GIK-u "Rad", a zavr{etak je planiran za decembar ove godine.

(S. novine, godina III, broj 32, datum: 1. april 1982. godine)

ZAZVONILI TELEFONI Poslije vi{egodi{weg i{~ekivawa i Jawa je od nedavno ukqu~ena u automatski telefonski saobra}aj. Izgradwa automatske telefonske centrale sa hiqadu brojeva ko{tala je, zajedno sa podzemnom mre`om, OOUR PTT saobra}aja Bijeqina i `iteqe Jawe oko 25 miliona dinara. Na centralu su ve} prikqu~eni telefoni 300 pretplatnika, a gotovo jo{ toliko bi}e prikqu~eno narednih sedmica.

(S. novine, godina III, broj 32. datum: 1.april 1982. godine)

19

1.KNEZ IVO OD SEMBERIJE Ku}a 9x12 (prizeme, visoko potkrovqe), c.grijawe + pom. zgrada 15x5 (dvosoban stan sa gara`om), Na placu od 500 m2 (ogra|eno) CIJENA: 125.000 KM 2.LAZE KOSTI]A Ku}a 10x7 (prizemqe, sprat) Odmah useqiva, + pom. objekat Na placu od 230 m2 CIJENA: 75.000 KM 3.HERCEGOVA^KA Ku}a 13x8,50 (podrum, prizemqe, visoko potkrovqe) Nova gradwa, kompletno opremqena, Na placu od 463 m2 CIJENA: 150.000 KM

BIJEQINA STANOVI 1.KRAQA DRAGUTINA Stan P=73 m2, IV sprat. + gara`a 6x3 CIJENA: 61.000 KM 2.BORISA PASTERNIKA Stan jednosoban P=27 m2, I sprat, nov, odmah useqiv CIJENA: 1.450 KM/m2 3.CARA URO[A Stan P=40 m2, nov odmah useqiv, prizemqe CIJENA: 1.300 KM/m2

POSLOVNI PROSTORI 1.PAVLOVI]A PUT Poslovno stambeni objekat (200 m2 poslovnog i 100 m2 stambenog prostora) U funkciji, sve dozvole, Na placu od 3800 m2 CIJENA: 395.000 KM

PLACEVI 1.RAJE BANI^I]A Poqoprivredno zemqiste P=6000 m2 CIJENA: 13.500 KM

SEOSKA DOMA]INSTVA 1.PATKOVA^A Ku}a 13x11 (prizemqe, visoko potkrovqe), c.grijawe + gara`a, nova gradwa, odmah useqiva, Na placu od 500 m2 CIJENA:110.000 KM

2.DVOROVI Ku}a 9x7, prizemna, nova gradwa + spratni pom. objekat (stan, radionica) + ostali pomo}ni objekti Na placu od 1430 m2 CIJENA: 85.000 KM

EKSTRA POVOQNO

3.IVE ANDRI]A Stan P=68 m2, I sprat, ekstra izvedba + klima, eta`no (podno) grijawe, CIJENA: 105.000 KM 95.000 KM 4.LAZE KOSTI]A Stan P=43,50 m2, I sprat, CIJENA: 1.150 KM/m2 1.100 KM/m2

BIJEQINA - KU]E

BIJEQINA LOKALI

1.NIKOLE SPASOJEVI]A 2 ku}e, + qetna kuhiwa, Na placu od 750 m2 CIJENA: 140.000 KM 120.000 KM 2.BORISA PASTERNIKA Ku}a 8x9 (podrum, prizemqe, sprat) Nova ku}a, na placu od 230 m2 CIJENA: 190.000 KM 170.000 KM 3.PANTELINSKA Ku}a 12,80x10,5 (podrum, prizemqe, sprat, potkrovqe) Na placu od 480 m2 CIJENA: 125.000 KM 120.000 KM 4.LAZE KOSTI]A Ku}a 10x9 (prizemqe, visoko potkrovqe) + qetna kuhiwa 10x5 Na placu od 620 m2 CIJENA: 150.000 KM 140.000 KM 5.MAJEVI^KA Ku}a 9x8, prizemna, nova, nedovr{ena + starija ku}a, Na placu od 358 m2 CIJENA: 90.000 KM 85.000 KM 6.SOKOLSKA Ku}a ukupne stambene povr{ine 150 m2 (dupleks) + qetna kuhiwa, Na placu od 400 m2 CIJENA: 110.000 KM 90.000 KM

1.VIDOVDANSKA Lokal P=26 m2, prizemqe, CIJENA: 2.000 KM/m2 1.400 KM/m2 2.TRG \ENERALA DRA@E Lokal P=68 m2, u funkciji, ekstra lokacija, CIJENA: po dogovoru

