Hrvatska2020 8 m

Page 1

Broj 8/2013.

Kako rasti s prirodom Vedran Horvat, voditelj ureda Heinrich Böll Stiftung za Hrvatsku govori o ekološkim trendovima i zašto ‘zeleni’ ipak ne stvaraju anti-poduzetničku klimu

Problem sirovine Nigdje u svijetu država ne potiče proizvodnju biodizela iz uljane repice, sirovine koje u Hrvatskoj ima najviše

SPONZORI



Sadržaj

Uvodnik

Nakon uvođenja EU direktiva ostaje pitanje koliko hrvatska država ima snage, ponajprije financijske, za ulaganje u projekte obnovljivih izvora energije 4

Ulaganja

impressum

Gospodarska kriza smanjila je mogućnosti financiranja, a planovi štednje prisilili su vlade da smanje subvencije za obnovljive izvore energije, a rast obnovljivih izvora energije, koji još nisu isplativi i jako ovise o subvencijama, mogao bi se usporiti 5

Intervju

Vedran Horvat, voditelj ureda Heinrich Böll Stiftung za Hrvatsku govori o ekološkim trendovima i zašto ‘zeleni’ ne stvaraju anti-poduzetničku klimu

8

Glavni urednik: Mislav Šimatović zamjenik GlavnoG urednika: Marko Biočina pomoćnik GlavnoG urednika: Vladimir Nišević

Kolumna

Grafika: Ognjena Brkanović, Kristina Nakić - Red Point

Angelika Brnada direktorica Inina Sektora održivog razvoja i zaštite zdravlja, sigurnosti i okoliša piše o ulaganju u energiju za budućnost 10

fotoGrafije: Pixsell, Fotolia prodaja oGlasa: Jasna Bibić, voditeljica prodaje telefon: 01/6326-016 direktorica poslovnoG dnevnika: Andrea Borošić stYria international: direktori: Boris Trupčević, Mario Vrgoč uprava: Boris Trupčević, Radovan Klarić, Sandra Lončar izdavač: 24sata d.o.o. Oreškovićeva 6H/1, 10000 Zagreb telefon: 01/6326-000 telefaks: 01/6326-060 e-mail: redakcija@poslovni.hr tisak: Grafički zavod Hrvatske, Radnička cesta 210, 10.000 Zagreb

Lokalna uprava

Mala hidroelektrana Pleternica snage 220 kilovata (kW), koja je u rad puštena u prosincu 2012. godine, proizvodit će dovoljno struje da se pokriju godišnji troškovi javne rasvjete grada 16

Kolumna

Jasmina Mimica generalna menadžerica tvrtke Brunata piše o uštedi kroz individualno mjerenje potrošnje energije u zgradama 18 3


UVODNIK

Obnovljivi izvori energije u raljama recesije Nakon uvođenja EU direktiva ostaje pitanje koliko hrvatska država ima snage, ponajprije financijske za ulaganje u projekte obnovljivih izvora energije Piše: Vladimir Nišević

O

bnovljivi izvori energije imaju više prednosti: oni su ekološki prihvatljivi, omogućavaju neovisnost od neuračunljivih isporučitelja nafte ili plina, a čak pomažu i otvaranju novih radnih mjesta. Ali, ambiciozni planovi vezani uz zelene enrgije i obnovljive izvore enrgije Europske unije ozbiljno su ugroženi financijskom krizom. Iako je za svaku pohvalu cilj koji vodi ka 20 posto manje emisije CO2 i 20 posto više obnovljivih izvora energije čini se kako sredstva koja se ulažu nisu dovoljna, a obnvljvi izvori energije preskupi da se dosegne konačni cilj. Ironično ali, jedino pozitivno kada se gleda s ekološke strane to što se proizvodnja preselila u Aziju zbog jefinije radne snage, pa se time smanjilo i zagađanje zraka. Iako je Europska unija još uvijek predvodnik u zelenoj energiji činjenica je kako će svoje ambicije morati usporiti. “Iskorištavanje obnovljivih izvora energije skuplje je u odnosu na fosilna goriva pa zahtijeva i financijsku potporu države, barem u početnoj fazi razvoja. Isto tako, obnovljivi izvori energije ovise o klimatskim uvjetima i mogu manje ili više oscilirati, što opet stavlja naglasak na razvoj tehnologije osobito u smislu poboljšanja sustava skladištenja energije. Ipak, isplativost ulaganja u obnovljive izvore energije najbolje se očituje u klimatskim promjenama i zaštiti okoliša, ali i u većoj cijeni fosilnih goriva u budućnosti”, piše analitičarka RBA u svojoj kolumni. Pitanje ostaje koliko hrvatska država ima snage, ponajprije financijske za ulaganje u projekte obnovljivih izvora energije. A gdje u tome Hrvatska. Kao nova članica u predpristupnim pregovorima usvojili smo sve smjernice Eurospke komisije, a zakone prilagodili održivom razvoju. Na papiru čini se kako stojim dobro. Međutim tek lani jedna jedinica loklane uprave nona iz Pleternice realiziral je projekt gradnje hidroelektrane uz pomoć europskih sredstava, čini se 4

da to nije dovoljno. U cijeloj priči tješi što je cijeli projekt proizašao iz hrvatskog znanja, izvođač projekta naša je tvrtke Končar. Utješna je činjenica i kako su kompanije orijentirane na fosilna goriva poput Ine svjesne bvažnosti očuvanja okoliš i učinkovitog korištenja izvora energije pa oni ostaju i neka vrsta nade kako se dosta toga može učini i bez pomoći države. Također, kako piše analitičarka RBA “za iskorištavanje obnovljivih izvora energije Hrvatska ima dobre prirodne mogućnosti – dosta vjetra i sunčanih dana, posebno u obalnom području, bogatstvo šuma i vodno bogatstvo. Uz to, iskorištavanje obnovljivih izvora energije podrazumijeva proizvodnju tehnološki

Za iskorištavanje obnovljivih izvora energije Hrvatska ima dobre prirodne mogućnosti

vrlo napredne opreme, što bi se pozitivno odrazilo i na druge grane domaćega gospodarstva (proizvođače takve opreme) te pridonijelo bržem gospodarskom rastu”. Ali kako u intervjuju u ovom broju ističe Vedran Horvat, voditelj ureda za Hrvatsku, Heinrich Böll Stiftung: “moramo biti svjesni da trenutno u Hrvatskoj stojimo na točki između rastućeg energetskog siromaštva ili sve opasnijeg zagađenja, uključujući i realne posljedice na nivou klimatskih promjena. Niz pogona u Hrvatskoj koji trenutno donose dio električne energije najdalje kroz desetak godina bi se morali zatvoriti ili radikalno modernizirati, za što ne postoje sredstva.”.


Ulaganja

Energetski ciljevi EU teško će se ostvariti do 2020. Usvajanjem zakonodavnog okvira u sklopu reforme energetskog sektora Hrvatske omogućen je razvoj i iskorištavanje obnovljivih izvora energije Piše: Vladimir Nišević

E

uropska unija teško će ostvariti cilj da udio obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji do 2020. bude 20 posto, ocjenila je konzultantska tvrtka Capgemini u ‘Europskom opservatoriju tržišta energije’ objavljenom još prije nekoliko godina i čini se da je procjena s obzirom na financijsku krizu bila točna. Gospodarska kriza smanjila je mogućnosti financiranja, a planovi štednje prisilili su vlade da smanje subvencije za obnovljive izvore energije. U tom kontekstu, rast obnovljivih izvora energije, koji još nisu isplativi i jako ovise o subvencijama, mogao bi se usporiti. Kako bi potaknule njihov razvoj, vlade bi trebale povećati cijenu električne energije, što je teška odluka u uvjetima sporog gospodarskog oporavka. Unatoč tomu, EU bi trebao i prije 2020. ostvariti cilj smanjenja emisije CO2 za 20 posto. Po procjenama Europske agencije za okoliš, emisija CO2 u EU manja je za 17,3 posto u odnosu na 1990. Iročni ali istinito kriza je ubrzala selidbu industrijske proizvodnje u Aziju, što je zasigurno pridonijeti smanjenju potrošnje energije i emisije CO2. HRVATSKE OBVEZE Hrvatska se ulaskom u EU također obvezala poštivati diretivu 20/20/20, ali i taj dio procesa pod utjecajem je loših gospodarskih kretanja. U sklopu euro-integracijskih procesa Republika Hrvatska je cjelokupni koncept reforme energetskog sektora kroz pravni i institucijski okvir prilagodila zahtjevima Europske unije, dakako u granicama specifičnog nacionalnog rješenja, piše na internetskim stranicama Ministarstva gospodarstva. U okviru pregovaračkog procesa u Bruxellesu su održani multilateralni i bilateralni “screening” sastanci za poglavlje 15. Energetika s ciljem detaljnog pregleda hrvatskog zakonodavstva u tom području, te utvrđena pregovaračka stajališta u okviru pregovora o pristupanju Hrvatske kao države kandidat-

kinje Europskoj uniji. Ulažu se značajni napori ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, kao tijela državne uprave nadležnog za područje OIE, na usklađivanju pravnog i institucionalnog okvira Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije. Usvajanjem zakonodavnog okvira u sklopu reforme energetskog sektora Hrvatske omogućen je razvoj i iskorištavanje obnovljivih izvora energije. Iz Zakona o energiji i Zakona o tržištu električne energije proizlazi pet podzakonskih akata, kojima se regulira korištenje, prava i obveze, poticajne mjere, te organizacija i institucije vezane uz implementaciju obnovljivih izvora energije: Uredba o naknadama za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije, Uredba o minimalnom udjelu električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije čija se proizvodnja potiče, Tarifni sustav za pro-

