Poslovna isuu by 24sata d.o.o.

Poseban prilog Poslovnog dnevnika Prosinac/2013.

Kriza sustiže i banke

U idućoj godini predstečajne nagodbe mogle bi ugroziti poslovanje banaka

Oporavak industrije Dogodine se mora promijeniti hrvatska percepcija o industriji

Još jedna teška godina

Prema ocjeni poduzetnika zadnji je tren za promjene

www.koncar.com

Poslovna 2014. Prosinac/2013.

Sadržaj o očekivanjima u idućoj godini pišu: ivica Mudrinić, predsjednik Uprave HT-a i predsjednik HUP-a 5

zoltan aldott, predsjednik Uprave Ine

Đuro njavro, Zagrebačka škola Ekonomije i Managmenta 9

ivana Gažić, predsjednica Uprave ZSE 16 karin van den Berg, DobleTree by Hilton Glavni urednik: Mislav Šimatović

Premalo optimizma u godini u kojoj bi trebalo promijeniti percepciju industrijskih sektora u Hrvatskoj 14 Poduzetništvo nije konkurentno, a Vlada nema sluha za male i srednje poduzetnike

Svijet

Događaji koji su obilježili 2013., od prisluškivanja do trgovinskih sporazuma 39

Banke

Kriza polako, ali sigurno ulazi i u bankarski sektor, predstečajevi su bomba koja otkucava u 2014. godini 26

kristian Šustar, izvršni direktora HUP-a Zagreb 12 aleksa Bjeliš, rektor Sveučilišta u Zagrebu

industrija

Mali i srednji

Gordana kovačević, predsjednica Uprave Ericssona Nikola Tesla

alen Premužak, predsjednik Uprave Hrvatske pošte

damir zec, poslovni direktor IBM-a

robert Golob, predsjednik 19 Uprave GEN-I 23

Jerko Jakšić, predsjednik Markus ferstl, Uprave PharmaSa 21 predsjednik Uprave Hypo Alpe-Adria banke 25 dragan Marinović, managing director Petar Pripuz, predsjednik Kaspersky Lab 22 Uprave Ciosa 29

telefon: 01/6326-013

fotoGrafiJe: Fotolia i Pixsell

urednik PriloGa: Vladimir Nišević

autori: Božica Babić, Marija Brnić, Tomislav Oharek, Ante Pavić

direktorica PoSlovnoG dnevnika:Andrea Borošić

ProdaJa oGlaSa: Jasna Bibić, voditeljica prodaje

Grafika: Kristina Nakić Redpoint

uPrava: Boris Trupčević, Radovan Klaić, Sanda Lončar

izdavač: 24sata d.o.o Oreškovićeva 6H/1, 10000 Zagreb telefon: 01/6326-000 telefaks: 01/6326-060 e-mail: redakcija@poslovni.hr tiSak: GZH, Radnička cesta 210 , 10 000 Zagreb

Poslovna 2014. Prosinac/2013.

Kolumna

Put naprijed Treba promijeniti odnos društva prema poduzetnicima i poslodavcima

Snažno krenuti protiv anti-investicijske klime

rvatski gospodarski model temeljen na državnim investicijama te na zaduživanju za pokriće javne potrošnje, davno je potrošen. Pokušaj transformacije u novi model, koji bi trebao biti pokretan privatnim investicijama i izvozom, prespor je i nedovoljno uspješan. Globalnu smo krizu stoga dočekali potpuno nespremni i Hrvatska je nakon pet godina rececija jednom riječju – iscrpljena. Poslodavci i poduzetnici su ukupno stanje u hrvatskom gospodarstvu na kraju ove godine ocijenili neprolaznom ocjenom. Prosječna ocjena stanja gospodarstva od svega 1,39 sigurno je i odraz očekivanja i nada koje smo svi od ove godine ipak imali, očekivanja koja se nisu realizirala. Zato nama u HUP-u ovakve ocjene nisu nikakvo iznenađenje. Ključno pitanje je – možemo li bolje? Prosječna očekivanja ekonomskih prognostičara za sljedeću godinu kada je riječ o realnom rastu BDP-a kreću se oko 1 posto i složio bih se da je ta procjena u danim okolnostima realistična. No, naglasio bih i da je takva stopa rasta znatno ispod onoga što je u Hrvatskoj ne samo potrebno

Ivica Mudrinić, predsjednik HUP-a i predsjednik Uprave HT-a

AnTiPOduzeTničkA klimA dubOkO je ukOrijenjenA u nAšem drušTvu, A strah od neuspjeha i problematičan odnos prema uspjehu, više Od bilO čegA drugOg, blOkirAju rAzvOj

nego i moguće. Zbog toga se pitanje o očekivanjima za 2014. nikako ne smije svesti na stope rasta. Pravo pitanje je pitanje kvalitete. Može li u Hrvatskoj nova, zdrava gospodarska struktura zasnovana na privatnim investicijama i izvozu, potpomognuta sredstvima iz europskih fondova, s pristupom većem tržištu nego ikada do sada, ojačati toliko da nadvlada slabosti starog, problemima opterećenog dijela gospodarstva? Jedan od katalizatora reformi u 2014. mogao bi biti upravo financijski položaj vladinog sektora. Dug, deficit i dospijeća koja nas čekaju veći su no ikada. Hrvatska, sada je izvjesno, u siječnju ulazi u proceduru prekomjernog deficita. Ova bi činjenica u 2014. mogla dovesti do posve novog okvira za vođenje financijski održive ekonomske politike. U tome okviru ne treba isključiti niti ulogu MMF-a. Namjerno spominjem MMF kao simbol jednog od onih bauka kojima se povremeno plaši narod i time ga se podcjenjuje. Propustili smo iskoristiti ulazak u EU i donošenje novog zakonskog okvira, kroz Zakon o strateškim investicijama i Zakon o poticanju ulaganja, za aktivno privlačenje inve-

stitora i novo pozicioniranje Hrvatske na svjetskoj investicijskoj mapi. Taj propust hitno treba ispraviti. Politika aktivnog privlačenja investicija trebala bi biti u fokusu sljedeće godine. A jedan od okidača za poticanje investicija svakako bi mogao i trebao biti potencijal korištenja europskih fondova, jer bespovratna sredstva iz tih fondova u stanju su oploditi uloženi kapital i ponuditi stopu povrata. Uz dobro razrađene modele javno-privatnih partnerstava privatni bi kapital mogao i u projektima lokalne uprave i javne samouprave, koji su prvi kandidati za sredstva iz fondova, pronaći svoju računicu. Kao i u svemu, na državi je da stvori odgovarajući okvir koji omogućuje takve investicije i javno-privatna partnerstva. A na poduzetnicima da koliko god to izgledalo iracionalno, snažno plivaju protiv anti-investicijske struje. Kako bi plivanje protiv struje ipak prestalo biti Sizifov posao, pozivam sve koji djeluju u javnom prostoru da se u 2014. zajedno bavimo našom možda najvećom slabošću – odnosu politike i društva prema privatnom poduzetništvu i privatnim investicijama.

Poslovna 2014. prosinac/2013.

EU stratEgIja za 2020. adrEsIra problEmE s kojIma sE I naša zEmlja sUočava

Agenda EU Hrvatska se strateški mora okrenuti EU inicijativama - ne otkrivati ‘toplu vodu’

Europa 2020 nije nečiji san, nego naš zajednički cilj

Gordana Kovačević, predsjednica Uprave Ericssona Nikole Tesle

pred nama su ogromni zadaci, a 2014. bIt ćE onolIko UspjEšna kolIko zajEdno, kao javnI, cIvIlnI I poslovnI sEktor UspIjEmo postIćI konsEnzUs oko pravaca razvoja

recesijskim problemima i crnim scenarijima stalno se govori i piše, a nama, zapravo, za motivaciju građana na promjene trebaju pozitivne priče i primjeri uspješnih pojedinaca, timova i kompanija. Upravo zato ovdje razmatram teme i područja koja su dio globalne agende za razvoj pa samim tim, s obzirom da je Hrvatska članica EU, po mom dubokom uvjerenju predstavljaju istinsku i neponovljivu priliku za uspjeh i šansu, ponajprije obrazovanim, kompetentnim i kreativnim ljudima da konačno vlastitim radom pridonesu bržem oporavku gospodarstva i društva u cjelini. Na čemu zasnivam svoj optimizam? Odgovor je vrlo jednostavan – strategije razvoja svih najrazvijenijih zemalja, od skandinavskih članica EU pa do dalekoistočnih brzorastućih ekonomija, pokazuju da one svoj budući uspjeh temelje na premisi jasnih prioritetnih područja koja strateški pozicioniraju gospodarstva i ekonomije tih zemalja do 2020. te na bržem uključivanju mladih, visokoobrazovanih i kreativnih ljudi u radno aktivni korpus. Izvjesno je da

moramo razumjeti i brže prihvaćati revolucionarni razvoj tehnologija, posebno ICT-a te se moramo prilagođavati novim trendovima, poslovnim modelima i traženim profilima na tržištu radne snage. S obzirom da vodim kompaniju koja je regionalni lider u ICT mislim da na našem primjeru mogu povući poveznicu s ovim o čemu pišem. Za Ericsson Nikolu Teslu, 2013. će ostati zabilježena kao godina u kojoj smo realizirali strateške planove te nastavili uspješan poslovni niz. Štoviše, u ovoj smo godini zaposlili čak 160 novih visokoobrazovanih zaposlenika te smo obilježili 60 godina kvalitetne suradnje sa švedskim Ericssonom. Na temelju ovih informacija, koje su dio uspješne priče, skoro da bi netko mogao zaključiti da naša kompanija djeluje u drugačijim uvjetima od ostatka hrvatskog gospodarstva. To, naravno, nije točno. Uvjeti poslovanja su svima isti kao i različite barijere s kojima se susrećemo u poslovanju. Kako onda objasniti da u istim uvjetima ipak postoje oni koji uspješno posluju? Mislim da je odgovor u globalnoj umreženosti, tehnološkom liderstvu, inovativ-

nosti, ogromnom zalaganju i radu te motiviranim zaposlenicima. EU strategija za mudar, održiv i uključiv rast do 2020. adresira probleme s kojima se i naša zemlja suočava kao što su: zaostajanje u razvoju zbog strukturnih problema, nedovoljnog ulaganja u istraživanje, razvoj i inovacije, trgovinskih barijera i nedovoljnog korištenja ICT tehnologija, nezaposlenost, te demografsko starenje. Strategija EU 2020 izlaz za probleme vidi kroz implementaciju sedam inicijativa koje imaju direktne i indirektne veze s ICT tehnologijama. Upravo zato smatram da se i naša zemlja strateški mora okrenuti upravo tim inicijativama - ne otkrivati “toplu vodu”, nego prepoznati potencijal ICT sektora i strateški ga potaknuti kroz jačanje R&D&I aktivnosti, tehnološki razvoj i jačanje ICT infrastrukture kao i povezivanje ICT sektora s ostalim sektorima. Međutim da bismo ostvarili zacrtane strateške ciljeve moramo na razini zemlje uz strateške podloge, definirati i operativne programe koji su okrenuti budućnosti, ali realni. Europa 2020 nije nečiji san, nego naš zajednički cilj!

InI go go

P o

dars u Hr 200 moć a po nega deću utje posl

znač svje liko u tr uspj ciju posl part

drža nom uku mje hrv Pov jom gori Ina tate tržiš pora daja kom Ulag

du’

nju i osle-

dar, 020. ma se o što bog edoivargonog gija, rafEU vidi dam rektehmatraravo kripreseknuti vnoanje ovestam da trazini oge, produć020 jed-

InIna Ulaganja U 2013. godInI povEćana sU za gotovo 40 posto

Kolumna

Pozitivni doprinos oporavku gospodarstva Snaga Iduću godinu dočekujemo s dozom optimizma računajući na vlastite potencijale

epovoljna investicijska klima i usporena aktivnost hrvatskog gospodarstva produbili su recesiju u Hrvatskoj, BDP je u padu od 2008., što smanjuje kupovnu moć stanovništva i potražnju, a po svemu sudeći taj će se negativni trend preliti i u sljedeću godinu. Sve ovo snažno utječe na okvir u kojem Ina posluje. Međutim, bez obzira na značajne promjene kojima svjedočimo posljednjih nekoliko godina u društvenom i u tržišnom okruženju, Ina je uspjela održati snažnu poziciju na tržištu te ostati stabilan poslodavac i pouzdan poslovni partner. Kao najveći izvoznik u državi s više od 10% u robnom izvozu zemlje i 5% u ukupnom izvozu, u značajnoj mjeri pozitivno pridonosimo hrvatskom gospodarstvu. Povećanim izvozom i prodajom visokokvalitetnih Euro V goriva u okolnim zemljama Ina je zabilježila sjajne rezultate, pa je tako na slovenskom tržištu zabilježen peterostruki porast prodaje, dok je prodaja na bosanskohercegovačkom tržištu porasla za 6 posto. Ulaganja su u prvih devet mje-

seci 2013. povećana za gotovo 40% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, odnosno dosegla su više od milijarde kuna, što je uglavnom odraz intenzivnih istraživačkih aktivnosti. Tako smo u segment istraživanja i proizvodnje u prvih devet mjeseci ove godine uložili čak 780 milijuna kuna. U usporedbi s istim razdobljem 2012. godine ulaganja su veća za 264,2 milijuna kuna, što je dodatni pokazatelj Ininog doprinosa u stvaranju pozitivne poduzetničke klime. Ovakvi rezultati u istraživačkom segmentu jasno naznačuju pravac koji Inu vodi prema novim istraživanjima. Naime, od više od četiri nove bušotine godišnje, do udvostručenja broja ove godine, plan je daljnji rast broja bušotina. U pripremi su i novi naftno-plinski projekti pri čemu je, među ostalim, ključno i brzo dobivanje potrebnih dozvola koje bi, primjerice za neke projekte već sada omogućile povećanu proizvodnju, što bi donijelo dodatne prihode Ini, ali i desetak milijuna kuna državi i lokalnim zajednicama mjesečno. Osim u istraživanje i proizvodnju nafte i plina, u

Zoltán Áldott, predsjednik Uprave Ine

Ina sE UsmjErIla na postIzanjE održIvog poslovanja prI čEmU sU sigurnost opskrbe, okoliš i uštede energije tE sposobnost UspjEšnog odgovora na vanjskE IzazovE svE značajnIjE odrEdnIcE

razvoj rafinerijskog sustava u Hrvatskoj uložili smo više od 5 milijardi kuna. Ina je u proteklom razdoblju započela i vrlo značajan investicijski projekt modernizacije maloprodajne mreže, u koju je dosad uloženo više od 350 milijuna kuna. Zahvaljujući ulaganjima i značajnim rezultatima koji su ostvareni u svim segmentima poslovanja u posljednjih nekoliko godina, Ina se može uvrstiti među kompanije s najvećim potencijalom za pozitivni doprinos postupnom oporavku hrvatskog gospodarstva. U tom će smjeru odlučno nastaviti i u 2014., još jednoj u nizu godina u kojoj možemo očekivati brojne i dinamične promjene. Poslovati u industriji na koju s jedne strane utječu negativni nacionalni gospodarski trendovi, a s druge strane pronalaženje odgovora na pitanje kako omogućiti stabilno i dobro poslovanje u svijetu sve teže pridobivih resursa, sve je samo ne jednostavno. Ipak, nadolazeću godinu očekujemo s dozom optimizma u mjeri u kojoj računamo na vlastite potencijale, znanja i sposobnosti, ne očekujući pritom da se okolnosti same od sebe poprave.