BIJEQINA STANOVI 1. @RTAVA JADOVNOG Stan P=49,5 m2, I sprat, nov, odmah useqiv, CIJENA: 1.600 KM/m2 1.400 KM/m2 2.@RTAVA JADOVNOG Stan P=56,5 m2, I sprat, nov, odmah useqiv, CIJENA: 1.600 KM/m2 1.400 KM/m2

PLACEVI 1. TRWACI Zemqi{te P=11.000 m2 (uz magistralni put BN-Ra~a) Mogu}a parcelacija, dozvoqena gradwa CIJENA: 10 KM/m2 8 KM/m2 2.PAVLOVI]A MOST - Drina Parcela P=10.000 m2 CIJENA: 60.000 KM 50.000 KM 3.PAVLOVI]A MOST Plac P=500 m2, + temeqi 9x6 CIJENA: 26.000 KM 24.000 KM

SEOSKA DOMA]INSTVA 1.BALATUN Ku}a P=40 m2,prizemna + pom.objekat P=47 m2, na placu od 440 m2 + vo}wak P=976 m2 + obradivo zemqi{te P=2005 m2 CIJENA: 25.000 KM 18.500 KM

OSTALA MJESTA 1. SIMIN HAN Ku}a 10x11,50 (prizemqe, sprat, visoko potkrovqe) Prazna, useqiva + pomo}ni objekti (gara`a, su{nica...)

Na placu od 1000 m2 (na gl. putu) CIJENA: 160.000 KM 140.000 KM

A.D. VODOVOD I KANALIZACIJA Hajduk Stanka br. 20, Bijeqina 76000, Tel. +387-555-2226-4460, Faks +387-555-2210-7751, E-maill: office@bnvodovod.com

VODA JE @IVOT Blagovremenim pla}aw wem Va{ih ra~una obezzbje|ujete kvalitetno voddosnabddijevaw we i zdravu voddu za pi}e!

Va{ AD ,,Vodovod i kanalizacija� Bijeqina

20

HRONIKA

SEMBERSKE NOVINE 20. AVGUST 2009.

SANIRAWE GRADSKIH ULICA I DRUGIH PUTNIH PRAVACA U SEMBERIJI

NAJINTENZIVNIJI RADOVI U ULICI KULINA BANA U BIJEQINI R

adnici preduze}a "Bijeqina put" ovih dana marqivo rade na sanirawu pojedinih putnih pravaca, na dijelu magistralnih, regionalnih i lokalnih puteva koje ovo preduze}e odr`ava. Trenutno se najve}i radovi izvode na nekoliko gradskih ulica.

- U okviru redovnih aktivnosti na odr`avawu puteva, na{e preduze}e za JP "Putevi Srpske" vr{i sanaciju ulegnu}a u Ulici Kulina Bana, a nedavno smo isti posao zavr{ili i u Ulici Stefana De~anskog, jer }e ove ulice, pre}i u nadle`nost op{tine Bijeqina, po{to je otvorena zaobilaznica i one su sada pod ingerencijama lokalne zajednice. Osim ovoga posla u gradu, ovih dana se o~ekuje po~etak radova na

Jovan Tadi}

izgradwi tre}e kolovozne trake kod starog ulaza u Op{tu bolnicu i Dom zdravqa. Nadam se da }e tokom narednih dana

SEMBERSKI P^ELARI ZABRINUTI ZA ISHRANU P^ELA

biti odobren elaborat za taj posao, potvrdio je Jovan Tadi}, tehni~ki direktor AD "Bijeqina put".

Osim pomenutih radova u gradu intenzivno se radi i na podru~ju op{tine Ugqevik.

- Tako|e, za JP "Putevi

Srpske" izvodimo radove na podru~ju op{tine Ugqevik.

Rije~ je o regionalnom putu R 459 gdje se vr{i sanacija deformacija i o{te}ewa na putnoj konstrukciji i ovi radovi su trenutno najintenzivniji na podru~ju Mjesne zajednice Tutwevac. U nastavku radova na ovom putnom pravcu izvr{i}e se potpuna sanacija asfalta do Koraja i Bobetinog Brda, ~ime }e se na ovom djelu regionalnog puta dobiti dobar kvalitet kolovoza. Uskoro }emo na putnom pravcu R - 459 krenuti u projekat asfaltirawa puta od Starog Ugqevika do crkve u Mirosavcima i nadam se da }e se svi pobrojani radovi, bez obzira na visoke temperature i uslove rada, zavr{iti na vrijeme, smatra tehni~ki direktor AD ,,Bijeqina put’’. S.\.

