Znanje za uspjeh 22 predavanja povodom godišnjice Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Ivo Josipović, Ivica Todorić, Ljubo Jurčić, Aleksa Bjeliš, Dragan Primorac...
Ekonomski_1.indd 1
P
A
R
T
N
E
R
16.12.2010 13:39:08
u Zagrebu je osnovana Visoka škola za trgovinu i promet
Visoka škola za trgovinu i promet prerasta u Ekonomsko-komercijalnu visoku školu s pravnim položajem sveučilišta fakulteta
promoviran prvi doktor komercijalnih znanosti
spajaju se Ekonomski fakultet i Fakultet za vanjsku trgovinu
znanstvenih i stručnih projekata pokrenuto je na fakultetu
znanstveno nastavnog osoblja čine mlađi kadrovi, znanstveni novaci, asistenti i viši asistenti
postalo je redovitim članovima Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti
Sveučilišta u Zagrebu dao je Ekonomski fakultet
djeluje na fakultetu
ukupno je diplomiralo na Ekonomskom fakultetu
steklo je titulu magistra ekonomskih znanosti
steklo je najviši akademski stupanj doktora znanosti
trenutno studira na Ekonomskom fakultetu
Ekonomski_1.indd 2
16.12.2010 15:48:37
SADRŽAJ
4
Riječ dekana
29 Autorska prava
Dekan Tonći Lazibat govori o 90 uspješnih godina Ekonomskog fakulteta
5
Važnost poštivanja autorskih prava u literaturi, književnim i glazbenim djelima i radovima
Protiv korupcije
30 Marketing
Predsjednik Ivo Josipović ističe važnost edukacije u borbi protiv korupcije
7
Sustavnom školovanju su potrebni realni marketinški projekti
Izazovi za poduzetnike
32 Poslovna
informatika
Osim u državnom poduzeću sreću vrijedi okušati i u privatnom biznisu
9
IT je jedan od glavnih zamašnjaka gospodarstva
Koristi studija
34 Poslovne analize
Bivši studenti ekonomskog fakulteta, a danas uspješni ljudi, dijele svoja iskustva tijekom studiranja na Ekonomiji
Važna uloga analize u strukturi visokog obrazovanja i gospodarstva
35 Financijsko
133 Pokretač čitavog
izvještavanje
društva
Više se ne zna koji se međunarodni računovodstveni standard treba primjeniti
Završna svečanost Dana otvorenih vrata još jednom je podsjetila na znatne promjene uvedene na fakultetu
36 Psihologija
potrošača
Ljubo Jurčić naglašava kak ose preko potrošnje hrane mogu pratiti faze recentne krize
38 Razvoj
20 Kako radi
uspješna tvrtka
Studenti ekonomije na primjeru Plive učili o pravilnom poslovanju tvrtki
22 Strategije u Dodatan prihod samo produženjem sezone
odgovornost
Rektor Sveučilišta u Zagrebu Aleksa Bjeliš najavljuje promjenu upravljanja financijama
17 Savršeno tržište
Transakcijski trošak glavni razlog nepostojanja savršenog tržišta
18 Visoka eurizacija
16 Prepreke
ulaganju
Hrvatska treba raditi na uklanjanju kočnica i prepreka stranim ulaganjima
Brzih i jednostavnih rješenja za ‘eurizaciju’ Hrvatske nema, kaže glavni ekonomist PBZ-a Marko Škreb
Razvoj novih proizvoda kroz inovativan proces je dugoročan i skup
39 Monetarna
politika
turizmu
143 Autonomija i
gospodarstva
24 Tržište znanja
Trebaju nam radikalni pomaci u cijeloj vertikali sustava obrazovanja
26 Odljev mozgova Hrvatska sveučilišta nisu dovoljno kompetitivna u europskim okvirima
27 Lokomotiva
gospodarstva
Trgovina ušla u fazu zrelosti
Kapitalni tokovi su volatilni i potrebno ih je stabilizirati
40 Savršeno tržište
Transakcijski trošak glavni razlog nepostojanja savršenog tržišta
41 Otpornost na
recesiju
Hrvatska osiguravateljska industrija pokazala se čvrstom unatoč krizi
42 Keynesove ideje Hrvatska prebrzo prihvatila doktrinu slobodnog tržišta
PRVE DNEVNE POSLOVNE NOVINE U HRVATSKOJ
GLAVNI UREDNIK: Darko markušić UREDNIK PRILOGA: Dario Kuntić UPRAVA: Darko markušić, Sanja Vernić, Ivana žmegač PRODAJA OGLASA: jasna bibić telefon: 01/6326-016
AUTORI: ana blašković, božica babić, tin bašić, Saša Paparella, Ksenija Puškarić, Suzana Varošanec, Snježana Vujisić Sardelić, Saša Vejnović, majda žujo GRAFIKA: redPoint – Kristina Nakić FOTOGRAFIJE: Pixsell IZDAVAČ: Dnevnik d. o. o.
Savska cesta 66/10, 10 000 zagreb telefon: 01/6326-000 telefaks: 01/6326-060 E-mail: redakcija@poslovni.hr TISAK: tiskara Vjesnik Slavonska avenija , 10 000 zagreb
90 goDInA ekonomskog fAkuLTeTA u ZAgreBu POSLOVNI DNEVNIK 3
Ekonomski_1.indd 3
16.12.2010 13:39:15
Riječ dekana prof. dr. sc. Tonćija Lazibata
Devedeset godina stvaranja ugleda, tradicije i kulture Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu uvijek je bio jedna od vodećih znanstvenih visokoškolskih ustanova na ovim prostorima
E
konomski fakultet oduvijek je bio jedna od vodećih znanstvenih visokoškolskih institucija na ovim prostorima. Posljednjih 90 godina mnogi su mu darivali svoje znanje, umijeće, trud i ljubav i njihova su djela utkana u kulturu, ugled i tradiciju ovog fakulteta. Novo razdoblje u povijesti fakulteta počinje nakon 1990. kada se usvaja novi nastavni plan i program u kojima su prihvaćena tržišna načela i koji su usuglašeni s programima svjetskih elitnih visokih učilišta. Posljednjih dvadeset godina na sveučilištu i na fakultetu provedene su brojne promjene radi uključivanja u “Europski prostor visokog obrazovanja”. Razvili smo nove
programe usklađene sa zahtjevima Bolonjskog procesa, studij na engleskom jeziku “Bachelor Degree in Business”, 33 specijalistička poslijediplomska studija, kao i doktorski studij ekonomije i poslovne ekonomije koji je član EDAMBA-e. Studije izvodimo i u centrima u Koprivnici, Bjelovaru i u Varaždinu gdje imamo zajednički studij s Fakultetom organizacije i informatike, a također radimo na razvoju još jednoga doktorskog studija. Među strateškim
strateški cilj fakulteta je promicanje kulture kvalitete na svim razinama
ciljevima fakulteta je promicanje kulture kvalitete na svim razinama. Stoga je prihvaćena odgovornost za osiguranje kvalitete u “Europskom prostoru visokog obrazovanja” i njezino stalno unapređenje. Na fakultetu smo pošli korak dalje i u svibnju 2008. certificirali sustav upravljanja kvalitetom prema međunarodnom standardu ISO 9001:2008. Ekonomski fakultet razvija vrlo intenzivnu međunarodnu suradnju. Potpisani su brojni bilateralni sporazumi i institucionalna partnerstva s uglednim svjetskim institucijama. Osim toga Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu član je brojnih međunarodnih udruženja poput AACSB-a, EFMDa, PRIME-a, CEEMANa, CESEENET-a, EDAMB-a i UN Global
Compacta. Na fakultetu je pokrenut velik broj znanstvenih i stručnih projekata, a zabilježena su i brojna sudjelovanja naših nastavnika na međunarodnim konferencijama, studijskim boravcima i gostujućim predavanjima u inozemstvu, kao i gostujuća predavanja znanstvenika iz inozemstva na Ekonomskom fakultetu. Snaga fakulteta je u zaposlenicima koji su prepoznati kao izvrsni predavači i istraživači u svojim područjima. Važno je reći da su studenti esencija fakulteta na kojemu su se uvijek poticale sve njihove aktivnosti usmjerene prema znanstveno-istraživačkim projektima te kulturnim i sportskim aktivnostima. Ponosni smo što su naši studenti, profesori, suradnici i alumni prepoznati po svojoj izvrsnosti te su često obavljali ili obavljaju važne državne i društvene funkcije.
POSLOVNI DNEVNIK 90 godina ekonomskog fakulteta u Z agrebu
Ekonomski_1.indd 4
16.12.2010 13:39:16
SURADNJA Hrvatski predsjednik Ivo Josipović i dekan Ekonomskog Fakulteta Tonći Lazibat PIXSELL
Edukacija presudna u borbi protiv korupcije Za borbu protiv korupcije nije važan skalpel nego kirurg, rekao je predsjednik Josipović, koji upozorava da je korupcija u Hrvatskoj postala životni stil Piše: Sandra Bartolović borbi protiv korupcije nije važan skalpel, važan je kirurg, riječi su kojima je predsjednik Ivo Josipović zaključio iscrpno predavanje “Borba protiv korupcije – borba za ljudska prava” u povodu 90. obljetnice Ekonomskog fakulteta, kojoj je bio i pokrovitelj. Tom nadogradnjom izjave bivšeg ministra pravosuđa Ivana Šimonovića koji je kazao kako nam u borbi protiv korupcije i organiziranoga kriminala ne treba sablja nego skalpel, Predsjednik je upozorio kako su za poraz korupcije, organiziranog i pretvorbenoga krimi-
U
nala nužni politička volja u savezu sa strukom, javnošću i građanima, uz reforme u javnoj upravi i pravosuđu. Josipović je pred prepunom dvoranom poručio kako je borba protiv korupcije ujedno i borba za demokraciju, ljudska prava i napredak. Potporu je dao i predsjednici Vlade Jadranki
IMAMO SVE POTREBNE ZAKONE I INSTRUMENTE, ALI SE ONI NE PRIMJENJUJU NA PRAVI NAČIN
Kosor, također pokroviteljici proslave EF-a, i njezinoj izjavi kako se zalaže za nultu stopu tolerancije na korupciju te naglasio kako to ne uključuje samo represiju, nego i promjenu kulture i svijesti građana. LOŠA PRETVORBA
Uz ocjenu kako je korupcija zlo koje obilježava naš politički, gospodarski i akademski život, Predsjednik se suglasio i s mišljenjem Europske komisije u najnovijem godišnjem izvješću o napretku Hrvatske prema kojem su nam na putu do Bruxellesa korupcija, pravosuđe i javna uprava i dalje najveći problem, a javne nabave glavni izvor moguće i stvarne
korupcije. Korupcija u Hrvatskoj uglavnom nema veze s nasilništvom, nego sa sofisticiranim državnim strukturama, što ukazuje na to da je u nas politika do grla uvučena u korupciju, naglasio je Predsjednik. U Hrvatskoj je korupcija postala stil življenja, od zdravstva preko školstva do prometa, upozorava Predsjednik, uz napomenu da se zakoni u praksi ne primjenjuju na pravi način. Glavni uzrok korupcije Josipović vidi u pretvorbi i privatizaciji u kojoj svi sudionici nisu imali ravnopravne uvjete, a ratne okolnosti su otežavale javnu kontrolu postupaka prodaje poduzeća koja je stoga bitnim dijelom bila koruptivne naravi. Korupcija je generator propasti hrvat-
90 GODINA EKONOMSKOG FAKULTETA U ZAGREBU POSLOVNI DNEVNIK 5
Ekonomski_1.indd 5
16.12.2010 13:47:59
ske ekonomije, jednako kao i upravljanje motivirano osobnom koristi umjesto zajedničkim interesom, smatra, dodajući kako građani Hrvatske svoju zemlju percipiraju kao visokokorumpiranu, no unatoč tomu on je optimist, uvjeren kako imamo europsku budućnost i pobjedu nad korupcijom. Sveobuhvatnost, prevencija kao temelj, edukacija i efikasna represija obilježja su učinkovite borbe protiv korupcije, pri čemu je transparentnost ključna u toj borbi, navodi Predsjednik. Dodaje i kako se mogućnost koruptivnog djelovanja bitno smanjuje iznošenjem ključnih podataka poslovanja, posebno kod javnih institucija i tvrtki jer je javnost najbolji borac protiv korupcije. Josipović je pedantno pobrojio aktualne afere koje se “valjaju” politikom i državnim vrhom te iznio podatak kako su USKOK-ove akcije u razdoblju od lipnja 2009. do lipnja 2010. godine otkrile goleme štete u državnim tvrtkama. Predsjednik je napomenuo da se korupcija neće riješiti s pet atraktivnih slučajeva na visokoj političkoj razini, nego je nužna promjena svijesti građana, ali se ne smije podleći histeriji i linču i ne dopustiti hajku da se pokreću postupci bez dovoljno dokaza.Borbu protiv korup-
kojem smo na ljestvici od nula (potpuna korupcija) do deset (potpuna korupcija) ocijenjeni kao i prošle godine sa 4,1. nuŽnA surADnJA
PuT Do usPJehA Nužno je promijeniti svijest građana cije nećemo uspješno okončati niti ćemo promijeniti svijest građana ako okrivljenici ne završe dulje vrijeme u zatvoru i ako im se ne oduzme imovina, zaključuje Josipović, navodeći kako nas iskustvo uči da koruptivni sustav odumire sam po sebi ako se oduzimanje imovine zakonom regulira. ProBLem oProsnIcA
Kazao je i kako je u ratu protiv korupcije od iznimne važnosti i sprečavanje pranja novca, za što su u posljednje vrijeme uloženi veliki napori, a nadležnim institucijama dane veće ovlasti, no sustav i dalje nije efikasan, s vrlo
PIXSELL
skromnim rezultatima. Josipović apelira na reforme i promjene u tom sustavu kako bi dobio na transparentnosti i učinkovitosti. Komentirao je i u javnosti odnedavno aktualnu oprosnicu, rekavši kako sustav borbe protiv korupcije ne može funkcionirati bez pokajništva, jer se bez insajdera teško može doći do informacija i detekcije procesa nevidljivog vanjskim promatračima, ali se pokajništvo ne smije miješati s fiktivnim, pravno nepostojećim pojmom oprosnice. Predsjednik se osvrnuo i na indeks percepcije korupcije Transparency Internationala za Hrvatsku za ovu godinu, na
Izuzetno važan element u suzbijanju korupcije za Josipovića je međunarodna suradnja jer je dobar dio naše korupcije povezan s inozemstvom pa očekujemo potpunu suradnju sa zemljama u kojima su partneri naših korumpiranih političara i gospodarstvenika. Isključivo hrvatskim zakonima korupcija se ne može iskorijeniti, kaže Josipović, dok posebno važnom smatra izručenje onih koji vjeruju da su na sigurnom skloništu izvan državnih granica. Na dan predsjednikova antikorupcijskog predavanja u medijima je osvanula i priča o torbi s dva milijuna kuna i 300.000 eura koje je bivši HDZov rizničar Mladen Barišić prije istrage navodno predao glavnom tajniku stranke Branku Bačiću. Josipović je to popratio riječima kako baratanje torbama punima gotovine nije dopušteno i onaj tko ih je nosio ozbiljno je povrijedio pravni poredak države, a svatko tko je u tome sudjelovao, odgovoran je ne samo politički nego i kazneno.
