Poslovna 2011. by 24sata d.o.o.

POseban prilog poslovnog dnevnika 10. prosinca 2010.

PA R T N E R

SADRŽAJ

Ivo Josipović

Predsjednik Republike Hrvatske najavljuje oporavak gospodarstva u 2011.

Iako se prilikom slaganja proračuna za iduću godinu očekivalo bolne rezove, oni se ipak nisu dogodili

Jadranka Kosor

Predsjednica Vlade Republike Hrvatske očekuje godinu novih izazova

10 Predrag

Bejaković

Član Redakcijskog savjeta Poslovnog dnevnika očekuje ostvarenje predviđanja MMF-a

12 Ivana Gažić

Predsjednica Uprave Zagrebačke burze najavljuje povratak vjere u tržište kapitala

14 Realni sektor

Proizvodnja u Hrvatskoj očekuje velike projekte i novi investicijski zamah

13 Franjo Luković

Predsjednik Uprave Zagrebačke banke najavljuje daljnji pad profitabilnosti bankarskog sektora

31 Hrvatska udruga

poslodavaca

Čelni ljudi HUP-a u nizu intervjua iznose svoja predviđanja za gospodarstvo u 2011. godini

Godina neizvjesnosti

20 Zoltan Aldott Predsjednik Uprave Ine o novim investicijama

21 Gordana

Kovačević

Predsjednica Uprave Ericsson NT-a upozorava na potrebu novih modela rada

22 Turizam

Turistički djelatnici više se boje poslovnih okolnosti u Hrvatskoj nego globalne financijske krize

28 Goran Granić

Član Redakcijskog savjeta Poslovnog dnevnika očekuje da energetika postane realna gospodarska grana

29 Ivan Ergović

Predsjednik Uprave Nexe grupe ne očekuje pozitivne pomake u idućoj godini

24 Sanja Čizmar Direktorica Horwath Consultinga očekuje rast sektora od 5 posto

25 Kristian Šustar Direktor Maistre naglašava velika ograničenja u investicijama

42 Zdeslav Šantić

Ekonomski analitičar SGSplitske banke naglašava kako su prošle dvije godine bez većih promjena

43 Marko Škreb

39 Goran Radman Dekan Veleučilišta ‘Vern’ očekuje neizvjesnu godinu

40 Obrazovanje

Istaknuta potreba za boljom suradnjom znanosti i gospodarstva

Glavni ekonomist Privredne banke Zagreb siguran u stabilnost tečaja

50 Ivan-Damir Anić 55 Mladen Fogec Viši znanstveni suradnik na Ekonomskom institutu očekuje još veću cjenovnu konkurenciju na tržištu maloprodaje

51 Trgovina

U idućoj godinu kupovna moć građana neće rasti pa ni trgovci neće profitirati

54 Sven Mueller

Predsjednik Uprave Siemensa Hrvatska najavljuje spor oporavak od krizne godine

56 Boris Žitnik

Direktor IDC-a Adriatics Hrvatska najavljuje daljnji pad IT tržišta

57 IT sektor

Moguć je blagi rast sektora zbog ulaska u EU

Član Uprave Stipić grupe vjeruje u predizborni rast javnih investicija

PRVE DNEVNE POSLOVNE NOVINE U HRVATSKOJ

Glavni urednik: Darko Markušić uredniK PrilogA: Vladimir Nišević Uprava: Darko Markušić, Sanja Vernić, Ivana Žmegač Prodaja oglasa: Jasna Bibić telefon: 01/6326-016

Autori: Tin Bašić, Božica Babić, Darko Bičak, Marija Brnić, Jadranka Dozan, Bernard Ivezić, Ana Lučin, Snježana Vujisić Sardelić GrafiKA: RedPoint – Predrag Vučinić FotografiJE: Fotolia, PD i Pixsell Izdavač: Dnevnik d. o. o.

Savska cesta 66/10, 10 000 Zagreb telefon: 01/6326-000 telefaks: 01/6326-060 E-mail: redakcija@poslovni.hr Tisak: Tiskara Vjesnik Slavonska avenija 4, 10 000 Zagreb

poslovna 2011. POSLOVNI DNEVNIK

www.diners.com.hr 2.2 942 54

Ako je Vaš izbor Diners Club Croatia Airlines kartica - čestitamo! Očekuje Vas 2500 Miles & More nagradnih milja dobrodošlice*, kao i dvostruke Miles & More nagradne milje** od 1. prosinca do 28. veljače 2011. Zatražite karticu do 31. prosinca 2010. bez upisnine i članarine za prvu godinu članstva. *Svim novim korisnicima koji po privatnoj i/ili poslovnoj kartici ostvare minimalno jednu kupnju koja donosi nagradnu milju. **Pravila i uvjete sudjelovanja u Nagradnom programu određuje Erste Card Club d.d.

48.8

58 2 7

ako vaše putovanje nikada ne prestaje, vi

POSLOVNI DNEVNIK poslovna 2011.

pripadate

Ivo Josipović, predsjednik Republike Hrvatske

Može li hrvatsko gospodarstvo bolje?

epovoljna gospodarska kretanja koja su u 2009. zahvatila hrvatsko gospodarstvo nastavljena su i u 2010. godini. U 2011. te idućim godinama očekujem oporavak i ubrzanje stope gospodarskog rasta. To je najkraća ocjena. Ali uvijek postoji ali... Pitanje je hoće li ključni čimbenici ekonomske politike, posebice Vlada, imati snage i mudrosti, osobito političke volje, izvući potrebne zaključke iz podataka koji su vrlo jasni te puno odlučnije poduzeti potrebne mjere. Ekonomska kretanja u međunarodnom okruženju ukazuju na oporavak svjetskoga gospodarstva u 2010. godini, što i nama budi nadu. Ali u stručnim krugovima i dalje prevladava velik oprez i ne postoji čvrsta ocjena da je kriza završila kao ni očekivanja da se recesija ne može vratiti. Pesimistični poduzetnici

Ekonomska kretanja u međunarodnom okruženju ukazuju na oporavak svjetskoga gospodarstva u 2010., što i nama budi nadu

U 2011. Vlada Republike Hrvatske, slično kao i HNB, projicirala je oporavak hrvatskoga gospodarstva i realni rast bruto domaćeg proizvoda od 1,5 posto koji bi se do 2013. trebao ubrzati na oko 2,5 posto. Međutim, kako je bruto domaći proizvod počeo opadati krajem prvog tromjesečja 2008. i taj pad traje punih osam tromjesečja (što je kumulativno više od 9 posto), očito je da će rast bruto domaćeg proizvoda na razini 1,5 posto u 2011. biti dovoljan tek da se neutralizira pad iz ove godine. To neće biti dovoljno za oporavak i za povećanje zaposlenosti, odnosno otvaranje novih radnih mjesta. Moj blagi optimizam ugrožavaju loša fiskalna pozicija zemlje i visok inozemni dug, rast broja nezaposlenih i rast inflacije koja bi mogla prema prognozama stručnjaka biti i veća od 2,3 posto. Očekujem umjeren opo-

ravak osobne potrošnje utemeljen na rastu realnih neto plaća i promjenama u poreznoj politici. Prema istraživanju konzultanata iz Roland Bergera, hrvatski poduzetnici su pesimističniji od kolega poduzetnika u zapadnoj, središnjoj i istočnoj Europi glede oporavka gospodarstva. To zasigurno nije dobro i iole optimističnije prognoze, poput moje, pretpostavljaju novu motivaciju poduzetnika i poduzetništva. Presude kao opstruktivni faktor

Po prirodi sam optimist i nadam se da će se brojne administrativne zapreke investitorima otkloniti čime će se ojačati spremnost na ulaganje. Ali do sada uz sve proklamacije Hrvatska nije bitno smanjila administrativne i druge zapreke, pa čekanje na dozvole, suglasnosti, rješenja i presude čine možda glavni opstruktivni faktor novih ulaganja. Ako igdje, onda upravo na ovom planu Vlada može autonomno poduzeti sve potrebne mjere. Možda će upravo uspjeh ili neuspjeh na tom planu biti odlučan za oporavak gospodarstva, a i opstanak ove Vlade. Druga strana iste medalje je nastavak borbe protiv korupcije i njezina eliminacija iz sfere politike i gospodarstva, bez čega nema investicijskog optimizma. Nažalost, moguć je daljnji rast nezaposlenosti koji bi mogao dosegnuti 19%. To uz ostale potrebne mjere ekonomske politike traži snažno socijalno partnerstvo i odgovornost sva tri faktora: sindikata, poslodavaca i Vlade. Svatko mora nekako pridonijeti oporavku, pri čemu se ne smije zaboraviti na socijalnu pravednost i stabilnost društva. poslovna 2011. POSLOVNI DNEVNIK

KREATIVNI LJUDI INOVATIVNA RJEŠENJA Ericsson Nikola Tesla osigurava inovativna ICT rješenja koja unaprjeđuju život ljudi, stvaraju novu vrijednost i pozitivno utječu na okoliš. ericsson.com/hr

Jadranka Kosor, predsjednica Vlade Republike Hrvatske

Prioriteti ostaju borba protiv korupcije, jačanje poduzetništva i institucija pravne države

Godina novih izazova, ali u povoljnijem okružju

ijekom 2011. godine Vlada Republike Hrvatske će ojačati započete reformske procese prema planu aktivnosti iz Programa gospodarskog oporavka i time pridonijeti bržem izlasku Hrvatske iz krize. Borba protiv korupcije, jačanje poduzetništva i institucija pravne države ostaju trajan prioritet ove Vlade do kraja mandata. Da smo na pravom tragu te da program oporavka počinje davati prve rezultate, pokazuju i ohrabrujući podaci o kretanju bruto domaćeg proizvoda u trećem tromjesečju 2010. kada je on na međugodišnjoj razini porastao 0,2% realno, nakon šest tromjesečja smanjenja aktivnosti. Svjesni izazovnih promjena u gospodarskom okružju i krize javnih financija u pojedinim zemljama EU pridržavat ćemo se smjernica zacrtanih Zakonom o fiskalnoj odgovornosti, odnosno odlukom Hrvatskog sabora o nepovećavanju izdataka u 2011. godini. Time iskazujemo odgovornost prema hrvatskim građanima, poduzetnicima, potencijalnim investitorima, ali šaljemo i jasan signal drugim razinama vlasti, posebice lokalnoj i područnoj, upravi da su potrebne promjene u ponašanju. Odgovorna fiskalna politika

Unatoč fiskalnim izazovima valja ukazati da su se stvorili preduvjeti za ukidanje kriznog poreza prije nego što je bilo planirano zbog odgovorne fiskalne politike, jačanja oporavka u okružju i rasta likvidnosti na domaćem tržištu. Doprinos građana i njihovo razumijevanje za teške odluke uz pravovremeno poduzimanje nužnih mjera za konsolidiranje javnih financija koje je poduzela Vlada u velikoj su mjeri pridonijeli očuvanju stabilnosti javnih financija tijekom krize. Iduća godina bit će

godina novih izazova, ali u znatno povoljnijem okružju nego što je to bila 2010. godina. Proces okončanja pregovora o ulasku u EU smanjit će rizike poslovanja, cijenu kapitala te će Hrvatska spremna dočekati očekivan novi val priljeva inozemnih ulaganja nakon dvije krizne godine. Većina relevantnih ekonomskih prognoza očekuje porast gospodarske aktivnosti u Hrvatskoj tijekom 2011. između +1,5% i +1,9%. Sve to ne bi bilo moguće da nismo ubrzali provedbu Programa gospodarskog oporavka te reformske napore. O tome zorno svjedoči i činjenica da je Hrvatsku Svjetska banka navela kao jednu od vodećih reformatora u posljednjih pet godina. Oštro protiv utaje poreza

U 2010. nastojali smo pojednostaviti porezni sustav pojednostavljenjem poreza na dohodak. Kapaciteti porezne uprave bit će usmjereni na borbu protiv porezne utaje i bolju kontrolu naplate poreza. Promjenom sustava poreza na dohodak inicirali smo i nužne promjene u ponašanju lokalne uprave i samouprave premda su otpori pojedinih interesnih skupina veliki. U 2011. završit ćemo prijedlog teritorijalnog preustroja koji će za cilj imati smanjenje troškova građanima i poduzetnicima, uz zadržavanja kvalitete usluga i osiguranje financijske samoodrživosti novoustrojenih jedinica. Politika poslovanja javnih i državnih tvrtki morat će slijediti politiku zacrtanu na razini državnog proračuna o nepovećanju tekućih troškova, bilo mase plaća, bilo materijalnih troškova. Opću razinu učinkovitosti, bolje usmjeravanje socijalnih transfera i istodobno fiskalne uštede ostvarit ćemo punom primjenom OIB-a od početka sljedeće godine. poslovna 2011. POSLOVNI DNEVNIK

za gospodarstvo Dolazi godina puna neizvjesnosti Očekivanja. Iako je pri slaganju proračuna za 2011. bio zazivan ozbiljan rez, koji se na kraju ipak nije dogodio, sasvim je sigurno da ni postignuto zamrzavanje razine izdataka Vladi neće biti lako ostvarivo Piše: Marija Brnić

bog činjenice da će biti obilježena predizbornim predznakom, a što je i prije slaganja državnog proračuna presudilo da se propusti toliko priželjkivana prilika za ozbiljnije reformske poteze, 2011. za Hrvatsku na prvi pogled izgleda kao godina koju bismo najradije prespavali. Dolazi godina neizvjesnosti, čiji se pritisak očekuje od mikro- do makrorazine, u kojoj se još nitko ne usudi prizvati konačan završetak krize, u kojoj nema naznaka investicijskom zamahu koji bi povukao gospodarstvo iz gliba unatoč katalogu tridesetak ulagačkih projekata koji je Vlada nedavno prezentirala. Ipak, za razliku od ne odveć optimističnih opservacija u domaćim krugovima u očima drugih, primjerice predstavnika Europske banke za obnovu i razvoj ili Europske komisije, Hrvatska ima znatno bolju percepciju. U posljednjem izvješću o hrvatskom napretku Europska komisija u dijelu koji se odnosi na ekonomska kretanja i prognoze nalazi veći poticaj oporavku hrvatskoga gospodarstva nego što ga sami vidimo. No s druge strane takve su ocjene Bruxellesa ostale u sjeni pomicanja potencijalnog datuma zaključenja pregovora o pristupanju s proljeća na ljeto. Završetak samih pregovora nedvojbeno je u fokusu Vlade, no zasigurno će uza sav trud koji ulaže na dinamiku pregovora utjecati i okončanje procesa privatizacije i restrukturiranja hrvatske brodogradnje, što nije ostvareno kako je planirano u ovoj godini i čiji se nastavak teških pregovora očekuje i u prvom tromjesečju iduće godine. No o tome ne ovisi samo približavanje EU, nego, kako ističe i savjetnik premijerke Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta Zagreb, industrijski oporavak, povećanje izvoza i rast BDP-a. Sam rasplet te priče višestruko će biti vidljiv u 2011. jer će se i dosad izdana potpora tom sektoru iz implicitnih jamstava prebaciti u državni dug koji bi prema procjeni Lovrinčevića mogao dosegnuti i visinu od 3,5 posto BDP-a. Iako je pri slaganju proračuna za 2011. bio zazivan ozbiljan rez, koji se na kraju ipak nije dogodio, sasvim je sigurno da ni postignuto zamrzavanje razine izdataka Vladi neće biti lako ostvarivo. Analitičari su unaprijed, s podsmijehom, procijenili da će već u prvom polugodištu biti nužno preslagivanje proračuna, no ako se bude pridržavalo zakona o fiskalnoj odgovornosti, koji bi trebao stupiti na snagu s prvim danom 2011. godine, trebalo bi se raditi tek o sitnim prei POSLOVNI DNEVNIK poslovna 2011.

nakama. Ministri će prema tom zakonu biti sankcionirani za svako prekoračenje, a nakon što probiju postavljene gabarite, odgovarat će davanjem mandata na raspolaganje. No važnije od te novine u obliku kažnjavanja ministara bit će postizanje političkog suglasja o provedbi tog zakona koji predviđa smanjenje udjela izdataka države u BDP-u za 1 posto godišnje. Je li bila preambiciozna sa zadanim ciljem, s obzirom na to da je prvotni plan s kojim se krenulo u taj prijedlog bio znatno niži, oko 0,3 posto

Vlada se mora pozabaviti problemom nezaposlenosti i nelikvidnosti, a ne poduzme li hitno aktivne mjere gospodarske politike, ući ćemo u još dublju krizu

smanjenja na godišnjoj razini, vrlo brzo će se otkriti, tim više što Vladi tek predstoje pregovori sa sindikatima iz javnog sektora o božićnici, regresu i ne povećanju osnovice za plaće u 2011., a najavljuje se i otvaranje pregovora o mirovinskoj reformi. To u uvjetima kada gotovo 60 posto proračunskih sredstava odlazi na isplate plaća i mirovina nije nevažan detalj. z vladinih krugova pak većim problemom od obuzdavanja rashodovne strane vide ostvarenje prihoda, od PDVa i trošarina do doprinosa, i to ne zbog pada potrošnje ili zaposlenosti, nego zbog discipline, na što će se u mjerama resorno ministarstvo posebno fokusirati, nastojat će poboljšati disciplinu u plaćanju obveza. Što se tiče troškovnog restrukturiranja, sektor u kojemu je najmanji pomak učinjen u proteklom razdoblju i dalje ostaju javna i državna poduzeća. “Planovi uprava u tim poduzećima za 2011. teško da bi se mogli nazvati ambicioznim u smislu smanjivanja troškova”, ocjenjuje Lovrinčević, a kako dosadašnji sustav ne daje zadovoljavajuće rezultate, rješenje vidi u uspostavljanju upravljačke jedinice koja će se baviti monitoringom i profitabilnošću svih društava umjesto da to bude prepušteno svakome od pojedinačnih poduzeća. Već su poznate njegove procjene da će u idućoj godini na tržištu rada ukupna zaposlenost pasti za pet do deset tisuća radnih mjesta, a oživljavanje na tom tržištu i povećanje osobne potrošnje osjetit će se tek u proljeće 2012. godine. “Vlada se mora pozabaviti problemom nezaposlenosti i nelikvidnosti, a ne poduzme li hitno aktivne mjere gospodarske politike, ući ćemo u još dublju krizu. Takve mjere treba trasirati prema povećanju domaće proizvodnje i zaustavljanju rasta nezaposlenosti, a poduzmu li se u prvom tromjesečju, naznake dugoročnog oporavka vidjet će potkraj 2011. i zato ih Vlada ne smije više odgađati”, poručuje bivši ministar gospodarstva Ljubo Jurčić, sugerirajući poduzimanje specifičnih mjera po ciljanim sektorima. Za njega, čini se, aktivnosti koje Vlada poduzima i planira u idućoj godini prema Programu gospodarskog oporavka nisu dovoljne da bi se ekonomski pokazatelji odrazili konačno kroz postojanije pozitivne stope rasta BDP-a i uzlazne trendove u gospodarstvu. Vlada, kaže Jurčić, mora pokazati da ima kapacitet za takvo što, a zasad joj ga evidentno nedostaje.

poslovna 2011. POSLOVNI DNEVNIK

Predrag Bejaković, član Redakcijskog savjeta Poslovnog dnevnika, Institut za javne financije

Bilo bi lijepo da se ostvare predviđanja MMF-a

velikoj mjeri hrvatsko gospodarstvo će u 2011. izgledati otprilike isto kao i u 2010., ponajviše zbog izborne godine u kojoj Vlada sigurno neće posegnuti za restriktivnim mjerama. Tako će se nastojati održati privid prosperiteta unatoč opasnostima koje odgađanje korjenitih promjena u ponašanju donosi na duži rok. Otvara se opasnost da se državna potrošnja ponovno uključi u začaran krug neplaćanja i nelikvidnosti s nesagledivim posljedicama. Istina, ostaje još suženi prostor za javno zaduživanje tako da će se Hrvatska još zadužiti radi podmirenja svojih obveza, no deficit će biti prilično visok (oko 4 do 5 posto BDP-a). Hrvatski vanjski dug i dalje će rasti uz kontinuirano poskupljivanje i sve veću opasnost koliko će naše gospodarstvo doista biti sposobno vraćati takav dug iz porasta izvoza roba s obzirom na to da će devizni prihodi od turizma sve sporije rasti. Upitno povećanje potrošnje

Otvara se opasnost da se državna potrošnja ponovno uključi u začaran krug neplaćanja i nelikvidnosti s nesagledivim posljedicama

10 POSLOVNI DNEVNIK poslovna 2011.

Bilo bi ipak lijepo i/ili utješno ako bi se ostvarila predviđanja članova Misije MMF-a koji su nedavno posjetili Hrvatsku i prema kojima bi porast BDP-a u 2011. trebao iznositi oko 1,5 posto. Takva se procjena temelji na blagom oporavku investicija i potrošnje, ali mi se čini kako je razmjerno mala vjerojatnost ostvarivanja navedenih pretpostavki. Hrvatska najvjerojatnije 2010. neće izaći iz recesije – treće tromjesečje najvjerojatnije je posljedica dobrih učinaka turizma, no četvrto tromjesečje bi moglo biti negativno te bi očekivan pad BDP-a u cijeloj 2010. mogao iznositi oko 1,5%. Budući da se već godinama kreditima potiču finalna potrošnja i investicije u infrastrukturu, glavni pokretači gospodarskog

rasta u Hrvatskoj u sadašnjim su uvjetima znatno malaksali. Podjednako je upitno veće povećanje potrošnje jer je stanovništvo već preopterećeno kreditima. Neodgovorna politika

Država svojom neodgovornom politikom izaziva loše makroekonomske učinke, a radi nered i na financijskom tržištu. Zadužuje se na domaćem tržištu po visokim kamatnim stopama zbog čega dodatno istiskuje s tržišta gospodarske subjekte privatnog sektora te povisuje cijenu kapitala. Ako se država kao nerizični subjekt zadužuje po kamatnoj stopi od 6,5%, kako će i po kolikoj kamatnoj stopi banka odobriti kredit nekome tko u kriznim uvjetima želi započeti poduzetničku aktivnost? Neće mu uopće dati kredit ili će mu ga dati po vrlo nepovoljnoj kamatnoj stopi. Doprinos inozemne potražnje rastu prema projekcijama MMF-a također bi trebao ojačati, ali samo umjereno. Pozitivni pomaci rasta na izvoznim tržištima vjerojatno će utjecati na bolju zaposlenost, no teško je očekivati znatniji porast investicija. Sve zemlje EU osim Grčke i Portugala očekuju porast BDPa. Europska komisija procjenjuje porast BDPa u eurozoni od 1,7% u 2010., 1,5% u 2011. i 1,8% u 2012. godini. Kako smo naveli, bilo bi lijepo kada bi i Hrvatska u budućim godinama ostvarivala takav (umjereni) gospodarski rast, ali baš ne postoji previše realnih pretpostavki za to. Očekuje se da će nezaposlenost ostati povišena 2011., nakon čega će uslijediti njezin kontinuirani, ali spori pad. Iako se ne mogu očekivati znatnija otpuštanja zaposlenih iz javnog sektora, nezaposlenost bi mogli povećati oni iz realnoga privatnog sektora.