Poslovna 2014. prosinac/2013.

Kolumna

Početak promjena Hrvatskoj treba jednostavniji i pravedniji porezni sustav

Potreban je zajednički povratak boljoj Hrvatskoj

gospodarskoj borbi za radna mjesta i izlazak iz recesije, u teškoj i kriznoj 2014. nitko ne bi trebao upirati prstom u druge, a sebe pokrivati staklenim zvonom. Sve snage u Hrvatskoj moraju se u 2014. uključiti u borbu protiv krize, u provedbu rješenja koja je suvremena ekonomska misao iskušala u sličnim situacijama Uzroci krize u Hrvatskoj su: Model razvitka koji se temelji uglavnom na domaćem tržištu i vanjskom dugu. Prevelika i neučinkovita državna administracija, te loše upravljanje javnim i općim dobrima. Velika potrošnja države, mnogobrojni neefikasni projekti, kao i neodrživi, te u skoroj budućnosti teško isplativi investicijski projekti. Preveliki utjecaj države u gospodarstvu - počevši od veličine proračuna, utjecaja države preko brojnih fondova i agencija, do prevelikog udjela javnih poduzeća i poduzeća koje država kontrolira u ukupnom gospodarstvu. Visoka nezaposlenost i nedovoljno razvijeno tržište, te golemo porezno opterećenje koje smanjuje konkurentnost i time još povećava nezaposlenost. Želimo li se izvući iz

Đuro Njavro, Zagrebačka Škola Ekonomije i Managementa

Nije NormalNo da roditelji Nemaju radNog mjesta, a djeca ne vjeruju da će njihova vlastita budućnost biti bolja u vlastitoj zemlji, pa spas traže vaNi

sadašnje krize i približiti prosjeku EU u slijedećem razdoblju, moramo vratiti gospodarstvo na putanju realnog rasta od najmanje 4% godišnje. To se može postići samo novim načinom rasta. Nova paradigma rasta treba ići za poticanjem i nagrađivanjem izvrsnosti i učinkovitosti. Poticanjem izvoznika i inovativnih poduzeća treba sustavno pomaknuti čitavu privatnu privredu u tom smjeru. Samo gospodarstvo utemeljeno na znanju može se učinkovito prilagođavati izazovima u svjetskom gospodarstvu, prioritet su ulaganja u obrazovanje i znanje. U modernizaciju hrvatskog gospodarstva i društva treba uključiti i dosad neiskorištene potencijale iseljeništva. Učinkovitost i izvrsnost treba sustavno ugraditi u sve sastavnice državne uprave. Reforma administracije i javnog sektora se potiče nagrađivanjem učinkovitosti, racionalizacija i ušteda. Smanjenje javne potrošnje omogućava niže stope poreza i doprinosa, a privatnom sektoru daje dodatni impuls da svojom konkurentnošću i zapošljavanjem ponude korisnicima ranijih javnih usluga jeftinije i bolje alternative. Država mora poticati zapošljavanje nizom

mjera. Prva godina zaposlenja bez plaćanja poreza i socijalnih doprinosa, lako dostupni krediti i poticaji za poduzetništvo i samozapošljavanje, te sufinanciranje potrebnih prekvalifikacija dio su mjera. Hrvatskoj treba jednostavniji i pravedniji porezni sustav. Današnji porezni sustav svojom usmjerenošću prema velikom oporezivanju rada uz istodobno previsoke doprinose za zdravstvo i mirovine teško opterećuje konkurentnost hrvatske privrede. Sadašnji PDV među najvišima je u svijetu. Zbog krize trebalo bi 2014. početi smanjivati porezna opterećenja obrtnika i poljoprivrednika. Jasnijim i jednostavnijim zakonskim okvirom treba potaknuti pošteno tržišno natjecanje. Smanjiti prereguliranost i uplitanje države u mnoge segmente poslovanja, te visoke troškove praćenja i zadovoljavanja propisa. Sadašnji zakonski okvir zbog svoje prenormiranosti, neusklađenosti i nerazumljivosti potiče izbjegavanje propisa i mogućnosti korupcije. Zato bi krizne 2014. sve snage u društvu trebale iskoristiti tako da započne povratak boljoj Hrvatskoj, čiji je ključ zaposlenost, sloga i solidarnost.

Dragi partneri i prijatelji, ove godine Vam upućujemo božićne i novogodišnje čestitke bez skupih poslovnih darova! Sve što je dosad bilo namijenjeno Vama, darovat ćemo onima kojima je pomoć najpotrebnija. I Vas pozivamo da učinite isto – ne očekujemo darove, nego Vas molimo da trošak darova usmjerite u donaciju! Naime, vremena su takva da moramo pomoći potrebitima. Nije riječ samo o društvenoj odgovornosti, nego dodatnom naporu da se najslabijima među nama izravno dodatno pomogne. C.I.O.S. grupa kroz godinu je s više od dva milijuna kuna poduprla humanitarne, kulturne i sportske institucije. Među njima su Udruga Hrabro dijete, Društvo žrtve azbesta Ploče, Udruga oboljelih branitelja istočne Slavonije, Hrvatsko udruženje za zaštitu zraka, Kazalište Ulysses, Hrvatsko društvo dramskih umjetnika, projekt Korak u život, Hrvatski liječnički zbor, Klinička bolnica Sveti Duh, Udruga RTL pomaže djeci itd. Pridružite nam se u ovim donacijama, ili učinite dobro djelo po svom izboru, jer nama je od Vas dovoljna samo lijepa riječ. Vama pak želimo obilje blagoslova i sreće, te privatnih i poslovnih uspjeha u nadolazećoj 2014. godini! C.I.O.S. grupa

cios_bozic_puzle_oglas_200_265_3mm.indd 1

16.12.2013. 14:05

013. 14:05

Poslovna 2014. Prosinac/2013.

Kolumna

Ljudi su temelj uspjeha Potencijal U 2014. godini svi poslodavci trebaju ulagati u ljude

odina koju ispraćamo bila je sigurno jedna od najizazovnijih kojih se sjećamo i za samo hrvatsko tržište i za Hrvatsku poštu. Trebalo se suočiti s nizom problema, kao i s realnom situacijom. Početak 2013. bio je specifičan za Hrvatsku poštu zato što je već prije samog ulaska u EU poštansko tržište u Hrvatskoj bilo de facto liberalizirano, iako je formalna liberalizacija nastupila 1. siječnja 2013. Tako je Hrvatska pošta prije same liberalizacije imala 66% tržišta umjesto blizu 100%, koliko ga je trebala imati. Ta apsurdna situacija samo je jedna među teškoćama s kojima smo se susreli u ovoj godini. Godina pred nama sigurno neće biti jedna od onih koja nosi listu svega što bismo htjeli i kao poslodavci i kao zaposlenici jednostavno zato što će ona biti još jedna godina u razdoblju rješavanja objektivnih postojećih problema, daljnjeg restrukturiranja i optimiziranja poslovanja. Siguran sam da ni jedan menadžer nije sretan kada mora rezati troškove i otpuštati zaposlenike, ali postoje situacije kada je to neizbježno i kada nema alternative. Hrvatska pošta danas ima 9650 zaposlenika i definitivno može biti dobar primjer tvrtke čija temeljna djelatnost pada prije svega zbog global-

nih trendova, a ne zbog neefikasnosti poslovanja. Brojna poduzeća koje su se u prošlosti našla u takvoj situaciji, a koja se nisu mijenjala, nestala su. U skladu s globalnim tržišnim izazovima, ali i gospodarskom situacijom u zemlji, potpuno je jasno da ni godina koja nam predstoji neće biti letargična. I sljedeće godine nastavit ćemo sa svime što smo napravili ili počeli prošle godine. Daljnja diverzifikacija usluga i poboljšanje svih procesa odgovor su na zahtjeve tržišta i situacije. Stanje je takvo da menadžmentu ne ostavlja nikakav prostor za opuštanje, nego implicira veliku odgovornost u provođenju aktivnosti. Gospodarska situacija će, prema svim sadašnjim pokazateljima, biti teška na razini cijele države; u nekim segmentima izazovnija od prošle godine, u nekima manje. Uvjeren sam da će i oni koji se dosad možda nisu zatekli u situaciji u kakvoj je Hrvatska pošta slično postupiti, a to se ponajprije odnosi na optimiziranje svih troškova. Oni koji su već počeli taj proces, zasigurno će i nastaviti u tom smjeru. Hrvatska pošta financirala se vlastitim poslovanjem te nije bila na teretu državnog proračuna, a usto ni u jednom dijelu poslovanja nema monopol. Dapače, u svim segmen-

tima ima ozbiljnu tržišnu konkurenciju. Uza sve teškoće ispunili smo sve postavljene ciljeve za godinu na izmaku i ostali pouzdan partner svim svojim korisnicima te smo redovito ispunjavali sve svoje obveze prema zaposlenicima i partnerima. To se neće promijeniti ni sljedeće godine iako očekujem da će gospodarski trendovi biti jednako nemilosrdni kao i 2013. godine. Ako ovu godinu gledamo kao godinu u kojoj smo se suočili sa stvarnim stanjem, onda dolazeću možemo promatrati kao godinu u kojoj se nastavlja naše suočavanje sa stvarnošću. Sve to nikako ne smije stvarati široku pesimističnu sliku, već mora predstavljati golemi izazov. Moramo se mijenjati unatoč tomu što svaka promjena može izazvati žestoke reakcije, međutim, alternativa ne postoji. Ipak, društveno je ovo svakako jedno katarzično razdoblje, a znamo da katarza na kraju dana može biti jako zdrava – i za gospodarstvo, i za društvo. Uz dosljedno provođenje jasno strukturirane postavljene strategije i tim ljudi dorastao situaciji i zadacima to je zahtjevan posao, ali i moguć. Čvrsto sam uvjeren da su ljudski resursi temelj uspjeha. Moja poruka svim poslodavcima za 2014. bi bila da ulažu u svoje zaposlenike koliko god mogu.

Alen Premužak, predsjednik Uprave Hrvatske pošte

MoraMo saMi donositi odlUke jer će ih, u protivnom, netko drugi donositi umjesto nas, a to naM se onda vrlo vjerojatno neće sviđati

Poslovna 2014. prosinac/2013.

idUćU GodinU će iznad sveGa obilježiti nastavak neGativnih ekonomskih tRendova

Teškoće Uvjeti poslovanja u turizmu postaju kompleksniji, a pomaci na bolje prespori

Propuštamo prilike koje je teško nadoknaditi

rema predviđanjima, u 2014. godini turizam će globalno rasti iznad 5% što predstavlja najveću stopu rasta nakon 2010. godine. Nas u 2014. očekuju kontrasti, neovisno o rastu fizičkih pokazatelja koje bilježimo još uvijek nismo postavili ukupnu infrastrukturu kako bi napravili ozbiljnije pomake prema dugoročnom rastu i razvoju sektora. I iduću godinu će iznad svega obilježiti nastavak negativnih ekonomskih trendova kako u zemlji tako i, naravno manjeg intenziteta na glavnim emitivnim tržištima. Dok navedeni neće nužno imati utjecaj na “turističku sezonu” koja je kod nas svedena na tri uspješna mjeseca, iste će i dalje značajno osjetiti hotelski sektor na kontinentu međutim i svi nacionalni hotelijeri kroz segmente koji posebno utječu na pred i posezonu, manjak poslovog i kongresnog segmenta turizma. Očekuju nas dodatno složeni uvjeti poslovanja koji su posljedica “domaćih” utjecaja. Rast cijena svih inputa ne treba posebno isticati, to je već poznata činjenica. Radikalno smo promijenili uvjete poslovanja promjenom stope PDV-a. Ovim

Kristian Šustar, izvršni direktor HUP-a Zagreb te predsjednik Udruge poslodavaca u hotelijerstvu

Raspon izmeđU očekivanja od tURizma U nacionalnom GospodaRstvU i onoGa što se U njeGa Ulaže ponovno se šiRi i ostavlja pRostoR isključivo za stagnaciju odnosno dugoročno pad

potezom smo između ostalog započeli s procesom negiranja strategije razvoja koju smo usvojili nekoliko mjeseci ranije. U pripremi je nekoliko Zakona koji ukoliko se provedu prema najavama odnosno sukladno prijedlozima koji su trenutno dostupni javnosti mogu značajno ugroziti “krhku” profitabilnost sektora u cijelosti, prije svega Zakon o porezu na nekretnine, i trajno zaustaviti investicije. U 2014. kontrast postaje izraženiji. S jedne strane očekujemo stabilnu sezonu sa stanovišta dolazaka i noćenja. Uz mjere Ministarstva turizma i HTZ-a možda možemo očekivati i skromni nastavak produženja sezone. Istodobno, uvjeti u kojima poslujemo ostaju odnosno postaju kompleksiniji i neovisno o mogućem rastu prihoda nije za očekivati i rast profitabilnosti. Krajnje je vrijeme da prihvatimo da je brojanja noćenja i dolazaka, često zanemarujući prevelike troškove ili upitnu efikasnost pojedinih kampanja ili investicija nešto što mora ostati iza nas. Prostora za pogreške više nemamo. Potrebni su nam odgovori, odnosno kvalitetni mehanizmi za brzo, efikasno i točno detektiranje slabih točaka. Ono što

moramo izbjeći su “panične reakcije” koje se u pravilu reflektiraju kroz rušenje cijena te vezano i neselektivno upravljanje troškovima. Ovakve akcije imaju vrlo upitne kratkoročne efekte, a dugoročno su u pravilu vrlo štetne. Sigurno da postoje i strateški i operativni potezi koje u ovakvim vremenima treba aktivirati međutim isti moraju biti usmjereni prema podizanju kvalitete operiranja, tržišnog nastupa i samim tim rezultata. Racionalno i troškovno odgovorno poslovanje mora biti maksima uvijek ne isključivo u vremenima krize. Kompleksnost turizma je prvenstveno uvjetovana heterogenošću čimbenika koji utječu na kreiranje turističkog proizvoda s jedne strane, te na trendove turističke potražnje sa druge. Tržište proizvod doživljava kao cjelinu i upravo je znanje ključni element kako bi se osigurala racionalnost poslovanja koja istodobno neće imati negativne odjeke korisnika. U godini kada na sve pozitivne učinke istim ili jačim intenzitetom utječu negativni najznačajnije će biti “preživjeti”. Prema svemu sudeći, ostajemo u istim okvirima, stabilan prihod i borba za održanje trenutne razine profitabilnosti.

