HUP_PoslovnaOcekivanja2015 by 24sata d.o.o.

Poslovna oÄ?ekivanja Prosinac/2014.

Poduzetnici ne prihvaÄ&#x2021;aju

krizu kao normalnu stvar

Više od 21 godinu... • smo snažan glas hrvatskih poslodavaca i poduzetnika u borbi za konkurentno poslovno okruženje • odgovorni zastupnici prava i interesa poslodavaca u odnosima s vladom i sindikatima • stručni savjetnici i partneri svojim članovima za najrazličitije gospodarske teme i pri svakodnevnome poslovanju • aktivni promicatelji domaćega gospodarstva u inozemstvu • u suradnji sa svojim članovima ustrajni u svakodnevnoj borbi za boljitak i napredak Republike Hrvatske i svih njezinih građana To ćemo biti i dalje!

Hrvatska udruga poslodavaca želi Vam sve najbolje povodom nadolazećih blagdana te puno uspjeha u 2015. godini

prosinac 2014.

SADRŽAJ

/ www.hup.hr

Sadržaj Kolumne

Gordana Deranja Davor Majetić Ivica Mudrinić Branko Roglić Davor Tomašković Ivan Ergović

04 05 06 07 08 09

Granske udruge

Kako čelnici HUP-ovih udruga vide iduću godinu 12-18

HUP Skor

Zaglavljeni u strukovnoj zamci

19-24

Istraživanje: Poslovna očekivanja u 2015.

25-30

Glavni i odGovorni urednik izdanja: Davor Majetić redakcijSki koleGij: Ljiljana Hećimović , Lea Marcijuš iStraživanje: Promocija plus, Arhivanalitika Hrvatska udruga poslodavaca, Radnička cesta 52 Tel: 01/4897555 Fax: 01/4897556 e-mail: hup@hup.hr Partner: PoSlovni dnevnik Glavni urednik: Mislav Šimatović zamjenik Gl. urednika: Vladimir Nišević Grafika: Kristina Nakić izdavač: 24sata d.o.o Oreškovićeva 6H/1, 10000 Zagreb telefon: 01/6326-000 telefaks: 01/6326-060 e-mail: redakcija@poslovni.hr tiSak: GZH, Radnička cesta 210, 10 000 Zagreb

KOLUMNA

prosinac 2014.

/ www.hup.hr

Ne prihvaćamo krizu kao normalno stanje

K m

Objašnjenja da kriza kod nas traje tako dugo jer je cijela Europa u krizi nisu uvjerljiva. U Europi postoje i zemlje koje se razvijaju brže i zapošljavaju više

ri kraju smo već šeste normalno da se ne možemo krizne godine i na ulasku osloniti na predvidive propise i u vrlo vjerojatno i sedmu. učinkovito pravosuđe. Postalo Iako je HUP i prije nego nas je normalno da poslujemo uz je kriza udarila svom svojom neprimjereno visoke porezne snagom upozoravao na takvu i neporezne namete. Postalo mogućnost i potrebu da se je normalno da imamo dva potrošeni ekonomski model što rebalansa godišnje. A to nije i ne hitnije mijenja, nitko od nas, smije biti normalno! Kao što nije kada nas je kriza konačno ponormalno da nema odgovornosti godila, nije očekivao da će tako za takvo stanje. Iako svi članovi dugo trajati. Vladin prijedlog društva snose dio odgovornosti proračuna za sljedeću godinu i za krizu i neprovođenje promjeono što se iz njega da pročitati na – najveća je odgovornost na ne ostavljaju puno prostora za političkim elitama, kako onima optimizam i vjeru da će sljedeća na vlasti, tako i onima u oporbi. godina biti bolja. U njemu se ne Poduzetnici i poslodavci Gordana Deranja, predsjednica vide velike promjene i zaokreti ne bježe od svoje odgovornosti. što je, naravno, duboko zabrinja- Hrvatske udruge poslodavaca Svi mi koji poslujemo na tržištu vajuće. Naši su problemi počeli nemamo izbora, ako radimo puno prije same krize. Ona je tek nemilosrdno i do kraja dobro bit ćemo nagrađeni, ako radimo loše za to snosimo razotkrila sve naše slabosti i nedostatke koje smo godinama odgovornost i trpimo posljedice. Nama je dosta krize, i ne gurali pod tepih. Zato odgovornost za krizu ne snosi samo želimo prihvatiti ovo destruktivno navikavanje na nju. Uza sadašnja već i vlade koje su prije nje vodile zemlju i također sve naše napore da i u ovim uvjetima održimo poslovanje odlagale strukturne reforme. Aktualna je Vlada povukla i naših tvrtki i poslujemo pozitivno, ako se ovakvo stanje neke dobre poteze, ali dubina naših problema je prevelika nastavi i ako se okolnosti ne promijene mnogi od nas neće da bi ih mogle riješiti pojedinačne mjere i vrlo ograničene izdržati još dugo. Jer poslovati u Hrvatskoj danas je vrlo promjene. teško. Umjesto da se stvaraju bolji uvjeti i pomaže poduObjašnjenja da kriza kod nas traje tako dugo jer je zetnike teret kojeg nosimo sve je teži i teži. A bez uspješnih cijela Europa u krizi nisu uvjerljiva. Jer u Europi postoje i tvrtki nema ni uspješne države jer nema proračunskih zemlje koje se razvijaju brže i zapošljavaju više ljudi nego prihoda iz koji se financiraju zdravstvo, obrazovanje, prije krize. U traženju opravdanja nije dovoljno reći ni da socijala. su uzrok krize poduzetnici koji nisu inovativni i ne žele Zato je upravo rješavanje krize i stvaranje uvjeta za investirati, jer imamo poduzetnike koji su i u ovako teškim novi gospodarski rast apsolutno najvažnija tema za ovu uvjetima uspješni, koji investiraju i zapošljavaju. Nije zemlju i njezine građane. Sve ostalo u ovom je trenutku dovoljno reći da se nikakve promjene ne mogu provesti jer manje bitno. Bez obzira na izbore koji nas očekuju sljedeće su otpori veliki. Otpori su veliki i u drugim zemljama pa godine na rješavanju krize treba raditi danonoćno, bez odlučne Vlade ipak ne odustaju od mjera koje im donose odlaganja i zadrške, bez političkog kalkuliranja, odlučnovi rast. Nakon šest godina života u krizi počeli smo se nije i hrabrije nego do sada. Potrošili smo sve kredite za na nju navikavati i uzimati ju zdravo za gotovo. Postalo daljnje odlaganje reformi i svaki mjesec, a kamoli godina je normalno da BDP pada 12 kvartala zaredom. Postalo bez promjena vode nas u daljnje duboko propadanje i je normalno da je nezaposlenost mladih visoka. Postalo je rezultirat će još težim posljedicama. Samo s odbacivanjem normalno da javni dug prelazi 80% BDP-a i dalje raste. krize kao normalnog stanja i promjenama Hrvatska u Postalo je normalno da je cijena kapitala u Hrvatskoj za skoroj budućnosti može biti uspješna, a život svih njezinih više od 2 postotna boda veća od prosjeka EU. Postalo je građana bolji.

Tv ul ne ne da na un sv do ih si po al im gr

prosinac 2014.

o e za

će

KOLUMNA

Koliko još dugo možemo izdržati?

e je sti

a .

/ www.hup.hr

Tvrtke ulažu nevjerojatne napore da bi našle način da unatoč svemu ne dozvole da ih ovakva situacija potopi, ali sve ima svoje granice

rajem godine uobičajeno pod teretom raznih davanja, se podvlači crta, zbrajaju prisilnih otpisa dugova, deflacise rezultati, ocjenjuje je…”. Tvrtke privatnog sektora postignuto i sukladno tome jesu ulažu nevjerojatne napore da bi li planovi ispunjeni ili ne slijede našle način da unatoč svemu ne nagrade ili sankcije. Postavljaju dozvole da ih ovakva situacija se i planovi za sljedeću godinu potopi. Ali sve ima svoje granice i - dohvatljivi, ali ipak ambiciobilo bi dobro da se daljnje testirazniji i inspirativniji. Ljestvica se nje izdržljivosti poduzetnika čim uvijek diže malo više jer je to ono prije zaustavi. Pomoći poduzetšto nas tjera da budemo bolji i nicima znači pomoći državi. Sve uspješniji. Tako to izgleda u tvrtdok se okolnosti i odnos prema kama, među poduzetnicima i popoduzetnicima i kompanijama slodavcima. Neovisno o veličini, ne promijeni neće biti novih, u većim su tvrtkama ovi procesi velikih i brojnih investicija. Bez složeniji i razrađeniji u odnosu na toga ni najnovija promjena Zamale, ali u suštini proces je isti. kona o strateškim investicijama Davor Majetić, glavni direktor Nažalost, tako to ne funkcionineće dati osobite rezultate. Naša Hrvatske udruge poslodavaca ra i u državi. Kad podvučemo državna administracija i dalje pocrtu pod ovu godinu rezultat je kazuje otvoreni animozitet prema poražavajući. BDP je nastavio padati, javni dug i deficit na- poduzetništvu i to je jedan od glavnih uzroka naših problestavili su rasti, reforme se i dalje zaobilaze u velikom luku, ma. Kao i nevjerojatno tvrdoglavo odbijanje promjena u potrošnja države se ne smanjuje, efikasnost državne admini- javnom sektoru. On ostaje zaštićena oaza koju kriza dotiče stracije se ne popravlja, tempo zakonskih izmjena gotovo je poput blagog povjetarca dok je privatni sektor poharala nemoguće pratiti…. Planovi nisu realizirani, obećanja nisu kao oluja. Privilegirani život manjine, javnog sektora, plaća ispunjena. Ali ipak sve ostaje kako je. Novi planovi, oni za većina, upravo privatni sektor u kojem radi najveći dio 2015. nisu nimalo ambiciozniji, ne najavljuju ništa osim građana Hrvatske. Tu se rezalo i reže sve što se moglo, tu zadržavanja postojećeg stanja. Poduzetnici i poslodavci koji se provode reorganizacije, uvode promjene, mijenja način su sudjelovali u HUP-ovoj godišnjoj anketi sadašnje stanje rada, podiže produktivnost… I tu rezovi itekako bole, ali ocjenjuju s jedinicom. Ta je ocjena realni odraz svega onoga nema se drugog izbora. Čak se i u izvozu vide pozitivni s čime se oni svakodnevno moraju boriti kako bi uspjeli rezultati jedine moguće strategije: kontinuiranog mijenjanja preživjeti, sačuvati svoje tvrtke i radna mjesta. I umjesto i prilagođavanja okruženju kako bismo konkurentniji. da nam iz godine u godinu bude lakše nama je iz godine Kada bi naša politika i država funkcionirala onako u godinu sve teže. Jer čak i kada se stvari ne mijenjaju na kako funkcionira poslovni sektor onda bi kriza već bila iza gore, već stoje na mjestu mi nazadujemo i zaostajemo za nas. Kada bi se odgovaralo za loše rezultate i neispunjene drugima. Drugi, naime, idu naprijed. Naše tvrtke u ovakvoj planove, onda više ne bi bilo kalkuliranja, inzistiranja na situaciji spas traže na drugim tržištima, ali je činjenica da taktici koja je dokazano neuspješna, straha od nepopuse s ovakvim uvjetima poslovanja na domicilnom tržištu larnih poteza. Bilo bi jasne vizije kamo i kako želimo ići, teško mogu biti konkurentne izvan njega. Zato su nam i konkretnih mjera i aktivnosti kojima ćemo ciljeve ostvariti, dometi u izvozu ograničeni sve dok ne pospremimo stanje vremenskih rokova za realizaciju kao i imena ljudi koji su kod kuće. zaduženi za njihovu realizaciju. Koji će biti nagrađeni za Jedan od čelnih ljude jedne naše velike i uspješne uspjeh i snositi posljedice za neuspjeh. Dok to ne dočetvrtke rezignirano mi je ovih dana rekao: “Sve što smo kamo treba preživjeti sljedeću godinu. Poduzetnici su po radili izvan Hrvatske imalo je smisla, na tome smo uspjeli prirodi optimisti, usprkos svemu ne gube nadu i vjeru da i zaraditi. Sve što smo radili ovdje je obezvrijeđeno, nestaje nju mogu preživjeti. 5

KOLUMNA

prosinac 2014.

/ www.hup.hr

Trebamo viziju za Hrvatsku 2025.