bank

IJQPUFLB QSFNB

NBOKB OBLOBEB

Hyper stambeni kredit Hypo Alpe-Adria-Banka nudi posebno povoljan stambeni kredit s valutnom klauzulom u FVSJNB 1PWPMKOPTUJ )ZQFS TUBNCFOPH LSFEJUB VLMKVĈVKV LBNBUOV TUPQV WFć PE Ě FGFLUJWOB LBNBUOB TUPQB Ě Ěĝ

m LTOV LBNBUOV TUPQV V QSWPK HPEJOJ J[OPT LSFEJUB J WSJKFEOPTU IJQPUFLF ĕ ĕ SPL PUQMBUF EP ėĔ HPEJOB ęĔ OJ V OBLOBEV [B PCSBEV LSFEJUB m OBODJSBOKF LVQOKF J[HSBEOKF BEBQUBDJKF SFLPOTUSVLDJKF EPHSBEOKF [BWS FULB HSBEOKF OFLSFUOJOF SFm OBODJSBOKF QPTUPKFćFH OFQPWPMKOJKFH TUBNCFOPH LSFEJUB UF LVQOKF J LPNVOBMOPH VSFČFOKB [FNMKJ UB [B J[OPTF EP ĕę ĔĔĔ FVSB OJKF QPUSFCOP [BMP OP QSBWP OB OFLSFUOJOV *TLPSJTUJUF QPTFCOV QPOVEV )ZQFS TUBNCFOPH LSFEJUB EP ėĕ QSPTJODB ĖĔĕĔ HPEJOF 7J F JOGPSNBDJKB QPUSB JUF V OBKCMJ PK )ZQP QPTMPWOJDJ OB CFTQMBUOPN JOGP UFMFGPOV ĔĜĔĔ ĕĘ ĕĘ ili na www.hypo.hr 4MJKFEJUF TWPKF TOPWF

Ivana Gažić, predsjednica Uprave Zagrebačke burze

Borba za transparentnost i vraćanje vjere u tržište kapitala

ko bih 2010. godinu mogla sažeti u jednu riječ, bila bi to: promjene. Čak i ako izuzmem to da sam promijenila posao i došla na Zagrebačku burzu. Iako smo svi očekivali da će stvari krenuti nabolje, i dalje ne vidimo jasne znake oporavka hrvatske ekonomije. Božićnu idilu teško da može nadopuniti rast od svega 0,2% u trećem tromjesečju, i to na prošlu tako lošu godinu. Sustav u kojem poslujemo donosi puno nesigurnosti, kako za domaće kompanije, tako i za strane ulagače. Dobili smo i – srećom – izgubili krizni porez: bila je to promjena tržišnih okolnosti koju strani ulagači ne vole. Jedino što pokazuje određenu dozu kontinuiteta jest proračun koji i ove godine obećava neizvjesnost u vezi s mogućnostima zaduživanja i razinom kamatnih stopa. U tim uvjetima došla sam na čelo Zagrebačke burze. Očekivane kritike

Božićnu idilu teško da može nadopuniti rast od svega 0,2 posto u trećem tromjesečju, i to na prošlu tako lošu godinu

12 POSLOVNI DNEVNIK poslovna 2011.

Kad se sve oko vas mijenja, i to na način na koji ne možete izravno utjecati, jedino što možete mijenjati jest sebe. Odlučili smo mijenjati Burzu i s očekivanjem dočekali kritike. Odlučno smo se prihvatili troškova koje je trebalo rezati, a kako je Burzina struktura troškova poznata i uglavnom fiksna, dirali smo i u ljude, što je uvijek najteže. I ovdje moram citirati Jacka Welcha koji je na pitanje sindikalista iz publike na svojem predavanju u Zagrebu, o tome je li mogao mirno spavati nakon što je iz GM-a otišlo nekoliko tisuća ljudi, odgovorio: “Mogao sam jako dobro spavati jer su preostali radnici zadržali svoje radno mjesto.” Budući da se na Burzi već 20 godina trguje samo dionicama i obveznicama, krenuli smo i u izradu novih pravila. Trebaju nam novi proizvodi, novi papiri i nove tehnike trgovanja. To čak više nije pitanje poslovne

potrebe, nego egzistencije jer kao da je u istoj godini baš svaki račun za naše “uživanje” u dobrim vremenima došao na naplatu. Ljudi koji su ostali na Burzi rade pet stvari odjedanput bez pogovora, štoviše s optimizmom i poletom, što cijenim više nego se na papir može napisati. Što se područja osobnog razvoja tiče, ove sam godine učila puno o balansiranju među interesima “stakeholdera” i podjeli dana na “slotove” vremena koji katkad imaju potpuno različit sadržaj. Šire društveno značenje Burze

Neočekivano me zatekla zainteresiranost javnosti za jednu zapravo malu organizaciju kao što je ZSE i tada sam uvidjela njezino šire društveno značenje. Jako sam osjetljiva na pitanja poput: “Treba li nam burza?” i na komentare kao: “Što ti ljudi na burzi uopće rade?” pa ću iskoristiti priliku da ponovim: brinemo se za transparentnost, borimo se za uvođenje novih proizvoda, nadziremo trgovinu, govorimo kompanijama o prednosti uvrštenja na burzu i u njezine više kotacije, objašnjavamo im važnost kodeksa korporativnog upravljanja, brinemo se za edukaciju populacije i njezina stručnog dijela iz područja tržišta kapitala, razgovaramo sa studentima i njegujemo kulturu ulaganja u vrijednosne papire te vraćamo vjeru u hrvatsko tržište kapitala. I da: na tom putu nekad nam se čini da smo sami, ali kao što se često u životu događa, ako si siguran u svoja uvjerenja, sposobnosti i znanje, a znaš kamo ideš, čak i ako se osjećaš samim, osjećaš odgovornost ustrajati na svojem putu pod svaku cijenu. To ću uglavnom raditi i iduće godine. I to mi daje nadu da će biti bolje.

Franjo Luković, predsjednik Uprave Zagrebačke banke

Daljnji pad profitabilnosti bankarskog sektora

2010. godini makroekonomsko okruženje i dalje je obilježeno recesijskim kretanjima. Očekujemo daljnji pad profitabilnosti bankarskog sektora kao rezultat pada prihoda i povećanih troškova rezervacija za “neprihodujuće” kredite. U dijelu realnog sektora koji je posebno izvozno orijentiran zabilježen je lagani porast kreditnih aktivnosti, dok u segmentu kreditiranja građana zbog manje raspoloživog dohotka i visoke nezaposlenosti i dalje je izražena slaba potražnja za kreditima. Na tržištu jačaju konkurentski pritisci za smanjenje kamatnih stopa na kredite. U isto vrijeme na strani pasive banke nastoje optimirati troškove financiranja postupnim smanjenjem kamatnih stopa na depozite i iznalaženje povoljnijih uvjeta financiranja na financijskom tržištu. Likvidnost nije upitna

U bankarskom sektoru očekujemo daljnje jačanje konkurencije i moguću konsolidaciju financijskog sektora

U scenariju da se provedu strukturne reforme i podigne efikasnost u javnom sektoru, nastavi s procesom privatizacije, pokrene investicijski ciklus (turizam, poljoprivreda, izvozno orijentirana poduzeća) može se očekivati gospodarski oporavak do dva posto. Završetak pristupnih pregovora s Europskom unijom u planiranom roku može dodatno potaknuti gospodarski rast, smanjiti troškove zaduživanja (rizik zemlje) te povećati priljev kapitala i stranih investicija. U scenariju da se ne provedu potpuno ili barem u većem dijelu nabrojene

aktivnosti, treba očekivati nastavak stagnacije. Banke su dobro kapitalizirane i imaju dovoljno likvidnosti za nastavak kreditnih aktivnosti s projiciranim godišnjim rastom na razini tržišta od 6 posto. U bankarskom sektoru očekujemo daljnje jačanje konkurencije i moguću konsolidaciju financijskog sektora. U uvjetima očekivanog pada kamatne marže banke bit će usmjerene na održavanje prihoda, podizanje efikasnosti, upravljanje rizicima i smanjenju troškova rezervacija kako bi zadržale primjerenu razinu profitabilnosti. Otvaranje novih poslovnica

Glavni izazovi za Zagrebačku banku ostat će nepromijenjeni. Zagrebačka banka u kontinuitetu ostvaruje dobre poslovne rezultate zahvaljujući univerzalnome poslovnome modelu, stabilnim izvorima financiranja, reputaciji stabilne financijske institucije, visokoj kvaliteti servisa i lojalnosti svojih klijenata. Banka će nastaviti s kreditnim aktivnostima u svim segmentima poslovanja poduzeća, građani i država uz adekvatnu procjenu rizika. Otvaranjem novih poslovnica nastavit ćemo povećavati prisutnost u nedovoljno zastupljenim regijama. U iznalaženju optimalnih rješenja našim ćemo klijentima još intenzivnije pružati usluge savjetovanja, strukturnih financijskih transakcija kao dio integralne usluge i održivoga poslovnog odnosa.

poslovna 2011. POSLOVNI DNEVNIK 13

Realni sektor u idućoj godini ‘priželjkuje’ velike investicije Proizvodnja. U Hrvatskoj je u 2010. s investicijama sve stalo, a samo jedan veliki energetski projekt dao bi vjetar u leđa gospodarskim subjektima Piše: Snježana Vujisić Sardelić

ko Hrvatska elektroprivreda do kraja godine objavi natječaj za gradnju HE Ombla, realno je očekivati da će 2011. gradnja pokraj Dubrovnika doista i početi. To bi značilo da će se kroz tu investiciju određenom dinamikom dalje u sustav uliti oko 120 milijuna eura (koliko je procijenjena vrijednost projekta), što pak znači potencijalni posao za projektante, građevinare i isporučitelje sve moguće opreme koja je potrebna u realizaciji tako velikog projekta. Naravno, pod uvjetom da se zadovolje propozicije natječaja i da strane kompanije i isporučitelji ne budu konkurentniji od domaćih. A ako se još i stvarno dogodi da se do kraja prvoga polugodišta 2011. definiraju uvjeti pa možda i raspiše natječaj za gradnju Plomina 2 (projekta vrijednog oko 800 milijuna eura), bit će to velik impuls gospodarstvu. Upravo o takvim velikim projektima govori, primjerice, Igor Oppenheim, predsjednik Uprave Ingre, kad kaže kako je u Hrvatskoj s investicijama sve stalo i kako bi samo jedan novi veliki projekt u energetskom sektoru dao vjetar u leđa gospodarskim subjektima. Naime, kad se prognoze gospodarstvenika o kretanjima u 2011. godini ogole do kraja, ključnom ostaje poruka kako su velike i male investicije, strane ili domaće, državne ili privatne najvažniji pokretač u gospodarstvu. 14 POSLOVNI DNEVNIK poslovna 2011.

Stoga ih u 2011. priželjkuju u što većem broju. A uz njih ide i optimizam koji je, smatraju, građanima u Hrvatskoj nužan. “Optimizam pokreće ekonomiju, a ne obrnuto. Nije slučajno da nam pada potrošnja, a štednja raste. To govori da su građani na oprezu i u strahu. Ozbiljno smatram da je vrijeme da svi zajedno počnemo govoriti kako kriza nije beskonačna i kako ima kraja. Uostalom, u nekim se granama poput drvne ili papirne industrije to doista i osjeća”, kaže Vlado Jerbić, predsjednik Uprave Belišća. On je uvjeren da je uz male pomake u svim segmentima, a spominje male korekcije tečaja, male pomake u politici poticaja izvoznicima ili poboljšanju investicijske klime, trend doista moguće okrenuti. “Doista s vjerom gledam u 2011.”, kaže Jerbić. Za vlastitu tvrtku pak potvrđuje da je najveći utjecaj na dobre rezultate u 2010. imao oporavak konjunkture na svjetskom tržištu koji se nastavlja i u idućoj godini zbog čega je i projiciran rast prihoda. No o konkretnim planovima nije mogao govoriti dok ih ne odobri Nadzorni odbor kompanije. Zdravko Jelčić, direktor Spin Valisa i šef grupacije drvoprerađivača pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK), potvrđuje Jerbićeve riječi. Prema njegovim riječima živost u hrvatskom drvnom sektoru koji je 65postotni izvoznik, potakla je potražnja na inozemnim tržištima. “Iako se još nismo vratili na predrecesijsku godinu,

trend je dobar. Prošle je godine sektor imao rast od desetak posto, što nije dovoljno da nadoknadi pad od 25 posto koji smo imali u 2009., no s obzirom na signale s naših ključnih tržišta, u 2011. doista možemo očekivati i realan rast”, kaže Jelčić. o reindustrijalizacija je ono što on smatra ključem razvoja. “Udio proizvodnje materijalnih dobara u našem BDP-u pao je na 16 posto, dok je prosjek zemalja EU oko 60 posto. Jasno je da su nam nužna ulaganja u industrijski sektor, u radnointenzivne djelatnosti koje imaju izvozni potencijal jer to znači dugoročno zapošljavanje i treba nam osmišljen sustav poticaja za proizvodnju konkurentnog proizvoda. Ovo što sada imamo jednostavno je premalo za konkurentnost na stranim tržištima”, kaže Jelčić. Ipak, njegov je Spin Valis unatoč tome u 2010. uspio imati rast od oko 20 posto, a za 2011. plan je rasti još 10 posto. “Protekle dvije godine imali smo po milijun eura novih investicija, a u 2011. uložit ćemo od 8 do 9 milijuna eura u proizvodnju električne i toplinske energije iz drvnoga otpada te proizvodnju briketa. Sada tražimo banke uz pomoć kojih ćemo zatvoriti financijsku konstrukciju do kraja”, najavljuje Jelčić, uz komentar kako su Hrvatskoj najpotrebnije investicije u kojima je rok povrata najviše 10 godina. “Nebrojeno puta je istaknuto kako su u Hrvatskoj nužni bolni rezovi, što je točno, ali se time nitko ozbiljno ne bavi. No važno je osvijestiti da samo rezovi nisu dovoljni. Ako se smanji broj zaposlenih u javnoj upravi, ako se poduzeća koja sustavno nisu u stanju servisirati svoje obveze pošalju u stečaj, dodatni broj nezaposlenih može se riješiti jedino zapošljavanjem kroz nove projekte, odnosno nove investicije. S obzirom na ograničene mogućnosti države, rast treba tražiti u stranim investicijama. Hrvatska ima

Krajnje je vrijeme da svi zajedno počnemo govoriti kako kriza nije beskonačna i kako ima kraja. Optimizam pokreće ekonomiju, a ne obrnuto

Nužna su ulaganja u industrijski sektor, u radno intenzivne djelatnosti koje imaju izvozni potencijal jer to znači i dugoročno zapošljavanje

Hrvatska ima dobre logističke i geografske pretpostavke kao investicijska destinacija, ali Vlada mora stvoriti atraktivno poslovno okruženje

Vlado Jerbić, predsjednik Uprave Belišća

Zdravko Jelčić, direktor Spin Valisa

Emil Tedeschi, predsjednik Uprave Atlantic grupe

Udio proizvodnje materijalnih dobara u BDP-u Hrvatske pao je na 16%, dok je prosjek EU 60% 16 POSLOVNI DNEVNIK poslovna 2011.

Ne očekujemo brz oporavak potrošnje u Hrvatskoj, poručuju iz Podravke dobre logističke i geografske pretpostavke kao investicijska destinacija, ali Vlada mora stvoriti atraktivno poslovno okruženje, klimu i infrastrukturu koja će privući velike investitore”, smatra Emil Tedeschi, predsjednik Uprave Atlantic grupe, jedne od rijetkih hrvatskih kompanija koja je u recesijskoj godini napravila velik akvizicijski iskorak pa je, kao što kaže, Tedeschi, svojim rezultatima iskočila iz depresivnoga gospodarskog okruženja u kojem se pad koji je manji od prosjeka već smatra uspjehom. “Naravno, utjecaj krize nije moguće sasvim izbjeći. Ipak, u iznimno nepovoljnom gospodarskom okruženju i u 2010. godini uspjeli smo ostvariti realan rast svih pokazatelja. U ovoj godini Atlantic grupa je akvizicijom Droge Kolinske postala jedna od vodećih kompanija u prehrambenoj industriji regije sa 640 milijuna eura konsolidiranog prihoda, od čega 20 posto ostvarujemo na području zapadne i sjeverne Europe te Rusije. No rast bismo u 2011. ostvarili i bez te akvizicije jer smo pravovremeno proveli proces restrukturiranja i pažljivo razvili strategiju koja koristi prednosti našega proizvodnog portfelja i razvijene distribucije”, kaže Tedeschi. astor grupa također ulazi u red hrvatskih tvrtki koje su već u 2010. ostvarile rast poslovanja, potaknut mahom pozitivnim trendovima na izvoznim tržištima (Belgija, Njemačka, Velika Britanija, Rusija), na kojima očekuju pozitivan trend i u 2011. godini. “Na tržištima jugoistočne Europe, na kojima poslujemo preko vlastitih kompanija, situacija je lošija, ali i raznolika. Recimo, Srbija se tijekom godine stabilizirala i u njoj u 2011. očekujemo rast, Makedonija i Kosovo su rasli već u ovoj, pa isti trend očekujemo i iduće godine. Nažalost, jedino je hrvatsko tržište bilježilo pad te na njemu očekujemo mali rast tek u drugoj polovici 2011.”, kaže Domagoj Milošević, predsjednik Uprave Pastor grupe. On, naime, potvrđuje prognoze da će Hrvatska iz recesije izaći sredinom iduće godine, a možda i prije ako se osobna potrošnja dovoljno oporavi. “U prvim danima 2011. krenut ćemo u izradu projekta za dobivanje sredstava iz fondova EU za unapređenje proizvodnje i ulaganje u novu tehnologiju, a očekujemo da bi nam sredstva mogla biti dostupna 2012.”, kaže Milošević.

18 POSLOVNI DNEVNIK poslovna 2011.

Podravkin plan U iduće tri godine 100 mil. kuna zarade

“Uprava Podravke zacrtala je da u iduće tri godine ostvaruje minimalno 100 milijuna kuna profita, čime bi anulirala gubitke nastale zbog afere i uz ogradu da na te projekcije velik utjecaj može imati rješenje koje će biti postignuto s OTP bankom”, kaže predsjednik Uprave Podravke Miroslav Vitković, koji smatra da je ostvarenje tog cilja realno. Naime, koprivnička kompanija je sa stručnjacima BNP Paribas banke potpisala ugovor o financijskom restrukturiranju i reviziji strategije, čiji bi prvi nalazi trebali biti poznati najkasnije krajem prvoga tromjesečja 2011. godine. Tada će se transparentno pokazati koje sektore i koje proizvode bi bilo poželjno organizirati na drukčiji način. Pod posebnom lupom su pića, meso, program smrznutih proizvoda i pekarstvo za koje je već sada jasno da guše profitabilnost ostalih Podravkinih segmenata. “S obzirom na pokazatelje prodaje iz 2010., plan je rast od pet posto koji je utemeljen na novim kategorijama i novim tržištima. Prije svega se to odnosi na ekstenzije brenda Vegeta (posebno u srednjoj Europi) te različite ekstenzije brenda Lino, kao i promjene u Podravka jelima. Budući da ne očekujemo brz oporavak potrošnje u Hrvatskoj i tržištima regije, plan rasta uglavnom je temeljen na izvoznim tržištima”, kaže Vitković. Prvi čovjek Podravke kaže kako će se činjenica da u javnom sektoru neće biti božićnice odraziti na potrošnju u prosincu, što će pogoršati ovogodišnje rezultate.

Tko ima zdravlje, ima sve! Narodna poslovica

Sretan Bo탑ic i Nova godina!

www.plivazdravlje.hr

Zoltan Aldott, predsjednik Uprave Ine

Iduće će godine Ina, osim što će nastaviti modernizirati rafinerije, također revitalizirati maloprodajnu mrežu koja se sastoji od više od 400 benzinskih postaja 20 POSLOVNI DNEVNIK poslovna 2011.

Milijarde kuna usmjerene prema razvoju gospodarstva

2011. očekujemo da ćemo poslovati u izazovnom, ali stabilnom okruženju. Iako su poboljšanja nakon recesije već vidljiva kada općenito govorimo o poslovnom okruženju, Hrvatska će se i dalje morati baviti s nekoliko izazova u nadolazećem razdoblju, počevši od institucionalno-regulatornih promjena koje dolaze s ulaskom u EU pa do privlačenja stranih investicija kako bi se potaknulo gospodarstvo. Djelomično kao rezultat blagog poboljšanja vanjskog okružja te uglavnom kao rezultat donošenja pragmatičnih odluka i neumoljivog programa poboljšanja učinkovitosti koji je pokrenuo naš menadžment, Ina je zabilježila pozitivnu dobit (u iznosu od 561 milijuna kuna) prvi put u dvije godine s trećim tromjesečjem 2010. Gradeći na tim postignućima, uz potporu naših najvećih projekata koji su gotovo završeni te procesa transformacije pokrenutog u kompaniji, Ina će biti u mogućnosti znatno pridonijeti hrvatskom gospodarstvu u 2011., ali i dalje. Međutim, kako bi to ostvarila, nužno je pažljivo planirati financije i investicije. Projekti počinju generirati sredstva

Planirajući za sljedeće godine, poslovni subjekti uzet će u obzir brojne faktore koji utječu na kratkoročne i dugoročne poslovne aktivnosti i rezultate poput trendova u vanjskom okruženju, domaće i regionalne opskrbe – potražnje za proizvodima, financijske sposobnosti i likvidnosti kompanije, potencijalne mogućnosti investiranja, planirane aktivnosti ključnih konkurenata te mnogih drugih faktora. Osim tih faktora interna područja fokusa, poput povećanja učinkovitosti ili procesa nabave, tako-

đer trebaju biti postavljena. Vezano uz Inu mogu ponosno reći da nakon što smo investirali više od 10 milijardi kuna u naše najveće projekte: prvu fazu modernizacije rafinerija, zatim u projekte istraživanja i proizvodnje na sjevernom Jadranu i Siriji, investicije se privode kraju. Svi projekti započeli su prije nekoliko godina te sada pridonose našim financijskim rezultatima i počinju generirati sredstva za naše buduće investicije. To jasno pokazuje da je ne samo kratkoročno već i dugoročno planiranje također ključno jer prave investicije mogu usmjeriti kompaniju, ali i ekonomiju zemlje. Obnova maloprodajne mreže

Od sljedeće ćemo se godine usredotočiti na dva područja u koja se nije dovoljno ulagalo posljednjih godina. Osim što ćemo nastaviti modernizirati rafinerije, također ćemo revitalizirati našu maloprodajnu mrežu koja se sastoji od više od 400 benzinskih postaja kako bismo svojim kupcima pružili najkvalitetnije proizvode i usluge prilagođene zahtjevnim tržišnim trendovima, dok ćemo i dalje osnaživati svoj brend. Snažni napori bit će usmjereni u kontinentalnu Hrvatsku kako bismo istražili daljnji potencijal ugljikovodika. Čineći to, Ina će također znatno nastaviti pridonositi i pružati potporu razvoju lokalnih zajednica. Sve spomenute investicije značit će milijarde kuna usmjerene svake godine prema razvoju hrvatskoga gospodarstva, što nas svrstava među najveće investitore u zemlji. Ta ulaganja mogu i potaknut će rast ne samo naše kompanije već će i pozitivno utjecati na državni proračun, proračun lokalnih zajednica te potaknuti gospodarstvo.