MUAMER ZUKI], PRAVNIK U TUZLANSKOM MUFTIJSTVU:

ZA[TITA DOBRO PO^ELO, A ONDA PA[A UMAWILA NACIONALNIH

SPOMENIKA U BIH

va godina za p~elare je bila dobro po~ela, jer su dobro medili bagrem, bagremac, uqana repica i drugo sezonsko medonosno biqe. Prinosi su bili izme|u 40 i 60 kilogtama meda po ko{nici, {to se ocjewuje kao visoki prinosi u p~elarstvu.

Kada se najmawe o~ekivalo, nastupila je dvomjese~na su{a, pa je i p~eliwa pa{a omawila. ^um je procvjetala lipa i drugo biqe udarile su dugotrajne ki{e, pa p~ele nisu mogle prikuqati dovoqno polena.

Sli~no stawe je i sada. Neki p~elari vele da p~ele jo{ pone{to mogu da na|u pored rijeka Save i Drine, ali da se, ipak, mora pristupiti prihrani ovih vrijednih insekata.

O

Sli~no je i u Posavini i Podriwu. neki p~elari iz tih krajeva, posebno iz zvorni~kog kraja, svoje p~ele naj~e{}e voze na Romaniju i bir~anska brda, jer tamo jo{ uvijek ima livadskog cvije}a.

Po svemu sude}i, u ovako ekstremnim klimatskim ,,vremenima’’ budu}nost p~elarewa je u obezbje|ewu medonosnog biqa, prvenstveno faceliji, evodiji i drugom. Sijawem facelije i sadwom nedonosnog drve}a p~ele bi i u Semberiji trebalo da imaju pa{u tokom cijele godine.

Uostalom, to p~elari najboqe znaju, pa su ba{ o medonosnom biqu i najvi{e razgovarali na nedavno odr`anoj pantelinskoj izlo`bi meda u BijeT.S.N. qini.

udu}i da je Atik xamija u Bijeqini progla{ena nacionalnim spomenikom BiH, Muftijstvo tuzlansko, Mexlis islamske zajednice Bijeqina i svi nadle`ni organi u Islamskoj zajednici BiH preduze}e sva zakonom predvi|ena sredstva i mjere kako bi se za{titio ovaj nacionalni spomenik, rekao je prilikom svog boravka u sjedi{tu MIZ Bijeqina, Muamer Zuki}, pravnik u Tuzlanskom muftijstvu, a povodom problema dogradwe zgrade Suda i planirane gradwe zgrade

B

Centra za kulturu u Bijeqini, nadomak Atik xamije.

Prema Zuki}u, kojem su doma}ini bili Samir ef. Cami}, glavni bijeqinski imam i Ibrahim Im{irovi}, sekretar MIZ Bijeqina, planiranom gradwom potpuno }e se vizuelno zatvoriti Atik xamija, {to je u suprotnosti sa odredbama zakona.

Zbog toga }e se tra`iti zaustavqawe zapo~etih radova, te izmjena Regulacionog plana kako bi se sprije~ilo nano{ewe {tete nacionalnom spomeM.E. niku.

^ITUQE / OGLASI

SEMBERSKE NOVINE 20. AVGUST 2009.

POMEN Navr{ava se 5 tu`nih godina od smrti supruge i bake

JOVANKE NOVAKOVI] 26.08.2004-226.08.2009.

U srijedu 26.08.2009. godine u 11 ~asova posjeti}emo Tvoju vje~nu ku}u i polo`iti cvije}e.

TVOJI NAJMILIJI Prodajem auto,,mazda 626’’ 1986. godi{te 2 kubika (neregistrovana u voznom stawu). !: 065/311-522 Dajem ~asove engleskog i holandskog jezika. !:062-751-288

Tra`im ~ovjeka za brak, starosti od 65 do 70 godina.

Obezbije|en stan u Velikoj Obarskoj.

Molim bez SMS poruka ! 066/175-407.

mali Izdajem dvosoban stan sa klimom i centralnim grijawem u centru Bijeqine. !: 061/616-276, 065/187-172 ***** Prodajem dvosoban stan.

Cijena po dogovoru. !: 065/187-276 ***** Prodajem nov neuseqen trosoban stan 79 m2 u Ulici Filipa Vi{wi}a, na prvom spratu sa ugra|enom i opremqenom kuhiwom, c.g. i podrumskom prostorijom.

Cijena 55.000,000 Eura. !: 055/255-264 ***** Prodajem plac 600 m2 pored puta na raskrsnici KoridorQeqen~a sa kompletnom infrastrukturom.

