Trzisni sektori

Top tržišni sektori

POSEBAN PRILOG POSLOVNOG DNEVNIKA 5. STUDENOGA 2010.

Privatno zdravstvo teško 2 milijarde kuna Operateri rastu na krilima interneta Banke usvojile novu strategiju

t me o r p

a icin d me

cija a m far sektori.indd 1

a ran h pre

en er gij a

ke ban

os igu ra nja

mi o k e tel

a vin o g tr

2.11.2010 15:39:51

top trzisni sektori.indd 2

2.11.2010 15:35:43

SADRŽAJ

4

Čekaju oporavak

16 Svi žele privatnike

Konzum nastavlja s preuređivanjem poslovnica i intenzivira ulaganja u nove tehnologije, Lidl gradi nove kapacitete, a Mercator prilagođava asortiman i format trgovine na pojedinim mikrolokacijama

8

Gotovo milijun Hrvata koristi usluge privatnog zdravstva, a prema nekim procjenama taj sektor težak je dvije milijarde kuna. Također broj domaćih liječnika koji rade kao privatnici gotovo se utrostručio u posljednjih 10 godina

Internet spašava

8

Od interneta telekomunikacijske tvrtke ove godine mnogo očekuju.

Stoga najveći, poput Vipneta i HT-a, modeliraju svoju ponudu kako bi bila cjelovitija, a drugi pak traže male niše u kojima konkuriraju kvalitetom i cijenama

30 Nova strategija

Budući da su bankama ukupni portfelj i prihodi u fazi stagnacije, ulaganja u povećanje standardne ponude neće se isplatiti kroz povećanje prodaje. Stoga se razvoj usmjerava na ponudu usluga koje motiviraju klijente da koriste dodatne palete proizvoda

Svijet brojki

21

90

posto među najvećih 100 regionalnih kompanija čine tvrtke iz sektora energetike

milijuna komada različitih lijekova na godinu konzumiraju građani Hrvatske

6426

ukupan je broj privatnih zdravstvenih jedinica u Hrvatskoj, a od toga je 2723 ordinacije doktora medicine

PRVE DNEVNE POSLOVNE NOVINE U HRVATSKOJ

Glavni urednik: Darko Markušić uredniK PrilogA: Stanko Borić Uprava: Darko Markušić, Sanja Vernić, Ivana Žmegač Prodaja oglasa: Jasna Bibić telefon: 01/6326-016

Autori: Darko Bičak, Ana Blašković, Marija Crnjak, Bernard Ivezić, Mirela Klanac, Biserka Ranogajec GrafiKA: RedPoint – Kristina Nakić FotografiJE: Fotolia, PD i Pixsell Izdavač: Dnevnik d. o. o.

Savska cesta 66/10, 10 000 Zagreb telefon: 01/6326-000 telefaks: 01/6326-060 E-mail: redakcija@poslovni.hr Tisak: Tiskara Vjesnik Slavonska avenija 4, 10 000 Zagreb

TOP TRŽIŠNI SEKTORI POSLOVNI DNEVNIK

top trzisni sektori.indd 3

2.11.2010 15:52:20

trGovina

Trgovci čekaju stvarni oporavak konzum nastavlja s preuređenjem prodavaonica i intenzivira ulaganja u nove tehnologije, lidl gradi nove kapacitete, a mercator prilagođava asortiman napisala: Mirela klanac

elnici vodećih trgovačkih kuća prilično su nestrpljivi zbog sporog tempa izlaska Hrvatske iz gospodarske krize. Snažan pad gospodarstva u prošloj godini, ostajanje u recesiji tijekom 2010. te trom oporavak koji se očekuje u idućoj godini ne uklapa se u njihove planove. Potpredsjednica Agrokora Ljerka Puljić Vladine planove gospodarskog rasta u idućoj godini otvoreno je ocijenila neambicioznima. S obzirom na strukturu hrvatskoga gospodarstva, potrošnja će biti prvi signal stvarnoga

č

gospodarskog oporavka, naglašava Puljić, dodajući da to još nije na vidiku.

PRITISaK Na mENadŽERE

I vodeći ljudi drugih lanaca znaju reći da je vlasnicima, a osobito onima u inozemstvu, teško prihvatiti činjenicu da se baš Hrvatska, u kojoj je trgovina posljednjih godina bila izrazito

TROšE SE gOLEMA SREDSTVA ZA PROMOCIJu, ALI PRESLAB JE FOKuS NA KuPCE

propulzivna, osobna potrošnja građana ne oporavlja. Štoviše, ostaje jedina zemlja u regiji koja bilježi negativne gospodarske pokazatelje. To osim visoke konkurencije na tržištu stvara i dodatan pritisak na menadžment trgovačkih kuća koji se pokušava prilagoditi novonastalim navikama kupaca koji su prema recentnim istraživanjima suzdržani jer ne očekuju poboljšanje osobnog standarda.

Naime, prema analizi Nielsen Company, hrvatski su potrošači u trećem tromjesečju ove godine bili među najpesimističnijima u usporedbi sa 53 zemlje, slično kao potrošači u

Mađarskoj, Rumunjskoj i Grčkoj. Poznavatelji stanja u sektoru ocjenjuju da se ni sami trgovci, s nekoliko izuzetaka, nisu nabolje snašli u novim okolnostima.

“Trgovci se iscrpljuju u akcijama, troše golema sredstva na promociju i tiskanje kataloga, a premalo se fokusiraju na kupce”, smatra konzultant Damir Horvat. Objašnjava kako se u tim procesima više prati ponašanje konkurencije ili prijedlozi dobavljača koji trgovcima nude akcijski asortiman, nego što se prate navike kupaca. Pitanje je i kakve će rezultate donijeti i neke investicijske odluke na tržištu jer osim akcija, borba za tržišni udio vodila se i povećanjem prodajnih kvadrata. Kako se minusi u maloprodaji odraža-

4 POSLOVNI DNEVNIK TOP TRŽIŠNI SEKTORI

top trzisni sektori.indd 4

2.11.2010 15:52:37

Potrošnja će biti prvi signal stvarnoga gospodarskog oporavka, ali to još nije na vidiku Ljerka Puljić, potpredsjednica koncerna Agrokor

cilj je milijarda čak 44 posto investicija ide u hrvatsku

Udjel Mercator-Hrvatske u prihodima od prodaje u tzv. JIE regiji (uključuje sva Mercatorova tržišta osim Slovenije) iznosio je 14,9 posto, a na toj regiji ostvaren je prihod od 495,8 milijuna eura u prvoj polovici godine, objašnjavaju u tom slovenskom trgovačkom lancu. Plan te kompanije je, kako sami kažu, do kraja godine na poslovnom području Mercator trgovina jugoistočne Europe ostvariti jednu milijardu eura prihoda. Na tom tržištu realizirali su investicije u vrijednosti od oko 45 milijuna eura, a 44 posto ukupnih investicija grupe, odnosno oko 20 milijuna odnosi se na Hrvatsku. “To govori o strateškoj važnosti hrvatskog tržišta za naš trgovački lanac”, ističu u Mercatoru koji priliku za prevladavanje negativnih trendova vide i u strategiji “diverzifikacije formata”.

vaju na prihode trgovačkih lanaca u ovoj godini na razini cijelog sektora ostat će još neko vrijeme nepoznanica jer su ih voljni otkriti rijetki među trgovcima, uglavnom oni koji su ostali manje pogođeni.

Tako se u Kozumu ne libe govoriti o svojoj neupitnoj tržišnoj poziciji kao i planovima za nova ulaganja. U prvom polugodištu otvorili su dva Super Konzuma, 21 prodavaonicu malog formata te dva Velpro centra. Time je Konzum, kako kažu, povećao svoj tržišni udio u Hrvatskoj i zabilježio rast maloprodaje od 2,5 posto kao i porast prometa po zaposlenom od 2,4 posto. U prvih devet mjeseci ove godine ukupan prihod je iznosio 9,58 milijarde kuna, ostvario je

Naš cilj je imati ukupno 100 otvorenih objekata te dostići 20 posto udjela na hrvatskom tržištu Mile Čurković, vlasnik lanca Plodine

dobit od 260 milijuna kuna prije oporezivanja, odnosno 160,2 milijuna kuna neto dobiti.

Osim novih prodajnih mjesta Konzum je nastavio s kontinuiranim preuređenjem postojećih prodavaonica kao i intenzivnim ulaganjima u nove tehnologije, što će, tvrde, osigurati da nivo ulaganja bude viši u odnosu na 2009. godinu kada je investirano više od milijardu kuna. Nakon objave rezultata sektora bit će zanimljivo vidjeti jesu li i u kojoj mjeri Plodine učvrstile poziciju drugoga maloprodajnog lanca nakon što su u 2009 godini na toj poziciji prestigle Mercator. Prihod riječkoga trgovačkog lanca u prvih šest mjeseci ove godine iznosio je 1,216 milijardi kuna.

TOP TRŽIŠNI SEKTORI POSLOVNI DNEVNIK

top trzisni sektori.indd 5

2.11.2010 17:43:10

TRGOVINA

S obzirom na rast prihoda od 40 posto, jako smo zadovoljni poslovanjem ove godine Marin Dokozić, predsjednik Uprave Lidl Hrvatska

Vlasnik Plodina Mile Ćurković je prigodom otvaranja svoga 58 maloprodajnog objekta u Resniku objavio da je cilj dostići 100 objekata i osigurati 20 posto tržišta. Ostaje vidjeti koliko će novootvoreni objekti značiti za rast prihoda i može li tvrtka ponoviti prošlogodišnji dvoznamenkasti rast. spar i dalje investira

Ako se uzmu u obzir rezultati za prvo polugodište 2010., oni su otprilike na razini lanjskih ostvarenja u istom razdoblju pa je i ostvarena dobit razdoblja 11,6 milijuna kuna. Mercator pak nastavlja praksu objavljivanja rezultata samo na razini grupe kojoj je prihod od prodaje iznosio 1,335 milijuna eura, što je za 3,9 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. “Mercator Grupa na svim tržištima regije posluje s dva formata trgovina tzv. value i

Nastavljamo s rastom, a u protekloj poslovnoj godini ostvarili smo promet veći od 1,8 mlrd. kuna LIDL I dalje se drže strategije koja im je donijela skok

economy format s kojima obuhvaća dvije najveće ciljne skupine potrošača na pojedinom tržištu. Akvizicija Getroa kompaniji pruža mogućnost daljnjeg prilagođavanja asortimana i formata trgovine na pojedinačnim mikrolokacijama”, kažu u Mercatoru.

Lidl, čini se, ne odustaje od strategije koja mu je u prošloj godini donijela najveći skok na tržištu, odnosno rast prihoda u jednoj godini od čak 40 posto. Marin Dokozić, predsjednik Uprave njemačkog diskontera u Hrvatskoj, ističe da su

mnogi se ne znaju nositi s novim profilom kupaca koji nisu lojalni samo jednom trgovcu

PIXSELL

poslovanjem u ovoj godini “jako zadovoljni”. U gradnju novih kapaciteta u ovoj godini uložili su oko 40 milijuna eura. Među ostalim grade skladište vrijedno 180 milijuna kuna kraj Gospića, a ostale planove ne želi otkrivati. Dokozić napominje kako Lidl ne mijenja planove zbog aktualnih ekonomskih situacija.

Ni u Billi, koja je prošlu godini završila na 13. poziciji, uz gubitak u poslovanju ne govore o ovogodišnjim rezultatima. No znakovito je da za razliku od konkurencije u ovoj godini nisu otvarali nove prodajne prostore.

Spar Hrvatska je pak s druge strane nastavio politiku snažnog investiranja pa na njegove prodajne prostore valja računati u Arena Centru, City Center Splitu te Supernova centru u Zadru.