T n

Birokratske prepreke blokiraju i usporavaju i one rijetke razvojne inicijative koje se pojave

jerujem, kao i većina i ekonomske stagnacije, tadašnja građana naše države, Vlada nije bila spremna poduzeti u naš individualni i kratkoročne poteze za ublažavakolektini potencijal za rast, nje utjecaja globalnih poremećaja razvoj i stvaranje blagostanja za na našu ekonomiju. Dapače, sve naše sugrađane. Uvjeren sam mjesecima su tvrdili da se kriza da Hrvatska raspolaže sa svim ne događa, da se to nas ne tiče ključnim resursima za ostvarenje i da će sve to proći bez utjecaja ovih ciljeva. Ipak suočeni smo s na nas. Kao što znamo, nisu brojnim pitanjima - zašto nismo bili u pravu. Naslijedivši stanje u stanju ostvariti naše aspiracije, dugogodišnje recesije nova Vlada zašto bilježimo dugogodišnji je započela procese čiščenja i gospodarski pad, zašto imamo uvođenje reda. Međutim, nužne tako visoku stopu nezaposlenosti reforme su, uglavnom, izostale. mladih, zašto nismo u stanju Javni sektor, sustavi poput javne privući investicije, itd. Odgouprave, lokalne samouprave, Ivica Mudrinić, predsjednik NVK, vor nije samo u Vladama, iako zdravstva i obrazovanja su član savjeta HUP-a nacionalna vlast mora preuzeti ostali nepromijenjeni i nastavnajveću odgovornost za stanje ljaju gutati sve mršavije fiskalne društva. Odgovor se skriva i u našoj novijoj povijesti i u kapacitete. U isto vrijeme usluge koje nude građanima i nedostacima društvenih mehanizama za poticanje ili nagospodarstvu su nedostatne. Birokratske prepreke blokiraju metanje nužnih promjena. Naime, svi sustavi, sve države, i usporavaju i one rijetke razvojne inicijative koje se pojave. sva društva, pod utjecajem su sličnih procesa uzrokovanim U nedostatku reformi, u uvjetima daljnjeg povećanja promjenama tehnologija i civilizacijskim naprecima. Dajavnog duga, hrvatskoj je spušten kreditni rejting. Cijena kle, razlike između država leže u sposobnostima prilagodbe kapitala je povećana, ključni indikatori konkurentnosti su promjenama koje se neminovno događaju. Nakon osamopotonuli, a izravna strana ulaganja su u opadanju. Unatoč staljivanja i nakon domovinskog rata, trebali smo pronaći tezi da izborne godine nisu pogodne za reforme i promjene snagu i mudrost promijeniti potrošeni model upravljanja i u javnom sektoru, mi nemamo vremena za gubljenje i osposobiti naše društvo za europsku i globalnu utakmicu. moramo učiniti sve što je nužno kako bismo stvorili uvjete Nažalost nismo to učinili. Iako je bilo nekih pokušaja deza ubrzani rast i razvoj našeg gospodarstva. Ukoliko bismo finiranja nacionalnih strategija, zbog nedostatka političke odabrali set reformi s jasno definiranim nositeljima i učinodgovornosti i nedostatnih promjena političkoga sustava, cima stvorili bismo kredibilitet u na međunarodnoj sceni. sve su naše strategije ostale mrtvo slovo na papiru. A bez Time bi označili zaokret u odnosu na dosadašnju ekonomjasne društvene vizije, svi smjerovi razvoja ili nedostatak sku politiku i započeli promijene trendova. HUP Skor i razvoja su jednako dobri. Nacionalna vizija bi trebala izvješća Nacionalnog Vijeća za konkurentnost su dobra biti vodilja u donošenju politika i sektorskih strategija. U podloga za defniranje kratkoročnih i dugoročnih reformi. nedostatku vizije, hvatamo se za ono što znamo, često se Potreban je fokusiran pristup ciljajući ona područja koja vraćajući u prošlost i u podjele iz prošlosti, umjesto da smo mogu dati kratkoročne učinke. Tijekom 2015. trebali bi usmjereni na zajedničku budućnost. Bez nacionalne vizije, stvoriti podlogu za donošenje nacionalne vizije, Hrvatska nemamo mogućnost efektivnog vođenja središnjih politika 2025. koju bi trebali usvojiti, konsenzusom u Saboru. niti kaskadiranja prema regionalnim i lokalnim vlastima. Time bismo definirali črvšće temelje i jasnu orijentaciju Bez nje imamo samo povremene sektorske inicijative poje- našeg razvoja u narednim godinama. Put kojim ćemo kredinih resora bez usklađenja s ostalima i bez sinkronizacije. nuti, strategije koje ćemo implementirati, biramo sami. Na Rezultati su vidljivi u proteklih petnaestak godina. U nonama, svima, leži odgovornost za našu zajedničku budućvije vrijeme, u trenutku izbijanja globalne financijske krize nost. Nemojmo propustiti ovu priliku izabrati pravi put.

O di pi od on in m do ko O vo m na za da

prosinac 2014.

u č ne

te o . m-

Na -

KOLUMNA

Trebamo konsenzus u nacionalnim pitanjima

a eti aja

ju e.

/ www.hup.hr

O pojedinim pitanjima od nacionalnog interesa mora se dostići konsenzus. Ovdje u prvom redu mislim na radno zakonodavstvo

odina 2014. bila je restrukturirati državna i javna prema očekivanju teška. poduzeća, koja su ili gubitaši ili Nitko nije iznenađen imaju premalu profitabilnost. padom BDP-a, čak ni oni koji su Profiti ovih poduzeća koja su govorili da će kriza trajati 5 do 7 uglavnom monopolisti trebaju se mjeseci. Nažalost, mi još nismo uplaćivati u proračun i smanjivati dotakli dno! Reforme koje je porez poduzećima u realnom provodila Vlada bile su nedovoljsektoru. Ne znam zašto to nije ne da se pokrene gospodarstvo, do sada učinjeno, ali trebalo koje stenje pod teretom porebi hitno privatizirati sve što se zne presije, jer je neravnoteža može osim nekih resursa poput između realne ekonomije i javne šuma, vode, energetike i slično, potrošnje sve veća. Naime, svaki ali i njih treba restrukturirati i dan se gasi veliki broj radnih privesti profitabilnosti. Također, mjesta u realnoj ekonomiji, dok svu državnu imovinu dati pod Branko Roglić, predsjednik NO-a se u javnom sektoru taj broj ne koncesiju ili privesti u funkciju ORBICA, predsjednik NO-a HUP-a smanjuje, nego se ponegdje postvaranja nove vrijednosti. Povećava. Tako vidimo da našu adlitika se uglavnom bavi probleministraciju ne plaćaju više samo porezni obveznici nego i mom kako ostati na vlasti. U zemljama zrelog kapitalizma vjerovnici. Javni dug raste i približava se iznosu od cca 80% vlada ostaje na vlasti ako raste njeno gospodarstvo i ako je BDP-a, što zabrinjava kao i deficit od 12-ak milijardi kuna njena valuta jača u odnosu na druge zemlje. Ako se to ne u proračunu za 2015. godinu, koji će doživjeti minimalno dogodi onda je vlada loša, te na slijedećim izborima prolazi dva rebalansa. U narednoj 2015. godini, obzirom da je konkurencija s novom politikom. U principu svaka vlada izborna, ne očekujem snažne rezove na rashodovnoj strani bi trebala poduzimati sve korake za jačanje gospodarstva, proračuna niti korake za rasterećenje gospodarstva, a bez jer ono financira sve i temelj je svake države. Mislim da je toga se gospodarstvo neće pokrenuti, pa ćemo i dalje imati u zadnje vrijeme shvaćeno što znači gospodarstvo, ali još pad BDP-a i deficit u proračunu veći od onog koji EU koima ostataka komunizma u pojedinim glavama. Na razini misija dozvoljava. Gospodarstvo se ne potiče deklamacijadržave treba uspostaviti bolje odnose između sindikata, poma, nego stvaranjem klime u kojoj se omogućava oplodnja slodavaca i Vlade. O pojedinim pitanjima od nacionalnog kapitala, odnosno što brži povrat uloženog novca. Tu su interesa mora se dostići konsenzus. Ovdje u prvom redu nas na tom putu ometali loša administracija, korupcija, mislim na radno zakonodavstvo. Potrebno je lako zaposliti organizirani kriminal, a i cijena kapitala nije bila konkuren- dobrog, ali i lako otpustiti lošeg radnika. Nitko nije toliko tna. Neke od ovih problema je Vlada riješila, ali zbog velike glup da opusti dobrog radnika. Od svih političara, u zadnje porezne presije i parafiskalnih davanja, kojih ima oko 400, vrijeme, najviše interesa za gospodarske probleme je pokateško se postiže profitabilnost poslovanja. Turizam i izvozno zao predsjednik Josipović i to posebno cijenim. U narednoj orijentirana poduzeća su pokazala put kojim bi poduzetnici godini očekujemo značajno povećanje prometa, a naročito trebali krenuti. Da izađemo iz krize i njenih posljedica pou Bugarskoj i Poljskoj. Nakon preuzimanje firme NAVO trebno je, kao što sam već rekao, pokrenuti gospodarstvo, i stvaranjem NAVO-ORBICA, planiramo porast prometa što znači stvoriti uvjete za oplodnju kapitala. To je u prvom u Poljskoj od 216 na 250 milijuna eura. U Bugarskoj redu smanjenje poreza, parafiskalnih davanja i administraočekujemo također veliki rast od cca 60 milijuna eura, dok cije na državnoj i lokalnoj razini, te uvođenje boljeg radnog u drugim državama (njih 17 ukupno) očekujemo rast do zakonodavstva. Da bi se smanjili porezi potrebno je najprije 3%. U proteklim godinama smo se posvetili konsolidiranju restrukturirati državu, tj. smanjiti broj županija i općina naše bilance, pa to radimo pod kontrolom PWC, jedne od ili jednostavno državu voditi kao jednu veliku županiju s četiri najveće revizorske kuće. Također ćemo dosta vremena dodanim potrebnim atributima. Pored toga, potrebno je posvetiti ujednačavanju softwarea na razini grupe. 7

KOLUMNA

prosinac 2014.

/ www.hup.hr

Stabilnost je preduvjet za investicije

T z

Ne prevladamo li svoj mentalitet malih zatvorenih nacionalnih tržišta, Europi prijeti opasnost da postane američka podatkovna kolonija

vih smo dana dobili jene. S druge strane Atlantika, u i službenu statističku Sjedinjenim Državama, posluju potvrdu da hrvatsko samo četiri telekomunikacijske gospodarstvo već tri godine ne grupacije, a slična je koncentraciuspijeva izaći iz recesije. Za sve ja i u Aziji. nas, građane, poduzetnike, a Europski telekomi značajan vjerujem i one koji donose oddio svojih investicija moraju luke na razini države, to je izvor izdvojiti za prevladavanje unufrustracija. Čini nam se da se tarnjih razlika, što crpi ogromne nikako ne uspijevamo pomaknuresurse i usporava usvajanje ti i prekinuti vrtlog negativne novih usluga. Zbog toga i po dospirale. stupnosti brzog interneta Europa Svi se slažu da su investicije zaostaje za SAD-om i vodećim jedino što nam može pomoći da azijskim zemljama. preokrenemo negativan trend Čak i najveći europski i potaknemo razvoj. Oni koji tržišni igrači sve se teže odupiru donose odluke od dugoročne globalnoj konkurenciji, posebvažnosti za cijelo gospodarstvo no u podatkovnim uslugama – regulatorne, zakonodavne, nove generacije. A u 21. stoljeću porezne - moraju se oduprijeti podaci postaju najvrjednija roba. iskušenju da te odluke prilagoNe prevladamo li svoj mentalitet đavaju trenutačnim političkim malih zatvorenih nacionalnih potrebama. tržišta, Europi prijeti opasnost Davor Tomašković, predsjednik Mjere koje se odražavaju da postane američka podatkovUprave HT-a, član savjeta HUP-a na gospodarstvo, a time i na sve na kolonija. Da bismo izbjegli građane, trebale bi biti rezultat promišljene politike koja tu opasnost, potrebna nam je europska mreža koja ne potiče razvoj. završava na nacionalnim granicama. Potrebni su nam novi Što bi danas u Hrvatskoj bilo drukčije da su uvjeti prekogranični poslovni modeli. Potreban nam je ujednačeposlovanja bili stabilniji i predvidljiviji? ni regulatorni pristup uz istovremeno smanjenje regulacije. Osvrnut ću se na telekomunikacijsku industriju. U U tom pristupu i Hrvatska može izboriti svoje mjesto. samo pet godina u Hrvatskoj je najprije uveden poseban Kada bismo ga uspostavili, bili bi oslobođeni puno veći porez na telekomunikacijske usluge, potom je ukinut, investicijski potencijali, a time bi i telekomi mogli dati ponovno uveden i ukinut, da bi ove godine bila iznenada puno veći doprinos gospodarskom razvoju. Taj doprinos povećana naknada za radiofrekvencije. Niz drugih regulani sada nije zanemarljiv, dapače. Hrvatski Telekom do tornih odluka, od smanjenja cijena roaminga do cijena u kraja ove godine uložit će više od milijardu kuna. Svako nacionalnom prometu, u isto je vrijeme smanjilo prihode naše ulaganje lančano povlači niz pozitivnih učinaka i i time naš investicijski potencijal. Sada Vlada RH traži razvoj cijelog niza novih poslova. Mnogi poslovi s velikom model kako da telekomi oproste dugovanja dijelu socijalno dodanom vrijednošću danas su nezamislivi bez vrhunske najugroženijih građana. Kako u takvim uvjetima planirati optičke infrastrukure. Zato su telekom investicije jedna poslovanje? od strateških poluga razvoja ukupnog gospodarstva. I zato U isto vrijeme, pritišću nas globalni trendovi. Europa od države očekujemo da osigura regulatornu i zakonodavje po broju stanovnika slična SAD-u, ali ima preko 200 nu stabilnost i umanji troškove i pojednostavi uvjete za telekoma, tehnološki standardi vrlo su različiti od zemlje poslovanje. A mi ćemo uzvratiti snažnim valom investicija. do zemlje, što na razini međunarodnih grupacija povećava Investicija koje su temelj da Hrvatska konačno izađe iz troškove uvođenja novih usluga, a samim time i njihove ci- negativne spirale u kojoj je zarobljena već godinama.