Plac je pogodan za poslovnu i stambenu izgradwu. !: 055/255-264 ***** Prodajem 6003 m2 gra|evinskog zemqi{ta u komadau u Ulici Semberskih ratara (put za Batkovi}), cjena po dogovoru. Zvati poslije 20 ~asova. !: 055/209-959 ***** Prodajem plac 707 m2 sa

oglasi temeqom (9x8) u Ulici Raje Bawi~i}a kod fabrike ,,Sava’’.

Zvati poslije 20 ~asova. !: 055/250-274, 00496948445208 ***** Povoqno izdajem lokal kod Bleda veli~ine 44 m2. !: 065/512-993, 065/524-746 ***** Izdajem nov nenamje{ten jednosoban stan 36 m2 u strogom centru Bijeqine. !: 055/201-047 ***** Izdajem dvosoban stan u Novom Sadu u blizini Medicinskog fakulteta. ! 065/616-208 ***** ^uvala bih djecu ili stariju osobu u Bijeqini. !: 055/204-668 ***** Prodajem dvije ku}e na istom placu u centru grada u Ulici Knez Ivo od Semberije br. 10. !: 055/553-226 ***** Povoqno prodajem nov usisiva~-RANIBOW, pogodan za sve vrste pru`awa usluga po stanovima-ku}ama, prawe, usisavawe (tepiha, kau~a, prawe plo~oca). ! 065/438-944, 055/201-345

IZ MATI^NOG

21

UREDA

O D 1 2 . 0 8 . 2 0 0 9 . D O 1 9 . 0 8 . 2 0 0 9. g o d .

R O \ E N I OD 12.08.2009.DO 19.08.2009.GOD. Simi} Dijana, k}i Zorana i Jovane, @ivkovi} Iva, k}i Ivice i Zorice, @dralo Sergej, sin Bojana i Vawe, Ciganovi} Sara, k}i Bo`e i Sla|ane, Staji} Iva, k}i Dejana, i Vesne, Maksimovi} Miqana, k}i Sini{e i Milice, Nexibovi} Enis, sin Enesa i Xevrije, Jefti} Dejana, k}i Dejana i Arnele, Vuji} Branislav, sin Jovice i Sla|ane, Jovi} Nikolina, k}i Dragana i Bosiqke, Krtolina Jana, k}i Sa{e i Mile, Krtolina Lana, k}i Sa{e i Mile, Lazi} Lola Magdalena, k}i Jovice i Nade, Stojanovi} Sne`ana, k}i Pere i Milene, Blagojevi} Cica, k}i \or|a i Sne`ane, Vasili} Stevan, sin Gorana i Danijele, Mihajlovi} Bogdan, sin Milo{a i Slavice, Mihajlovi} Bojana, k}i Milo{a i Slavice, Peri} An|ela, k}i Dragana i Radmile, Beganovi} Mirsanda, k}i [evketa i Bahrije, \oki} Luka, sin Slavi{e i An|e, Simi} Stefan, sin Zlatka i Dragane, Simi} Ana, k}i Radana i Jovanke, Sekuli} Mihajlo, sin Nenada i Jelene, Mi}i} Rajo, sin Gavrila i Milke, Haxija{arevi} Edin, sin Ferida i Merime, Radivojevi} Bo`ana, k}i Bo`e i Dragane, Bencun Wego{, sin Smiqana i Xuke, Hujdurovi} Amor, sin Asima i Mirekele.

V J E N ^ A N I OD 12.08.2009.DO 19.08.2009.GOD. Jovi} Predrag i Bilanovi} Brankica, Paprica Dejan i Jovanovi} Milica, Duki} Jasmin i ^an~arevi} Amela, Mileti} Jovo i Gavri} Danijela, Puqezovi} Zoran i Ahmetovi} Namka, Babunovi} Veqko i ^olakovi} Dijana, Ki~iwa Darko i Krsti} Ivana.

U M R L I OD 12.08.2009.DO 19.08.2009.GOD. Sija Ahmetovi}, ro|. 1923, Milinko Mijatovi}, ro|. 1940, Rejfo Beganovi}, ro|. 1947, Danica Gavri}, ro|. 1936, Ne|o Bawi~i}, ro|. 1920, Dragomir Lazi}, ro|. 1947, Stana Pani}, ro|.

1962, Slobodan Kla{wa, ro|. 1945, Natalija Stjepanovi}, ro|.

1935, Du{anka Jova{evi}, ro|. 1958, Rajka Mili}evi}, ro|.

1935, Zorka Tomi}, ro|. 1932, Danilo Lugowa, ro|. 1940, Ilda Selimovi}, ro|. 1927, Milovan An~i}, ro|. 1987, Milorad Peri}, ro|. 1954, Sejdo H. Hajdi}, ro|. 1939, \uro Kalini}, ro|.