IZLAgAnJe Studenti ekonomije pažljivo su pratili iscrpno predavanje predsjednika josipovića PIXSELL
6 POSLOVNI DNEVNIK 90 goDInA ekonomskog fAkuLTeTA u ZAgreBu
Ekonomski_1.indd 6
16.12.2010 13:39:38
Todorić studente učio poduzetništvu Vlasnik Agrokora najavio je da će objediniti svoje tvornice sladoleda – planira ugasiti Ledo i tvornicu u Srbiji, a sagraditi novu pokraj Đakova, na koridoru Vc Piše: Saša Paparella
K
ad sam sredinom sedamdesetih završio zagrebački Ekonomski fakultet, razmišljao sam kamo ću dalje. Na kraju sam odlučio da umjesto u državno poduzeće krenem s privatnom inicijativom. Otvorio sam obrt, prijavio se kao poljoprivrednik, seljak, sadio cvijeće i prodavao ga. Uz velike napore i trud od jutra do sutra uspio sam, moj
Agrokor je postao najveća kompanija u cijeloj regiji”, rekao je Ivica Todorić, predsjednik Uprave Agrokora, gostujući na predavanju koje je pod nazivom “Pozicije i izazovi hrvatskog poduzetništva” održao studentima zagrebačkoga Ekonomskog fakulteta. Tom je prilikom najavljen kao “najveći od najvećih podu-
zetnika”. U dupko punoj dvorani Ivica Todorić ležerno je govorio s kim se sve druži te je i ovaj
agrokor je dobio ponude stranaca voljnih uložiti 500 milijuna eura
put opovrgnuo da je monopolist. Za njegova ležernoga jednosatnog nastupa studenti su doznali da je Agrokor samo u posljednja dva tjedna dobio ponude stranaca voljnih uložiti 500 milijuna eura. Todorić je najavio da će u budućnosti zatvoriti zagrebački Ledo, ali i druge Agrokorove tvornice za proizvodnju sladoleda u Srbiji, BiH i Mađarskoj.
90 godina ekonomskog fakulteta u Zagre bu POSLOVNI DNEVNIK
Ekonomski_1.indd 7
16.12.2010 13:39:45
Sve njih zamijenit će nova, regionalna tvornica pokraj Đakova, smještena uz prometni koridor V c, “jer od tamo imamo po 200 kilometara do Zagreba, Sarajeva, Budimpešte i Beograda”. POVIJESNO ‘NE’
NASLJEDNIK Ante Todorić, izvršni direktor Agrokora, i Mislav Galić također su bili na predavanju PIXSELL
PRITISAK Todorić priznaje da se teško oduprijeti velikim međunarodnim kompanijama
PIXSELL
PREDAVANJE Studenti su upijali svaku riječ vlasnika Agrokora Ivice Todorića PIXSELL
Todorić se prisjetio zgode od prije desetak godina kada je od Nestlea dobio ponudu za Ledo. “Nakon što se nismo uspjeli dogovoriti o kupoprodajnoj cijeni, predsjednik Uprave Nestlea rekao mi je da oni u tom slučaju kreću samostalno na hrvatsko tržište. Od straha sam skoro promašio izlazna vrata, ali se nismo dali, proširili smo se na okolne zemlje, u Hrvatskoj smo sa 70 posto skočili na 80 posto tržišta”, prisjetio se Todorić povijesnog “ne” multinacionalki, uz čije prihode Agrokor djeluje kao da je još lokalni cvjećarski obrt. Todorić priznaje da se jako teško oduprijeti tako velikim međunarodnim kompanijama, a zbog Lactalisova dolaska u Hrvatsku preporučio je Vindiji da pod hitno kupi nešto u regiji. Kao podatak koji ga najviše brine Todorić je istaknuo spor rast ukupnog prihoda domaćih tvrtki. “U Hrvatskoj postoje svega 63 kompanije s prometom većim od milijarde kuna. Iako je Agrokor od 1996. do lani povećao godišnje prihode za čak 1043 posto, ni on nije dovoljno velik, umjesto četiri milijarde trebali bismo imati osam ili deset milijardi kuna prometa. Cijelo hrvatsko gospodarstvo je iscrpljeno, a Vladi ekonomija nije prioritet. U doba krize nema dovoljno poticaja za gospodarstvo. U Švicarskoj se pet godina unaprijed zna da će se neki porez povećati, a kod nas je sve od danas do sutra”, požalio se Todorić. Poučen čestim razgovorima sa seljacima zaključio je da bi se prinosi na zemlji mogli “bez problema podignuti za 25 posto. Time bi seljaci dobili više novca nego što dobiju državnim poticajima, a kukuruza bi bilo i za izvoz”, rekao je Todorić. Spomenuo je i svoj nedavni dolazak na Vis gdje su ga lokalni političari nagovarali na ulaganje. Rekao im je da želi uložiti novac u Vis, a oni bi htjeli marinu, ali
nemaju gotov projekt – čak nisu riješili ni GUP pa je projekt odgođen. Osvrnuo se Todorić i na uobičajene kritike na njegov račun, u rasponu od optužbi za stvaranje monopola do kritika zbog prekomjernog uvoza hrane. “Agrokor stalno prozivaju zbog neplaćanja, no treba reći da velike ‘retail’ kompanije poput Tescoa plaćaju u roku od 80 do 90 dana, a u Hrvatskoj je prosjek 70 do 80 dana. Iako smo po tome bolji od europskog prosjeka, trebalo bi uvesti propis o obveznom pla-
u hrvatskoj postoje samo 63 kompanije s prometom koji je veći od milijardu kuna ćanju u roku od 30 dana”, predložio je Ivica Todorić. Nije točno ni da baš sve uvozimo, možemo reći da je Agrokor samo djelomično uvoznik. Također nikako se ne može govoriti o monopolu. Dokaz za to je Konzumova EBIT marža, koja je ista kao i drugdje u svijetu, dakle oko 2,7 posto. Prije nekoliko dana letio sam iznad Slavonije s bivšim nogometašem Zvonimirom Bobanom i vlasnikom velike talijanske kompanije AIA. Pa oni proizvode 40 posto talijanske piletine i 65 posto puretine, to je pravi monopol!” objasnio je predsjednik Uprave Agrokora. POSJETI BIZNISMENA
Tijekom jednosatnog izlaganja studenti su mogli doznati i koji sve biznismeni neprimjetno posjećuju Hrvatsku. Samo u posljednje vrijeme Todorić je ugostio vlasnika Lactalisa, kao i jednog od najbogatijih Amerikanaca, koji je u Zagreb stigao vlastitim Boeingom. Čest mu je gost i predsjednik Uprave Unilevera. Tvrdi da zbog čestih druženja sa svjetskom gospodarskom elitom ne zapostavlja svojih 40.000 zaposlenika.
POSLOVNI DNEVNIK 90 godina ekonomskog fakulteta u Z agrebu
Ekonomski_1.indd 8
16.12.2010 13:40:03
Znanje i kontakti najveći benefiti studiranja Glavna poruka danas uglednih bivših studenata Ekonomskog fakulteta je da je stečeno znanje za vrijeme studiranja nadogradnja za cjeloživotno učenje Piše: Snježana Vujisić Sardelić
V
iše nego zanimljivo je bilo pitati današnje gospodarstvenike kako danas gledaju na svoje studiranje na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, je li im studij dao dovoljno upotrebljivih znanja za rad i snalaženje na poslovima koje su obavljali tijekom karijere, u kakvom su im sjećanju ostali profesori? Opaske su različite i prilično ovise o vlastitom doživljaju i
motivaciji tada mladih studenata, ali i razdoblju u kojem su bili na dodiplomskom studiju. Ne govore isto o fakultetu i njegovoj organizaciji oni koji su ga pohodili u vremenu socijalizma ili oni koji su studij uhvatili u godinama tranzicije koje su promjene donijele i fakultetskom sustavu. Doduše, pojedini sugovornici kažu kako misle da su, unatoč društvenom uređenju i višku “nekih” predmeta u vrijeme socijalizma, ipak kvaliteta
studija i znanje koje su tada stekli na zagrebačkoj Ekonomiji bili na vrlo visokoj razini. Iako ima i sugovornika koji će fakultetu prigovoriti okoštalost i slab doticaj sa stvarnim biznisom, višak predmeta, loše predavače koji nisu bili u stanju motivirati studente, svima im je zajedničko jedno – razdoblje studija im je jedno od najljepših razdoblja u životu i vrlo ga se rado sjećaju, a osobito im je važno što još iz tog vremena vuku neka cje-
loživotna prijateljstva i dragocjene kontakte. Ono što se pak iz današnjeg iskustva može izdvojiti kao njihova glavna poruka je da je znanje s fakulteta tek osnova za nadogradnju kroz rad i cjeloživotno obrazovanje. Iz cijelog niza danas poznatih gospodarstvenika, analitičara, konzultanata koji su u svijet biznisa kročili iz klupa Ekonomskog fakulteta izdvojili smo nekoliko reminiscencija.
90 godina ekonomskog fakulteta u Zagre bu POSLOVNI DNEVNIK
Ekonomski_1.indd 9
16.12.2010 13:40:10
Ivana Gažić, predsjednica Uprave ZagrebAčke burze:
Željko Perić, konzultant i član Uprave Ingre:
N
S
a Ekonomskom fakultetu studirala sam u razdoblju od 1993. do 1997. godine. Bila sam student pun entuzijazma, pa i demonstrator, i ta su mi vremena ostala u vrlo pozitivnom sjećanju. Osobito sam cijenila predavanja prof. Orsaga, koji je u materiji koju predaje uvijek bio ispred svojeg vremena, a i u profesionalnom životu ta su mi znanja bila vrlo korisna. Smjer Financije, koji sam odabrala, slovio je kao “najteži”, ali stvorio je neke od vrlo poznatih imena u današnjoj financijskoj industriji. Otkako sam na čelu Zagrebačke burze, u nekoliko sam navrata pozivana da održim predavanje na Ekonomskom fakultetu i doista mi je drago da sam mogla toj instituciji vratiti barem nešto od onoga što mi je u vidu obrazovanja pružila.
padam u generaciju koja je završila fakultet i počela karijeru u bivšem sustavu, a nakon devedesetih se trebala prilagođavati na nov, kapitalistički tržišni sustav. Iako nam je fakultet omogućio stjecanje puno novih znanja, mislim da su veću “upotrebnu vrijednost” dobili oni koji su se odlučili na akademsku karijeru nego mi u biznisu. Nedostajalo je više kontakta s gospodarstvom, više praktičnih iskustava. Ipak, moramo biti svjesni da je znanje koje dobijemo na fakultetu samo baza koju uz rad moramo nadograđivati i stalno se obrazovati. O fakultetu i tim divnim studentskim danima nosim samo lijepe uspomene. Drago mi je i danas vidjeti profesora Kalogjeru, Andrijanića, Babića i sjetiti se tih daleko bezbrižnijih vremena.