Mirko Mrakužić, direktor Drogerie Markta (DM), nedavno je objavio da taj dro-

Mirko Mrakužić, direktor Drogerie Markta

gerijski lanac nastavlja s kontinuiranim rastom udjela na tržištu. U protekloj poslovnoj godini DM je ostvario promet veći od 1,8 milijardi kuna, ali i rast udjela na ukupnom tržištu drogerijskog asortimana koji, prema njegovim riječima, ove godine iznosi 24,9 posto. U poslovnoj godini 2009./2010. taj njemački lanac je investirao gotovo 64 milijuna kuna. Velik dio uložen je u otvaranje novoga distributivnog centra i prodavaonica, kojih je danas 128 u Hrvatskoj.

I dok se među menadžerima trgovačkih kuća može čuti kako se osjećaju kao taoci politike, s druge strane čuju se i primjedbe kako se mnogi ne znaju nositi s novim profilom kupca u Hrvatskoj koji nije lojalan jednoj ili dvjema trgovačkim kućama, već u prosjeku kupuje u njih četir. Također 60 posto kupaca se informira preko letaka, a 20 posto ih stalno kupuje samo na akcijama.

POSLOVNI DNEVNIK TOP TRŽIŠNI SEKTORI

top trzisni sektori.indd 6

2.11.2010 15:53:02

top trzisni sektori.indd 7

2.11.2010 15:53:05

TELEKOMunikacije

Operateri rastu na krilima interneta Manje tvrtke traže niše u kojima konkuriraju kvalitetom i cijenama

P

ovezivanje tvrtki na brzi internet, informatizacija njihova poslovanja i dostupnost svih tih funkcionalnosti s bilo kojeg mjesta i u bilo koje vrijeme potaknuli su inovativnost domaćih telekomunikacijskih operatera. Od interneta se ove godine mnogo očekuje.

To je jedan od najbrže rastućih segmenata poslovanja operatera. I dok najveći, poput Hrvatskog telekoma i Vipneta, modeliraju svoju ponudu kako bi bila što cjelovitija, drugi pak traže niše u kojima konkuriraju kvalitetom i cijenama. Treći pak nude usluge za druge operatere, ili su razvili specifične multimedijske usluge za televizijske

i produkcijske kuće. Direktor Odjela za upravljanje ponudom i strategiju malih i srednje velikih poduzeća Hrvatskog telekoma Igor Vavro kaže da suvremeno poslovanje, ali i životni stil sve više zahtijevaju mobilnost i mogućnost pristupa internetu u svakom trenutku.

“Upravo je u tom području HT napravio važan iskorak

Napisao: Bernard Ivezić

oblikujući telekomunikacijsku ponudu za različite kategorije malih i srednjih poslovnih korisnika jer korisnicima je važno na raspolaganju imati jednostavna komunikacijska rješenja koja zadovoljavaju sve poslovne, ali i privatne potrebe”, pojašnjava Vavro. Dodaje da je HT stoga razvio FlexPro komunikacijska rješenja koja se nude podu-

POSLOVNI DNEVNIK TOP TRŽIŠNI SEKTORI

top trzisni sektori.indd 8

2.11.2010 15:53:07

INFORmaTIzacIja Zahtjevi korisnika za funkcionalnošću potakli su inovativnost domaćih telekoma FOTOLIA

Nova tehnologija ‘pametnih’ uređaja nudi još više mobilnosti i naprednih rješenja antonija Gulam, segment poslovnih korisnika vipneta

zetnicima u različitim industrijama, omogućujući im da iz HTova portfelja proizvoda odaberu kombinaciju usluga fiksne i mobilne mreže po mjeri svojeg poslovanja.

OSvjEŠTENIjE TvRTKE

Vipnet je u posljednje vrijeme uvelike obnovio ponudu. Rukovoditeljica segmenta poslovnih korisnika Vipneta Antonija Gulam kaže da poslovno okruženje danas od poslovnih ljudi zahtijeva stalnu dostupnost, čak i kad su izvan ureda.

Zato poslovni korisnici, prema podacima Vipneta, najviše koriste mobilnu telefoniju, ali i sve češće mobilni internet.

“Vjerujem da će potrebe poslovnih korisnika u tom smjeru i dalje rasti jer tehnologija poput novih pametnih uređaja na tržištu korisnicima nudi još više mobilnosti i naprednih komunikacijskih rješenja”, pojašnjava Gulam. Voditeljica odnosa s javnošću Tele2

Valentina Junaci kaže da analize tržišta mobilnih telekomunikacija pokazuju kako je upravo širokopojasni internet segment koji će najviše rasti.

“To se odnosi ponajviše na mobilni pristup internetu koji ima najveći potencijal za rast i u budućnosti će postati još zani-

mljivijim proizvodom, posebice za segment poslovnih korisnika.

Također najnovija istraživanja ukazuju da će sljedeća godina biti potpuno okrenuta pametnim telefonima i ‘surfanju’ internetom preko mobitela i pristupanja prijenosnom

vElIKE mOGuĆNOSTI PREDNOSTI IPTV PLATFORME

direktor poslovne prodaje amis telekoma nenad Motika kaže da zasad ne rade na kombinaciji fiksnih i mobilnih usluga, već su se usmjerili na razvoj inovativne ponude na brzoj fiksnoj infrastrukturi. uz centrex koji omogućuje i uređivanje vlastitoga telefonskog adresara amis je naglasak stavio na poboljšanje turističke ponude uslugama internetske televizije. “sve se više prepoznaju prednosti iPtv platforme, od velikog izbora tv kanala preko snimalice do posebnog ‘timeshifta’ koji gledateljima omogućava da pogledaju bilo koju emisiju prikazanu u posljednjih 48 sati”, navodi Motika.

računalu ili tabletu preko bežičnog ‘broadbanda’, a taj je trend krenuo uzlaznom putanjom ove godine”, ističe Junaci. Tele2 je stoga razvio četiri poslovne tarife koje kombiniraju mobilnu telefoniju i brz mobilni pristup internetu s naglaskom na kontrolu troškova.

Junaci navodi da su danas tvrtke troškovno znatno osvještenije nego proteklih godina, a troškovi za telekomunikacijske usluge mnogima predstavljaju znatnu stavku u ukupnom budžetu s obzirom na to da se komunikacije i mobilnog poslovanja danas nitko ne želi odreći.

Najveći novi fiksni operateri poput Optima telekoma, Metroneta, B.Neta, H1 telekoma i Amis telekoma znatno su proširili ponudu fiksnih internetskih usluga. Direktor prodaje za male i srednje korisnike Metroneta Damir Vrsajković naglašava da je interes za internetske i dodatne usluge velik.

TOP TRŽIŠNI SEKTORI POSLOVNI DNEVNIK 9

top trzisni sektori.indd 9

2.11.2010 15:53:13

TELEKOMunikacije

Poslovni korisnici sve više traže kombinacije javne govorne usluge i neograničenog pristupa internetu Denis Richter, direktor prodaje H1 telekoma

“Ono što ga najviše potiče su pitanja kako pospješiti produktivnost i profitabilnost tvrtke te istovremeno smanjiti troškove”, pojašnjava Vrsajković. postavljanje ureda

Dodaje da je Metronet stoga svoju ponudu proširio na cjelovita komunikacijska rješenja, odnosno ICT usluge. Kaže da se to radi postavljanjem ureda “na noge” po principu ključa u ruke kroz najam računalne opreme, IT nadzor i druge usluge kako bi se korisnici mogli fokusirati na vlastiti posao. Direktor prodaje H1 telekoma Denis Richter kaže da bilježe kontinuiran porast broja korisnika internetskih usluga među poslovnim korisnicima, što dodatno planiraju povećati kroz kompletne usluge.

“Poslovni korisnici iskazuju sve veću potrebu za kombiniranom teleko-

munikacijskom uslugom kojom bi im se odjednom pružile javne govorne usluge i pristup internetu”, navodi Richter i ističe da su ponudili mogućnost drugim operaterima spajanje korisnika preko svoje mreže.

U tom su segmentu, ponudi za druge operatere kojih je na hrvatskom tržištu sve više, svoju ponudu zbog sve veće potražnje za internetom osvježili Voljatel i tvrtka Odašiljači i veze. Direktor prodaje i marketinga Voljatela Dario Išek kaže da je razvoj tržišta omogućio da se internetske usluge koje su si prije mogli

u ponudu su došle i vrlo specijalizirane usluge poput virtualnog faksuređaja

priuštiti samo operateri i veliki poslovni korisnici danas mogu priuštiti i tvrtke srednje veličine. U Voljatelu pojašnjavaju da sve veća potražnja za internetom također dovodi do specifičnih potreba korisnika te da se u tom segmentu očekuje vrlo dinamičan razvoj ponude. Primjerice, već se sada korisnicima nude dijeljeni pristup internetu, kolokacije poslužitelja, web hosting, Centrex, virtualni faks-uređaj i druge specijalizirane usluge.

Predsjednik Uprave Odašiljača i veza Denis Nikola Kulišić kaže da su svoju ponudu od iznajmljivanja kapaciteta za internetske i TV usluge unaprijedili nizom naprednih ICT usluga za operatere, velike korisnike i multimedijske kuće.

S druge pak strane razvoj telekomunikacijskog tržišta u Hrvatskoj doveo je do razvoja snažnih regionalnih igrača u obiteljskom vlasništvu

Važno je imati jednostavna rješenja koja zadovoljavaju poslovne, ali i privatne potrebe Igor Vavro, Odjel za mala i srednje velika poduzeća u HT-u

poput Magic telekoma i NoviNeta. Stanislav Magić, direktor Magic Telekoma, koji je najsnažnije prisutan u Varaždinu i širem okolnom području, kaže da su proširili ponudu na dodatne internetske usluge za kojima očekuje da će se potražnja širiti i dalje.

“Moramo biti inovativni u ponudi te je unapređivati s uslugama poput oglašavanja na internetu, što je sve traženije, zatim integracije faks-poruka i elektroničke pošte, ali i cjelovitih rješenja koja objedinjuju cjelokupne komunikacije u jedan sustav”, kaže Magić.

Direktor međimurskog telekoma Novi-Neta, koji se širi po sjevernoj Hrvatskoj, Karlo Vlah kaže da su zahvaljujući vlastitoj Wimax mreži, odnosno infrastrukturi neovisnoj od HT-a, omogućili poslovnim korisnicima niz povoljnih paketa usluga koji objedinjuju telefoniju i brz internetski pristup.

10 POSLOVNI DNEVNIK TOP TRŽIŠNI SEKTORI

top trzisni sektori.indd 10

2.11.2010 15:53:23

top trzisni sektori.indd 11

2.11.2010 15:53:26

FARMACIJA

Rast lijekova na recept čuva profitabilnost Domaće tržište postalo je zanimljivo za mnoge svjetske kompanije tako da se razvila velika konkurencija u kojoj svi žele učvrstiti svoje pozicije Napisala: Marija Crnjak

V

rijednost ukupnoga domaćeg farmaceutskog tržišta, tržišta lijekova i medicinske opreme, za prvih osam mjeseci 2010. godine iznosi 3,7 milijardi kuna, što znači da je tržište u stagnaciji, pokazuju podaci europske konzultantske kuće IMS Health, kojima

se za praćenje tržišta redovito koriste sve farmaceutske kuće.

Potrošnja lijekova na recept je u laganom porastu za četiri posto u odnosu na lani, dok potrošnja bezreceptnih lijekova znatno pada zbog pada kupovne moći stanovništva.

Time se zapravo nastavlja trend komadne i financijske stagnacije koji je obilježio hrvat-

sko farmaceutsko tržište u 2008. i 2009. godini koje se kreće na oko 90 milijuna komada i teži otprilike 4,5 milijardi kuna. bolje idu skuplji lijekovi

Procjenjuje se da će 2010. bilježiti isti trend komadne i financijske prodaje, s eventualnom promjenom financijskog udjela u korist skupljih inova-

tivnih lijekova. Također se očekuje blagi pad prodaje koji je nastao najvećim dijelom zbog izostanka gripe te manjeg propisivanja antibiotika.