O ka uv ve po za u go ne je da zo uo pr

prosinac 2014.

ci-

opa

u a. et

vi ee. o.

o -

KOLUMNA

Tvrtke opstaju zahvaljujući izvozu

u u

/ www.hup.hr

Očekujemo kako će uvjeti investiranja i poslovanja za tvrtke u 2015. godini biti nepromijenjeni, dakle izazovni i uz uobičajene prepreke

ako smo i očekivali, tvrtki Grupe, izlaska iz značajnog uvjeti poslovanja u dijela non-core aktivnosti, te 2014. godini bili su povećanja prodaje na inozemnim za stupanj izazovniji u odnosu tržištima. na 2013. godinu. Gledajući Procjene poslovanja do kraja s pozicije djelatnosti u kojoj godine potvrđuju dobar smjer se nalazimo, građevinarstvo i poslovanja Grupe u budućnopopratne djelatnosti proživjele sti na način koji će u najvećoj su i još uvijek proživljavaju svoje mogućoj mjeri zadovoljiti najteže trenutke što se ogleda očekivanja svih vjerovnika Nexe kroz pad ukupnih prihoda Grupe, stabilizirati poslovanje, ovog sektora, kontinuirani pad ali i sačuvati što veći broj radnih broja zaposlenih, te u konačnici mjesta. smanjenje broja pravnih osoba u Stoga u 2015. godinu ulagraditeljstvu, ali i vezanih djelatzimo svjesni nastavka negativnih nosti i obrta. trendova u gospodarstvu, no Pad obujma građevinskih uvjereni u uspješno prevladavaradova, pad broja izdanih odonje učinaka krize kroz nastavak brenja za građenje, pad cijena implementacije mjera financijnekretnina, manjak investicija skog i operativnog restrukturirau javnom i privatnom sektoru, nja, prije svega u dijelu smanjepad potrošnje i nedovoljna doza nja troškova energije i povećanja optimizma, praćeni su i u 2014. razine energetske efikasnosti godini dugogodišnjim boljkama u svim našim tvornicama, te hrvatskog gospodarstva. Stare nastavkom procesa dimenziprepreke našeg gospodarstva pooniranja organizacije u skladu put visokih poreza i doprinosa, s obimom aktivnosti uz uvjet neefikasne javne uprave, sporog Ivan Ergović, predsjednik Uprave osiguranja iste razine kvalitete i nedovoljnog privlačenja stranih Nexe grupe, član savjeta HUP-a proizvoda i usluga. ulaganja, dodatno otežava proI dok je s jedne strane realni blem nelikvidnosti. sektor svjestan situacije u kojoj se nalazimo, i u skladu s U takvim okolnostima, očekujemo kako će uvjeti tim proveo je i provodi niz mjera kako bi se prilagodio investiranja i poslovanja za tvrtke u 2015. godini biti takvoj situaciji i u konačnici opstao, pokazuju li aktivnonepromijenjeni, dakle izazovni i uz uobičajene prepreke, sti Vlade i ključni pokazatelji stanja našeg gospodarstva što potvrđuju i progonoze o nastavku trenda pada realnog da smo, uz verbalnu svijest, u dovoljnoj mjeri pokrenuli BDP-a u Hrvatskoj. aktivnosti koje će barem zaustaviti ove negativne trendove Takva situacija nameće tvrtkama da jedinu mogućnost u našem gospodarstvu? Ne mogu se oteti dojmu da država opstanka i rasta pokušaju ostvariti unutarkompanijskim svojim nepraćenjem realnog sektora u provođenju mjera restrukturiranjima i jačanjem izvoznih aktivnosti. Upravo kojima bi prvenstveno zaustavila negativne trendove, takav smjer poslovanja u 2014. godini bio je ključan za napokon čvrsto zastala na jednom mjestu i tako osvještena Nexe Grupu koja je u ovoj poslovnoj godini uspjela preokrenula dalje, u ostvarivanje pozitivnih trendova, ne čini krenuti trendove u svom poslovanju koji se ogledaju kroz dovoljno. Realni sektor je dokazao da znanja i žilavosti za rast operativne dobiti. Ovakav trend rezultat je provedene izdržati ovu krizu ima. Nadajmo se da će znanje i žilavost optimizacije troškova, povećanja stupnja energetske efikau ostalim segmentima našeg društva u 2015. godini naposnosti u tvornicama, učinkovitije organizacije na razini svih kon ovoj krizi reći dosta. 9

GRANske udRuGe

prosinac 2014.

/ www.hup.hr

Nužne društvene promjene Mislav Balković, predsjednik HUP-Udruge poslodavaca u obrazovanju

ako je obrazovanje kako za pojedinca tako i za društvo vjerojatno najsigurniji put u izgradnju konkurentnosti i zapošljivosti, odnosno zaposlenosti, ono ipak baštini ukupno stanje u društvu. Ukoliko se to stanje nastavi pogoršavati, odnosno ukoliko se ne dogodi značajan zaokret, možemo očekivati nastavak negativnih očekivanja, malodušnosti i manjka optimizma kod građana te na temelju toga i pad njihovog ulaganja u obrazovanje.

Uz pokretanje nužnih društvenih promjena radi preokretanja ukupnog negativnog trenda, vjerujem da bi usmjeravanje dijela sredstva aktivne politike zapošljavanja, koja posljednjih godina zapostavlja ulaganje u obrazovanje nezaposlenih u odnosu na stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa u koje su uključeni samo mladi, svakako potaknulo veće uključenje nezaposlenih u obrazovanje.

Nastavak dosadašnjeg trenda Pavao Bašić Palković, predsjednik HUP - udruge poslodavaca u šumarstvu

2015. godini očekujem nastavak dosadašnjih trendova u društvu i gospodarstvu i smatram da do bitnih pozitivnih pomaka neće doći. Šumarski sektor je zaglavio u procesu tranzicije tako da ono što je trebalo biti razvojna faza ili privremena mjera postalo premanentno stanje. U sektoru šumarstva nužne su strukturne reforme. Veći društveni i ekološki benefiti iz šumarstva

izostaju jer sadašnja organizacija djelatnosti nije racionala i funkcionalna. Šumari upravljaju sa gotovo polovinom površine Republike Hrvatske od čega Vlada, iako je skoro 80% šuma u državnom vlasništvu, gotovo da nema direktne financijske koristi. Dajući besplatno na upravljanje i gospodarenje ovakav gospodarski resurs društvo šumarima šalje krivu poruku.

šil ali us od

po na du sti ko da

Rezovi preduvjet uspješnosti Franjo Beser, predsjednik HUP-Udruge grafičara i nakladnika

2015. godini očekujem konačni pomak i rast volumena proizvodnje iz jednostavnog razloga jer mislim da smo sada došli do dna i da dublje ne možemo potonuti. Financijska nedisciplina i predstečajne nagodbe bili su negativni faktori koji su pratili realni sektor svo ovo razdoblje i bitno su pridonijeli lošem stanju u kojem se nalazimo. Teško je u idućoj poslovnoj

godini računati na dubinske mjere i aktivnosti Vlade koje bi eventualno pomogle u uspješnosti. Takovi dubinski rezovi trebali su nam prije, jer sve se svodi na smanjenje fiskalnog pritiska na realni sektor, nužnu racionalizaciju javnog sektora te podizanje njene efikasnosti, kao i bitnu promjenu teritorijalnog ustroja. To bi nam pomoglo da budemo uspješniji.

Strategije ne treba mijenjati Damir Biloglav, predsjednik HUP-Udruge liječnika poslodavaca u ugovorenom odnosu

obzirom na očekivani daljnji pad ili u najboljem slučaju stagnaciju gospodarskih aktivnost u 2015., na uštede koje se planiraju na pozicijama zdravstva, na izdvajanje HZZO-a iz Riznice na način da i dalje bude nadohvat ministru financija kad god mu zatreba teško je nadati se poboljšanju uvjeta poslovanja u najvećem dijelu zdravstvenog sustava. Prihodi ugovornih privatnih zdravstvenih

djelatnika kao i ugovornih ustanova izvan onih ostvarenih temeljem ugovora sa HZZO-om gotovo da i ne postoje. Zato je taj daleko najznačajniji dio zdravstvenog sutava izravno ovisan o financijskom poslovanju HZZO-a. Trebalo je postupno stvarati uvjete za otvaranje drugih izvora prihoda, što se nije poticalo, već se godinama kočilo kroz različita restriktivna zakonska rješenja. Time se gu-

u a

od m

prosinac 2014.

šilo poduzetništvo u zdravstvu, destimuliralo se ulaganje u opremu, ali i u edukaciju, a krajnji rezultat je srozavanje kvalitete zdravstvene usluge, bijeg mlađih zdravstvenih stručnjaka raznih profila i sve teže održavanje postojećeg stanja. Izlaz iz ove situacije zahtijeva vrlo široke reformske zahvate koji podrazumijevaju i potrebnu dozu političke volje čega trenutno nema na vidiku. Osnovni preduvjet za normalnije poslovanje je jasno i dugoročno definiran model zdravstva koji želimo razvijati. Nedopustivo je da svaka nova vlast donosi svoju strategiju razvoja zdravstva koju onda i sama ne provodi već je bezglavo i besciljno mijenja iz dana u dan. Sjetimo se samo promjene stope zdravstvenog doprinosa

Vladimir Bitanga, predsjednik HUP - Udruge poslodavaca autoškola

. ve

GRANske udRuGe

sa 15 na 13% s najavljenim daljnjim smanjivanjem sve do 9% pa potom vraćanja na početnih 15%. Ili ideje o povratku koncesionara u primarnoj zdravstvenoj zaštiti u domove zdravlja. Kad govorimo o primarnoj razini zdravstvene zaštite i privatnim doktorima koji su do jučer bili zakupci, a danas koncesionari pravi veliki reformski zahvat Vlade bi bio omogućavanje otkupa prakse na način koji je dobro poznat i koji dobro funkcionira u mnogim razvijenim zemljama Zapada s kojima se, opravdano, volimo uspoređivati. Tako bi, barem na razini primarne zdravstene zaštite, pravila igre bila jasna, a time i oslobođen poduzetnički duh kod mnogih sudionika tog dijela zdravstvenog sustava.

Slijedi usklađivanje s EU

oi -

/ www.hup.hr

jelatnost osposobljavanja kandidata za vozače godinama je u izuzetno teškom položaju, što zbog ekonomske krize, a ponajviše zbog kronično lošeg zakonskog okvira koji određuje djelatnost. Ova obrazovna djelatnost nije pod okriljem Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, a nadležnim institucijama nedostaje kompetencija i volje za osmišljavanje strategije poučavanja. Posljedica takvoga stanja je zakonski okvir koji i nakon više od godine dana od pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji čini nepremostivu prepreku implementaciji EU Direktive 2006/123/EZ o uslugama na unutarnjem tržištu

te krši brojne odredbe Direktive. Domaći propisi što uređuju djelatnost autoškola baziraju se na brojnim ograničenjima i represiji te su njihove odredbe u suprotnosti i s odredbama drugih važećih propisa poput Zakona o radu i Zakona o trgovačkim društvima, što sputava autoškole u kreiranju poslovne politike, razvoju i svakodnevnom djelovanju na tržištu. Da bi se to izmijenilo i u narednom razdoblju unaprijedili uvjeti poslovanja autoškola, radi uskladbe domaćih propisa s direktivama Europske unije, Udruga poslodavaca autoškola ovu problematiku komunicira Europskoj komisiji.

Očekujemo efikasne mjere Krunoslav Čović, predsjednik HUP-Udruge kemijske industrije

ako mislim da je 2014. godina bila jedna od najtežih i najgorih godina u privrednim aktivnostima, treba je što prije zaboraviti. U 2015. godini očekivanja od Vlade su pomoć realnom sektoru kroz nekoliko osnovnih mjera efikasnih i sprovodljivih: zaštita vjerovnika u svim segmentima poslovanja, naročito kod provođenja stečajne nagodbe (danas su zaštićeni dužnici i financijske institucije); efikasnije i ažurnije sudstvo; smanjivanje parafiskalnih nameta u redovitom poslovanju; pomoć kod investiranja u proizvodnji;

porezne olakšice za poduzeća koja su ostvarenu dobit refinancirala i koristila za financiranje društva; fleksibilniji zakon o radu. Chromos Agro d.d. okrenut je prema poljoprivredi, stoga predlažem poljoprivredi slijedeće aktivnosti i ulaganja: Trebamo okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta, investiranje u sisteme navodnjavanja, oživljavanje proizvodnje u pasivnim područjima, veću kontrolu pri isplati poticaja, selektivno plaćanje PDV-a u poljoprivredi po naplati.

GRANske udRuGe

prosinac 2014.

/ www.hup.hr

Novi izazovi za ulagače G

Denis Čupić, predsjednik HUP-Udruge developera

odina 2015. donosi daljnje izazove u ulagačkom okruženju, na žalost trendovi u RH ne daju naznake poboljšanja ulagačke klime, kao ni kreditnog ratinga zemlje što se vrlo kritično odnosi na potencijal ulaganja i samu ulagačku aktivnost u zemlji. Zbog čestih izmjena zakonodavstva, posebno poreznog, visoke opterećenosti rada porezima, restriktivne porezne porezne politike prema ostvarivanju profita u trgovačkim društvima, nekonzistentnost u vođenju politike, a posebno gospodarske politike uz visoki nivo samovolje i arbitrarnosti, a posebno na nivoima lokalne i regionalne samouprave pozicionira Hrvatsku vrlo loše u usporedbi sa ostalim zemljama okruženja, posebno članica EU. Rasterećenje investicija od parafiskalnih nameta, a posebno komunalnog i vodnog doprinosa mjerama koje bi dovele do redefiniranja ovih doprinosa koji su u načelu naknade i njihov teret prevalila na prihodovni period kada se određena investicija ostvari i počne generirati prihod, uz adekvatno smanjenje posebno komunalnih doprinosa i

svođenje istih na funkciju opremanja zemjišta infrastrukturom, uz mogućnost prenošenja obveze na investitora. U RH trenutno se ovi doprinosi plaćaju kao ulaznica kojom ulagač stjeće pravo na građevinsku dozvolu, a s time i na samo ulaganje, uz to ne shvaćajući kako upravo povećano angažiranje vlastitog kapitala prije građevinske dozvole je jedan od otegotnih faktora pokretanja investicija. Druga važna karika je restrukturiranje javnog sektora i uprave kako bi se s jedne strane dovelo do efikasnog i brzo reagirajućeg sustava, a s druge strane do smanjenja rashoda javnog sektora. Sa time povezano smatram kako je neophodna hitna reorganizacija sustava regionalne uprave u RH, smanjenjem brojem jednica regionalne samouprave na maksimalno 6 regija, i smanjenjem broja lokalnih samouprava, gradova i općina. Podizanje atraktivnosti RH kao ulagačke destinacije za “equity fondove” i razvoj i jačanje alternativnog tržišta kapitala. Naime, RH kao jako bankocentrična zemlja neodgodivo treba platformu rizičnog kapitala.