10 POSLOVNI DNEVNIK 90 godina ekonomskog fakulteta u Zagrebu
Ekonomski_1.indd 10
16.12.2010 13:40:25
Olgica Spevec, predsjednica Vijeća Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja:
Vilim Klemen, predsjednik Uprave Momentum brokera:
P
T
rije svega čestitam Ekonomskom fakultetu i njegovim djelatnicima, bivšim i sadašnjim, 90. godišnjicu. Ta me godišnjica podsjetila i na to da su tri generacije moje obitelji na tom fakultetu stjecale svoje zvanje, a neki od njih i znanstvene titule. I danas se sjećam kako sam još kao djevojčica slušala ekonomske rasprave svog oca i naših rođaka, sve odreda ekonomista, koji su diplomirali baš na tom fakultetu, i sa strahopoštovanjem upoznavala očeve kolege i prijatelje, profesore Mikića, Bogunović, Crkvenca, Kubovića ili Marendića. Sve je to utjecalo i na moju odluku da odaberem Ekonomski fakultet kao svoj studij. Danas Agencija surađuje s Ekonomskim fakultetom i pokušavamo studentima približiti problematiku zaštite tržišnog natjecanja.
eoretska znanja stečena na Ekonomskom fakultetu pružila su mi osnovu za razumijevanje makroekonomskih procesa i njihova utjecaja na funkcioniranje poduzeća, što je preduvjet za uspješno obavljanje praktičnih zadataka. Za uspješnu karijeru izuzetno je važna stalna edukacija, kako kroz postdiplomske studije, tako i kroz stručne seminare, praćenje stranih izvora informacija, stručnu literaturu. Na studiju su mi najzanimljiviji bili predmeti vezani za financije i međunarodnu trgovinu, a mislim da bi fakultet trebao nastojati organizirati program teoretske nastave prema zahtjevima prakse. Bivše kolege s fakulteta u prvo su mi vrijeme nakon studija bili bitan oslonac za stvaranje karijere jer smo razmjenom iskustava stjecali nove ideje.
90 godina ekonomskog fakulteta u Zagrebu POSLOVNI DNEVNIK 11
Ekonomski_1.indd 11
16.12.2010 13:40:41
Saša Cvetojević, poduzetnik i član Hrvatske mreže poslovnih anđela:
Nevenka Cerovsky, konzultantica:
E
K
konomski fakultet u Zagrebu upisao sam 1999., a završio 2004. godine. Rekao bih da su u vrijeme mojeg studiranja na EFZu bila dva tipa profesora: oni koje je potpuno pregazilo vrijeme i oni koji su bili ispred svoga vremena i koji su studentima znali prenijeti svoju viziju. Recimo, Marko Škreb i Velimir Srića studentima su znali prenijeti svoj zanos novootvorenim mogućnostima koje je nudila tranzicija. Ivan Lovrinović je uvijek imao interesantna predavanja, o financijama je govorio vrlo zanimljivo. Na predavanja iz Bankarstva koje je držao Vladimir Leko išao sam i po dva puta, sa svojom i nekom drugom grupom. No najzanimljivija predavanja, koja su u dijelu odredila i mnogo stvari koje danas radim, držao je Ivo Andrijanić iz kolegija Vanjska trgovina. On je bio ono što bi studenti ondašnjim rječnikom rekli “legenda”. Imao sam sreće slušati i nešto predavnja profesora Zorana Jašića, prije odlaska u politiku na veleposlaničko mjesto. No bilo je mnogo i onih drugih koji su bili samo mrtva slova u indeksu i koje bih radije zaboravio. Sve u svemu, od odličnih profesora sam naučio puno, čak bih rekao dovoljno. Od nekih drugih nisam dobio gotovo ništa, ili malo. Recimo, kad danas kao iskusan poduzetnik svakodnevno moram rješavati organizacijske probleme u svojim tvrtkama, jako bi mi dobrodošla praktična znanja iz kolegija Ogranizacije poduzeća. Umjesto toga mahom smo dobivali ispisivanje gigantskih definicija na ploči. Onda smo takve profesore u pravilu izbjegavali, a ispite polagali samo da ih položimo. Kod onih kod kojih smo mogli naučiti nešto primjenjivo, dvorane su bile premale da prime sve zainteresirane. Nedostaci studenata koji danas izlaze s fakulteta ponajprije su znanje osnovne matematike, dok se velik naglasak stavlja na visoku matematiku i komplicirane statističke metode koje studenti samo bubaju napamet. Istodobno često im se događa da im je postotni račun nepoznanica. Mislim da zato više naglaska treba dati osnovnim stvarima poput naprednoga korištenja tabelarnih kalkulatora. Ipak treba treći da je za one koji su se željeli dodatno educirati ili povezati s ljudima iz biznisa EFZ imao odlične studentske organizacije poput AISEC-a, organizacije natjecanja u pisanju poslovnih planova BPC-a i slično.
Zdravko Zrinušić, predsjednik Uprave Croatia osiguranja:
I
ako je bilo dosta davno, s radošću se sjećam svojih fakultetskih dana. Na Ekonomskom fakultetu ovladao sam prvim konkretnim znanjima, stekao nove prijatelje i uspostavio kontakte koji su mi puno puta tijekom karijere bili od izuzetne važnosti. Nedavno, kada sam kao gost predavač pred studentima govorio o sadašnjem poslu, prisjetio sam se i svojih dana provedenih u tim dvoranama. Moram priznati, pomalo sam im s nostalgijom i zavidio na svemu lijepom.
ao kvalitetan studij Ekonomski fakultet naučio me učiti i pripremio za cjeloživotno učenje. Studij me nije mogao pripremiti za promjenu društvenog uređenja pa sam osnove kapitalističke ekonomije svladala na praktičnom primjeru privatizacije Plive i njezinu listanju na Londonskoj burzi. Sjećam se svih svojih profesorica i profesora, a izdvojila bih profesoricu Mirjanu Petrović, jedinu koja me rušila na usmenom ispitu i koja je bila nedodirljivi autoritet fakulteta, a mnogima od nas uzor. Profesor Pribičević nas je sve iznenađivao poštovanjem s kojim se odnosio prema studentima. Ipak, zbog ljepote predavanja uvijek ću pamtiti dvojicu profesora koji su nažalost zbog velikog angažmana održali najmanje predavanja, Stjepana Pulišelića i Branka Horvata. Prisjećanje na velikane ovog fakulteta još više ističe nedostatak takvih ljudi u današnjoj organizaciji.
Ivana Barać, članica Uprave VB Investa:
V
ećina mojih kolegica i kolega radi u renomiranim kompanijama na “važnim” pozicijama, što dokazuje da je Ekonomski fakultet u Zagrebu vjerojatno najbolja ekonomska škola u Hrvatskoj, a prijateljstva i kontakti koje sam stekla tijekom studija danas su jedna od najvećih koristi koje imam s fakulteta. Nastavak obrazovanja nakon završetka fakulteta ne smatram samo korisnim, već apsolutno nužnim. Hoće li to biti neki stručni ispiti ili možda MBA, ovisi o vrsti posla kojom se bavite, ali čisto teoretsko znanje stečeno na fakultetu nije ni približno dovoljno. Neki profesori i dalje koriste zastarjelu literaturu te smo, primjerice, o plaćanjima preko interneta učili kao o nedavnoj inovaciji, a neki proizvodi o kojima smo na fakultetu morali slušati sat ili dva nisu u upotrebi godinama. Unatoč tome većina profesora bili su uvaženi stručnjaci iz svojih područja. Mnogi od njih su se, bez obzira na velik broj studenata u grupama, trudili aktivirati studente različitim seminarima, prezentacijama na hrvatskom ili stranim jezicima, interaktivnim vježbama i slično. Na fakultetu su mi najzanimljivija bila predavanja gostujućih predavača iz poslovnog svijeta te žalim što više profesora nije koristilo tu mogućnost. Na taj način studenti dobivaju uvid u “stvarni život” nakon studija te im se može kristalizirati ideja o tome u kojem bi specifičnom poslovnom segmentu željeli raditi. Moram napomenuti da su studenti koji su uglavnom redovito pohađali predavanja u roku davali ispite i završili fakultet te nisu imali problema prilikom nalaženja posla. Ekonomski fakultet također podržava studentske udruge koje smatram korisnom dopunom studiranju. Studentska udruga AIESEC mi je omogućila studentsku praksu u Italiji, a časopis Manager dao je mnogim studentima priliku da se okušaju u poslu novinara i urednika.
12 POSLOVNI DNEVNIK 90 godina ekonomskog fakulteta u Zagrebu
Ekonomski_1.indd 12
16.12.2010 15:49:55
AUTONOMIJA, ALI I ODGOVORNOST
POMAK NABOLJE Ministar Radovan Fuchs pohvalio je značajne i bitne promjene koje su uspješno provedene na fakultetu PIXSELL
Pokretač hrvatske ekonomije i društva Na završnoj svečanosti gosti su isticali važnost Ekonomskog fakulteta
D
ani otvorenih vrata završeni su svečanom proslavom 90. godišnjice Ekonomskog fakulteta. Na završnoj svečanosti izaslanici gradonačelnika Zagreba Milana Bandića, predsjednika države Ive Josipovića i premijerke Jadranke Kosor istaknuli su značaj Ekonomskog fakulteta za Hrvatsku. SURADNJA RADI STANDARDA
Ministar znanosti i obrazovanja Radomir Fuchs kazao je da je zagrebački E ko n o m s k i fakultet stožerna instituciju ekonomske misli u Hrvatskoj uz čiju su presudnu pomoć
ustanovljeni fakulteti ekonomije u drugim sveučilišnim gradovima. “Svima su na ponos značajne i bitne promjene koje su uspješno provedene na fakultetu u zadnjih pet godina” rekao je Fuchs. “Ekonomski fakultet u Zagrebu obilježio je akademski i gospodarski život Hrvatske. Samo suradnjom znanosti, gospodarstva i politike može se postići veće blagostanje društva i pružiti građanima veći standard”,
Piše: Dario Kuntić
čajno utjecala na hrvatsku ekonomiju i društvo. “U dobro vođenim institucijama ljudi su oni koji rješavaju probleme, dok su u loše NAGRADE DEKANIMA vođenim institucijama sami ljudi Boris Cota, savjetnik predsje- problem. Prema UNESCO-vom dnika Josipovića ističe da je taj istraživanju vidi se da Hrvatska fakultet znanstveno-nastavna premalo ulaže u znanost, istražiinstitucija u Hrvatskoj na vanje i razvoj, a očekujem i dopripodručju ekonomije koja je zna- nos fakulteta kako bi se situacija u tom pogledu popravila”, rekao je Cota. Dodijeljene su i nagrade Mijo Mirković i Ferdo Spajić te nagrade fakultetskog vijeća EFZG-a umirovljenim dekanima. Na svečanosti su nastupile operne pjevačice Sandra OPERNE DIVE Na svečanostii su nastupile Bagarić i MarSandra Bagarić i Martina Tomčić (lijevo) PIXSELL tina Tomčić. kazao je Ladislav Prežigalo, pročelnik ureda za gospodarstvo Grada Zagreba.