Doduše, farmaceutski sektor unatoč navedenim trendovima i dalje ostaje među najprofitabilnijim sektorima, zbog toga što su troškovi zdravstvenog osiguranja uzrokovani napretkom

12 POSLOVNI DNEVNIK TOP TRŽIŠNI SEKTORI

top trzisni sektori.indd 12

2.11.2010 15:53:28

Cilj nam je odžati vodeću poziciju među domaćim tvrtkama iako to nije nimalo jednostavno Stanislav Biondić, predsjednik Uprave Belupa

medicine, starenjem stanovništva i sve većim brojem kroničnih bolesnika iz godine u godinu sve veći.

Posljednjih godina hrvatsko farmaceutsko tržište postalo je zanimljivo za mnoge svjetske farmaceutske kuće tako da se razvila velika konkurencija za isti recept, za isti simptom i istog pacijenta. Većina kompanija teži tome da popuni portfelj proizvoda te na taj način učvrste pozicije na tržištu. Dakle, svakako treba očekivati daljnji rast broja generičkih preparata, ističu u industriji, ali i pad njihovih cijena zbog pritiska države, odnosno nacionalnog osiguravatelja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Unatoč tako snažnoj konkurenciji Pliva, nakon što već gotovo pet godina nije u domaćem vlasništvu, i dalje drži vodeću

U 2011. izbacujemo nekoliko novih proizvoda koji omogućuju suvremenu terapiju Matko Bolanča, predsjednik Uprave Plive

poziciju na domaćem tržištu, i u segmentu lijekova koji se izdaju na recept i u segmentu OTC lijekova. Kad su u pitanju domaće kompanije, najveći tržišni udjel drže koprivnički Belupo, riječki Jadran Galenski laboratorij te ludbreški Farmal.

Na listi HZZO-a nalazi se 130 Plivinih molekula u 292 oblika, a Plivin tržišni udio iznosi 13 posto na ukupnom tržištu ili 34 posto na referentnom, odnosno generičkom tržištu. U kompaniji ističu da je Pliva vodeća i u segmentu OTC lijekova kad je u pitanju financijski udjel.

očekuje se daljnji rast generika, ali i pad njihovih cijena zbog pritiska države

TRŽIŠNI UDJELI Pliva i Belupo i dalje su najveći

“Unatoč znatno povećanoj internoj efikasnosti poslovanja Pliva je u Hrvatskoj izložena velikim pritiscima poput produženih dana naplate kao i stalnom pritisku na smanjivanje cijene iako su one već znatno niže na tržištu Hrvatske u odnosu na cijene u okruženju.

U posljednjih godinu dana registriran je čitav niz novih lijekova, uključujući i Tevin inovativan lijek za liječenje multiple skleroze. Prodaja lijekova u Hrvatskoj bilježi stagnaciju drugu godinu zaredom, a poslovanje Plive sukladno je trendovima cjelokupnog tržišta. Pliva u 2011. godini planira staviti na tržište nekolicinu novih proizvoda koji će omogućiti suvremenu terapiju uz prihvatljive cijene kao kvalitetan partner hrvatskoga zdravstvenog sustava”, izjavio je Matko Bolanča,

PD

predsjednik Uprave Plive za Poslovni dnevnik. belupo u usponu

U razdoblju od siječnja do kolovoza ove godine Belupo je na hrvatskom tržištu lijekova na recept zabilježio prodaju od 9 milijuna komada, ostvarivši prihod od 279 milijuna kuna, dok je u istom razdoblju 2009. prodano deset milijuna komada, ostvarivši 293 milijuna kuna prihoda.

“Komadni i financijski pad prodaje od osam posto koji je zabilježen u odnosu na isto razdoblje prošle godine uzrokovan je izostankom sezone propisivanja antibiotika, prekidom suradnje s licencnim partnerom Solvayem, ali i znatnim smanjenjem cijena koje je odredio HZZO. Unatoč tome Belupo je uspio zadržati komadni udio u domaćem receptnom tržištu u navedenom razdoblju na 16 posto.

TOP TRŽIŠNI SEKTORI POSLOVNI DNEVNIK 13

top trzisni sektori.indd 13

2.11.2010 15:53:45

FARMACIJA

JADRAN GL Čelnik tvrtke Ivo Usmiani kaže da na listi lijekova imaju više od 90 brendiranih generičkih proizvoda PD

To nas čini vodećom hrvatskom farmaceutskom kućom na domaćem tržištu u stopostotnom hrvatskom vlasništvu”, ističe Stanislav Biondić, predsjednik Uprave Belupa.

rast te je rastao dvostruko više od tržišta, dok ove godine predviđamo pad na razini pada ukupnog OTC tržišta u Hrvatskoj. U Belupu kontinuirano inoviramo svoje velike analgetske brendove koji do danas broje više od 10

raznovrsnih farmaceutskih oblika i doza”, ističe Biondić.

U riječkoj tvrtki Jadran Galenski laboratorij (JGL) napominju da u ovoj godini bilježe veći rast od rasta tržišta. JGL je dosegnuo tržišni udio od

ANALGETSKI BRENDOVI

U Belupu ističu kako u Hrvatskoj, za razliku od drugih tranzicijskih zemalja, raste udio stranih i skupljih proizvoda te nema znatnijeg povećanja udjela generičkih lijekova. “Kako lani, tako i u 2010., domaći proizvođači bilježe pad prodaje od osam posto, a razlog tome ne može biti financijska kriza jer istovremeno strani proizvođači ostvaruju rast prodaje na hrvatskom farmaceutskom tržištu, što je zabrinjavajuća činjenica”, ističu u kompaniji koja se zalaže za zaštitu domaćih proizvođača po uzoru na zemlje EU. “Belupov cilj je ove godine zadržati lidersku poziciju iako to nije nimalo jednostavno.

Donedavna je Belupo uspijevao ostvarivati dvoznamenkasti

bez recepta pad drugu godinu zaredom

U Hrvatskoj bezreceptni status ima oko četiristo lijekova od ukupno tri tisuće registriranih. Belupo i Pliva zauzimaju vodeću poziciju, slijede ih Sandoz-Lek, Bayer, Jadran Galenski laboratorij, Krka i Alkaloid. Već drugu godinu ukupno tržište bezreceptnih lijekova i dodataka prehrani u Hrvatskoj bilježi pad. U prvih devet mjeseci ove godine ono je, prema IMS-u, iznosilo 20 milijuna prodanih pakiranja u vrijednosti od 420 milijuna kuna, što je 10 posto manje u komadima i šest posto manje u financijskom smislu u odnosu isto razdoblje lani. U Hrvatskoj je ove godine prodano gotovo 2,5 milijuna pakiranja manje. Kao i u slučaju stagnacije prodaje lijekova na recept, uzrok pada OTC-a tumači se zbog izostanka gripe u ovoj godini, ali i pada kupovne moći građana.

3,03 posto, dok je udjel na tržištu OTC lijekova i dijetetike na razini od 7 posto. U Hrvatskoj na listi lijekova JGL ima više od 90 vlastitih brendiranih generičkih lijekova. Do kraja listopada očekuje se da Hrvatska agencija za lijekove i medicinske proizvode odobri lansiranje tri nova generička lijeka koji bi se trebali naći na listama HZZO-a. Rezultati na domaćem tržištu ostvareni su uz izuzetne napore, kažu u riječkoj generičkoj tvrtki.

“Domaće farmaceutsko tržište reflektira trendove tržišta zemalja u okruženju, ali i globalne trendove. Prije svega se to odnosi na povećanje potrošnje lijekova zbog starenja stanovništva i povećane incidencije kroničnih oboljenja kao i uvođenja novih lijekova. Zahvaljujući povećanju udjela generičkih lijekova u potrošnji, moguće je održati balans između povećanih potreba stanovništva i raspoloživih budžetskih sredstava”, izjavio je za Poslovni dnevnik Ivo Usmiani.

14 POSLOVNI DNEVNIK TOP TRŽIŠNI SEKTORI

top trzisni sektori.indd 14

2.11.2010 15:54:05

top trzisni sektori.indd 15

2.11.2010 15:54:09

Medicina

16 POSLOVNI DNEVNIK TOP TRŽIŠNI SEKTORI

top trzisni sektori.indd 16

2.11.2010 15:54:15

Privatno zdravstvo teško dvije milijarde kuna Gotovo milijun Hrvata koristi usluge privatnog zdravstva, a broj liječnika u tom sektoru se utrostručio u 10 godina Piše: Marija Crnjak

I

ako niz godina u Hrvatskoj postoji mnoštvo kvalitetnih privatnih zdravstvenih ustanova u kojima građani mogu brže i jednostavnije obaviti širok raspon dijagnostičkih i terapeutskih usluga, privatni zdravstveni sektor u Hrvatskoj tek očekuje puni zamah, što će se realizirati razvojem i jačanjem privatnoga zdravstvenog osiguranja. Prema procjenama, privatni sektor u Hrvatskoj prema ostvarenom prihodu zauzima od tri do pet posto udjela u ukupnom zdravstvenom sustavu, no kontinuirano raste. Službenih i aktualnih podataka o ukupnim priho-

dima privatnika doduše nema, a procjene se kreću od 600 milijuna kuna do čak dvije milijarde kuna prihoda godišnje. Prema istraživanju GFK, u 2008. u privatnom sektoru ostvareno je oko 610 milijuna kuna prihoda, dok su u javnom sektoru prihodi iznosili 17,2 milijarde kuna. Broj korisnika u istoj je godini gotovo dosegnuo milijun. Broj liječnika u privatnom sektoru također je u porastu te

oko 45 posto građana barem jedanput je bilo kod privatnika

se utrostručio u desetogodišnjem razdoblju. Znatan dio privatnoga zdravstvenog sektora je i privatno dodatno zdravstveno osiguranje koje je u 2008. ostvarilo prihode od 271 milijuna kuna te imalo 86.672 korisnika. Prema istraživanju doktorice Terezije Šarić, osnivačice tvrtke Promeritus savjetovanje, koja pruža uslugu pronalaska drugoga liječničkog mišljenja, privatno dodatno zdravstveno osiguranje koristilo je 86.000 ljudi. U tom se istraživanju 40,8 posto ispitanika složilo s tvrdnjom da privatni liječnici pružaju bolju kvalitetu usluge, dok je njih 43 posto spremno dodatno platiti za kvalitetnu uslugu, a 45 posto građana barem

jedanput je posjetilo privatnog liječnika. Istraživanje je pokazalo rast privatnih specijalističkih ordinacija i sve veći broj pacijenata koji odlaze privatnom liječniku. Najviše posla imaju privatni stomatolozi koji zauzimaju gotovo polovicu ukupnog tržišta i njihova zarada u velikoj mjeri ostvaruje su kroz medicinski turizam, pogotovo u županijama na Jadranu. Znatan udjel drže ginekolozi i internisti, s tim da specijalističke ordinacije imaju 12-postotan udjel na tržištu.

VODEĆI MEDIKOL

Najviše privatnih ordinacija imaju Zagreb, Primorskogoranska i Splitsko-dalmatinska županija, a najmanje Lička, Koprivničko-križevačka i Međimurska. Najveći dio privatnog sektora odnosi se na ordinacije primarne zdravstvene zaštite koje su u zakupu.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u 2008. godini u Hrvatskoj je bilo ukupno 6426 jedinica privatne prakse, a tu ulaze ordinacije, laboratoriji, privatna praksa ljekarnika, privatna praksa fizioterapeuta i zdravstvene njege u kući. Od toga je bilo 2723 ordinacije doktora medicine, od kojih je 2033 ordinacija u zakupu.

Stomatoloških ordinacija privatne prakse i ordinacija viših zubara bilo je 2466 od kojih su 1097 ordinacije u zakupu. U privatnom dijelu zdravstva radila su 1223 liječnika, što je oko 10 posto stalno zaposlenih liječnika u Hrvatskoj.

Među onima koji se s krizom najbolje nose svakako su oni čije usluge pokrivaju police dobrovoljnoga zdravstvenog osiguranja, poput poliklinika Medikol ili Sunce. Prema ostvarenom prihodu u prošloj godini obje su ustanove među pet najvećih, a Medikol je bio prvi na ljestvici s ujedno najvećim porastom prihoda od svih ustanova koje su zauzele prvih pedeset mjesta u sektoru.