Uk zem osk

Al Bj rek Sv Za

aG ne jed im sa po sta st su fr re ko ob pR

ične vilu enje vno Ovaitne ugotne. eški ovativibiti anju nog tata. dgobiti čivo lekeno ošću kreda s dove uge. java anje osiovamati a. U ivne tennajeti”. emo pritresti.

U kriznom stAnjU kroz koje zemljA prolAzi novčAnA je oskUdicA neminovnost

Kolumna

Oprez Godina koja odlazi upozorava nas da bi i ona koja dolazi mogla biti izgubljena

Godina razuma i savjesti

Aleksa Bjeliš, rektor Sveučilišta u Zagrebu

AGresivno neGirAnje s jedne, i letArGijA i mirenje sA sve teže podnošljivim stAnjem s drUGe strAne, dvije su strane iste frustrirajuće realnosti kroz kojU visoko obrAzovAnje prolAzi

aša Vlada sve češće poručuje, a naše resorno ministarstvo svojom politikom potvrđuje, kako je ova godina teška, kako će sljedeća biti teža, i kako će zatim sve krenuti po dobru. Zapravo, radi se o eufemizmu obzirom na opći trpki dojam kako nam je lošije nego što bi trebalo biti i kako se mirimo s još lošijom budućnošću. Novčana oskudica sve je akutnija, a njene posljedice sve dalekosežnije i sve teže popravljive. Na Sveučilištu se takva upozorenja u posljednje vrijeme najviše fokusiraju na odlazak mladih vrhunskih stručnjaka iz zemlje. Više ih ne uspijevamo niti zaposliti, a kamoli im osigurati uvjete koji bi ih odvratili od odluke da odu. Međutim ni oskudica nije ono najgore, kolika god prijetnja bila onima u hrvatskome istraživačkom sustava koji jesu, i žele se zadržati, u ekskluzivnom klubu najboljih nekoliko postotaka na svijetu, što našem najvećem sveučilištu još uspijeva. Još više zabrinjava lako primjetljiv i teško razumljiv trud da se takvi uspjesi ospore i obezvrijede. Prisutan je ne samo u glavnini medija, već i u krugovima od kojih se to na prvi pogled ne bi očekivalo, uključivši i resorno ministarstvo, koje bi uspjeh najveće institucije sustava za

koji je odgovorno trebalo prepoznati i koristiti i kao svoj uspjeh. Još ga je neobičnije susresti u krugovima poslodavaca, što se uostalom protekle godine ponekad uočavalo i u ovom dnevniku. U kriznom stanju kroz koje zemlja prolazi novčana je oskudica neminovnost. Jesu li jednaka neminovnost uzajamna nerazumijevanja tamo gdje su najmanje potrebna, i gdje bismo namjesto njih trebali imati produktivnu kombinaciju povjerenja, suradnje i međusobnog natjecanja? Istraživanja i visoko obrazovanje sve se manje percipiraju kao temeljne društvene potrebe i kao pokretači napretka, sve više se oko njih širi sumnja, pa čak i animoziteti. Sve manje pomažu pozivi na faktografske objektivne analize. Neutemeljene diskvalifikacije puno se brže probijaju kroz medijski prostor. Nije dobro kad se takvi šumovi javljaju i u dijalogu javnog i privatnog visokoobrazovnog sektora. Kako dakle krenuti od današnjice, zaustaviti zov fatalizma nepremostivih teškoća, i poći neizvjesnom stazom do zadanog dalekog cilja oko kojeg se upravo općim konsenzusom trebamo usuglasiti? Postavljati takva pitanja na ulazu u “još težu” godinu, značilo bi odustati oslanjati se na neutralna očekivanja koja

su “izvan nas” i ne uključuju nas. Godina koja odlazi upozorava nas da bi i ona koja dolazi mogla biti izgubljena ako bismo i u njoj bespomoćno plutali. Treba racionalno prepoznati što nam je dostupno i moguće, i odgovorno se potruditi to postići. To ne znači da treba prihvaćati obveze koje od nas traže nemoguće. Nije rijetko da se u teškim vremenima pojave oni koji od svih drugih, nikada od sebe, zahtijevaju da ukoliko nisu izuzetni “prestanu trošiti novac poreznih obveznika”. Dobro bi bilo osloboditi se dojma da smo obvezni prihvatiti takve nedobronamjerne zahtjeve. Svaka zajednica ima svoju vrijednosnu raspodjelu, istraživačka pogotovo. Često se upozorava kako je i u onim nacionalnim sustavima u koja se mnogostruko više ulaže, u pravilu tek 10-ak posto produkcije izuzetno vrijedno, i kako sustav ne bi ništa izgubio ako bi se dokinulo onih drugih 10-ak posto. Sustav kao takav je međutim uspješan i zaslužuje ulaganja zato što ga nosi onih 80-ak posto između, stabilna matica u kojoj uvijek iznova nastaju i sazrijevaju oni izuzetni. Na tom tragu bismo trebali zacrtati naše zadaće na putu od tegobne sadašnjice do dalekog strateškog cilja; sačuvati i zaštiti maticu uvijek težeći doći na njen vrh.

Poslovna 2014. Prosinac/2013.

nastavak negativnih rezUltata i dalje bilježi brodogradnja

svi naPori vođenja državne Politike bez Proizvodnje osUđeni sU na neUsPjeh

Premalo optimizma Strategija U 2014. godini treba se promjeniti hrvatska precepcija o industriji kao takvoj

Piše: Marija Brnić Fotografije: Fotolia

ve je u ekonomiji, glupane. Za one koji su zaboravili, to je bio slogan kojim je, sada već davnih devedesetih (točnije 1992.) Bill Clinton započeo svoj prvi mandat kao predsjednik SAD-a. Osjećao je potrebu da, kao najodgovorniji čimbenik Amerike, na taj, jasan i pomalo grub način “protrese” misli sviju Amerikanaca i pokaže im koji put do izlaska iz krize. Dakle, kažimo to na hrvatski, nama razumljivi način; Proizvodnja, proizvodnja i proizvodnja. To kod nas, međutim, i dalje nitko ne govori. A taj bi poklič trebao tresti sve u Hrvatskoj, pogotovu sada kada bi i ekonomskim laicima trebalo biti jasno kako će se svjetlo na kraju dugog, dugog recesijskog tunela u kojemu se Hrvatska nalazi već petu godinu zaredom – ugledati tek kada statistika počne primjećivati da je krenuo rast proizvodnje. No, malo je optimističnih predviđanja za hrvatsku industriju u idućoj godini. U najboljem slučaju, slažu se svi bolji poznavatelji prilika, bit će to godina promjene percepcije same industrije i odnosa Hrvatske prema tom dijelu gospodarstva koji je godi-

nama, ili točnije rečeno cijelo tranzicijsko razdoblje, zapravo bio zanemarivan. Fokus je dosad, kad je industrija u pitanju, bila usmjerena na njezino održavanje na životu, a manje na njezin razvoj, a takva je politika obilježila i ovu, 2013. godinu. Istina, za industrijske projekte koji povećavaju proizvodne kapacitete, moderniziraju pogone i proširuju tržište, resorno je Ministarstvo gospodarstva izdvojilo 120 milijuna kuna, s time da je natječaj proveden tek u zadnjem kvartalu i ta će se sredstva tek početi isplaćivati.

relacija, a drugi veliki proces po kojem će se pamtiti 2013. je konačno okončanje procesa privatizacije i restrukturiranje velikih državnih brodogradilišta. U 2014., dakle, država ulazi rasterećena velikog bremena tih teških industrijskih bolesnika, međutim, predstoji joj tek velik posao pokretanja razvoja nove industrije. Taj se veliki projekt, istina, najavljuje godinama, no po svemu sudeći, objava Strategije industrijskog razvoja u Ministarstvu gospodarstva uslijedit će, prigodno, oko Nove Godine. Kritičari će odmah priPredstečajevi mijetiti da su stručnjaci koji No, godinu su ipak obilježili rade na pripremi dokumenta brojni postupci predstečajnih na čelu s ekonomistom Tominagodbi, kojima se pokušava slavom Radošem to loše temrasplesti klupko dužničkih pirali, budući da će sama rasprava, a potom korigiranje i usvajanje dokumenta uslijediti FokUs je dosad, najranije s proljećem. kad je indUstrija Nije niti velika utjeha da će vjerojatno u proU PitanjU, ljeće biti i prvi rebausmjeren lans državnog prorana njezino čuna za 2014., koji bi trebao pratiti realizaodržavanje na ciju same strategije i životu, a manje njezinih mjera, zna li na njezin razvoj se da će i rebalans za cilj imati primarno smanjenje rashoda. Logično bi bilo i da se strategija razvoja industrije poklapa sa

strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije, o kojoj je javna rasprava okončana još pred mjesec dana. Njezino usvajanje je usporeno nakon što su stučnjaci upozorili Banske dvore da bi po raštimanosti u utvrđivanju prioriteta u gospodarskom razvoju i educiranju bili rijedak europski slučaj. Osim s obrazovnom, industrijsku strategiju nužno je uskladiti i s investicijskom strategijom, o čijoj se izradi, za razliku od spomenute dvije, apsolutno ništa ne zna. Čak niti tko je na njoj angažiran. Ne budu li međusobno koordinirane i nadopunjavale se, te strategije dugoročno će biti tek beskorisni papiri. Električna energija

Direktorica Sektora za industriju Hrvatske gospodarske komore Zoja Odečki iz statističkih podataka iščitava kako je donekle zadovoljavajući rezultat ukupno gledajući ostvaren u području opskrbe električnom energijom, no i sama napominje kako to uvelike valja zahvaliti povoljnim klimatskim uvjetima. Taj je sektor, naime, u prva tri tromjesečja zabilježio rast proizvodnje za 14 posto, a izvoza za 126 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Povoljniji rezultat ostvarili su još i proizvdnja metalnih proizvoda, u kojoj je proizvodnja pove-

ćana te n nja s druš ceut

rezu grad prep lani a zn zvod kih

Fin

“Na iscr njom au fina vanj gije, nak skom Ode situ obzi

Industrija

znaoj je još zino kon Bananota u edupski om, užno kom adi, vije, Čak an. bno vale o će

ndurske statava avajući krbe no i uvenim aj je troroivoza isto jniji prooda, ove-

ćana za 6, a izvoz za 19 posto, te nešto skormnije proizvodnja strojeva i uređaja, a u tom društvu nalazi se još i farmaceutska proizvodnja. No, nastavak negativnih rezultata i dalje bilježi brodogradnja, u kojoj je proizvodnja prepolovljena u odnosu na već lani značajno slabiji rezultat, a značajan pad bilježi i proizvodnja računala i elektroničkih proizvoda. Financiranje

“Naši gospodarski subjekti iscrpljeni su dugogodišnjom gospodarskom krizom, a u takvim uvjetima teško je financirati ulaganja u istraživanje, razvoj i nove tehnologije, što je preduvjet za opstanak na globalnom svjetskom tržištu”, ocjenjuje Zoja Odečki. U nešto su povoljnijoj situaciji izvoznici, za koje, bez obzira na djelatnost, u HGK-

ovom Sektoru za industriju i u slijedećoj godini vide najveći izgled za rast. Oslanjaju se pri tom na procjene Ministarstva financija o rastu gospodarskih aktivnosti na osnovu investicija i izvoza u Hrvatskoj, kao i na procjene Eurostata o gospodarskom rastu na razini Europske unije. No, u slučaju daljnjeg pada i domaće i inozemne potražnje, zaključuju u HGK-u, izgledan bi bio nastavak petogodišnjeg kontinuiranog pada industrijske proizvodnje. Donekle bi utješno bilo tek to da bi, zbog niske baze, taj minus bio nešto blaži. Nekadašnji ministar gospodarstva, profesor na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu Ljubo Jurčić, upozorava kako su svi napori vođenja državne politike bez pokretanja proizvodnje osuđeni na neuspjeh.

“Rad jedini donosi dodanu vrijednost, a bez potrošnje koju se stalno ograničava nema proizvodnje i to je sva mudrost za oporavak gospodarstva”, poručuje Jurčić ministrima u Banskim dvorima i savjetuje kako se treba mjerama omogućiti povećanje potrošnje za 2 do 3 posto, računajući da će trećina toga povući uvoz. No, bez potrošnje nema rasta, dodaje Jurčić. Industrijskom politikom s druge strane država treba početi osmišljavati povezivanje znanstvenih i proizvodnih kapaciteta. Slično kao što se nekad krenulo u proizvodnju brodova, u koju su ušli Brodarski institut koji je osmišljavao i projektirao brodove, brodogradilišta koja su ih gradila i Jadranbrod koji ih je prodavao. Pri tom, ističe, ne treba se krenuti od nule. Na srednji rok solidan se rezultat po Jur-

čiću može postići u metalskoj industriji, proizvodnji strojeva, te elektro-sektoru. Novi projekti

“U tim područjima još uvijek imamo dovoljno kvalificiranih kadrova i tu se najbrže možemo pokrenuti. No, nužno je osmisliti projekte, a njihovo financiranje neće biti problem jer se novci za takve inicijative mogu osigurati i iz EU-fondova”, ističe Jurčić, pojašnjavajući kako je za EU jedino problematično kada država subvencionira gubitke poslovnih subjekata. Jurčić ocjenjuje kako će se vrlo brzo znati hoće li i 2014. godina biti propala za hrvatsku industriju. “Izostanu li na samom početku godine konkretni i kvalitetni porezi za pokretanje proizvodnje, kraj godine bolje je ne zamišljati”, dodaje Jurčić.