Gordana Kovačević, predsjednica Uprave Ericssona Nikole Tesle

Bez novih modela rada slijedi stagnacija

obzirom na dubinu krize, realno je i u 2011. godini očekivati nastavak otežanih uvjeta poslovanja i rada. Premda ima pozitivnih primjera u svijetu, Hrvatska, nažalost, još ne pokazuje oporavak svoga gospodarstva. Našu ekonomiju uz krizu dodatno opterećuju neodgovarajuća industrijska struktura gospodarstva te velika socijalna izdvajanja iz državnog proračuna. Zamjetan je pad osobne potrošnje te investicijskog ulaganja, što će se vjerojatno nastaviti i u idućoj godini. Trendovi prisutni u ekonomiji i društvu preslikavaju se i na ICT industriju. Potreba za novim uslugama

Hrvatska nedovoljno koristi prilike koje nastaju kao rezultat nezaustavljivoga tehnološkog razvoja, posebno u području ICT-a

Svjedočimo smanjenom ulaganju u ICT u 2010. godini, što je naročito izraženo u smanjenim kapitalnim investicijama hrvatskih telekomunikacijskih operatora, ali i države te poslovnih subjekata. Građani, suočeni s recesijom, promišljaju potrebe i smanjuju potrošnju. Međutim, istodobno s tim trendom povećava se potreba za novim uslugama i funkcionalnostima, bržim sučeljem te za dostupnošću usluga u cijeloj državi. Također primjećujemo da telekomunikacijski operatori strateški promišljaju svoje operativne troškove, pri čemu je prisutan velik oprez u vezi s izdvajanjem dijela aktivnosti tog segmenta. Poznato je da ICT infrastruktura znatno utječe na konkuretnost države te da je pokretač razvoja cijeloga gospodarstva. Kao rezultat situacije na tržištu vjerojatno će doći do daljnje konsolidacije. Mislim da Hrvatska nedovoljno koristi prilike koje nastaju kao rezultat nezaustavljivoga tehnološkog razvoja, posebno u području ICT-a. ICT je daleko više od same tehnologije i industrijske grane. Implementacijom inovativ-

nih ICT rješenja u druge industrijske i poslovne segmente omogućena je promjena načina razmišljanja i rada, ubrzanje poslovnih procesa, štednja vremena, novca, energije, pozitivno se utječe na okoliš i ljude, osigurava nam bržu dostupnost do potrebnih podataka i dokumenata upravo onda kada su nam potrebni, bilo da je riječ o zdravlju, sigurnosti, prometu, poslovanju, državnoj administraciji ili zabavi. Investicija u ICT brzo se vraća, a njezin je utjecaj golem. Trebaju nam brza rješenja

Problema ima jako puno i oni traže brza i učinkovita rješenja bilo da je riječ o nelikvidnosti, padu gospodarske aktivnosti ili rastućoj nezaposlenosti. Jedan od najvećih problema danas je raširenost “kulture” neplaćanja, što pogađa sve kompanije bez obzira na njihovu veličinu. Da bismo riješili taj problem, moramo uvesti nultu stopu tolerancije na nelikvidnost te slijediti europsku Direktivu za kašnjenje s plaćanjem, koja uključuje sankcije za one koji je krše, bilo da je riječ o državnom ili privatnom sektoru. Također zabrinjava korupcija, kao prisutni obrazac ponašanja i poslovanja, što smatram najvećim zlom koje moramo odmah iskorijeniti. Usto su potrebne odlučne strukturne reforme, porezne promjene i smanjenje fiskalnog opterećenja, kao i sve druge mjere čijom primjenom bi se rasteretila cijena rada i automatski povećala konkurentnost hrvatskih proizvoda na svjetskom tržištu. Treba ojačati ulogu učinkovitih poticaja koji nisu samo porezne olakšice. Na primjeru nekih brzorastućih, tranzicijskih zemalja možemo vidjeti kako države potiču i štite vlastiti razvoj strateški važnih industrijskih grana koje imaju izvozni potencijal. poslovna 2011. POSLOVNI DNEVNIK 21

Hotelijeri usredotočeni na otvaranje novih tržišta Turistički sektor. Domaći turistički radnici više se boje otežanih poslovnih okolnosti koje vladaju u Hrvatskoj nego globalne finacijske krize Piše: Marija Crnjak

va je godina za turističku industriju bila nešto manje turbulentna nego prethodna, ali su je obilježili vrlo teški uvjeti poslovanja u Hrvatskoj te velik pad investicija u hotelski sektor. Ekonomije u zemljama najznačajnijih emitivnih tržišta, s izuzetkom Njemačke i Skandinavije, još nisu na tragu potpunog oporavka pa se ni iduće godine ne može očekivati veći rast ukupnog broja putnika s tih tržišta. Stoga će se hrvatska turistička industrija usredotočiti na povećanje udjela u ukupnom broju putnika s postojećih te otvaranje novih tržišta i precizniji odabir tržišnih niša. Tako se otprilike može sažeti “insajdersko” predviđanje poslovanja turističkog sektora za iduću godinu koje ne ulijeva previše optimizma, ali rijetko je tko od sugovornika spreman za katastrofične prognoze. Kao i uvijek, domaći se turistički radnici više boje otežanih poslovnih okolnosti koje vladaju u Hrvatskoj u prvom redu provedbe Zakona o turističkom zemljištu te Zakona o radu nego globalne krize koja se uostalom polako ublažava. Za neke će 2011. biti nov početak, poput grupacije Valamar koja najavljuje kreativniji pristup osmišljavanju novih proizvoda, izravniju tržišnu komunikaciju i pojačano ulaganje u razvoj online prodaje, čime kani ostvariti daljnji rast prihoda i tržišnog udjela. “Bez obzira na opći trend pada turističkih ulaganja u Valamaru smo nastavili ulagati u poboljšanje kvalitete objekata kojima upravljamo, ali i sustavno razvijati nove proizvode. Hoteli Valamar Lacroma Dubrovnik i Valamar Riviera će u 2011. godini postati okosnica našega daljnjeg rasta. Očekujemo rast prometa u individualnom kanalu, poslovnom turizmu i u podsegmentu grupa s posebnim interesima”, izjavio je Zrinko Kamber, član Uprave Valamara zadužen za prodaju i marketing. Novi početak, doduše neizvjestan, očekuje Jadranske Luksuzne Hotele Gorana Štroka koji su zbog problema u otplati kredita upravo u intenzivnoj potrazi za strateškim partnerom. Štrok je, međutim, optimističan i zadovoljan rezultatima grupacije JLH u ovoj godini. “Financijski rezultati su znatno bolji u odnosu na prethodnu godinu. Svi hoteli s pet zvjezdica grupacije u dubrovačkom području zabilježili su porast prihoda u visini od 10 posto i ostvarili jednak porast u broju noćenja. Konkretni planovi grupacije za 2011. su općenito usmjereni na restrukturiranje kompanije. Naime, JLH već duže vrijeme traži strateškog partnera 22 POSLOVNI DNEVNIK poslovna 2011.

Očekujemo značajan rast prometa u poslovnom turizmu, i u podsegmentu grupa s posebnim interesima

Konkretni planovi grupacije za 2011. godinu su generalno usmjereni na restruktuiranje kompanije

Prije svega očekujemo uspješnu provedbu restrukturiranja tvrtke i kvalitetnu pripremu sezone

Zrinko Kamber, član Uprave Valamara

Goran Štrok, predsjednik uprave JLH

Ana Đeldum, članica Uprave Sunačanog Hvara

s kojim bi zajednički radili na restrukturiranju kompanije i realizaciji zacrtanih razvojnih planova koji su, između ostalog, usmjereni i na širenje grupacije u regiji. Upravo su u tijeku razgovori s nekoliko vodećih svjetskih investitora”, otkriva Goran Štrok, predsjednik Uprave JLH. Restrukturiranje čeka i Sunčani Hvar koji upravo balansira na rubu stečaja u koji bi ga mogle uvesti prije svega banke zbog svojih potraživanja. Dobar ovogodišnji rezultat stoga su u sjenu bacili neizvjesni pregovori između većinskog vlasnika, grupacije Orco te države i HFP-a, koji bi mogli pridonijeti restrukturiranju dugova pa tek potom restrukturiranju tvrtke. “Prije svega očekujemo uspješnu provedbu restrukturiranja tvrtke, konsolidiranje poslovanja i kvalitetnu pripremu turističke sezone. Na valu pozitivnog trenda i rezultata koje je Sunčani Hvar ostvario u sezoni 2010. optimistični smo glede nadolazeće turističke sezone”, kazala je Ana Đeldum, članica Uprave za odnose s javnošću. Na valu uspjeha iz ove godine u 2011. kani plivati i lošinjska tvrtka

Jadranka hoteli u koju je zbog partnerstva grupe Jadranka s Europskom bankom za obnovu i razvoj u posljednjih nekoliko godina već uloženo 30 milijuna eura. adranka hoteli očekuju rast prodaje, prihoda i nastavak smanjenja operativnih troškova te u konačnici bolje financijske rezultate. “Pozitivne rezultate smo priželjkivali, ali i očekivali ove godine s obzirom na brojne investicije koje su napravljene na hotelskim objektima od 2008. Naš glavni cilj je stvoriti od tvrtke Lošinj Hotels & Villas hotelsku grupaciju koja može ponuditi odmor po mjeri svakoga gosta te osigurati da sezona na Lošinju traje svih 12 mjeseci”, izjavio je Damir Mlacović, član Uprave Jadranka hotela. Istra je kao destinacija u 2010. godini turistički uglavnom stagnirala, uz manji rast fizičkih pokazatelja te prihoda. U Istraturistu godinu ocjenjuju izazovnom jer je to bila godina u kojoj se išlo na dizanje operativne efikasnosti bez većih ulaganja u protekle dvije godine. “Istraturist će u 2010. uspjeti povećati broj noćenja za 2%, ukupne

prihode za 4% te operativnu dobit za 5%”, pojašnjava Željko Kukurin, predsjednik Uprave Istraturista koji 2011. smatra godinom punom neizvjesnosti za turizam. “Novi Zakon o turističkom zemljištu kasni u provedbi i nejasno je koliki će biti novi trošak za hotelijere, ekonomski okvir je i dalje vrlo nepovoljan za turizam, dok državna i lokalna administracija otežavaju ulaganja. U Istraturistu smo pripremili niz razvojnih projekta radi daljnjeg rasta u 2011. godini. S druge strane zbog nejasne državne politike prema turizmu odgodili smo ulaganja u veće projekte”, kaže Kukurin. Za Ivana Pukšara, predsjednika Uprave Kompasa Zagreb, ovo je bila najteža poslovna godina u karijeri koja nije kratka. “Što je najgore, čini se da će 2011. biti još teža, i to treća zaredom”, kaže Pukšar, čija je agencija ipak u ovoj godini djelomice uspjela povećati prihode te smanjiti troškove. “Posebno ohrabruje pomak u prodaji zrakoplovnih karata jer smo postigli rast od gotovo nevjerojatnih 30 posto, što je znak da se oporavlja poslovni segment u Hrvatskoj”, pojašnjava Pukšar.

poslovna 2011. POSLOVNI DNEVNIK 23

Sanja Čižmar, direktorica Horwath Consultinga

Među hotelijerima i turističkom strukom vlada pesimizam glede realnih mogućnosti brzih strukturnih promjena

24 POSLOVNI DNEVNIK poslovna 2011.

Hotelijeri od 2011. očekuju 5 do 10 posto viši prihod

apitajmo se imamo li mi Hrvati sreću ili nesreću da je turizam naša, kako to političari kažu, “strateška gospodarska grana”? Znamo, naime, da je turistički sustav izuzetno osjetljiv na vanjske utjecaje, na razne krize, terorizam, prirodne nepogode i slično. Znamo također da je hotelijerstvo ekonomski najvažniji dio turizma jer ono najviše pridonosi nacionalnom gospodarstvu preko ulaganja, prihoda i zapošljavanja. Na današnjem se tržištu može uspjeti samo strategijom “biti drukčiji” od drugih ili “nuditi veću dodanu vrijednost” od drugih. A u Hrvatskoj je to vrlo teško. U tržišnoj smo utakmici s drugim (mediteranskim) zemljama. Ipak, nemamo iste polazne osnove, kako glede poslovnog okruženja, tako i glede brojnih ograničenja za ulaganje u razvoj novih turističkih proizvoda koji u nas postoje. Godina 2011. donijet će još veću borbu na tržištu u privlačenju gostiju. Zbog takve situacije pravo je čudo da su hotelijeri u Hrvatskoj optimisti i da od 2011. očekuju ostvarenje nešto više zauzetosti, ali i 5 do 10% više prihode nego u 2010. godini. Međutim, valja reći da među hotelijerima i turističkom strukom vlada pesimizam glede realnih mogućnosti brzih strukturnih promjena. Rijetki su oni koji vjeruju da na kratki rok možemo stvoriti inteligentnu poslovno-investicijsku klimu koja bi omogućila rast utemeljen na rastu produktivnosti i novim ulaganjima. Istodobno nam makroekonomisti govore da nas jedino brze promjene mogu spasiti od daljnjega ekonomskog pada. Zbog toga je u ovo adventsko doba nužno uputiti pismo Djedu Božićnjaku i zamoliti ga da hotelijerima ostvari želje o kojima sanjaju godinama, a koje im nitko, barem ovdje na Zemlji, ne ispunjava.

Što hotelijeri u Hrvatskoj danas traže od Djeda Božićnjaka?

brza i pravična provedbena rješenja vezana za tzv. turističko zemljište jer uredba koja donosi konkretne odgovore o visini naknade i ostalim uvjetima koncesije još nije donesena. stabilno pravno okruženje zakoni i propisi kojega se neće često mijenjati tako da oni koji posluju u turizmu, a i oni koji razvijaju projekte mogu znati što ih očekuje barem u iduće dvije-tri godine. zakonske okvire primjerene turističkom poslovanju, na primjer, prilagodbe Zakona o radu koje će odgovarati karakteru turističkog poslovanja poticaje ulaganjima u turizam jer hotelijeri u Hrvatskoj vide da i Europska unija, premda deklarativno protiv sektorskih poticaja, ipak odobrava takve vrste poticaja. stvaranje pametne investicijske klime u kojoj će se ograničenja poput neefikasne birokracije, korupcije, inertnog sustava prostornog planiranja, antipoduzetničke klime kroz revolucionarne istupe raznih interesnih skupina bitno smanjiti. osuvremenjivanje sustava obrazovanja za potrebe hotelijerstva i turizma u kojem bi institucionalno obrazovanje bilo maksimalno praktično usmjereno, uz razvoj programa stručnog usavršavanja radi podizanja znanja i vještina zaposlenih u turizmu. Dragi Djedice, nadamo se da vidiš da su hotelijeri u Hrvatskoj skromni jer Ti šalju samo šest želja, pa Te molimo da budeš milostiv i uslišiš im ove molbe. Jer ako im Ti ne pomogneš, ne znamo kako će dočekati idući Božić.

4. 5.

Kristian Šustar, direktor Maistre

I dalje izostaju ključni potezi usmjereni na unapređenje uvjeta za poslovanje hotelijerskog sektora

Niska profitabilnost ograničava nove investicije

rvatski turizam niz godina stagnira, što se ogleda u profilu gostiju, izvorišnim tržištima te u fizičkim i financijskim ostvarenjima koja bilježe samo marginalne fluktuacije. Hotelijeri nastavljaju ostvarivati nisku razinu profitabilnosti i time se ograničava prostor za nove investicije, što je i glavni uzrok stagnacije. Tekuća godina se u potpunosti uklapa u navedeni kontekst. U posljednjih pet godina kapaciteti u hotelima u Hrvatskoj su narasli za samo 5%, dok je zauzeće u isto vrijeme palo za 4,2%. Ako uzmemo u obzir da je u 2009. ostvareno 36,3% zauzeća, a u ovoj godini govorimo o rastu od 1 do 2%, možemo zaključiti da je situacija loša. Rast kapaciteta i pad zauzeća se u određenoj mjeri međusobno kompenziraju pa ukupni podaci o ostvarenjima daju privid stabilnosti, međutim takvi rezultati ipak ne mogu biti podloga za veliko zadovoljstvo. Svi zajedno smo još izuzetno daleko od toga da možemo reći da ostvarujemo optimum rezultata u odnosu na potencijale kojima raspolažemo. Propuštene prilike

U ovom kontekstu posebno zabrinjava činjenica da unatoč tome što je Hrvatska kao destinacija sve poželjnija i popularnija, ipak ne uspijeva ostvariti adekvatan rast. Propuštaju se prilike koje će se poslije teško nadoknaditi. Činjenica je da je i ova turistička godina obilježena rastom fizičkih pokazatelja, međutim hotelski sektor koji prema utjecaju na stvaranje prihoda, zapošljavanje i investicije predstavlja najvažniji dio turističke industrije bilježi stagnaciju, odnosno pad (ključni pokazatelji – prihod/profitabilnost). Ministarstvo turizma zajedno s uredom HTZ-a poduzelo je niz tržišno usmjerenih, poticajnih mjera koje

su imale zadovoljavajući učinak na rast prepoznatljivosti i popularizaciju Hrvatske kao destinacije. Treba nam jasna i logična struktura

S druge strane i dalje izostaju ključni potezi usmjereni na unapređenje uvjeta za poslovanja hotelijerskog sektora koji unatoč rastu popularizacije destinacije ostvaruje gubitke i ima vrlo ograničen prostor za rast, pogotovo u smislu novih investicija. Ključne mjere u tom smislu bile bi one vezane za smanjenje troškova rada uz istodobno otvaranje prostora za povećavanje plaća zaposlenika u turizmu, usklađivanje razine fiskalnih i parafiskalnih davanja s onima u konkurentskim zemljama te poticajne mjere za investicije u turističku infrastrukturu, kako u užem (npr. gradnja hotela), tako i u širem smislu (npr. gradnja tematskih zabavnih parkova, kongresnih centara i sl.). Valja istaknuti da se kreće i s izradom strategije hrvatskog turizma, što apsolutno pozdravljamo. Sumirajući objektivne potrebe, nužno je ishoditi od Vlade konačan stav o poziciji turizma u gospodarskom razvoju, uspostaviti jasnu i logičnu interesnu strukturu koja uključuje ukupan lanac vrijednosti hrvatskog turizma, uskladiti institucionalni okvir i makroekonomsko okruženje sukladno standardima EU i na toj osnovi podignuti konkurentnost te smanjiti investicijske rizike u hrvatski turizam, djelovati i poduprijeti potrebne odluke o donošenju vizije i tržišnog profila hrvatskog turizma kako bi se ona diferencirala od mediteranske konkurencije, doći do održivih rješenja te postaviti legalne, administrativne i upravljačke mehanizme kao odgovor na globalizaciju i trenutno stanje hrvatskog turizma. poslovna 2011. POSLOVNI DNEVNIK 25

Hrvatska pošta započela drugu fazu restrukturiranja Gdje ste vi, tu je i vaša Pošta Restrukturiranje Hrvatske pošte nastavilo se i u 2010. godini. Nakon prvoga koraka optimizacije broja djelatnika te uređenja poslovanja tvrtke Hrvatska pošta u 2010. godini krenula je u drugu fazu koju obilježavaju tehnološka ulaganja vezana uz proizvodne procese i modernizaciju poslovanja

rateći usvojenu strategiju razvoja Hrvatska pošta prometnula se u suvremenoga poštanskog operatora koji zbog svog znanja, iskustva i, naravno, najjače karike – iskusnih i stručnih zaposlenika – dominira na hrvatskom tržištu pismovnih pošiljaka unatoč svim izazovima sadašnjih i budućih odnosa snaga na tržištu. Prvom fazom restrukturiranja, koja je završena, stvorena je nova organizacija prema uzoru na suvremene svjetske poštanske operatore. U tom je procesu postavljena nova divizijska organizacija (Pošta, Mreža, Ekspres, Podrška). Hrvatska pošta u tom je procesu bila i jedno od prvih poduzeća u Hrvatskoj koje je odlučilo provesti opsežno testiranje djelatnika, i to prema kriteriju zahtjeva radnog mjesta,

Najveća i najdostupnija poslovna mreža u Hrvatskoj

Hrvatska pošta je s više od 1140 poštanskih ureda i 2800 šaltera najveća poslovna mreža u zemlji. Svojim korisnicima, osim poštanskih usluga, omogućava obavljanje brojnih financijskih i nefinancijskih usluga te kupnju maloprodajnih artikala. Duga tradicija poslovanja uz kontinuirani razvoj te proširenje usluga čine Hrvatsku poštu najdostupnijim mjestom jedinstvene ponude prilagođene suvremenom korisniku. Korisnici usluga Hrvatske pošte svoje račune jednostavno, brzo i povoljno plaćaju u poštanskim uredima. Kako bi im osigurala maksimalnu uštedu, Hrvatska pošta je s velikim brojem ponuđača komunalnih i drugih usluga sklopila ugovore koji korisnike usluga Pošte potpuno oslobađaju naknada za plaćanje računa.

kako bi bila stabilna tvrtka s jasnom budućnošću koja svoje djelatnike vrednuje na temelju kvalitete rada i zalaganja. Prvi put su u Hrvatskoj pošti zaposlenici promaknuti isključivo na temelju svojeg znanja i postignutih rezultata. Strategija razvoja Hrvatske pošte provodi se zajedno sa socijalnim partnerima, s kojima se krenulo u

proces restrukturiranja. Ukinuto je 20 županijskih središta pošta te je postavljena nova divizijska organizacija prema uzoru na moderne svjetske poštanske operatore. Novom organizacijom i ukidanjem županijskih središta smanjena je potreba za administracijom, a 2000 djelatnika je iz administrativnih prebačeno u operativne poslove. Rezultati

nove organizacije pokazuju da se Hrvatska pošta uspješno priprema za potpunu liberalizaciju tržišta 2013. godine, da je stvorila temelje za socijalno zbrinjavanje viška radnika te osposobljavanje radnika za izazove tržišta. Dodatna edukacija svih resursa, poboljšanje organizacijske klime i bolja interna komunikacija u Hrvats-

PROMO

S voljom i na vrijeme: Novi logotip, znak i slogan hpekspresa Hpekspres je jedina usluga koja ravnomjerno pokriva cijeli teritorij Republike Hrvatske i koja jamči uručenje pošiljaka idući dan u više od 200 mjesta. Zajedničkim snagama 4000 dostavljača i više od 1000 dostavnih vozila svakodnevno uručuje više od 10 000 pošiljaka. Pošiljke se preuzimaju na adresi korisnika i jamči se njihovo uručenje u zemljama Europe u maksimalnom roku od pet dana, a u zemljama regije uručenje u roku od dva dana. Usluge hpekspresa naplaćuju se prema transparentnom cjeniku koji je čak 20 posto povoljniji od konkurencije, a pogodnost pri predaji pošiljaka u jednom od 1000 najbližih poštanskih ureda je 15 posto niža cijena. Također hpekspres nudi niz dodatnih usluga prilagođenih potrebama korisnika, kao što je preuzimanje i uručenje pošiljaka subotom, uručenje pošiljaka u dogovoreno vrijeme, dostava uz naplatu otkupnine, ponovna dostava pošiljaka i dodatno osiguranje pošiljaka vrijednosti višoj od 3000 kuna. Djelatnici hpekspresa na vrijeme i s voljom uvijek uspijevaju riješiti sve situacije. Iz toga je proizišao novi logotip te novi slogan hpekspresa. Baš kao što strelica u novom znaku ide u pravom smjeru – prema gore – tako ide i hpekspres, koji je zahvaljujući kvaliteti usluge i povjerenju korisnika ove godine ostvario zavidne rezultate te iz mjeseca u mjesec bilježi snažan rast. Uveden je novi, jednostavniji cjenik i besplatan broj za korisnike – 0800 202 202 – što su korisnici prepoznali. Zato i novi slogan glasi «S voljom i na vrijeme». Hpekspres je ponovno «u modi», spreman za izazove koje donosi budućnost.