EU bi trebala i prije 2020. godine ostvariti cilj smanjenja emisije CO2 za 20 posto

izvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije, Pravilnik o korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneracije, Pravilnik o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača električne energije. Time je kroz primarno i sekundarno zakonodavstvo prenesena Direktiva 2001/77/EZ o promicanju električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije na unutarnjem tržištu električne energije. UDJEL OD 13,6 POSTO Uredbom o izmjenama i dopunama Uredbe o minimalnom udjelu električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije čija se proizvodnja potiče planirano je da do 31. prosinca 2020. godine minimalni udio električne energije proizvedene iz postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije čija se proizvodnja potiče, iznosi 13,6 % u ukupnoj nepo5


Ulaganja

srednoj potrošnji električne energije. Svu električnu energiju koju proizvedu povlašteni proizvođači električne energije iz postrojenja koja koriste OIEK a čija se proizvodnja potiče, otkupljuje operator tržišta, odnosno preuzima svaki pojedini opskrbljivač na način i pod uvjetima propisanim Uredbom. S obzirom na trenutnu globalnu financijsku i gospodarsku krizu te ograničenu dostupnost kapitala, kao i produljenih rokova za nabavku opreme za obnovljive izvore energije (osobito vjetroagregata), došlo je do znatnog usporavanja, pa i do zastoja prilikom razvoja brojnih već započetih projekata obnovljiv izvora energije u Hrvatskoj. Međutim planiranim olakšavanjem administrativnih procedura koje će omogućiti investitorima brže ishođenje dokumenata i početak gradnje odnosno bržu realizaciju njihovih projekata iskorištavanja OIE, predviđa se ostvarenje obaveznog cilja do kraja 2020. godine. Hrvatska će također nastojati primjenom posebnih ekonomskih i finacijskih instrumenata ubrzati realizaciju projekata. Priprema sekundarnog zakonodavstva o poticanju grijanja i hlađenja iz obnovljivih izvora energije temelji se na odredbama Zakona o proizvodnji, distribuciji i opskrbi toplinskom energijom. Članak 9. Zakona predviđa izradu podzakonskih akata koji će definirati tehnologije za proizvodnju toplinske ili rashladne energije iz obnovljivih izvora energije, odrediti minimalni godišnji udio toplinske i rashladne energije koja će se proizvoditi iz obnovljivih izvora energije, te odrediti oblik financijske potpore za pojedinu tehnologiju ili obnovljivi izvor energije. INFRASTRUKTURA Također je u skladu s Direktivom 2001/77/EZ pripremljen Akcijski plan za obnovljive izvore energije do 2020. godine kojeg je Hrvatska bila dužna izraditi u okviru pregovora u poglavlju 15. Energetika. Što se tiče ciljeva Hrvatske do 2020. godine i implementacije nove Direktive 2009/28/EC od Europskog parlamenta i Vijeća o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora energije kojom se izmjenjuju i dopunjuju i nakon toga ukidaju Direktive 2001/77/ EZ i 2003/30/EZ, neke odredbe Direktive 2009/28/EZ su uključene u Akcijski plan za obnovljive izvore energije. On određuje dugoročnu perspektivu do 2020. s procjenom na 2030. godinu i plan aktivnosti za razvoj infrastrukture obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj u skladu s paketom provedbenih mjera za ciljeve EU-a. 6

poTIcANje obNovljIvI IzvoRI eNeRgIje Ne RAzvIjAjU Se UvIjeK TAmo gdje je UčINKovITo Obnovljivi izvori energije imaju više prednosti: oni su ekološki prihvatljivi, omogućavaju neovisnost od neuračunljivih isporučitelja nafte ili plina, a čak pomažu i otvaranju novih radnih mjesta. Na žalost, nacionalni programi često zanemaruju najosnovnije činjenice, upozorio je europski povjerenik za energetiku Günther Oettinger: “U okviru nacionalnih programa za poticanje obnovljivi izvori energije ne razvijaju se uvijek tamo gdje bi to bilo učinkovito. Da bi se smanjili troškovi, moramo graditi više vjetroelektrana tamo gdje puše vjetar, a više solarnih postrojenja instalirati tamo gdje sija sunce”, piše Deutsche Welle. Europska komisija želi da države članice bolje koordiniraju poticanje razvoja obnovljivih izvora energije, što bi, kako se procjenjuje, moglo donijeti uštedu od 10 milijardi eura godišnje. Cilj njemačkog političara Oettingera je jasan: jedinstveno europsko energetsko tržište na kojem će električna energija iz vjetroparkova iz Velike Britanije i Škotske stizati u Hamburg i Berlin ili će struja iz solarnih uređaja iz sjeverne Afrike preko Italije i Švicarske stizati do Münchena i Stuttgarta.

S obzirom na trenutnu globalnu gospodarsku krizu te ograničenu dostupnost kapitala došlo je do znatnog usporavanja i u Hrvatskoj


Analiza

Ulaganje u energetiku velika prilika za Hrvatsku Iskorištavanje obnovljivih izvora energije skuplje je u odnosu na fosilna goriva pa zahtijeva i financijsku potporu države, barem u početnoj fazi razvoja

S

obzirom na ograničene mogućnosti proizvodnje i u budućnosti sve veću uvoznu ovisnost o tradicionalnim izvorima energije, ali i zbog obveza energetske učinkovitosti koje je Hrvatska preuzela u procesu pristupanja Europskoj uniji, sve se veći naglasak u energetskoj politici stavlja na obnovljive izvore energije. Hrvatska kao članica EU mora ostvariti energetske ciljeva EU-a – do 2020. godine 20 posto energije mora biti iz obnovljivih izvora, treba povećati energetsku učinkovitost za 20 posto, emisija stakleničkih plinova treba se smanjiti za 20 posto, a u ukupnoj potrošnji benzina i dizelskog goriva udio biogoriva treba biti 10 posto. PRIRODNA MOGUĆNOST Za iskorištavanje obnovljivih izvora energije Hrvatska ima dobre prirodne mogućnosti – dosta vjetra i sunčanih dana, posebno u obalnom području, bogatstvo šuma i vodno bogatstvo. Uz to, iskorištavanje obnovljivih izvora energije podrazumijeva proizvodnju tehnološki vrlo napredne opreme, što bi se pozitivno odrazilo i na druge grane domaćega gospodarstva (proizvođače takve opreme) te pridonijelo bržem gospodarskom rastu. Međutim, iskorištavanje obnovljivih izvora energije skuplje je u odnosu na fosilna goriva pa zahtijeva i financijsku potporu države, barem u početnoj fazi razvoja. Isto tako, obnovljivi izvori energije ovise o klimatskim uvjetima i mogu manje ili više oscilirati, što opet stavlja naglasak na razvoj tehnologije osobito u smislu poboljšanja sustava skladištenja energije. Ipak, isplativost ulaganja u obnovljive izvore energije najbolje se očituje u klimatskim promjenama i zaštiti okoliša, ali i u većoj cijeni fosilnih goriva u budućnosti. Procjene Strategije energetskog razvoja govore da je potencijalno najznačajniji obnovljivi izvor energije u Hrvatskoj biomasa, koja se odnosi na drvenu biomasu i biomasu iz poljopri-

vrede. Međutim, njeno iskorištavanje podrazumijeva razvoj drvne industrije s obzirom na to da se trenutačno približno 50 posto oblovine, a time i biomase, izvozi.