Poslovna 2014. prosinac/2013.

sva ova očekivaNja Neće biti izvaN koNteksta ekoNomije u kojoj poslujemo

Vjera u štednju Nove prilike mogu dovesti do povećanog priljeva novca na tržište

Iduće godine nova izdanja

za nas je teška godina. Iako je dramatični pad iz 2012. zaustavljen, prometi na Zagrebačkoj burzi svega su 11% onih iz 2007. godine. Nekoliko je negativnih faktora koji utječu na nisku likvidnost: manjak kvalitetnih izdanja, kontinuirani odlazak kompanija s burze, niski free float uvrštenih društava, kao i sve manji broj brokera koji su glavni prodajni kanal vrijednosnica. Na sve ovo, trebamo nadodati i pad BDP-a te krizu koja se u Hrvatskoj snažno nastavlja već petu godinu zaredom. Godinu su obilježile predstečajne nagodbe, koje su trebale doprinjeti pozitivnom raščišćavanju situacije u hrvatskom gospodarstvu. Samo na Zagrebačkoj burzi čak se 44 društva, odnosno oko 20% ukupnog broja uvrštenih, nalazi u nekoj od faza predstečajne nagodbe. Ovaj postupak bio je dugo očekivan, međutim, svakako se odvija vrlo sporo pa na burzi imamo nekoliko društava čija je budućnost blokirana nedovršenim postupcima predstečajne nagodbe. Svemu ovome treba nadodati da je 2013. bila izrazito uspješna za svjetska tržišta (i Dow Jones i S&P 500 upravo su u 2013. dosegnuli svoje povijesne maksimume) pa su se značajno oporavila i neka tržišta u okruženju

poput rumunjskog i bugarskog. Ono što je doprinijelo oporavku bile su nove inicijalne javne ponude. Čini se da je odgovor na nisku likvidnost prilično jednostavan – međutim, zašto do njega nikako ne dolazi? Zbog čega u Hrvatskoj nemamo novih izdanja? Situacija s privatizacijama i visoka bankocentričnost našeg financijskog sustava glavni su uzroci kontinuiranog pada likvidnosti u proteklim godinama. Proteklog tjedna drugu su godinu zaredom dodijeljene Nagrade Zagrebačke burze. Većina dobitnika u tzv. statističkim kategorijama bila je očekivana. Najveći promet ostvario je Hrvatski telekom d.d. (način provođenja privatizacije kroz veliki IPO hrvatskim građanima), najveći porast prometa – Ledo d.d. (dokapitalizacija institucionalnim investitorima, prelazak u službeno tržište, sklapanje ugovora s dva market makera). Dionica godine po izboru javnosti drugu je godinu zaredom – Valamar Adria Holding d.d., rijetka dionica iz rastuće profitabilnog turističkog sektora, u kojem, nažalost (ponovno radi načina privatizacije i vođenja tvrtki u državnom vlasništvu), na burzi imamo svega nekoliko kompanija. Iza svake ove nagrade stoji investicijska priča koja je izazvala interes i ulila povjerenje velikom broju investitora

Ivana Gažić, predsjednica Uprave Zagrebačke burze

da ostaNem optimist, preokret na burzi uglavnom dolazi iznenada i prethodi oporavku gospodarstva

koji su, pak, nagradili trgovinom njihovim papirima. Također, iako je CROBEX ostao na gotovo jednakoj razini kao i na kraju 2012. (+0,7%), sektorski indeksi turizma, industrije i transporta bilježe značajan rast (CROBEXturist +34,8%, CROBEXindustrija +29,5%, CROBEXtransport + 8,6%) i svjedoče o tome da investicijske prilike postoje. Zaključno, a da ostanem optimist, preokret na burzi uglavnom dolazi iznenada i prethodi oporavku gospodarstva. Najave privatizacije, pa makar i u svijetlu rastućeg budžetskog deficita, daju nam nadu da ćemo kraj iduće godine dočekati s nekoliko novih atraktivnih izdanja na našem tržištu kapitala. Također, štednja sve godine krize kontinuirano raste pa možemo reći da nove prilike mogu dovesti do povećanog priljeva novca na tržište. No, sva ova očekivanja neće biti izvan konteksta ekonomije u kojoj poslujemo. Fokus na razvoj malog poduzetništva, smanjenje poreznog opterećenja za zaposlenike i kompanije, poticaji tvrtkama za financiranje putem tržišta kapitala, liberalizirani porezni tretman dividendi i druge mjere u konačnici mogu rezultirati zrelim i reprezentativnim tržištem kapitala koje će biti pravi indikator i smjernica naše ekonomije, ali i jedan od generatora budućega rasta.

Poslovna 2014. prosinac/2013.

Još Jedan od Trendova u sviJeTu, koJi polako ulazi i u HrvaTsku Je briga za okoliš

nov pro mo

Fokus na produljenju sezone Stari problem Još uvijek postoji vrlo mnogo prilika za razvoj predsezone i posezone

a 2014. godinu optimistična sam po pitanju rasta posjećenosti Zagreba i Hrvatske. Ulazak Hrvatske u Europsku uniju imat će još više pozitivnih učinaka na ekonomske aktivnosti u samom Zagrebu, ali i Hrvatskoj kao cjelini. Već vidimo prve znakove projekata koji će se pokretati u budućnosti, što će nam donijeti dodatan broj noćenja i zahtjeva za sastancima. Hrvatska postaje poznata u globalnoj areni te je iznimno važno da cijela zemlja u potpunosti iskoristi prednosti nadolazećih mogućnosti. Posebno je važno da se fondovi Europske unije iskoriste u potpunosti. Za turizam je vrlo bitna činjenica da je Vlada razvila dugoročnu strategiju za ovu industriju koja toliko doprinosi BDP-u i proračunu. S druge strane je pak vrlo razočaravajuće što Vlada planira povećati PDV na hranu i piće, s 10% na 13%. Iako bi to moglo kratkoročno pomoći u povećanju državnih sredstava, takva odluka će dugoročno imati negativan učinak na našu konkurentnost u regiji. Trebalo bi postići povećanje dohotka kroz poreze i dovođenjem većeg broja posjetitelja u Hrvatsku, a ne povećanjem PDV-a s pojedinačnim utjecajem. Postoji mnogo sektora koji ovise o broju turi-

Karin van den Berg, generalna direktorica hotela DoubleTree by Hilton Zagreb

Trebalo bi posTići povećanje dohotka kroz poreze i dovođenJem većeg broJa posJeTiTelJa u HrvaTsku, a ne povećanJem pdv-a s poJedinačnim uTJecaJem

sta i dolazaka gostiju, koji će vrlo vjerojatno “patiti” ako se porez poveća, a broj posjetitelja smanji. Mislim da bi fokus trebao biti na produženju turističke sezone u cijeloj Hrvatskoj te pružanju usluge na visokoj razini, što bi trebala biti konstanta. Hrvatska ima velik broj turista u ljetnim mjesecima, ali još uvijek postoji vrlo mnogo prilika za razvoj predsezone i podsezone. Naravno, hrvatska obala je nevjerojatno atraktivna za odmore na plaži i ljeto, ali Hrvatska ima još toliko toga za ponuditi. Od prekrasne prirode, kulinarskog, kulturnog nasljeđa do srednjovjekovnih dvoraca i još mnogo čega. Tijekom ljetne sezone većina hotela je 100% popunjena, stoga treba više razgovarati o drugim razlozima zašto posjetiti Hrvatsku i u drugim mjesecima. Posebice kada pogledamo Zagreb, grad bi profitirao od toga da se pozicionira kao izvrsna destinacija za vikend odmor. Turistička zajednica Grada Zagreba proteklih je godina radila iznimno naporno kako bi razvila taj aspekt i rezultati su već vidljivi. No, još uvijek postoji mnogo toga za nadoknaditi u odnosu na druge gradove. Moramo osigurati da su svi sudionici procesa posvećeni i da doprinose istom cilju.

Ako se želimo natjecati s gradovima kao što su Prag, Beč i Budimpešta, posjetiteljima Zagreba treba se pružiti zabava. To se može postići tako da se ponudi visoka kvaliteta cjelokupne usluge i autentično razgledavanje, kulturno iskustvo, ali i razviti se kao shopping destinacija, s vrhunskom gastronomskom ponudom i, naravno, izvrsnim hotelskim smještajem. Drugi bitan čimbenik u postizanju cilja privlačenja turista jest povezanost letovima po atraktivnim cijenama na sve bitne europske destinacije. Planirani razvoj zračne luke je krucijalan za turizam i kongresnu industriju. Mogu se samo nadati da se ti planovi konačno pokreću te da će se ostvariti sva pozitivna predviđanja. Još jedan od trendova u svijetu, a polako to ulazi i u Hrvatsku, te ono što zahtijevaju podjednako poslovni gosti, ali i turisti jest – briga za okoliš. Naši gosti nas sve češće pitaju koje korake poduzimamo da bismo smanjili utjecaj našeg hotela na okoliš i smanjili onečišćenje. Mi smo u hotelu DoubleTree by Hilton Zagreb sretni jer imamo novi hotel, koji je sagrađen prema najnovijim standardima održivosti. U idućoj godini nastavit ćemo se fokusirati na razinu kvalitete naše usluge I to je dio gdje činimo pravu razliku.

Ind

nap druš tom pno tehn stav nutk uop i jač stre smj tehn Naš post dok đen

će m mre đaja jaln nira dalj naš će W sve n i pot nijo bom pote broj cija, druš

pok na pok stvo

ti s rag, titeužiti tako teta ično skuhopkom m i, kim čimvlanost cijepske zvoj n za nduti da reću ozi-

va u iu htiovni riga sve odunjili koliš smo lton novi ema odrstazinu e dio .

novo DoBa Donosi promJene, ali i mnoge nove mogućnosTi

Kolumna

Individualizam Tehnologija će dokinuti ‘prosječnost’ i svatko će biti važan

Pokretač će biti inovacije

ostoje poslovna područja koja će i iduće godine pokazivati da je upravo napredak neizbježan i da društvo uvijek mora težiti k tome da budemo bolji. Ukupno gledajući, svjesni smo da tehnološki napredak nezaustavljivo ide naprijed i u trenutku kada se pitamo ima li uopće prostora za brže, bolje i jače, doživimo iznenađenje i strelovit tehnološki pomak u smjerovima koji odavno nisu tehnološki determinirani. Naš svakodnevni život i rad postali su područje/poligon za dokazivanje mogućih unapređenja pomoću tehnologije. Dakle, za očekivati je da će mobilna rješenja, socijalne mreže, automatazacija uređaja, cloud tehnologije, socijalne mreže te big data dominirati kao pojave koje će i dalje imati najjači utjecaj na naš život. Za očekivati je da će Watson i dalje iznenađivati sve nas svojim mogućnostima i potencijalima sa sve praktičnijom i konkretnijom upotrebom, bit će sve bliže nama, potencijalniim korisnicima u brojnim sektorima, od financija, zdravstva do socijalnih i društvenih usluga itd. Za očekivati je da će se pokrenuti i ključni projekti na lokalnom tržištu koji će pokrenuti ukupno gospodarstvo, kao što je za očekivati da

ćemo iskoristiti mogućnosti financiranja iz fondova EU. Hrvatska nije otok, mi smo dio zajednice u kojoj je prisutna dvosmjerna komunikacija, akcija i reakcija. Vjerujem da ćemo svojim djelovanjem, kao i posljedično djelovanjem naše okoline, pokazati našu konkurentnost. Hrvatska posjeduje vrijedne i sposobne ljude koji imaju znanja i mogućnosti napraviti proizvode koji imaju svoje korisnike ne samo u Hrvatskoj nego što je još važnije i u čitavom svijetu. Ulaganja u istraživanje i razvoj te stvaranje vrijednosti pomoću intelektualne snage koju naša zemlja posjeduje i za koju smo svjesni da može postati snažan pokretač gospodarstva kroz kapitaliziranje rezultata istraživanje svakako je jedan od imperativa za kojim se trebamo voditi. Istraživanje sažeto u studiji naslovljenoj “Tvrtka koju pokreće korisnik” koju je u listopadu 2013. objavio IBM (utemeljeno na razgovorima s više od 4000 izvršnih direktora, direktora marketinga, financija, informatike i ostalih viših menadžera iz 70 zemalja i iz tvrtki koje posluju u 20 industrija širom svijeta) otkriva da 60 posto direktora planira izravno komunicirati s korisnicima tvrtke i proaktivno primjenjivati ono što

Damir Zec, poslovni direktor, IBM Hrvatska

Big DaTa će sTvoriTi nove načine sTvaranJa poslovnih i DrušTvenih vriJeDnosTi i nove načine raDa, koJi će BiTi fleksiBilniJi i inovaTivniJi i koji će se sve više temeljiti na suradnji

će od njih naučiti u kreiranju poslovnih planova tijekom sljedećih tri do pet godina. To je rast od čak 43 posto u odnosu na broj izvršnih direktora koji već danas uključuju korisnike u razvoj poslovnih strategija. Današnji direktori shvaćaju da posao više ne mogu voditi sami. Otvaraju svoje organizacije i aktivno uključuju korisnike u rad tvrtke – nudeći im mjesto za stolom za kojim se oblikuju poslovni modeli i strategija. Isto moramo primijeniti i na lokalnom tržištu kako bismo već u 2014. osjetili pozitivne pomake i stvarali dodanu vrijednost. Vrijednost će se stvarati za pojedince. Brza pojava sve veće količine podataka, društvene mreže, mobilni uređaji, praćenje na temelju lokacije - tehnologije su koje nam donose tisuće naputaka o svakom pojedinom ljudskom biću. To će brzo dokinuti “prosječnost” i potaknuti doba u kojem će svatko biti važan – svatko će biti jedinstveni korisnik, građanin, pacijent ili student. Uz tehnologiju, pokretači ekonomskog razvoja zemlje su svakako i inovacije, znanstvena istraživanja i znanje koji su ujedno i preduvjet za privlačenje kapitala u Republiku Hrvatsku čime se stvara okolina za ekonomski rast. Novo doba donosi promjene, ali i mnoge nove mogućnosti.

Poslovna 2014. Prosinac/2013.

Kolumna

Domaća farmaceutika mora biti strateški percipirana Širenje Narednih mjeseci udarit ćemo dobre temelje da prerastemo regionalne okvire

Jerko Jakšić, predsjednik Uprave PharmaSa

u 2013. je bilo PozitivNo redovitije ažuriraNje lista lijekova i Nadam se da će se taj treNd Nastaviti u sljedećoj godiNi, No rak rana farmaceutskog sustava ostaje naplata

riza je jedna od najponavljanijih riječi posljednjih godina i dok svijet krizne godine ostavlja iza sebe u našoj zemlji nema naznake značajnijeg oporavka. Po svemu sudeći čeka nas još jedna teška godina, vrlo slična 2013. Zabrinjavajuće je što BDP pada već dvije godine zaredom i dok nam neki predviđaju minimalan rast ili stagnaciju u sljedećoj godini, gotovo sve zemlje u našem okruženju i službeno su izašle iz recesije već ove godine. Nažalost u Hrvatskoj konkretnih mjera za oporavak od strane države nema i dobijamo poprilično zabrinjavajuće signale vezano uz održivost proračuna i mogućnosti uvođenja novih poreza, a kako znamo još uvijek predstoje brojne strukturne promjene. To sve vrlo negativno utječe na poslovnu klimu, pa npr. većina poslodavaca prema istraživanju HUP-a najavljuje u sljedećoj godini otpuštanja zaposlenika, što je, ipak se nadam, scenarij koji će izostati. Iako su najavljene veće investicije u zemlji nego u 2013., konkretnih i realnih velikih projekata još uvijek nema. Također, Zakon o strateškim investicijama još uvijek nije donesen što bi uvelike

olakšalo ulaganja. Ako sagledavamo samo proizvođače u farmaceutici koji su jedni od najjačih izvoznika i svake godine stvaraju dodanu vrijednost te investiraju, oni još uvijek od strane države nisu percipirani strateški. Rekao bih da je to veliki propust s obzirom da Hrvatska ima dugogodišnju tradiciju u farmaceutici, visoko obrazovanu i kvalitetnu snagu za tu industriju i što je najvažnije ovo je sektor koji potiče domaću proizvodnju. Jedno od mogućih rješenja za održivost cijelog sustava je plasiranje većeg broja lijekova na B listu HZZO-a gdje je manja participacija države, pri čemu baš država može napraviti jedan potez koji će biti na korist svim akterima, a to je smanjenje stope PDV-a na OTC, odnosno bezreceptne lijekove. Dok na snazi imamo Zakon o plaćanju u roku od 30 dana, u farmaceutici smo sada na gotovo 250 dana. Cijela farmaceutska branša se nada da će najave ministarstva financija o svođenju svih, i državnog i realnog sektora, na početku godine u zakonske okvire zaista biti provedene. Sljedeća godina će za PharmaS biti vrlo važna. Nakon što smo u prosincu na tržište lansirali

prvi vlastiti inovativan bezreceptni proizvod PROBalans, u sljedećoj ćemo godini u našoj tvornici razviti i plasirati na tržište još četiri proizvoda. Na taj način stvaramo hrvatske brendove i potičemo proizvodnju, a plan je da s tim proizvodima izađemo prvo u regiju, pa onda i na druga mnogoljudnija tržišta. Puno očekujemo i od najavljenih partnerstava s multinacionalnim farmacetskim kompanijama. Vodimo niz pregovora, između ostalog s kompanijama koje nisu prisutne na ovim prostorima i cilj nam je dovesti puno zanimljivih i korisnih proizvoda na naše tržište i tržišta regije. Istovremeno, PharmaS ostaje snažno prisutan u generičkim lijekovima na recept u okviru čega je etablirano poslovanje u cijeloj regiji gdje kompanija ima 110 registriranih molekula te kontinuirano ulazi u neka nova područja (npr. od početka 2014. na tržištu će se pojaviti antibiotici). Sve to zajedno čini nas optimistima i vjerujem da ćemo u 2014. udariti dobre temelje da prerastemo regionalne okvire što za nas znači rast prihoda, prodaje, a samim time i rast broja zaposlenih što me iznimno veseli.