90 GODINA EKONOMSKOG FAKULTETA U ZAGREBU POSLOVNI DNEVNIK 13
Ekonomski_1.indd 13
16.12.2010 15:50:40
Akademske slobode vode prema kreativnosti i slobodi djelovanja ALeksA BJeLIš rektor Sveučilišta u zagrebu PIXSELL
Sveučilište mora biti autonomno, ali mora biti javno i odgovorno, pa ćemo očekivati veliku unutarnju transparentnost i odgovornost Piše: Ksenija Puškarić
m
ijenjat ćemo sustav upravljanja financijama sveučilišta, najavio je Aleksa Bjeliš, rektor Sveučilišta u Zagrebu, na predavanju na Ekonomskom fakultetu u povodu 90. obljetnice te institucije. “Dekanima ćemo dati puno više slobode, a očekivat ćemo više poduzetnosti i inicija-
tive u stjecanju vlastitih sredstava za fakultet, ali ćemo uz to očekivati veliku unutrašnju transparentnost te visoku dozu odgovor-
autONOmIja SVEučILIšta NE zNačI IzOLIraNOSt, NEgO jaVNu ODgOVOrNOSt
nosti”, poručio je studentima i profesorima Ekonomskog fakulteta rektor Bjeliš, koji uoči novih reformi očekuje i podršku javnosti i podršku osnivača sveučilišta, odnosno države. “Sveučilište mora biti autonomno, ali mora istodobno biti javno i odgovorno. Pod autonomijom ne podrazumijevam izoliranost, već stratešku, javnu odgovornost
i partnerski odnos s osnivačem, ali pritom treba naglasiti da bez akademskih sloboda nema ni kreativnosti ni slobode djelovanja”, kazao je Bjeliš, istaknuvši kako će se uskoro financije na svim sastavnicama sveučilišta morati definirati za tri godine unaprijed. Osim problema s financiranjem naši sadašnji studijski programi, koji se provode u sklopu Bolonjskog procesa, nisu dovoljno koordinirani na sveučilišnoj razini, nema horizontalne ni
1 POSLOVNI DNEVNIK 90 goDInA ekonomskog fAkuLTeTA u ZAgreBu
Ekonomski_1.indd 14
16.12.2010 13:41:11
PromJene Nastavni je kadar preopterećen, rekao je bjeliš, a velik je i otpor prema novim stvarima PIXSELL
vertikalne mobilnosti. Također, nastavni je kadar preopterećen. Osim toga profesori i nastavnici na svim su sastavnicama nespremni na promjene, a i njihov je otpor prema promjenama prevelik, ustvrdio je Bjeliš, upozorivši na nužnost integracije i reorganizacije, ali i na važnost fleksibilnosti visokoobrazovnog sustava s učinkovitom raspodjelom ovlasti i upravljačke odgovornosti. VIše uLAgAnJA u LJuDe
“Potrebno je više ulagati u ljudske potencijale i kapacitete, ali i provesti kampanju osvješćivanja poslodavaca da su prvostupnici legitimna i obrazovana radna snaga jer su zasad još neprepoznati na tržištu rada”, rekao je Bjeliš. Senat sveučilišta, dodao je rektor, radi na dokumentu koji bi trebao ispraviti sve navedene nepravilnosti i poboljšati prilagodbu zagrebačkog sveučilišta novim tržišnim i društvenim okolnostima. “Prioritet je uspostava međunarodne kompetitivnosti rješavanjem sadašnje prevelike fragmentiranosti zagrebačkog sveučilišta. U rješavanju tog pitanja treba nam uravnotežena raspodjela ovlasti i odgovornosti, uz
očuvanje svih različitosti koje su tradicionalno zastupljene na zagrebačkom sveučilištu”, rekao je Bjeliš. Upozorio je i na važnost bolje organizacije postojećih istraživačkih kapaciteta koji su sada usitnjeni i nekonkurentni u međunarodnim istraživačkim mrežama i fondovima. “Reorganizacija je nužna ne samo unutar sveučilišta nego i na široj nacionalnoj razini. Intenzivno se razmatra uspostava nove, bitno intenzivnije i uspješnije suradnje s nekoliko vodećih istraživačkih institucija”, rekao je
Bjeliš, naglasivši kako samo tako možemo postati konkurentni za sredstva iz fondova Europske unije. “Osim pronalaska vlastitih sredstava i utilitarne svrhe sveučilišta istodobno moraju osigurati svoj elitizam. Ne bi bilo nikome korisno da se sveučilišta pretvore u institucije za mase jer će se time ugroziti njihova uloga u društvu”, smatra Bjeliš te dodaje da se unatoč tome sveučilišta moraju mijenjati jednako brzo kao i društvo. “Moramo stvarati zalihe znanja, stvarati novo znanje bazira-
IsTrAŽIVAnJA PrObLEm jE PrEVIšE maLIh PrOjEKata
Samo podučavanje nije dovoljno, njime se gubi istraživački aspekt studija, a isto tako nestaju i prijenosi spoznaja i izvori za tehnološke transfere za gospodarstvo. a istraživanjima prethode inovacije, bez njih sav je rad beznačajan i gubi smisao. “u budućnosti ćemo prirodoslovno-biomedicinske znanosti objediniti u kampusu na šalati, bit će to pravi centar izvrsnosti. rast će i postojeći kampus na borongaju, a znam da i Ekonomski fakultet tamo formira svoje interese. Starogradska zagrebačka jezgra neće ostati bez mladosti, fakulteti koji se tamo nalaze tamo će i ostati”, zaključio je prvi čovjek sveučilišta.
no na dugoročnim vizijama, ali i sačuvati esencijalnu sposobnost propitkivanja te tražiti nova rješenja i zaključke”, kazao je Bjeliš, Dodao je kako hrvatska sveučilišta, premda imaju dvjestogodišnju tradiciju, tek trebaju dostići rezultate drugih sveučilišta u okruženju. nuŽne InoVAcIJe
Prvi svjetski rat prekinuo je naš istraživački kontinuitet, naglasio je Bjeliš, a Drugi svjetski rat i socijalizam koji je uslijedio “zdrobio” je sveučilište na “dobrovoljnu zajednicu visokih učilišta koje bilo tko može osnovati”. U Domovinskom ratu i u godinama poslije njega izgubili smo bitku s preostalim sveučilištima iz okruženja koja su se upravo u tom vremenu razvila zahvaljujući dostupnim eurofondovima. “I to je rezultiralo slabom integracijom cjelokupnog sveučilišta te kontroverzama i dilemama, kako u komunikaciji s političkom elitom, tako i među nama samima”, kazao je Bjeliš. Sveučilišta bez istraživačke djelatnosti ne postoje, poručio je rektor zagrebačkog sveučilišta, navodeći nedostatak istraživanja kao još jedan od ključnih problema visokoobrazovnog sustava.
90 goDInA ekonomskog fAkuLTeTA u ZAgreBu POSLOVNI DNEVNIK 15
Ekonomski_1.indd 15
16.12.2010 13:41:19
BorIs coTA profesor na Ekonomskom fakultetu u zagrebu PIXSELL
Znanje kao put prema izbjegavanju krize temeljni ili jedan od ključnih problema hrvatske je visoka zaduženost
m
ože se i treba raditi na uklanjanju raznih kočnica i prepreka stranim ulaganjima, posebice u međunarodno razmjenjive proizvode i sektore. Ali treba imati na umu da isto to žele – i rade na tome – i druge zemlje. Sve slabosti neke ekonomije, sve loše što se radilo i sve ono što je trebalo, a nije s krizom samo isplivaju na površinu. Globalni financijski potresi koji su se prije dvije godine prometnuli u gospodarsku recesiju rezultirali su na kraju i propi-
tivanjem modela rasta mnogih zemalja. To posebice vrijedi za one kojima je dug bio glavni oslonac za ostvarivanje većih/visokih stopa rasta i koje su obilan priljev (dužničkoga) kapitala usmjeravale u međunarodno nerazmjenjive sektore pogodne za stvaranje balona, plaće povećavale brže od
gLObaLNI fINaNcIjSKI POtrESI rEzuLtIraLI Su PrOPItIVaNjEm mODELa raSta
produktivnosti, propuštale fleksibilizirati tržište rada. Realnost je da se zemlje takve novije povijesti sporije oporavljaju, da će teže smanjivati nezaposlenost i neravnoteže na tekućem računu platne bilance. U toj je skupini zemalja i Hrvatska. To su neki od glavnih naglasaka o obilježjima hrvatske ekonomije koje je dr. Boris Cota, profesor zagrebačkoga Ekonomskog fakulteta i savjetnik predsjednika Ive Josipovića za gospodarstvo, iznio u svom izlaganju pod radnim naslovom “Poticaji i preporuke za gospodar-
Piše: Jadranka Dozan
ski oporavak” na Danima otvorenih vrata Ekonomskog fakulteta. mAnJAk Tekućeg rAčunA
Analizirajući boljke hrvatskog gospodarstva i stavljajući ih u kontekst ograničenja koja danas proizlaze (i) iz vanjskog okruženja, dao je i svoje viđenje puta prema novome modelu rasta. Cota smatra da spektakularne i brze rezultate treba zaboraviti. Temeljni ili jedan od ključnih problema Hrvatske je visoka zaduženost. S njom je povezan i manjak tekućeg računa koji pak nameće izazov kako povećati proizvodnju, odnosno izvoz. “Zaduženost kao središnji problem višeslojan je, nije jednosta-
16 POSLOVNI DNEVNIK 90 goDInA ekonomskog fAkuLTeTA u ZAgreBu
Ekonomski_1.indd 16
16.12.2010 13:41:23
van, ali ni nerješiv”, ističe Cota. Njegovo rješavanje traži ponajprije političku volju. Ako to postoji, nije nužno oko svega tražiti konsenzus. Ako se, recimo, želi smanjiti javni dug, jasno je da će to naići na otpor pojedinih interesnih skupina. To je test za političku odgovornost. Međutim, čak i uz političku volju, za bitne iskorake u ekonomskoj politici i njihove efekte potrebno je i vrijeme. “Sve u svemu, velikom optimizmu nema mjesta”, istaknuo je. Dakle, Hrvatska će se s tim, ali i problemom loših temelja ekonomije suočavati još dosta dugo, kao i niz zemalja EU koje su godinama rast bazirale na zaduživanju praćenom nepovoljnom alokacijom kapitala i zanemarivanjem strukturnih reformi. složeni problemi
Uz visoku suglasnost o tome da dug više ne može biti uporište za hvatanje većih stopa rasta, kao poželjni smjerovi djelovanja ekonomske politike nameću se potezi koji potiču jačanje konkurentnosti te jači fokus na privlačenje stranih ulaganja. Jednostavno je preporučiti, ali teško provesti. Profesor Cota precizira pritom da to prije svega podrazumijeva ulaganja usmjerena na izvoz, odnosno u međunarodno razmjenjive proizvode i sektore. No i tu podcrtava složenost problema konkurentnosti i međuovisnost raznih faktora koji nameću potrebu sustavnog i koordiniranog djelovanja niza politika. Kao jedna od poluga povećanja konkurentnosti nerijetko se ističe smanjivanje realnih dohodaka, odnosno plaća, ili barem njihovo čvršće vezivanje uz rast produktivnosti. Smanjenje cijene rada načelno povećava konkurentnost, no diskutabilno je bi li (samo) to u konačnici dovelo do povećanja izvoza u postojećoj strukturi privrede. Za cilj bi stoga, među ostalim, trebalo postaviti jače okretanje proizvodnji visokospecijaliziranih proizvoda i niša za kojima je potražnja uvijek visoka. Bez geografskog fokusa, drugih vrsta specijalizacija te ulaganja u izvozni sektor deficit će u Hrvatskoj biti samo veći. Ne treba očekivati da će se njegova putanja okrenuti samim ulaskom u Europsku uni-
ju. Dapače, ulaskom u EU taj se problem može i dodatno pojačati, napominje predsjednikov ekonomski savjetnik. Što Hrvatska još može napraviti radi privlačenja stranih investicija? Može i treba raditi na uklanjanju raznih kočnica i prepreka, od jačanja institucija i funkcioniranja pravne države preko poboljšanja infrastrukture do radnog zakonodavstva ili kvalificiranosti radne snage. Sve su to, međutim, s više aspekata složeni procesi, a ne jednokratni potezi i stoga Cota ne vjeruje u čarobne formule i brza rješenja.