TOP TRŽIŠNI SEKTORI POSLOVNI DNEVNIK 17

top trzisni sektori.indd 17

2.11.2010 15:54:17

Medicina

Poliklinika Medikol kao najveća privatna zdravstvene ustanova u Hrvatskoj sa svojih 210 zaposlenih i lokacijama u Hrvatskoj (Zagreb, Čakovec, Rijeka, Split, uskoro i Osijek) zauzima značajno mjesto na domaćem tržištu zdravstvenih usluga ističe Boris Sruk, potpredsjednik Uprave Medikola.

“Smatram da je tržište privatnog zdravstva u velikom zamahu, kvaliteta pružanja zdravstvenih usluga je na višoj razini od prije dvije ili tri godine i stalno se poboljšava.

Specijalizacija privatnih zdravstvenih ustanova pokazat će se kao uspjeh za državni i privatni sektor jer će se deficit usluga kod privatnih pružatelja usluga ostvarivati u javnom sektoru, pa će se tako i deficit javnog sustava, poput tehnologije ili kadrova, ostvarivati u privatnom sektoru, napominje Boris Sruk. vEĆI bROj dOlazaKa

Najveća domaća poliklinika Sunce koja je lani povećala prihod za nešto više od jedan posto, ostvarivši ga u iznosu od 93,6 milijuna kuna, lani je osjetila pad broja tržišnih korisnika za oko 3,8 posto u odnosu na 2008. godinu, no ukupan broj dolazaka nije se smanjio, nego povećao za dva posto. Značajnu zaslugu za dobro poslovanje svakako ima činjenica da Sunce osim tržišnih pacijenata, odnosno onih koji dođu i plate svoju uslugu, ima i korisnike usluga dobrovoljnoga zdravstvenog osiguranja, odnosno njihove vlastite police dodatnoga zdravstvenog osiguranja te ugovore za obavljanje sistematskih pregleda za tvrtke.

Iza Medikola lani je prema ostvarenom prihodu od 120 milijuna kuna i porastu od oko 7 posto bila privatna bolnica Magdalena, a pri vrhu ljestvice našla se i jedna od najmlađih hrvatskih bolničkih ustanova, Specijalna bolnica “Akromion”.

Akromion je ujedno i najveća privatna ortopedska bolnica u Hrvatskoj koja je s radom zapo-

IzbOR Pacijentu je svejedno ide li u privatnu ili javnu ustanovu dokle god je usluga kvalitetna FOTOLIA

čela u travnju 2008. U bolnici se godišnje obavi 1300 operacija, po čemu se Akromion nalazi na trećemu mjestu po broju ortopedskih operacija u Hrvatskoj, a po vrsti i spektru različitih operacijskih zahvata dolazi na sam vrh u Hrvatskoj te u jugo-

istočnoj Europi. U Akromion dolaze liječnici na edukaciju iz Hrvatske te susjednih zemalja, BiH, Srbije, Bugarske, Makedonije, Kosova. Liječnici Akromiona pozivani su kao predavači na velikim međunarodnim kongresima te edu-

vrhunski liječnici u državnim bolnicama često nisu nagrađeni sukladno svom doprinosu

Specijalizacija zdravstvenih ustanova pokazat će se kao uspjeh i za javni i za privatni sektor

nikola čičak, osnivač i medicinski direktor akromiona

boris sruk, potpredsjednik uprave Medikola

katori za pojedina ortopedska područja velikih svjetskih kompanija kao što su Zimmer i Johnson&Johnson, ističe profesor Nikola Čičak, osnivač i medicinski direktor Akromiona.

“Medicina je sve skuplja zbog uvođenja novih tehnologija i lijekova što teško prate i razvijene zemlje. Hrvatsko zdravstvo zato u najskorije vrijeme mora učiniti nužne reforme kojima će se rasteretiti državna blagajna.

Jedan od načina rasterećenja, a koji je uobičajen u većini europskih država, jest uvođenje privatnog osiguranja. Uvođenjem privatnoga zdravstvenog osiguranja pacijenti mogu birati gdje će se liječiti. Vrhunski liječnici u državnim bolnicama često su nezadovoljni jer nisu nagrađeni sukladno doprinosu ustanovi u kojoj rade te stoga odlaze u privatni sektor. Postojeći model bi se trebao modificirati na način da svaki nadstandard treba platiti sam pacijent ili da to ide preko dodatnoga zdravstvenog osiguranja, privatnog ili državnog.

Pacijentu je svejedno ide li u privatnu ili državnu bolnicu, jedno što želi je brza i kvalitetna usluga. Da bi se to postiglo, nužna je zdravstvena reforma, smatra Nikola Čičak.

1 POSLOVNI DNEVNIK TOP TRŽIŠNI SEKTORI

top trzisni sektori.indd 18

2.11.2010 15:54:32

top trzisni sektori.indd 19

2.11.2010 15:54:40

OSIGURANJA

Osluškivanje potreba klijenata jamstvo opstanka

CO nudi 25 posto popusta na pojedine pakete, Allianz je uveo novu uslugu putem interneta, a Grawe nudi proizvod posebno kreiran za potrebe tvrtki Piše: Ana Blašković

J

ednako kao i banke, i ostale financijske institucije u krizi traže način kako zaobići prepreku smanjene potražnje za svojim proizvodima. Rezanje troškova, pomnije osluškivanje tržišta i potreba klijenata metode su snalaženja osiguravatelja. U najvećem domaćem osiguravatelju, Croatia osiguranju, kažu da su novi proizvodi usmjereni na prilagođavanje individualnim i posebnim potrebama kao što su i Mini i Fleksi kasko osiguranje koje je Croatia osigu-

ranje plasirala u proljeće. “Pripremamo novosti i u osiguranju od nezgode koje će biti prilagođeno potrebama posebnih ciljanih skupina”, najavljuju u Croatiji osiguranju.

proračuna”, kažu u CO. U Allianz osiguranju kažu da klasično osiguranje života, osiguranje privatne imovine te motornih vozila i dalje istaju njihovi strateški proizvodi. U ovoj godini lansirali su čak šest novih pro-

nadzor nad troškovima

“Obiteljski paketi koje već nudimo do 25 posto popusta će se dodatno prilagoditi željama korisnika. Time će postati još povoljniji jer će se izbjeći zaključivanje polica koje obitelj trenutno ne treba, kao i nadzor nad troškovima osiguranja i lakše planiranje obiteljskog

obiteljski paket croatia osiguranja izbjegava nepotrebne police

izvoda. Klijenti sada puno pažljivije upravljaju novcem i žele fleksibilnost kod ugovaranja i plaćanja plaćanja polica.

Stoga je, Allianz uveo uslugu ‘Moj Allianz’ koja klijentima omogućuje da putem interneta mogu dobiti uvid u svoje police te odštetne zahtjeve. Također, promjena ima i u segmentu životnih osiguranja. Novost je ‘AllianZ Život’, proizvod u koji su ugrađena nova pokrića te dodatna fleksibilnost prilikom ugovaranja i tijekom trajanja osiguranja. Uz policu osiguranja privatne imovine, na

20 POSLOVNI DNEVNIK TOP TRŽIŠNI SEKTORI

top trzisni sektori.indd 20

2.11.2010 17:41:10

www.basler-oz.hr

Razvoj novih proizvoda priprema se i istraživanjima zadovoljstva korisnika Igor Pureta, predsjednik Uprave Grawe osiguranja

istoj polici može se osigurati građevinski dio stana ili kuće, stvari u njemu, a članove kućanstva od nezgode i odgovornosti. Ova usluga klijentu pruža pomoć u slučajevima koji zahtijevaju hitnu intervenciju poput usluga vodoinstalatera, električara, bravara ili stolara...

Za manje tvrtke do deset zaposlenika koje se bave trgovinom, malom proizvodnjom ili uslužnom djelatnošću namijenjen je Poslovni paket, uveden ove godine. Ugovaranjem jedne police može se osigurati pokretnu i nepokretnu imovinu, tvrtku od javne odgovornosti prema trećim osobama, vlastitim djelatnicima, a njih od posljedica nezgode.

Građanima je Grawe osiguranje ponudilo životno osiguranje pod nazivom “1,2,3 ... štedi!” kojim se štede sredstva za miro-

vinu. Tvrtkama je namijenjen Grawebiz, proizvod namijenjen vlasnicima obrta te malim i srednjim poduzetnicima. ‘nova prilika’ “Riječ je o osiguranju za ‘novu priliku’, polica koja uključuje razne vrste osiguranja namijenjene zaštiti poslovnog prostora, imovine i djelatnika od elementarne nepogode, požara, izljeva vode, provalne krađe, prekida rada i loma stakla”, kaže pred-

sjednik Uprave Grawe osiguranja Igor Pureta.

Tu je i mogućnost osiguranja od odgovornosti iz djelatnosti, odgovornosti iz posjeda objekta i zemljišta i kolektivnog osiguranja zaposlenika od nezgode. “Taj bismo ‘tailor-made’ proizvod nazvali najuspješnijim proizvodom za pravne osobe”, kaže Pureta.

Efikasnost i preciznost su naslijea πvicarske tradicije koja vam u Basler osiguranju Zagreb garantiraju pouzdanog partnera i siguran oslonac u nevolji. Uz naπe programe kojima vodimo brigu o sigurnosti klijenata razvili smo i aktivnu prevenciju πtete kojom pomaæemo klijentima da se πteta uopÊe ne dogodi. Prepustite nam svu brigu oko osiguranja zdravlja, æivota, vozila i imovine, a mi Êemo opravdati vaπe povjerenje.

Jednostavno sigurni.

TOP TRŽIŠNI SEKTORI POSLOVNI DNEVNIK 21

top trzisni sektori.indd 21

2.11.2010 15:54:47

PROMO

GW obilježio 10 godina poslovanja u Hrvatskoj Austrijski transportni koncern proširio svoje skladišne kapacitete u Zagrebu

T

vrtka Gebrüder Weiss jedna je od najpropulzivnijih kompanija u sektoru prometa. Ove godine taj austrijski koncern obilježava deset godina poslovanja u Hrvatskoj, a unatoč općoj krizi nisu stali s investicijama. O predviđanjima i očekivanjima razgovarali smo s direktoricom Gebrüder Weissa u Hrvatskoj Barbarom Bujačić.

Nakon deset godina poslovanja, koji su vaši planovi za bližu budućnost?

Naši glavni kratkoročni planovi su razvijanje novih linija prema državama u regiji te razvijanje mreže zbirnih linija, što je momentalno u fazi realizacije. Logistika je također u našim dugoročnim i kratkoročnim planovima. Izdvojila bih da je vrlo bitno sasvim sigurno ulagati u modernizaciju poslovanja, odnosno optimizaciju kroz modernizaciju. Dugoročne perspektive su gradnja skladišta te proširivanje na druge regije unutar Hrvatske.

Koliki su vaši ukupni kapaciteti i promet te koliki je vaš tržišni udio u sektoru?

Promet za 2009. godinu iznosio je 23 milijuna eura, a momentalno raspolažemo sa 4200 četvornih metara poslovnog prostora skladišta i ureda, imamo 70 zaposlenih te dvije poslovne jedinice. Udio na tržištu ne mogu točno odrediti, ali je

činjenica da smo brend Gebrüder Weiss učinili prepoznatljivim u Hrvatskoj.

Novi skladišni poslovni prostor ima 18 rampi te 6500 paletnih mjesta na lokaciji Jankomir u Zagrebu Barbara Bujačić, direktorica Gebrüder Weissa

Što biste izdvojili kao najveća dostignuća u dosadašnjih 10 godina poslovanja?

Izdvojila bih ulazak na tržište nacionalne distribucije, kako paketne, tako i paletne.

Moram spomenuti i formiranje linije Zagreb – Ljubljana četiri puta tjedno. Začetak te zbirne linije izgledao je kao nemoguća misija jer su već etablirani međunarodni otpremnici zau-

zeli pozicije te se činilo kao da nema mogućnosti, ali ipak smo uspjeli. Linija i danas uspješno funkcionira.