Poslovna 2014. prosinac/2013.

jedan od pRioRiteta je podići svijest o važnosti cybeR sigURnosti

Računalni svijet U Hrvatskoj je 33,7% internetskih korisnika bilo izloženo cyber napadu

Sve značajnija postaje sigurnost na internetu

Dragan Martinović, managing director, Southeastern Europe Kaspersky Lab

KaKo Korisnici posjeduju sve više tableta, pametnih telefona i prijenosniKa za pRistUp inteRnetU, online kUpovinU i bankaRstvo, stoga se sve više i sve češće nameće pitanje sigURnosti

2012. godini Kaspersky Lab otkrio je 200.000 novih zlonamjernih dokumenata svakog dana, dok se u 2013. ta brojka popela na 315.000. U 2013. je došlo do daljnjeg porasta sigurnosti mobilnih uređaja, s novom razinom zrelosti kada se radi o sofisticiranosti i broju ovakvih prijetnji. Većina zlonamjernih mobilnih aplikacija uglavnom cilja na krađu novca i posljedično, osobnih podataka. OS Android je još uvijek glavna meta te privlači 98,05% poznatih zlonamjernih programa. U Hrvatskoj je, prema Kaspersky Security Network, koja je jedna od najvažnijih tehnologija Kaspersky Laba za otkrivanje zlonamjernih programa, od početka godine 33,7% internetskih korisnika bilo napadnuto prijetnjama nastalima na internetu. Broj korisnika napadnutih zlonamjernim programima koji se šire putem USB memorija, CD-a, DVD-a i ostalih “offline” metoda je porastao za 7,7% dosegnuvši čak 31,9%. To je pomaknulo Hrvatsku s 95. na 80. mjesto u svijetu prema internetskim prijetnjama, i sa 177. na 161. mjesto prema lokalnim prijetnjama.

Pored cyber napada, IT stručnjaci moraju imati na umu i nove poslovne stvarnosti, kao što su korištenje osobnih uređaja za posao, slobodniji tijek povjerljivih informacija unutar korporativne mreže i izvan nje (npr. na USB stickovima) te pristup njima s bilo kojeg mjesta na svijetu. Prema prognozi IDC-a za razdoblje od 2012-2016. za sigurnost krajnjih korisnika jedan od ključnih trendova među kompanijama je kupovina paketa s višestrukim sigurnosnim alatima. Oni ujedno uključuju sigurnosna rješenja za radne stanice, servere, virtualne strojeve, ali i za mobilne uređaje. Nadgledanje i upravljanje takvom skupinom sigurnosnih rješenja za krajnje korisnike organizira se putem jedne konzole čineći posao IT stručnjaka jednostavnijim i omogućavajući im da se koncentriraju na ključne zadatke umjesto da se cijelo vrijeme prebacuju iz programa u program. Kako korisnici posjeduju sve više tableta, pametnih telefona i prijenosnika, jedno domaćinstvo ima u prosjeku 4,5 uređaja. I mnogo njih je korišteno za pristup internetu, online kupovinu i bankarstvo, stoga se sve više i sve češće nameće pitanje sigurno-

sti. Vidimo kako složena sigurnosna rješenja koja olakšavaju upravljanje svim uređajima – instalacija softvera, ažuriranje, provjera sigurnosnog statusa – postaju sve popularnija. Jedan od naših ključnih prioriteta je podići svijest o važnosti cyber sigurnosti i snažnoj evoluciji krajolika cyber prijetnji. Kaspersky Lab je investirao u istraživanje i razvoj kako bi nadgledali i otkrili najnovije aktivnosti cyber kriminalaca te pomogli partnerima i korisnicima da ostanu sigurni. Imamo vlastiti tim istraživača sigurnosti - Global Research and Analysis Team (GReAT) koji nadgledaju šire okruženje prijetnji kako bi proaktivno predvidjeli rizik od mogućeg napada i pomogli kompanijama umanjiti rizik od napada postavljajući pravilne tehnologije i politike odgovora na napad. Također, nastavit ćemo suradnju s nacionalnim i međunarodnim regulatorima koji su uključeni u istrage cyber kriminala. Stručnjaci Kaspersky Laba će aktivno doprinijeti naporima da se poveća svijest o sigurnosti objavljujući istraživanja i blogove o novim prijetnjama, zlonamjernim programima i najboljim sigurnosnim praksama.

oče ka pRi

Jo n

Lib

kao don skom je li vom tati se o nje

god da s don tržiš jom lipn opsk jom zeća

posl dola više raliz viti j pod pom što u bit ć da mor zako nov pod na p gije,

gurvaju ma – anje, tusa

riožnožnoj ijetestikako jnoinama i urni. vača arch AT) enje vno ućeg anipada hnoa na

emo m i ima yber perijeti ijest trapriprorno-

očekUjemo da HeRa odRadi posao kako bi gospodaRstvo plaćalo pRimjeRenijU cijenU

Kolumna

Još je mnogo posla pred nama u godini koja dolazi Liberalizacija Regulativa može pomoći da opskrbljivači budu što učinkovitiji

odina na izmaku donijela nam je puno novosti u energetskom sektoru, kao što se nadamo da će nam donijeti i iduća godina. S ulaskom Hrvatske u EU započela je liberalizacija tržišta u pravom smislu te riječi, a rezultati su već tu – dakako, radi se o nižim cijenama za krajnje potrošače. Ovo je bila iznimno bitna godina i za GEN-I budući da smo i sami sudjelovali u donošenju nižih cijena na tržište električnom energijom u Hrvatskoj kada smo u lipnju ušli na hrvatsko tržište opskrbe električnom energijom kućanstava i malih poduzeća. Međutim, još je mnogo posla pred nama u godini koja dolazi. Kako bi potrošači što više uživali u rezultatima liberalizacije potrebno je napraviti još puno toga, posebno na području regulative koja može pomoći da opskrbljivači budu što učinkovitiji. Godina 2014. bit će iznimno važna, budući da u prvoj polovici godine mora biti prihvaćen niz podzakonskih akata koje predviđa novi zakon o energetici. Ovi podzakonski akti odnose se na područje električne energije, kao i na područje prirod-

nog plina. Nadamo se kako će prihvaćeni podzakonski akti unijeti dodatnu transparentnost na tržište energije, što će konačnim korisnicima i njihovim opskrbljivačima omogućiti niže troškove opskrbe. Tu svakako valja spomenuti Energiju uravnoteženja koja je preskupa, što odmaže gospodarstvu. Ovdje očekujemo da HERA odradi svoj dio posla kako bi gospodarstvo plaćalo primjereniju cijenu - ne samo električne energije već i prirodnog plina. Također, još jedna bitna stavka odnosi se na dio računa koji regulira država, a koji uključuje razne naknade, trošarine pa i PDV. Bitno je da i ovaj dio bude što racionalniji te da ne dođe do daljnjeg dizanja troškova. Nedavni primjer s podizanjem naknade za OIEiK pokazao je kako i ovakve naknade znatno utječu na finalni iznos računa za struju. Tržište, i na europskoj razini i u Hrvatskoj, je bilo vrlo dinamično. Iza nas je izuzetno dobra godina za GEN-I Zagreb d.o.o. Kao što sam spomenuo, napravili smo veliki korak ulaskom na tržište opskrbe električnom energijom krajnjim potrošačima – kućanstvima i malim

Robert Golob, predsjednik Uprave Grupe GEN-I

Što se tiče tRendova kRetanja cijena elektRične eneRgije U Regiji i sRednjoj eURopi, cijene električne energije u 2013. godini bile su najniže U povijesti

poduzetnicima. Do sada smo primili više od 18.000 upita, a trenutno opskrbljujemo oko 9.000 kućanstva u RH, preostali su još u procesu prelaska. Kada govorimo o velikim korisnicima možemo se pohvaliti kako se na našoj listi klijenata nalaze brojne renomirane tvrtke, ustanove te tijela lokalne vlasti. Posebno smo ponosni što smo nedavno s Državnim uredom za središnju javnu nabavu potpisali okvirni sporazum za opskrbu električnom energijom 35 ministarstava i ureda državne uprave u Hrvatskoj te pravosudnog sustava. GEN-I Zagreb d.o.o. je postao najveći dobavljač električne energije, odmah nakon HEP-a, i danas opskrbljuje više od 16.000 mjernih mjesta na području cijele Hrvatske, s neprestanim rastom poslovanja. Dakako i u 2014. godini imamo velike planove za hrvatsko tržište– očekujemo da ćemo učvrstiti položaj drugog najvećeg dobavljača električne energije, osvojiti 7 posto ukupnog tržišta, a do kraja 2014. godine udvostručiti broj kućanstava koje opskrbljujemo električnom energijom u usporedbi s 2013. godinom.

Poslovna 2014. Prosinac/2013.

Kolumna

Jedino što nam preostaje su promjene, i to je dobro Nada Mnogi se uzdaju u pozitivne učinke ulaska u EU, ali oni neće biti snažni u 2014.

ema gospodarstvenika, poduzetnika, ekonomskog analitičara, političara, službenika privatnog ili javnoga, koji ne bi bio presretan kad bi sa sigurnošću mogao kazati: “Sljedeće godine Hrvatska izlazi iz recesije!”. Nažalost, tu prognozu nećemo ćuti još barem godinu dana. Jedino što sa sigurnošću možemo ustvrditi jest kako smo “preživjeli” 2013. i nadati se da ćemo na kraju 2014. ustvrditi “stvari se ipak okreću na bolje”. Analizirajući zadnje izjave Vlade može se zaključiti kako će sljedeća godina biti prijelomna. Međutim, iskustvo nas poučava kako se promjene u Hrvatskoj, katkad i unatoč najboljim naporima, nadanjima i planovima odvijaju puzajućim tempom. Ono oko čega su svi složni jest da je pred nama još jedna izazovna gospodarska godina. Čak i ako optimistično pretpostavimo da će u 2014. promjene ići dinamičnije, moramo biti svjesni da se one neće tako brzo odraziti na opće gospodarsko stanje. Zabrinjava porast nezaposlenosti, rastući deficit, naplata dugovanja države, stagnacija plaća i negativno kretanje indeksa povjerenja potro-

šača. Poglavito stopa nezaposlenosti koja ukazuje da nova radna mjesta nisu toliko problem krize koliko nepovoljne strukture hrvatskog gospodarstva. Pozitivno je da su dvije trećine potreba za refinanciranjem u inozemstvu riješene posljednjim ino-zaduženjem, a ohrabruju i reakcije Europske komisije na smjernice hrvatske ekonomske politike do 2016. koje će sigurno utjecati na jačanje konsolidacije državnih financija. Uz ad-hoc rješavanje tih gorućih problema, Hrvatska će morati donijeti dugoročnu gospodarsku strategiju te usvojiti i provesti inicijative koji će u srednjoročnom i dugoročnom periodu donijeti željene strukturne promjene koje bi trebale inicirati rast gospodarstva. Mnogi se i to s punim pravom uzdaju u pozitivne učinke ulaska u Europsku uniju, kao polazne točke preokreta nabolje. No, ti će se učinci osjetiti tek nakon što se hrvatsko gospodarstvo u potpunosti prilagodi novim tržišnim uvjetima i nauči efikasnije koristiti blagodati kohezijskih i strukturnih fondova. Taj proces prilagodbe trajat će godinama, tako da u 2014. ne možemo očekivati pozitivnu injekciju

Markus Ferstl, predsjednik Uprave Hypo Alpe-Adria banke

EkonoMsko bUđEnjE ostatka EUrozonE Moglo bi Po inErciji Pozitivno UtjEcati na doMaćE gosPodarstvo; MEđUtiM, ‘pozitivna inercija’ neće biti dovoljna da sE dođE U žEljEno stanjE

EU sredstava koja će “pokriti” sve gospodarske ‘minuse’. Bankarski sustav je dosad imao presudnu ulogu u održavanju stabilnosti hrvatskog gospodarstva, te će nedvojbeno nastaviti pružati potporu gospodarstvu i podržavati poduzetničke inicijativa i u 2014. No, bankarski sustav u 2014. očekuju novi izazovi, novi zahtjevi i nova regulativa, ali dobra vijest je što su vodeće hrvatske banke odlično kapitalizirane, a samim time i otporne na tržišne turbulencije. Bankama se kod nas neargumentirano predbacuje generiranje ekstraprofita, a nažalost to nije istina. Bankarska industrija će ove godine imati povrat na kapital oko samo 2% ili čak i niži. Stoga ne treba čuditi da kod međunarodnih bankarskih grupacija prevladava stav “rizičara”, koji prvenstveno moraju uzeti u obzir sve opasnosti ulaganja u Hrvatsku, a ne “rizničara”, koji dolaze spremni odriješiti kesu. Summa summarum 2014. bi se uistinu mogla pokazati kao prijelomna godina, a razlog je okrutno realan - Hrvatska više nema prostora za manevriranje i odugovlačenje. Jedino što nam preostaje su promjene, i to je dobro.

Poslovna 2014.

Prosinac/2013.