zaduženost kao središnji problem je višeslojnA, nije jednostavna, ali ni nerješiva
tržište rada
Iznoseći genezu dužničke ovisnosti kluba mediteranskih zemalja, taj profesor kao jedan od temeljnih problema vidi u nefleksibilnom tržištu rada s asimetričnim formiranjem cijena i plaća, uz zaostajanje rasta produktivnosti. Problem je što u tim zemljama obično dominiraju radno intenzivne djelatnosti, što utjecaj takva rasta plaća na konkurentnost, a posljedično i na neravnoteže i dug samo dodatno podcrtava. Takvo stanje, međutim, može potrajati dok ima novca, odnosno dok ga oni koji ga imaju žele dati. Dok je tako, političare često ne brine previše što zemlji raste dug, a sve je manje konkurentna. No kad novac prestane stizati ili kad je takva prijetnja na pomolu, više nema uzmaka od bolnih reformi i rezova. Bilo da se toga prime vlasti ili u pomoć za to zovu MMF. Uz nagomilane neravnoteže posljednja je kriza izronila i štošta što se u normalnim vremenima nije vidjelo ili se nedovoljno problematiziralo, uključujući i lažiranja bilanci i stanja javnih financija pojedinih država. Problemi unutar same Europske unije nametnuli su pitanja fiskalnih mehanizama i kontrole, kao i kako ispraviti neravnoteže u EU te koja je svrha monetarne unije ako ne postiže ujednačeniji razvoj. 90 godina ekonomskog fakulte ta u Zagreb u POSLOVNI DNEVNIK 17
Ekonomski_1.indd 17
16.12.2010 13:41:29
mArko škreB glavni ekonomist Privredne banke zagreb PIXSELL
Vlastite greške mogu biti dobar učitelj hrvatska griješi kada se ne želi oteti postojećim pogrešnim percepcijama
Piše: Božica Babić
1 POSLOVNI DNEVNIK 90 goDInA ekonomskog fAkuLTeTA u ZAgreBu
Ekonomski_1.indd 18
16.12.2010 13:41:36
V
isoka eurizacija Hrvatske smanjuje stupnjeve slobode ekonomske politike, kazao je glavni ekonomist PBZ-a Marko Škreb na obilježavanju 90. obljetnice zagrebačkoga Ekonomskog fakulteta. On smatra da su visoku eurizaciju potaknule makroekonomska nestabilnost i monetarna povijest. Devizni računi, građanima dopušteni još 1965., u kombinaciji s drastičnom inflacijom iz razdoblja bivše države, uz naravno aktualnu gospodarsku krizu, ključni su razlozi nepovjerenja u nacionalnu valutu premda štednja u kunama nosi više kamate. U srpnju 2010. više od 82% štednih i oročenih depozita bilo je u stranoj valuti ili kunskim depozitima s valutnom klauzulom, što je zapravo pad u odnosu na 1997. kada je udjel bio iznad 87 posto. Iako je EBRD lansirao naputak da se tržišta razvijaju kroz lokalnu valutu, brzih i jednostavnih rješenja za “eurizaciju” Hrvatske nema, misli Škreb. Dok Češka u lokalnoj valuti ima 91% kredita i 88% depozita, u Hrvatskoj je samo 27% kredita ugovoreno u kunama. Čak 92 posto stambenih i 78 posto autokredita Hrvati su ugovorili u devizama. Kod kreditnih zaduženja poduzeća u stranim valutama je 51 posto ugovora. Mađarska i Ukrajina zabranile su kredite u stranoj valuti, no to nije recept za Hrvatsku gdje stanovništvo percipira da veći rizik nosi deprecijacija nego aprecijacija. Treba se, predlaže Škreb, kloniti administrativnih zabrana jer bi one u Hrvatskoj mogle izazvati protuefekt. Zalaže se za fiskalnu konsolidaciju i povećanje konkurentnosti, ali ne tečajem, već nižim troškovima. opasno zaduživanje
Nastojeći odgovoriti je li Hrvatska mogla izbjeći dužničku krizu te kako dalje, Dubravko Radošević, svojedobno savjetnik Stjepana Mesića, upozorio je da “model kontinuiranog zaduživanja nije moguć kada kamatna stopa državnih vrijednosnica nadilazi stopu gospodarskog rasta.” Hrvatska se, smatra Radošević, našla u zamci “dvostrukih deficita”, platne bilance i proračuna. Tome je svakako obol dao
ZADUŽIVANJE Dubravko Radošević i Marko Škreb slažu se da je tečaj kune osjetljivo pitanje dosadašnji model rasta zasnovan na potrošnji, uvozu, deindustrijalizaciji, uslugama, tajkunskoj privatizaciji, apreciranoj valuti, kleptokapitalizmu, strukturnim deficitima platne bilance, zaduživanju, nizao je Radošević, ne zaboravivši spomenuti i ciklični karakter tržišnoga gospodarstva, inherentnu nestabilnost. Aktualna recesija, ustvrdio je, mogla se predvidjeti kroz dimenziju bankarske krize koja se očitovala u cijenama
HRVATI SU 92% STAMBENIH KREDITA UGOVORILI U DEVIZAMA, A ČESI 91% U SVOJOJ VALUTI
nekretnina, dionica, deficitu tekućeg dijela platne bilance, apreciranom tečaju, ali i kroz valutnu krizu s obzirom na aprecirani tečaj, deficit tekućeg dijela platne bilance i kretanje izvoza. “Spomenuti indikatori ne mogu točno predvidjeti trenutak nastanka krize, ali upozoravaju na rizike neminovnog nastanka krize”, naglasio je Radošević. argentinski poučak
Kada nastupi kriza, dvostruki deficiti (platne bilance i proračuna) znatno otežavaju njezino rješavanje. Radošević smatra da nije problem samo deficit, već i ukupna razina potrošnje javnog sektora. Podsjetio je da “gornja granica održivosti tekućeg dijela platne bilance iznosi tri posto BDPa za zemlje u razvoju, a gornja granica održivosti vanjskog duga iznosi oko 50 posto BDPa”. Za ilustraciju je naveo “argen-
PIXSELL
tinski poučak” u kojem je kriza nastala kod razine vanjskog duga od 52 posto BDP-a. Rješavanje problema deficita i dugova u krizi je moguće, iznio je Radošević, ako se deficitom platne bilance financiraju produktivne investicije, primarno namijenjene izvozu. Nismo to primijenili, zaduživanje ne možemo zaustaviti, 2010. završit ćemo s dugom u visini 103 posto BDP-a. Uvjeren je da se kriza mogla predvidjeti, no ušli smo u dužničku zamku, a svaka promjena tečaja, ocjenjuje, dala bi razarajući učinak. Manevarski prostor za novu ekonomsku politiku, ocjenjuje Radošević, vrlo je sužen. Isključivo deprecijacijom bez redukcije apsorpcije nije moguće poboljšati platnu bilancu. To se vjerojatno, zaključuje, neće dogoditi ni u 2011. godini zbog nedostatka konsenzusa i legitimiteta za deflacijsku politiku (internu devalvaciju).
90 godina ekonomskog fakulteta u Zagrebu POSLOVNI DNEVNIK 19
Ekonomski_1.indd 19
16.12.2010 13:41:42
mATko BoLAnčA Predsjednik uprave Plive
u plivinu pogonu u Zagrebu proizvodi se pet milijardi tableta godišnje, a strateški cilj je proizvodnju povećati na 12 milijardi tableta Piše: Andreja Šantek
PIXSELL
studenti na primjeru Plive učili kako djeluje uspješna kompanija p
liva je jedna od deset najvećih kompanija u Hrvatskoj po prihodu i broju zaposlenih, najveći proizvođač lijekova u Hrvatskoj, a 90 posto proizvoda proizvedenih u Zagrebu koji su namijenjeni izvozu čine Plivu jednim od najvećih hrvatskih izvoznika. Tim
je riječima predsjednik Uprave Plive Matko Bolanča predstavio Plivu studentima Ekonomskog fakulteta na predavanju “Izazovi promjena pristupa farmaceutskom poslovanju u tranzicijskim zemljama”. “U prvih devet mjeseci ove godine promet je porastao za 7,8 posto u odnosu na prošlu godinu i iznosio je 2,1 milijardu kuna.
Prihodi od prodaje bili su 1,9 milijardi kuna, što je povećanje od 4,9 posto, a to znači da Pliva raste unatoč krizi”, naglasio je Bolanča oLAkšAn PLAsmAn
Bolanča je dodao kako bruto dobit iznosi 1,1 milijardu kuna, a operativna dobit 588 milijuna kuna. Od kraja 2008. Pliva je dio Teva
grupe, čime je olakšan plasman njezinih lijekova na tržištima na kojima Teva posluje, ali i dolazak novih visokokvalitetnih i inovativnih Tevinih lijekova na hrvatsko tržište. Teva je vodeća generička farmaceutska kompanija i među 15 najvećih farmaceutskih kompanija na svijetu, specijalizirana za razvoj, proizvodnju i prodaju širokog portfelja generičkih,
20 POSLOVNI DNEVNIK 90 goDInA ekonomskog fAkuLTeTA u ZAgreBu
Ekonomski_1.indd 20
16.12.2010 13:41:50
inovativnih i biogeneričkih proizvoda te aktivnih farmaceutskih supstancija. Teva danas posluje u više od 60 zemalja diljem svijeta te zapošljava više od 35.000 zaposlenika. Bolanča je naglasio kako je pred Plivom novi investicijski ciklus vrijedan oko 120 milijuna dolara koji se planira u sljedećih tri do pet godina uložiti u proizvodni pogon u Savskom Marofu i povećanje kapaciteta pogona suhih oralnih oblika lijekova. “Ova investicija će proširiti proizvodni kapacitet i dodatno povećati Plivin izvoz. Također ćemo u tim pogonima u sljedećih nekoliko godina zaposliti stotinjak osoba”, najavio je Bolanča dodajući kako je u 2010. zabilježena rekordna prodaja od gotovo četiri milijarde tableta.
vrijednost hrvatskog tržišta generičkim lijekovima je milijardu eura
uštede u svim segmentima
Globalna kriza odražava se na sve sudionike tržišta lijekovima koje bilježi usporavanje rasta. Uštede su prisutne u svim segmentima, pa čak i na štetu pacijenta, što se u konačnici odražava i na potrošnju lijekova. Kod potrošača, odnosno pacijenata, znatno je povećana osjetljivost na cijenu, primijećen je pomak prema generičkim proizvodima ili jeftinim zamjenama, što potencijalno može utjecati na smanjenje kvalitete liječenja. Proizvođači smanjuju potrošnju na promociju, racionalizira se broj proizvoda te dolazi do spajanja i preuzimanja kompanija. Kod liječnika je pak prisutna promjena u navici propisivanja i pomak prema generičkim proizvodima. Govoreći o generičkim proizvođačima lijekova, Bolanča je naglasio kako pokušavaju zaobići patentnu zaštitu i što prije osvojiti tržište nižom cijenom lijekova. “Vrijednost svjetskoga generičkog tržišta je oko 83 milijarde američkih dolara. Pa iako je broj prodanih kutija podjednak, cijena, odnosno zarada je ipak na strani originalnih proizvođača”, naglasio je Bolanča. Govoreći o karakteristikama hrvatskog tržišta, Bolanča je naglasio kako je vrijednost tržišta oko milijardu američkih dolara, a najveći kupac lijekova je država, odnosno Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje. “U Hrvatskoj posluje tisuću ljekarni, nekoliko lanaca ljekarni i veledrogerije od
kojih četiri najveće drže 95 posto tržišta. Dan naplate je između 250 i 260 dana, dok bolnice svoje račune plaćaju u roku od 400 do 500 dana”, naglasio je Bolanča. Dodao je kako veledrogerije i ljekarne imaju problem s financiranjem poslovanja i žive od kredita te daju manje rabate i popuste. S druge strane kupci, odnosno država mijenjaju način poslovanja tako da sve više troškova snose pacijenti neizravno, a ne zdravstveni sustavi, povećana je pažnja prema omjeru vrijednosti i kvalitete te je formalizirana kontrola. Bolanča je govorio i o novom načinu rada i oglašavanja koji je uveden potpisivanjem Ugovora o etičkom oglašavanju lijekova između farmaceutskih kompanija i HZZO-a. “Uvedena su stroga pravila igre uz velike kaznene penale što će također vjerojatno dovesti do usporavanja rasta tržišta”, rekao je Bolanča, dodavši da je kriza utjecala i na velik pad prodaje OTC lijekova (bezreceptni lijekovi koji se mogu kupiti u slobodnoj prodaji), a i dodao kako je u posljednje dvije godine u Hrvatskoj zamijećen lagani pad potrošnje. Generici drže udio od 50 posto kutija, ali 30 posto vrijednosti. Bolanča je naglasio kako su poštenje i pravednost važni za kompaniju, kako s aspekta odnosa između zaposlenika unutar kompanije, tako i s aspekta odnosa s kupcima, dobavljačima i dioničarima. Bolanča je rekao kako su etičnost u ponašanju i integritet Plivinih i Tevinih zaposlenika diljem svijeta oduvijek bili dijelom Plivine i Tevine kulture. “Kao javno društvo čije dionice kotiraju u SAD-u Teva podliježe odredbama Zakona Sarbanes Oxley, u skladu s kojim mora donijeti Pravila poslovnog ponašanja, a svoje poslovanje uskladiti sa Zakonom o suzbijanju korupcije u inozemstvu”, rekao je Bolanča.
GlobalnI SLOM Kriza pogađa sve sudionike tržišta
PIXSELL
90 godina ekonomskog fakulteta u Zagrebu POSLOVNI DNEVNIK 21
Ekonomski_1.indd 21
16.12.2010 13:41:53
ProJekTI razvoj investicijskih projekata u hrvatskoj traje od sedam do deset godina, upozorili su stručnjaci PIXSELL
Dobrim primjerima trebamo educirati domaće ugostitelje bez produženja turističke sezone, stvaranja poticajne ulagačke klime i podizanja konkurentnosti turističkih tvrtki ne možemo računati na nove prihode Piše: Marija Crnjak
p
roduženje turističke sezone novim sadržajima, stvaranje poticajne ulagačke klime te podizanje konkurentnosti turističkih tvrtki izmjenom porezne politike i smanjenjem parafiskalnih opterećenja pretpostavke su bez kojih se ne može računati ne samo na dodatan prihod od turizma u Hrvatskoj već i na zadr-
žavanje sadašnje pozicije. Pritom postoji golem potencijal te kapital ulagača koji se samo treba dobro kanalizirati i omogućiti brži povrat uloženog, složili su
raSt turIStIčKOg SEKtOra SE gENErIra uLagaNjEm u hOtELE I rESOrtE
se gotovo svi sudionici okruglog stola Katedre za turizam o temi “Kakav turizam želimo i možemo razvijati u Hrvatskoj”. Podaci koje je u svom izlaganju navela Sanja Čižmar, direktorica konzultantske kuće Horwath koja godinama usko surađuje s fakultetom, potkrijepili su ocjene većine sudionika rasprave. “Dugoročno se rast sektora generira ulaganjem u hotele i resorte koji danas zauzima-
ju oko 17 posto ukupnih kapaciteta te donose oko 48 posto ukupnog prihoda od turizma. PoVrAT nA InVesTIcIJe
Međutim, razvoj investicijskih projekata u Hrvatskoj traje u prosjeku od sedam do deset godina zbog brojnih prepreka, od čiste administracije do korupcije. Još je poraznije da se ne rješavaju ni projekti turističke infrastrukture kao što su igrališta za golf, kongresni centri, zabavni parkovi pa sve do terminala u zračnim lukama”, ista-
22 POSLOVNI DNEVNIK 90 goDInA ekonomskog fAkuLTeTA u ZAgreBu
Ekonomski_1.indd 22
16.12.2010 13:42:01
Da bi se ulaganja u Hrvatskoj realizirala, nužna je promjena klime Sanja Čizmar, direktorica konzultantske kuće Horwath
knula je Sanja Čižmar. Izuzetno spor povrat na ulaganje još je jedan veliki problem koji dobrim dijelom generira kratka sezona. U Hrvatskoj se stopa povrata na investiciju u hotel kreće oko četiri do pet posto godišnje, a neki projekti imaju rok povrata koji premašuje 30 godina. Čižmar stoga ocjenjuje da je riječ o investicijama koje nisu poslovno, već isključivo emotivno motivirane. Snažniji investicijski ciklus u hrvatskom turizmu započeo je 2001. godine s prosječnom stopom rasta od 22 posto godišnje, no procjena je da će ulaganja u ovoj godini pasti za čak 65 posto u odnosu na prošlu godinu. Također od ukupnih ulaganja u hrvatski turizam samo 2,5 posto se odnosi na strana ulaganja, što govori o odnosu inozemnih ulagača prema destinaciji. Ulagački potencijal u postojeća trgovačka društva procjenjuje se na dvije do tri milijarde eura, u društvima u državnom vlasništvu do 450 milijuna eura, u neaktiviranoj državnoj imovini poput vojnih objekata “čuči” 2,5 milijar-
ZASTOJ Sanja Čižmar upozorila je da se ne rješavaju projekti turističke infrastrukture
mali obiteljski hoteli su bez iznimke dobar primjer u hrvatskom turizmu di eura vrijedan ulagački potencijal, a u budućim “greenfield” projektima ima mjesta za do šest milijardi eura ulaganja. Međutim, da bi se ulaganja realizirala, nužna je promjena klime, upozorava Čižmar podsjećajući na kritike koje nam stižu izvana. dodatni prihodi
“U posljednjih nekoliko dana dobili smo primjedbe s dvije strane. Američki veleposlanik spomenuo je diskriminaciju američkih ulagača, a srpski predsjednik Boris Tadić smatra da su srpski ulagači diskriminirani. Veliko razočarenje pokazali su nedavno ruski investitori u Dalmaciji, također nas optuživši za diskriminaciju.