1946. godine.

Na osnovu ta~ke III Odluke Skup{tine op{tine Bijeqina o na~inu i uslovima prodaje neizgra|enog gra|evinskog zemqi{ta u dr`avnoj svojini broj: 01-0022-118/09 od 05.03.2009. godine i Odluke o izmjeni Odluke o uslovima i na~inu javne prodaje neizgra|enog gra|evinskog zemqi{ta u dr`avnoj svojini broj: 01-0022-557/09 od 27.05.2009. godine ("Slu`beni glasnik op{tine Bijeqina’’ broj 5/09 i 14/09), ~lana 6. Pravilnika o postupku javnog nadmetawa za prodaju gra|evinskog zemqi{ta u dr`avnoj svojini ("Slu`beni glasnik Republike Srpske", broj 14/07) i Rje{ewa na~elnika op{tine Bijeqina broj: 01-1111-1182/09 od 22.07.2009. o imenovawu Komisije za prodaju gra|evinskog zemqi{ta i stanova objavquje se

OGLAS O PRODAJI GRA\EVINSKOG ZEMQI[TA U DR@AVNOJ SVOJINI 1. Op{tina Bijeqina prodaje neizgra|eno gra|evinsko zemqi{te u dr`avnoj svojini ozna~eno kao k.~. broj 846/1 zv."Rupa~e" u naravi pa{wak 2. klase povr{ine 22965 m2 upisane u zemqi{nokwi`ni ulo`ak broj 17008 k.o. Bijeqina 1, na kojoj je Op{tina Bijeqina upisana sa pravom raspolagawa sa dijelom 1/1 i k.~. broj: 883/5 u naravi {ume 3. klase povr{ine 321 m2, upisane u zemqi{nokwi`ni ulo`ak broj: 15391 k.o.

Bijeqina 1 na kojoj je op{tina Bijeqina upisana sa pravom raspolagawa sa dijelom 1/1. Ukupna povr{ina katastarskih parcela su predme prodaje ozna~enih kao k.~. broj: 846/1 i k.~. broj: 883/5 k.o. Bijeqina 1 je 23.286 m2.

Na navedenim parcelama je predvi|ena izgradwa objekata kolektivnog stanovawa maksimalne spratnosti P+4+Pot. u skladu sa regulacionim planom ,,Kru{ik-Intergaj’’ (,,Slu`beni glasnik op{tine Bijeqina’’ broj: 4/02).

2. Prodaja gra|evinskog zemqi{ta izvr{i}e se neposrednom prodajom koja }e se odr`ati dana, 01.09.2009. godine, u zgradi Skup{tine op{tine Bijeqina (velika sala), sa po~etkom u 12,00 ~asova.

3. Po~etna prodajna cijena predmetnog zemqi{ta iznosi 57,00 KM po m2 (slovima: pedeset sedam KM), odnosno 1.332.603,00 KM za ukupnu povr{inu koja je predmet prodaje .

4. Za u~e{}e u postupku neposredne prodaje u~esnik je du`an uplatiti kauciju u iznosu od 133.260,30 KM, {to predstavqa 10 % od ukupnog iznosa kupoprodajne cijene koju su u~esnici neposredne prodaje du`ni

uplatiti na jedinstveni ra~un trezora op{tine Bijeqina broj 555-00100777777-70 prije po~etka postupka neposredne prodaje, o ~emu }e dokaz o uplati dostaviti Komisiji prije po~etka postupka prodaje.

5. Pravo u~e{}a na javnom nadmetawu imaju sva pravna i fizi~ka lica.

6. Zainteresovana lica mogu izvr{iti uvid u dokumentaciju o gra|evinskom zemqi{tu koje je predmet prodaje ( zemqi{nokwi`ne, katastarske i druge podatke), dobiti tra`ene informacije usmeno u zgradi op{tine Bijeqina (kancelarija 25 ) ili na telefon broj 055/ 233-193 kao i izvr{iti razgledawe gra|evinskog zemqi{ta u vremenu od 14,00-15,00 ~asova, svaki radni dan, od dana objavqivawa oglasa do 28.08.2009. godine.

7. Kupoprodajna cijena za navedeno zemqi{te, ima se uplatiti prije zakqu~ewa kupoprodajnog ugovora, a predaja kupcu u posjed kupqenog zemqi{ta izvr{i}e se u roku od 8 dana nakon isplate kupoprodajne cijene.