Posto udio je loših kredita tvrtkama

Opasna 2014. odolijevali su dugo, ali predstečajevi i loši krediti uzimaju danak

Kriza polako sustiže i bankarski sektor Piše: Ana Blašković Fotografije: Fotolia

a razliku od Banskih dvora kojima su nerealna predviđanja ekonomskih kretanja, posljedično i punjenje budžeta, postale očekivane, većina analitičara ne očekuje rast gospodarstva u narednoj godini. Prognoze kretanja BDP-a bliže su nuli, a za prve naznake okretanja trenda treba pričekati 2015. Zbog toga se očekuje daljnji rast nezaposlenosti sa sadaš-

Predstečajne su nagodbe sistemski rizik i potencijalna bomba za domaći bankarski sektor iduće godine

njih 360.000 i pad raspoloživog dohotka zbog čega ne treba računati na oporavak potrošnje, dosad najznačajnije poluge rasta BDP-a. Tvrtke su nezainteresirane za investicije budući da im de facto ništa drugo ne preostaje, kao ni građanima koje neizvjesnost prisiljava na razduživanje. “U narednoj godini očekujem daljnji pritisak na indirek-

tne poreze”, kaže glavni ekonomist Hypo Alpe-Adria banke Hrvoje Stojić. Na pitanje znači li to novi rast PDV-a Stojić odvraća: “Ne nužno, može se raditi o bilo kojem neposrednom porezu, poput primjerice trošarina”. S obzirom na visinu zahtijevanih ušteda smatra da se “fiskalna konsolidacija neće se moći provesti samo na prihodnoj strani” pri čemu će značajnu ulogu imati premija rizika zemlje. Glavni ekonomist SG-Splitske banke Zdeslav Šantić na tradicionalnom ‘Financijskom doručku’

pesi raču 2014 nost kap čem zan. Šan SAD pov mul povi cijsk dob njen javn velik već ljen Vlad ozbi ulag sjetl ska, mje sinc o u šice jedn kih se s nje i inve tra supr priv

lih i nog fina za o mili što nego tisk ban više u za ban Dok

ononke nači ojić može epoprirom teda nsovesti ” pri mati avni nke nalčku’

pesimistično je istaknuo da računa na 0,5 posto pada u 2014. te da kao jedinu mogućnost za pozitivne stope vidi u kapitalnim investicijama pri čemu i tada treba biti oprezan. Uspjeh investicija, kaže Šantić, ovisit će o situaciji u SAD-u i tajmingu odluke o povlačenju monetarnih stimulansa koja će posljedično povisiti cijenu novca na financijskim tržištima. “Jedina dobra stvar ove krize je smanjenje, odnosno usporavanje javnog duga”, ističe Šantić. S velikim, usput budi rečeno, već nekoliko puta predstavljenim investicijskim valom Vlade, nitko od stručnjaka ozbiljno ne računa. Koliko je ulagačka klima realno neosjetljiva, pa čak i neprijateljska, za investore govori i primjer da Vlada sredinom prosinca nonšalantno razmišlja o ukidanju porezne olakšice na reinvestiranu dobit, jednu od za Hrvatsku rijetkih motiva za ulaganje. “Ako se smanji porezno opterećenje i poboljša ulagačka klima investicije su moguće”, smatra Stojić, “no one će doći suprotno očekivanjima – iz privatnog sektora”. Premda su duže od ostalih izbjegavale udarce iz realnog sektora, kriza je dostigla financijski sektor. Prognoze za ovu godinu govore o niti milijardu kuna bruto dobiti što je gotovo 4 puta manje nego prošle godine. Pod pritiskom su kamatni prihodi banaka koji su u 2013. pali više od 1,6 milijardi kuna, a u zamrznutom gospodarstvu banke ne čeka ni bolja 2014. Dok se s jedne strane bore s

krizom koja je pomela realni sektor i donijela im vrtoglav rast problematičnih kredita, s druge su se našli u regulatornom stisku. HNB-ova pravila za reklasifikaciju loših plasmana, na snazi od početka listopada, samo u 2013. donijet će oko 1,2 do 1,3 milijardi kuna većih rezervacija na teret dobiti, a efekt će se u nešto manjem obimu preliti i na iduću godinu. Uz relativnu stagnaciju kreditne aktivnosti koju HNB želi potaknuti najnovijim programom zbog čega je bankama na raspolaganju 4,7 milijardi kuna, ključna nepoznanica koja čeka bankarski sektor su neizvjesni procesi predstečajnih nagodbi. U njima je do sredine studenog prijavljeno 49,75 milijardi kuna tražbina što je, ilustracije radi, 44% proračuna za ovu godinu. Većina tog iznosa odnosi se na banke jer se upravo od njih traže najveći otpisi, najmanje 30% glavnice i cjelokupna dospjela kamata. Ne prođe li nagodba vjerovnika, banke bi mogle biti suočene i sa dramatično višim otpisima. Umjesto bolje likvidnosti, predstečajne nagodbe donijele su produžavanje agonije za posrnule tvrtke. Vjerovnicima umjesto zaštite donijele su dodatnu nesigurnost jer traju predugo; udio loših kredita tvrtkama porastao na 27,4%. Analiza planova nekoliko većih uspješno sklopljenih nagodbi govori da je je njihova kvaliteta loša što ide u prilog bojazni da su predstečajne nagodbe sistemski rizik i potencijalna bomba za domaći bankarski sektor.

Poslovna 2014. Prosinac/2013.

Kolumna

Bez proizvodnje zemlja se ne može izvući iz krize Strategija Hrvatska mora u proizvodnji koristiti resurse kojima raspolaže

ospodarski problemi se na žalost vuku već 20 godina i nije ih moguće riješiti u kratkom roku. S obzirom da nema reformi i nema strategije razvoja, i s obzirom na antipoduzetničku klimu koja je već godinama prisutna u Hrvatskoj značajne pomake ne očekujem. Hrvatska udruga poslodavaca bi trebala promovirati i intenzivnije inzistirati na donošenju dugoročne strategije razvoja bazirane na proizvodnji, jer se bez proizvodnje hrvatsko društvo ne može izvući iz krize. S obzirom da najmanje članova HUP-a dolazi iz realnog sektora i da su vodeći ljudi uglavnom manekeni i šminkeri koji dolaze iz svijeta telekomunikacija, banaka, osiguravajućih društava,… ne čudi me takav njihov pasivan stav. Mišljenja sam da udruga poslodavaca treba promjene i da na čelo HUP-a trebaju doći poduzetnici iz realnog sektora koji razumiju stvarne potrebe i koji će inicirati suštinske promjene. Bez uspostavljanja konstruktivnog dijaloga sa vladom Republike Hrvatske neće biti pomaka. Pozdravljamo napore ministra financija za uvođenjem reda u plaćanju obaveza, kako prema državi tako i u gospodarstvu. Suradnja sa nekim ministarstvima je vrlo

pozitivna, primjerice sa Ministarstvom gospodarstva kao i sa Ministarstvom zaštite okoliša i prirode. Zadovoljni smo promjenama novog Zakon o održivom gospodarenju otpadom koji je postrožio je kriterije, jer smo 20 godina iznimno puno ulagali u nabavu tehnologije, tako da je C.I.O.S. grupa od ranije usklađena s najzahtjevnijim standardima zaštite okoliša. Ali imamo i suprotna iskustva s državnim dužnosnicima. Na naš upit nekim ministrima iz svibnja ove godine za izdavanjem mišljenja na investiciju, odgovora još nema! Ili primjerice, slučaj jedne gospođe gradonačelnice kojoj smo se u kolovozu obratili za sastanak radi investiranja i novog zapošljavanja od koje na žalost odgovora nema, jer se gospođa bavi poslom koji je u domeni DORH-a ili MUP-a ili USKOKa, pa nas valjda ne stigne primiti na sastanak. No, nije to samo njezina osobina. Većina se bavi prošlošću, time što su radili njihovi prethodnici. Ne bave se budućnošću da bi nama koji želimo investirati pomogli da što prije pokrenemo proizvodnju. Dok Hrvatska vapi za investicijama, žalosti činjenica da saborska zastupnica, od nedavno čelnica novoosnovane stranke, investitore naziva

Petar Pripuz, suvlasnik i predsjednik Uprave Ciosa

bez noviH investicija u Proizvodnju odnosno u realni sektor moramo se zapitati gdje će se zaposliti svi ti ljudi koje bi trebalo otpustiti

“beskrupuloznima” i oni po njezinom mišljenju ne bi smjeli ostvarivati profit. Vjerojatno je mislila na inozemne poduzetnike, možda na veliku svjetsku tvrtku Ikeu koja na istočnom dijelu Zagreba gradi veliki centar? Takvi stavovi sigurno ne motiviraju poduzetnike i investitore. Hrvatskoj treba strategija razvoja bazirana na proizvodnji proizvoda iz hrvatskih resursa. Ako nam je turizam strateška odrednica razvoja onda se to mora povezati i sa Slavonijom i poljoprivrednim proizvodima. Ne treba stati samo na poljoprivredi jer turizam je i izgradnja i opremanje hotela, restorana i apartmana. Da nije sve crno pokazuje primjer naše kompanije. Ove godine napravili smo iskorak u komunalni otpad, kroz akviziciju većinskog paketa društva specijaliziranog za sakupljanje i odvoz komunalnog otpada i jedinog postrojenja za mehaničko-biološku obradu otpada u RH. C.I.O.S. grupa je tako jedina u Hrvatskoj razvila integralni sustav sakupljanja i zbrinjavanja komunalnog otpada u skladu sa EU direktivama. Imamo i planove izvan regije. Krajem godine očekujemo potpis ugovora o preuzimanju većinskog paketa velike reciklažne tvrtke u EU.

Poslovna 2014. Prosinac/2013.

Posto zaPoslenih Radi u malim i sRednjim tvRtkama

Posto svih Poduzeća u Rh su male i sRednje tvRtke

Sve manje optimizma mali su poduzetnici u eu okvirima nedovoljno konkurentni

Teških 6 mjeseci za male i srednje tvrtke

nost 16.3 izvje mal pine

Piše: Ante Pavić Fotografije: Fotolia

etarLovrić,predsjednik HUP - Udruge malih i srednjih poduzetnika, očekuje da će prvih šest mjeseci sljedeće godine biti prilično teške za male i srednje poduzetnike. “Takav trend traje već dulje vrijeme pa je logično očekivati da u prvih pola godine ne dođe do značajnijih pomaka”, kaže Lovrić. Da bi druga polovica bila bolja, smatra Lovrić, mora se popraviti loša komunikacija između Vlade i malih poduzetnika. “Ona je za sada vrlo loša i dvije strane se nedovoljno razumiju”, kaže Lovrić. Pri tome misli i na prevelika normiranost u Hrvatskoj koja dodatno otežava posao poduzuetnicima. “Ako Vlada ili ustavni sud teško tumače propise, kako onda očekuju da ih mali poduzetnik protumači”, pita se Lovrić. Smatra da bi Vlada trebala pažljivije slušati male poduzetnike i njihove probleme te da mora poduzeti sve kako bi stvorila preduvjete od kojih su osnovni: pravna sigurnost, mogućnost financiranja i funkcionirajuće trži-

u H

Struktura sektora MSP u Hrvatskoj prema veličini relativno je stabilna u protekle dvije godine

šte. “Bez toga neće nam biti bolje. Sada svi spominju investicije, a zaboravljaju da prije toga treba urediti domaće gospodarstvo. To bi bio dobar početak. Tek nakon toga se može početi pričati o inozemnim investicijama”, kaže Lovrić koji smatra da su rješenja prilično jednostavna, samo bi ih trebalo početi provoditi. I dok Lovrić naglašava da je potrebno više optimizma, brojke pokazuju da je sektor malih i srednjih poduzeća znatno pogođen teškom

gospodarskom situacijom u kojoj se Hrvatska našla proteklih godina. Stopa otvaranja novih poduzeća u Hrvatskoj niža je od iste stope u većini zemalja EU, a problem se vremenom pogoršao zbog velike stope zatvaranja obrta. Kao posljedica toga, ukupna veličina sektora malog gospodarstva u Hrvatskoj je u opadanju. Mala i srednja poduzeća predstavljaju 99,7 posto svih poduzeća u Hrvatskoj, a dominiraju mikro-poduzeća

(90,7 posto). Prema posljednjem Izvješću opservatorija malog i srednjeg poduzetništva iz 2013., ukupan broj aktivnih MSP-a pao je s 192.512 subjekata 2010. godine, na 183.443 subjekta na kraju 2011. godine, što je pad od oko 4,7 posto. Sektor MSP je potkraj 2011. godine u Hrvatskoj zapošljavao 941.825 osoba, ili 64,2 posto ukupnog broja zaposlenih u zemlji koji su stvorili 54,6 posto ukupne dodane vrijednosti u zemlji. Dodana vrijed-

ura SP koj ini o je au ije ne

jedatoodupan o je 010. ekta o je ktor dine avao osto enih 54,6 jedjed-

Mali i srednji poduzetnici vlada bi tRebala pažljivije slušati male poduzetnike i njihove probleme, kaže petaR lovRić iz hup-a nost MSP u Hrvatskoj iznosi 16.363 eura po osobi prema izvješću SBA Fact Sheet, što je malo iznad prosjeka podskupine novih članica EU. Struktura sektora MSP u Hrvatskoj prema veličini

relativno je stabilna u protekle dvije godine. Udio mikro-poduzeća u ukupnom broju poduzeća pao je za 0,2 posto, dok se udio malih i srednjih poduzeća povećao za 0,1 posto. Udio sektora mikropoduzeća s obzirom na ukupnu zaposlenost pao je za jedan posto, udio sektora srednjih poduzeća porastao je za 0,4 posto, dok je udio malih poduzeća marginalno opao (-0,1 posto). Čak 78,5 posto svih malih poduzeća bilo je 2011. profitabilno,

a 21,5 posto malih poduzeća prijavili su gubitke. Ministarstvo poduzetništva donijelo je Strategiju razvoja poduzetništva 2013.– 2020. iz koje proizlazi da mali srednji poduzetnici na duge staze neće uspjeti držati korak s konkurencijom u Europi ako ne počnu više pažnje posvećivati ulaganju u tehnologiju i inovacije. Analiza je pokazala vrlo nisku razinu ulaganja hrvatskih subjekata malog gospodarstva u istraživanje i razvoj. Budući da se na globalnom tržištu pridaje važnost visokotehnološkim proizvodima visoke dodane vrijednosti i

znanjem intenzivnim djelatnostima, sigurno je da će mali i srednji poduzetnici kao preduvjet opstanka više morati ulagati u inovacije. Istraživanje pokazuje da u više od jedne trećine malih inovacijskih poduzeća prihod od inovativnih proizvoda iznosi više od 50 posto svih prihoda od prodaje. Stoga će dugoročna održivost MSP-a ovisiti o njihovoj sposobnosti da više novca ulože u inovacije, ali će prije toga trebati preživjeti 2014. godinu. “To uopće nije upitno jer su mali poduzetnici vrlo žilavi, o čemu uostalom svjedoči i svjetska povijest”, zaključuje Lovrić.