Međutim, smatram da mi nikog ne diskriminiramo po nacionalnosti, kod nas su svi ravnopravni u nemogućnosti realizacije svoje investicije, i to je velik problem”, upozorava Čižmar.Profesor Boris Vuković primijetio je da se na okruglim stolovima o turizmu sedamdesetih godina prošlog stoljeća raspravljalo o istim pitanjima kao i danas. “Nijedna zemlja nema toliko strategija turizma kao Hrvatska, a nijedna strategija još nije zaživjela”, kazao je profesor Vuković, koji upozorava da se osnovna pitanja razvoja turizma moraju riješiti prije ulaska Hrvatske u Europsku uniju kako bismo lakše izgradili status u Uniji. Profesor Boris Pirjevec nije bio mnogo blaži s ocjenom da je Hrvatska po razvijenosti turizma i iskorištenosti kapaciteta na razini od prije dvadeset godina iako zaostajemo za brojkama iz 1986. godine. Profesor Zdenko Cerović izračunao je da bi se samo provedbom blokiranih projekata, poput Haludova, moglo ostvariti 100 milijuna dodatnog priho-
PIXSELL
da te zaposliti gotovo četiri tisuće novih radnika. “Danas je ‘blokirano’ oko 7600 soba i oko 15.000 ležajeva i u dobrom dijelu je riječ o slučajevima koji su za USKOK”, upozorava Cerović. mali obiteljski hoteli
Kao dobar primjer u hrvatskom turizmu bez iznimke se navode mali obiteljski hoteli koji su vlastitim naporima, udruživanjem i poticajnim kreditima koje im je omogućila država ostvarili uspjeh. Mali i obiteljski hoteli zauzimaju više od 15 posto ukupnoga hotelskog smještaja u Hrvatskoj, no njihovi predstavnici ipak upozoravaju na vrlo loše uvjete poslovanja. “Mi smo u poslovanje uložili svoju djedovinu i zadužili svoje unuke i među najurednijim smo platišama, prvi smo počeli brendirati svoje proizvode i zauzimati tržišne niše. Međutim, sustav je u brojim segmentima potrebno doraditi kako bi nam se omogućilo normalno poslovanje”, istaknuo je Zoran Katić, direktor i suvlasnik obiteljskog hotela Vicko u Starigradu Paklenici.
90 godina ekonomskog fakulte ta u Zagre bu POSLOVNI DNEVNIK 23
Ekonomski_1.indd 23
16.12.2010 13:42:12
konkurentnošću do prilike na globalnom tržištu znanja hrvatska mora napraviti radikalne pomake u cijeloj vertikali sustava obrazovanja brže, učinkovitije i kvalitetnije od drugih Piše: Ksenija Puškarić
h
rvatska jednostavno nema šansu na globalnome tržištu znanja i novih tehnologija ako ne napravi radikalne pomake u cijeloj vertikali sustava obrazovanja, i to brže, učinkovitije i kvalitetnije od drugih, naglasio je Dragan Primorac, bivši ministar znanosti, obrazovanja i športa, na predavanju u sklopu 90. obljetnice Ekonomskog fakultet. “Zbog toga smo prije šest godina postavili cilj Hrvatsku učiniti najkonkurentnijim obrazovnim sustavom u ovome djelu Europe i tome cilju smo podredi-
li sve. Rekordno povećanje proračuna za resor obrazovanja u razdoblju od 2004. do 2009. od gotovo sedam milijardi kuna i otvaranje 9686 novih radnih mjesta stvorili su preduvjete za primjenu strateških promjena poput uvođenja dvaju stranih jezika u hrvatske osnovne škole, informatizacije svih osnovnih i srednjih škola, gradnju ili dogradnju više od
ObrazOVaNjE za žIVOt NE POčINjE Na faKuLtEtu, VEć OD NajraNIjE DObI, ODNOSNO u VrtIću
350 škola i športskih dvorana, više od 350 tisuća kvadrata prostora na hrvatskim sveučilištima, otvaranje šest novih veleučilišta, jedne visoke škole te Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, zapošljavanje oko 2500 znanstvenih novaka, povratak stotinjak hrvatskih znanstvenika iz inozemstva, provedbu državne mature, razvoj strukovnoga obrazovanja i sl. Toliko nužni državni pedagoški standardi za predškolsku, osnovnoškolsku i srednjoškolsku razinu, doneseni su 2008. nakon više od 20 godina čekanja, a njima su postavljeni čvrsti temelji za daljnji razvoj obrazovanja kako bi djeca i učenici na svim razina-
ma i u svim dijelovima Republike Hrvatske imali jednake odgojnoobrazovne uvjete. Takvim dugoročnim potezima trasiran je smjer razvoja odgojno-obrazovnoga sustava u RH i bez obzira na političke promjene trebao bi ostati stabilan”, poručio je Primorac studentima Ekonomskog fakulteta. rAsT BroJA sTuDenATA
Obrazovanje za život ne počinje na fakultetu, već od najranije dobi, u vrtiću, rekao je Primorac, te dodao da se u njegovu mandatu ipak puno toga učinilo za razvoj visokog obrazovanja. “Broj studenata na hrvatskim visokim učilištima posljednjih šest godina povećan je za 45.000. Povećali smo i ulaganja u visoko
2 POSLOVNI DNEVNIK 90 goDInA ekonomskog fAkuLTeTA u ZAgreBu
Ekonomski_1.indd 24
16.12.2010 13:42:22
DrAgAn PrImorAc bivši ministar znanosti i obrazovanja PIXSELL
loj vertikali sustava obrazovanja, i to brže, smjelije, učinkovitije i kvalitetnije od drugih. Neki su se podsmjehivali našoj ambicioznosti, neki su pak naše prve uspjehe, što od zavisti što od nerazumijevanja, dočekali na nož. No prve naznake da se sustav obrazovanja ozbiljno trgnuo bili su vidljivi još 2007. kroz prve rezultate PISA testiranja iz 2006. godine. Tada su rezultati hrvatskih učenika iz prirodoslovne pismenosti bili bolji od učenika iz 31 zemlje sudionice ovoga istraživanja od kojih je 12 zemalja članica OECD-a, a njih 10 članice su EU. To mi je bio prvi, međunarodno priznati znak da možemo”, istaknuo je Primorac. LImITIrAJućI fAkTor
obrazovanje u istome razdoblju za 63,2 posto, na 1,07 milijardi kuna uz dodatne tri milijarde kuna za gradnju hrvatskih sveučilišta, a sve je to rezultiralo dobrim pokazateljima. Premda smo prema popisu stanovništva u 2001. imali tek sedam posto visokoobrazovanih, prema izvješću Europske komisije Hrvatska je 2006. godine po udjelu visokoobrazovanih bila u rangu s Austrijom, Mađarskom i Poljskom, a ispred Češke, Italije, Malte, Portugala, Rumunjske i Slovačke. Prema procjeni udjela visokoobrazovanih, u dobi od 25. do 64. godine, temeljenoj na podacima Državnoga zavoda za statistiku, broj visokoobrazovanih u ovoj populaciji za 2008. iznosi 18,5 posto. Sustavno raste i broj stu-
denata i diplomanata, a želja nam je bila i bitno povećati broj studenata na doktorskim studijima. U odnosu na 2004. broj diplomiranih povećao se za više od 20 posto”, rekao je Primorac, izrazivši sumnju da će ti postoci i dalje rasti s obzirom na smanjenje ulaganja za znanost i obrazovanje iz proračuna zbog čega je, kaže, i otišao iz Vlade. Da je napravio dobar posao smatra i Newsweek, koji je nedavno objavio tekst prema kojem se Hrvatska prema kvaliteti obrazovnog sustava našla na 22. mjestu u svijetu, čak ispred SAD-a, Italije, Grčke, Norveške, Portugala, Španjolske, Izraela i brojnih drugih država. “Dobro je da se dogodio Newsweek koji je potvrdio ono što smo radili i činjenicu da
u odnoSu nA 2004. broj dipLomirAnih StudEnAtA poVEćAo SE VišE od 20 poSto smo na dobrom putu”, rekao je Primorac koji čak tvrdi da smo, u ovom djelu Europe, daleko najbolji i da se jedino Austrija može uspoređivati s nama. “No isto tako danas znam da ćemo se sa sjetom prisjećati rezultata upravo objavljenih u Newsweeku ako ne nastavimo sa započetim stvaranjem ‘društva znanja’. Na početku mandata, isticao sam da će Hrvatska vrijediti vrlo malo na globalnome tržištu znanja i novih tehnologija ako ne napravi radikalne pomake u cije-
Činjenica je da rijetko koja vlada “riskira” s ulaganjem velikog novca u reforme obrazovanja jer reforme uvijek vuku turbulencije i otpore, katkad i štrajkove, a vidljivi rezultati dolaze desetljećima nakon. No odgađanje promjena nužnih za poboljšanje obrazovnoga sustava može biti ključan limitirajući faktor za dugoročan razvoj jednoga društva, posebice malih država poput Hrvatske, smatra Primorac. “Ukidanje nekih europskih standarda poput besplatnih udžbenika, čiji je ionako vlasnik škola, ili besplatnog prijevoza učenika u trenucima ekonomske krize može onemogućiti ključnu postavku za razvoj uspješnog sustava obrazovanja, a to je ujednačen sustav obrazovanja i pružanje jednake šanse za sve. Rezultati istraživanja prikazani u Newsweeku upravo o tome govore i pokazuju da je razlika u stjecanju znanja i vještina u djece koja dolaze iz imućnijih obitelji u odnosu na onu iz siromašnih obitelji tolika da je već desetoj godini života nenadoknadljiva. Finska je odavno shvatila što znači ujednačen sustav obrazovanja i jednaka šansa za sve te danas ima najkonkurentniji obrazovni sustav na svijetu. Nedvojbeno je i da bez ulaganja u kontinuiranu edukaciju nastavnika, ali i u sustavnu evaluaciju njihovih postignuća napretka u obrazovnom sustavu nema. Iskustva iz SAD-a govore da učenici stječu i do tri puta više znanja od motiviranog nastavnika u odnosu na onoga koji to nije”, ističe Primorac.