Potpisan Sporazum o tehničkoj suradnji s Izraelskom poštom

P koj pošti područja su u koja se u posljednje dvije godine sve više ulaže i taj će trend i dalje rasti. Potvrda kvalitete, smjera te ispravnosti učinjenih koraka u procesu restrukturiranja je i osvajanje svjetske strukovne nagrade koja je ove godine dodijeljena u Danskoj, u Kopenhagenu. Naime, Hrvatska pošta je 2009. godine prvi

put nominirana te je ušla u finale World Mail Awards (Svjetski poštanski «Oscar»). Riječ je o svjetskom poštanskom strukovnom natjecanju u kojem je sudjelovalo više od 300 poštanskih operatora iz cijelog svijeta, a u kojem je Hrvatska pošta osvojila drugo mjesto upravo u kategoriji restrukturiranja.

redsjednik Uprave Hrvatske pošte Robert Jukić i predsjednik Uprave Izraelske pošte Avi Hochman potpisali su krajem studenog u Jeruzalemu Sporazum o tehničkoj suradnji. Potpisivanjem sporazuma Hrvatska pošta je dobila kvalitetnog partnera koji će joj svojim stručnim znanjem i iskustvom pomoći u realizaciji druge faze procesa restrukturiranja koja se ponajprije odnosi na modernizaciju poslovnih procesa. Potpisivanje Sporazuma o tehničkoj suradnji s Izraelskom poštom Hrvatskoj pošti će osigurati iskustvenu pomoć upravo u sljedećoj fazi restrukturiranja koja se ponajprije odnosi na modernizaciju poslovnih procesa. Naime, Hrvatska pošta nužno mora nastaviti proces restrukturiranja ulaganjima u modernizaciju. Gradnjom središnjega logističkog centra, a kojim će se poslovni procesi sortiranja pismovnih pošiljaka modernizirati, Hrvatska pošta će stati uz bok europskim i svjetskim poštanskim operaterima te će se ostvariti preduvjeti za razvoj novih usluga na hrvatskom tržištu. Riječ je o cijelom opusu novih usluga, ali i dodatnom povećanju kvalitete sadašnjih, što će prije svega rezultirati dodatnim povećanjem prihoda. Gradnja središnjega logističkog centra te modernizacija poslovnih procesa dovest će i do dodatnih smanjenja troškova poslovanja, koji se slijedom trenutačnih proizvodnih procesa više ne mogu smanjivati.

Goran Granić, član Redakcijskog savjeta Poslovnog dnevnika, Energetski institut Hrvoje Požar

Propušteno je mnogo godina bez pozitivnih i potrebnih pomaka, treba se nadati da će sljedeća godina biti iskorak u novu etapu u uređivanju energetskog sektora 28 POSLOVNI DNEVNIK poslovna 2011.

Energetiku treba početi tretirati kao realnu granu

godini koja je predizborna, ali je i godina završetka pregovora, početka rasta BDP-a i najavljenih investicija u energetici, ne bih se usudio predviđati što će se dogodit. Pokušat ću napisati ono što bih želio da se dogodi. Prije svega energetiku bi trebalo početi tretirati kao realnu ekonomsku gospodarsku granu u svim aspektima te uspostaviti socijalni sustav pomoći obiteljima koje ne mogu u cijelosti snositi troškove energije. Na taj bi se način stvorili nužni uvjeti za realno otvaranje tržišta energije u Hrvatskoj, a što je jednako važno, to bi bilo presudno za dolazak kvalitetnih investitora. Uspostavom socijalnog modela potvrdile bi se ustavne obveze o socijalnoj državi i civilizacijskom odnosu prema svim građanima Hrvatske jer energija nije samo roba, nego i civilizacijska potreba svakog čovjeka. Moje drugo očekivanje je potpuna implementacija Trećeg paketa direktiva EU u hrvatski pravni sustav. Želio bih da odabrana rješenja budu u duhu reforme EU: transparentna i vjerodostojna. O tim rješenjima ovisi razvoj tržišta električne energije i plina, ali i investiranje u energetiku. Pri odabiru rješenja potrebno je jasno utvrditi što je hrvatski javni interes. Ugrožena sigurnost opskrbe

Treće očekivanje je početak gradnje novih energetskih postrojenja, posebno u proizvodnji električne energije. Dugogodišnja kašnjenja u gradnji novih postrojenja ozbiljno su ugrozila sigurnost opskrbe. Četvrto očekivanje odnosi se na početak ozbiljnog rada na dugoročnoj viziji razvoja energetike do 2050. u uvjetima radikalnih redukcija CO2 i drugih stakleničkih plinova. Prema svim provedenim istraživanjima

pokazuje se da će doći do znatnih promjena u energetici u cijelom tehnološkom procesu, od proizvodnje preko transporta/prijenosa do distribucije, ali i kod trošila i potrošača. Te promjene su velik izazov za tehnološki razvoj Hrvatske i novu industrijsku proizvodnju. Učinkovitost kao noseća ideja

Veliko očekivanje za sljedeću godinu je da se do kraja uredi područje obnovljivih izvora energije s ciljevima do 2020. te jednostavnijim i bržim procedurama za kvalitetne investitore. Na to se nadovezuje pitanje uključivanja domaće industrije u realizaciju projekata tako da poticana proizvodnja energije znatno pridonese zapošljavanju ljudi u Hrvatskoj. Nerješavanje ovog pitanja značilo bi skuplju energiju za građane i tvrtke te potporu razvoju industrije drugih zemalja. I na kraju su očekivanja za stvaranje uvjeta, financijskog, organizacijskog i zakonodavnog sustava te za povećanje energetske učinkovitosti, posebno u zgradarstvu. Priželjkujem da energetska učinkovitost bude središnja i nosiva ideja u svim aktivnostima, politikama i odlukama, jer ona omogućava smanjenje potrošnje energije, smanjenje uvoza energije, smanjenje emisija CO2 i drugih stakleničkih plinova i naravno veliku gospodarsku aktivnost. Povećanje energetske učinkovitosti u zgradarstvu može biti antirecesijska mjera koja bi omogućila gospodarsku aktivnost u vrijednosti od 7 do 10 milijardi kuna godišnje u idućih 20 do 25 godina. Propušteno je mnogo godina bez pozitivnih i potrebnih pomaka. Nadam se da će sljedeća godina biti iskorak i da će otvoriti novu etapu u uređivanju energetskog sektora i svega ostaloga što je s njim povezano.

Ivan Ergović, predsjednik Uprave Nexe grupe

Iako najave daju dobre polazne osnove za pozitivne efekte u hrvatskom gospodarstvu, procjenjujemo kako je za znatnije efekte u 2011. godini kasno

Ne očekujemo pozitivne pomake u idućoj godini

ada smo prošle godine u ovo vrijeme na ovome istome mjestu napravili osvrt na poslovnu 2009. i pokušali prognozirati kretanja za 2010., koja nisu budila optimizam glede kretanja u našem sektoru, nismo ni slutili da će godina koja je na izmaku u svom punom intenzitetu znatno i negativno utjecati na segment građevinarstva i pratećih djelatnosti. Nažalost, izostanak infrastrukturnih i građevinskih projekata, porast nelikvidnosti, pad gospodarskih aktivnosti, povećanje nezaposlenosti, pad konkurentnosti kroz niz novih nameta, porast cijena energenata – u našem slučaju znatan rast cijene plina, doveli su do pada realizacije i negativnog rezultata poslovanja. Iako smo 2010. nastavili započete procese iz 2009. u vidu politike optimalizacije troškova, smanjenja troškova osoblja te restrukturiranja poslovnih procesa, pad realizacije bio je nažalost veći od ušteda ostvarenih smanjenjem ukupnih rashoda poslovanja. Smanjenje svih troškova

Iako se prema našim spoznajama u regiji u kojoj djelujemo očekuje rast BDP-a od 2,5 do 3%, u skladu s kojim očekujemo i kretanja u industriji građevinskih materijala i pratećim djelatnostima u regiji, nažalost u Hrvatskoj ne očekujemo takve pozitivne pomake u idućoj godini i zaustavljanje negativnog rasta BDP-a. Općenito, Vladin program gospodarskog oporavka nije zaživio u dovoljnoj mjeri, a najavljeni investicijski projekti nisu pokrenuti. Iako najave daju dobre polazne osnove za pozitivne efekte u hrvatskom gospodarstvu, procjenjujemo kako je za veće efekte u 2011. kasno. U takvim očekivanim uvjetima, uz nužnost dodatnog smanjenja svih troš-

kova, u čemu ćemo biti primorani zaustaviti proizvodnju ili potpuno ugasiti pojedine proizvodne linije, priliku za rast u 2011. vidimo u jačanju aktivnosti u regiji Srbija i regiji BiH. Tako smo nedavno u Srbiji osnovali tvrtku Nexe gradnja d.o.o. Novi Sad kojoj je osnovna djelatnost građenje. U fokusu tvrtke bit će inženjering i projektni menadžment, izvodit će poslove niskogradnje i visokogradnje te graditi industrijske objekte, i to u ulozi nositelja posla ili kao članica konzorcija. U regiji Bosna i Hercegovina pozitivne efekte očekujemo ponajprije sudjelovanjem na gradnji koridora Vc. GP Put Sarajevo ulazi u sljedeću godinu s ugovorom za gradnju dionice autoceste Gorica – Drivuša, na koridoru Vc. Vlastiti energetski potencijal

Sve to, kao i najava otvaranja gradilišta na još osam dionica autoceste na koridoru Vc u BiH, nagovještava da bi sljedeća godina mogla biti uspješnija za građevinarstvo BiH, a time i za GP Put d.d. Sarajevo. Strateški, u idućoj ćemo godini intenzivirati aktivnosti u segmentu obnovljivih izvora energije i zbrinjavanju otpada. U Nexe grupi prepoznali smo potencijal obnovljivih izvora energije te u sljedećih pet godina planiramo sagraditi postrojenja za proizvodnju električne i toplinske energije iz poljoprivredne i šumske biomase ukupne električne snage oko 20 MW. Na farmi Osilovac, članici Nexe grupe, već je započet jedan projekt iskorištenja vlastitog potencijala obnovljivih izvora energije. Projekt Bioplinsko postrojenje Osilovac 999 kW u fazi je ugovaranja opreme i izrade idejnog projekta za ishođenje lokacijske dozvole. poslovna 2011. POSLOVNI DNEVNIK 29

Davor Majetić, glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca

Stvari treba hitno mijenjati, jer postojeći model gospodarstva definitivno više ne funkcionira

Moramo svi početi raditi drugačije, i to odmah

raj je 2010 godine. Još jedna godina propuštenih prilika. Dogodilo se vrlo malo toga pozitivnog, vrijedno spominjanja. No zbog budućnosti i 2011. spomenut ću nekoliko stvari koje su prošle godine postale sasvim jasne i izvjesne. Gospodarstvo je nastavilo, nakon katastrofalne 2009. godine, i dalje padati. Prema svim analizama svjetskih rang-ljestvica spadamo bliže začelju nego vrhu. Broj nezaposlenih i dalje rast, proizvodnja, investicije i dalje u padu, nesolventnost sve većeg broja kompanija, deficit... Sve to toliko puta rečeno kazuje o kritičnom stanju i nekonkurentnosti gospodarstva. Tržište rada, neefikasna i skupa javna vlast i nefunkcionirajuća pravna država, porezi, mirovinska reforma, sve su to razlozi naše nekonkurentnosti. Svima, ili barem svima, jasno je da stvari treba hitno mijenjati jer postojeći model gospodarstva više ne funkcionira. Moramo se od gospodarstva baziranom na investicijama države i javnih poduzeća okrenuti prema izvozno orijentiranom. Nestanak socijalnog dijaloga

Država i Vlada nisu svladale pravilo da je samo 5 posto strategije pisanje, sve ostalo je implementacija. Mi smo u 2010. gotovo savršeno svladali prvih 5 posto, ostalo se ne događa, odnosno ako se i događa, nije vidljivo u rezultatima. Dijalog i socijalni dijalog je 2010. nestao. Osim što i formalno GSV ne funkcionira, civiliziranog i odgovornog dijaloga nema. Socijalni dijalog je postao naličje političkog dijalog, ili nedijaloga, političkih elita. U takvoj atmosferi nepovjerenja, neslušanja druge strane i osobnog etiketiranja teško je o bilo

argumentirano razgovarati. A u krizi je važnije nego inače imati jedinstvo svih, i politike i radnika i poslodavaca, jer samo tako možemo biti uspješni i izaći iz krize. Realni sektor gospodarstva je pokazao u 2010. zavidnu razinu žilavosti i izdržljivosti. Poput čileanskih rudara gospodarstvo je upalo u veliku rupu, i čudom i dalje živi, šalje znakove života. Nažalost, gore se vodi “dijalog”, kako i gdje bi trebalo početi kopati, ali se u stvarnosti još ne kopa. U međuvremenu gospodarstvo samo traži izlaz i sve više tvrtki traži i nalazi svoje poslovne prilike u inozemstvu. Otuda i blagi porast izvoza. Ova je godina pokazala da unatoč svim problemima lokalnog i globalnog okruženja u kojem živimo imamo odlične tvrtki, dobre radnike i poslodavce koji znaju biti uspješni. To daje nadu i optimizam za budućnost. Što možemo očekivati u 2011?

Analiza 2010. zapravo daje odgovor na čemu, i što, moramo raditi, ako želimo oporavak gospodarstva. Uspješnu od neuspješnih država razlikuje samo nekoliko ključnih elemenata: vladavina prava i efikasne države koja štiti pojedinca i potiče ga na inovativnost i rad, konkurentnost, odnosno legalno okruženje koje svim tvrtkama daje jednako pravo na rad i uspjeh te zaštitu vlastite autonomnosti i inovativnosti, radna etika i promocija rada koja omogućava i potiče stvaranje blagostanja i uspjeh, znanstvena istraživanja povezana s gospodarstvom, obrazovanje i zdravstvena zaštita. To je recept svakako i za nas. Apsurdno je raditi isto i očekivati drukčiji rezultat. Stoga ako želimo uspješnu i dobru 2011., moramo svi početi raditi drukčije, i to odmah. poslovna 2011. POSLOVNI DNEVNIK 31

Potreban je hitan zaokret prema investicijskoj politici Sljedeće godine Udruga poslodavaca krenut će u kampanju kojom će hrvatske gospodarske subjekte upoznati s prednostima ulaska u EU Piše: Ana Lučin

redsjednik Hrvatske udruge poslodavaca Damir Kuštrak osvrće se na proteklu godinu i najavljuje što u vezi s gospodarskim prilikama možemo očekivati u 2011. Zaokret prema investicijskoj politici, smatra Kuštrak, jedina je poluga koja bi bitnije mogla promijeniti stanje u ekonomiji. Kako ističe, u godini na izmaku glas HUP-a glasno se čuo, no odjek je bio slab. Najavljuje da će sljedeće godine Udruga poslodavaca krenuti u intenzivnu kampanju kojom će hrvatske gospodarske subjekte podrobno upoznati s prednostima i nedostacima ulaska u EU. Što je hrvatska Vlada u protekloj godini konkretno učinila za razvoj gospodarstva?

Vlada je ukinula krizni porez i malo smanjila nekoliko neporeznih davanja, no to su jedine konkretne mjere koje su imale financijski učinak. Što se tiče fiskalne politike, deficit je i dalje jako velik, cijena kapitala visoka, a svjedoci smo i da je tečaj kune deprecirao. Ključnim smatram to što nije napravljen zaokret prema investicijskoj politici. Premijerka Kosor tvrdi da smo na putu izlaska iz krize. Kako to komentirate?

Umjesto gledanja u kristalnu kuglu trebalo bi razgovarati o tome koja je minimalna stopa rasta koja će osigurati rast zapošljavanja. Mislim da je to za ukupno stanje u Hrvatskom društvu najvažniji cilj. Samo rast zaposlenosti jamči održivost proračuna, odnosno održivost svih funkcija koje proračun mora imati. Znamo da je stopa zaposlenosti u Hrvatskoj vrlo niska, i kreće se na razini od 55%. Komentirajući prijedlog proračuna za 2011., kazali ste kako samo održava status quo, odnosno zadržava trenutno stanje. Zbog čega? 32 POSLOVNI DNEVNIK poslovna 2011.

Članice HUP-a su najvažniji gospodarski subjekti u Hrvatskoj. Ako politika ne prepoznaje kolika je važnost tih članica, onda je to njihov veliki problem

Takav je kakav je; proračun nikako ne može biti generator razvoja jer pod razvojem prije svega podrazumijevamo investicije ili velike promjene u sustavima. Osim toga izuzetno je velik deficit. Čak ga i Zakon o fiskalnoj odgovornosti koji se donosi želi smanjiti u sljedećim godinama. Dakle, silom zakona, a ne političkom voljom trebat će smanjiti deficit. Što bi iduća godina, prema vašem mišljenju, mogla donijeti glede gospodarskih prilika u Hrvatskoj?

Zaokret prema investicijskoj politici jedina je poluga koja bi mogla bitnije promijeniti stanje u ekonomiji. No sve ovisi o tome kako će se Vlada postaviti prema državnim projektima, odnosno hoće li ih pokrenuti u smislu da se definira što financirati iz javnih izvora, a što eventualno prepustiti privatnom sektoru. Kada su u pitanju privatne investicije, kojih ima doista mnogo, očekuje se znatnije rušenje raznih administrativnih barijera koje postoje. HUP-ov nedavno uvedeni info telefon za poduzetnike čije su investicije ‘zapele’ pokazao se nuždom. Što nam to govori o odnosu države prema investicijama?

Očito je da postoji nepropusnost u državnoj administraciji kao i da u njoj ne postoje neke točke pomoću kojih bi investitori na jednome mjestu mogli rješavati probleme. Nije riječ samo o Vladi već i o lokalnoj samoupravi. Vrijednost zakočenih investicija je velika. Ima ih oko 200, a ukupno iznose više stotina milijuna eura. Osim toga ukupna vrijednost prijavljenih privatnih investicija koje trebaju krenuti u realizaciju iznosi gotovo 13 milijardi eura. Kako ocjenjujete rad HUP-a u ovoj godini?

Budući da sam predsjednik, ne bi bilo korektno da ocjenjujem rad HUP-a. Mogu reći samo da se naš glas ipak dosta čuo, ali je odjek bio slab. Kakvi su planovi i očekivanja HUP-a za sljedeću godinu?

HUP je udruga, ali njegove članice su najvažniji gospodarski subjekti u Hrvatskoj. Ako politika ne prepoznaje kolika je važnost tih članica, onda je to zbilja njihov veliki problem. Važno je istaknuti da je jedna od misija HUP-a uvjeriti širu javnost da je gospodarstvo temelj razvoja, a onda i bogatstva društva u cjelini, a ne

Damir Kuštrak, predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca

PIXSELL

Vrijednost zakočenih investicija je velika. Ima ih oko 200, a ukupno iznose više stotina milijuna eura

obrnuto. Također se nadam da ćemo iduće godine dovršiti pregovore s EU. HUP će se aktivno uključiti u kampanju kako bi naši gospodarski subjekti shvatili što im ulazak u EU znači. Želimo im pojasniti koje su dobre, a koje loše strane te asocijacije. Na nedavno održanom forumu Poslovnog dnevnika i Banka magazina rečeno je kako je Hrvatskoj potrebna šok-terapija. Slažete li se s tom tvrdnjom?

Mi u Hrvatskoj volimo upotrebljavati teške riječi. Profesor Bićanić govorio je o prioritetima i mislim da je to izuzetno važno. Mislim da je htio reći kako bi prioritet trebao biti restrukturiranje gospodarstva, a ono je doista bolje raditi pod određenim stresom. No odrediti u kojem bi području trebalo koristiti taj stres zahtijevalo bi stručnu raspravu. Možda bi stresna terapija u radnom zakonodavstvu bila dobra i imala veće efekte nego stresna terapija vezana uz tečaj kune.

Kakve promjene radnog zakonodavstva zagovaraju poslodavci?