Ukidanje birokratskih barijera Damir Delač, predsjednik HUPUdruge geodetske i geo-informatičke djelatnosti

posljednje dvije godine legalizacija bespravno izgrađenih objekata osigurala je zaposlenost i financijsku stabilnost. Takvih kratkoročnih i jednokratnih mjera više nema. Teško je povjerovati da će Vlada u predizbornoj godini organizirati dugoročne poslove na sređivanju zemljišnih evidencija, što bi trajno osiguralo zaposlenost struke, a na svekoliku korist države. Vlada nema programa sređivanja zemljišnih evidencija: izrade katastra nekretnina i

obnove zemljišne knjige, a u državnom proračunu za tu svrhu predviđena minimalna i nedostatna sredstva. Pomoglo bi da Vlada ukloni administrativne zapreke alternativnom financiranju poslova. Postoji veliki interes vlasnika nekretnina da sami financiraju izradu registara, a na Vladi je da osigura učinkovitost upravnog dijela ovog posla, do donošenja cjelovitog programa izrade evidencija o prostoru.

Još teži uvjeti poslovanja Mirko Habijanec, predsjednik HUP-Udruge graditeljstva

dgovorno je očekivati da će građevinarstvo biti u još težim uvjetima poslovanja, s manje investicija, prihoda i zaposlenosti. Proračun Vlade za 2015. mora bit štedni, mora se smanjiti deficit i zaduživanje. To znači manje novca za poslove u građevinarstvu. Velika očekivanja od Vlade imam u provođenju temeljnih reformi ustroja države, smanjenju državne potrošnje i rasterećenju privrede od svih vidova državnih i lokalnih nameta, u provođenju zakona i stvaranju jednakih

uvjeta poslovanja za sve. Zakon o javnoj nabavi treba mijenjati i osigurati da se tvrtke koje ne poštuju Kolektivni ugovor i nude neprimjereno niske cijene ne mogu natjecati. Što manje bespredmetnog dokazivanja, kao u slučaju proširenja Kolektivnog ugovora za građevinarstvo, s nadležnim ministrom u 2014. Ako nema javnog i privatnog novca za građevinarstvo, učinimo da ga bude provedbom reformi, jer građevinarstvo je rješenje za rast, razvoj i zapošljavanje.

H K pr H ge zv lij

prosinac 2014.

Miroslav Ivić, predsjednik HUP - Udruge novinskih izdavača

Adrian Ježina, predsjednik HUP-Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti

s og

akon sedam kriznih godina, umjesto oporavka i rasta novinske izdavače i u 2015. očekuje ponovno teška i neizvjesna godina. Kako osigurati stabiliziranje prodanih naklada te kako zaustaviti višegodišnji pad prihoda od oglasa, najvažniji su izazovi koji stoje pred novinskim izdavačima. Položaj tiskanih medija dodatno otežava nered na tržištu i nelojalna konkurenciju od države dotiranih medija koji urušavaju i tu minimalnu mogućnost stabiliziranja poslovanja novinskih kuća. Uz konstataciju kako su najvažnije mjere koji bi novinskim izdavačima suštinski i dugoroč-

no pomogle – mjere su koje bi oživjele gospodarstvo jer samo uspješnije i konkurentnije gospodarstvo, veća zaposlenost i bolji standard vode i do bolje pozicije medija pa time i novinskih kuća. Uz to, Udruga novinskih izdavača od Vlade, kako bi osigurala opstanak tiskanih medija, očekuje da ukupne prihode tiskanih medija oporezuje sa sniženom stopom (znači i prihode od oglasa a ne samo od prodanih primjeraka novine), zatim da sniženu stopu PDV-a primjenjuje i na ostale tiskane medije te, napokon, da osigura i studentskoj populaciji dostupnost dnevnih novina na način da im se omogući njihova kupnja po beneficiranoj cijeni a kroz sustav studentskih iksica.

Završiti ključne dokumente

o o

GRANske udRuGe

Zaustaviti pad prihoda

e u na

/ www.hup.hr

adolazeća 2015. biti će u znaku finalizacije projekata pokrenutih tijekom ove godine, ali i jačanja suradnje započete s nekoliko ministarstava te ostalim partnerima na projektima Udruge. Nužno je da država finalizira ključne strateške dokumente i pokrene njihovu operativnu implementaciju s jasnim rokovima, planovima realizacije i odgovornostima. Najveći izazov i dalje je nepovoljna ekonomska situacija, iako će ICT industrija prema procjenama nastaviti ostvarivati

kontinuiran rast. Ako je država prepoznala ICT kao stratešku industrijsku granu, onda je treba poticati, a ne kočiti dodatnim nametima poput onih za telekom industriju. Istraživanja ukazuju na mogućnost otvaranja 5 tisuća novih radnih mjesta u ICT sektoru do 2020. i ta prilika mora biti iskorištena. Zato očekujem dodatne mjere i reformu obrazovnog sustava što će omogućiti veći priljev mladih stručnjaka te time još jače potaknuti razvoj ICT industrije.

Manje parafiskalnih nameta V Hrvoje Kolarić, predsjednik HUP-Udruge proizvođača lijekova

jerujem da će kreatori ekonomske i zdravstvene politike hrvatsku farmaceutsku industriju početi vrednovati kao važnu kariku održivosti sustava te da će pojam „strateška“ za farmaceutsku industriju promijeniti značenje. Naime, samo u ovoj godini, domaća je farmaceutska industrija participirala dvostruko više u uštedama provedenim kroz smanjenje cijena lijekova na Listi lijekova HZZO-a od svog tržišnog udjela, čime nipošto nije potkrijepljena tvrdnja da je hrvatska farmaceutska industrija doista strateška. Industriju u 2015. valja odteretiti od brojnih parafiskalnih nameta povećanih za čak 175%. Dio dodatnih troškova odnosi se na nove regulatorne zahtjeve, no velik dio odnosi se na povećanje cijena nameta, kao i na povećani broj i značajno povećanu cijenu kontrola za koje je nadležna Hrvatska agencija za lijekove i medicin-

ske proizvode. Porezna politika se posljednjih desetak, pa i više godina, ne kroji prema fiskalnim mogućnostima zemlje, nego prema predvidivim i rastućim rashodima. Građani su već odavno dosegli dno socijalne izdržljivosti, a država je, bojim se, iscrpila sve mjere. Kreatori ekonomske politike zemlje moraju shvatiti da stabilnost i održivost gospodarskog sustava zemlje dolazi iz domaće proizvodnje. Dakle, očuvanje domaće farmaceutske industrije držim prioritetom, potezom svih poteza. Da bismo to mogli poduzetnicima moramo jamčiti pravnu sigurnost, stabilne i predvidive zakone i poreze, ali i prilagoditi curriculum obrazovanja tržištu rada. Obzirom na ozbiljnost trenutka u isto bi vrijeme trebalo raditi na smanjenju poreznog tereta, u prvom redu PDV-a i na ozbiljnom smanjivanju javnih rashoda – stvarnim reformama u javnom sektoru. 13

GRANske udRuGe

prosinac 2014.

/ www.hup.hr

Partner javnom sustavu Nevenka Kovač, predsjednica HUP -Udruge privatnih poliklinika, bolnica, lječilišta i ustanova

obzirom da je 2015. predizborna godina nemam baš neka očekivanja jer nam iskustvo i praksa govore da do sada niti jedna vlada nije imala hrabrosti u zadnjoj godini mandata povući značajnije, a kamoli pokrenuti reforme. Voljela bih da nisam u pravu i da vlada “iznevjeri” moja očekivanja i skupi hrabrosti učiniti ono što do sada nije, bez obzira na političke kalkulacije. Najgore je to što oni nemaju ljude koji reformske ciljeve trebaju provesti u život. Za nas u zdravstvenom sektoru značajan je izlazak HZZO-a iz riznice, ali kako će se to odraziti na stvarni zivot tek treba vidjeti. Ukoliko je blagajna prazna ili se dovoljno ne

puni - nije važno gdje se nalazi u riznici ili izvan nje. Nadam se da će nadležno ministarstvo iznaći mehanizme koji će osigurati da novac koji je predviđen za zdravstvenu zaštitu bude i usmjeren za tu svrhu te da se cijela reforma neće svesti na plaćanje starih dugova. U zdravstvu se nikako ne bavimo sadašnjosti nego rješavanjem problema iz prošlosti. Očekujem da se to promijeni i da privatni sektor postane ono što treba biti: sinergistički partner javnom sustavu koji konkurentnošću doprinosi boljoj kvaliteti zdravstvenih usluga na korist svim korisnicima istih. Samo ne znam koje godine će se to dogoditi, a teško 2015. Voljela bih da griješim.

Omogućiti pristup kapitalu Petar Lovrić, predsjednik HUP - Udruge malih i srednjih poduzetnika

a sam još uvijek optimist i očekujem da će iduća godina poslovno biti uspješnija od ove. Za male i srednje poduzetnike koji čine stup svakog pa tako i hrvatskog gospodarstva, očekujem da će to biti godina s većim prihodima, godina pokretanja novih investicija i novog zapošljavanja, boljeg pristupa kapitalu, otvaranja novih tržišta i pokretanja novih poduzetničkih poduhvata. Najveći izazov bit će kako pokrenuti optimizam u društvu jer kao što znamo, poduzetništvo ne postoji bez rizika, poduzetništvo znači vidjeti

priliku gdje ju drugi ne vide. A za to je potreban optimizam, smanjenje porezne presije i stabilno okruženje za rast poduzetništva. A toga najviše nedostaje. Vlada treba nastaviti raditi svoj dio posla, stvarati kvalitetne i primjenjive zakonodavne okvire i takvo poslovno okruženja koji će omogućiti tvrtkama više od preživljavanja. Uovom trenutku najvažnije su dvije teme: omogućiti pristup kapitalu i smanjivati sve prepreke bilo da ih zovemo administrativnim ili birokratskim.

Predviđanja s oprezom Zoran Maleš, predsjednik HUP-Udruge ljekarnika

ad govorimo o očekivanjima u 2015 godini, moramo biti jako oprezni s obzirom na smanjenje limita državnog proračuna za Ministarstvo zdravlja u iznosu od 1,1 miljardu kuna. Pozdravljamo izdvajanje HZZO-a iz državne riznice, te se nadamo kako se ovakvim postupkom izdvajanja neće ponavljati situacija iz ove godine gdje su potraživanja za ljekove iznosila i preko

270 dana. U 2015. godini očekujemo novi model ugovaranja za ljekarničku djelatnost sa dodatnim ljekarničkim uslugama. Postojeće stanje sa niskom cijenom lijekova, djelokrugom rada i dugovanjima za izdane lijekove, ugrozava cijelokupno poslovanje ljekarničkog sustava, a samim time i opskrbu lijekovima.

N M pr H ge ne in

prosinac 2014.

ije

el m

, og

GRANske udRuGe

Izazov promjene trendova

du je

/ www.hup.hr

Nikola Mikić, predsjednik HUP-Udruge tekstilne i kožne industrije

romatramo li industrijsku proizvodnju koja je, prema Državnom zavodu za statistiku rasla pet mjeseci za redom, te naročito rast proizvodnje odjeće čak za 32 posto, a čiji Sektor i predstavljam, u sljedećoj godini, ne bi trebalo biti mjesta pesimizmu. Međutim, uzmemo li u obzir i podatak da je od početka gospodarske krize industrijska proizvodnja u Hrvatskoj pala čak za 20 posto što drugim riječima znači da će nam za oporavak biti potreban mnogo duži period od same 2015., a da bismo se „vratili“ tek na svoje startne pozicije. Osobno, mislim da će u 2015. godini industrija i dalje biti pod negativnim utjecajem oslabljene kupovne moći kako građana tako i gospodarstva, zatim vrlo loše poduzetničke klime koja za posljedicu ima da zaposleni u prerađivačkoj industriji, koji jedini stvaraju novu dodanu vrijednost, otvaraju nova radna mjesta te bitno utječu na rast izvoza, na žalost, predstavljaju

trećerazrednu kategoriju poslodavaca. Najveći izazov bi bio kada bi se općenito promijenili negativni trendovi i opća percepcija o industriji u Hrvatskoj i prerađivačka industrija postala temelj i poluga razvoja društva, a sektor tekstilne, odjevne i kožne industrije u nas, prestao se smatrati teretom i „nužnim zlom“, koji kao takav, ipak još uvijek zapošljava 27 tisuća radnika. Međutim, Vlada bi nam trebala osigurati jeftinije, jednostavnije i lakše poslovanje. To može samo ukoliko nam država postane jeftinija, manje birokratizirana, učinkovitija, s dobrim razvojnim programima, boljom zakonskom regulativom, većim ulaganjem u obrazovanje, ali za potrebe tržišta rada, a nikako za burzu kao i u bezbroj drugih područja. Sve je to moguće na jedan jedini način, a to su strukturne reforme koje su temelj svakog racionalnog, razumnog i na ekonomskim zakonitostima utemeljenog razvoja države i gospodarstva.

Čekamo investicijski ciklus Goran Pajnić, predsjednik HUP - Udruge prehrambene industrije i poljoprivrede

idućoj godini očekujem pokretanje novog investicijskog ciklusa u sektorima poljoprivrede i prehrambene industrije, vezano uz početak korištenja sredstava EU fondova (ruralni razvoj) kao i nastavak konsolidacije sektora. Ono što ostaje najveći izazov poslodavcima je unapređenje konkurentnosti ovih sektora kako bi se zaustavio negativan trend povećanja uvoza i smanjenja domaće proizvodnje, koji je naglašen ulaskom u punopravno članstvo EU. Samo uz nove investicije u Sektor i nastavak brandiranja domaćeg, kvalitetnog

proizvoda, otvara se mogućnost ozbiljnijeg izlaska na veliko tržište EU. Država, kao kreator regulatornog okvira, mora nastaviti reforme sustava, kako bi se potencijalnim investitorima omogućilo nesmetano investiranje i stabilna poslovna klima. Ono što bi resorna ministarstva trebalo pokrenuti je i izrada strategije za sektor, koja bi dugoročno usmjerila razvoj domaće prehrambene industrije i poljoprivrede. Konkurentnost proizvodnje, kao ključni preduvjet uspjeha, mora biti u fokusu svih sudionika na tržištu, pa tako i Vlade.