Ivana Jurić

ekonomska analitičarka Raiffeisenbank Austria

OTKUPNE CIJENE Unaprjeđenje drvne industrije u smjeru izvoza finalnih proizvoda umjesto oblovine, izuzev izravnoga utjecaja na rast dodane vrijednosti, imalo bi utjecaj i na povećanje raspoložive biomase kao izvora energije. Osim biomase, veliki prirodni potencijal leži u iskorištavanju energije vjetra i sunca. Uz velike hidroelektrane, energija vjetra najznačajniji je obnovljivi izvor energije za proizvodnju električne energije u Hrvatskoj. Interes za investiranje u taj oblik energije nije izostao ni tijekom krize, čemu je zasigurno pridonio i zakonodavni okvir kojim se jamči otkupna cijena, no privlačenju većih investicija pridonijelo bi smanjenje administrativnih barijera i ubrzanje procedura. Nadalje, iskorištavanjem sunčeve energije mogle bi se pokriti potrebe potrošnje primarne energije u obalnom području, posebno zbog činjenice da se razdoblje većih potreba (središnja turistička sezona) poklapa sa solarnim

zračenjem. Ulaganje u energetski sektor predstavlja veliku priliku za Hrvatsku. Riječ je o jednom od sektora koji je svakako zanimljiv i inozemnim investitorima te bi mogao privući izravna inozemna ulaganja (korisno bi bilo da se poslovni rizici podijele između javnoga i privatnoga sektora). Pored toga, sinergijskim promišljanjem i usklađivanjem sa strategijama razvoja drugih područja i sektora ostvario bi se značajan pozitivan utjecaj na rast domaćega gospodarstva. Ulaganje u obnovljive izvore energije za sobom povlači i upotrebu novih tehnologija i opreme, od kojih bi se dio mogao proizvoditi u Hrvatskoj. Gradnja novih postrojenja za proizvodnju električne energije iz hidroelektrana pridonijela bi oživljavanju građevinskoga sektora, s tim da treba voditi računa o utjecaju na okoliš. NISKA ISKORIŠTENOST Iskorištenost obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj još uvijek je razmjerno niska, no njen značaj prepoznat je u zakonodavnomu okviru. Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, tehnološkim razvojem i poskupljenjem energije dobivene iz fosilnih goriva udio energije dobivene iz obnovljivih izvora trebao bi u budućnosti biti sve veći. 7


Intervju

Izazov je kako rasti zajedno s prirodom, a ne protiv prirode Vedran Horvat, voditelj ureda Heinrich Böll Stiftung za Hrvatsku govori o ekološkim trendovima i zašto ‘zeleni’ ne stvaraju anti-poduzetničku klimu Razgovarao: Saša Paparella/VLM

V

edran Horvat dugogodišnji je voditelj hrvatskog ureda Heinrich Böll Stiftung, zaklade povezane s njemačkom strankom Zeleni. Osim u Njemačkoj, ta zaklada ima i 30-ak ureda u inozemstvu, među inima u Sarajevu, Beogradu i Zagrebu. S Vedranom Horvatom smo razgovarali o trendovima na ekološkoj sceni, a odgovorio je i na optužbe da zeleni stvaraju anti-poduzetničku klimu.

8

nje i osno šum cijen vima

Kakv Hrva Čak koj, ewen krize je bio pne ekol EU nje n u ob ništa ali o koja grad snab mno snab dana šaj s mob rativ mod tehn kako prot tehn

ŽARKO BAŠIĆ/pIxsell

Nakon što je Hrvatska ušla u EU, možemo li očekivati višu razinu zaštite prirode, ili ćemo sada doći pod još žešći udar lobija kojima je profit iznad brige o očuvanju planete? Naravno, tu nema jednoznačnog odgovora. Ako se dogodi, implementacija EU direktiva i zakonskih okvira nesumnjivo će dovesti do napretka u nekim sferama zaštite okoliša kao što su voda, tlo i otpad. Na toj je razini moguće očekivati napredak u idućih nekoliko godina. Međutim, s druge strane, Europska komisija nerijetko nastupa kao zastupnik različitih gospodarskih interesa aktera iz jakih zemalja članica EU s različitim ciljevima, od proizvodnje električne energije iz manje popularnih izvora energije (ugljen) pa do privatizacije prirodnih resursa- šume, vode… Evidentna je opasnost da se i Hrvatska i regija nađu na udaru novih zahtjeva za komodifikacijom prirodnih resursa i javnih dobara. Takav smjer događaja izuzetno je štetan i po pitanje zaštite okoliša i javne imovine, a na kraju i za kapacitet države da suvereno raspolaže resursima koji joj omogućuju manevarski prostor za prioritiziranje sfera regulacije. To potržišnjiva-

Čak i u naprednoj i razvijenoj Njemačkoj, energetski preokret dogodio se tek pod pritiskom krize u Fukushimi, kaže Horvat

Jed za zal tra pri iu

pokr građ laga mno stvar vom ener


a

/VLM

noj ret om vat

Jedna od mogućnosti za koju se mi zalažemo je ekološka transformacija privrede u Hrvatskoj i u regiji nje i financijalizacija prirode danas je osnovni uzrok zabrinutosti, gdje voda, šume, tlo i atmosfera dobivaju svoju cijenu koja ovisi o tržišnim trendovima. Kakvi su trendovi na zelenoj sceni u Hrvatskoj, Njemačkoj, Europi? Čak i u naprednoj i razvijenoj Njemačkoj, energetski preokret (tzv. Energiewende) dogodio se tek pod pritiskom krize u Fukushimi. Zamislite koji poticaj je bio potreban, dakle i uz visoko dostupne tehnologije, razvijenu građansku i ekološku svijest! Stanje u zemljama EU varira, no evidentno je usporavanje nakon prvog zamaha investiranja u obnovljivu energiju. Ne vidim u tome ništa neobično, tehnologije su dostupne ali ovise i o tržištu i o kupovnoj moći koja je krizom znatno smanjena. Neki gradovi u Njemačkoj već se stopostotno snabdijevaju s obnovljivom energijom, a mnogi su na dobrom puti natpolovične snabdjevenosti. Zeleni europski pokret danas više nije samo aktivistički pokušaj spašavanja planete od propasti, on mobizilira ‘trustove’ mozgova koji operativno zamišljaju i provode ekološku modernizaciju kroz najbolje dostupne tehnologije. Najveći izazov jest sigurno kako rasti zajedno sa prirodom, a ne protiv prirode. No to više nije pitanje tehnologije, već politike. Ohrabruje da se kroz primjer pokretanja energetskih kooperativa od građana - što je sve češći, iako nimalo lagan slučaj i u Hrvatskoj- postiže mnogo ciljeva. Građani sudjeluju u stvaranju uvjeta za opskrbu obnovljivom energijom, manje ovise od velikih energetskih kompanija, ne zagađuju

okoliš a ponekad čak imaju i ekonomsku korist koju mogu usmjeriti u daljnji razvoj svoje zajednice. U našoj se zemlji gradi dosta vjetroelektrana, koliko ih ekolozi smatraju prihvatljivima? Kritike su razne, od toga da plaše ptice pa do nagrđivanja krajolika? Energija iz vjetra u svakom je smislu prihvatljiv izvor energije koji pridonosi diversifikaciji opskrbe energijom, smanjuje emisije stakleničkih plinova i ne zagađuje. Kritike s kojim su dosad suočeni projekti sa vjetroelektranama nisu toliko tipični za Hrvatsku, koliko za neke zemlje u kojima se dogodio ‘boom’, poput Danske, Njemačke ili Španjolske. Moguće štete po kretanja ptica ili štete po krajolik mogu se čuti kao radikalna zanovijetanja ili rezervni prigovori koji ni ne moraju nužno dolaziti iz zelenih krugova; paradoksalno je da ekološke argumente nerijetko koriste interesne grupe kojima ne odgovara vjetar, već plin, ugljen i nuklearna energija. No to je manje bitno. Daleko više je bitno da li se ti projekti izvode na temelju pouzdanih i provjerenih studija utjecaja na okoliš, ali i spram odnosa prema lokalnoj zajednici. Ako se nekom centralnom ‘top down’ odlukom na određeni lokalitet postavlja park vjetroelektrana to će mobilizirati različite vrste dostupnih argumenata kojima će lokalna zajednica protestirati radi takvog ponašanja investitora ili centralne vlasti, pa čak i onda kad je utjecaj po okoliš nesumnjivo pozitivan. Zbog toga je evidentno da se projekti poput ovih moraju provoditi na participativan način, uz uključivanje lokalne javnosti u projekt.