Jedna od glavnih primjedbi je svođenje radnog zakonodavstva na odnos između poslodavca i radnika, a u svim modernijim sustavima u Europi postoji i treći partner. To znači da treba osigurati izvjesnu pomoć ljudima koji iz raznih razloga ostaju bez posla. U konkretnom slučaju, u Hrvatskoj se prikupi 1,8 milijardi kuna doprinosa za nezaposlene, ali najveći broj ljudi koji prima naknadu za nezaposlene čeka mirovinu. Naravno da im treba pomoći, ali to je pogrešan pristup. Treba pomoći onima koji su privremeno ostali bez posla i koji ga mogu naći u sljedećih nekoliko mjeseci. Drugi problem je što je velik dio ekonomije u Hrvatskoj uslužnog, sezonskoga karaktera, a naše radno zakonodavstvo nije prilagođeno takvom tipu rada. Mogli bismo unedogled nabrajati probleme radnog zakonodavstva, ali o tome bi ozbiljno trebalo razgovarati u okviru socijalnog partnerstva koje u Hrvatskoj ne funkcionira. poslovna 2011. POSLOVNI DNEVNIK 33

nužno je hitno pokrenuti barem dio reformi Brinu podaci o daljnjem padu industrijske proizvodnje te daljnje urušavanje naše preostale industrije te mogućnost vala stečajeva Piše: Darko Bičak

skladu s očekivanjima utječu stanje na domaćem tržištu, pad potra2010. još je bila teža i neizžnje i investicija. vjesnija za većinu poslodavaca nego 2009. godina. Kako vidite perspektivu hrvatskoga U uvjetima daljnjeg smagospodarstva u 2011. godini? njenja domaće potražnje, Treba biti optimist, što nikako ne znači biti pada investicija i povećalakomislen. Ako uspijemo ukloniti prepreke ulaganjima i/ili pojednostaviti procese koji koče nja nelikvidnosti većina poduzetnika je poku- Domagoj Milošević, predsjednik šala održati profitabilnost smanjivanjem troš- Nadzornog odbora HUP-a ulaganja te time pokrenuti val investicija, ako kova poslovanja i podizanjem efikasnosti banke povećaju kreditiranje privatnog sektora unatoč povećanom riziku, a Vlada pokrene već upravljanja zalihama, potraživanjima i ostalim resursima. “U velikoj mjeri to je značilo najavljene reforme državne uprave, regionalne i smanjivanje plaća i/ili broja zaposlenih u tzv. realnom sekto- lokalne samouprave, smatram da je moguće ne samo preokrenuti ru, što je rezultiralo s više od 80.000 izgubljenih radnih mjesta negativan trend u pozitivan već i ubrzati očekivan gospodarski te daljnjim povećanjem razlike prosječne plaće između realnog rast. Iskreno, najviše me brinu podaci o daljnjem padu industriji javnog/državnog sektora – naravno u korist javnog, a na štetu ske proizvodnje te daljnje urušavanje naše preostale industrije privatnog”, kaže Domagoj Milošević, predsjednik Nadzornog te mogućnost vala stečajeva. Premala smo ekonomija u kojoj su odbora HUP-a. Unatoč tome, ili možda upravo zato, svjedočili posude spojene vrlo blizu jedna drugoj. smo daljnjem porastu antipoduzetničke klime umjesto podršci poduzetnicima i propoduzetničkoj klimi. Koje korake smatrate nužnima koje bi Vlada morala “Pa tko će dugoročno smanjivati nezaposlenost ako ne upra- u idućoj godini napraviti, a koji bi najviše pomogli vo poduzetnici!? Svi poduzetnici koji su to bili u mogućno- gospodarstvu? Jednim od ključnih, ako ne i temeljnim, problemom smatram sti naglašeno su se okrenuli izvozu, a samo su rijetki mogli ostvariti rast prihoda na domaćem tržištu. Godina 2010., kao i (ne)zaposlenost i premda je kratkoročno nemoguće brzo mije2009., pokazala je svu riskantnost ovisnosti o našemu malom njati odnos broja zaposlenih i umirovljenika, aktivnim i agresivdomaćem tržištu, posebno kada se smanje državne investici- nim mjerama za poticanje zapošljavanja može se dosta postići. je i potrošnja”, naglašava Milošević. Da i ne spominjem ZOR i nefleksibilno tržište rada koji jednako štete poslodavcima i posloprimcima. Europa i svijet ove su godine izašli iz krize, jesu li iz krize Kad uđemo u EU, naša (ne)konkurentnost jednako će štetiti izašle i hrvatske tvrtke koje su orijentirane na izvoz? i jednima i drugima. Svakako su poželjne promjene poreznog Bio bih oprezan s izjavom da je već 2010. Europa izašla iz sustava s naglaskom na rasterećenju troška rada – smanjivanje krize iako naravno svi priželjkujemo da bude tako. Situacija se poreza i doprinosa na plaću trebalo bi ponajprije ostati na rasu dobrom dijelu Europe svakako popravlja pa smo na valu tog polaganju poslodavcima, ne samo kako bi porasla ionako preniprocesa vidjeli i rast izvoza domaćih tvrtki. ska dobit poduzeća već kako bi se omogućilo investiranje u vlaNije zanemariv utjecaj slabljenja eura koji s jedne strane potiče stite resurse i konkurentnost. Na kraju, ne najmanje važno, nužna je promjena pristupa da izvoz na treća, izvaneuropska tržišta, ali i poskupljuje uvoz u Europu što bi trebalo olakšati pokušaje hrvatskim tvrtkama u se novcem poreznih obveznika spašavaju zapravo odavno izguizvozu u EU. Rijetke su hrvatske tvrtke koje više od 50 ili, još bljena radna mjesta u propalim poduzećima umjesto da se potiču bolje, 75% prihoda ostvaruju iz izvoza. Ipak, na većinu izvoznika uspješni koji će osigurati novo, trajno održivo zapošljavanje. 3 4 POSLOVNI DNEVNIK poslovna 2011.

Poduzetnici će unatoč kriznoj godini preživjeti Na problem nelikvidnosti prvi su počeli upozoravati upravo poduzetnici iako bi bilo logičnije da o tome progovore državne institucije Piše: Darko Bičak

ajvažnije je da smo ovu godinu preživjeli, a to zapravo znači da je godina bila teška, da su u njoj poduzetnici imali priliku suočit se s gotovo svim boljkama s kojima se mogu suočiti”, kaže Anny Brusić, direktorica Udruge za male i srednje poduzetnike pri HUP-u. Godina je pri kraju i očekuje se da će iduća biti znatno bolja. Treba podsjetiti da ni 2009. nije bila jako dobra godina tako da su poduzetnici sada već financijski iscrpljeni, ali i iščekivanjem promjena.

Anny Brusić, direktorica HUP – Udruge malih i srednjih poduzetnika

Europa i svijet ove su godine izašli iz krize, što je s Hrvatskom?

Za poduzetništvo je važan optimizam, jedna od najpoznatijih definicija poduzetništva kaže da je to proces u kojem se gotovo ni iz čega stvara nešto novo. To se ne može bez optimizma, odnosno vidjeti nešto dobro tamo gdje toga gotovo da i nema može samo optimist. Zato je važno vjerovati da su Europa i svijet izašli iz krize, a da ćemo mi uskoro. Udruga malih i srednjih poduzetnika odavno je govorila da kriza nije samo ušetala iz EU, nego da su svi problemi postojali i prije, ali ih je kriza samo naglasila. No već smo se pomalo umorili od govorenja i nabrajanja istih problema. Naime, nama su i prije krize problemi bili isti, ali manjeg intenziteta. Katkad se stječe dojam da se traže neki novi problemi kako bi to bilo zanimljivo za čitanje. Ali poduzetništvo je jednostavno: ako su uvjeti dobri, poduzetnici će stvarati, kreirati, zapošljavati; ako nema takvih uvjeta, poduzetnici stagniraju ili propadaju. Mislite li da su u kriznim vremenima male i srednje tvrtke ugroženije ili otpornije na krizu u odnosu na velike?

Ne samo u kriznim nego u svim vremenima, male tvrtke su osjetljivije na sve promjene, i dobre i loše, iz dobrih će prije prepoznati priliku i šansu jer su veliki sustavi, tj. poduzeća, tromiji i inertniji, a u teškim vremenima male će tvrtke prije osjetiti probleme. Isto tako treba podsjetiti da čim se ti uvjeti poprave, one

će procvjetati. Stalno treba podsjećati kako mala i srednja poduzeća stvaraju nova radna mjesta; da se 80% novih radnih mjesta stvara u malim i srednjim poduzećima, a ne u velikima kako bi većina zaključila. U krizi je 80.000 ljudi ostalo bez posla. Bilo bi dovoljno da samo pola od svih malih i srednjih poduzeća u Hrvatskoj, a ima ih oko 173.000, zaposli samo po jednu nezaposlenu osobu. To je puno lakše nego pokretati velike investicije, bilo privatne, bilo državne, koje stoje zbog birokracije, i to najviše na lokalnoj razini.

Kako vidite perspektivu malog i srednjeg poduzetništva, a i hrvatskoga gospodarstva općenito u 2011. godini?

Kao odgovor na ovo pitanje htjela bih ponoviti ono što je nedavno na slično pitanje odgovorio predsjednik Udruge malih i srednjih poduzetnika Petar Lovrić, a to je da će poduzetnici uvijek preživjeti. Preživjeli su i gora vremena. To im je u krvi. Koje korake smatrate nužnima za Vladu u idućoj godini, koji bi najviše pomogli gospodarstvu?

Čini se da se u posljednje vrijeme, od stručnjaka svih profesija pa do opće javnosti, gotovo svi natječu u davanju prijedloga i rješenja “trebalo bi”. Istodobno kao da se zaboravlja da mandat donošenja odluka ima samo Vlada. Mi ostali možemo samo predlagti, ali je na Vladi da donese odluku koje će prijedloge prihvatiti i provoditi. Mi smo, Udruga malih i srednjih poduzetnika, još 2008. nabrojili nama najveće probleme, oni su zapravo problemi cjelokupnoga gospodarstva. To su nelikvidnost, administrativne barijere, birokratske procedure, šutnja administracije te prevelik broj zakona koji se stalno mijenja. Osim toga percepcija poduzetnika je loša. Umjesto da se o njima govori kao o onima koji preuzimaju rizik, često ih se doživljava kao one koji se jako bogate na štetu drugih. A to nije točno. Ipak treba reći da je najveći od svih problema nelikvidnost. Zanimljivo je da su na problem nelikvidnosti prvi počeli upozoravati upravo poduzetnici iako bi bilo logičnije da o tome progovore državne institucije, ali poduzetnici su prvi počeli zahtijevati od države da radi svoj posao, da nadzire i kažnjava. poslovna 2011. POSLOVNI DNEVNIK 35

Iduća godina bit će svojevrstan nastavak 2010. U 2011. ne može se očekivati ništa spektakularno jer nisu napravljene nužne reforme koje su trebale biti temelj za oporavak gospodarstva Piše: Snježana Vujisić Sardelić

a nas je 2010. bila gotovo izgureformski potezi Vlade, već će potezi vlasti i opobljena godina. Razlog navedezicije biti gotovo jednaki i svodit će se na “nadnom nije u osnovi globalna kriza metanje” u obećanjima, ustupcima i dodvoravakoja se u Hrvatskoj nastavila i njima biračkom tijelu, što je s političkog aspekta traje i sada, već činjenica da mi razumljivo, ali i vrlo opasno za cjelokupno drušnakon plinske krize pa sve do tvo jer se Hrvatska već sada nalazi u “opasnoj i početka druge polovine 2010., neizdrživoj” zoni. Neće se zaustaviti rast nezaili točnije krajem lipnja 2010., nismo uopće radili Ivan Miloloža, predsjednik Vijeća poslenosti zbog pada gospodarske aktivnosti, ali niti proizvodili. To razdoblje “potrošili” smo na članova HUP-a i zbog nefleksibilnog i gotovo rigidnoga radnog montažu strojeva i opreme, na saniranje štete i zakonodavstva koje ne dopušta bolju fleksibilnost obnovu tvornice nakon ponovne nabave strojeva i fluktuaciju radne snage, a samim tim i utječe i opreme”, kaže Ivan Miloloža, predsjednik Vijeća na porast nezaposlenosti, rast cijene energenata, članova HUP-a. Nadodaje da je zbog navedenog 2010. bila znatno ponajprije plina i električne energije, do kojih će sigurno doći. Takogora od onog što se očekivalo. “Međutim, činjenica da smo ponovno đer će znatno pridonijeti daljnjoj slaboj konkurentnosti hrvatskih uspjeli uspostaviti proizvodnju i potpuni proizvodni ciklus čini nas proizvoda koji su zbog znanih razloga ionako nekonkurentni. Sve donekle zadovoljnima nakon havarije koju smo imali za vrijeme to utjecat će i na standard građana. plinske krize”, kaže Miloloža. Kakve ćete rezultate imati (procjene) s obzirom na karakteristike okruženja u kojem ste poslovali?

Uz štetu koju smo pretrpjeli znamo kakva je situacija u hrvatskom gospodarstvu, našem okružju, a posebno u automobilskoj industriji koja je uz financijski sektor najviše bila pogođena u svijetu, što je moralo ostaviti trag na poslovanje. Ako se isključi materijalna šteta koju smo pretrpjeli, mi smo pozitivno poslovali. Sačuvali smo sva radna mjesta, ne otpustivši nijednog radnika. Opstali smo uza sve probleme koje smo imali i nastojimo se vratiti na tržište s kojeg smo zbog nemogućnosti proizvodnje dugo izbivali. Predviđanja za gospodarstvo su poznata – proračun je donesen, projekcije kretanja BDP-a su također iznesene – što u skladu s tim očekujete u gospodarstvu u 2011.?

U 2011. ne može se očekivati ništa spektakularno niti bilo kakav veći pomak. Može se samo očekivati nastavak situacije iz 2010. i daljnji pad gospodarskih aktivnosti iz sljedećih razloga: u 2010. nisu napravljene nužne reforme koje su se morale učiniti i koje su trebale biti temelj za bolju poslovnu klimu i oporavak gospodarstva; pred nama je izborna godina i u njoj se ne mogu očekivati 36 POSLOVNI DNEVNIK poslovna 2011.

Jeste li napravili planove poslovanja vaše tvrtke za 2011. i kakve su vam projekcije?

Napravili smo planove za 2011., a zadnji kvartal 2010. nastojali smo iskoristiti za povrat na tržište gdje smo bili do plinske krize. Budući da smo 70% svojih proizvoda izvozili, usmjereni smo prema izvozu i naravno da očekujemo dobit i rast. Planirate li investicije i što mislite o proklamiranoj ideji da će privatne investicije biti glavna poluga rasta?

Slažem se s onima koji kažu da će privatne investicije biti glavna poluga rasta našega gospodarstva u idućim godinama. To ne znači da država ne treba i neće ići u investicije. Dapače, mišljenja sam da i ona mora ići u investicije koje su realne i potrebne. Međutim, nemojmo zaboraviti okružje u kojem živimo i u kojem se nalazimo. Da bi privatne investicije doživjele svoj zamah, moraju se stvoriti uvjeti za isto. Uz provođenje reformi moraju se ukinuti mnoge administrativne prepreke. Moraju se ukinuti prepreke u sadašnjim propisima i pojednostaviti izdavanje potrebnih dozvola, rješenja i sl. Nije dovoljno samo o tome deklarativno govoriti. Nešto se mora učiniti. Tek kada sustav uredimo, možemo očekivati rezultate. A to je stvar prije svega države, odnosno Vlade i lokalne uprave.

Goran Radman, dekan Veleučilišta Vern

I privatni obrazovni sektor, kao važan segment hrvatskoga obrazovnog sustava, nastavit će se konsolidirati

Čitava 2011. godina bit će obilježena neizvjesnošću

duća godina donijet će nam tek neznatan oporavak gospodarskih aktivnosti, ali istodobno i dramatično pogoršanje socijalnih problema, prije svega zbog daljnjeg rasta broja nezaposlenih. Za male i srednje tvrtke posebno će biti izazovno nositi se s nelikvidnošću koja prati recesiju, ali je dodatno pogoršava aktualno i očekivano usporavanje gospodarskih aktivnosti i dalje vrlo velikoga javnog sektora. Postoje realni izgledi da čitava godina bude obilježena neizvjesnošću uzrokovanom trima velikim političkim događanjima: završetkom pristupnih pregovora s EU, nacionalnim referendumom o pristupanju EU te općim izborima koji nisu ni terminski ni svojim ishodima posve izvjesni. Bez obzira na njihove ishode, izvjesno je da ozbiljnijih reformi, prije svega u javnom sektoru, nažalost neće biti ni u 2011. godini. Njihovo odgađanje samo će dodatno otežati naše ionako već zakašnjelo strukturno i dinamičko prilagođavanje trenutku integracije s tržištima EU. Naša slaba gospodarska konkurentnost i nejak inovacijski kapacitet izložit će nas još i više nego danas visokim rizicima poslovanja na globalnom tržištu, a ukinut će se mehanizmi domaćih subvencija i poticaja koji su mnogima osiguravali minimum pozitivne bilance. Trpjet će refomski procesi

Obrazovni sektor također će dijeliti sudbinu ostatka društva. Može se očekivati daljnje smanjenje izdvajanja proračunskih sredstava za obrazovanje, a osim toga i smanjenje sredstava za obrazovanje u poslovnom sektoru. Zbog toga će trpjeti reformski procesi, cjeloživotno obrazovanje potrebno za prekvalifika-

ciju brojnih nezaposlenih te investicije u nove razvojne kapacitete. Istodobno će regulatorni pritisak donijeti više reda u obrazovni sustav, ali europske norme i standarde kvalitete u obrazovanju neće biti u stanju ispuniti brojne domaće institucije. I privatni obrazovni sektor, kao važan segment edukativnog sustava RH, nastavit će se konsolidirati. Zbog pada kupovne moći stanovnika smanjit će se broj studenata u privatnom obrazovanju, ali će istodobno doći i do okrupnjavanja pojedinih institucija kroz strateška spajanja i preuzimanja. Trebalo bi pritom voditi računa da nam obrazovanje u cjelini, a posebice visokoškolsko, i kvantitativno i kvalitativno zaostaje u rezultatima za prosjecima EU te da ćemo ga morati nastaviti brže razvijati ako želimo imati konkurentno i održivo gospodarstvo. Efikasnije poslovanje

Premda smo i mi izloženi nestabilnostima tržišta, na Vernu smo na vrijeme započeli prilagodbe koje nam omogućavaju efikasnije svakodnevno poslovanje, ali i nastavak ulaganja u strategijske ciljeve razvoja. U ovom smo zahtjevnom razdoblju uspjeli zadržati, pa čak i povećati volumen poslovanja iz prijašnjih godina, te poduzeti nekoliko važnih razvojnih koraka kao što su integracija Zagrebačke škole za menadžment, povećanje i uređenje novih nastavnih prostora te akademska i poslovna kadrovska pojačanja. Uz navedeno kontinuirano radimo na podizanju kvalitete i efikasnosti u akademskim i poslovnim procesima, pripremamo se za postupak reakreditacije u 2011. te spremamo niz novih projekata koji su u skladu s našim strateškim okvirom razvoja za sljedećih 10 godina. poslovna 2011. POSLOVNI DNEVNIK 39

Potrebna bolja suradnja znanosti i gospodarstva Obrazovanje. Gospodarstvu obrazovni sektor mora ponuditi kadrove koji mu trebaju da bi stasalo, ali uz smanjena proračunskog izdvajnja ta ideja je utopija Piše: Ksenija Puškarić

rvatska se strateški opredijelila za unapređenje znanosti i obrazovanja još početkom prošlog desetljeća, a to su sve do početka krize potkrepljivala i proračunska sredstva koja su se izdvajala. Od 2004. do 2008. godine proračunska sredstva za obrazovanje rasla su po stopi od 12 posto godišnje, a u sustavu je otvoreno više tisuća novih radnih mjesta. No s ekonomskom krizom za vratom Nadam se da hrvatsko obrazovanje je 2009. završilo je ćemo upravo u minusu od gotovo 1,5 milijardi kuna, a na partnerove godine proračunska su se izdvajanja smanjila za dodatnih dvije milijarde kuna. ski način Strateško opredjeljenje o razvoju znanosti pojačati i obrazovanja ne samo da je ozbiljno ugrosuradnju sa ženo nego jedva preživljava. Projekcije za privatnim sljedeću godinu nisu optimistične. Pero Lučin, rektor Sveučilišta u Rijeci, sektorem i to kaže da su se ulaganja u znanost umjesto želimo poprijašnjih 1,2 posto smanjena na 0,7 posto BDP-a, čime smo se približili europskom staviti kao dnu jer, primjerice, naši susjedi Slovenci za osnovni cilj znanost izdvajaju 1,7 posto BDP-a. Aleksa Bjeliš, “Budući da opetovano govorimo o rektor Sveučilišta u razvoju gospodarstva temeljenog na zna- Zagrebu nju, nije teško zaključiti kako je već prošao posljednji trenutak da povećamo izdvajanja za taj sektor ako se želimo maknuti s mrtve točke. Poznato je da dio proračuna za znanost, obrazovanje i šport iznosi nešto više od 11,6 milijardi kuna, a samo na plaće i doprinose ide oko 9 milijardi. Najblaže rečeno, malo je prostora za unapređenje sustava u takvim okolnostima”, ističe rektor riječkog sveučilišta. On smatra da je potrebno hitno i učinkovito definirati novu strategiju koja će biti fokusirana na znanstvena područja u kojima su hrvatske znanstvene institucije kompetentne te ulagati u vrhunske zajed40 POSLOVNI DNEVNIK poslovna 2011.