Očekuju nas oštri rezovi Merica Pletikosić, predsjednica HUPUdruge industrije nemetala, građevinskog materijala i rudarstva

rvenstveno su to nove obveze koje očekuju gospodarstvo kao rezultat oštrih rezova koje je postavila EU po pitanju smanjenja emisije stakleničkih plinova i prilagodbe klimatskim promjenama. Sve mjere koje se poduzimaju moraju se promatrati kao ulaganje, a troškove koji nastaju sada, kao način kojim će se izbjeći rizici od vrlo teških posljedica u budućnosti. Ekonomski troškovi dekarbonizacije gospodarstva

zbog utjecaja na klimatske promjene zahtijevaju zato dobro upravljanje i smanjenje rizika kako bi se sačuvala održivost gospodarstva. Očekuje se i donošenje oko 40-ak podzakonskih akata novog Zakona o održivom gospodarenju otpadom, u idućoj godini se planira donošenje dva važna dokumenta na državnoj razini, a to su Plan gospodarenja otpadom 2015-2021 i Strategija prostornog planiranja.

GRANske udRuGe

prosinac 2014.

/ www.hup.hr

Ne antipoduzetničkoj klimi Petar Radaković, v.d. predsjednika HUP-Udruge financijskog poslovanja

čekujem nastavak nepovoljnih gospodarskih kretanja, a time i otežane uvjete poslovanja i privređivanja. U kontekstu razduživanja glavnih ekonomskih agenata, prilike za rast ostaju skučene, a teret višegodišnje recesije nastavlja diktirati visok intenzitet rezervacija i niske profitabilnosti sektora. Dobra je vijest što banke ostaju vrlo zdrave i sposobne podržati zdravu potražnju na tržištu, a tu bi me veselilo da u 2015. vidimo i više projekata koji

će se oslanjati i na financiranje kroz EU fondove. Fokus treba biti na produktivnosti i racionalizaciji državnog aparata, provođenju strukturnih reformi, povećanju konkurentnosti i uklanjanju prepreka investicijama. Trenutačno raspoloženje koje prevladava u društvu općenito je prožeto antipoduzetničkom klimom i negativnim stavom prema poduzetništvu i ostvarivanju profita. To se mora promijeniti jer je to jedini put prema izlasku iz krize.

Izazov je tržišni opstanak Boris Sigur, predsjednik HUP-Udruge razminiranja

akon ove, još jedne u nizu teških godina za poslodavce koji djeluju u djelatnosti humanitarnog razminiranju u Hrvatskoj, logično je da očekujemo bolju 2015. godinu. Podsjetio bih da su prema službenim podacima iz godišnjih izvješća u razdoblju od 2011. godine do 2013. godine, tvrtke akumulirale više od 12,5 milijuna kuna gubitaka. S obzirom na navedeno, najveći izazov će biti kako opstati na

tržištu. Prije svih svakako, poštivanje odredbi iz “Nacionalnog programa protuminskog djelovanja 2009.- 2019.”, koju je donio Hrvatski sabor u rujnu 2009. godine, a odnosi se na visinu financijskih sredstava potrebnih za razminiranje. Ukinuti PDV na donacije u humanitarnom razminiranju. Uvrstiti razminiranje na listu prioriteta za financiranje sredstvima EU.

Definirati status poduzetnika Maša Smokrović, predsjednica HUPUdruge zdravstvene njege, rehabilitacije i socijalne skrbi

kruženje u kojem posluju zdravstvene ustanove izuzetno je zahtjevno obzirom da posluju pod uvjetima koji su bitno zahtjevniji od ostalih grana gospodarstva. Drugačije su regulirani, moraju poštovati i gospodarske i zdravstvene norme, a dobrim dijelom ovisni su o državnom sustavu i organizaciji zdravstva. Uzimajući u obzir da je zdravstvena industrija vodeća industrija novih tehnologija i kao takva postaje sve učinkovitija u zdravstvenoj skrbi za pacijente te da RH ima potencijala za pružanje vrhunskog zdravstvenog turizma važno je da država prepozna privatne poduzetnike u zdravstvu. Upravo zbog predznaka zdravstveno i zbog načina registracije svoje pravne osobnosti ustanove se nalaze u zrakopraznom prostoru te ovisno o

tumačenju pojedinog ministarstva ili drugih tijela državne uprave svrstavaju se u poduzetnike ili ne. Tako ustanove jesu poduzetnici kad treba platiti OKŠ, porez na tvrtku, porez na dobit, a kad se javljaju na pojedine natječaje za poticaje ili potpore ministarstva gospodarstva ili poduzetništva izuzeti smo iz poduzetništva. Ovakva regulativa onemogućava nam i prekograničnu zdravstvenu suradnju i javljanje na infrastrukturne projekte EU čime zaostajemo u konkurentnosti u odnosu na zemlje u našem okruženju. Interakcijom više ministarstava (financija, gospodarstva, poduzetništva i zdravlja), a u cilju gospodarskog oporavka i razvoja konkurentnog gospodarstva, važno je definirati poduzetnički status privatnih zdravstvenih ustanova.

ačtiti

m ri-

a e.

prosinac 2014.

GRANske udRuGe

/ www.hup.hr

Pad cijena i stagnacija izvoza Šime Svetina, predsjednik HUP-Udruge drvne i papirne industrije

čekujem pad prodaje i cijena na domaćem tržištu te stagnaciju izvoza. Vjerojatno u 2015. neće doći do ozbiljnije deprecijacije kune, pada troškova rada i pozitivnog učinka mjera industrijske politike. HŠ će povećavati cijene trupaca uz ograničavanje nabavnih količina. Ukratko, prihodi će padati, a troškovi rasti. Izvješće Komisije EU o makroekonomskim neravnotežama je jasan putokaz. Ako Vlada nije u stanju da ga slijedi, zbog otpora silnog broja birača koji žive od proračuna, treba zatražiti po-

moć MMF-a i Komisije EU. Sukladno strateškim dokumentima EU i RH, koji naglašavaju važnost provedbe učinkovite industrijske politike, mjerama ove politike, uključivo financijsku i stručnu podršku u korištenju EU fondova, treba pomoći drvnoj industriji da svoje komparativne prednosti pretvore u konkurentske. Drvna industrija ima stupanj specijalizacije veći od globalnog prosjeka, konkurentna je na svjetskom tržištu i pozitivno doprinosi trgovinskoj bilanci. Značajno podizanje njene tehnološke razine je imperativ opstanka.

Stabilnost i porezna politika Mijo Šimić, dopredsjednik HUP-Udruge trgovine

renutna neizvjesnost ekonomske politike, visoka stopa nezaposlenosti, visoka i rastuća zaduženost javnog sektora pojačavaju potrošački pesimizam, a posljedica toga je sustezanje građana od potrošnje. Zbog toga je potrebno ulagati u tržište i kupce jer ozbiljnije pomake u trgovini ne možemo očekivati dok ne nastupe pozitivni trendovi na tržištu rada kao i definiranje konkretnog smjera i strategije za smanjenje javnog duga što će umanjiti nesigurnost kod potrošača. Svakako pozitivnim ocjenjujemo najavu provođenja

manje porezne reforme temeljem koje će doći do povećanja neoporezivog dijela dohotka građana što će povećati količinu raspoloživog dohotka, a u uvjetima vrlo niskih kamata na oročene depozite stanovništva očekujemo da se većina tog novca prelije u potrošnju. Stabilan i jasan okvir za poreznu i ekonomsku politiku najvažniji je preduvjet za motiviranje građana na povećanje potrošnje. Država bi također trebala veću pozornost obratiti na nelojalnu konkurenciju, a poreze i druge fiskalne i parafiskalne namete smanjiti.

Očekujemo bolje rezultate Branko Štivičić , predsjednik HUP-Udruge prometa

2015. godini, a sagledavši 2014. godinu, ne očekujemo puno pomaka, iako je krajnje vrijeme da se ne samo očekuju pozitivni pomaci prvenstveno u gospodarstvu, nego da se napokon i pokrenemo u tom pravcu, jer tu je osnovni zamah rada, novih uposlenja, povećanje potrošnje. Naravno da se tek tada i u prometu može očekivati veća radna aktivnost i bolji rezultat privređivanja, odnosno da se krene izlaziti iz “gliba”. Isto tako veliki problemi su u održavanju likvidnosti, a radi neredovitog plaćanja te

Veliki problem je održavanje likvidnosti radi neplaćanja

velikih potraživanja od državnih i lokalnih institucija. Smanjenje “sive ekonomije “putem raznih mjera koje HUP ističe. Smanjenje rada “na crno”. Smanjenje trošarina pogonskog goriva, koje je jedan od osnovnih troškova u prijevozu, a koji se direktno replicira na usluge prijevoza kako putnika tako i roba. Provođenje potpune fiskalizacije u prijevozu putnika (fiskaliziranje prodaje karata). Sve gore navedeno je samo dio mjera koje bi sigurno pomogle u poboljšanju stanja u prometu.

GRANske udRuGe

prosinac 2014.

/ www.hup.hr

Nada su europske potpore Marica Tičak, predsjednica HUP-Udruge elektroindustrije

čekujemo da će 2015. godina također biti izazovna u smislu opstanka malih i srednjih hrvatskih poduzeća na globalnom i regionalnom tržištu. Nakon šest godina uzastopne krize teško je naći način kako dodatno optimizirati troškove proizvodnje i poslovanja, a u isto vrijeme povećati konkurentnost na tržištu u smislu novih i kvalitetnijih proizvoda i usluga, marketinga. Pa ipak, velike nade polažemo u započeti razvoj tržišta i proizvoda, u EU potpore za razvoj i istraživanje,

informatizaciju procesa, kao i suvremeni e-pristup tržištu. Apeliramo nadležnim ministarstvima za provođenje kvalitetnijih natječaja za potpore, jasnije kriterije ocjenjivanja te provedbu svih mogućnosti koje EK u svojim programima nudi, a nama, MSP-ima, mogu znatno pojačati konkurentnost. Kao tvrtka vidimo potencijale uključivanja u strateške saveze, partnerstva za nastup na tržištima, no svjesni smo da se izvrsnost i konkurentnost postiže unaprijeđenjem.

Važnost regulatornog okvira Tomislav Thür, predsjednik HUP-Udruge energetike

čekujemo nastavak izazovnih makroekonomskih uvjeta, što će se prvenstveno odraziti na potražnju na tržištu koja će, prema dosadašnjim pokazateljima, biti i dalje u padu. Kompanije u energetici moraju nastaviti ulaganja u ispunjavanje europskih normi vezanih uz zaštitu okoliša kako bi osigurale svoju budućnost i ostale konkurentne, dok je s druge strane potrebno

nastaviti s investicijama koje će na tržišnim osnovama pridonijeti sigurnosti opskrbe i diverzifikaciji opskrbnih pravaca i izvora. Treba istaknuti važnost stabilnog i predvidivog regulatornog okvira, uključujući i poreznog sustava, te provedbu strukturnih reformi i jačanje učinkovitosti javnog sektora. Jedino cjelovitim pristupom mogu se stvoriti uvjeti za jačanje investicijskog ozračja i gospodarskog rasta.

Uzdajemo se u vlastite resurse Franjo Turek, dopredsjednik HUP- Udruge metalne industrije

sljedećoj godini nastavit će se neizvjesnost i rizici (kreditni, valutni, kamatni, likvidnost itd.) s kojima se suočavamo posljednjih godina. Naši makroekonomski pokazatelji upućuju na vrlo loše stanje u kojem ne postoji plan i djelovanje na promjenama. U takvim okolnostima, trebamo se pouzdati u vlastite resurse, uhvatiti se u koštac s izazovima na inozemnom tržištu i ne očekivati od nikog, pa niti od Vlade, da rješava

naše probleme. Postoji nekoliko ključnih poteza koji bi trebali stvoriti dobar okvir za poduzetničke aktivnosti: rad na promjeni mentaliteta, uvođenje e-governmenta, fokusiranje na izvozne tvrtke i djelatnosti koje imaju perspektivu, ojačati poziciju HBOR-a, prisiliti banke da olabave svoja pravila i počnu jače pratiti tvrtke s perspektivom i kvalitetnije promjene radnog zakonodavstva.

Nedostupno financiranje Roko Vuletić, predsjednik HUP - Udruge nautičkog sektora

2015. nažalost ne očekujem nikakve veće pomake na makroekonomskom planu, već nastavak stagnacije, jer se ne provode mjere koje bi dovele do snažnog zaokreta te stimulirale investicije i gospodarski rast. Kao najveći uteg za ta poduzeća, posebno ona koja se bave proizvodnjom, vidim potpunu nedostupnost izvora financiranja, zbog pogrešne politike HNB-a nametnute bankama u

svezi procjene kreditne sposobnosti pri čemu se uopće ne valorizira ugovoreni posao. Što se tiče nautičkog sektora, naša je procjena da je jedan od rijetkih segmenata gospodarstva gdje je uz pametnu, ali hrabru politiku moguće ostvariti rast po godišnjoj stopi od 20%. Naše inicijative prema Vladi kreću se u smjeru prepoznavanja Hrvatske kao “yachting friendly” destinacije.

Z s

H o g

m ip ze pr po     

 T 

     Za za

IZ R z c u in IF c

iji st uh dia a.

t a

prosinac 2014.