Energija vjetra u svakom je smislu prihvatljiv izvor energije koji pridonosi diversifikaciji opskrbe energijom i smanjuje emisije stakleničkih plinova

Postoji li neki izvor energije koji zeleni bezrezervno podržavaju? Crno- bijela slika izuzetno šteti razumnom pogledu na budućnost opskrbe energijom i energetskog siromaštva. Moramo biti svjesni da trenutno u Hrvatskoj stojimo na točki između rastućeg energetskog siromaštva ili sve opasnijeg zagađenja, uključujući i realne posljedice na nivou klimatskih promjena. Niz pogona u Hrvatskoj koji trenutno donose dio električne energije najdalje kroz desetak godina bi se morali zatvoriti ili radikalno modernizirati, za što ne postoje sredstva. U tom smislu zaista je nejasan- ali svakako indikativan- otpor koji dolazi iz određenih kompanija koje inzistiraju na fosilnoj orijentaciji. Jedna od mogućnosti za koju se mi zalažemo je ekološka transformacija privrede u Hrvatskoj i u regiji. Dugoročno, ona je najisplativija investicija i privredni sektor trebao bit biti daleko manje inertan po tom pitanju. Green New Deal je moguć kada je to rezultat dugoročne policy odluke, no garancije su potrebne i od države. U našem slučaju država ne razlikuje ekonomsku korist kakvu donosi ekološka modernizacija od potržišnjenja prirode, koje predstavlja nepovratnu opasnost. Energija se danas promatra usko vezano uz rast i razvoj. Naše je stajalište da se razvijati može i bez rasta. Svaki razvoj ima svoju cijenu, pitanje je koju cijenu moramo platiti da bi držali glavu iznad vode. Crvena linija preko koje ne smijemo prelaziti jest potržišnjenje prirode. Tu je zbilja potreban ozbiljan ‘back off‘. 9


Intervju Kolika je u Hrvatskoj moć građana da zaustave ekološki neprihvatljive projekte? Javnost reagira kad sustav ne fukcionira. Studije utjecaja na okoliš nisu uvijek odraz stručnosti, već ponekad selektivno preferiraju neke opcije. Problem je mali broj neovisnih stručnjaka koji neće preferirati pojedine modele. U tom smislu vrlo lako ulazimo u sferu relativizacije određenog rješenja, nakon čega obično slijedi da pobjeđuje - ‘jači‘. Otpor građana i javnosti, od Plomina, Rockwolla, Omble do Srđa i Varšavske je sve jači i artikuliraniji. Zelene se proziva zbog stvaranja antipoduzetničke klime? U javnosti se stvara pogrešan dojam da se radi o anti- poduzetničkoj klimi samo zato što javnost reagira kad se zaobilazi procedura, kad se pogoduje ili preferira ekonomski i socijalno neodrživa opcija. A ekologija nikad nije bila povezanija sa socijalnim i ekonomskim parametrima nego danas. Zbog toga je izuzetno bitno da javnost razumije koje su opcije na raspolaganju. Hrvatskoj nije potreban Chevron u Jadranskom moru da bi mogla rasti, može se domisliti puno održivijih modela razvoja po čemu će imati sve veću kompetitivnu prednost u regiji i Europi. Ako se naša ideja gospodarskog oporavka zaustavlja već na ideji privlačenja investicija, ona ne samo pokazuje kratkovidnost elita, već i pokazuje da one nisu sposobne upravljati resursima koji su joj na raspolaganju. Njihova želja da ih uzurpiraju ili ih se riješe, opasnost je i za privredu, koja mora naći način da opstane uz a ne protiv Prirode. Poduzetnici i poslovni ljudi su na kraju i građani te bi se trebali zapitati što ostavljaju budućim generacijama.

Crvena linija preko koje ne smijemo prelaziti jest potržišnjenje prirode 10

Kolumna

Ulaganje u energiju za budućnost Ciljevi koje želimo postići su povećanje uporabe obnovljivih izvora energije, racionalno korištenje energetskih izvora, smanjenje emisija stakleničkih plinova, ali i jačanje svijesti o važnosti očuvanja okoliša

K

ao kompanija koja se bavi proizvodnjom, preradom, distribucijom i trgovinom nafte i plina, Ina mora odgovoriti na dva velika izazova današnjice - omogućiti sigurnu opskrbu tržišta energijom i pri tom voditi računa o zaštiti okoliša. Naša je odgovornost da na ove izazove odgovorimo radom na postizanju održivog razvoja. Ciljevi koje želimo postići kako bismo osigurali takav razvoj su očuvanje prirode kroz povećanje uporabe obnovljivih izvora energije, racionalno korištenje energetskih izvora, smanjenje emisija stakleničkih plinova, ali i jačanje svijesti o važnosti očuvanja okoliša, o važnosti pronalaženja inovativnih načina za korištenje onih resursa koji su nam na raspolaganju na racionalniji način. Ina je u tome već prešla s riječi na djela, a o tome svjedoče brojni projekti koji su pokrenuti te oni koji su tek u pripremi. Svoje poslovanje promatramo kao cjelinu u kojoj niti jedan dio nije zanemariv i u kojoj svaki od tih dijelova može biti kotačić koji će sudjelovati u postizanju održivog rada. Budućnost koju stvaramo vidimo kao izazov da se u svim aspektima svoga poslovanja oslonimo na inovacije i ideje kako bismo ostvarili što manji utjecaj našeg rada na okoliš, uz najveće moguće koristi za gospodarstvo i društvo. učinkovita rješenja Da slogan “Energija za budućnost” nije samo pitanje marketinga svjedoči cijeli niz aktivnosti usmjerenih na postizanje održivosti u poslovanju, ali i odgovornog odnosa prema okolišu i zajednici u kojoj poslujemo. Naročito se to odnosi na energetski učinkovita rješenja, bilo ona koja nudimo svojim kupcima, bilo

ona kojima radimo na učinkovitosti vlastitog poslovanja. Održivom se razvoju u Ina Grupi pristupa sustavno, i to već dugi niz godina. Ina je jedna od prvih kompanija u Hrvatskoj koja je uz godišnje financijsko izvješće objavljivala i nefinancijska izvješća iz područja zaštite okoliša i održivog razvoja, a danas Izvješće o održivosti objavljuje prema najvišim europskim standardima, slijedeći smjernice najbolje prakse razvijene po GRI standardu.

Angelika Brnada

direktorica Inina Sektora održivog razvoja i zaštite zdravlja, sigurnosti i okoliša

održiva postaja Posljednji naš primjer koji to potvrđuje je projekt usmjeren na gradnju održive benzinske postaje, samoodrživog, ekološki prihvatljivog i inovativnog maloprodajnog objekta, prvog takvog u Hrvatskoj. Brojni su aspekti funkcioniranja benzinske postaje koji se mogu tehnološki prilagoditi kako bi se postiglo racionalno korištenje resursa, primjerice skladištenje topline i njezina upotreba u sistemu grijanja i hlađenja, primjena alternativnih izvora energije u ventilaciji i klimatizaciji prostora, upotreba kišnice, upotreba nanotehnologije na vanjskim i unutarnjim površinama, instaliranje LED rasvjeta sa sistemom kontrole potrošnje te upotreba recikliranih materijala gdje god je to moguće i opravdano. Očekujemo da će ovakva moderna benzinska postaja, koja će prve kupce uslužiti u drugoj polovici sljedeće godine, postaviti novi standard u primjeni zelenih tehnologija u maloprodaji energenata. Kad je riječ o pružanju najkvalitetnijih rješenja prijateljskih za okoliš, Ina je prije nekoliko godina započela s pripremama za plasman goriva s

biok nje i zela goriv goriv proiz godi zinsk

njen nam drug prat koje topli nom uspo čuna vih o LDA meto

post sora nem kovi ničk


a ja a

i vlavoju o već

ja u ncijijska odrdržiropnice tan-

otvrdnju drživnog vog u

anja tehtiglo mjeupopriije u upoogije ama, mom cikliguće

erna upce deće priproanju ih za apoiva s

biokomponentom kroz projekt izgradnje instalacije za namješavanje biodizela u svojim rafinerijama. Dizelska goriva s biokomponentom su EURO V goriva pomiješana s biodizelom koji se proizvodi od biljnog ulja, a od prošle su godine u ponudi su na 385 Ininih benzinskih postaja. Posebna pažnja posvećena je smanjenju doprinosa klimatskim promjenama kroz smanjenje emisija CO2 i drugih stakleničkih plinova. Osim što pratimo izravne i neizravne emisije koje nastaju zbog potrošnje električne i toplinske energije, pa čak i one u cestovnom i zračnom prometu, radimo i na uspostavljanju sustava mjerenja, izračunavanja te smanjenja emisije hlapivih organskih spojeva kroz primjenu LDAR (Leakage detection and repair) metodologije. Modernizacijom benzinskih postaja i zamjenom plinskih kompresora električnima smanjuju se emisije nemetanskih organskih spojeva i dušikovih oksida koji imaju veliki staklenički učinak. U rafinerijama i malo-

prodaji provodimo niz aktivnosti za poboljšanje energetske učinkovitosti, što rezultira smanjenjem potrošnje energije i, direktno ili indirektno, smanjenjem emisije CO2. Nabavljene su i nove auto cisterne za prijevoz derivata, koje imaju bolje izgaranje i poboljšanu kvalitetu ispušnih plinova te 14 posto manju potrošnju goriva i, posljedično, smanjenu emisiju CO2. Uveli smo i prirodni plin kao energent u rafineriji Urinj, čime smo značajno smanjili emisije SO2, a izravne emisije CO2 iz organizacijskih dijelova Ine kontinuirano se smanjuju od 2008. godine. ulagački projekti Od značajnih ulaganja valja spomenuti i projekt EOR (Enhanced Oil Recovery – Povećanje iscrpka nafte), koji nije primarno projekt održivog razvoja, već dio Ininih aktivnosti u Segmentu djelatnosti Istraživanje i proizvodnja nafte i plina, kojima se revitaliziraju stare naftne bušotine. Riječ je o jednom od najvažnijih Ininih ulagačkih projekata u kontinen-