ničke projekte znanstvenih institucija i gospodarstva. Gospodarski subjekti bi, smatra Lučin, također trebali pojačati ulaganje u znanstveno-istraživačke projekte prema uzoru na druge zemlje koje imaju društvo utemeljeno na znanju. Prostora, dodaje, uvijek imamo, primjerice možemo početi ulagati i ojačavati male tvrtke koje se bave informacijskom tehnologijom, biotehnologijom i nanotehnologijom. “I mi na sveučilištima moramo biti svjesni da trebamo preuzeti dio tereta u smislu I mi na sveinicijative i poduzetnosti te učiniti sve da što učilištima više proizvodimo, i to u svim segmentima. moramo biti Uz naše temeljne zadaće, nastavu i istraživanje moramo posrnulom gospodarstvu svjesni da ponuditi kadrove, ali i projekte koji im tretrebamo pre- baju da bi stasali”, ističe Lučin. Aleksa Bjeliš, rektor Sveučilišta u uzeti dio teZagrebu, kaže kako je “krizno” smanjereta u smislu nje financijskih sredstava i te kako utjeinicijative, te calo na rad pojedinih sastavnica sveučiliposebno onih koji si ne mogu dopuučiniti sve da šta, stiti nova zapošljavanja, nego angažiraju što više proi- vanjske suradnike. No prema rektoru Bjelišu kriza je posebno nagrizla financiranje zvodimo istraživačkog rada koji bi trebao biti okoPero Lučin, snica ne samo razvoja sveučilišta nego i gosrektor Sveučilišta u podarstva. Rijeci “Ove je godine financiranje istraživanja radikalno smanjeno, a za istraživačke projekte osigurano je tek 35 posto prošlogodišnje svote, što predstavlja jaki pad. Uza sve to, novi projekti uopće nisu pokrenuti. Očito je riječ o potrebi da se bitno preuredi sustav istraživanja na akademskim institucijama koje su godinama bile zanemarene, ali dugoročno takva politika može biti samo pogubna”, smatra Bjeliš, dodavši kako će sljedeću godinu na sveučilištu obilježiti traženje novih izvora financiranja iz eurofondova, ali i gospodarstva. “Nadam se da ćemo upravo na partnerski način pojačati surad-

nju s privatnim sektorom, i to želimo postaviti kao osnovni cilj”, rekao je Bjeliš. Gvozden Flego, bivši ministar znanosti i tehnologije te saborski zastupnik SDP-a, nije optimističan što se tiče veće suradnje znanosti i gospodarstva u 2011. godini. “Uvijek se valja nadati, no ova je vlada uništila slabu suradnju koja je postojala do prije nekoliko godina. Ukinute su porezne olakšice za ulaganje u znanost i obrazovanje, dvije hrvatske institucije za tehnologijski razvoj su na koljenima, ishodi učenja, odnosno znanja i umijeća za obrazovne profile nisu dogovarane s poslodavcima pa se bojim da će sve ići po starom”, ističe Flego. asmina Havranek, direktorica Agencija za znanost i visoko obrazovanje, kaže da će boljoj suradnji gospodarstva i visokog obrazovanja u budućnosti sigurno pridonijeti rezultati rada Međuresornoga radnog tijela koje bi konačno trebalo uskladiti potrebe na tržištu rada s potrebama u gospodarstvu. Rad na tom ključnom pitanju zajedničke suradnje je počeo. To potvrđuje i Vesna Štefica, pomoćnica direktorice Centra za razvoj ljudskih potencijala pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. Ona kaže da se u gotovo svakom od devet europskih projekata vrijednih 17 milijuna eura navodi nužnost sustavnog istraživanja potreba tržišta rada i prilagodba programa obrazovanja rezultatima istraživanja. “Na osnovi prvih pokazatelja evidentno je da najviše nedostaju kadrovi tehničke struke, i to na razini strukovnoga srednjoškolskog, a ne visokog obrazovanja. Jedan od načina da se potakne razvoj takvih programa, ali i upisivanje većeg broja studenata u tehničke struke sigurno su stipendije gospodarstvenika, ali i jasna slika mogućega daljnjeg usavršavanja za polaznike. Skloni smo uvođenju upisnih kvota u srednjem i visokom obrazovanju, ali na način da se ne ograničava pristup već ako tko želi doista pohađati određeni program, a koji nije od primarnog interesa za razvoj gospodarstva i društva u cjelini, onda to treba sam i platiti”, istaknula je Štefica, dodavši kako je u nekim zemljama, u takvim okolnostima, uvedeno potpisivanje izjave u kojoj se polaznik u tom slučaju odriče svih socijalnih prava koja bi mu pripadala nakon završetka školovanja poput prijave na Zavod za zapošljavanje, posredovanje u pronalasku posla, socijalno osiguranje i sl. Hoće li i Hrvatska uvesti tu praksu, još je neizvjesno.

poslovna 2011. POSLOVNI DNEVNIK 41

Zdeslav Šantić, ekonomski analitičar SG-Splitske banke

U idućoj godini očekuje nas daljnji pad razine zaposlenosti, ponajviše kao posljedica restrukturiranja unutar prerađivačkog i građevinskog sektora 42 POSLOVNI DNEVNIK poslovna 2011.

Dvije godine od krize, dvije godine bez promjena

akon što je 2009. proglašena godinom priznavanja krize u domaćem gospodarstvu te je obilježena dominantno nepopularnim mjerama usmjerenima prema stabilizaciji u državnom proračunu, od 2010. očekivanja su bila velika. Naime, ova godina trebala je biti obilježena reformama i fiskalnom konsolidacijom kao i implementacijom efikasnijih anticikličkih mjera. Nažalost, cijela godina ponovno je protekla u (be)smislenim raspravama o (ne)mogućnostima smanjenja potrošnje države uz vrlo malo konkretnih ušteda. Ipak, još početkom godine vladala je oprezna doza optimizma. Naime, u promatranom razdoblju zaživio je u praksi model financiranja preko HBOR-a, koji je trebao dovesti do pada aktivnih kamatnih stopa te dinamiziranja kreditne aktivnosti naprema korporativnom sektoru. Navedeni modeli financiranja ostvarili su očekivan uspjeh s obzirom na to da nisu bili popraćeni strukturnim reformama. Tako se nakon početnih nekoliko aukcija uvelike “ispuhala” potražnja za kreditima u sklopu modela A, dok model B nikad u potpunosti nije ni zaživio. Priznanje postojanja problema

Ipak, možda najvažniji trenutak u ovoj godini bilo je predstavljanje Plana gospodarskog oporavka. Iako je sam naziv ovog dokumenta vjerojatno promašen, jer je uglavnom riječ o dugoročnim strukturnim reformama, a ne o antirecesijskim mjerama koje bi mogle ostvariti rezultate u kratkom roku, važan je zbog nekoliko činjenica. Prvi put priznato je da problem aktualne krize leži dominantno u strukturnim slabostima domaćega gospodarstva, a ne u trenutnim nepovoljnim trendovima u globalnom gospodarstvu.

U takvim okolnostima ne treba radovati ni očekivani rast BDP-a u idućoj godini od oko 1,5%. Naime, navedeni rast će uglavnom biti rezultat niske ovogodišnje baze (otprilike na razini iz 2006.), a ne dinamiziranja gospodarske aktivnosti. Nadalje, pred kreatorima gospodarske politike i dalje stoje brojna otvorena pitanja. Naime, i dalje je nepoznato kako Hrvatska planira ostvariti novi model gospodarskog rasta. Tako u 2011. možemo očekivati određeno pogoršanje kretanja na tekućem računu platne bilance, ali i nastavak rasta vanjskog duga. Također će očekivani daljnji rast proračunskog manjka rezultirati nastavkom rasta javnog duga. Politički podobne mjere

Osim ovih kratkoročnih problema ne znaju se ni načini suočavanja s dugoročnim rizicima poput nepovoljnih demografskih trendova. Nadalje, očekivani rast neće omogućiti oporavak zaposlenosti, koji bi trebao biti i znak izlaska domaćega gospodarstva iz krize. Štoviše, u idućoj godini očekuje nas daljnji pad razine zaposlenosti, ponajviše kao posljedica restrukturiranja unutar prerađivačkog i građevinskog sektora. Ono što može zabrinjavati je činjenica da se umjesto ekonomski razumnih poteza, poput jačanja konkurentnosti strukturnom politikom ili fiskalnom konsolidacijom, sve učestalije predlažu politički podobnije mjere poput devalvacije ili prisilne deeurizacije financijskog sustava koje bi zasigurno generirale visoke rizike te narušile makroekonomsku stabilnost. Uzimajući u obzir nizak stupanj reformskih kapaciteta u društvu, pogotovo u izbornoj godini, sve je izglednije da bi najpozitivniji događaj iduće godine moglo biti zaključenje pregovora s EU.

Marko Škreb, glavni ekonomist Privredne banke Zagreb

Ne treba očekivati znatnije ekonomske reforme, osim onih za završetak pregovora s Europskom unijom

Tečaj ostaje stabilan, inflacija ispod 3 posto

tara izreka kaže: Zanima me budućnost jer ću u njoj provesti ostatak života. Prošlost s druge strane ne možemo mijenjati (iako je često vrlo različito tumačimo). Stoga će se ova bilješka u prvom redu baviti viđenjem 2011. godine. Prema našim promišljanjima tu bi godinu mogli obilježiti sljedeći događaji: Politički će to sigurno biti izborna godina. Ta činjenica utječe na naša očekivanja kod reformi, koje opet određuju dinamiku rasta iduće godine, ali i u srednjem roku. Ne očekujemo znatnije ekonomske reforme, osim onih za završetak pregovora s EU. Naime, proračun za 2011. je donesen. Stoga očekujemo da bi deficit opće države mogao biti oko 6% BDP-a. Iako su potrebe središnje države za financiranjem relativno visoke, domaće i međunarodne okolnosti ukazuju da pri financiranju ne bi trebalo biti većih problema. Jasno je da će javni dug rasti, što je u srednjem roku nepovoljno. Bitno je da se u sljedećoj godini okončaju pregovori s EU te zatvore preostala poglavlja. No sama ta činjenica neće imati neki poseban pozitivan učinak jer to ekonomski subjekti već dulje vremena očekuju i na neki je način to uključeno u njihove kalkulacije. Niska baza

Rast BDP-a mogao bi biti oko 1,4%, pri čemu postoje rizici da bude i niži i viši od toga. Valja reći da nakon dvije godine pada BDPa, ovaj minimalni rast označava više vrlo nisku bazu nego početak nekoga dinamičnog ciklusa rasta. Za sada u srednjem roku potencijalnu stopu rasta vidimo bliže brojci od 2% nego povije-

snih oko 4,5%. S druge strane za iduću godinu predviđamo stabilan tečaj (kuna/euro) u granicama u kojima se kretao i u prošlosti te inflaciju ispod 3%. Na tu minimalnu pozitivnu inflaciju utjecati će promjene administrativnih cijena (primjerice plina) te očekivani nastavak trenda rasta svjetskih cijena sirovina. Dakle, monetarna će politika nastaviti biti ključno sidro stabilnosti makroekonomskih kretanja u Hrvatskoj. Od vanjskih čimbenika očekujemo nastavak turbulencija u eurozoni. Ta zona bi trebala u idućoj godini rasti 1,5 posto (prema službenim prognozama EU), a na taj će rast pozitivno utjecati dinamično njemačko gospodarstvo. Potrebno je više optimizma

Kriza eurozone neće se u kratkom roku smiriti. No ta kretanja ne bi trebala utjecati na hrvatsko gospodarstvo niti na stabilnost našega financijskog sustava. Bankarski je sustav u Hrvatskoj izuzetno visokokapitaliziran te uz strogu superviziju HNB-a jamči da iz tog sektora sigurno neće biti negativnih iznenađenja u sljedećoj godini. Isto tako ne očekujemo dinamičan rast kredita ponajprije zbog nedostatka odgovarajuće kreditno sposobne potražnje, bilo stanovništva, bilo poslovnog sektora. Što se tiče godine koja izmiče, nju bismo okarakterizirali kao godinu nastavka pada BDP-a, ali i kao godinu propuštenih prilika da se naprave radikalnije i nužne strukturne reforme. Vjerojatno će biti najbolje da je što prije zaboravimo i sa što više optimizma se nastojimo okrenuti budućnosti. Kako kaže stara maorska poslovica: Okrenimo lice suncu i sjene će pasti iza nas. poslovna 2011. POSLOVNI DNEVNIK 43

Iduće godine rast kredita oko 6 posto Banke. Tragovi recesije najdublji su u rastu udjela loših kredita i rezervacija, a ti rizici jedna su od važnijih prepreka smanjenju kamatne marže banaka Piše: Jadranka Dozan

a koliko se to ne uklapa u raširenu percepciju o bankama koje i u recesijskom ambijentu mirno brode, na poslovanje bankarskog sektora produžena recesija ostavlja više nego jasan trag. On je vidljiv u usporenoj dinamici rasta poslovanja (iako ove godine uz nešto veći rast kreditne aktivnosti nego 2009.), ali u godini na izmaku najdublje se utisnuo kroz daljnje povećanje udjela nenaplativih plasmana i troškova rezerviranja. Upravo su ti rizici među važnijim preprekama smanjenju kamatne marže banaka. U takvim okolnostima, kako je nedavno istaknuo i guverner HNB-a Željko Rohatinski, teško je očekivati iole veće smanjivanje kamata na kredite, čak i uz daljnje smanjivanje pasivnih kamatnih stopa. Bankari su još prošle godine isticali kako će zbog očekivanog trajanja krize i njezina odgođenog djelovanja na kvalitetu kreditnog portfelja najveći porast otpisa nenaplative imovine u ovdašnjim bankama biti upravo u 2010. godini. U slučajevima dubljega i dužega ekonomskog pada s kakvim se suočila (i) Hrvatska do izražaja obično dolazi utjecaj zaustavljanja rasta (novih) kredita na tzv. starenje kreditnog portfelja, općenito slabljenje kreditne sposobnosti klijenata, kao i problemi vezani uz kolaterale. Prije ili poslije iscrpe se razne opcije reprograma, restrukturiranja i/ili korištenja kolaterala. Krajem 2008. udjel problematičnih kredita bio je pet posto, a krajem ovogodišnjeg rujna njihov je udjel oko 10 posto, s tim da je do kraja godine izglednije da će se malo povećati, a ne smanjiti. Porast je pritom najizraženiji u sektoru poduzeća, ali pad dohodaka i porast nezaposlenosti ove se godine izraženije nego lani odražava i na poteškoće u naplati kredita od građana. Vodeće banke, koje s obzirom na udjel u ukupnoj aktivi kreiraju i trendovska sektorska obilježja, u prva su tri tromjesečja zabilježile porast troškova rezerviranja od gotovo 40 posto na godišnjoj razini. Većina banaka u posljednje se dvije godine pojačano fokusira na upravljanje troškovima, a da to nije slučaj, dobit poslije oporezivanja ove bi godine zasigurno pala i više od 20-ak posto u prosjeku. Trend smanjenja profitabilnosti mjeren prinosima na imovinu i kapital time je samo nastavio višegodišnji niz. Povrat na prosječnu imovinu bi nakon lanjskih 6,4 posto ove godine mogao čak pasti i 44 POSLOVNI DNEVNIK poslovna 2011.

ERSTE banka Iduća godina jednako složena Petar Radaković predsjednik Uprave Erste banke Smatramo da će 2011. biti jednako složena kao i tekuća godina. Općenito govoreći, Erste banka će u idućoj godini osim na rast na tržištu posebnu pozornost posvećivati daljnjem povećanju interne efikasnosti i kvalitete usluge klijentima. Velik naglasak i dalje ćemo stavljati na komunikaciju s klijentima i razumijevanje njihovih specifičnih potreba u trenutačnom tržišnom okruženju. Bitno je naglasiti da je već 2010. bio vidljiv trend stabilizacije aktivnih kamatnih stopa, uz blagu korekciju na niže. Eventualni nastavak tih trendova prije svega će ovisiti o tržišnim kretanjima, cijeni izvora i stabilizaciji troškova rizika. Sukladno navedenom, u nekom bližem razdoblju ipak nije izgledno očekivati njihovo smanjivanje. Dinamika kreditiranja poduzeća 2010. godine bila je manja u odnosu na prethodna razdoblja. Sukladno usporenoj dinamici oporavka domaćega gospodarstva i smanjenoj domaćoj potražnji, uz manji broj iznimaka uglavnom vezanih uz područje obnovljivih izvora energije, poduzeća su bila dominantno okrenuta financiranju obrtnih sredstava. Kada govorimo o kreditiranju privatnog sektora, u 2011. očekujemo zadržavanje brže dinamike kreditiranja segmenta poduzeća, uz nastavak potražnje javnih poduzeća do laganog oporavka potražnje privatnih poduzeća. Kod segmenta stanovništva očekujemo blagi oporavak, ali i dalje usporenu dinamiku. Naš je cilj i u 2011. godini ostvarenje većeg rasta kreditnih plasmana toj kategoriji klijenata u odnosu na prosjek rasta tržišta u tom segmentu.

Teško je očekivati smanjenje kamata, naglasio je guverner HNB-a RBA Ne očekujemo veće pomake Zdenko Adrović predsjednik Uprave Raiffeisenbank Austria Hrvatsko financijsko tržište ove godine obilježava viša razina stabilnosti cijena i prinosa na financijsku imovinu u odnosu na prethodnu godinu. Likvidnost banaka je visoka, a traženi prinosi na kratkoročna zaduživanja financijskog sektora i države niži su od višegodišnjeg prosjeka. Središnja država i javna poduzeća dodatni su kapital bez teškoća pronalazili na vanjskim financijskim tržištima te nisu povećavali potražnju za kapitalom iznad kapaciteta ponude domaćega financijskog tržišta. Stoga su banke mogle postupno popuštati potražnju za domaćim depozitima, odnosno smanjivati visinu kamatnih stopa u ponudi za oročene depozite i sredstva na računima banaka. Reakcija na strani ponude kamatnih stopa na kredite niža je od očekivane, što znači da se pozitivni impulsi od kretanja na financijskom tržištu nisu u potpunosti prenijeli na kretanja u realnom sektoru. Uzrok usporene reakcije aktivnih kamatnih stopa na trend pada pasivnih kamatnih stopa nalazimo u povećanju rizičnosti korisnika bankarskih kredita. Osnovna zapreka za smanjenje cijene u ponudi kredita banaka nalazi se u otežanoj naplati potraživanja između poduzeća, a pojačava ga neizvjesnost o načinu financiranja rastućega javnog duga. Problemi s likvidnošću poduzeća u dužem roku prerastaju u problem solventnosti pa se poslovna politika poduzeća usmjerava defenzivno – na održavanje likvidnosti umjesto na razvoj poslovanja. Time se sužava potencijal zapošljavanja u

sektoru poduzeća, što prenosi negativne impulse na sektor stanovništva. Rezultat je smanjenje potražnje za kreditima banaka. U takvim uvjetima poslovna politika banke slijedi dominantne tendencije u sektoru poduzeća te se umjesto na aktivnosti za rast plasmana usredotočuje na mjere interne ekonomije, odnosno na unapređenje upravljanja rizicima i naplate potraživanja te na upravljanje troškovima poslovanja. Mogućnosti za povećanje prihoda sve manje nalazimo u kreditnom poslovanju koje je obilježilo razdoblje do recesije. U postrecesijskom razdoblju banka se usmjerava na pružanje usluga, što traži permanentno podizanje kvalitete usluge. Prostor za povećavanje plasmana nalazimo tek u segmentu države, javnih poduzeća i velikih poduzeća, dok u segmentu malih i srednjih poduzeća te stanovništva nastojimo atraktivnom ponudom paketa proizvoda i usluga povećati prosječno korištenje usluga banke i povezane financijske grupe. U idućem razdoblju ne očekujemo veće promjene na strani potražnje za financijskim proizvodima i uslugama na domaćem tržištu. Poslovanje poduzeća će se postupno oporavljati, ali više povećanjem produktivnosti rada, nego dodatnim zapošljavanjem, stoga pozitivne promjene na tržištu rada ne možemo očekivati prije priključenja u Europskoj uniji, odnosno za dvije do tri godine. Tada bi priljev dodatnoga kapitala mogao potaknuti i rast zaposlenosti, što je nužan uvjet za rast potražnje za kreditima. U međuvremenu, banka ostaje usredotočena na rast prihoda preko rasta kvalitete usluga, što omogućava ostvarivanje umjerenih stopa rasta poslovnih aktivnosti.

poslovna 2011. POSLOVNI DNEVNIK 45

ispod 6 posto, procjenjuju analitičari. Još 2008. bio je na 10 posto, a u odnosu na 12,4 posto iz 2006. godine ta je mjera profitabilnosti bankarskog sektora do danas prepolovljena. Godina 2004. s ROA na razini 16 čini se dalekom poviješću. ako su se kreditni kanali u odnosu na prošlu godinu (kad su krediti zapravo stagnirali) pokazali malo protočnijima, to nisu stope koje bi u većoj mjeri amortizirale povećane troškove rezerviranja. Prema podacima HNB-a, plasmani takozvanom privatnom nefinancijskom sektoru bilježe stope rasta za oko 5,5 posto, pri čemu je kod poduzeća oko osam, a kod stanovništva nepunih dva posto. Kad se isključi efekt tečaja na kunski iskaz stanja kredita (dobar dio kojih je vezan valutnim klauzulama), krediti građanima jedva da nadilaze atribut stagnacije. Ipak, nakon lanjskog pada tog dijela kreditnog portfelja i stabilizacija je pomak. Pritom stambeni bilježe blagi rast, a oni za kupnju auta ili po kreditnim karticama imaju dvoznamenkast pad. S obzirom na i dalje nepovoljna kretanja na tržištu rada i s tim povezanim padom dohodaka te nesigurnosti glede budućnosti i zaduživanja, procjenjuje se da će oporavak potražnje građana za kreditima trebati pričekati još najmanje pola godine. Nasuprot oprezu s kreditima veća sklonost štednji u građana u devet se ovogodišnjih mjeseci očitovala u porastu njihovih depozita za 5,2 posto, dok je kod poduzeća treće tromjesečje napokon

Veća sklonost štednji građana u krizi, ali i tvrtki, očitovala se u porastu depozita u bankama 46 POSLOVNI DNEVNIK poslovna 2011.

SG-SPLITSKA banka Očekujemo slabiju potražnju za kreditima Pierre Boursot predsjednik Uprave SG-Splitske banke Općenito očekujem da će se 2011. zadržati razdoblje u kojem će se banke suočavati sa slabijom potražnjom za kreditima te rastom rizika plasmana, što će najvjerojatnije dovesti do daljnjeg pada profitabilnosti. Sporiji oporavak domaćega gospodarstva snažno će utjecati i na poslovanje banaka. Naime, uzimajući u obzir da nije realno očekivati oporavak zaposlenosti na domaćem tržištu rada prije druge polovice 2012. te relativno visoku zaduženost kućanstava, izgledno je da će građani prije biti skloniji razduživanju nego povećanju svoje zaduženosti. Kada govorimo o poduzećima, očekujemo da iduće godine ponovno najznačajniji rast kreditne aktivnosti zabilje-

žimo u segmentu poslovanja s pravnim osobama. Iduće bismo godine mogli zabilježiti povećanje kredita za investicije, i to u prvom redu kod privatnog sektora za razliku od ove godine kada dominira potražnja za kratkoročnim financiranjem poduzeća. Kada govorimo o kretanju aktivnih i pasivnih kamatnih stopa u 2011., očekujemo da se zadrži ovogodišnji trend njihova laganog smanjenja, što će dominantno biti posljedica visokih konkurentskih pritiska unutar bankovnog sustava. Pad potražnje za kreditima banke će pokušati ublažiti razvojem novih proizvoda i usluga te padom aktivnih kamatnih stopa. U uvjetima manje kreditne aktivnosti smanjuje se potreba i za izvorima financiranja, što vodi padu kamat-

HYPO banka Očekuje se blagi oporavak gospodarstva Markus Ferstl predsjednik Uprave Hypo Alpe-Adria banke nih stopa na depozite. Ipak, pad kamatnih stopa bit će djelomično usporen zbog očekivane visoke potrebe države za (re)financiranjem na domaćem tržištu te visokim rizicima u poslovanju banaka. Unatoč izazovnom okruženju Splitska banka iduće godine planira nastaviti širenje mreže poslovnica, prije svega na području Zagreba. Ali i daljnji razvoj informatičke mreže, u koju je dosta uloženo i ove godine. Općenito, što se tiče poslovne aktivnosti očekujemo nešto bolju dinamiku kreditiranja nego što je to bio slučaj u 2010., ne toliko zbog rasta samog tržišta na kojem ne očekujemo velike pomake, nego svoja očekivanja temeljimo na našem većem kapacitetu distribucije zbog proširene poslovne mreže.