90 goDInA ekonomskog fAkuLTeTA u ZAgreBu POSLOVNI DNEVNIK 25
Ekonomski_1.indd 25
16.12.2010 13:42:26
hrvatskoj prijeti odljev mozgova u europu
JAčAnJe kAPAcITeTA Potrebno je jačati kapacitet zagrebačkog sveučilišta kao jedinstvene institucije, kaže turšić PIXSELL
hrvatska sveučilišta nisu dovoljno kompetitivna u europskim okvirima, kaže Vito turšić, ravnatelj uprave za visoko obrazovanje Piše: Ksenija Puškarić
h
rvatska sveučilišta nisu uvrštena ni u jednu relevantnu rang-ljestvicu najboljih svjetskih sveučilišta zbog čega bi se trebala zabrinuti. Naglasio je to Vito Turšić, ravnatelj Uprave za visoko obrazovanje pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa na predavanju na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu u povodu 90. obljetnice te institucije. “To znači da naša sveučilišta nisu dovoljno kompetitivna u europskim okvirima zbog čega bi nam se, nakon ulaska u EU, mogao dogoditi odljev mozgova”, istaknuo je Turšić dodavši da naša sveučilišta trebaju poraditi na kvaliteti nastave i istraživačkoj djelatnosti, internacionalizirati nastavnički i studentski kadar te pojačati suradnju s gospodarstvom i poslodavcima. Rangiranje sveučilišta na globalnoj i regionalnoj razini provodi se po nejedinstve-
nim kriterijima koji reproduciraju različite rezultate, rekao je Turšić. Postoje nacionalne, regionalne i međunarodne rang-ljestvice koje se razlikuju po dosegu, opsegu i vrstama indikatora, odnosno kriterija. rAng-LJesTVIce
Turšić je predstavio neke od najpoznatijih rang-ljestvica, kao što su Shanghai Jiao Tong, US News and World Report i QS rangiranje, te njihove nedostatke i brojne kritike koje se javljaju na njihov račun. “Američke ljestvice utvrđuju se prema kriteriju najpoželjnijih studija za studente, a kine-
nAšA SVEuČiLištA trEbAju porAditi nA KVALitEti nAStAVE i iStrAžiVAČKoj djELAtnoSti
ska rang-ljestvica se pak utvrđuje prema područjima i vrstama sveučilišta te prema ishodu učenja, broju dobitnika Nobelovih nagrada među diplomantima, citatima profesora u znanstvenim časopisima”, kazao je Turšić, dodavši kako je na ljestvici Shanghai Yiao Tong od sveučilišta u regiji uvršteno samo Sveučilište u Ljubljani. “Jedno manje poznato rangiranje sveučilišta u Leidenu rangiralo je Sveučilište u Zagrebu na 486. mjesto od njih 500. Sveučilište u Ljubljani je ispred zagrebačkog, i to na 477. mjestu. Taj rezultat ponajprije treba zahvaliti činjenici da se rangiranje provodi samo prema znanstvenoj produktivnosti, odnosno prema objavi članaka u Euroscienceu, te je rezultat više individualnog doprinosa znanstvenog i nastavnog osoblja nego sveučilišta kao institucije”, kazao je Turšić. Istodobno je ukazao na Webometrics, novu rang-ljestvicu koja mjeri pojavljivanje
sveučilišta na internetu. Prema Webometricsu pojedini fakulteti Sveučilišta u Zagrebu pojavljuju se s dobrim rezultatima. Tu je ponajprije Filozofski fakultet. Rezultati bi zasigurno bili mnogo bolji da se pojedini fakulteti ističu kao dio sveučilišta. “Potrebno je jačati kapacitet zagrebačkog sveučilišta kao jedinstvene institucije, a ne pojedinih njegovih sastavnica”, poručio je Turšić. ProJekT unIJe
Budući da su rangiranja sveučilišta u svijetu vrlo neujednačena, Europska unija je 2009. pokrenula projekt U-Multirank, s kojim želi postići višedimenzionalno globalno rangiranje sveučilišta prema jasnim kriterijima, kao i stvoriti rangiranje koje će istaknuti komparativne prednosti europskih sveučilišta. Multirank će sadržavati dvije vrste rangiranja: prema institucijama i prema vrstama programa. U tijeku je pilot-projekt na 137 sveučilišta, a rezultati rangiranja bit će dostupni do kraja 2011.
26 POSLOVNI DNEVNIK 90 goDInA ekonomskog fAkuLTeTA u ZAgreBu
Ekonomski_1.indd 26
16.12.2010 13:42:35
iZaZovi trgovine brojnost studenata okupljenih na predavanju svjedoči zanimljivosti teme PIXSELL
edukacija je pokretač uspješne trgovine Katedra za trgovinu najstarija je od 17 katedri na Ekonomskom fakultetu
H
rvatska trgovina ušla je u fazu zrelosti iako se kroz udjel u BDP-u i broj aktivnih subjekata razvija nešto sporije nego gospodarstvo u cjelini. Iznimka je rast zaposlenosti. Naime, glede tog parametra trgovina je rekorder u odnosu na trendove iskazane u ostatku
nacionalnoga gospodarstva, ali i prema rezultatima koje bilježe zemlje unutar tržišta Europ-
čaK 26 POStO trGOVaCa NIKaDa NIjE OrGaNIzIraLO EDUKaCIjU za SVOjE raDNIKE
ske unije. Premda sve članice Unije zbog očite deindustrijalizacije posljednjih godina evidentiraju veće zapošljavanje u trgovini, Hrvatska i tu obara rekorde prema kojima je donekle usporediva jedino s Velikom Britanijom. Naime, Hrvatska ima prosječno 18 zaposlenih po maloprodajnom poduzeću, a Velika Britanija tek 16,2 zapo-
Piše: Božica Babić
slenih, dok Francuska i Portugal, primjerice, istodobno bilježe pad zaposlenosti. trgovina kao lokomotiva
Uvodni podaci tek su neke od teza koje je iznijela doc. dr. sc. Blaženka Knežević, profesorica na Katedri za trgovinu na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu u izlaganju o “Izazovima trgovine u recesiji” održanom na skupu organiziranom u povodu 90. obljetnice te visokoškolske
90 godina ekonomskog fakulteta u Zagrebu POSLOVNI DNEVNIK 27
Ekonomski_2.indd 27
16.12.2010 13:58:54
institucije. Ako je usklađena s razvojem nacionalnoga gospodarstva, naglasila je, trgovina može biti njegova “lokomotiva”. U svim tranzicijskim zemljama, a tako je i u Hrvatskoj, trgovina je razvijenija nego gospodarstvo u cjelini, ustvrdila je također Blaženka Knežević u svojoj prezentaciji. S posljednjom tezom profesorice Knežević koja je ocijenila da je hrvatska trgovina razvijenija od ostatka gospodarstva nije se složio dr. sc. Zdenko Segetlija, profesor na Katedri za marketing Ekonomskog fakulteta iz Osijeka. “Budući da za sobom povlači cijeli vrijednosni lanac, maloprodaja je u Hrvatskoj zapravo kočnica i gospodarskog i ukupna razvoja”, naglasio je Segetlija iznoseći tom prigodom kao krunski argument činjenicu da trgovina danas svoje poslovanje uglavnom temelji na prodaji asortimana nabavljenog uvozom s drugih tržišta. “U 2005. na 4,5 milijuna stanovnika imali smo 3,5 milijuna četvornih metara prodajnog prostora, odnosno 10 kvadrata maloprodajne površine na 100.000 eura BDP-a. Istodobno BDP po stanovniku iznosio je 7700 eura, a svaki Hrvat je kroz maloprodaju te godine potrošio 2200 eura”, nizao je Segetlija podatke, upozorivši da su Hrvati čak trećinu “per capita” BDP-a 2005. potrošili u maloprodaji.
imao je 4,1 milijardu kuna prihoda da bi 2009. zaključio s više od 12 milijardi kuna. “Konzum je izašao u regiju i od njega se očekuje da bude izvoznik ovdašnjih proizvođača, međutim njegov godišnji prihod iznosi tek 0,5 posto od onoga što ostvaruje Wal-Mart”, rekao je Segetlija. Znatan čimbenik hrvatske trgovine su obrtnici, službeni ljetopis Hrvatske za 2009. spominje 20.770 trgovaca obrtnika, dok Hrvatska gospodarska komora koristi podatak o 38.410 aktivnih subjekata u trgovini od kojih na obrtnike otpada udjel od 54,1 posto. “Oba podatka svjedoče o mogućem golemom utjecaju na tržišne trendove malih trgovaca obrtnika, međutim njihova snaga daleko je ispod mogućeg potencijala zbog toga što nisu prepoznali što bi im donijelo snažnije međusobno udruživanje, pogotovo u segmentu nabave”, ocjena je dr. sc. Nikole Knege, profesora na Katedri za trgovinu sa zagrebačkoga Ekonomskog fakulteta. Prema raspoloživim statističkim podacima, iznio je u nastavku Knego, ispada da su u razdoblju od 2005. do 2008. srednji i veliki trgovci izgubili na brojnosti, dok su mali rasli. “Rast produktivnosti imperativ je opstanka trgovine u cjelini, međutim obrtnici još nisu uspjeli iznaći model kako postati uspješniji.
RADNA MJESTA
“Takav omjer nije evidentan nigdje, ni kod Slovenaca ili Mađara s kojima se redovito volimo uspoređivati”, ilustrirao je navodeći da kod Austrijanaca i Nijemaca spomenuti omjer u pravilu iznosi tek jednu šestinu. Investitori u šoping-centre, prigovorio je Segetlija, hvale se novootvorenim radnim mjestima, ali šute o tome koliko je istodobno radnih mjesta ugašeno u svim ostalim sektorima radi punjenja polica proizvodima iz uvoza. Nelogične trendove unutar domaće maloprodaje Segetlija je ilustrirao i podacima da su trgovci obrtnici 2002. u prehrambenom asortimanu i proizvodima koji se vežu uz tu ponudu ostvarili 5,3 milijarde kuna prihoda, dok su u 2009. pali na 3,4 milijarde kuna. Nasuprot tom negativnom trendu kod obrtnika malih trgovaca najveći nacionalni trgovački lanac Konzum na kraju 2002.
produktivnost
Njihova je produktivnost mjerena visinom ostvarenog prometa po zaposleniku 3,9 puta manja nego kod velike konkuren-
Od 2005. do 2008. srednji i veliki trgovci su izgubili na brojnosti, dok su mali poduzetnici rasli
dr. sc. Nikola Knego, profesor na Katedri za trgovinu zagrebačkoga Ekonomskog fakulteta
cije”, izdvojio je jedan iz mnoštva zanimljivih podataka o odnosu malih i velikih trgovaca profesor Knego navodeći da u broju ukupno zaposlenih djelatnika u trgovini obrtnici sudjeluju sa 17 posto, a u ostvarenom godišnjem prometu tek s pet posto. Velika je razlika i u prosječnoj mjesečnoj bruto marži, obrtnici su i tu u velikom zaostatku. Prema dostupnim podacima u 2008. taj odnos imao je omjer 5,3 prema jedan, naravno u korist pravnih osoba. U trendove koji sve više ugrožavaju poziciju malih trgovaca obrtnika Knego je uvrstio koncentraciju koja za posljedicu ima porast tržišne važnosti sve manjeg broja vodećih trgovaca, sve izraženiju internacionalizaciju, smanjivanje broja prodavaonica uz istodobno povećanje mase prodajne površine te “rezanje” zaliha uz istodobno množenje lepeze usluga. “Drastičan pad kupovne moći u uvjetima recesije tržišnu poziciju malih trgovaca još više problematizira,” upozorio je Knego. Da je učinkovita prodajna edukacija i te kako važna za tržišnu uspješnost i konkurentnost maloprodavača, naglasile su u svojoj prezentaciji prof. dr. sc. Marija Tomašević-Lišanin i Kristina Ozimec, mag. oec. Najčešće korištena metoda obučavanja prodajnih profesionalaca jesu (85%) tečajevi unutar poduzeća u kojem su i zaposleni, dok su programi obuke, koje prakticiraju trgovci poduzetnici, uglavnom usredotočeni na znanja o proizvodu te na prodajne postupke i tehnike. vještina učenja
strani jezici važnost stranih jezika nije prepoznata
Porazan detalj, s obzirom na promociju Hrvatske kao turističke destinacije, na koji su upozorile Tomašević-Lišanin i Ozimec, otkriva da 44,2 posto trgovaca vlasnika tvrtki nije svoje osoblje poslalo na edukaciju koja bi im pripomogla u boljem poznavanju stranih jezika. Vještinu učenja engleskog, njemačkog ili nekoga drugog jezika za svoje djelatnike često organizira samo 19,5 posto poduzetnika. Činjenica da samo 6,5 posto zaposlenika ostaje lojalno tvrtki koja im je priuštila stručnu edukaciju, dok njih 72,8 posto u pravilu odlazi iz tvrtke također je rezultat koji nije na ponos trgovačke branše.
Za potrebe istraživanja poslano je 400 upitnika, no odgovorilo je valjano samo njih 126. Znakovito je da čak 26 posto trgovaca nikada nije organiziralo edukaciju kojoj bi cilj bili motivacijski treninzi ili informatičke vještine zaposlenika, dok njih 36,4 posto također nikada nije zaposlenike educiralo kako upravljati radnim vremenom, a čak 53,2 posto nije provelo edukaciju koja bi pripomogla boljem upravljanju prodajnim prostorom. Katedra za trgovinu najstarija je od 17 katedri na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu. Korijeni joj sežu u 1920. godinu kada je osnovana Visoka škola za trgovinu i promet.