Primjer koji potvrđuje Ininu orijentaciju na zaštitu okoliša je projekt gradnje održive benzinske postaje, samoodrživog, ekološki prihvatljivog i inovativnog maloprodajnog objekta, prvog takvog u Hrvatskoj

talnoj Hrvatskoj kojim će se na eksploatacijskim poljima Žutica i Ivanić pridobiti znatne dodatne količine ugljikovodika. Projekt uključuje primjenu jedne od tzv. tercijarnih metoda povećanja iscrpka nafte: naizmjeničnim utiskivanjem ugljičnog dioksida i vode u djelomično iscrpljena naftna ležišta. Sam projekt ima i značajnu ekološku dimenziju budući da se njime u podzemlje utiskuju velike količine CO2 čime se smanjuju emisije u zrak. Sve nabrojane aktivnosti, ali i mnoge koje nismo spomenuli, dio su Ininih napora da pravovremeno odgovori na globalne promjene u proizvodnji energije, u poslovanju, u odnosu prema okolini na koju tvrtke utječu i koja utječe na njih. Upravo je stoga sustavni pristup u projiciranju budućnosti ključan kako bi se odabirom najboljih strategija što efikasnije odgovorilo na navedene promjene. Oblikovanje Inine energije za budućnost oblikovat će i budućnost energije u Hrvatskoj pa i šire, i stoga održiv rad shvaćamo kao svoju obvezu i odgovornost.“ 11


Intervju

Obnovljivi izvori energije svakako su perspektivni Dr. sc. Mate Jelavić, koordinator razvoja u strateškom području obnovljivih izvora u Končaru Razgovarao: Tomislav Oharek

Končar je u područje obnovljivih izvora energije ušao prije više od deset godina, kaže dr. sc. Mate Jelavić PD

O

bnovljivi izvori zasigurno će biti važan dio energetike budućnosti, a Končar, kao proizvođač opreme za pretvorbu energije, mora biti jako prisutan u tom segmentu, kaže dr. sc. Mate Jelavić, koordinator razvoja u strateškom području obnovljivih izvora u grupi Končar s kojim smo razgovarali o budućnosti obnovljivih izvora energije, gospodarskom potencijalu i planovima Končara u tom segmentu. Jesu li obnovljivi izvori energije perspektivni? Obnovljivi izvori energije svakako su perspektivni i s vremenom će zauzimati sve važnije mjesto u opskrbi energijom. Svi planovi daljnjeg razvoja naše civilizacije jako se oslanjaju na obnovljive izvore energije kao sigurnu opciju za osiguravanje održivog rasta i pokrivanja rastućih potreba za energijom. Tehnologija korištenja obnovljivih izvora brzo napreduje što dovodi do sniženja cijene energije proizvedene na ovaj način. S druge strane, međunarodne projekcije tržišta električne energije dugoročno prognoziraju neizostavan rast cijena električne energije, iako privremeno, tijekom kraćih perioda, može doći i do obrnutih procesa. U takvim uvjetima obnovljivi izvori i distribuirana proizvodnja biti će i financijski atraktivno rješenje uz sve prednosti koje imaju na očuvanje okoliša i zdravlje ljudi. Osim toga obnovljivi izvori energije su motor gospodarskog razvoja i generator radnih mjesta u mnogim industrijama kao što su elektrostrojarska, metaloprerađivačka, IT, građevinska... U tom smislu međunarodna zajednica, a posebno Europska

12

Unija identificirala je model uspješne primjene obnovljivih izvora energije: Da bi primjena obnovljivih izvora energije bila uspješna lokalna zajednica mora od njih imati punu korist. Pritom se ne misli samo na pozitivne efekte po okoliš već i na lokalna radna mjesta, odnosno lokalnu proizvodnju opreme. U protivnom dolazimo do paradoksalne situacije gdje lokalna zajednica plaća (još uvijek) skuplju električnu energiju iz obnovljivih izvora, a taj novac napušta zajednicu i financira razvoj nekih drugih područja. Na koje segmente tržišta u obnovljivim izvorima energije cilja Končar? Končareve tržišne aktivnosti na polju obnovljivih izvora energije idu u dva smjera. Prvi je razvoj elektrana koje koriste obnovljive izvore po principu ključ u ruke. Primjer takvih projekata su vjetroelektrane, fotonaponske elektrane te male hidroelektrane. Drugi smjer jest razvoj proizvoda, odnosno komponenata koje se koriste u takvim elektranama. Primjer takvog proizvoda je vjetroagregat u cjelini, ali i njegovi podsustavi kao što su generator, frekvencijski pretvarač ili sustav upravljanja. Svi navedeni proizvodi rezultat su dugogodišnjeg vlastitog razvoja te imaju visoki udio dodane vrijednosti. Kakvi su razvojni kapaciteti Končara po pitanju obnovljivih izvora energije i njihove eksploatacije? Končar je u područje obnovljivih izvora energije ušao prije više od deset godina s jasnom vizijom da ne bude integrator tuđih rješenja, već da sve ključne komponente razvija i proizvodi vlasti-

Ko ele “kl od sve

tim cilja nja, u raču čiti bi se podr

već n dicij dobr nico rodn je tij izgra iz po a pa novi vršav čar podr nju p te ko

njeg prov cilju doka zaht simu skih


arek

ešne e: Da rgije mora se ne koliš osno

paraajedelekra, a ncira

polju dva koje cipu kata elekrugi osno kvim voda govi frepravultat ja te sti.

ara gije i

vora dina egraučne asti-

Končar može ponuditi elektranu po principu “ključ u ruke” odnosno realizirati sve faze projekta tim kapacitetima. Za ostvarenje tog cilja trebalo je steći mnogo novih znanja, usvojiti nove softverske alate za proračune i metode ispitivanja te se uključiti u međunarodne asocijacije kako bi se kontinuirano moglo pratiti ovo područje. Sve to ne bi bilo moguće da Končar već nije posjedovao zavidna znanja i tradiciju u području energetike. Također, dobra suradnja s akademskom zajednicom i uključivanje u neke međunarodne projekte ubrzalo je razvoj. I tako je tijekom višegodišnjeg rada postupno izgrađena baza znanja i kompetencija iz područja obnovljivih izvora energije, a paralelno su proizvedeni prototipovi novih rješenja koja su neprekidno usavršavana. Danas možemo reći da Končar vlada širokim znanjima iz ovog područja koja omogućavaju proizvodnju prema svim svjetskim standardima te kontinuirani razvoj proizvoda. Velika prednost Končara pritom su njegovi laboratoriji u kojima je moguće provesti složena ispitivanja opreme u cilju istraživanja, provjere koncepata ili dokazivanja traženih značajki sukladno zahtjevima normi. Usprkos napretku simulacijskih i proračunskih softverskih alata, tek je eksperimentalna pro-

vjera u laboratoriju garancija da će proizvedena oprema funkcionirati u pogonskim uvjetima. Osim stvaranja kompetencija za razvoj i proizvodnju opremu, Končar je tijekom ovog perioda stvorio bazu znanja i u području realizacije projekta te vlastitim snagama razvio nekoliko projekata od kojih je najznačajniji vjetroelektrana Pometeno brdo. Danas Končar može biti prisutan u svim fazama realizacije projekata obnovljivih izvora energije, od procjene potencijala lokacije, do realizacije elektrane. Kako se odvija projekt na Pometenom brdu? VE Pometeno brdo u komercijalnom je pogonu od početka 2013. Elektranu čini 15 vjetroagregata snage 1 MW i 1 vjetroagregat snage 2.5MW Končareve proizvodnje. U tom smislu može se reći da je projekt ušao u eksploatacijsku fazu i elektrana ostvaruje prihod prodajom električne energije u elektroenergetski sustav. Ali VE Pometeno brdo je i više od toga - pravi poligon za daljnja istraživanja i usavršavanja Končarevih rješenja. Primjer toga je kontinuirano istraživanje osobina vjetra na lokaciji i rada elektrane u specifičnim uvjetima vjetra, kao npr. pri jakoj i mahovitoj buri. Ova znanja iskoristi će se kod sljedećih projekata u fazi koncipiranja elektrane. Osim toga iz takvih istraživanja dolazimo do novih koncepata upravljanja pojedinim vjetroagregatima i elektranom u cjelini s ciljem boljeg iskorištenja energije vjetra i veće proizvodnje električne energije. Velika prednost pritom je što su sve komponente naše proizvodnje i nad njima imamo stopostotnu kontrolu pa sva razvijena pobolj-