Za one koje žele pravo rješenje e-poslovanje vam omogućuje: elektroničku predaju obrazaca elektroničko plaćanje računa elektronički uvid u informacijske sustave potpisivanje elektroničke pošte i dokumenata elektroničku razmjenu računa Korištenjem samo jednog uređaja (FINA e-kartice/ USB tokena) pristupate servisima Fine te državne uprave i javnih službi na brz i jednostavan način.

Jedna manja tvrtka godišnje samo na administraciju potroši oko 60.000 listova papira. Jeste li znali da je za proizvodnju te količine papira potrebno uništiti čak 5 stabala? Korištenjem e-poslovanja doprinesite zaštiti šuma i očuvanju okoliša.

Poslovna 2014. Prosinac/2013.

5,5

tisuća zahtjeva u 20 dana stiglo je za hePi tarifu

Budućnost HEP-a korist je Hrvatske

Plan u distribucijsku djelatnost uložit će blizu milijarde kuna

Tomislav Šerić predsjednik Uprave HEP-a

2013. godini izdvojio bih nekoliko događaja i procesa, koji su već tijekom ove godine snažno utjecali na poslovanje HEP-a, a iduće se godine, i u godinama koje slijede, tek očekuje njihov pun učinak na poslovni položaj HEP-a. Prije svega, to je provedba trećeg paketa energetskih zakona koje smo kao nova članica Europske unije dužni implementirati u našem energetskom sektoru. Riječ je ustvari o čitavom nizu odredbi i mjera kojima EU namjerava ostvariti čitav sklop energetskih i gospodarskih ciljeva te zahtjeva zaštite okoliša i prava potrošača. U Hrvatskoj, pa i u HEP-u, ovaj je proces najviše percipiran kroz zakonsku i organizacijsku pripremu izdvajanja neovisnog operatora prijenosnog sustava u

odnosu na vertikalno strukturiranu HEP grupu. Hrvatski operator prijenosnog sustava registriran je 2. srpnja, otprilike istovremeno s ulaskom Hrvatske u EU, a sada je pred ishođenjem odgovarajućeg certifikata od strane regulatora. Manje upućeni u elektroenergetski sektor ovu promjenu možda doživljavaju samo kroz novo ime i vizualni identitet operatora pri-

jenosnog sustava, ali za društva HEP grupe to znači da od sada imaju potpuno jednaki tretman i pristup prijenosnom sustavu kao bilo koji drugi subjekt na tržištu.

Konkurencija

A to je, između ostalih i nekoliko HEP-u konkurentskih tvrtki, koje su se aktivirale na tržištu u segmentu privatnih korisnika, odnosno kućanstava, ali i snažnije nastupile prema podukuPci koji su zetništvu. Iako je tržište otvoreno još 2008. se odlučili godine, tek je od sredine za oPskrbu 2013. otpočela prava unutar heP tržišna utakmica. Alternativni su se opskrbljigruPe podupiru vači pojavili u trenutku očuvanje kad je došlo do značajradnih mjesta nog pada cijena električne energije na buru hrvatskoj zama. Uvažavajući pad proizvodnih troškova i nabavne cijene, HEP ODS je kućanstvima od 1. listopada smanjio cijene

Energija opskrbe u okviru univerzalne usluge, prosječno za 10,7 posto. Dodatno, krajem studenoga, preko HEP Opskrbe lansirali smo Hepi - inovativni paket usluga, koji kupcima omogućuje popuste ovisno o trajanju ugovora, nagrade za vjernost i druge pogodnosti, poput plaćanja stvarnih troškova energije potrošene prethodni mjeUspješan start ponUde sec. Podatak da smo već u tržišnog proizvoda za prvih dvakUćanstva Hep, odnosno deset dana Hep opskrba može dobili više od 5,5 tisuća zahvaliti iskustvu zahtjeva za na području opskrbe sklapanje poslovnih kupaca ugovora potvrđuje da smo ponudili dobar i konkurentan proizvod. Sa zadovoljstvom mogu ustvrditi da su naši vjerni kupci prepoznali našu poruku da unutar HEP grupe mogu dobiti električnu energiju po povoljnoj cijeni, uz primjerenu razinu usluge uključujući potpunu online kontrolu nad svojim troškovima. Hepijem smo htjeli nagraditi dosadašnju vjernost kupaca, ali i graditi temelj za povjerenje kupca koji će to tek postati, kupaca koji su sve zahtjevniji, izbirljiviji i dinamičniji. Želim naglasiti da su se kupci, koji su se odlučili za opskrbu unutar HEP grupe, ujedno odlučili nastaviti kupovati električnu energiju proizvedenu u Hrvatskoj i poduprijeti očuvanje radnih mjesta te opstanak i razvoj tisuća malih i velikih dobavljača koji posluju s HEP grupom. Uspješan start

ponude tržišnog proizvoda za kućanstva, HEP, odnosno HEP Opskrba može zahvaliti iskustvu na području opskrbe poslovnih kupaca, gdje je izložena konkurenciji još od 2008. Poslovni korisnici

Profesionalnost, odgovornost prema kupcima, visoka razina usluge, inovativni proizvodi poput ZelEna (zelene energije) i “Udružimo se!”(proizvod koji malim i srednjim kupcima omogućuje udruživanje i zajednički nastup prema opskrbljivaču) ono su prema čemu HEP Opskrbu prepoznaje više od 35.000 kupaca kategorije poduzetništvo i zbog čega je još uvijek neupitni lider na tom području s udjelom od 95 posto. Iskoristit ću ovu prigodu i objaviti podatak da je u nepunih pet mjeseci oko 2600 kupaca već odlučilo raskinuti ugovor s konkurentskim alternativnim opskrbljivačima i vratiti se u HEP. Potaknut time, njima, ali i svim ostalim našim kupcima u sklopu zajamčene, tzv. univerzalne usluge, poručujem da ćemo za njih vrlo skoro osigurati primjerenu, višu razinu usluge u komunikaciji i ukupnom potrošačkom servisu. Treća se važna stvar najizravnije tiče financijskog aspekta poslovanja HEP-a. U zadnjem kvartalu 2013. dvije su nam vodeće agencije za ocjenu boniteta, poboljšale ocjenu kreditnog rejtinga. Agencija Standard & Poor s (S&P) podigla je ocjenu samostalnog kreditnog profila HEP-a s b na b+ te je potvrdila

Poslovna 2014. Prosinac/2013.

HEP-ov važeći kreditni rejting za dugoročno zaduživanje BB-, a prognozu potvrdila stabilnom. Investicije

Agencija Moody’s je pak potvrdila važe i rejting HEP-a (Ba2) te poboljšala prognozu rejtinga iz negativne u stabilnu. I Moody’s konstatira da su provedene mjere za poboljšanje likvidnosti, te da je HEP, realizacijom nekoliko srednjoročnih standby kreditnih aranžmana stekao bolji pregled nad financiranjem i mogućnost održivosti poslovanja tijekom eventualno dugotrajnijeg razdoblja zatvaranja tržišta. Dobra ocjena kreditnog rejtinga važan je element održive investicijske politike u HEP-u. Svjesni smo da u Hrvatskoj postoje velika očekivanja od investicija u energetskom sektoru. Vlada je ovih dana upoznala javnost s Planom investicija za 2014., u kojem se nalaze i ulaganja HEP-a i Hrvatskog operatora prijenosnog sustava u ukupnom iznosu od oko 2,56 milijarda kuna. Unutar tog plana je dovršetak izgradnje kombikogeneracijskog bloka Blok C na prirodni plin u TE Sisak, snage 230 MW električnih i 50 MW toplinskih. Od novih termoeneregetskih projekata za nas je svakako najveći i najznačajniji zamjenski blok C od 500 MW na ugljen u TE Plomin. Do kraja travnja 2014. godine imat ćemo ponude potencijalnih strateških partnera u projektu vrijednom 800 milijuna eura. Plomin C će nadomjestiti oko 20 posto uvoza električne

Plomin C će nadomjestiti oko 20% uvoza električne energije i dugoročno doprinijeti diversifikaciji izvora

energije i dugoročno doprinijeti diversifikaciji izvora. Novi projekti

U 2014. godini nastavit ćemo razvijati i više projekata hidroelektrana, pri ćemu imamo na umu činjenicu da će primjena ekološke mreže NATURA 2000 znatno usporiti, otežati ili čak onemogućiti izgradnju naših objekata na lokacijama koje su inače, u prostornim planovima odavno rezervirane za izgradnju hidroelektrana. Zato smo, kao i u slučaju termoelektrana, gdje razvijamo još nekoliko projekata na plin, i kod hidroelektrana usmjereni što boljem iskorištenju postojećih loka-

cija. U 2014. godini nastavit ćemo revitalizacije HE Zakučac i HE Dubrovnik, raditi na revitalizaciji HE Senj. Naglašavam da će HEP sve odluke o planiranju i realizaciji investicijskih projekata donositi isključivo na temelju objektiviziranog postupka utvrđivanja prioritetnih interesa HEP-a i rangiranja projekata prema kriterijima izvedivosti i isplativosti. Jasno je također da u potpunosti moramo poštivati sve strože propise zaštite okoliša. U sklopu poslovne orijentacije HEP grupe ka izgradnji efikasne multiutility organizacije, sposobne da nudi široki spektar energetskih i povezanih proizvoda i usluga na vele-

prodajnom i maloprodajnom tržištu, u 2014. godini ćemo snažnije nastupiti na tržištu plina. U tom smislu dosta očekujemo od naše HEP Trgovine koja je licencirana kao bilančna skupina na tržištu plina. Treba naglasiti da HEP troši gotovo polovicu plina u Hrvatskoj. To mu, kao velikom kupcu zainteresiranom za jeftiniji plin, daje pravo da se nametne i kao snažan opskrbljivač u plinskom biznisu. Na kraju, ali ne i kao najmanje važno, zbog izravnog značaja za kvalitetu opskrbe kupaca električnom energijom, treba svakako spomenuti da ćemo u distribucijsku djelatnost u 2014. godini uložiti blizu jedne milijarde kuna. Tu su najznačajnija ulaganja u Program izgradnje srednje i niskonaponskih objekata u cilju povećanja kapaciteta, sanacije naponskih prilika i povećanja sigurnosti napajanja. Počinjemo i s implementacijom napredne mreže, u sklopu koje će se u 2014. provesti pilot projekt testiranja tehnologija naprednih mjernih sustava i ugraditi blizu šest tisuća naprednih brojila. Navedeni projekti i poslovni ciljevi neće se moći ostvariti bez stručnih, specifično obrazovanih i motiviranih zaposlenika. Zato ovu najavu poslovne 2014. godine završavam dobrodošlicom za oko 200 pripravnika, pretežno tehničkih struka, za koje smo upravo objavili oglase za zapošljavanje. Razlog je to za njihov i naš optimizam i vjeru u dobru budućnost HEP-a, u korist naših kupaca, u korist Hrvatske.

nom emo ištu očergokao ištu HEP na u kom jefa se skrnisu. maznakrbe rgimejsku ulouna. anja dnje ta u eta, ka i ajamene, u proanja mjeršest

i i moći ecitiviovu dine m za prekoje e za o za jeru a, u orist

Poslovna 2014. Prosinac/2013.

mlrd. kuna iznosi matematička Pričuva Grawea

GRAWE Hrvatska - 20 godina stabilnosti i rasta pripisane dobiti Dugovječnost Grawe ima i visoku solventnost po kriteriju koje određuje zakonodavac

rawe Hrvatska 2013. godinu provelo je u znaku obilježavanja 20. obljetnice svoga poslovanja na ovdašnjem tržištu. Bilo je prvo međunarodno osiguravateljno društvo u neovisnoj Hrvatskoj osnovano 1993. pod imenom Prima osiguranje i tek četvrti osiguratelj na tržištu uz Croatia osiguranje, Triglav i Helios. Pod imenom Grawe Hrvatska društvo posluje od 2000. godine. U osiguravateljni biznis na hrvatskom prostoru startali su 1993. sa samo tri djelatnika, u međuvremenu su izgradili mrežu od 53 ureda dislocirana diljem Hrvatske i danas broje gotovo 700 zaposlenika. Grawe Hrvat-

ska godinama je najuspješnija tvrtka u skupini 15 društava kćeri austrijskog koncerna Grawe Insurance Group

koje se nalaze raspršena u čak 13 zemalja na području srednje i istočne Europe. Matična tvrtka osnovana je još davne 1828. godine pod imenom Grazer Wechselseitige Versicherung d.d., a sa radom je započela kao društvo za osiguranje od požara.

na hrvatskom Prostoru startali su 1993. sa samo tri djelatnika, danas imaju 53 ureda i oko 700 zaPoslenika

Štednja

Motiv dolaska GRAWE Insurance Group u Hrvatsku bio je iznimno golem interes stanovništva s prostora bivše zajedničke jugoslavenske države krajem osamdesetih godina prošlog sto-

ljeća za dugoročnu štednju kroz police životnih osiguranja zbog čega su u tom razdoblju mnogi odlazili u Austriju i tamo ugovarali policu životnog osiguranja. Takav impuls, saznanje da u susjedstvu postoji tržište koje je veće od matičnog austrijskog bio je veliki izazov, rekao je svojedobno za Poslovni dnevnik predsjednik Uprave Igor Pureta koji Grawe Hrvatska vodi od rujna 1999. godine. Grawe je stoga 1991. godine registriran prvo u Mariboru za područje Slovenije, a već 1993. iako je još trajao Domovinski rat osnovano je društvo i u Hrvatskoj. Bio je to logičan nastavak ambiciozne strategije Grawe Insu-

ranc nja i U p pon tržiš dim osob šovi s ug kom

Hrv i da

Nov

Usto zvod pod obje stva u os kroz

Analiza

Grawe itekako ima razloga za zadovoljstvo, premda se po visini premije nalazi na sedmoj poziciji to društvo među ukupnom konkurencijom u hrvatskoj industriji osiguranja ima najveću matematičku pričuvu, iznosi više od dvije milijarde kuna. Nekretnine

Igor Pureta Grawe Hrvatska vodi od rujna 1999. godine

dnju urazdotriju votpuls, stvu veće bio svonevIgor tska ne. 991. o u ovetraano Bio mbinsu-

rance Group za širenje poslovanja i na prostor ostatka regije. U prvom paketu proizvoda ponuđenih tada hrvatskom tržištu krenulo se s proizvodima prilagođenim privatnim osobama, konkretno sa mješovitim životnim osiguranjem s ugrađenom štednom i riziko komponentom. Taj proizvod Grawe Hrvatska ovdje dobro prodaje i danas nakon 20 godina. Novi proizvodi

Usto su ponudili lepezu proizvoda za male i srednje velike poduzetnike, kao i osiguranje objekata i predmeta za kućanstva. Takva se tržišna ponuda u osnovi nije puno izmijenila kroz protekla dva desetljeća.