Najavili ste selidbu u nove prostore. Kažite nam nešto o tome kao i o vašim novim skladišnim kapacitetima.

Novo skladište se nalazi na zagrebačkom Jankomiru. Hala 34 ima 18 rampi i 6500 paletnih mjesta te ukupno 700 četvornih metara uredskih prostora.

Na taj korak smo se morali odlučiti zbog sve većeg opsega poslovanja i veće efikasnosti.

22 POSLOVNI DNEVNIK TOP TRŽIŠNI SEKTORI

top trzisni sektori.indd 22

2.11.2010 15:55:01

top trzisni sektori.indd 23

2.11.2010 15:55:06

PREHRAmbena industrija

Uspješni i u teškim tržišnim okolnostima Većina tvrtki zabilježila je pad dobiti, ali velikih poremećaja nije bilo

U

natoč znatnom padu dobiti poslovanje najvećih prehrambenih kompanija u prošloj i ovoj godini bilo je stabilno. Takvi trendovi se prema riječima proizvođača i dalje kreću u tom smjeru. Međutim, prihodi su ipak nešto manji zbog pada prodaje kao i dobiti. Izuzetak su kompanije poput Podravke, koja

je prema podacima Zagrebačke burze u devet ovogodišnjih mjeseci udvostručila neto dobit, iskazavši čak 82 milijuna kuna profita. Međutim, izvješće

Dukata ne pokazuje tolik optimizam jer je neto dobit ove godine u devetomjesečnom razdoblju manja za 14,4 milijuna kuna, odnosno za 11,4 posto.

podravka je u prvih devet ovogodišnjih mjeseci udvostručila neto dobit

novi pogoni

Dukat je ostvario neto dobit od 112,1 milijuna kuna. U razdoblju od siječnja do rujna ove godine Dukatovi prihodi od prodaje na domaćem tržištu manji su u odnosu na prošlu godinu 5,3

Piše: Biserka Ranogajec

posto, gotovo isto koliko i u izvozu. Član Uprave Dukata Alen Funtana kaže da je poslovanje tvrtke u prvih devet mjeseci 2010. obilježio niz nepovoljnih čimbenika, odnosno neprekidan pad kupovne moći potrošača i promjene potrošačkih navika, znatno promijenjena struktura prodaje u vidu povećane kupnje bazičnih i jeftinijih mliječnih proizvoda, niže proizvođačke cijene u odnosu na godinu prije te visok rast otkupne cijene svježega sirovog mlijeka.

24 POSLOVNI DNEVNIK TOP TRŽIŠNI SEKTORI

top trzisni sektori.indd 24

2.11.2010 15:55:14

top trzisni sektori.indd 25

2.11.2010 15:55:17

PREHRAmbena industrija

Unatoč nepovoljnim okolnostima nastavili smo s investicijama u Hrvatsku

DUKAT Na manje prihode tvrtke utjecali su pad kupovne moći i promjene potrošačkih navika PD

Sukladno nepovoljnim makroekonomskim prognozama te kretanjima na europskom i svjetskim tržištima mlijeka, do kraja godine očekuju nastavak negativnih utjecaja na poslovanje.

“Unatoč nepovoljnim tržišnim okolnostima Dukat je nastavio s investicijama u Hrvatskoj te je tako u rujnu ove godine završena investicija vrijedna 20 milijuna eura – gradnja najsuvremenijega proizvodnog pogona domaće, ali i regionalne mliječne industrije. Riječ je o trećem proizvodnom pogonu Dukata u Hrvatskoj, karlovačkom KIMu, koji je nakon niza neuspjelih pokušaja privatizacije i godina upitne poslovne perspektive danas jedna od važnijih gospodarskih subjekata u Karlovačkoj županiji te Dukatova perjanica. Naime, upravo se u KIM – Mljekari Karlovac proizvodi prvo trajno mlijeko u boci u Hrvatskoj, koje je ujedno i jedna od najvećih inovacija Dukata

Alen Funtana, član Uprave Dukata

u posljednjih nekoliko godina.

Dakle, prvim trajnim mlijekom u boci Dukat je potvrdio status inovatora i predvodnika trendova u domaćoj mliječnoj industriji”, kazao je Funtana. u pohodu na aziju

Lada Karninčić, direktorica splitske tvrtke Trenton, kaže kako je ova poslovna godina

bila dosad dobra te očekuje ukupan promet na razini ili čak nešto veći nego 2008. koja je bila izuzetno dobra godina.

Ove godine Trenton je uveo nekoliko novih pakiranja svojih proizvoda. Nadalje, otvorili su neka nova tržišta, primjerice u Japanu i Hong Kongu, ali u malom opsegu. Sagradili su potom objekt u Muću, u indu-

uspjeh vindije Cekin i Vindon osvajaju Europu

Piletinu Cekin i puretinu Vindon tvrtke Vindija prepoznali su i kupci iz zemalja Europske unije – Slovenije, Austrije, Španjolske, Velike Britanije, Švedske i Italije. Rezultat toga je udvostručena prodaja u zemljama Europske unije koja čini gotovo 85 posto ukupnoga Kokina plasmana paniranih i pečenih proizvoda. Kokini visokofinalizirani proizvodi mogu se naći u austrijskom Metrou, Adegu, Merkuru i Saintsbury’su, Marks&Spenceru te Icelandu u Britaniji.

strijskoj zoni Prisike, i sada bi se moglo otpočeti s njegovim opremanjem. Planirali su, kaže Karninčić, postupnu selidbu od siječnja do ožujka 2011., međutim u toj zoni nema struje, vode, ceste, a ni telefona.

“Umjesto da se širimo i radimo na novim projektima, smanjujemo troškove proizvodnje, zapošljavamo nove radnike, mi plaćamo najam, radimo u prostoru koji nam ne dopušta širenje”, žali se Lada Karninčić te zaključuje: “Mislim da smo s obzirom na okolnosti izuzetno uspješni. Ali s okusom gorčine.”

U Nestlé Adriaticu bili su kratki u komentaru svojih poslovnih rezultata u 2010. Volumen prodaje Nestlé Adriatica u regiji za prvih devet mjeseci 2010. ostao je na razini prošle godine, što je u potpunosti u skladu s našim očekivanjima, poručila je Olivera Međugorac, direktorica Korporativnih komunikacija Nestlea.

26 POSLOVNI DNEVNIK TOP TRŽIŠNI SEKTORI

top trzisni sektori.indd 26

2.11.2010 15:55:35

top trzisni sektori.indd 27

2.11.2010 15:55:44

PreHraMbena industrija

No u zadnjem tromjesečju 2010. očekuju pozitivan trend prodaje zahvaljujući inovacijama s kojima upravo izlaze na tržište, a to su novi koncept kave Nescafe Dolce Gusto te jedinstveno kulinarsko rješenje Maggi “Sočno iz pećnice” uz inovaciju u segmentu čokoladica, Kit Kat Senses. vINSKI uSPjESI

Od Agrokorovih kompanija, uprava koncerna komentirala je samo rezultate poslovanja u Belju. S ponosom možemo reći, poručili su, kako je Belje u posljednjih nekoliko godina postao lider u ratarskoj proizvodnji u Hrvatskoj i regiji, što potvrđuju rekordni prinosi, kod ječma 8,5 tona, pšenice 8,2 tone, kukuruza više od 10 tona, uljarica 4 tone i šećerne repe 76 olivera Međugorac, tona. korporativne Za rekordne rezultate u svikomunikacije nestlea njogojskoj proizvodnji, proizvodnji goveđeg mesa i kravljeg mlijeka već četiri godine osvajaju nagradu “Uspješni stočar”. sira od mlijeka s vlastitih farmi.

U segmentu svinjogojske proi- U segmentu proizvodnje vina zvodnje nastavljaju s investicija- Belje kao najveći hrvatski proma u vlastite i kooperantske far- izvođač grožđa sa 583 hektame. Ovih dana u okolici Zagreba ra vlastitih nasada ove je godiBelje otvara dvije kooperantske ne osvojilo najveće priznanje na svinjogojske farme, a do kra- svjetskoj razini, zlatnu medalju ja godine u Belju će biti završe- i regionalni trofej na Decanteru ne i krenuti s radom četiri nove za vrhunski merlot berbe 2008. svinjogojske farme. U proizvod- Kvalitetu beljske graševine nom asortimanu Belja novost je potvrdila je i izvrsna ocjena najpakiranje Baranjskoga kulena, utjecajnijega svjetskog vinskoga vrećica koja čuva njegovu svje- kritičara Roberta Parkera. žinu i originalni okus od trenutJedna od najznačajnijih ka kada izađe sa zrenja investicija u Belju, koja sve do konzumacije, je započela s radom u ovoj godini, poručuje Uprava.

ABC svježi krem nova je Tvornica stočne hrasir koji se već trideset godina ne ukupnohektara vlastitih proizvodi prega kapaciteta nasada ima Belje, čime 200.000 tona, ma jedinstveje ta tvrrtka najveći nom tehnološčime je grupojedinačni hrvatski kom postupku pacija Tvornice proizvođač grožđa od pažljivo birastočne hrane nog i kontroliranog Belje postala najmlijeka, uz dodatak vrhveći proizvođač stočne nja i malo soli, od ove je godi- hrane u Hrvatskoj s kapacitetom ne prisutan na slovenskom trži- 300.000 tona na dvije lokacije, u štu. Novost u Belju je i pokreta- Dardi i Ivanić Gradu”, stoji u nje proizvodnje svježega krem priopćenju koje potpisuje Anja

volumen prodaje u prvih deset mjeseci u skladu je s našim očekivanjima

583

mislim da smo, s obzirom na okolnosti u kojima djelujemo, ipak uspješni lada karninčić, direktorica tvrtke trenton

IzazOv Tržište Europske unije nosi brojne prilike, ali i prijetnje u obliku izuzetno jake konkurencije PD

Linić, direktorica Ureda odnosa o stanju u domaćoj prehrambes javnošću u Agrokoru. noj industriji, tada valja, tumaU Vindiji također ne pušu če u Upravi Vindije, osvrnuti se loši vjetrovi kad je riječ o novim na proces pristupanja Hrvatske proizvodima i tradiciji. Tijekom zajedničkom tržištu Europske 51-godišnjeg postounije. Tržište EU vrlo janja, poručuje detaljno reguju, Vindija je od lirano posebigradske mljekace u području re u Varaždinu poljoprivrede izrasla u regii prehrambeposto od ukupnje onalnu komne industrije. trenutne proizvodnje paniju s više Nije dovoljvaraždinske Vindije od 4000 radno samo odlazi na izvoz, nika i godišpromijeniti ponajprije u zemlje njim promezakonski okvir, regije i Eu tom od 400 milipotrebno je prijuna eura. Unatoč lagoditi i standarnegativnim utjecajide i kvalitetu proizvodma u 2009. godini Vindija je nje te učinkovitost. Zajedničko završila četiri velike investici- europsko tržište pruža neizmjerje, odnosno pustila u rad uku- ne mogućnosti, ali nosi i brojne pno četiri nove tvornice u dvije prijetnje za poslovne subjekte države. U Varaždinu su otvori- koji neće izdržati iznimno jaku li najmoderniju tvornicu mlije- konkurenciju. ka i bezalkoholnih pića Vindija “Iako odavno ne brodiVivis u koju je investirano više mo mirnim vodama, očekuju od 150 milijuna kuna te tvornicu nas nova turbulentna vremena paniranih i pečenih proizvoda tijekom kojih je iznimno važno PPI Koka u koju je uloženo 137 razvijati odgovorno poslovanje milijuna kuna. Kada govorimo u skladu s dugoročnim strateš-

20

2 POSLOVNI DNEVNIK TOP TRŽIŠNI SEKTORI

top trzisni sektori.indd 28

2.11.2010 15:55:58

kim odlukama. U Vindiji smo uložili znatne napore u potpunu prilagodbu europskoj legislativi i standardima i sa zadovoljstvom možemo reći da smo u potpunosti spremni za nadolazeće promjene i da već sada znatan dio svoje proizvodnje plasiramo na europsko tržište zahvaljujući neupitnoj kvaliteti naših proizvoda”, poručili su u ovoj kompaniji. širenje u srbiju

Poslovni sustav Vindija strateški je, kažu u toj kompaniji, opredijeljen braniti ulogu regionalnog lidera.