Osim energije vjetra Končar je vrlo aktivan na području fotonaponskih elektrana, malih hidroelektrana i autonomnih izvora napajanja ŽELJKO LUKUNIĆ/pIX

šanja možemo primijeniti i ispitati već na VE Pometeno brdo. Koji su još segmenti eksploatacije obnovljivih izvora energije zanimljivi Končaru? Osim energije vjetra Končar je vrlo aktivan na području fotonaponskih elektrana, malih hidroelektrana i autonomnih izvora napajanja. Slično kao kod vjetroelektrana, i u području malih hidroelektrana i fotonaponskih elektrana Končar može ponudi elektranu po principu “ključ u ruke” odnosno realizirati sve faze projekta od idejnog projekta do izgradnje, puštanja u pogon i dugoročnog nadzora elektrane. Osim toga i ovdje Končar nudi potrebnu ključnu opremu kao što su transformatori, generatori, sustavi upravljanja i monitoringa kao i frekvencijski pretvarači namjenski razvijeni za male hidroelektrane ili fotonaponske elektrane. Područje autonomnih izvora napajanja, tj. sustava koji napajaju trošila izvan električne mreže sve je zanimljivije na svjetskoj razini. Oprema koja treba takvo napajanje vrlo je rasprostranjena (npr. bazne stanice mobilnih operatera, radarski sustavi, meteorološke postaje...). Trenutno se za napajanje takve opreme uglavnom koriste dizel generatori što povlači zagađenje okoliša i ogromne troškove goriva i održavanja. Končar je razvio i primijenio više inačica autonomnih sustava napajanja koji koriste obnovljive izvore energije poput sunca i vjetra uz skladištenje energije u baterijama ili u obliku vodika. Takvi sustavi mogu osigurati trajno napajanje opreme bez emisije stakleničkih plinova uz zanemarive troškove održavanja i sigurno imaju budućnost na tržištu. 13


Kolumna

Pametniji pristup energiji Promjene koje se događaju u energetskoj politici, tehnologijama i interesima potrošača, dovode do preobrazbe u cijeloj industriji dok su mnoge organizacije još u početnoj fazi tih promjena, druge su već krenule prema izgradnji pametnijih sustava

P

ostojeća električna infrastruktura, koja je bila u osnovi ekonomskog i društvenog razvoja 20. stoljeća, i dalje dobro funkcionira. Međutim, općenito se smatra da se električna infrastruktura mora temeljito preobraziti kako bi se mogla nositi s trenutnim i budućim potrebama tržišta. Energetske i komunalne tvrtke koje grade, održavaju i upravljaju elektroenergetskim sustavima moraju odgovoriti na niz važnih izazova: ograničenost postojećih resursa; ekološki zahtjevi; proaktivni korisnici i nove tehnologije. Isto tako, prema nekim svjetskim istraživanjima, potrošnja energije u svijetu porasti će tijekom sljedećih 25 godina za više od 40 posto. U nekim regijama u svijetu rast potražnje za energijom u tom istom razdoblju bit će veći i od 100 posto. Neovisno o stopama rasta potražnje za energijom na pojedinom tržištu, rast će i složenost elektroenergetskih sustava, kao rezultat društvenih promjena koje vode k prijelazu na održivije tehnologije kao što su vozila na električni pogon i proizvodnja energije iz obnovljivih izvora. nova očekivanja Pored toga, potrošači postaju sve angažiraniji. Pristup informacijama i mogućnost personalizirane prilagodbe usluga, koje su doživjeli u drugim industrijama kao što su telekomunikacije i bankarstvo, postavljaju nova očekivanja i na tržištima energije. Tržište postaje dinamičnije, a sve više se suočavamo s pojmom “pametnija energija” - integrirani, skalabilni sustav koji se proteže do kućanstava i tvrtki, putem sustava za prijenos i distribuciju, sve do samih izvora energije. Riječ je o sustavu instrumentaliziranom senzorima i kontrolnim uređajima koji omogućuje dvosmjerni tijek energije i informacija, a uključuje i sustav određivanja cijena. Inteligentan je, koristi se analitikom i automatikom za pretvaranje podataka u nove uvide i omogućuje učinkovitiju uporabu resursa. Tijekom suradnje s brojnim energetskih tvrtkama diljem svijeta IBM-ov tim koji se bavi problemima na području energetike prepoznao je tri 14

P p

Nig

P

Damir Zec

Poslovni direktor, IBM Hrvatska

važna imperativa u razvoju pametnijih energetskih sustava koje tvrtke trebaju ostvariti ako se žele uspješno suočiti s izazovima nove energetske industrije: 1. Preobrazba komunalne mreže - preobrazba električne infrastrukture i infrastrukture za distribuciju plina i vode u dinamične, automatizirane i pouzdanije mreže. 2. Poboljšanje učinkovitosti proizvodnje - primjenom instrumenata,automatizacije i analitike, proizvodnja energije moći će se optimizirati i uskladiti s ugovornim i regulatornim zahtjevima, a istodobno će se moći kontinuirano poboljšavati njena učinkovitost i održavati tražena financijska održivost 3. Preobrazba odnosa s korisnicima preobrazba odnosa s potrošačima zahtijeva nove tehničke funkcionalnosti i nove vještine upravljanja odnosima s korisnicima. Elementi koji su ključni na putu prema izgradnji pametnije energije su svakako suradnja (u složenim projektima važno je raditi s partnerima koji imaju iskustva u integraciji složenih “sustava nad sustavima”, a potrebno je i razviti plan

i smjernice razvoja procesa u cijeloj tvrtki), sigurnost i privatnost (sigurnost je temeljni element energetskih sustava, tu govorimo o informacijskoj sigurnosti te zaštiti privatnosti potrošača) te promjeni kulture (regulatori će i dalje imati važnu ulogu na tržištima energije, no sada potrošač dolazi u fokus zbivanja). sustavi uštede Promjene koje se događaju u energetskoj politici, tehnologijama i interesima potrošača, dovode do preobrazbe u cijeloj industriji, iako su mnoge organizacije još u početnoj fazi tih promjena, dok su druge već krenule prema izgradnji pametnijih sustava. Većina energetskih tvrtki koje će ostvariti uspjeh su one koje će raditi na preobrazbi mreža komunalnih usluga, poboljšavanjem učinkovitosti proizvodnje i unaprjeđivanjem odnosa s potrošačima. Pametniji energetski sustavi uštedjet će desetke milijardi dolara u operativnim troškovima i smanjit će potrebu za gradnjom novih kapaciteta; brže će predviđati probleme i brže će na njih reagirati, dok će sami potrošači imati veću moć.

dize koja velik drža izvod sl.) z hran zem druš đani zem dove pom Ia Euro kori tona Još Mod zela, našl neka njav kapa su s post cijsk učin biod nakr koji Biod

naf Tvrt ENV vila je tv nju iz o repi je na kao iz Z nost tima Grad teta


ode na,

jeloj nost tava, nosti promati e, no nja).

rgetsima cijeniza, dok adnji skih koje unalkovinjem

ušteperarebu že će njih mati

Poticaji

Problem sirovine za proizvodnju biodizela Nigdje u svijetu država ne potiče proizvodnju biodizela iz uljane repice