HUP SKOR

/ www.hup.hr

Zaglavljeni u strukturnoj zamci HUP Skor od početka mjerenja pokazuje malu varijaciju i kreće se oko vrijednosti 33., što upućuje na trajnost strukturnih slabosti gospodarstva

rujnu 2013. Hrvatska udruga poslodavaca objavila je strateški dokument Što zagovaramo: ciljevi i preporuke za izlazak iz krize i gospodarski rast. Ciljevi i preporuke definirani su za 13 područja:  Produktivnost i konkurentnost  Fiskalna konsolidacija  Javna administracija  Opterećenje gospodarstva  Investicijske i poslovne barijere  Pravosuđe  Tržište rada  Obrazovni, zdravstveni i mirovinski sustav i teritorijalni ustroj  Efikasnost javnih poduzeća  Ponuda kapitala  Poduzetnička klima  Poticanje investicija  Socijalni dijalog Za svaki od ciljeva koje HUP zagovara, osim za socijalni di-

jalog koji izmiče egzaktnom mjerenju, u suradnji s tvrtkom Arhivanalitika razvijen je HUP Skor – sustav pokazatelja koji mjere ostvarenje ciljeva HUP-a i rezultate reformi. HUP Skor je jednostavan broj koji se kreće između 0 (najlošija vrijednost) i 100 (najbolja vrijednost). Ne mjeri intenzitet napora u provedbi ekonomskih politika, nego njihov rezultat – stupanj ostvarenja ciljeva HUP-a, odnosno rezultate reformi. Skor se može gledati ukupno, pa zaključiti da je vrijednost skora za prosinac 2014. 32 od 100, što nije dovoljno za prolaznu ocjenu, i što je na neznatno nižoj razini od zadnje verzije skora za prošlu godinu, koji iznosi 33. Skor od početka mjerenja pokazuje vrlo malu varijaciju i kreće se oko vrijednosti 33, tj. oko jedne trećine u odnosu na maksimalnu vrijednost 100.

IZVORI PODATAKA Rezultati ekonomskog i društvenog razvitka mjere se na razne načine. Zavod za statistiku, HNB i Ministarstvo financija objavljuju tekuće monetarne, financijske te ekonomske i strukturne poslovne statistike. Hrvatska je nakon ulaska u EU uključena u većinu Eurostatovih statistika. Postoje i sustavi mjerenja institucionalne kvalitete, poput Doing Business pokazatelja Svjetske banke i IFC-a koji mjeri kvalitetu institucija važnih za obavljanje ekonomskih transakcija i Global Competitiveness Indexa koji pokušava izmjeriti sve bitne eko-

Podaci su radi preglednosti prikazani na skali čiji je maksimum 60 jer niti jedan skor ne prelazi 57, no pravi je maksimum 100

To upućuje na trajnost strukturnih slabosti hrvatskog gospodarstva. HUP Skor na taj način pokazuje da je Hrvatska zaglavljena u strukturnoj zamci. Međutim, ukupni skor je prosjek skorova za 12 područja.

Stoga se pregledom po područjima stječe puno dublji uvid u pravu narav naših strukturnih problema. HUP Skor – glavni rezultati Najmanje vrijednosti od 20

nomske i društvene odrednice konkurentnosti. Postoje i specijalizirani sustavi mjerenja za pojedina područja, poput Global Enterpreneurship Monitora za poduzetničku aktivnost i Transparency International indeksa percepcije korupcije. Posebnost HUP Skora je u tome što kombinira odabrane pokazatelje iz svih spomenutih izvora, dodaje im još neke - poput podataka iz financijskih izvještaja poduzeća – i sve te pokazatelje konceptualno povezuje tako da odražavaju realizaciju ciljeva koje zagovara HUP. Tako koncipiran HUP Skor može se smatrati sveobuhvatnom mjerom rezultata strukturnih reformi. 19

HUP SKOR

i niže zabilježene su za četiri kritična područja koja se od početka mjerenja HUP Skora nalaze u najlošijoj skupini, što upućuje na potrebu hitne akcije:  produktivnost i konkurentnost (18),  fiskalna konsolidacija (18),  pravosuđe (19) i  tržište rada (20). Investicijske i poslovne barijere (30), poduzetnička klima (30) i ponuda kapitala (31) zajedno s gornja četiri čine ukupno sedam loše rangiranih područja koja bilježe vrijednosti niže od 33 ili ispod trećine maksimalnog skora. U srednjoj skupini ocjena između 33 i 66 nalazi se preostalih pet područja, što znači da niti jedno područje nije zaslužilo ocjenu u gornjoj trećini skora, iznad 66 bodova:  poticanje investicija (35),  opterećenje gospodarstva (35),  obrazovni, zdravstveni i mirovinski sustav (42),  javna administracija (54),  efikasnost javnih poduzeća (57) Pauk dijagram pokazuje da je do pogoršanja u odnosu na 2013. – što je prikazano povlačenjem linije prema ishodištu – došlo na područjima ponude kapitala, investicijskih i poslov-

prosinac 2014.

/ www.hup.hr

nih barijera, te produktivnosti i konkurentnosti. Do poboljšanja je došlo na područjima poticanja investicija i javne administracije. Detaljnija analiza uzroka ovih promjena dana je u pregledu po područjima u nastavku. „Semafor“, odnosno boje crveno – žuto – zeleno, koje su prikazane u tablici, prikazuju usporedbu 2013. i 2014. prema područjima i rasporedu vrijednosti ukupnog broja pokazatelja. Ove godine se u odnosu na konačne podatke za prošlu godinu povećao broj područja u crvenom i smanjio broj područja u žutom za jedan. To je posljedica pada ocjena iz žutog u crveno područje za investicijske i poslovne barijere te ponudu kapitala, i prijelaza područja poticanja investicija iz crvenog u žuto. Ako se HUP Skor promatra kroz perspektivu pojedinih pokazatelja, raspodjela između crvenih, žutih i zelenih prema trećinama promijenila se tako da je broj pokazatelja u crvenom povećan s 41 na 43, broj onih u zelenom se smanjio s 12 na 10, a broj žutih je ostao nepromijenjen. HUP Skor koristi 73 pokazatelja, od čega je 54 međunarodno usporedivih. Unose se zadnje vrijednosti koje su raspoložive u javnim bazama

podataka. To znači da je vrijednost skora za 2014. preliminarna i da će se konačan skor za 2014. objaviti sredinom 2015., kada svi podaci za ovu godinu budu poznati. Dosadašnje iskustvo ukazuje da vremenski raskoraci i kasnija objava na temelju ažuriranih podataka ne mijenjaju bitno ni vrijednosti ni zaključke. Međunarodne usporedbe: razvoj se ne događa slučajno Međunarodne usporedbe (koje se izvode na temelju 54 od 73 pokazatelja) prevode se u Skor jednostavnom interpolacijom vrijednosti pokazatelja za Hrvatsku između minimalne i maksimalne vrijednosti za 11 novih članica EU. Zemlja s najlošijom vrijednošću pokazatelja ima vrijednost 0, a ona s najboljom 100. Jedine iznimke su indeksi zaštite kreditora i kreditnih registara iz sustava Doing Business u okviru skora ponude kapitala, gdje se skor računa izravno iz vrijednosti indeksa. Zemlje koje uz Hrvatsku ulaze u izračun su: Estonija, Litva, Latvija, Poljska, Češka, Slovačka, Mađarska, Slovenija, Bugarska i Rumunjska. Dakle, skor je relativan pokazatelj i njegova bi vrijednost bila još i

Rangiranje područja i pokazatelja HUP Skora prema vrijednostima podijeljenima u trećine od 0 do 100.

lošija da se Hrvatska uspoređuje sa zemljama koje bolje stoje na ljestvicama razvoja i konkurentnosti. Relativan skor također znači da HUP Skor može pasti i ako se apsolutna vrijednost pokazatelja za Hrvatsku ne promijeni, dok se vrijednosti za najlošiju i/ili najbolju zemlju iz promatrane skupine poboljšaju; dakle padamo i kada se ne mijenjamo na bolje tempom kojim se drugi mijenjaju. Na primjer, kod broja dana potrebnih za dobivanje građevinske dozvole u glavnom gradu prema Doing Business Svjetske banke i IFC-a, promjene su se u ovoj godini dogodile samo u Hrvatskoj i Litvi. Promjena je puno veća u Hrvatskoj, gdje je došlo do smanjenja potrebnoga broja dana s 379 na 188, dok se smanjenje u Litvi dogodilo s otprije niskih 111 na 91 dan. Littvanska promjena nema učinak na računanje skora, jer se Litva samo izjednačila sa Mađarskom tj. Budimpeštom, gdje je otprije potreban najmanji broj dana za pribavljanje dozvole (91). S druge strane, Slovačka tj. Bratislava, definira novi maksimalan broj dana (286). Hrvatski skor se tako povisio s 0 za 2013., kada je Zagreb bio najgori u promatranoj skupini zemalja, na 50 (točnije 50,3 koliko iznosi interpolacija između minimuma tj. nule od 91 i maksimuma tj. 100 jednako 286) 2014. Dakle, isključivi razlog promjene skora je promjena na bolje, koja se dogodila u Zagrebu. Znajući za ovaj način konstrukcije skora, neki su korisnici postavili pitanje kako ocijeniti ukupan skor i skorove za pojedina područja. Drugim

rij vo od cr tre br 32 bo lik

ne ii m re no pr

uoje uože dne za iz ane m

oja nje m ess eile

ća do oja ari-

ma er sa m, ajnje ne, nina ko je a50 nma tj.

og na u asu ko ve m

prosinac 2014.

/ www.hup.hr

HUP SKOR

Broj dana potrebnih za pribavljanje građevinske dozvole

Izvor: DoingBusiness 2015

riječima, pitanje je što zapravo znači brojka za HUP Skor od 32 i jesu li pragovi boja crveno – žuto – zeleno prema trećinama od 100 sretno odabrani? Intuitivno je jasno da je 32 loš skor (označen crvenom bojom), no pravo je pitanje koliko je taj skor stvarno loš? Naime, niti jedna zemlja ne može biti u svemu najbolja i imati skor 100. Tako i za zemlje koje provode strukturne reforme očekujemo Skor znatno ispod 100. Skor za Estoniju pruža odgovor na ovo pitanje.

Estonija je najuspješnija postkomunistička zemlja. Ne tako davne 2002. imala je značajan razvojni zaostatak za Hrvatskom od 7,5%. Prema podacima za 2013., Hrvatska za Estonijom zaostaje 18%. Drugim riječima, Estonija je od 2002. do 2013. napredovala s 50% razine realnog dohotka po stanovniku EU do 72%, a Hrvatska je u isto vrijeme prešla kratak put od 54% do 61% prosjeka EU, i zaostala. Je li to nepovratno, ili se iz estonskog iskustva može nešto naučiti?

Estonija i Hrvatska: Realni BDP po stanovniku 2002. – 2013.

Izvor: Eurostat

Skorovi za Hrvatsku mogu se razlikovati od izvornih jer u izračun ulaze samo međunarodno usporedivi indikatori, a mjerenje efikasnosti javnih poduzeća ne ulazi u usporedbu.

Pouka je da se razvoj ne događa slučajno. Estonija nije koristila tečajnu politiku, nije tiskala novac, praktički nema deficit i javni dug, ali ima solidne strukturne politike i institucije. Pauk dijagram pokazuje neočekivano veliku superiornost Estonije u odnosu na Hrvatsku prema svim dimenzijama mjerenja. Hrvatska se jedino prema kriteriju ponude kapitala uspjela približiti Estoniji. Prema tome, dobar skor (zeleno) je dobro postavljen na dvije trećine od maksimalne vrijednosti, jer najuspješnija tranzicijska zemlja u pogledu reformi postiže i tri četvrtine maksimalne vrijednosti. Iskustvo Estonije važno je i zbog toga što pokazuje da strukturne reforme i snaga institucija nisu bitne samo na jednom ili dva kritična područja. Gospodarski razvoj i uspjeh dolaze kao plod sveobuhvatnih reformi na svim društvenim područjima.

CILJ: Povećanje produktivnosti kroz realizaciju strategije razvoja RH s naglaskom na industrijske i druge politike uklopljene u EU strategiju Vlada je donijela industrijsku strategiju koja se oslanja na sredstva EU fondova, no ona je još daleko od operacionalizacije. Skor – premda veći nego 2011. – smanjio se u odnosu na 2013. Paradoksalno je da broj zaposlenih prema Anketi o radnoj snazi i dalje raste, pa je taj indikator u zelenom, što može biti pokazatelj rasta sive ekonomije iz koje neće doći razvoj i rast produktivnosti. No, i taj rast je usporen (skor 80). Dodatno je pogoršanje u odnosu na 2013. uzrokovano inercijom cijena električne energije za industriju, koje su jače pale u drugim zemljama.

Pregled po područjima

CILJ: Hitno smanjenje deficita da ne prijeđe 3% BDP-a i javnog duga da ne prijeđe 60% BDP-a.

I Produktivnost i konkurentnost

II Fiskalna konsolidacija

HUP SKOR

prosinac 2014.

/ www.hup.hr

CILJ: Fiskalnom konsolidacijom i reformama u javnom sektoru stvoriti uvjete za smanjenje poreznih stopa i ukidanje većega dijela parafiskalnih nameta. Skor se pogoršao za 4 boda u ovoj godini. Najveći utjecaj dolazi od povećanja doprinosa za zdravstvo, koji je u prošloj godini bio smanjen s 15% na 13%, pa ove godine vraćen na 15%. Ovaj bi skor vjerojatno izgledao i lošije kada bi postojala mogućnost mjerenja neporeznih opterećenja. Njih na žalost HUP Skor ne obuhvaća jer ne postoji pouzdan pokazatelj te vrste opterećenja. Neuspjeh u fiskalnoj konsolidaciji je trajan. Ova vlada pokušava nešto napraviti na rashodnoj strani, no napori su premali i zakašnjeli da bi polučili ozbiljniji rezultat. Rezultat se ogleda u skorovima salda (deficita) i javnog duga i njegove cijene na koju najjače utječe premija rizika. Svi ti skorovi su na nuli ili oko nule, bez izgleda da se pomaknu s tih razina. III Javna administracija

CILJ: Manja, efikasnija, potpuno informatizirana javna administracija koja je uslužno orijentirana prema građanima i poduzetnicima, i predstavlja konkurentsku prednost zemlje Javna administracija je jedino područje na kojem Hrvatska ostvaruje kakav-takav napredak. Napredak je ove godine uvjetovan velikim smanjenjem broja dana potrebnih za dobivanje građevinske dozvole u glavnom gradu.