Iskorak u regiju ostvaren je otvaranjem komercijalnih centara u BiH i Makedoniji te investicijama u farme peradi, tvornicu stočne hrane i industriju mesa u Srbiji. Prošle godine u potpunosti su preuzeli tvornicu u Srbiji u sklopu koje su otvorili proizvodno-prerađivački kompleks

za proizvodnju pilećeg mesa u Plandištu te tvornicu stočne hrane u Valjevu. “Izgradili smo dva moderna opskrbna centra te nabavili novu rashladnu opremu. Visina investicija u Srbiji je oko 22,5 milijuna eura. Ove godine Vindija je postala prvi proizvođač pilećeg mesa u Srbiji kojem je dodijeljen izvozni kontrolni broj za tržište EU, a uskoro pripremamo otvorenje najmodernije farme pilića”, kažu u toj varaždinskoj kompaniji.

Poslovna filozofija Vindije je, kažu, proizvodnja vrhunske kvalitete. U planu je daljnje povećanje proizvodnje, širenje u regiji te povećanje izvoza u zemlje regije i zemlje Europske unije, zahvaljujući posjedovanju izvoznih brojeva za sve artikle okrunjene znakom “Kvaliteta Vindija”.

Izvoz u ovom trenutku doseže oko 20 posto ukupne proizvodnje tvrtke.

Inteligentno rješenje za poboljšanje poslovne učinkovitosti i smanjenje troškova

P

• Video – inteligentna video analiza za detektiranje sumnjivih i opasnih oblika ponašanja te detektiranje pokušaja krađe, povezivanje video zapisa s alarmima • Dojava i gašenje požara – intelgentni sustavi za brzo otkrivanje i učinkovito gašenje požara

ružajući više od tradicionalnih sigurnosnih rješenja, Tehnomobil d.o.o. je osmislio potpuno rješenje specijalizirano za trgovački sektor. Jedinstveno integrirano rješenje omogućava poboljšanje poslovne učinkovitosti uz značajno povećanje zadovoljstva kupaca, sustavi upravljanja objektima omogućuju postizanje uštede pomoću energetske učinkovitosti, a inteligentna sigurnosna rješenja pružaju višu razinu sigurnosti zaposlenika, posjetitelja i prostora. Integriran sustav daje mogućnost korištenja mnogih aplikacija posebno prilagođenih trgovini i maloprodaji dajući više prostora za učinkovitiju promociju i poboljšanje odnosa s klijentima.

Upravljanje objektom za postizanje energetske učinkovitosti • Udaljeno upravljanje objektima – globalno rješenje za cijelu mrežu poslovnica upravljivo lokalno i globalno - smanjenje svih troškova (rasvjeta, grijanje, ventilacija...)

• Protuprovala- zaštita trgovine i perimetra, kreiranje virtualne granice, pokrivanje izlaza za nuždu (koji uvijek moraju biti otključani)

V Specifične aplikacije za poboljšanje poslovne učinkovitosti i zadovoljstva kupaca • Brojanje ljudi – analiza posjeta područjima interesa/ doba dana, mjeseca, godine za bolju promociju te pomoć pri utvrđivanju uzroka ne/uspješnosti poslovanja

• Mjerenje i upravljanje, integracija svih tehničkih sustava – modularan i fleksibilan sustav

• Parking – čitanje registarskih tablica omogućuje istovremeni nadzor većeg broja ulaza i izlaza i smanjuje prosječno vrijeme čekanja

• Upravljanje troškovima, nadzor, sigurnost, mogućnost reagiranja u stvarnom vremenu

Sigurnost – svi sustavi učinkoviti i prilikom prisustva velikog broja ljudi

jerujemo da naša rješenja ne idu samo u korak s poslovanjem naših partnera, nego im pomažu i u njihovu vođenju. Integrirajući upravljanje rizicima i sigurnosim sustavima, sigurnosne tehnologije, upravljanje objektima te specifične potrebe naših partnera, nudimo više od tradicionalnih rješenja i sustava. Naša provjerena rješenja nude prednosti u poslovanju organizacijama raznih veličina i djelatnosti, a naše iskustvo i ekspertiza omogućuju nam da odgovorimo na specifične potrebe naših partnera. Bilo da, kao naši partneri, trebate konzultacije ili savjet u fazi dizajna ili efektivno rješenje Vašeg problema, naša stručnost i vrijeme su Vam na raspolaganju.

Slobodno nas kontaktirajte na: Tehnomobil d.o.o., Zagrebačka cesta 145a, 10000 Zagreb Telefon: + 385 1 30 40 111, Fax: + 385 1 36 99 010 E-mail: tehnomobil@tehnomobil.hr Web: www.tehnomobil.hr

TOP TRŽIŠNI SEKTORI POSLOVNI DNEVNIK 29

top trzisni sektori.indd 29

2.11.2010 15:56:04

banke

Pozitivna diskriminacija nova strategija banaka Dokle god su ukupni portfelj i prihodi u fazi stagnacije, ulaganja u povećanje standardne ponude neće se isplatiti kroz znatno povećanje prodaje Napisala: Ana Blašković

D

ok su do 2008. na krilima ubrzane potražnje banke uvećavale dobit ponajprije rastom prihoda od prodaje, danas se prihodi traže na drugim mjestima – uglavnom kroz efikasnost i rezanje troškova.

Za razliku od prethodnih godina, potražnja za financijskim uslugama koje banke nude niža je nego prije recesije, a očekuje se da će se averzija klijenata prema zaduživanju protegnuti i u sljedećih nekoliko godina. “U uvjetima prevladavajućega negativnog sentimenta banke ne nalaze mogućnosti za rast prihoda pomoću atraktivnije ponude standardnih finan-

cijskih proizvoda kojima bi privukle klijente. Dok god je ukupni portfelj kao i prihodi financijskog sektora u fazi stagnacije, ulaganja u povećanje atraktivnosti standardne ponude neće se isplatiti kroz znatno povećanje prodaje”, smatra glavni ekonomist Raiffeisen banke Anton Starčević. Zato, objašnjava, razvoj bankovnih proizvoda preusmjerava se na ponu-

zagrebačka banka ojačava svoje kanale izravne distribucije

du onih proizvoda i usluga koji motiviraju klijenta na korištenje dodatne palete proizvoda kroz pozitivnu diskriminaciju. Riječ je o nizu popusta za dodatne usluge. “Time se na tržištu bez potencijala rasta stvaraju niše za povećanje prihoda uz ulaganja koja ne iziskuju snažan rast prodaje”, ističe Starčević.

Zagrebačka banka stoga ojačava svoje izravne kanale distribucije preko kojih se izvrši 85 posto transakcija: bankomate, kioske, elektroničko poslovanje (e-zaba), telefonsko i SMS bankarstvo (m-zaba). Osim spuštanja cijene usluga, na taj način su i bankari u poslovnicama postali više savjetnici za ulaganja i kreditiranja.

To ne bi bilo moguće, kažu u Zabi, da građani svih dobnih

skupina nisu prihvatili promjene koje je donijela informatička tehnologija, i to “znatno brže” nego u drugim zemljama središnje i istočne Europe. razvoj postojećih usluga

Zato je u Zabi fokus na razvoj postojećih usluga i za građane i za tvrtke. U travnju je uvedena m-zaba aplikacija za iPhone, kupnja dionica preko e-tradea, proširena usluga e-uplatnice...

E-zaba za poslovne korisnike, uvedena prije gotovo desetljeća, ojačala je autorizaciju korisnika novom kriptografijom pomoću USB ključa. Uskoro će zaživjeti, najavljuju u banci, eračun u suradnji s Finom koji će omogućiti sustavnu razmjenu i pohranu svih poslovnih računa.

30 POSLOVNI DNEVNIK TOP TRŽIŠNI SEKTORI

top trzisni sektori.indd 30

2.11.2010 15:56:16

bank

.VESP VPLWJSFOB 7B B V UFČFWJOB QPTUBKF LBQJUBM UFEOKPN TWBLJ ĈPWKFL OB OBKJ[SBWOJKJ OBĈJO NP F VUKFDBUJ OB TWPKV CVEVćOPTU VOBQSJKFE QMBOJSBUJ J PQSFENFćJWBUJ PCJUFMKTLF WJ[JKF /B B QPTFCOB QPOVEB PSPĈFOB UFEOKB OB Ě NKFTFDJ J ĕ EBO V FVSJNB V[ m LTOV LBNBUOV TUPQV LBLP TMJKFEJ t [B J[OPTF EP Ėę ĔĔĔ FVS o Ę ęĔ HPEJ OKF t [B J[OPTF J[OBE Ėę ĔĔĕ FVS o ę ĔĔ HPEJ OKF QPNPćJ ćF 7BN PTUWBSJUJ 7B F FMKF J QMBOPWF *TLPSJTUJUF OB V QPTFCOV QPOVEV EP ėĕ ĕĖ ĖĔĕĔ ;B TWF EPEBUOF JOGPSNBDJKF PCSBUJUF TF V OBKCMJ V QPTMPWOJDV OB[PWJUF ĔĜĔĔ ĕĘ ĕĘ JMJ QPTKFUJUF XXX IZQP BMQF BESJB IS

top trzisni sektori.indd 31

2.11.2010 15:56:23

banke

O krajnjem proizvodu koji će se pojaviti odlučuje i gospodarsko okruženje Alen Kovač, glavni ekonomist Erste banke

U Privrednoj banci Zagreb primjećuju da će godinu kod najvećeg broja poduzetnika obilježiti restrukturiranje i nove racionalizacije poslovanja kao posljedica kontrakcije tržišta u gotovo svim segmentima i pada potražnje. “Spremni smo podržati financiranje projekata svih poduzetnika koji su svojim aktivnostima pokazali da su sposobni voditi poslovanje u vremenu velikih promjena tržišnih odnosa i koji su sukladno realnim očekivanjima pripremili odgovarajuće razvojne planove”, ističu u PBZ-u. problematični krediti

No takvih je poduzetnika malo.

Oni koji imaju razvojne planove makroekonomska situacija koči da se sa sigurnošću odluče na investiranje. S druge strane one koji bi kreditne linije banke često ocjenjuju kao prevelik rizik. Kad su u pitanju mali i srednji poduzetnici, PBZ je ponudio programe za reprogramiranje kredita obrtnicima te malim i srednjim poduzetnicima, kao i

opcije za poboljšavanje likvidnosti kroz faktoring i kreditiranje trajnih obrtnih sredstava.

U segmentu poslovanja s građanima u fokusu PBZ-a je prilagođavanje poteškoćama

na tržištu. Prilagođavanje se u prvom redu odnosi na problematičnu otplatu kredita.

Koji će se krajnji proizvod pojaviti na tržištu osim preferencija klijenta odlučit će i

gospodarsko okruženje, ističe glavni ekonomist Erste & Steiermärkische banke Alen Kovač. “Nepovoljno kretanje tečaja švicarskog franka u odnosu na euro rezultiralo je paketom

najvažnija sigurnost poduzetnici traže factoring i forfaiting

Novosti za građane u Splitskoj banci dolaze iz palete štednih proizvoda, dakle u banci računaju da je klijentima najvažnija sigurnost.

Uz klasično oročenje može se ugovoriti i osiguranje za slučaj smrti zbog nezgode u visini depozita. Kod transakcijskih računa ponuda se uglavnom orijentira prema paketima, u sklopu kojih se na temelju pozitivne diskriminacije ostvaruje niža cijena nego da se koriste pojedinačne usluge.