P

roizvodnja bigoriva, pa tako i biodizela, izaziva i mnoge kotroverze. Da bi se proizvelo biogorivo, bilo da se radi o biodizelu ili etanolu, potrebna je sirovina koja je načešće “hrana”. Zahvaljujući velikodušnim poticajima Zapadnih država, farmerima se više isplati proizvoditi hranu (uljnu repicu, kukuruz i sl.) za proizvodnju goriva nego za prehranu stanovništva. I dok u razvijenim zemljama to ima minimalni utjecaj na društvo – farmeri više zarađuju, a građani plaćaju malo više cijene hrane, u zemljama u razvoju takva praksa može dovesti, i dovodi, do masovne gladi i pomora stanovništva. Iako se i Hrvatska, kao članica Europske unije, obvezala na povećano korištenje biogoriva, cca. 150 tisuća tona godišnje, situacija nije blistava. Još 2005. godine je u Ozlju tvrtka Modibit krenula u proizvodnju biodizela, no bez uređenog tržišta se ubrzo našla u problemima. Vlado Rožić, nekadašnji vlasnik Modibita, objašnjavao je da se tri godine radilo punim kapacitetom, ali onda je sve stalo jer su se na tržištu pojavila modernija postrojenja za koje on nije imao financijskih mogućnosti, a njegov pogon učinila nekonkurentnima. Iz posla s biodizelom prošle godine je, barem nakratko, izašao i Milodrag Gadže, koji je također prodao svoju tvornicu Biodizel Vukovar. NaftNi derivati Tvrtku je preuzela slovačka grupacija ENVIEN Group koja je u njoj nastavila proizvodnju. Biodizel Vukovar je tvrtka specijalizirana za proizvodnju biodizela iz ulja uljane repice, te iz određenih mješavina ulja uljane repice, sojinog ulja i frito ulja. Tvrtka je nastala 2006. godine u Vukovaru kao tvrtka kćer društva Europa Mil iz Zagreba, čija je primarna djelatnost bila trgovina naftnim derivatima, a kasnije ju je preuzeo Lukoil. Gradnja tvornice biodizela kapaciteta 35.000 tona godišnje započela

Hrvatska se kao članica Europske unije, obvezala na povećano korištenje biogoriva

je 2007. godine, da bi krajem 2008. tvornica bila puštena u probni pogon. Gadže se požalio kako se relativno male hrvatske tvrtke ne mogu boriti s velikim inozemnim proizvođačima koji sirovinu kupuju po povoljnijim uvjetima i lakše opstaju na tržištu. Uz to, tvrtke u ovom sektoru moraju imati najnoviju tehnologiju, a što si manji hrvatski poduzetnici ne mogu priuštiti. Tu je i pitanje sirovina – uljna repica je manje iskoristiva od palminog ulja ili algi. Uljanu repicu nije optimalna sirovina jer je skupa i veliki je potrošač zemlje pa se na istoj parceli može saditi tek svake treće godine,

Piše: Darko Bičak

a ima i relativno slab prinos po hektaru. “Nigdje u svijetu država ne potiče proizvodnju biodizela iz uljane repice. To čini samo Hrvatska“, žali se Vlado Rožić, koji smatra da država treba poticati proizvodnju iz sojinog ulja ili pak fritoulja. No, uskoro bi biodizel u Hrvatskoj opet mogao postati hit s novim projektom Milodraga Gadže u Luci Ploče. Naime, njegova tvrtka Biom je dobila 30-godišnju koncesiju na zemljište u lukčoj gospodarskoj zoni. Radi se o tri hektara na kojem će biti izgrađena tvornica, a vrijednost investicije će biti između 30 i 50 milijuna eura. Prema riječima Ivana Pavlovića, predsjednika Uprave Luka Ploče i člana Upravnog vijeća Lučke Uprave Ploče, pripreme za ovaj projekt idu prema planu. agroproteiNka “U tijeku je ishođenje dokumentacije, a upravo kreće i javna rasprava. Kada se riješi problem otpadnih voda, mislim da više neće biti nikakvih zapreka projektu”, kaže Pavlović. U novoj tvornici biodizela proizvodit će se oko 100 tisuća tona goriva, a za što će godišnje biti dopremljeno oko 150 tisuća tona sirovne. Na proizvodnji biogoriva intenzivno rade i u jedinoj hrvatskoj, a i regionalnoj, kafileriji Agroproteinki iz Sesvetskog Kraljevca kod Zagreba. Kako pojašnjava Ivica Grlić Radman, direktor tvrtke, investirano je oko pet milijuna eura u projekt za proizvodnju bioplina, a u perspektivi se razmišlja i o biodizelu. “Bioplin je nusproizvod koji možemo dobiti iz našega proizvodnog procesa, a osim što ga možemo koristiti kao energent u našem pogonu, imamo prilike i za njegov plasman na tržište”, navodi Grlić Radman. Iako se u inozemstvu tvrtke tog sektora bave i biogorivom, prvi čovjek Agroproteinke pojašnjava da u Hrvatskoj za to za sada nemaju ekonomske računice zbog relativno malih količina prerade. 15


Inovativnost

Energetski uspjeh lokalne uprave Mala hidroelektrana Pleternica snage 220 kilovata (kW), koja je u rad puštena u prosincu 2012. godine, proizvodit će dovoljno struje da se pokriju godišnji troškovi javne rasvjete grada, odnosno svih 38 naselja pleterničkog područja Piše: Darko Bičak

P

rojekt male hidroelektrane (MHE) na rijeci Orljavi u Pleternici, u Požeško-slavonskoj županiji, primjer je kako lokalna samouprava može pokrenuti i realizirati hvalevrijedan projekt obnovljivih izvora energije (OIE) koji će im donijeti i zaradu. Radi se o pet milijuna kuna teškom projektu koji je s 60 posto bespovratnih sredstva pomogao Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a još s 500 tisuća kuna i Ministarstvo gopodarstva. Ostatak je financiran povoljnim kreditom Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR). Mala hidroelektrana Pleternica snage 220 kilovata (kW), koja je u rad puštena u prosincu 2012. godine, proizvodit će dovoljno struje da se pokriju godišnji troškovi javne rasvjete grada, odnosno svih 38 naselja pleterničkog područja. Kako je pojasnila Antonija Jozić, gradonačelnica, investicija će se isplatiti već nakon dvije godine, a nakon toga će to značiti značajnu stavku u prihodima proračuna. Naime, proračun ovog malog grada ne prelazi šest milijuna kuna, a godišnje bi po osnovi prodane struje Pleternica trebala dobivati oko milijun kuna. Jozić naglašava da je primarni cilj ovog projekta, kojeg je 2008. pokrenuo bivši gradonačelnik 16

Franjo Lucić, bio osigurati besplatnu struju za javnu rasvjetu svih naselja Pleternice. Na javnu rasvjetu se troši oko 700 tisuća kuna na godinu. No, kako zakonski nije moguće napraviti takav zatvoreni sustav, Pleternica će struju iz svoje elektrane narednih 14 godina prodavati po subvencioniranoj cijeni, kao proizvođač zelene energije, u hrvatski elektroenergetski sustav, a dobiveni novac upotrijebiti za podmirenje računa za javnu rasvjetu uz 300-injak tisuća kuna viška za ostale potrebe. bez zaposlenika Radi se o potpuno automatiziranoj elektrani koja nema zaposlenih. Kako sam Grad Pleternica nije mogao dobiti koncesiju za izgradnju hidroelektrane, formirana je gradska tvrtka – s direktorom volonterom i bez zaposlenih. Svi parametri elektrane se u svakom trenutku prate na displejima u gradskom Poglavarstvu. Koliko su u Pleternici zadovoljni ovim projektom, koji je operativan nešto manje od godinu dana, pokazuju i najave da se razmišlja o još jednoj hidroelektrani. “Možda će već tijekom ovog mjeseca biti raspisan javni natječaj za izradu dokumentacije za novu hidroelektranu na Orljavi. Ona bi bila manje snage od

Hidr Plet prin ruke zagr Kon

Dušan


nakon hidroelektrane i solari

k

ako su u Pleternici imali vrlo pozitivna iskustva s obnovljivim izvorima energije u projektu male hidroelektrane na orljavi, odlučili su pokrenuti i druge projekte oiE-a. Tako su na krovove javnih zgrada postavljeni solarni kolektori snage 15 kilovata (kW). Za sada se dobivena struja koristi samo za vlastite potrebe tih javnih zgrada jer nisu još ishođene sve dozvole za priključenje na elektroenergetski sustav, a što je u tijeku. isto tako, u planu je postavljanje dodatnih 15 kW solara, a nakon toga se ide i u veći projekt od 30 kW, najavila je antonija Jozić, gradonačelnica Pleternice. u tom slavonskom gradu očekuju da će im proizvodnja električne energije pomoći u punjenju proračuna i povećanju kvalitete života njihovih stanovnika.