Zapravo, u međurazdoblju nisu ukinuli nijedan proizvod nego su iz godine u godinu uvodili nove, pa su primjerice 2001. ponudili autoosiguranja, a 2004. prvi uveli životna osiguranja s investiranjem u fondove te jedini unutar cijeloga koncerna Grawe ponudili

i dodatno zdravstveno osiguranje. Grawe je u kontinuitetu svih 20 godina najveći dio premije ostvarivalo upravo na životnim osiguranjima, gotovo dvije trećine dok se ostatak u pravilu ugovarao s obrtnicima, te malim i srednje velikim poduzetnicima.

Brojke iz 2012. godine Ukupna zaračunata premija 392 milijuna kuna Dobit nakon oporezivanja32 milijuna kuna. Kapital – 333 milijuna kuna Matematička pričuva – 2,1 milijarda kuna

Ulaganja – 2,5 milijardi kuna Prihodi od ulaganja – 159 milijuna kuna Stupanj solventnosti: Životno osiguranje: 197 % Neživotno osiguranje: 316 % Ukupno: 222 %

Uz rekordan iznos matematičke pričuve Grawe Hrvatska ima i visoku solventnost naspram kriterija koje određuje zakonodavac, gotovo je dva puta veća od potrebne na životnom osiguranju dok je više od tri puta veća od propisanog iznosa za skupinu neživotnih osiguranja. Razlog dobre solventnosti, ističu u Grawe Hrvatska, nalazi se u njihovu tradicionalno opreznom formiranju pričuva te pažljivom odabiru imovine u koju investiraju. Djelatnost osiguranja za Grawe Hrvatska temeljni je biznis pa su, sukladno tradiciji koju više od stoljeća sustavno njeguje i njihova matična kuća u Grazu, 2000. ušli u svoje prvo ulaganje u izgradnju stambeno-poslovnih prostora kao svojevrstan pilot-projekt kako vlastite spremnosti tako i istraživanja lokalnih tržišnih trendova. Ukupno su izgradili 24.425 četvornih metara stambeno-poslovnih prostora i svi ti kapaciteti su popunjeni. Zbroje li se svi kvadrati što se nalaze u vlasništvu Grawe Group na matičnom austrijskom tržištu kao i oni kojima samo upravljaju dolazi se do površine koja prelazi 1,8 milijuna četvornih metara.

Poslovna 2014. Prosinac/2013.

Svijet

Novi trendovi Buđenje Kine i jačanje Rusije, naspram pregovora EU i SAD-a

Godina trgovinskih sporazuma i reformi Piše: Tomislav Oharek Fotografije: Fotolia

edan od događaja koji će svakako obilježiti 2013. godinu u svijetu ulazak je Hrvatske u Europsku

uniju. Taj događaj trebao je demonstrirati da je ideja ujedinjene Europe i dalje živa, i da je EU, unatoč dugotrajnoj krizi i tek prvim naznakama oporavka, ove godine i dalje poželjna ekonomska i poli-

tička zajednica. Unatoč tome što je u lipnju Island prekinuo pregovore o pridruživanju, a i britanski premijer David Cameron i dalje zagovara ideju redefiniranja odnosa njegove države s EU.

Brak Zagreba i Bruxellesa počeo je poprilično neskladno zbog tvrdoglavog i bahatog inzistiranja na lexu Perković, a od čega se jednako tako principijelno odustalo pod prijetnjama sankcija Bruxellesa.

Poslovna 2014. Prosinac/2013.

Blef je prozren, a Hrvatska ionako nema neke alternative u globaliziranom svijetu, koji kroje mamutski sporazumi o slobodnoj trgovini i u kojem se u tren oka ruše ili rastu valute, ovisno o tome kako je toga dana bio raspoložen predsjednik Feda Ben Bernanke. No nepotrebno je potrošeno puno kredita koje smo imali, te je propuštena prilika za kapitaliziranje prvog pozitivnog impulsa koji je donijelo pridruživanje ovoj zajednici. Politički sustav

No da će tu biti problema pokazalo se još 1. srpnja, nakon čega su se u SAD-u čudom čudili kako Hrvatska nije znala komercijalizirati svoje pristupanje EU. No nije ove godine baš sve bilo bajno ni u SAD-u. Naprotiv. Jedan od velikih problema tinjao je još od početka godine, signalizirajući da bi mogao imati dalekosežne katastofalne ekonomske posljedice. Naime, pokazalo se da je najveća prijetnja oporavku, ali i stabilnosti poslovanja u najvećem svjetskom gospodarstvu, pa samim time i u globaliziranom svijetu, manjkav američki politički sustav. Dok je početkom godine Obamina administracija slavila što je postignut dogovor u Kongresu, kojim je izbjegnuta fiskalna litica, odnosno aktiviranje brojnih poreza i rezova troškova teških 607 milijardi, već je tada bilo očito kako je riječ o problemu koji je tek pometen pod tepih. I doista, listopad je bio obilježen blokadom rada američke vlade i njezinih agencija, opet zbog nemogućnosti

sve više američkih korporacija razmatra povratak proizvodnje iz inozemstva, Prvenstveno iz Kine, što je gotovo sigurno trend Koji će uzimati sve više maha

postizanja dogovora republikanaca i demokrata. Iako uistinu nije bilo stvarne mogućnosti da SAD završi u bankrotu, unatoč tome što nije bilo dogovora ni o podizanju zakonski dopuštene granice zaduživanja države, to se vrlo loše odrazilo na tržištu kapitala. Štoviše, packa Amerikancima zbog toga je došla i od drugog svjetskog gospodarstva, Kine. Dogovor je, nakon ovog već pomalo folklornog scenarija, u listopadu ipak postignut.Dok si je većina republikanaca konačno osvijestila kako iz svakog ova-

kvog klinča u koji je gura radikalno, gotovo fundamentalističko krilo Tea partija, te su nedavno počeli stizati signali kako se ovakve situacije više neće ponavljati, već u siječnju imat ćemo priliku vidjeti hoće li doista biti tako i hoće li uporištu demokracije trebati face lifting političkog sustava. Ipak, daleko od toga da američkom gospodarstvu u 2013. nisu cvale ruže. Fed je i

dalje osiguravao jeftin novac, ozbiljno se prionulo na razradu i eksploataciju golemih rezervi plina iz škriljevca, koji će osigurati velike količine jeftine energije za domaću industriju, u kojoj je nakon godina krize dramatično pala cijena rada, a postojano pada i nezaposlenost. Prvi sporazum

Štoviše, sve više američkih korporacija razmatra povratak proizvodnje iz inozemstva, prvenstveno iz Kine, što je gotovo sigurno trend koji će uzimati sve više maha. Svoju ekonomsku dominaciju SAD

je ov učvr uko epo bod

trgo zapr vine preg neji Japa siko Peru nam je v tlan cijsk koje Iako

jefo se du i mih vca, čine maću kon pala pada

čkih vraem, što ji će voju SAD

Svijet

je ove godine odlučio dodatno učvrstiti s dva mamutska, a ukoliko budu postignuti, i epohalna sporazuma o slobodnoj trgovini. Prvi je Transpacifičko trgovinsko partnerstvo (TPP), zapravo zona slobodne trgovine o kojoj SAD od kolovoza pregovara s Australijom, Brunejima, Čileom, Kanadom, Japanom, Malezijom, Meksikom, Novim Zealandom, Peruom, Singapurom i Vijetnamom. Drugi sporazum još je veći i nama bliži: Transatlantsko trgovinsko i investicijsko partnerstvo (TTIP), o kojem pregovaraju SAD i EU. Iako su pregovori zbog njihove

značaju dovoljno govori da na SAD i EU otpada oko trećina svjetske trgovine i oko polovica svjetskog ekonomskog outputa. Zapravo se još ne može pouzdano predvidjeti kakve će efekte u konačnici imati TTIP, jer to ovisi o ishodu pregovora, a procjenjuje se da bi mogao povećati europsko gospodarstvo za 120, SAD-a za 90 milijardi eura, dok bi njegovi pozitivni efekti na ostatak svjetske ekonomije iznosili još oko 100 milijardi eura. Dok su u Bruxellesu i Washingtonu sporazum željeli zaključiti do kraja iduće godine zbog niza kompleksnih, često i svjetonazorskih pitanja koja se moraju uskladiti, teško je da će se to realizirati, što je u Zagrebu nedavno potvrdila i jedna od najupućenijih osoba u pregovore Elena Bryan, viša trgovinska predstavnica misije Sjedinjenih Američkih Država pri Europskoj uniji. O značaju TTIP-a govori i to što su se pregovori nastatajnovitosti česta meta kritika, vili unatoč za SAD krajako se TTIP dogovori, nastat nje neugodnom špijunskom će najveća zona slobodne trgo- skandalu. Naime, u lipnju vine u svijetu, a o njezinom je Edward Snowden, zviždač američke krovne obavještajne agencije NSA počeo objavljivati Rusija je bila podatke o tome kako Amerikanci neseleki domaćin tivno prisluškuju ne sastanaka G20 na samo građane svojih kojem su donesene država partnera i saveznika, već i njihove smjernice vođe. Naime, Vladimir za efikasnu Putin spremno je iskoprevenciju ristio priliku za ponižavanje Baracka Obame porezne evazije nakon niza prepucavanja ove dvojice čelnika. Putin je Obami očitao

lekciju i po pitanju Sirije, za koje je Rusija našla mirno rješenje u vidu demontaže kemijskog arsenala snaga predsjednika Bašira al Asada, dok je američki ratni stroj već pripremao vojni napad. Time su spriječeni veći skokovi cijene nafte, posebno na europskom tržištu, koji bi se negativno odrazili na mlaki gospodarski oporavak eurozone. Rusija je bila i domaćin jednog od povijesnih sastanaka G20 na kojem su donesene smjernice za efikasnu prevenciju porezne evazije multinacionalnih rješenja. Zahvaljujući njima, uskoro bi mogla zaživjeti revolucionarna ideja da mutinacionalke konačno počnu plaćati poreze tamo gdje ostvaruju prihode i dobit, umjesto u raznim poreznim utočištima. Moskva je pokušala ekonomski, ali i politički konsolidirati BRICS. Tako je nakon razvojne banke u rujnu osnovan i zajednički fond deviznih rezervi. Novi vjetar u Kini

Rusija nije pasivno promatrala američku i europsku politiku stvaranja zona slobodnih trgovina pa je odlučila pokrenuti i vlastitu inačicu takvog projekta primarno s bivšim državama SSSR-a, ali i šire. To je pak raspirivalo tihi sukob s EU zbog utjecaja na Ukrajinu, u kojoj je krajem studenoga eruptirao bunt oporbe zbog odluke predsjednika Viktora Janukoviča da prekine pregovore o približavanju EU i okrene se tijesnijem povezivanju s Rusijom. Novi vjetrovi počeli su ove godine puhati i u Kini.

Poslovna 2014. Prosinac/2013.

U ožujku je Ši Đinping izabran za novog predsjednika države. Treći plenum Komunističke partije Kine u studenome iznjedrio je paket od tri glavne skupine reformi koje bi svijetu trebale otvoriti ogromno kinesko tržište, transformirati upravljanje zemljom i reformirati poduzetništvo. Ključne su agrarna reforma prema kojoj će se moći prodavati poljoprivredno zemljište u društvenom vlasništvu, otvaranje bankovnog sektora, što znači liberalizaciju kamatnih i tečajnih stopa, reformu fiskalnog sustava koji uključuje formiranje socijalnog osiguranja, reformu državnih poduzeća, ali i ublažavanje “politike jednog djeteta”. Kina je počela pokazivati i mišiće pa je krajem prošlog mjeseca proglasila široku

Kina je počela pokazivati i mišiće pa je krajem prošlog mjeseca proglasila široku zonu protuzračne obrane

zonu protuzračne obrane, koja uključuje i otoke oko čijeg nadzora se spori s Japanom. To pak nije bila prepreka pokretanju pregovora Pekinga i Bruxellesa o investicijskom partnerstvu. I dok se činilo da će ideju liberalizacije svjetske

trgovine pokopati velilki trgovinski, carinski i investicijski sporazumi, koji su se mahom ove godine počeli pregovarati diljem svijeta, pomalo neočekivano se na samitu Svjetske trgovinske organizacije (WTO) na Baliju dogo-

dio preokret. Tamo je novi direktor te organizacije, Brazilac Roberto Azevedo, uspio isposlovati dogovor o reformi globalnog trgovinskog sporazuma, koji bi mogao ojačati svjetsko gospodarstvo za 1000 milijardi dolara.

Svjetski kalendar 2013. Siječanj • SAD izbjegao fiskalnu liticu • Europa i formalno zauzdala samovolju rejting agencija Veljača • Konjsko meso se u EU prodavalo kao junetina • EUiSADdogovorilipokretanjepregovora o TTIP-u Ožujak • Google razotkrio da FBI godinama špijunira njegove korisnike • Ši Đinping izabran za predsjednika Kine • Izabran novi papa Travanj • Vrijednost bitcoina odlazi u nebesa Svibanj • Razotkriveni bogataši koji skrivaju imovinu u poreznim oazama Lipanj

• Edward Snowden objavio podatke o masovnom špijuniranju koje provodi NSA • Island odustao od članstva u Uniji • Bernankeova najava povlačenja Feda s tržišta srušila burze Srpanj • Hrvatska ušla u EU • Fed postrožuje pravila za najveće banke • Eurozona počela izlaziti iz recesije Rujan • G20 se želi obračunati s poreznom evazijom multinacionalnih tvrtki • Angela Merkel dobila treći mandat • Nakon razvojne banke, BRICS osniva i devizni fond listopad • Opet sukob republikanaca i demokrata oko proračuna i povisivanja zakonske granice zaduživanja

• Bruxelles najavio ukidanje nepotrebnih propisa • Janet Yellen izabrana za novu šeficu Feda • Dogovoreno je da će Francuzi graditi prvu britansku nuklearku nakon 1995. studeni • Treći plenum KP: Kina se okreće domaćem tržištu i reformira državne tvrtke • Renault-Nissan priznao da su električni automobili komercijalni fijasko • EU i Kina pokreću razgovore o investicijskom partnerstvu • Dogovor oko iranskog nuklearnog programa Prosinac • Masovni prosvjedi u Ukrajini • Nezaposlenost u SAD-u najmanja u pet godina • Dogovorena reforma svjetske trgovine

GRAWE DOM Zaštitite svoje utočište. Odaberite paket GRAWE DOM i osigurajte svoju imovinu od štetnih događaja.

www.grawe.hr

185 godina europske tradicije i iskustva 20 godina partnerstva i povjerenja u Hrvatskoj

Osiguranje na Vašoj strani.

OD VEĆ UNA 1,4 K NO!* V DNE * premija izračunata za stan od 60 m2, osiguranje stambenog objekta i domaćinstva, s godišnjim načinom plaćanja i s uračunatim popustom od 20% za novougovorene police.