8. Ovaj oglas }e se objaviti u dnevnom listu " Euro Blic", "Semberskim novinama" i na oglasnoj tabli Administrativne slu`be op{tine Bijeqina.

Broj: 02/ 014-1- 602/09 Datum, 07. 08. 2009. godine

NA^ELNIK OP[TINE BIJEQINA Mi}o Mi}i}

22

Sport

SEMBERSKE NOVINE 20. AVGUST 2009.

Direktor 055 773 360 www.skalaradio.net

Marketing 055 771 520 skala@rstel.net

AMBICIJE RUKOMETA[A BIJEQINE U PREDSTOJE]OJ SEZONI

SREDSTVA ODRE\UJU TAKMI^ARSKE CIQEVE ukometa{i "Bijeqine" zapo~eli su pripreme za novu sezonu u Prvoj ligi RS pod vo|stvom starognovog trenera Miodraga Raki}a, koji je kormilo preuzeo od pro{logodi{weg {efa stru~nog {taba Radi{e Josipovi}a.

Predsjednik kluba Sa{a Mi~i} ka`e da je zadovoqan {to se Raki} vratio na klupu Bijeqine, isti~u}i da on najboqe poznaje igra~ki kadar i mogu}nosti bijeqinskih rukometa{a.

- Raki} je ve} vodio na{ tim i

R

stvorio nekoliko dobrih igra~a. Putevi su nam se razi{li prije nekoliko godina, ali svi u klubu su sre}ni zbog wegovog povratka. U me|uvremenu, Raki} je pro{le sezone osvojio titulu {ampiona RS sa pionirima Rukometne {kole "Sedmerac", {to dovoqno govori o kakvom se stru~waku radi, ka`e Mi~i}.

On dodaje i da }e ambicije bijeqinskog kluba u narednoj sezoni najvi{e zavisiti od sredstava koja }e za ovaj sportski kolektiv biti izdvojena iz op{tinskog buxeta.

- Mi u ovom trenutku zaista ne mo`emo govoriti o ciqevima, jer jo{ uvijek ne znamo sa kojim sredstvima raspola`emo. Na{ klub najvi{e zavisi od pomo}i op{tinske vlasti, a koliko znamo svima }e biti umawena sredstva za oko 30 odsto. Mi }emo se u predstoje}oj sezoni, uglavnom, osloniti na mla|e igra~e iz na{eg pogona. Mislim da imamo perspektivan tim koji se mo`e ukqu~iti u borbu za vrh tabele u Prvoj ligi Republike Srpske, S.M. ka`e Mi~i}.

,, PET DECENIJA FK ,,MLADOST IZ BOGUTOVOG SELA

BORBA ZA PANTELEJMONSKI KUP

RASADNIK TALENATA P F

udbalski klub "Mladost" iz Bogutovog Sela, osnovan je 1958. godine i kroz proteklih pet decenija izwedrio je veliki broj talentovanih fudbalera i danas je stabilan liga{ u Regionalnoj ligi Republike Srpske. Ovaj klub ima moderan stadion u Novom nasequ u Ugqeviku i posjeduje sve neophodne uslove za uspje{no djelovawe.

- Zahvaquju}i na{im sponzorima i prijateqima, klub je stvorio optimalne uslove za rad i svi u rukovodstvu smo ponosni na rezultate koje posti`emo, rekao je Simo Cviji}, predsjednik FK "Mladost ".

- U dosada{woj istoriji, "Mladost" je pro{la sve ni`e lige i sada je stabilan ~lan Regionalne lige sa uslovima koji su na nivou i za vi{i rang takmi~ewa. Imamo vlastiti stadion i sve prate}e objekte i sadr`aje koji su potrebni za jedan moderan klub, tako da smo maksimalno posve}eni stvarawu tima i uslova za daqi napredak. O~ekujemo da }e ove godine liga biti ne{to ja~a od prethodne sezone, tako da }emo sa dosta podmla|enim timom poku{ati da budemo u samom vrhu tabele.

Simo Cviji}

Tokom ovoga qeta doveli smo trinaest novih fudbalera iz okoline, a u susjedna mjesta smo pustili nekoliko igra~a.

Imamo dobru saradwu sa klubovima na regiji, {to je potvrda da se ovdje stvaraju talentovani igra~i. U planu je i formirawe ,,Danske {kole’’ za dje~ake u uzrastu od 10 do 12 godina, kako bismo stvorili dobru bazu za naredni period. Nadamo se da }emo izwedriti mnogo talentovane djece, ka`e Cviji} i napomiwe da rukovodstvo kluba svakodnevno prati treninge svojih pulena, te marqivo radi na stvarawu jo{ boqih usloS.\. va u novoj sezoni.

redsjednik Biciklisti~kog kluba "Istok" iz Bijeqine Dragan Mi{i} ka`e da je otkazivawe ovogodi{we trke ulicama Bijeqine "Pantelejmonski kup", bilo neminovno zbog nedostatka finansijskih sredstava.