Teško gospodarsko okruženje u Hrvatskoj prouzročilo je suženje specifičnih poslovnih aktivnosti banaka praćeno povećanjem kreditnog rizika. Pri porastu kreditiranja bilo je poteškoća premda se sveukupna situacija do kraja 2010. donekle poboljšala u odnosu na 2009. godinu. Banke su ove godine također imale važnu ulogu kao podrška gospodarstvu i javnom sektoru osiguravanjem potrebnih sredstava i stabilnosti. Poput bankarske industrije u cjelini, i Hypo banka je iskusila pogoršanje kreditnog portfelja te povećanje tzv. neiskorištene aktive, odnosno kredita koji ne donose prihod, kao i smanjene prihoda od provizija u domaćem platnom prometu i kartičnom poslovanju te pad prihoda zbog smanjenih iznosa plasmana. Banka je taj negativni učinak nastojala nadoknaditi uvođenjem stanovitih mjera za poboljšanje učinkovitosti koje su dovele do većih ušteda na troškovnoj strani. Nadalje, ponudila je i posebne pakete za korporativne klijente, srednje i malo poduzetništvo te građanstvo kako bi ovim sektorima pomogla da se lakše nose s brojnim izazovima gospodarskog okruženja, npr. restrukturiranjem i reprogramiranjem

kredita te produljenjem roka i fleksibilnijim planom njihove otplate. U skladu s novom poslovnom strategijom usmjerenom na poslovanje sa sektorom građanstva, javnim institucijama i srednje velikim poduzećima Hypo banka je unaprijedila kvalitetu svoje ponude uvođenjem novih proizvoda i usluga, kao i povećanjem svoje infrastrukture. Banka je znatne napore uložila u poboljšanje i proširenje svoje poslovne mreže. Dostignuta je brojka od 200 bankomata. Na makroekonomskoj se razini u 2011. godini može očekivati lagan oporavak gospodarstva, ali i dalje će biti strukturnih problema koji će dovesti do povećanja nezaposlenosti, pada realnog sektora, kao i daljnjih restrikcija u intenzitetu kreditiranja. Budući da je ključno rješenje za ponovno pokretanje gospodarskog zamašnjaka u poboljšanju kvalitete i povećanju obujma odobrenih kredita, Hypo banka zasigurno će nastaviti s poticanjem korporativnog sektora, posebice poljoprivrede, uz daljnju podršku građanstvu. No sljedeće godine ne možemo očekivati dvoznamenkasti rast kreditnog portfelja, pogotovo imajući u vidu da realnom sektoru nedostaje obećavajućih projekata s prihvatljivim rokom povrata ulaganja.

poslovna 2011. POSLOVNI DNEVNIK 47

U rastu kredita tvrtkama je premalo onih investicijskih, a njihov rast se očekuje 2011. donijelo oporavak depozita nakon što su lani znatno okopnili, a u prvom polugodištu mahom bili u znaku stagnacije. U takvim okolnostima približno polovica prirasta ukupnih kredita banaka u 2010. rezultat je povećanoga kreditiranja poduzeća (za 30-ak posto zaslužni su krediti državi), a unutar tog sektora, prema nedavnoj analizi PBZ-a, zaduženje je javnih poduzeća smanjeno za oko 200 milijuna kuna, dok je kod privatnih poduzeća povećano za 7,2 posto ili oko 6,5 milijardi kuna. Kad se pak tim kreditima dodaju i plasmani u korporativne vrijednosne papire, potraživanja prema privatnom sektoru porasla su 8,2 milijarde kuna. Problem je i dalje, međutim, što je u rastu kredita poduzećima premalo onih investicijskih, čiji se osjetniji oporavak očekuje dogodine. odnosu na pretkrizno razdoblje i ukupna je dinamika rasta banaka, mjerena rastom aktive, znatno sporija. Konsolidirana aktiva im ove godine raste po većim stopama nego lani. U devet mjeseci povećana je 3,1 posto, a na godišnjoj razini 4,5 posto, dok je u 2009. aktiva povećana samo 2,7 posto. Rast bankarskog poslovanja sigurno je važna pretpostavka za oporavak gospodarstva, a za tu ulogu važno je da su hrvatske zadržale visoku kapitaliziranost i da imaju zadovoljavajuću likvidnost. Koliki će rast kredita biti, primjerice, dogodine, ovisi o više faktora, od vanjskog okruženja do domaćega fiskalnog okvira. Prema procjenama vodećih banaka, u osnovnom scenariju koji podrazumijeva rast BDP-a od 1,5%, iduće godine realno je očekivati rast kredita oko 6%.

48 POSLOVNI DNEVNIK poslovna 2011.

HPB rast bruto kredita od 10% Čedo Maletić predsjednik Uprave HPB-a Očekujemo da nam makrookruženje osigura stabilne i poticajne uvjete u 2011. kako bismo i na mikrorazini mogli ostvariti zacrtane poslovne ciljeve. Sve zajedno trebalo bi voditi prema izlasku iz recesije i nacionalnom gospodarskom oživljavanju. Na makrorazini u 2011. godini možemo očekivati izlazak iz recesije i blagi gospodarski oporavak sa stopom rasta BDP-a između 1 i 2 posto, što bi trebalo potaknuti veću potražnju za kreditima, naročito u drugom dijelu godine. Na strani aktivnih, ali i pasivnih kamatnih stopa očekuje se nastavak započetog trenda blagog pada. U drugoj polovici godine može se očekivati zatvaranje svih poglavlja i završetak pregovora o pristupanju EU te početak procesa ratifikacije, što će utjecati na poslovnu klimu i averziju prema rizicima. HPB u 2011. ulazi s vrlo dobrim polaznim osnovama. Prvo, dokapitalizacijom od 450 mil. kuna stvorene su pretpostavke za financiranje novoga kreditnog ciklusa, a novi kreditni potencijal sada premašuje 4 mlrd. kuna. Drugo, provedenim internim restrukturiranjem i poboljšanjem troškovne učinkovitosti omogućeno je povoljnije kreditiranje klijenata, dok se istodobno vlasnicima osigurava viši prinos na uloženi kapital. I treće, ono najvažnije, naši klijenti su iskazali izuzetno visoku razinu vjernosti i povjerenja u banku. U 2011. HPB planira rast bruto kredita viši od 10%. Kod poslovnih subjekata naglasak će biti na malom i srednjem poduzetništvu, dok kod građana očekujemo rast stambenoga kreditiranja.

Svi se nadali oporavku, no još jedna godina je propala Burza. Loša opća situacija u gospodarstvu, neprovođenje mjera i nejasan cilj kretanja, drastično utječu na ulagače i njihovu aktivnost na burzi Piše: Tin Bašić

omaće tržište kapitala u ovoj se godini ne može pohvaliti ni rastom, ni optimizmom ni razvojem. Promatrajući situaciju na tržištu, nema napretka. “Vjerojatno smo se svi nadali da će ova burzovna godina biti pozitivna. Očekivale su se stanovite reforme koje bi potaknule gospodarstvo i donijele nužan optimizam. Nažalost, promjene u koje se išlo nisu bile dostatne da bi se to i dogodilo pa se sukladno tome rast nije ostvario”, smatra Roman Rinkovec, investicijski savjetnik brokerske kuće Credos. “Bitno loša godina, prožeta pesimizmom i negativnim trendovima, bila je u suprotnosti s općim pozitivnim trendovima i sentimentom na razvijenim tržištima i najvećim tržištima u razvoju”, kaže Hrvoje Japunčić iz Trcin vrijednosnica. “No s druge strane negativni trendovi i sentiment bili su, a nažalost i jesu, u uskom odnosu s hrvatskim političkim i makroekonomskim okvirima, situaciji i danim perspektivama zemlje”, ističe Japunčić. Čini se kako loša opća situacija u gospodarstvu, ne provođenje mjera i nejasan cilj kretanja drastično utječu na ulagače i njihovu aktivnost na burzi. “Puno toga je propušteno, ali ono osnovno je da i dalje ne znamo što zapravo želimo. I dalje nije jasno konstatirano koje su to naše komparativne prednosti u odnosu na druge, ili barem u čemu bismo doista mogli biti konkurentni. Kada bismo o tome zauzeli čvrst stav, onda bismo mnogo lakše mogli otkriti ‘pravi put prema putu izlaska iz krize’”, kaže Rinkovec. Upozorava kako je krajnji trenutak da odlučimo kakve investicije želimo, a zatim ćemo lako doći do investitora koji su to spremni pratiti, i to na potpuno transparentan način. “S druge strane svakako treba pozdraviti to što se ove godine doista krenulo u borbu protiv sveopće korupcije pa smo u tom smislu, nesumnjivo, na dobrom putu, ali ipak daleko od cilja”, kaže Rinkovec. No

ako je ova godina propuštena, možemo li se nadati da iduća biti bolja? Domaći burzovni stručnjaci nisu optimistični. “Nažalost, mislim da će eventualni pozitivni rezultati i trendovi u Hrvatskoj u 2011. biti posljedica ‘vanjskih’ faktora i/ili tržišta, a ne posljedica naših internih promjena i aktivnosti”, kaže Japunčić. “Upravo ono što smo propustili učiniti u ovoj godini ne bismo smjeli propustiti obaviti u novoj. No sve govori u prilog tome da na to i dalje nismo spremni. Bojim se da stav kako će sve naše probleme riješiti ulazak u EU ‘ne drži vodu’, a to nam već duže vrijeme tumače i sve vjerodostojne ili manje vjerodostojne ‘bjelosvjetske’ financijske institucije”, kaže Rinkovec. Ističe kako je naša situacija u mnogočemu bliska europskim zemljama koje u posljednje vrijeme imaju problema s ‘bančenjem’ prethodnih godina. “Vrijeme je, ako ništa drugo, da se općenito riječi kriza i stagnacija zamijene s radom, odgovornošću i pozitivizmom. Kako bi današnja medicina rekla, sve polazi od ‘glave’ i valja stvoriti pozitivno ozračje, a onda će unutarnji procesi riješiti probleme i bez vanjske pomoći”, kaže Japunčić. “Ipak, vrlo je vjerojatno da će dionice kupljene po današnjim cijenama mnogima donijeti razlog za zadovoljstvo u budućnosti. Razlog neočekivanja, već nade u to, jedino je činjenica da su mnoga tržišta ove godine zabilježila priličan porast cijena pa se doista može dogoditi da se i nas netko sjeti”, zaključuje Rinkovec. No osim opće depresije, letargije i ostalih negativnih epiteta na domaćem tržištu kapitala, ipak je bilo nekih promjena. Jedna od njih je i uvođenje “market makinga” na Zagrebačkoj burzi. Goran Hoblaj, voditelj Odjela vlastitog trgovanja u Erste VP, ističe “kako je od interesa za hrvatsko tržište kapitala i investitore u hrvatske dionice da početkom sljedeće godine zaživi ‘Prime market’ na Zagrebačkoj burzi”. poslovna 2011. POSLOVNI DNEVNIK 49

Ivan-Damir Anić, viši znanstveni suradnik, Ekonomski institut Zagreb

Intenzivira se cjenovna konkurencija na tržištu

odaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da u 2010. dolazi do usporavanja pada maloprodajnog prometa. Na razini cijele 2010. može se očekivati pad maloprodajnog prometa. U srpnju i kolovozu rastu maloprodajnog prometa pridonijela je povećana potrošnja turista. Prema projekcijama Ekonomskog instituta Zagreb, u 2011. može se očekivati rast BDP-a i potrošnje kućanstava, uz uvjet nepromijenjene makroekonomske politike. Budući da kretanje maloprodajnog prometa ovisi o kretanju BDP-a, očekuje se stoga tek u 2011. godini lagani oporavak maloprodaje u Hrvatskoj. Međutim, zabrinjava rast nezaposlenosti i smanjenje kupovne moći potrošača, što bi moglo negativno utjecati na kretanja u maloprodaji. Do 2015., prema projekcijama Međunarodnoga monetarnog fonda, mogu se očeki-

»lanica Erste&Steiermärkische Bank d.d.

50 POSLOVNI DNEVNIK poslovna 2011.

vati usporene stope rasta BDP-a u Hrvatskoj, EU 15 i EU 10. Te će stope rasta biti prepolovljene u odnosu na pretkriznu 2007. godinu. Sukladno tome možemo očekivati i usporene stope rasta maloprodajnog prometa do 2015. godine. Postojeća kretanja intenziviraju konkurenciju u sektoru maloprodaje, preraspodjelu i borbu za postojeći “tržišni kolač”. Može se očekivati da će vodeći maloprodajni lanci i dalje povećati svoj tržišni udio i da će stoga doći do daljnje koncentracije maloprodajnog prometa. Kako su potrošači u uvjetima krize izuzetno cjenovno osjetljivi, intenzivira se cjenovna konkurencija na tržištu. I u idućem razdoblju maloprodavači će nastojati racionalizirati svoje poslovanje i privlačiti potrošače s akcijama i niskim cijenama. Nekonkurentne tvrtke koje neće uspjeti slijediti tržišne trendove imat će problema u poslovanju.

Kupovna moć neće porasti pa ni trgovci neće profitirati Trgovina. Zaoštravanje konkurencije na Hrvatskom maloprodajnom tržištu i dalje će dovoditi do smanjenje udjela malih poduzeća te jačanja velikih Piše: Božica Babić

rvatski bi trgovci, da je to izvedivo, kirurškim skalpelom i 2010. najradije izrezali iz svojih bilanci. Do srpnja ove godine u razdoblju dugom 21 mjesec kontinuirano je bilježen pad maloprodaje na godišnjoj razini. Pod udarom recesije trgovci baš i ne žele otkriti konkretne učinke iz ove godine, a nerado govore i o očekivanjima za 2011. Od 10 najvećih trgovaca, rangiranih po prihodu, točne podatke moguće je naći samo za dvije tvrtke koje kotiraju na Zagrebačkoj burzi. Nacionalni lider među trgovcima, Konzum Ivice Todorića, u prvih devet mjeseci 2010. uspio je u odnosu na isto razdoblje 2009. prihod povećati za 43 milijuna kuna, sa 9,542 na 9,585 milijardi kuna. U razdoblju srpanj-rujan Konzum je prodajni prostor povećao za 8227 četvornih metara dvama supermarketima i osam manjih formata, sada raspolaže sa 282.834 kvadrata, no ostvareni promet nije u “stopu” pratio nove kvadrate. Riječke Plodine Mile Ćurkovića imale su nešto bolji učinak. Rujan 2010. zaključen je sa 1,22 milijarde kuna prihoda, dok je rujan 2009. imao rezultat od 1,15 milijardi kuna, odnosno prihod je na godišnjoj razini veći 62 milijuna kuna. “Znatan pad potrošnje i kupovne moći učinili su 2010. izazovnom za sve trgovačke lance. Mercator Hrvatska je u prvih devet mjeseci ostvario 306 milijuna eura prihoda od prodaje, što je 3,7 posto više nego u 2009.”, iznosi predsjednik Uprave Hrvoje Štorga. Tijekom tih devet mjeseci na hrvatskom tržištu investirali su više od 21 milijuna eura, primarno u razvoj maloprodajne mreže, što je, nakon Slovenije, najveći udjel u sveuku-

pnim investicijama grupe Mercator. Štorga navodi kako strategija Mercator grupe na svim tržištima regije predviđa razvoj dvaju prodajnih formata tzv. value i economy, s kojima obuhvaća dvije najveće ciljane skupine potrošača pojedinog tržišta. Akvizicija Getroa u 2010. kompaniji je, podsjeća, pružila mogućnost daljnjeg prilagođavanja asortimana i formata trgovine pa su ušli u segment tzv. kvartovskih trgovina s brendom “Getro market” u kojem nude i do 50% niže cijene artikala. Plan je u 2011. uz nedavno otvorene 22 trgovine na području Slavonije lansirati još 20 trgovina u drugim regijama Hrvatske. Martin Evačić, predsjednik Uprave Narodnoga trgovačkog lanca, u kojem je okupljeno 16 trgovaca s ukupnim godišnjim prihodom od gotovo 9 milijardi kuna, ocjenjuje da su “pad gospodarskih aktivnosti i negativan BDP uz daljnje smanjenje konkurentnosti gospodarstva u trgovini izazvali sve jaču borbu za potrošača.” Ta se borba odvija bez jasnih strategija i najčešće se svodi na “rat” novootvorenim prodajnim prostorima i cijenama. Sve je očitija nestrukturiranost kanala prodaje, svi žele biti najjeftiniji, odnosno ponašaju se kao “disccountery”, upozorava Evačić. U NTL-u su, iznosi, zadovoljni poslovanjem u cjelini, no ne i gospodarskom situacijom. U 2011., kaže, “ne očekuje se ništa senzacionalno, konačan rasplet sigurno se neće dogoditi jer u gospodarstvu i nema konačnog raspleta.” Direktor Lesnine Hrvatska Rajko Magdalenc kratko kaže kako su u tom društvu, unatoč javnim procjenama da će 2010. biti vrlo teška godina, iznimno zadovoljni do sada ostvarenom prodajom. Rezultat za prva tri tromjesečja ove godine bolji je od lanjskog učinka, iznosi Magdalenc, no nije pripraposlovna 2011. POSLOVNI DNEVNIK 51

www.basler-oz.hr

Maloprodaja kao i cijelo gospodarstvo imat će tvz. “puzajući rast”, poručuju iz Emmezete

Efikasnost i preciznost su naslijea πvicarske tradicije koja vam u Basler osiguranju Zagreb garantiraju pouzdanog partnera i siguran oslonac u nevolji. Uz naπe programe kojima vodimo brigu o sigurnosti klijenata razvili smo i aktivnu prevenciju πtete kojom pomaæemo klijentima da se πteta uopÊe ne dogodi. Prepustite nam svu brigu oko osiguranja zdravlja, æivota, vozila i imovine, a mi Êemo opravdati vaπe povjerenje.

Jednostavno sigurni.

52 POSLOVNI DNEVNIK p oslovna 2011.

van reći konkretne brojke. Magdalenc tvrdi da promet iz mjeseca studenog daje jamstva da će 2010. biti bolja od 2009. u kojoj je prihod u odnosu na 2008. rastao 120 milijuna kuna ili više od 20 posto. Da na 2010. ne gledaju kao na kriznu godinu, poručuju i u Lidlu. Marin Dokozić, prvi čovjek te tvrtke, koja je u 2009. ostvarila najveći (41%) rast prihoda unutar brojne konkurencije, tvrdi da je “vrlo zadovoljan poslovanjem tijekom prvih devet mjeseci 2010.”. Budući da Lidl ima izrazito pošten odnos prema kupcu, kaže Dokozić, ambicije za 2011. fokusirane su na nastavak rasta poslovnih uspjeha Lidla u Hrvatskoj. “Emmezeta će 2010., što se tiče prihoda ostvarenog od maloprodaje, zaključiti uz jednoznamenkasti rast u odnosu na rezultat koji je tvrtka postigla za 2009.”, ocjenjuje Slobodan Školnik, predsjednik Uprave. Školnik je iznimka među anketiranim menadžerima, otvoreno potvrđuje kako će tvrtka koju vodi aktualnu godinu završiti uz niži prihod od onoga koji je ostvarila 2008. Školnik predviđa da će “i maloprodaja kao i cijelo gospodarstvo imati tzv. puzajući rast”. Zbog nedostupnosti podataka o poslovanju maloprodajnih tvrtki nezahvalno je govoriti o njihovoj (ne)uspješnosti, kaže Zdenko Segetlija, profesor na Katedri za marketing osječkoga Ekonomskog fakulteta. “Iz onoga što se nazire može se zaključiti da će ukupni poslovni rezultati u 2010. biti slabiji nego u 2009.”, ocjenjuje ipak Segetlija. Smatra da prognoze za 2011. moraju biti oprezne jer kupovna moć u RH vjerojatno neće porasti. Ako se i ostvare početni rezultati gospodarskog oporavka, oni ne mogu, smatra Segetlija, bitno povećati potražnju robe i usluga u maloprodaji. Najkraće, može se očekivati daljnje smanjenje udjela srednjih i malih poduzeća te jačanje velikih trgovaca. “Za Hrvatsku će u 2011. vrijediti sve što vrijedi i za druge CEE zemlje, a to je usporavanje dosadašnjega (pre)brzog otvaranja novih trgovinskih centara”, najavljuje Segetlija. Vjeruje da veliki poslovni sustavi kontinuirano rade analize i strategije, traže model kojim će obilježiti vrijeme koje dolazi. To se, iznosi Segetlija, prije svega tiče novih tehnologija uz pomoć kojih se moraju naći racionalniji poslovni modeli u hrvatskoj maloprodaji. “Činjenica je da su trendovi u hrvatskoj maloprodaji u skladu s onima u EU, ali i u uzročno-posljedničnom odnosu s kretanjima gospodarske aktivnosti općenito. Pad zaposlenosti i dohotka te smanjena potrošnja utjecali su na promjene u prodajnim formatima”, ocjena je profesorice Sande Renko, s Katedre za trgovinu zagrebačkoga Ekonomskog fakulteta.