U cijeni je dopušteno prekoračenje po tekućem računu, kartice, internet, telefonsko bankarstvo, potrošački krediti, mogućnost podizanja gotovine na bankomatima drugih banaka bez provizije, kao i putno

osiguranje, medicinska pomoć i asistencije na putu. Posebna tržišna niža prepoznata je u segmentu studenata. “Cilj je kod ovih klijenata uspostaviti lojalnost kroz bogatu ponudu usluga i proizvoda prilagođenima ovom segmentu”, kažu u Splitskoj banci. Kad je riječ o tvrtkama, pretjeranog iznenađenja nema; najveći problem zasigurno je problem s naplatom i tekuća likvidnost. Stoga je ponuda poduzetnicima usmjerena na factoring te forfaiting. Također se traže usluge skrbništva, proizvodi koji će poduzetnike zaštiti od tečajnog i kamatnog rizika, e-trader za trgovinu vrijednosnim papirima, financiranje projekata, leasing...

32 POSLOVNI DNEVNIK TOP TRŽIŠNI SEKTORI

top trzisni sektori.indd 32

2.11.2010 15:56:42

PROmjENa TaKTIKE umjeto rastom prodaje prihodi se traže kroz efikasnost i rezanje troškova FOTOLIA I PD

koji ima za cilj olakšati poziciju i teret otplate klijentima. Slično je i kod drugih proizvoda, kao npr.

EIB kreditne linije, koji se posebno fokusiraju na segment malog i srednjeg poduzetništva koje je posebno osjetljivo na trenutne gospodarske turbulencije”, kaže Kovač. Preko “EU-deska” Erste prati mogućnosti sufinanciranja koje pružaju fondovi EU pa se prema tome strukturira i paleta proizvoda, a takvi su, primjerice, kreditna linija EIBa, Plavo-zeleni kredit i HBORov kredit IPARD. ‘SREbRNE KOmbINIRKE’

Od iznosa kredita najmanje 70 posto namijenjeno je malim poduzetnicima za investicijske projekte i obrtna sredstva, a poseban naglasak stavljen je na zaštitu okoliša, zdravlje, obrazovanje te turizam, dok su isključeni duhanska industrija, stanogradnja, kockarnice... .

U Raiffeisen banci ponuda građanima proširena je dodatnim uslugama na one postojeće poput Flexi Plus tekućeg računa.

Dodatne usluge tako su vođenje računa bez naknade, kreditne kartice bez upisnine i godišnje članarine... Paketi su koncipirani prema potrebama klijenata, od standarnih do onih namijenjenih umirovljenicima, osobama na rodiljskom dopustu te studentima. Novost je štedno-investicijski paket (“Srebrne kombinirke”) kao kombinacija ulaganja u nenamjenski oročenu štednju u eurima uz fiksnu kamatu i ulaganja u dobrovoljni mirovinski fond. Tvrtkama se ponuda proširuje novim uslu-

HPB JE PONuDu ZA TVRTKE uPOTPuNIO u SuRADNJI S HBOR-OM I HAMAg-OM

Popustima za dodatne usluge banke stvaraju niše za povećanje prihoda anton starčević, glavni ekonomist raiffeisen banke

gama i unapređenjem postojećih kod poslovanja preko interneta. Banka je uvela nove USB uređaje s elektroničkim potpisom, uslugu eBroker, uslugu eToMiTreba te dostavu naloga za otvaranje dokumentarnog akreditiva preko interneta.

Svjesna situacije u kojoj se ne svojom krivnjom, kažu u Hypo Alpe-Adria banci, našao dio klijenata, banka je uvela niz mjera za klijente koji imaju problema s otplatom. ”Reprogramiranje postojećih obveza bez naknade za zatvaranje postojećih, kao i za obradu kredita uz zadržavanje kamatne stope, mogućnost odgode otplate na rok od 6 do 12 mjeseci, i druge, poput snižavanja redovne kamate za stambene kredite u švicarskim francima”, kažu u Hypu.

Upozoravajući da se još ne primjećuje značajniji oporavak potraženje za investicijskim kreditima, Hypo banka i dalje tvrtke uglavnom kreditira u segmentu

potreba za restrukturiranjem te ih financijski prati podržava u borbi za likvidnost.” Kod malih poduzetnika problem je još izraženiji jer vrlo često ovise isključivo o jednom većem kupcu i time se još više izlažu riziku insolventnosti”, ističu u Hypu koja je stoga ponudila i factoring. Kod građana pak, primjetan je interes za štednjom koja, iako najkonzervativniji, ujedno je i najsigurniji oblik ulaganja pa je u šest mjeseci štednja porasla za 1,1 milijardu kuna.

Najnoviju ponudu za tvrtke u HPB-u temelje na suradnji s Hrvatskom bankom za obnovu i razvoj (HBOR) i Hrvatskom agencijom za malo gospodarstvo (HAMAG). Mikrokreditiranje preko HBOR-a u visini 3,3 milijuna eura namijenjeno je mikrote malim i srednjim poduzetnicima, ali i fizičkim te pravnim osobama. Dio je to kredita njemačke razvojne grupe KfW HBOR-u uz potporu EU u kojem sudjeluju poslovne banke. HPB odobrava dvije vrste kredita: jednu za financiranje obrtnih sredstava do 30.000 eura, s rokom otplate do sedam godina, te investicijske kredite do 250.000 eura uz otplatu do deset godina.

Linijama mikrokreditiranja uz jamstvo HAMAG-a cilj je jačati poduzetništvo u sklopu Vladinih mjera za poticanje gospodarstva, a HPB je prva banka koja se uključila u HAMAGov program jamstava. Krediti se odobravaju do 200.000 kuna,a rok otplate je do pet godina. “U situaciji nelikvidnosti smatramo da važniju ulogu imaju proizvodi koje banke nude gospodarstvu. U segmentu poslovanja s poduzetnicima, sudjelovanjem na prvoj aukciji HBOR-a za gospodarski oporavak i razvitak te uključivanjem u ove modele financiranja HPB je klijentima koji se uglavnom bave proizvodnim aktivnostima ponudio svjež kapital za podmirenje obveza prema državi, dobavljačima i dijelom prema financijskim institucijama”, naglašavaju u HPB-u.

TOP TRŽIŠNI SEKTORI POSLOVNI DNEVNIK 33

top trzisni sektori.indd 33

2.11.2010 15:56:50

ko sa is tr p p iz u

ža ra b p ra

p ra m to

Uputite pismo ili čestitku poštujući određena pravila i ostavite dojam kakav želite Gdje ste vi, tu je i vaša Pošta Želite napisati poslovno pismo ili čestitku, međutim, niste sigurni koje naputke trebate slijediti da bi ono odgovaralo pravilima?

D

a bi poslovno pismo ili čestitka ispunili svoju svrhu, iskazali poštovanje, prigovor, zahvalu ili lijepu želju na primjeren način, ta se vrsta korespondencije, naravno, u određenim pravilima razlikuje od privatne, neslužbene komunikacije.

Poslovno pismo, već prema svrsi, može biti upitnog, informativnog, motivacijskog obilježja, ovisno o tome što se njime želi izraziti. Da bi pismo bilo dobro napisano, iznim-

top trzisni sektori.indd 34

no je važno služiti se stilom koji je u skladu s primateljem – osobom, poduzećem, određenim uredom ili odjelom unutar poduzeća. Termine i odabir riječi važno je prilagoditi primatelju pisma kako se ne bi upotrebljavali strani ili usko specijalizirani izrazi koji toj osobi ne predstavljaju jasnu i potrebnu informaciju.

Osim stila – koji treba biti jasan, nepretenciozan i dosljedan – dobro je kontrolirati i količinu teksta. Prekratko pismo,

2.11.2010 15:56:51

m nditi ko ui

emo,

te adresu primatelja. Samo pismo počinjemo obraćanjem osobi kojoj smo ga uputili, primjerice: «Poštovana gospođo Horvat!».

Nakon obraćanja ostavljamo prazan redak, a potom slijedi sadržajni dio pisma – uvod, razrada i zaključak.

Pismo završavamo izrazom poštovanja, primjerice: «S poštovanjem», a ispod toga slijedi naš potpis. Poslovna pisma se danas najčešće pišu u digitalnom obliku. Ispod digitalnog potpisa poželjan je i vlastoručni potpis. Čestitke se uvelike razlikuju od pisama jer je njihova forma uglavnom srdačna te puno kraća od pisma. Osim samog teksta, koji također treba biti pristojan, odmjeren i ne suviše intiman, kod čestitke se posebna pozornost pridaje estetici – bira se ozbiljna, lijepa čestitka, koja nije neozbiljna, a ni crnohumorna, te koja ne aludira na seksualnost, potencijalno vrijeđanje uvjerenja primatelja i slično.

Pisanje pisama i čestitaka, i poslovnih i onih osobnoga karaktera, posebna je vještina koja se najbolje stječe upravo vježbom.

PROMO

e

koje sadrži premalo informacija, ili opet predugo pismo, koje sadrži previše detalja, upućuju na to da osoba nije prikladno iskoristila «prostor» za obraćanje primatelju. Informacije trebaju biti jasne, jednoznačne i dovoljno precizne. Naravno, pri pisanju poslovnog pisma ili pak čestitke važno je zadržati profesionalnu granicu te se ne prepustiti porivu da pismom izražavamo intimne detalje te tako prijeđemo granicu dobrog ukusa.

Odmjerenost je važna i pri pisanju pisma u kojem se žalimo na određenu uslugu. Prigovor se, pismom, može izraziti na pristojan i uljudan način, poentirajući sam problem, bez isticanja vlastite ljutnje ili frustriranosti. Izgled poslovnog pisma je u većini poduzeća, i manjih i većih, određen memorandumom.

Sastavi dio memoranduma je adresa pošiljatelja, prostor za upis primatelja, u gornjem desnom dijelu memoranduma, ispod adrese pošiljatelja je prostor za upis predmeta o kojem se piše te prostor za mjesto i datum. U prostor za upis primatelja potrebno je upisati funkciju, ime, odjel

Zanimljivost: pravila pisanja pisama u Japanu • Poštovanje tradicionalnih vrijednosti i načina ponašanja u Japanu je vrlo važno i svatko tko želi biti pristojan, mora pripaziti na to kako će se nekome obratiti, kojim će se gestama služiti u govoru, cijelo vrijeme imajući na umu svoju poziciju u društvu, ali i društvenu poziciju osobe kojoj se obraća. Iako su pravila u zadnjih nekoliko naraštaja «postala slobodnija», neka su se zadržala sve do danas.

• Pismo počinje datumom pisanja i imenom osobe kojoj pišemo. Uz ime se obvezno navodi i «društvena» titula, poput «gospođa» ili «gospodin». Uvodni dio je vrlo važan i razlikuje se od onog u pismima zapadnog dijela svijeta, u kojima se uglavnom odmah na početku pisma navodi glavna tema. U Japanu se takav početak strogo izbjegava te pismo treba početi nevezanim komentarom, recimo, o vremenu ili godišnjem dobu te pozdravima, koji su često vrlo poetski. Također je pristojno pitati primatelja o njegovu zdravlju.

top trzisni sektori.indd 35

• U drugom dijelu pisma pošiljatelj uglavnom piše o sebi i novostima u životu, a glavne teme pisma – razloga zašto piše – primatelj se dotiče tek u trećem dijelu pisma. Na kraju pisma uglavnom se ne upotrebljavaju izrazi poput «S poštovanjem» ili «Lijep pozdrav», jer je zadnji dio pisma ujedno i njegov kraj (iznimka su jedino vrlo formalna pisma).

U tom se dijelu obično opet spomenu vremenske prilike te se zamoli primatelja da se čuva hladnoće ili vrućine, naravno, ovisno o godišnjem dobu.

• Razgovorni japanski jezik razlikuje se od pisanog – pisani jezik je više formalan te se u njemu koristi klasična gramatika, koja se u govoru rijetko upotrebljava.

Tako se, recimo, prilikom adresiranja pisma čak i prisni prijatelji oslovljavaju titulom. Kako se znakovi u japanskom pismu mogu pisati ili vodoravno u redovima ili okomito u stupcima, okomita orijentacija je tradicionalnija te se smatra prikladnijom za pisma. Pisma se uglavnom pišu rukom, tinta je plave ili crne boje, a često se umjesto olovke rabi kist za pisanje.