- Pro{le godine smo u saradwi sa lokalnim vlastima po prvi put organizovali trku povodom slave op{tine Bijeqina i na premijeri smo zabiqe`ili veliki uspjeh.

Imali smo veliki broj takmi~ara iz svih dijelova RS, FBiH i Srbije. Me|utim, zbog smawewa buxetskih sredstava za sport, ove godine smo morali da odustanemo od organizacije trke. Ipak, rije{eni smo da sqede}e godine ponovo

vidimo bicikliste na ulicama Bijeqine i ve} sada }emo zapo~eti sa pripremama za "Pantelejmonski kup 2010.", uz nadu da }e ova trka i zaista postati tradicionalna kako je prvobitno zami{qeno, ka`e Mi{i}.

On isti~e da su takmi~ari "Istoka" ove godine zna~ajno napredovali i da je zabiqe`eno nekoliko vrhunskih rezultata na stazama {irom BiH. - Posebno bih istakao 18godi{weg juniora Dragi{u Jovi}a koji je osvojio tre}e mjesto u Zalu`anima, na dr`avnom prvenstvu BiH u vo`wi na hronometar. Potom je bio prvi u trci juniora za Kup BiH u Gora`du, a zatim i tre}i na veoma jakoj brdskoj etapi u Tuzli.

S.M.

BIJEQINSKE DAME @ELE U ELITU redsjednik KK "Bijeqina plus" Predrag Vuji} isti~e da je ciq `enske seniorske ekipe ovog kluba u predstoje}oj sezoni plasman u Premijer ligu BiH. Vuji} tvrdi da su "pluserke" veoma perspektivan tim sa mno{tvom talentovanih ko{arka{ica.

- Djevojke su po~ele pripreme za nastup u Prvoj ligi RS

P

gdje `elimo da osvojimo {ampionsku titulu i ostvarimo plasman u Premijer ligu. Me|utim, ako nam ove godine to i ne po|e za rukom, ne}emo se obeshrabriti. Imamo mlad tim ~iji }e kvalitet, uz uporan rad, sigurno donijeti `eqeni rezultat. Dakle, ako ne uspijemo sada, isti ciq ostaje i za sezonu 2010/2011, ka`e Vuji}.

S.M.

SPORT

SEMBERSKE NOVINE 20. AVGUST 2009.

23

FUDBALERI RADNIKA POBJEDOM NAD PAQANSKOM ROMANIJOM (3:2) OTVORILI NOVU SEZONU U PRVOJ LIGI RS

PREOKRETOM DO TRI BODA

3:2

kipa Radnika trijumfalno je zapo~ela sezonu 2009/2010. u Prvoj ligi RS, po{to su na Gradskom stadionu u Bijeqini u prvom kolu ovogodi{weg {ampionata savladali Romaniju sa Pala (3:2).

Mladi tim trenera Nikole Bale do pobjede protiv novajlije u ligi do{ao je nakon velikog preokreta, po{to su u prvom poluvremenu prikazali o~ajnu igru. Gosti sa Pala su ve} u 23. minutu imali vo|stvo od 2:0, a strijelac oba pogodka bio je Ne|o [uka.

Paqani su do kraja poluvremena imali jo{ nekoliko izglednih {ansi koje nisu iskoristili.

U drugom poluvremenu fudbaleri Radnika krenuli su na sve ili ni{ta i takva igra je

E

rezultirala sa dva dosu|ena jedanaesterca za doma}i tim u 62. i 66. minutu. Siguran egzekutor oba kaznena udarca bio je {toper Bo{ko Takovac ~ijim je golovima sa bijele ta~ke Radnik stigao do izjedna~ewa. Nakon toga, doma}i fudbaleri nastavili su napada~kim fudbalom, a nagrada je stigla samo nekoliko sekundi pred posqedwi sudijski zvi`duk. Strijelac u sudijskoj nadoknadi, nakon kornera, bio je Cvijetin Pavi}, za veliko slavqe prisutnih gledalaca na stadionu. [ef stru~nog {taba Radnika Nikola Bala, nije zadovoqan kako je wegov tim odigrao me~ sa Romanijom, ali isti~e da su tri osvojena boda najva`nija u ovom trenutku.