Nikola Knego, katedra za trgovinu Ekonomski fakultet Zagreb

Prema pokazatelju prodajne površine po stanovniku, hrvatska maloprodaja zaostaje za razvijenim zemljama članicama EU

Za očekivati je blagi oporavak gospodarstva

vaka usporedba hrvatske maloprodajne strukture s maloprodajnim strukturama europskih zemalja s razvijenim tržišnim gospodarstvom i po toj osnovi izvlačenje zaključaka mogla bi biti problematična ako se ne poznaje povijest dolaska do današnjeg stanja. Normalno je da s porastom razine gospodarske razvijenosti dolazi do strukturnih promjena u gospodarstvu koje bismo mogli generalizirati tako da se smanjuje važnost primarnog i sekundarnog sektora, a da raste važnost tercijarnog sektora, odnosno u visokorazvijenim zemljama kvartalnog i kvintalnog sektora. Zastupljenošću spomenutih sektora u strukturi gospodarstva iskazuje se snaga gospodarstva jedne zemlje. Dostignuta razina udjela trgovine u Republici Hrvatskoj mjerena nizom pokazatelja je posljedica dvadesetogodišnje kontinuirane deindustrijalizacije. Drugim riječima, slične vrijednosti pokazatelja su posljedica obrnutih kretanja. Navest ćemo primjer pokazatelja kojim se mjeri razvijenost maloprodajne strukture kakav je pokazatelj broja stanovnika po jednoj prodavaonici. Hrvatski pokazatelj je sličan nekim razvijenim članicama Europske unije. Laici bi rekli odlično, isti smo kao oni. Međutim, kod njih je to posljedica promjena u maloprodajnoj strukturi koja se događala u posljednjih dvadesetak godina, koja se može iskazati trendom manje prodavaonica više prodajne površine. Proces koncentracije

Drastično je smanjen broj malih prodavaonica, ali je narasla masa prodajne površine, što je za posljedicu imalo pojavu prodavaonica velikih prodajnih površina do gigantskih razmjera. To je nužna pretpostavka za uvođenje suvreme-

nih prodajnih tehnologija i porasta kvalitete prodajne usluge. Istodobno, prema pokazatelju prodajne površine po stanovniku, hrvatska maloprodaja zaostaje za razvijenim zemljama članicama EU. To je posljedica spomenutog jer su u hrvatskoj maloprodajnoj strukturi dominantno zastupljeni mali trgovci i mali usitnjeni prodajni kapaciteti. U 2011. očekuje se blagi oporavak gospodarstva u cjelini, nikakav ili neznatan porast kupovne moći stanovništva te potenciranje trendova u maloprodaji koji su već viđeni na tržištima razvijenih zemalja Europe kao što su: a) nastavak procesa koncentracije u trgovini na malo (manje nezavisnih trgovaca, više mnogofilijalnih), b) nastavak procesa internacionalizacije (manje nacionalnih, više internacionalnih trgovaca), c) smanjivanje broja prodavaonica uz istodobni porast mase prodajne površine, d) smanjivanje zaliha uz istodobno širenje lepeze usluga i e) smanjivanje prometa po četvornome metru prodajne površine uz eventualni porast trgovačkih marži. Vrijeme za pripremu

Intenzitet spomenutih trendova na hrvatskom maloprodajnom tržištu je znatno niži u odnosu na razvijene zemlje, članice, EU i po tome smo sličniji zemljama njezina rubnog, mediteranskog dijela poput Italije, Grčke i Španjolske. Imali smo dovoljno vremena da anticipiramo navedene trendove i posljedice te bi hrvatska trgovina na malo trebala biti spremna za sudar s porastom intenziteta navedenih trendova koji će u znatnoj mjeri promijeniti hrvatsku maloprodajnu strukturu u dolazećim godinama. Ponajprije se to odnosi na trend smanjivanja broja malih prodavaonica i malih trgovaca. poslovna 2011. POSLOVNI DNEVNIK 53

Sven Mueller, član Uprave Stipić grupe

Naša očekivanja u sljedećoj godini idu u smjeru uklanjanja barijera ulaganjima, i to konkretnim mjerama smanjenja poreza i doprinosa za nekretninske projekte 54 POSLOVNI DNEVNIK poslovna 2011.

Očekujemo predizborni porast javnih investicija

odina u kojoj se nalazimo bila je izazovna za tržište nekretnina koje i dalje osjeća posljedice recesije. Osim borbe s likvidnošću i naplatom otvorenih potraživanja od investitora koji su zapali u nemale teškoće, 2010. godina je za nas bila godina kontinuiteta i stabilnog napretka. Najveći dio poslovnih partnera Stipić grupe dolazi iz privatnog sektora te je riječ o velikim i ozbiljnim projektima koji i u ovakvim, otežanim uvjetima poslovanja imaju velik tržišni potencijal. Ti projekti su vrijedni nekoliko desetaka milijuna eura te se ubrajaju među najveće investicije privatnog sektora u 2010. i 2011., čija će realizacija rezultirati otvaranjem velikog broja radnih mjesta. Uspješno smo započeli gradnju stambenog projekta u Harambašićevoj, gradnju CCO-a na zagrebačkom Žitnjaku te smo ušli u projekte Ban Centar i Centar Bundek. U rekordnom roku sagradili smo CityCenterOne u Splitu. Projekt Harambašićeva realizira se suradnjom triju članica Stipić grupe – Stipić Nekretnine, koja je investitor, Stipić Constructe, koja je glavni izvođač radova i Stipić Interarta, koji će opremiti objekte u projektu. Riječ je o inovativnom projektu koji će biti sagrađen i opremljen prema najvišim standardima kvalitete. Porast prometa

Stipić grupa izuzetno je zadovoljna Stipić Interartom koji je zabilježio rast prometa za 30% i povećao broj svjetskih brendova koje zastupa. Osim toga zadržana je vodeća pozicija na

tržištu opremanja interijera. To tržište ima velik potencijal jer će jačanjem turizma, dolaskom novih hotelskih lanaca i građenjem wellness centara rasti potražnja za luksuznim uređenjem interijera. Usto je u Hrvatskoj sve više zastupljen trend uređivanja poslovnih interijera u skladu s korporativnim identitetom tvrtke, što je na svim razvijenim tržištima “benchmark”. Naša očekivanja u sljedećoj godini idu u smjeru uklanjanja barijera ulaganjima, i to konkretnim mjerama smanjenja poreza i doprinosa za nekretninske projekte koji u naravi čine 22% cijene proizvoda. Osim toga nadamo se da će predizborni porast javnih investicija donekle ublažiti stanje u operativnom graditeljstvu koje je prošle godine imalo opadajući trend ponajprije zbog malog volumena novih investicija. Očekivanja od politike

U idućoj godini ćemo poraditi na likvidnosti i financijskoj stabilnosti te daljnjem razvoju projekata u Zagrebu i Splitu. To su projekti o kojima za sada ne želimo konkretnije govoriti, ali možemo ih najaviti kao vrlo moderne, višenamjenske, urbane i na tragu očekivane potražnje nakon hrvatskog pridruživanja Europi i širenju interesa za nadamo se tada i dostupnije i uređenije hrvatsko tržište. Od politike očekujemo, neovisno o ishodu izbora, smanjenje utjecaja na sveopće gospodarstvo, nastavak privatizacije, znatno smanjenje troška državnih službi i neodrživog omjera platiša i korisnika državnog budžeta.

Mladen Fogec, predsjednik Uprave Siemens Hrvatska

U sljedećem razdoblju očekujemo realizaciju najavljenih investicijskih projekata u javnom sektoru

Proces oporavka od krize bit će spor

redviđanja analitičara ne daju puno razloga za optimizam. Očekuje se spor proces oporavka od financijske i gospodarske krize. Siemens, međutim, ima širok raspon proizvoda, rješenja i usluga kojima pruža odgovore na urbane izazove u područjima prijevoza, zgrada, rasvjete, opskrbe energijom, zdravstva, vode, otpada te sigurnosti i zaštite, pa stoga vjerujemo da ćemo upravo zahvaljujući polivalentnosti portfelja kompanije i u 2011. imati stabilno operativno poslovanje unatoč brzini oporavka hrvatskog tržišta. U sljedećem razdoblju očekujemo realizaciju najavljenih investicijskih projekata u javnom sektoru, i to u području energetike – gradnju novih i modernizaciju postojećih postrojenja za proizvodnju električne energije, sustava za prijenos i distribuciju električne energije, gradnju i modernizaciju plinovodnog i naftovodnog sustava, zatim vodnoga gospodarstva – gradnju uređaja za pročišćavanje otpadnih voda u gradovima i općinama i prometne infrastrukture – ponajprije željezničke. Očekujemo veća ulaganja u obnovljive izvore energije i općenito ekološki prihvatljive tehnologije na hrvatskom tržištu, što u potpunosti prati strategiju korporacije Siemens AG kao vodećeg dobavljača održivih “zelenih” rješenja. Lakše do sredstava EU

Premda je nepredvidiv izlazak iz hrvatske gospodarske krize, iduće bi godine mogle biti prijelomne. Tu mislim na okončanje pretpristupnih pregovora za ulazak Hrvatske u Europsku uniju, prema zadnjim informacijama najkasnije u jesen 2011., a s time je povezana veća dostupnost sredstava iz fondova Europske

unije i rast poslovnih prilika za našu kompaniju, tim više što je Hrvatska kao prioritetna područja izabrala zaštitu okoliša – odlaganje otpada i otpadnih voda te promet, naročito željeznicu. Izuzetno je važno napomenuti da će u tim novim okolnostima pristupanja Europskoj uniji nastati potreba za apsolutnom transparentnošću u sustavu javne nabave i slobodne tržišne utakmice na razini tržišta Europske unije. U takvim uvjetima Siemens kao svjetski lider u primjeni programa Compliance, poštovanja zakonskih propisa i načela poslovnog ponašanja prema svim dionicima vidi svoje šanse i konkurentsku prednost, što je u rujnu 2009. potvrđeno dobivanjem Dow Jonesova indeksa održivosti za Compliance između 2500 svjetskih kompanija. Naglasak na proizvodni portfelj

Širina Siemensova portfelja, čija su rješenja globalno dokazana, omogućuju Siemensu i u Hrvatskoj i u svijetu da pruža odgovore na rastuće izazove današnjeg vremena kao što su urbanizacija, demografske promjene, klimatski izazovi i globalizacija. Usmjereni smo na održiv i profitabilan rast i dobro smo pozicionirani da dodatno učvrstimo vodeću poziciju na svojim tržištima. U idućem razdoblju kompanija će nastaviti razvijati strategiju poslovne izvrsnosti, s naglaskom na proizvodnom portfelju koji kupcu omogućava isporuku posebno skrojenih cjelovitih rješenja iz jednog izvora za tri velika poslovna sektora: energiju, industriju i zdravstvenu skrb, a jednako tako i na IT planu na kojem je kompanija jedna od vodećih na tržištu. poslovna 2011. POSLOVNI DNEVNIK 55

Boris Žitnik, direktor IDC Adriatics Hrvatska

IT tržište u 2011. vraća se na razinu tržišta iz 2006. – na vrijednost nešto veću od milijarde dolara

56 POSLOVNI DNEVNIK poslovna 2011.

I sljedeće godine slijedi pad IT tržišta u Hrvatskoj

našem prošlogodišnjem prikazu kretanja hrvatskoga informatičkog tržišta predvidjeli smo da će u 2010. isporuke računala i druge informatičke opreme, softvera i IT usluga pasti oko 5 posto. (Nakon pada od oko 17 posto u 2009.) Takva projekcija počivala je na predvidljivim kretanjima makroekonomskih agregata, odnosno na prisutnim problemima servisiranja inozemnog duga, daljnjoj kontrakciji gospodarske aktivnosti, padu zaposlenosti i raspoloživog dohotka kućanstava, usporavanju kreditne aktivnosti banaka i zaoštravanju nelikvidnosti. Sada pak možemo reći da se ta očekivanja ostvaruju. Što se tiče strukturnih obilježja, glavne tržišne komponente također će očekivano imati divergentna kretanja u odnosu na godinu dana prije. Dok je u 2009. zabilježen drastičan pad prodaje informatičke opreme i stagnacija isporuke softvera i IT usluga, u ovoj će se godini prodaja hardvera stabilizirati na jednoj relativno nižoj razini, dok će vrijednost isporučenih softverskih licencija i pripadajućeg održavanja kao i pruženih IT usluga pasti oko sedam posto. Ne može se u ofenzivu

Istodobno smo predviđali određeni oporavak IT potrošnje u 2011. – rast od negdje 7 posto. To smo poglavito bazirali na činjenici da se daljnje pogoršavanje gospodarskog okružja jednostavno neće dopustiti, odnosno da će se poduzeti mjere za izlazak iz recesije. Osim toga najavljeno povećanje državnih ulaganja u IT bit će antirecesijska mjera. No sada, u prosincu, obilježja i intenzitet poduzetih mjera za oporavak ne daju povoda optimizmu. Nigdje se ne vidi oporavak domaće

ni inozemne potražnje (rast izvoza brodova, kad je sudbina brodogradilišta neizvjesna, doista je neprimjereno koristiti kao pokazatelj uzleta izvoza). U takvim okvirima očekujemo da će se pad IT tržišta u zemlji nastaviti i sljedeće godine. Izlazak iz recesije i oživljavanje gospodarske aktivnosti u Europi i nekim tranzicijskim zemljama neće bitnije utjecati na opću konjunkturu u zemlji, a time posredno i na IT izdatke jer je naša kriza prije svega rezultat domaćih problema kumuliranih kroz duže razdoblje. Osim toga strukturne značajke hrvatske IT industrije, formirane u uvjetima višegodišnjeg izostanka industrijske politike na ovom području i nerealnog tečaja, ne omogućuju nikakvu “IT izvoznu ofenzivu” u sljedećoj godini. Komponente će jednako padati

Dakle, i za 2011. IDC Adriatics predviđa daljnji pad tržišta, i to između jedan i pet posto u optimističnom scenariju. Dajemo raspon, a ne određenu brojku jer je gotovo nemoguće predvidjeti IT potrošnju središnje države u izbornoj godini i u okvirima nerealnog proračuna kao i mogući stupanj realizacije nekoliko većih IT projekata u idućoj godini. Intenzitet pada ovisit će o makroekonomskim okvirima, odnosno stupnju u kojem će se središnja država uspjeti zadužiti dovoljno da osnovne funkcije kao što su otplata inozemnog zaduženja, isplata plaća državnih službenika i isplata mirovina ne dođu u pitanje te da ne dođe do daljnjeg zaoštravanja nelikvidnosti u zemlji. U 2011. sve glavne komponente IT potrošnje opast će približno jednako. Ovakvim kretanjima IT tržište u 2011. vraća se na razinu tržišta iz 2006. – na vrijednost nešto veću od milijarde dolara.

MOGUĆ blagi rast SEKTORA zbog ulaska u EUropsku Uniju ICT sektor. Stručnjaci ipak upozoravaju kako hrvatska ICT industrija nema što ponuditi tržištu EU jer se nije dogodila ‘značajnija’ konsolidacija Piše: Bernard Ivezić

ožda je Hrvatska statistički izašla iz krize, ali planovi čelnih ljudi ICT tvrtki uglavnom su pesimistični. Ne samo da imaju dojam da će im poslovni klijenti iduće godine nastaviti štedjeti te time i dalje smanjivati svoje ICT budžete, već im je atmosferu dodatno užarila posljednjih dana vrlo aktualna rasprava o klizanju tečaja kune. Menadžeri ICT tvrtki strahuju da bi takav scenarij nanio velike, ako ne i najveće štete upravo njihovoj branši. U svemu tome jedina je pozitivna vijest što bi potpisivanje ugovora o pristupanju Europskoj uniji potencijalno dovelo do pokretanja novoga investicijskog ciklusa, ali o tome zasad malo tko tako afirmativno govori. To objašnjava zašto su se ove godine od izjava o svojim očekivanjima suzdržali Hrvatski telekom i Vipnet. Dva su operatera pritisnuta posebnim mobilnim trošarinama, a građani i tvrtke više nego ikad prije razmišljaju kako uštedjeti na telekomunikacijskim računima. Ipak da nije sve crno ukazuje primjer Optima telekoma, čiji predsjednik Uprave Matija Martić kaže da u idućoj godini očekuje rast od 15 posto u svim segmentima. “Poseban naglasak stavljam na ICT jer su telekomunikacije i IT međusobno isprepleteni te se očekuje rast potražnje za tim uslugama”, pojašnjava Martić. Predsjednik Uprave Metroneta Željko Lukač ističe da će u 2011. nastaviti s pozitivnim rezultatima. “Bit će to još jedna potvrda da smo najznačajniji i najstabilniji telekomunikacijski operator za poslovne korisnike”, kaže

Lukač. Dodaje da dobre rezultate uvelike temelje i na činjenici da su strategiju Metroneta već usmjerili na ICT segment jer je razvoj tehnologije i poslovnog okruženja pokazao da korisnici žele objedinjeno komunikacijsko informacijsko rješenje, što Metronet ima u svojoj ponudi. Lukač posebno naglašava važnost tečaja kune. “Stabilnost tečaja je od iznimne važnosti za naše poslovanje tako da bi veća odstupanja bila ozbiljan problem”, tvrdi Lukač. Predsjednica Uprave Ericssona Nikole Tesle Gordana Kovačević pak daje drugi pogled na hrvatsku ICT branšu, iz perspektive kompanije koja primarno nudi IT usluge i telekomuikacijske proizvode. I u tom kontekstu upozorava na pad investicijskih aktivnosti, posebno na smanjenje ulaganja domaćih operatera. Predsjednik Uprave Siemens Hrvatska Mladen Fogec stoga tvrdi da će izlazak Hrvatske iz krize biti nepredvidiv. I dok su u M Sanu, najvećoj privatnoj hrvatskoj IT kompaniji zasad suzdržani za komentar, Dinko Borić, direktor druge najveće privatne hrvatske IT kompanije, Recroa, koji vrlo rijetko daje izjave, očekuje da će ICT u idućoj godinu u Hrvatskoj nastaviti padati. “Bio bih zadovoljan kada bi Recro postigao rast prihoda kroz povećanje udjela na tržištu”, kaže Borić koji je jako zainteresiran za nove mogućnosti koje pruža kombinacija informatike i komunikacija. “Tako je moguće postići kvalitetnija rješenja i bolje zadovoljiti potrebe korisnika koje ionako zanima kako upotrebom tehnologije riješiti konkretne poslovne probleme”, pojašnjava Borić te dodaje da bi integracija Hrvatske u EU pozitivan dašak u financijskom smiposlovna 2011. POSLOVNI DNEVNIK 57

Situacija će ovisiti i o politici jer je 2011. izborna godina, poručuju sugovornici slu ICT tržištu mogla donijeti kroz infrastrukturne projekte, i to tek u 2012. godini. Direktor Fujitsu Hrvatska Tomas Pukljak tvrdi da velike međunarodne kompanije u krizi vide pozitivan izazov. “Cilj nam je rasti brže od tržišta i s optimizmom ulazimo u sljedeću godinu”, kaže Pukljak. pak da izvoznog potencijala ima te da su neke hrvatske tvrtke prepoznale tu priliku ukazuje primjer GDi Gisdate. Predsjednik Uprave Boran Lončarić kaže da je skeptičan u vezi s rastom ICT tržišta u Hrvatskoj i da će ono u 2011., smatra, u najboljem slučaju stagnirati. “Međutim, grupa GDi Gisdata se kvalitetno pripremila za to. Mi smo prijašnjih godina povećali prihod od izvoza na 50 posto, a ove godine smo taj postotak povećali na gotovo 60 posto jer smo se okrenuli regiji i novim tržištima poput ruskog”, navodi Lončarić. Ante Mandić, predsjednik Uprave IN2, kaže da kraj recesije očekuje 2012. godine. “Ne očekujem da će poslovni korisnici mijenjati stav o tome koliko izdvojiti u ICT budžete, Stabilnost ali mislim da će se U idućoj gotečaja je izniinvestirati u samo dini očekuje ono što je najnuž- se rast od mno važna, nije pod izgovorom veća odstuda je bitno preživjeti 15 posto još jednu godinu i u svim panja bila bi dočekati 2012. kada segmentima problem se predviđa da će recesiji i u HrvatŽeljko Lukač, skoj doći kraj”, tvrdi Matija Martić, predsjednik Uprave Mandić. Dodaje da predsjednik Uprave Metroneta IN2 očekuje u 2011. Optima telekoma

58 POSLOVNI DNEVNIK poslovna 2011.

rast, ali manji od prosjeka dosadašnjih godina i vjerojatno manji u odnosu na ovu godinu. Božidar Vidić, direktor S&T Hrvatska, tvrtke kćeri najvećega regionalnog sistemskog integratora, kaže da nakon desetak godina kontinuiranog rasta te stagnacije i pada u posljednje dvije godine očekuje pozitivne trendove u idućoj godini. “Ugovor o pristupanju Hrvatske EU, koji se očekuje sredinom iduće godine, sigurno će pozitivno utjecati na hrvatsko ICT tržište”, ističe Vidić. Predsjednik Uprave Recro-NET-a Tomislav Hrisoho ističe da je uvjeren da će promjene i pozitivan trend koji efektivno možemo očekivati od pristupa EU biti progresivan i da se neće naglo odraziti u idućim godinama. “Iako ICT tržište pada u svim segmentima, Recro-Net će 2010. završiti rastom, a u 2011. imamo agresivan plan u prodaji”, izjavio je Hrisoho. “Mislim da je vrlo bitno sačuvati stabilnost kune prema euru ako ne želimo još dublje upasti u krizu”, upozorava Hrisoho. Direktor hrvatskog ureda SAP-a Igor Dropulić očekuje da će iduće godine ostvariti Cilj nam je Očekujemo rast od 10%. “Vjerasti brže rast u 2011., rojatno će distribucija prihoda biti od tržišta i s ali manji nešto drukčija nego optimizmom od prosjeka inače, odnosno više ulazimo u dosadašnjih će prihoda doći sa servisne strane, te 2011. godinu godina će ukupna situacija umnogome ovisiti Tomas Pukljak, Ante Mandić, o politici jer je 2011. direktor Fujitsu predsjednik Uprave izborna godina”, Hrvatska IN2 kaže Dropulić.

#.8 TFSJKF

XXX UPNJD IS XXX CNX IS

;"%070-+4570 7"4 10,3&ร &

;BEPWPMKTUWP V WPฤ OKJ

;BEPWPMKTUWP JNB CFTQSJKFLPSBO PTKFร BK [B QSP่ถ OKFOPTU /JUJ KFEBO EFUBMK OJKF TVWJฤ BO OJUJ KFEOB OJKBOTB OJKF OFWBฤ OB ;BEPWPMKTUWP OF QPESB[VNJKFWB TBNP JTLVTUWP WPฤ OKF ัญ ;BEPWPMKTUWP QSJ UPNF ฤ FMJ WSIVOTLJ EPฤ JWMKBK /PWJ #.8 TFSJKF PTUBWJP KF ;BEPWPMKTUWP CF[ SJKFร J +FEJOTUWFOB SB[JOB VNKFUOJร LF J[WFECF #.8 B TFSJKF QSJWMBร J QBฤ OKV TWJI QFU PTKFUJMB 0ร J TV PEVฤ FWMKFOF QPUQVOP OPWPN WBOKฤ UJOPN 5JKFMP KF OBHSBร FOP NBTBฤ PN 6ฤ J TV Pร BSBOF TVTUBWPN [B [BCBWV PE (# VQPUQVOKFOJN TB TVSSPVOE [WVร OJLB 1SJNBNMKJW NJSJT QSJSPEOPH ESWB J WSIVOTLF LPฤ F PCBWJKB VOVUSBฤ OKPTU 0TKFร BK [B J[WFECV LPKB PEV[JNB EBI KF OF[BNKFOKJW ;BEPWPMKTUWP KF EPTFHMP WSIVOBD

;"%070-+4570 +& /07* #.8 4&3*+&