Pokazatelj se konstruira u okviru sustava mjerenja Doing Business Svjetske banke i IFC-a. Autori toga sustava u komentarima naglašavaju da je u Hrvatskoj u tom pogledu napravljena reforma kroz „smanjenje zahtjeva za dobivanje dozvola i skraćivanje rokova za provedbu završnih građevinskih inspekcija“. IV Opterećenje gospodarstva

V Investicijske i poslovne barijere CILJ: Uklanjanje propisa za koje nema dokaza o tome da proizvode veće društvene koristi od troškova, smanjenje troškova provedbe regulacije i primjena procjena učinaka propisa. Osjetan pad skora investicijskih i poslovnih barijera nastao je zbog nekoliko promjena sa suprotnim predznakom. Naglo je narastao skor troška pokretanja posla zbog smanjenja javnobilježničkih naknada. No, taj je napredak više nego poništen velikim padom skora koji se odnosi na broj procedura potrebnih za izdavanje građevinskih dozvola. Iako se broj dana, koji utječe na skor javne administracije, smanjio, broj procedura, koji određuje regulatorne barijere, bitno je pogoršan. Do izražaja je došla relativna narav skora, koja mjeri konkurentnost kroz usporedbu. Naime, broj procedura

po u sm Č la je sk len di sm po

prosinac 2014.

/ www.hup.hr

VII Tržište rada

am aaih

da caj sa oj na na no ooaer elj

za da onje ije ka

tiaem. ka eda. go ra enje se or o, uje je

aeri dra

HUP SKOR

povećan je s 12 na 21, dok je u isto vrijeme došlo do velikog smanjenja broja procedura u Češkoj koja je i do sada imala najveći broj procedura. On je smanjen s 33 na 24, pa je skor za Hrvatsku skočio iz zelenog u crveno. Da se pri izradi regulacije vodilo računa i o smanjenju broja koraka koji su potrebni za udovoljavanje pro-

ceduri, Hrvatska bi i na ovom području ostvarila napredak. VI Pravosuđe CILJ: Formiranjem specijaliziranih sudova, smanjivanjem troškova i drugim mjerama ubrzati i pojeftiniti sudske procese koji su od kritične važnosti za funkcioniranje gospodar-

stva, kao što su prisilne naplate, stečajevi i likvidacije. Pozitivne promjene se na ovom području odražavaju na skor u okviru nekoliko decimalnih mjesta (mali pomak u pogledu smanjivanja troška rješavanja nesolventnosti), tako da pravosuđe ostaje jedna od četiri neuralgične točke HUP Skora.

CILJ: Olakšati zapošljavanje i otpuštanje te liberalizacijom radnog vremena, minimalne plaće i drugih bitnih elemenata ugovora o radu omogućiti veću slobodu ugovaranja između radnika i poslodavaca s ciljem povećanja zaposlenosti. Tržište rada ostaje među četiri najlošije ocijenjena skora, bez značajnijih promjena u toku 2014. Napredak na planu nominalnih troškova rada više je izraz slabosti nego snage, jer nominalne plaće brže rastu u drugim zemljama. VIII Obrazovni, zdravstveni i mirovinski sustav CILJ: Zdravstveni, obrazovni, mirovinski i teritorijalno-politički sustav moraju se reformirati radi povećanja efikasnosti i doprinosa konkurentnosti i razvoju čitavoga društva. Bez značajnih promjena. Smanjenje broja umirovljenika zbog „čišćenja“ sustava od nepravilnosti i korupcije pomalo gubi na snazi pod teretom neumitne demografije. Jedini razlog zbog kojeg je ovaj indikator u žutom je zdravlje ljudi, koje je bolje nego u većini drugih postkomunističkih zemalja, no pitanje je koliko je to posljedica politika, a koliko okolnosti poput klime, prehrambenih navika i sl. IX Efikasnost javnih poduzeća CILJ: Depolitizacija upravljanja, uvođenje mjerljivih kriterija efikasnosti i odgovornosti, 23

HUP SKOR

prosinac 2014.

/ www.hup.hr

duženosti odnosno kapitalizacije kompanija, ali uglavnom zbog pogoršanja u otprije prezaduženim tvrtkama, ponajviše u sektoru graditeljstva. XI Poduzetnička klima

zaustavljanje gomilanja gubitaka kod gubitaša u javnom sektoru, privatizacija i povećanje izvještavanja javnosti o poslovanju. Na ovom je području ostvaren određen napredak koji je bio najveći 2013., a ove je godine konsolidirano stanje koje je bolje nego ranijih godina. X Ponuda kapitala CILJ: Poreznim poticajima, deregulacijom, smanjivanjem transakcijskih troškova i drugim mjerama potrebno

je povećati i proširiti ponudu kapitala na hrvatskom financijskom tržištu, uz posebnu pažnju usmjerenu kapitalnom jačanju malih i srednjih poduzeća i povećanju dostupnosti kredita. Veliko smanjenje skora ponude kapitala u ovoj godini posljedica je tri snažna učinka. Prvo, buđenje kreditne aktivnosti u nekim konkurentnim zemaljama (podsjetimo da je skor relativan pokazatelj) dovelo je do smanjenja skora ponude kredita poduzećima. Drugo, pogoršali su se skorovi kamatnih stopa, jer kamatne

stope brže padaju u drugim zemljama. Hrvatska zbog izostale fiskalne konsolidacije ima najveću premiju rizika koja priječi brži pad. Skor zaštite prava kreditora pogoršao se nakon metodoloških izmjena u sustavu Doing Business koji sada uzima u obzir i funkcioniranje registara kolaterala te zakonodavni okvir za osigurane transakcije poput pokrivenih obveznica i sekuritizacije, po čemu Hrvatska stoji razmjerno loše i dobiva samo 5 od mogućih 12 bodova. Pogoršan je i skor za-

CILJ: Promjena klime i kulture odnosa prema poduzetništvu s ciljem afirmacije spoznaje da je poduzetništvo ključ razvoja. Na ovom području nema osobitih promjena, osim pada ionako lošeg skora učinkovitosti pravosuđa u pogledu sudskih procesa protiv odluka regulatora, što se smatra važnim čimbenikom ne samo vladavine prava, nego i slobode poduzetništva. Važno je primijetiti da slabost poduzetničke klime proizlazi iz institucionalnog okvira, a ne iz temeljnih vrijednosti. U Hrvatskoj je poželjnost poduzetništva solidna, a strah od neuspjeha nije ograničavajući faktor. XII Poticanje investicija CILJ: Aktivno poticanje investicija - privlačenje i poticanje investicija mora biti sustavno, ciljano i trajno, u mandatu posebnoga tima koji će stalno obilaziti najvažnije svjetske centre i investitore prezentirajući dobro pripremljene investicijske potencijale. Investicijski skor dostigao je najvišu vrijednost od početka mjerenja i prešao iz crvenog u žuto područje zbog blagog oporavka omjera bruto investicija i BDP-a sredinom 2014., rasta udjela ulaganja na ledini u ukupnim stranima ulaganjima i pozitivne promjene omjera FDI prema BDP-u.

prosinac 2014.

/ www.hup.hr

POSLOVNA OČEKIVANJA

Istraživanje: Poslovna očekivanja u 2015. Ovu godinu poslodavci su ocijenili izrazito teškom, ne očekuju poboljšanje ni u 2015. Kao najveće prepreke opet navode nelikvidnost, neučinkovitost javne uprave te previsoko porezno opterećenje

vo više nije kriza. Ovo je stanje. Prema pokazateljima i iz ovog istraživanja vidljivo je kako su unutarnje rezerve prilično iscrpljene, odnosno da su pri kraju, što u konačnici utječe na to brojni poduzetnici teško uspijevaju održati sadašnju razinu ekonomske aktivnosti. Istraživanje je provedeno po treći put među članovima tijela Udruge i njime su obuhvaćena 423 člana Savjeta HUP-a, Izvršnog odbora HUP-a, izvršnih odbora svih granskih udruga, Vijeća članova, Nadzornog odbora, Skupštine HUP-a, predstavnika poslodavaca u GSV-u. Opće gospodarsko stanje 2014: čista jedinica Opće stanje u gospodarstvu u

ovoj je godini, na ljestvici od 1 do 5 (školska ocjena gdje 1 označava “jako loše”, a 5 “izvrsno”) ocijenjeno je s prosječnom ocjenom od 1,65. Niti jedan sudionik istraživanja opće stanje u gospodarstvu ne ocjenjuje s “izvrsnim” ali niti s “vrlo dobrim“. U sve tri kategorije poduzeća ocjena je vrlo loša, školski

govoreći, jedinica. Zanimljivo je da je u sva tri godišnja istraživanja bio isti redoslijed ocjena: najslabija ocjena zabilježena je među malim poduzetnicima, a nešto bolja među srednjim i velikim. Gledajući sektorski najlošija je ocjena zabilježena među poduzećima iz graditeljstva te osobnih usluga.

U regionalnom smislu (regije su podijeljene po Regionalnim uredima HUP-a: RU Zagreb, RU Split, RU Rijeka, RU Osijek i po prvi put RU Varaždin) najlošije je opće gospodarsko stanje ocjenjeno u Dalmaciji. Dalmatinski su poslodavci, koji su sudjelovali u našem istraživanju, opće stanje u gospodarstvu najčešće ocjenjivali kao iznimno loše, te je i zabilježena ocjena od svega 1,50 (prema još lošijih lanjskih 1,22). Gledajući u tri promatrane godine najlošije su ocjene za opće gospodarsko stanje zabilježene u Dalmaciji (sve tri godine), a slijede poduzetnici iz Slavonije, dok su poduzetnici iz središnje Hrvatske (uključujući Zagreb) i sjevernojadranske regije bili blaži u ocjeni općeg gospodarskog stanja u zemlji.

POSLOVNA OČEKIVANJA

Opće je stanje u gospodarstvu u ovoj godini najlošije ocijenjeno u graditeljstvu i osobnim uslugama (1,60), među malim poduzetnicima (1,57) i među dalmatinskim poslodavcima (1,50). 2014. godina: godina nazadovanja ili nove realnosti? Ako je suditi prema usporedbi tekuće s prethodnom godinom, još je jedna godina označena, barem u gospodarskom smislu, kao prilično izgubljena godina. Dvije trećine sudionika istraživanja opće stanje u gospodarstvu u ovoj godini ocjenjuje lošijim od onog koje je bilo u 2013. U usporedbi rezultata u sva tri godišnja istraživanja mogli bismo reći kako smo se vratili dvije godine unatrag. Ova je godina najlošije prošla u usporedbi s prethodnom među poduzetnicima iz Dalmacije (88,9 posto ih smatra da je opće stanje u gospodarstvu lošije ove godine nego prošle). Najveći je poslovni pesimizam zabilježen među malim poduzetnicima koji su u 69,2 posto slučajeva gospodarske prilike u ovoj godini

prosinac 2014.

/ www.hup.hr

označili lošijim nego u prošloj godini. Osobne usluge je sektor iz kojeg 80 posto sudionika izjavljuje da je stanje u gospodarstvu u ovoj godini bilo lošije od prošlogodišnjeg. A koje su glavne prepreke poslovanju koje su poduzetnici prepoznali poslujući u našoj zemlji? Najveći dio sugovornika smatra da je najveća prepreka poslovanju u zemlji nelikvidnost, odnosno neplaćanje (ukupno 17 posto od svih odgovora). Na drugom je mjestu neučinkovita javna uprava (16,6 posto), a slijedi porezno opterećenje poslovanja (porezi, doprinosi; neporezni nameti) s 15,7 posto. Nejasna strategija razvoja zemlje s 10,9 posto je na četvrtom mjestu, a kruto radno zakonodavstvo je sada na petom (5,7 posto). Vrlo je visoki udio zabilježila prepreka usmjerena na uvjete financiranja poduzetnika (4,8 posto). Ovih šest prepreke čini preko 70 posto svih odgovora. Zanimljivo je kako se u sva tri godišnja istraživanja ponavlja upravo ovih šest prepreka. 2015: možemo li napokon bolje? Ako je suditi prema očekivanji-

Među malim tvrtkama bilježimo 40,4% poduzetnika koji smatraju da će opće gospodarsko stanje naredne godine biti malo lošije ma poslodavaca i poduzetnika okupljenih u HUP-u, a koji su članovi različitih tijela HUP-a, naredna će godina i dalje biti vrlo teška. Za narednu godinu očekuje se dalji nastavak istog ili sličnog trenda -stagnacija, koja u osnovi znači nazadovanje. Percepcija stanja ali i očekivanja su prilično negativna, što samo po sebi može biti i upozoravajući signal nositeljima izvršne vlasti. Najslabija očekivanja za narednu godinu zabilježena su među podu-

zetnicima iz Dalmacije (55,6 posto ih smatra da će opće gospodarsko stanje u narednoj godini biti još lošije) i Slavonije (42,1 posto). Među malim tvrtkama bilježimo 40,4 posto poduzetnika koji smatraju da će opće gospodarsko stanje naredne godine biti malo ili znatno lošije nego ove godine (što je nešto manje pesimistično od rezultata iz prošlogodišnjeg istraživanja kad je među malim tvrtkama udio “pesimista” bio 63 posto). Među sugovornicima koji dolaze iz srednjih poduzeća taj se udio smanjuje na 31,7 posto (prethodne godine je iznosio 50 posto). Kao i prošle godine najmanji je udio “pesimista” zabilježen među velikim poslodavcima (sada 26,1 posto prema prošlogodišnjih 20,7 posto). Posljedično, najveći udio onih koji očekuju djelimice bolje stanje je među velikim tvrtkama (18,5 posto, prema 13,5 posto među srednjim i 5,8 posto među malim poslodavcima). Za razliku od prethodne dvije godine kad je graditeljstvo bilo sektor s najpesimističnijim pogledom na poslovne okolnosti u našoj zemlji, ove su godine to poduzetnici i po-

slo pe iz sta lo po ga sm bi

oč po iz se pr na na tra lo

In U vr ni tu

te je m (1 no

go (šk “te od lje pe 26

prosinac 2014.