- Nismo dobro odigrali

utakmicu. [tavi{e, mogu re}i da nas je u ve}em dijelu me~a Romanija nadigrala, a to se posebno odnosi na prvo poluvrijeme. Na na{u sre}u, gosti su se u nastavku neshvatqivo povukli i dali nam {ansu da se vratimo u me~. Nismo prikazali dopadqiv fudbal, ali je za ovu mladu ekipu najva`nije da smo dobili utakmicu. Ovo je izuzetno mlad tim koji iz ovoga treba da izvu~e pouke, ka`e Bala.

S druge strane, wegov kolega sa klupe Romanije Dragan Radovi}, nije mnogo `alio zbog poraza.

- Igrali smo dobro. Momci su ~ak prikazali mnogo vi{e nego {to smo o~ekivali u premijernom nastupu u Prvoj ligi RS. Bili smo dominantni u prvom poluvremenu i

BODOVI NAJVA@NIJI: Trener Radnika Nikola Bala

imali bodove u xepu. Me|utim, iako smo se dogovorili da nastavimo sa otvorenom igrom, momci su se u drugom dijelu nesvjesno povukli, {to nas je mnogo ko{talo. [to se ti~e penala koji su dosu|eni za Radnik, mogu re}i da je prvi ~ist, ali mislim da je drugi dosu|en prestrogo.

Mislim da nismo zaslu`ili da izgubimo, ali {ta je, tu je.

U cjelini, zadovoqan sam igrom svoje ekipe koja je poka-

zala da mo`e ravnopravno da se nosi sa prvolig{kim ekipama. Tek je po~etak sezone i mi }emo iz utakmice u utakmicu biti sve boqi, ka`e Radovi}.

Jedna od zanimqivosti duela izme|u Radnika i Romanije je i ta, {to je glavni sudija Velimir Drini} pokazao ~ak jedanaest `utih kartona, od kojih osam za igra~e Romanije i tri za Radnik.

S.M.

BOKSERI RADNIKA VRIJEDNO SE PRIPREMAJU ZA ODLU^UJU]E OKR[AJE U OVOGODI[WOJ PREMIEJR LIGI BiH

ODBRANI]EMO TITULU!

taboru boksera Radnika, aktuelnih {ampiona BiH, najavquju da }e zavr{nica ovogodi{we ,, Premijer lige BiH biti ,,paklena i obe}avaju da }e dati sve od sebe da odbrane titulu osvojenu pro{le godine. Adnan Haxihajdi}, jedan od glavnih aduta trenera bijeqinskog kluba Milenka Tomi}a, vjeruje da }e prvaka odlu~iti direktan duel izme|u Radnika i bawalu~ke Slavije koji je na programu na jesen.

- Mi i Slavija trenutno imamo isti broj bodova, ali oni dr`e ~elnu poziciju zbog ne{to boqeg poen koli~nika. Me|utim, s obzirom da oni na jesen dolaze nama na megdan u Bijeqinu, verujem da u tom me~u mo`emo da nadoknadimo taj zaostatak i da ponovo osvojimo {ampionsku titulu. [to se ostalih ekipa u ligi ti~e, sigurno je da niko ne mo`e da pomrsi ra~une ni nama, ni Slaviji, pa }e na{ me|usobni duel odlu~ivati, ka`e Haxihajdi}.

Milenko Tomi} ka`e da se on i wegovi bokseri uzdaju i u vatrenu bijeqinsku publiku.

- Iako je do me~a sa Slavijom ostalo jo{ dva mjeseca, mi se ve} sada spremamo za taj odlu~uju}i me~.

Pripreme teku po planu, zadovoqan sam formom svojih boraca i svi smo usredsre|eni na me~ protiv Bawalu~ana. Sigurni smo da je titula ponovo na{a, ka`e Tomi}.

S.M.

U

Adnan Haxihajdi} i Vlibor Vidi}

VIDI] ODLI^AN U MILANU Najboqi bokser Radnika, RS i BiH Velibor Vidi} ostvario je vrhunske rezultate na testovima snage na startu kampa Me|unarodne bokserske asocijacije (AIBA), koji u italijanskom Asisiju okupqa nejperspektivnije boksere planete uo~i Svjetskog prvenstva u Milanu. Trener Radnika i direktor reprezentacije BiH Milenko Tomi} tvrdi da je na{ mladi bokser u ovom trenutku jedan od najspremnijih na svijetu.

- Po dolasku u kamp, svi takmi~ari su morali da pro|u ~uveni Kuperov test, ~ime se utvr|uje stepen wihove fizi~ke pripremqenosti.

Vidi} je postigao drugi rezultat po vrijednosti od svih boksera, ~ime je pokazao da je na svjetsko prvenstvo do{ao sa najozbiqnijim namjerama, ka`e Tomi}.