Hidroelektranu Pleternica je po principu “ključ u ruke” realizirao zagrebački Končar

Dušan Mirković/PiXSELL

ove postojeće, oko 130 kilovata. Izradu projektne dokumentacije će nam sufinacnirati Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Nakon što budemo imali sve potrebne dozvole, ići ćemo na natječaje prema fondovima Europske unije iz kojih bi željeli financirati taj projekt”, kazala je Jozić. Hidroelektranu Pleternica je po principu “ključ u ruke” realizrao zagrebački Končar – Elektronika i informatika (INEM) uz pomoć lokalnih tvrtki Presoflex Gradnja i Magma. Kako pojašnjava Marin Kolić, direktor poslovne jedinice koja je realizirala projekt u Končar INEMu, oni su se u projekt MHE Pleternica uključili u drugoj fazi, nakon izvođenja temeljnih građevinskih radova. Upravo su građevinski radovi ono što u ovakvim malim projektima određuje dinamiku izgradnje jer je sama montaža opreme

relativno brži i jednostavniji dio posla. Iako je projekt započeo 2008. godine, sami radovi su započeli početkom tijekom 2011. godine te je elektrana završena za svega godinu dana. Za razliku od toga, radovi na klasičnoj Hidroelekrani Lešće, snage 2x25 megavata, trajali su 3,5 godine. “Tehnologija je ista na velikim i malim projektima. Razlika je što se veliki projekti odvijaju u suradnji s velikim elektro-energetskim sustavima za koje se takve elektrane grade. Kod malih projekata je riječ o privatnim investitorima ili jedinicama lokalne samouprave koji najčešće nemaju nikakvog iskustva s energetikom. Stoga je potrebna i stanovita doza konzalting usluga, a što smo u Končaru prepoznali te možemo pomoći našim partnerima na najbolji mogući način”, kazao je Kolić. Dokumentacija za male projekte, kao što je

MHE Pleternica, je puno jednostavnija nego za velike energetske zahvate. Naime, za male projekte najčešće nisu potrebne velike studije, pogotovo one ekološke, jer se radi o malom zahvatu u prostoru, a uglavnom se takve elektrane grade na mjestima gdje već postoje neke brane ili vodenice. No, u slučaju Pleternice i nije bilo tako iako se njihova elektrana nalazi na brani na Orljavi, uz kanal koji je vodio nekada do Vodenice. Kako pojašnjava gradonačelnica Jozić, oni su u projekt krenuli u doba učestalih izmjena zakonske regulative, uglavnom zbog usklađivanja s pravnom stečevinom Europske unije. Zbog toga je proteklo mnogo vremena dok se nisu uskladila sva pravila i konačno sve potrebne dozvole bile ishođene. Stvar je dodatno usporila činjenica da je u početku projekt vodio Grad Pleternica, i za koji je ishođen dio dokumentacije. No, kasnije se pokazalo da Grad ne može dobiti koncesiju za izgradnju elektrane, pa je osnovana gradska tvrtka za koju je opet bilo potrebno ponovno ishođenje istih dozvola. končarevo znanje Končar je do sada izgradio mnogo sličnih, ali i većih hidroelektrana, a za MHE Pleternicu možemo reći da je u Hrvatskoj jedan od prvih projekata MHE koji se tretira kao obnovljivi izvor, a investitor je lokalna uprava. Očekuje se da bi u narednom razdoblju potražnja za minihidroelektranama mogla eksplodirati. Kolić to temelji na potrebi povećanja kapaciteta obnovljivih izvora energije i na iskustvima naših susjeda koji su po tom pitanju odmakli puno dalje od nas – Slovenija ima 450 MHE-a, Bosna i Hercegovina 30-ak, Makedonija 20-ak, a Hrvatska samo dvije. Naime, prema standardima Europske unije, hidroelektrane koje se mogu svrstati u obnovljive izvore energije ne smiju biti veće od 10 MW. 17


Kolumna

Uštede kroz individualno mjerenje potrošnje Zgradarstvo je najčešća meta europskih mjera, ali i poticaja jer zgrade proizvode trećinu emisija CO2 na području Unije te spadaju među veće potrošače energije

P

ojam ’energetska učinkovitost’ postao je neizostavan dio planiranja energetskih politika organizacija na svim razinama – od malih poduzeća i obrtnika do multinacionalnih korporacija. Energetska učinkovitost se promišlja na razini država, ali i kućanstava. Početkom 2007., Europska Unija postavila je cilj smanjiti ukupnu potrošnju energije za 20% u odnosu na 1990. godinu, pomoću mjera koja su, između ostalog, detaljnije pojašnjene u Planu energetske učinkovitosti (Energy Efficiency Plan) i Direktivi 27/2012/EU o energetskoj učinkovitosti. Mjere su usmjerene na sve razine energetskog lanca: od proizvodnje, transformacije, distribucije i potrošnje. Upravo je taj posljednji segment – potrošnja - onaj koji izravno utječe na građane i njihov način života. Pri tom, EU prepoznaje dva područja s najvećim potencijalnom ušteda energije: javni promet i zgradarstvo. zgradarstvo Koliki je udio zgradarstva u ukupnoj potrošnji energije? Plan energetske učinkovitosti EU navodi podatak da se 40% energije (460 Mtoe u 2011.) troši u kućama, uredima, trgovinama i drugim zgradama. Najviše zabrinjava negativan trend povećanja potrošnje, koja je prije 20 godina bila na razini od 400 Mtoe. Zgrade proizvode trećinu emisija CO2 na području Unije. Ne čudi, stoga, da je upravo zgradarstvo najčešća meta EE mjera, ali i poticaja. Sektor stambenih zgrada u 28. članici EU – Republici Hrvatskoj – dijeli slične karakteristike s ostatkom Unije. Prema podacima iz popisa stanovništva 2001. (zadnji dostupni), u Hrvatskoj postoji 133,3 milijuna m2 stambenog prostora, odnosno 1,8 milijuna stambenih jedinica, od čega su većina (65% ili 1.2 miijuna) obiteljske kuće. Opće stanje hrvatskog stambenog fonda može se okarakterizirati kao zapušteno. Stručnjaci s Građevinskog fakulteta ukazuju na to da 80% zgrada ne odgo-

Jasmina Mimica

generalna menadžerica tvrtke Brunata

vara standardima iz 1987, većina ih je stara između 30 i 50 godina i u prosjeku troši ogromnih 166 166 kWh/ m2, većinom na grijanje i toplu vodu. Kao i u većini ostalih članica Unije, i u Hrvatskoj su zgrade glavni izvor neučinkovitosti, ali i najveći potencijal za pozitivne promjene. Pri tom, najbrži su rezultati ostvarivi u segmentu grijanja. Grijanje na centralnim toplinskim sustavima smatra se ekonomičnijim, sigurnijim i rješenjem za stambene od individualnih bojlera. Međutim, zbog dotrajalosti infrastrukture toplana, izostanka investicija i nemogućnosti individualizacije i kontrole računa po pojedinom kućanstvu, korisnici centralnog grijanja sa zebnjom dočekuju svaku novu ogrjevnu sezonu. Stanari zgrada bez vlastitih mjerila pred stanom (tzv. kalorimetara), koji čine gotovo 90% od 150 tisuća korisnika centralnog grijanja u Hrvatskoj, počeli su ugrađivati razdjelnike topline i termostatske ventile na radijatore i tako dobili mogućnost raspodjele utroška topline u zgradi po zabilježenoj potrošnji svakog stana. Pravilnikom o načinu obračuna i raspodjele toplinske energije (NN139/08, NN 18/09, NN 136/11, NN 145/11) za

prelazak na naplatu po potrošnju propisana je potrebna suglasnost natpolovične većine stanara u zgradi. Izmjenama Pravilnika iz studenog 2011., onim stanarima u zgradi koji ne prijeđu na mjerenje obračunava se i tzv. faktor UST od 25% na obračunatu potrošnju prema kvadraturi. U razdoblju od 2009. do početka 2013. razdjelnike je ugradilo oko 10 tisuća kućanstava. Najveći isporučilac je hrvatski ured danskog proizvođača Brunata. subvencije Krajem 2012., EU Direktiva 27/12 propisala je obaveznu ugradnju razdjelnika topline u svim zemljama članicama do 2017. godine. Početkom ljeta 2013. u Hrvatskoj stupio je na snagu Zakon o tržištu toplinske energije (NN 80/13), koji, između ostalog, propisuje obaveznu ugradnju razdjelnika i termostatskih ventila za sve korisnike centralnog grijanja do 31.12.2015. (za zgrade iznad 70 stanova), odnosno 31.12.2016. (za sve ostale). Istovremeno, četiri grada u sjeverozapadnoj Hrvatskoj – Karlovac, Zaprešić, Velika Gorica i Samobor, te Grad Rijeka, osigurali su svojim građanima subvencioniranje polovice troška ugradnje sustava razdjelnika putem javnog poziva koji je trajao do sredine ljeta. 18


Njihova praksa zbilja zlata vrijedi! PRIJAVI SE I TI! Iskoristi jedinstvenu priliku stjecanja iskustva kod TOP poslodavaca i pokaži im koliko vrijediš! Više o projektu i prijavi pročitaj na www.poslovni.hr

Društvo Molson Coorsa

Partneri


www.koncar.com


Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.