2.11.2010 15:56:52

enerGija

u 10 godina 10 milijardi eura ulaganja među 100 najvećih regionalnih kompanija čak 21 posto ih je iz energetskog sektora, a u 2009. ostvarile su 31 posto ukupnog prihoda top 100 kompanija regije napisao: darko bičak

e

nergetske potrebe čovječanstva danas su veće nego prije, a potrebe za energijom će rasti i u idućem razdoblju. Stoga ne čudi da su energetske kompanije među liderima na tržištu, kako po tehnološkim inovativnostima, tako i po ostvarenim prihodima.

Prema tradicionalnom istraživanju konzultantske kuće Deloitte, među 100 najvećih regionalnih kompanija čak ih je 21 posto iz energetskog sektora. Kada se uzme njihov prihod, onda je situacija još bolja za energetiku jer su tvrtke iz te branše lani ostvarile 31 posto ukupnog prihoda u top 100 kompanija. Regionalno, a i u Hrvatskoj, ukupan prihod i dobit su podijeljeni između proizvodnje i distribucije električne energije s jedne strane te naftne industrije s druge strane. Najznačajnija

hrvatska energetska kompanija je Ina s prihodom od 19,7 milijardi eura, a slijedi je HEP grupa sa 12,2 milijarde. Po prihodu je u Hrvatskoj od njih jači jedino Agrokor.

NOva NuKlEaRKa

Sve veće energetske potrebe kao i nužnost prilagodbe smjernicama EU dovest će u sljedećem razdoblju do velikih ulaganja u hrvatski energetski sektor. Energetskom strategijom je predviđeno da Hrvatska mora do 2020. povećati proizvodnju struje sa sadašnjih 4000 megavat sati (MWh) instalirane snage za dodatnih 3500 MWh. Predviđa se da bi u deset godina

uLAgANJA HRVATSKE VLADE u NAJVEćOJ MJERI SE ODNOSE NA ENERgETIKu

Hrvatska trebala u energetiku uložiti između 10 i 15 milijardi eura.

Smatra se da bi naša zemlja u ovom razdoblju, ili neposredno nakon 2020., trebala dobiti svoju prvu nuklearnu elektranu, ako ne računamo sadašnju polovicu vlasništva nad onom u Krškom. Strategija predviđa i velike energetske projekte čija vrijednost se mjeri u milijardama kuna kao što su terminal za ukapljeni prirodni plin (LNG) na Krku, završetak sustava magistralnog plinovoda, povezivanje plinskih sustava Hrvatske i Mađarske, uključenje u plinovod Južni tok, gradnja spremnika za obvezne zalihe nafte i skladišta prirodnog plina Grubišno polje, reverzibilni transport nafte Jadranskim naftovodom (Janaf) te modernizacija rafi-

nerija.

Da je energetika visoko na ljestvici prioriteta aktualne Vlade, pokazuje i nedavna najava premijerke Jadranke Kosor o pokretanju velikoga investicijskog ciklusa vrijednog ukupno 10-ak milijardi eura.

Najveći dio tih investicija, čak 3,85 milijardi eura, išlo bi na 18 energetskih projekata.

Najviše ih se veže uz HEP, njih devet, a odnose se na već najavljivane gradnje termoelektrana u Plominu i Sisku, sedam hidroelektrana, uz još četiri hidroelektrane na najdugovječnijem projektu u energetici u Hrvatskoj – regulaciji korištenja rijeke Save na području Zagreba.

“Svjetska financijska kriza utjecala je na smanjenje potražnje i prolongiranje energetskih investicija.

36 POSLOVNI DNEVNIK TOP TRŽIŠNI SEKTORI

top trzisni sektori.indd 36

2.11.2010 15:56:56

hrvatska iz uvoza podmiruje 23 posto potreba za strujom te 40 posto potreba za plinom

LJUBOMIR MAJDANČIĆ, Udruga za sunčanu energiju

PIXSELL

solarne ćelije Mogući posao za 6000 ljudi

PROMO

Hrvatska bi do 2020. trebala instalirati jedan četvorni metar solarnih ćelija po glavi stanovnika, što bi je stavilo u sam europski vrh korištenja zelene tehnologije, smatra Ljubomir Majdančić, predsjednik Hrvatske stručne udruge za sunčanu energiju. “Ako bismo danas krenuli u to, već za šest godina u tom bismo sektoru mogli zaposliti oko 6000 ljudi. Nije čudno da je Njemačka među prvima izašla iz recesije jer je upravo ta zemlja svjetski lider u obnovljivim izvorima energije”, kazao je Majdančić. Na prigovore da bi u slučaju velikoga hrvatskog okretanja solarnoj energiji bilo riječi o uvozu strane tehnologije, Majdančić je pojasnio da su i Španjolska i Portugal u prve dvije godine korištenja solarnih izvora uvozili gotovo 90% tehnologije. Danas pak navodi Majdančić, te zemlje u vlastitim pogonima proizvode 100% komponenti.

KNX tehnologija budućnosti

U

pravljanje ekološkim sustavom grijanja preko KNX-a pokazalo se kao ključni čimbenik profitabilnosti. Učinkoviti sustavi grijanja kao što je toplinska pumpa dodatno se optimiraju KNX-om. Obiteljsku niskoenergetsku kuću KNX tehnologijom opremio je tim zagrebačke tvrtke HFC grupa. Kuća rezidencijalnog tipa bruto površine 450 četvornih metara izgrađena je kao niskoenergetski objekt. KNX-om su riješene funkcije upravljanja rasvjetom, sjenilima, grijanje, klimatizacija te ventilacija, zatim prikupljanje podataka, nadzor potrošnje energije, vizualizacija sučelja na druge sustave, kao i daljinski nadzor te pohrana podataka. Vlasnik kuće je od samog početka jasno znao što želi. Želio je uložiti u modernu, udobnu i štedljivu tehnologiju koja će proći ispit vremena. Bilo mu je

važno da ima središnje upravljačke funkcije i sustav grijanja koji omogućuje “stand-by” način rada. Mogućnost proširenja sustava na audio i videosustav također je bio jedan od zahtjeva zajedno sa sustavom kontrole prilaza s prikazom, automatsko upravljanje sjenilima, zonsko upravljanje sustavom podnoga grijanja te upravljanje ventilacijom i klimatizacijom.

Godišnji troškovi grijanja ove kuće od 450 četvornih metara nevjerojatno su niski i kreću se između 250 i 300 eura. Kuća se grije toplinskom pumpom zrak/voda koja je izravno povezana s KNX-om, toplina se skladišti u podnoj podlozi. Sustav grijanja ne omogućuje samo ventilaciju, nego i potrošnju tople vode i potrebnu toplinsku energiju. Rekuperator topline rekuperira do 90 posto energije iz sustava ventilacije.

TOP TRŽIŠNI SEKTORI POSLOVNI DNEVNIK 37

top trzisni sektori.indd 37

2.11.2010 15:57:06

energija

STJEPAN CAR, čelnik Končar-Instituta za elektrotehniku

PD

Ne smijemo odustati od ulaganja u taj sektor jer ćemo inače 20 godina biti u krizi Igor Dekanić, Rudarsko-geološki fakultet u Zagrebu

IVAN BOBOVČAN, direktor divizije energije u Siemensu

No Hrvatska ne smije odustati od ulaganja u taj sektor jer joj nova energija neće trebati samo ako se pomiri da će stalno biti u krizi idućih 20 godina”, smatra Igor Dekanić, profesor na Rudarsko-geološkom fakultetu u Zagrebu. Dekanić objašnjava da Hrvatska iz uvoza danas podmiruje 23 posto svojih potreba za električnom energijom. Iz uvoza dolazi i oko 40 posto plina te više od 80 posto nafte i naftnih derivata. Donošenje energetske strategije, a i smjernice EU da sve zemlje članice moraju do 2020. imati 20 posto ukupne energije iz obnovljivih izvora pojačale su interes za zelenom energijom. domaća pamet

Naravno, osim ekološkog aspekta puno su jači ekonomski. Naime, riječ je o velikom biznisu čija vrijednost se mjeri u dese-

PD

cima, ako ne i stotinama milijardi eura. Zemlje poput Njemačke, Španjolske, Danske ili Velike Britanije napravile su velik iskorak prema zelenoj energiji. Osim što su te zemlje danas europski predvodnici po instaliranim megavatima iz obnovljivih izvora, te zemlje su danas i globalni industrijski i tehnološki lideri u opremi za zelene elektrane. I dok je u južnim europskim zemljama najprisutniji oblik zelene energije onaj usmjeren na sunce, u ostatku Europe najviše se pozor-

nosti, a i novca posvećuje vjetru. Kao što je rečeno, nastojanja o masovnoj primjeni obnovljivih izvora energije nisu ostala bez reakcije konkretnih kompanija. U Hrvatskoj je situacija još na samom početku te osim Končara i nekoliko manjih tvrtki koje nude module i turbine uglavnom stranih proizvođača nema drugih igrača. Kako pojašnjava Stjepan Car, predsjednik Uprave Končar – Instituta za elektrotehniku, ta je tvrtka razvoj vjetroagregata započela 2002., što je rezultirao prvim hrvatskim vjetroagregatom montiranim 2008. na Pometenom brdu u splitskom zaleđu. Danas Končar gradi vjetroelektranu snage 17,5 MW sa 15 vjetroagregata snage 1MW i jednim agregatom snage 2,5 MW, čiji razvoj je u tijeku.

“Končarov institut danas tržištu nudi proizvode i usluge iz više područ-

Končar na tržištu nudi proizvode i usluge iz više područja obnovljivih izvora

ja obnovljivih izvora. Sve su to proizvodi i usluge koje će dugoročno osigurati uspješno poslovanje tvrtke i otvoriti mogućnosti za rast novih radnih mjesta u Hrvatskoj”, kazao je Car. Jedan od globalnih lidera, kako u sveukupnoj energetici, tako i zelenoj energiji, svakako je multinacionalni koncern Siemens. Iako matično njemačka tvrtka, Siemens je s gotovo 1000 zaposlenika prisutan i u Hrvatskoj te njihovi projekti, pogotovo u regiji, imaju i hrvatski štih. Kako navodi Ivan Bobovčan, direktor divizije energije u Siemensu Hrvatska, oni ne prate trendove, već ih stvaraju.

“Naš širok portfelj na području proizvodnje, distribucije i korištenja električne energije nudi vrlo učinkovite mjere za smanjenje emisije CO2.

Kompanija se na globalnoj razini obvezala ispuniti najstrože standarde za očuvanje okoliša i u svojim proizvodnim procesima, što znači podizanje vlastite energetske učinkovitosti do 2011. za 20 posto i smanjenje emisije CO2 u proizvodnji za 20 posto”, kazao je Bobovčan. tri vjetroelektrane

U Siemensu su također usmjereni na danas dva najčešća izvora dobivanja zelene energije: sunce i vjetar.

“Naša je tvrtka dobro pripremljena da odgovori na zahtjeve tržišta. Zahvaljujući činjenici da je prisutan na području fotonaponskih sustava više od 25 godina, Siemens je dobro pozicioniran za daljnji razvoj u području korištenja sunčane energije”, kazao je Bobovčan. Siemens je u Hrvatskoj, a i globalno, najprepoznatljiviji po vjetroelektranama. U Hrvatskoj su do sada u radu samo tri vjetroelektrane s ukupno instaliranih 28 Siemensovih vjetroturbina. Druge dvije su u fazi završnih ispitivanja prije priključenja na elektroenergetsku mrežu.

Jedna od njih je VE Zadar 6 kod Gračaca za koju je Siemens isporučio četiri vjetroagregata.

38 POSLOVNI DNEVNIK TOP TRŽIŠNI SEKTORI

top trzisni sektori.indd 38

2.11.2010 15:57:21

top trzisni sektori.indd 39

2.11.2010 15:36:22

top trzisni sektori.indd 40

2.11.2010 15:37:05