/ www.hup.hr

POSLOVNA OČEKIVANJA

,6 osoije

ma etće ne no je od eg aa” orih uje ooi io đu da išo, ju đu o, dm

ne ljčne ve o-

slodavci iz osobnih usluga. Tri petine sudionika istraživanja iz ovog sektora smatra da će stanje naredne godine biti još lošije nego u tekućoj. Slijede poslodavci iz poslovnih usluga i trgovine kojih 34,7 posto smatra da će naredna godina biti lošija. Visoki je udio negativnih očekivanja zabilježen i među poduzetnicima i poslodavcima iz industrije (34,7 posto). U sektoru graditeljstva, koje je u proteklim godinama proživio najveće izazove, zabilježen je najmanji udio onih koji smatraju da će naredna godina biti lošija od ove (20 posto). Investicije Uvjeti poslovanja i investiranja vrlo su slična onima zabilježenima za opću gospodarsku situaciju. Najveći investicijski potencijal/optimizam zabilježen je u industriji (13,5 posto), među srednjim poduzetnicima (16,7 posto) i u sjeverozapadnoj regiji (22,2 posto). Percepcija općeg stanja u gospodarstvu je vrlo negativna (školskim rječnikom rečeno “teška jedinica”), a očekivanja od nadolazeće godine su i dalje vrlo nepovoljna (preko dvije petine sugovornika smatra da

će biti još lošije, a skoro pola ih smatra da će se zadržati ovakvo stanje koje su prethodno označili kao jako loše). Poslovni optimizam je vrlo nizak, odnosno prevladava izrazitiji poslovni pesimizam. U takvom situacijskom okruženju, vrlo je teško očekivati investicijski optimizam, sam po sebi. Izvršna će vlast morati posegnuti za vrlo opipljivim stimulansima investitorima, bilo stranim ili domaćim, kako bi se na podlozi javnih, ali na krilima privatnih investicija poticao održiv rast i razvoj gospodarstva. Kako su poslovala poduzeća u 2014. godini? Drugi dio istraživanja, usmjeren na mikrorazinu (stanje i očekivanja za poduzeća), do-

nosi nalaze o poslovanju ali i očekivanjima poslodavaca, članova Hrvatske udruge poslodavaca te pokazuju isključivo sliku onog dijela gospodarstva koje je interesno okupljeno u jedinu reprezentativnu poslodavačku udrugu u zemlji. U tom smislu valja promatrati i rezultate ovog istraživanja. Ukupno gledajući svako je četvrto poduzeće, član HUP-a u ovoj godini poslovalo bolje nego prošle godine, ali je i više od jedne trećine poslovalo lošije. Gledano sektorski, najveći udio onih koji su u ovoj godini bolje poslovali bilježi se među poduzetnicima iz industrije (32 posto). Velike su tvrtke najčešće odgovorile da su u ovoj godini bolje poslovali nego u prošloj (37 posto, prema 35,1 posto među srednjim

poduzetnicima i 11,5 posto među malima). Dvije su regije zabilježile veću učestalost boljeg poslovanja u ovoj godini: sjeverozapadna (50 posto poduzeća) i sjevernojadranska regija (40 posto). Ostale su regije zabilježile rjeđu učestalost (27,3 posto dalmatinskih poduzeća, 17,8 posto iz središnje Hrvatske i 33,3 posto iz Slavonije). Prihodi Što se tiče visine prihoda u prva tri kvartala ove godine u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine svaki treći poduzetnik (33,6 posto) zabilježio je manji prihod u tekućoj godini u odnosu na onaj iz prethodne. Podaci o prihodu poduzeća u odnosu na prethodnu godinu poklapaju se s općim poslovanjem poduzeća: najveći je broj poduzeća s rastom zabilježen u sjeverozapadnoj (37,5 posto) i sjevernojadranskoj regiji (27,3 posto), u industriji (32,6 posto poduzeća) i među srednjim poduzetnicima (33,3 posto poduzeća). Zapošljavanje U 27,6 posto poduzeća smanjen je broj zaposlenih za više 27

POSLOVNA OČEKIVANJA

prosinac 2014.

/ www.hup.hr

O p 2 n Po no m u po

od 3 posto. U skupini malih poduzeća zabilježen je najmanji udio poduzeća s povećanjem broja zaposlenih (11,8 posto), dok je među srednjim i velikim poduzećima taj udio bio znatno veći (27, odnosno 32,1 posto). Smanjenje broja zaposlenih bilježi se u sve tri skupine u sličnom omjeru (25,5 posto među malima, 29,7 posto među srednjima i 28,6 posto među velikim poduzećima). Sektorski gledano zaposlenost je povećana u poslovnim uslugama i trgovini (26,1 posto poduzeća) i industriji (24,4 posto). Najveći udio poduzeća sa smanjenjem broja zaposlenih bilježimo u graditeljstvu (63,6 posto poduzeća su smanjila

broj zaposlenih za više od 3 posto). Cijene U promatrana tri istraživanja vidljiv je trend povećanja udjela poduzeća sa smanjenjem cijena proizvoda i usluga. Povećanje cijena proizvoda/usluga zabilježeno je u dva sektora (industrija s udjelom od 8 posto i poslovne usluge i trgovina s udjelom od 2,2 posto). Investicije Udio poduzeća koja su povećala ulaganja ostao je na prošlogodišnjoj razini (sada 34,5 posto prema lanjskih 35 posto). Najbolji su pokazatelji zabilježeni među poduzećima

Udio poduzeća koja su povećala ulaganja ostao je na razini od 34,5 posto iz industrije (46,9 posto), te među poduzećima sa sjedištem u sjeverozapadnoj (55,6 posto) i sjevernojadranskoj regiji (54,5 posto). Gledano prema vrijednosti narudžbi u listopadu ove godine prema istom mjesecu lani, zabilježen je pad narudžbi proizvoda i usluga poduzeća. Najveći udio poduzeća s poveća-

njem potražnje za proizvodima i uslugama u listopadu je zabilježeno kod poduzeća smještenim u sjevernojadranskoj i sjeverozapadnoj regiji (42,9 posto), dok je najveći pad zabilježen među poduzećima u središnjoj Hrvatskoj (38,9 posto poduzeća bilježi pad narudžbi većim od 3 posto). Srednje velika poduzeća bilježe nešto veći udio poduzeća s porastom potražnje za njihovim proizvodima (29,7 posto), dok je najviši pad potražnje zabilježen među malim poduzetnicima (38,5 posto poduzeća). Rast potražnje je viši u industriji (34 posto poduzeća), dok svako drugo poduzeće koja dolaze iz graditeljstva bilježe pad potražnje.

du str bi po po ne po su re ov va

Pr G oč bi gd zil pr

pr du gi te (5

Za Za jed je m za Za ze br du

19 je (p pr 28

ma aeoj ,9 bieto bi

ća uza ,7 om o-

u eće bi-

prosinac 2014.

Očekivanja poduzetnika u 2015: Kuda idu naša poduzeća? Posljednji dio istraživanja donosi pokazatelje o očekivanjima poduzeća, članova HUP-a u pogledu poslovanja njihovih poduzeća u narednoj godini. Najoptimističniji su poduzetnici i poslodavci iz industrije (42 posto ih smatra da će biti bolje poslovanje njihovih poduzeća u 2015. godini), u poduzećima srednje veličine (43,2 posto poduzeća su s pozitivnim očekivanjima), te su najčešća u sjeverozapadnoj regiji (57,1 posto poduzeća iz ove regije očekuje bolje poslovanje u narednoj godini). Prihodi u 2015. Gledano sektorski najveći udio očekivanog rasta prihoda zabilježen je ponovo u industriji gdje je 42 posto poduzeća izrazila očekivanje za povećanje prihoda u narednoj godini. Najveći očekivani rast prihoda zabilježen je kod poduzeća iz sjeverozapadne regije (62,5 posto poduzeća), te među velikim poduzećima (51,9 posto poduzeća). Zaposlenost 2015. Za razliku od visine prihoda, jedan drugi kriterij ipak ukazuje na oprez među poduzetnicima. Radi se o očekivanoj razini zaposlenosti u 2015. godini. Zamjetan je pad udjela poduzeća koja predviđaju smanjenje broja zaposlenih u svojim poduzećima. Za narednu godinu svega 19,8 posto poduzeća očekuje povećanje broja zaposlenih (prema 3,8 posto poduzeća iz prošle i 6 posto iz pretprošle

/ www.hup.hr

POSLOVNA OČEKIVANJA

godine). Veliki poduzetnici su u ovom dijelu nešto manje pesimistični u odnosu na svoje kolege iz malih i srednjih poduzeća (25,9 posto ih predviđa rast zaposlenosti u svojim poduzećima, za razliku od 13,5 posto kod malih ili 24,3 posto kod velikih). Sektorski je u industriji najveći udio onih koji predviđa povećanje broja zaposlenih (22 posto poduzeća), te u poslovnim uslugama i trgovini (21,7 posto). Najveća neizvjesnost od poslovne 2015. godine iščitava se u očekivanoj razini cijena proizvoda i usluga. Predviđena ulaganja u 2015. godini Najveći udio porasta investicija zabilježen je kod velikih poduzeća (44,4 posto poduzeća planira uložiti više nego ove godine), u sektoru industrije (44 posto poduzeća) te u sjeverozapadnoj regiji (50 posto poduzeća). Malo više od polovice (53 posto) poduzetnika očekuje zadržavanje iste razine narudžbi kao i u ovogodišnjem prvom kvartalu. Podjednak je udio poduzeća koja očekuju smanjenje narudžbi u odnosu na one koji predviđaju povećanje (23,5 posto prema 23,5 posto). Nešto su češće zabilježena veća očekivanja narudžbi kod velikih (33,3 posto), nego kod srednjih (29,7 posto) i malih (15,7 posto). Sektorski su ponovo najoptimističniji poduzetnici iz industrije (34 posto poduzeća predviđa veće narudžbe), a regionalno su češći u sjeverozapadnoj regiji (55,6 poduzeća). 29

POSLOVNA OČEKIVANJA

Izvoz roba i usluga u 2015. Tri petine poduzeća očekuje povećanje izvoza u narednoj godini. Najveći očekivani porast izvoza bilježe velike tvrtke (70,4 posto poduzeća), iz industrije (72,9 posto), među poduzećima koja dolaze iz sjeverozapadne regije (87,5 posto poduzeća). Uočena žilavost poduzetnika okupljenih u HUPu, očituje se i u reakcijama na krizu u 2015. godini. Svaki treći sugovornik iz istraživanja smatra da će se njegovo poduzeće uspješno nositi s krizom i istu prevladati bez većih teškoća ili s manjim teškoćama (34,5 posto poduzeća). Najveći je dio poduzetnika (57,8 posto) izjavilo kako će ovu krizu teško i uz puno

prosinac 2014.

/ www.hup.hr

napora ipak prevladati (prošle godine je taj udio bio 54,4 posto). Zadržan je vrlo sličan udio poduzeća koja će teško prevladati krizu (sada 6 posto prema lanjskih 6,3 posto), dok njih 1,7 posto izjavljuje kako će izrazito teško prevladati krizu i preživjeti (prema lanjskih 5,1 posto). Na temelju rezultata istraživanja može se zaključiti kako je ova godina označena kao izrazito teška godina za hrvatske poduzetnike. Na općoj, makrorazini tekuća je godina negativno doživljena u većini parametara (opće gospodarsko stanje, visina prihoda, investicije, razina zaposlenosti). Istovremeno, poslovna očekivanja na mikrorazini za narednu godinu pokazuju pozitivne signale i to u

Uočena žilavost poduzetnika očituje se i u reakcijama na krizu u 2015. godini. Svaki treći sugovornik smatra da će se uspješno nositi s krizom

očekivanom porastu prihoda, investicija, a posebice izvoza. Najčešći su pozitivni signali zabilježeni u industriji, među srednjim i većim poduzetnicima, te u dvije regije: sjevernojadranskoj i sjeverozapadnoj. Ovo istraživanje pokazuje svu žilavost hrvatskih poduzetnika okupljenih u HUP-u koji su se i do sada znali nositi s poteškoćama i poslovanjem u kriznim uvjetima. Prema njihovim izjavama, najveći dio poduzetnika će uspjeti prilagoditi se poslovanju i u kriznoj 2015. godini. Već sedmoj po redu. Iz rezultata bi se moglo zaključiti da je su okolnosti poslovanja u posljednjih nekoliko godina prestale biti kriza u širem smislu. To je postalo stanje, nova realnost.

SAVRšENE KONFERENCIJE U SREDIšTU ZAGREBA Uvjerite se u dugogodišnju kvalitetu i tradiciju te organizirajte Vašu sljedeću konferenciju ili kongres u hotelu The Westin Zagreb. Poseban konferencijski paket po cijeni od 395,00 kn po osobi uključuje najam dvorane, gratis WiFi, AV tehniku, kavu dobrodošlice te ručak. Cijena paketa se odnosi na konferencije za minimalno 20 ljudi. Za više informaCija i reZervaCije molimo kontaktirajte: westin.Zagreb@westinZagreb.Com ili telefon: 38514892 000 ili posjetite www.hotelwestinZagreb.Com

©2014 Starwood Hotels & Resorts Worldwide, Inc. All Rights Reserved. SPG, Preferred Guest, Aloft, Element, Four Points, Le Méridien, Sheraton, St. Regis, The Luxury Collection, W, Westin and their logos are the trademarks of Starwood Hotels & Resorts Worldwide, Inc., or its affiliates. For full terms & conditions visit westin.com/zagreb