28 POSLOVNI DNEVNIK 90 godina ekonomskog fakulteta u Zagrebu
Ekonomski_2.indd 28
16.12.2010 13:58:56
igor gliHa Profesor na Pravnom fakultetu u zagrebu održao je predavanje o autorskim pravima PIXSELL
svijest o autorskom pravu nerazvijena Najbolji primjer današnja je “copy-paste” generacija studenata
N
a danima otvorenih vrata Ekonomskog fakulteta u Zagrebu održano je predavanje “Profesori, studenti i autorsko pravo”. Igor Gliha, profesor na Katedri za pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu i voditelj radne skupine za intelektualno vlasništvo u pregovorima s Europskom unijom, studentima je pokušao ukazati na važnost poštivanja autorskih prava, bilo da je riječ o znanstvenoj literaturi, književnim i glazbenim djelima ili studentskim radovima. Najveći problem Gliha
vidi u kolektivnoj bezobzirnosti prema tuđem vlasništvu, pogotovo onom nematerijalnom. “U Hrvatskoj je svijest o autorskom pravu natprosječno nerazvijena. Živimo u lopovskom društvu u kojem neki ljudi ne plaćaju ni obavljene poslove ni materijalnu robu, a kako bi onda tek poštivali nematerijalna djela i vlasništvo drugih”, kazao je Gliha. Također smatra da je problem mentalni sklop društva koje nije naučilo cijeniti tuđa prava. Najbolji primjer nepoštivanja autorskih prava današnja je “copy-paste” generacija stude-
nata koja lako dolazi do informacija koje su im dostupne na internetu te ih bez razmišljanja koristi kao svoje vlasništvo. No ne krše samo studenti Zakon. I profesori, koji bi trebali služiti kao primjer studentima, znaju iskoristiti studentske radove pri pisanju svojih knjiga ili znanstvenih radova, što je također nepoštivanje autorskog prava i kažnjivo. Ipak, Gliha smatra da institucije koje štite autorsko pravo, zahvaljujući zahtjevima Europske unije u pretpristupnom procesu, sada funkcioniraju mnogo bolje nego prije. Kada govorimo o kopiranju
Piše: Majda Žujo
za osobne svrhe, Gliha kaže da se ono može dopustiti, uz prava autora na naknadu, no “privatna potreba prestaje kada se od toga počne zarađivati”, kaže. Isto tako u nekim rubnim područjima teško je dokazati autorska prava, a brojni autori u takvim slučajevima povrede autorskih prava ne reagiraju, ponajprije zato što su postupci ostvarivanja prava kroz tužbu komplicirani i dugotrajni. Zato je, smatra, najvažnije osvijestiti javnost da iako nešto nije opipljivo, ne znači da je besplatno.
90 godina ekonomskog fakulteta u Zagrebu POSLOVNI DNEVNIK 29
Ekonomski_2.indd 29
16.12.2010 13:59:04
Hrvatski poduzetnici Damir Ciglar, Hrvoje Prpić i Kristina Horbec na Katedri za marketing
PIXSELL
Uz više prakse Ekonomski bi fakultet mogao biti još bolji Fakultet daje dobru podlogu, kažu bivši studenti, a sada uspješni poslovni ljudi, i traže još više zadataka iz prakse Piše: Majda Žujo
U
sklopu obilježavanja 90. obljetnice Ekonomskog fakulteta u Zagrebu održan je okrugli stol “Marketinško obrazovanje: Iskustva i potrebe hrvatske gospodarske prakse”. Uz članove Katedre za marketing i studenata na okruglom stolu sudjelovali su i hrvatski poduzetnici Hrvoje Prpić, Kristina Horbec, Damir Ciglar i Goran Tudor. Sudionici su se osvrnuli na sustav školovanja marketinških stručnjaka u Hrvatskoj te pokušali odgovoriti na pitanje koliko
studenti marketinga ispunjavaju potrebe gospodarstva. “Fakultet daje dobru teoretsku podlogu, ali nedostaje aplikacija te teorije u praksi. Sustavnom školovanju zato su potrebni realni marketiški projekti koji se mogu realizirati”, kaže Damir Ciglar, direktor marketinške agencije Imago. Ciglar smatra da je problem i u tome što su studenti na fakultetu prepušteni vlastitoj volji i motivaciji da nauče, što je mnogo teže nego da imaju neki poticaj. Hrvoje Prpić, savjetnik Uprave HG Spota, slaže se kako na fakultetu ima premalo prakse, ali smatra i da se na
fakultetu premalo razvija poduzetnički duh. “Ekonomski fakultet stvara ljude da budu kotačići u velikim korporacijama, dok je poticanja poduzetništva, koje nam nedostaje, premalo ili ga nema”, kaže Prpić. S njim se slaže i Kristina Horbec, osnivačica Heraklee, koja i sama kao bivša studentica ekonomije, kako kaže, nije bila dovoljno upoznata s mogućnošću pokretanja vlastitog posla. Sudionici okruglog stola osvrnuli su se i na sve rašireniji trend specijalizacije u marketinškoj djelatnosti. “Velika agen-
cije ne mogu pokriti cijelo tržište jer male specijalizirane agencije katkad mnogo bolje obavljaju posao za koji su specijalizirane”, kaže Prpić te dodaje da je sve veća praksa tvrtki da za marketing angažiraju više agencija. Ciglar pak naglašava kako je marketing interdisciplinarna znanost te su u njemu zato nužni specijalisti različitih obrazovanja, dok Goran Tudor, direktor tvrtke M. E. P. upozorava i na važnost društveno odgovornog marketinga te napominje kako danas svaki menadžer mora imati znanja o marketingu.
30 POSLOVNI DNEVNIK 90 godina ekonomskog fakulteta u Zagrebu
Ekonomski_2.indd 30
16.12.2010 13:59:15
A
nte Rozga, profesor na splitskom Ekonomskom fakultetu, ljut je kad političari olako tumače statističke podatke umjesto da prije svojih istupa provjere o čemu je zapravo riječ u Hrvatskoj narodnoj banci ili Državnom zavodu za statistiku. Obje institucije, naime, upotrebljavaju programe koji statističke podatke u vremenskom nizu lišavaju sezonskih utjecaja. Tek nakon što se, primjerice, podaci o kretanju broja nezaposlenih desezoniraju, mogu se donositi zaključci raste li ona ili opada. Rozga je stručnjak upravo za desezoniranje vremenskih nizova i upravo je na primjeru kretanja broja nezaposlenih ukazao na negativan trend. seZonske oscilaciJe “Krajem kolovoza imali smo velik rast nezaposlenosti, a tumačili su nam da je to tek sezonska oscilacija. E to nije istina, i ljuti me što
se u takvim slučajevima ne pita HNB ili DZS za mišljenje, nego se ide s onim što bismo mi željeli”,
ante roZga profesor na splitskom Ekonomskom fakultetu
PIXSELL
političari se trebaju neprestano informirati Političari bi prije istupa trebali provjeriti podatke koje objašnjavaju rekao je Rozga na okruglom stolu pod nazivom “Novija postignuća u primjeni statističkih metoda u ekonomiji”, a demantirao je i tumačenje podataka iz travnja ove godine kad je vlast rekla da tadašnji rast zapošljavanja ima veze sa sezonskim poslovima tek u 30 posto. “Provukao sam podatke kroz različite programe i dobio rezultat da je rast zapošljavanja vezan uz sezonske oscilacije. Mislim da bi predsjednica Vlade
Jadranka Kosor trebala imati malo bolje savjetnike”, rekao je Rozga dodajući da njoj ne zamjera što je to govorila jer je pravnica, a ne statističarka. Rozgini podaci pokazuju i da se sezonal-
PrIjE NaStUPa I GOVOra O raStU ILI PaDU zaPOSLENOStI trEba PrIUPItatI StrUčNjaKE
nost u zapošljavanju uvećava svake godine, što za ekonomiju nije dobro. priče su samo priče
Iz njih se također vidi da je nezaposlenost već u listopadu prešla 304.000 iako je u prosincu trebalo biti tek nešto viša od 300.000. Rozga kaže da bi razlog za to povećanje mogao ležati i u diplomcima koji su studirali pet godina, no ipak zaključuje da su “to podaci koji pokazuju
Piše: Saša Vejnović
kamo ide hrvatska ekonomija. A što tko priča, neka priča”, kaže Rozga. Predavanje je održala i Anamarija Jazbec sa Šumarskog fakulteta, koja se bavi analizom trajanja životnog vijeka, a govorila je i o rezultatima istraživanja koje je provedeno u 20. stoljeću u nekoliko hrvatskih gradova i dva zagrebačka naselja, koje je pokazalo da se najduže žive na Visu i u Splitu, dok je najkraći životni vijek u Virovitici. Zanimljivo je i da nedaleko od Virovitice, s druge strane mađarske granice, također stanovnici žive najkraće u Europi.
90 godina ekonomskog fakulteta u Zagrebu POSLOVNI DNEVNIK 31
Ekonomski_2.indd 31
16.12.2010 13:59:17
i ministri studiraju poslovnu informatiku Ministar gospodarstva Đuro Popijač najpoznatiji je polaznik poslijediplomskog studija Poslovna informatika Piše: Bernard Ivezić
M
inistar Đuro Popijač najpoznatiji je polaznik poslijediplomskog studija Poslovne informatike na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, otkrio je na otvaranju fakultetskog Dana informacijske tehnologije profesor Željko Panian. Ipak ističe da studij ima slavnu povijest, ali vrlo neizvjesnu budućnost. “Lani se na studij upisalo svega sedam polaznika, dok se prosjek prethodnih godina kretao oko 40 polaznika i sada nam je želja da uspješno upišemo 14. generaciju”, kaže Panian. Dodaje da je IT više nego ikad prije jedan od potencijalno glavnih zamašnjaka hrvatskoga gospodarstva. No kako je rekao predsjednik Hrvatske udruge banaka Zoran Bohaček, jedan od ključnih problema je što država ne prepoznaje taj potencijal. Prema njihovim informacijama elektronički račun neće postati pravno valjani doku-
ment sve do ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Tvrdi da prema informacijama banaka država ne namjerava ozbiljnije ubrzati taj projekt, čiju je realizaciju trebala zaključiti do lipnja 2008., ali se ni taj datum, koji si je država sama zadala, nije ispoštovao. “Sadašnje naznake su da Porezna uprava ne planira izmijeniti Pravilnik o PDV-u koji bi elektronički račun izjednačio s onim papirnatim, i to sve do ulaska Hrvatske u EU”, naglasio je Bohaček. Drugim riječima, eračun za hrvatske poreznike još barem dvije godine neće biti legitimno sredstvo dokazivanja plaćanja PDV-a. Da bi se to moglo ostvariti, pojašnjava Slavko Vidović iz Infodoma, potrebno je
It jE jEDaN OD zamašNjaKa hrVatSKOG GOSPODarStVa, NO POtENCIjaL NIjE PrEPOzNat
ratko mutavdžiĆ koordinator proizvoda za javni sektor u microsoftu PIXSELL
izmijeniti Pravilnik o PDV-u i na taj način pravno priznati e-račun. Vidović naglašava da je država odradila opsežne pripreme kako bi to omogućila. Naime, Vidović i Bohaček od početka su uključeni u rad povjerenstva za e-račun koje je pokrenulo Ministarstvo gospodarstva. rasprave i proJekti
Krajem prošle godine, nakon opsežne rasprave i koordinacije s nizom predstavnika iz raznih industrija, Ministarstvo je predložilo standard e-računa. Ipak da bi taj standard priznala Porezna uprava, potrebno je da Ministarstvo gospodarstva i Ministarstvo financija naprave pilot-projekt, testiraju takav novi sustav u praksi i izmijene ograničavajući Pravilnik o PDV-u. Štoviše, državni tajnik za e-Hrvatsku izjavio je za Poslovni dnevnik da se od Porezne uprave i dalje očekuje izmjena Pravilnika o PDV-u koja bi omogućila potpuno korištenje elektronič-
kog oblika računa bez potrebe ispisa na papiru. “Porezna uprava se izjasnila da ne bi mijenjala pravilnik prije nego što joj ne budu jasne posljedice koje proizlaze iz potpunoga korištenja e-računa, kako za obradu poreza, tako i za porezni nadzor i inspekciju”, pojašnjava Lučić. No ističe da je Ministarstvo gospodarstva pokrenuo postupak nabave za izradu studija kojima bi se opisali scenariji korištenja e-računa u riznici i komunalnom gospodarstvu te potrebne arhitekture i infrastrukture na nacionalnoj razini. “U međuvremenu je već je pokrenuto nekoliko projekata radi posredovanja u izdavanju e-računa kao što je projekt Fine u suradnji sa Zagrebačkom bankom i Računi.hr”, ističe Lučić. Na primjerima iz europske prakse vidljivo je da je elektronički račun jedan od osnovnih pokretača razvoja elektroničkog poslovanja za što se zalažu i profesori s Katedre poslovne informatike Ekonomskog fakulteta. U Hrvatskoj bi, naime, takva nova tehnologija omogućila da drža-
32 POSLOVNI DNEVNIK 90 godina ekonomskog fakulteta u Zagrebu
Ekonomski_2.indd 32
16.12.2010 13:59:25
buduĆi stručnJaci Predstavljanje nagrađenih studenata na okruglom stolu katedre za informatiku Ekonomskog fakulteta PIXSELL
va može isplatiti povrat PDV-a puno brže nego što to radi danas. Međutim, mnogo šire od toga eračun bi omogućio stvaranje novih vrsta tvrtki. danski primJer
raZmJena mišlJenJa mutavdžić, Vračić i bohaček
PIXSELL
Unatrag dvije godine Ministarstvo gospodarstva procijenilo je da bi se primjenom elektroničkog računa moglo uštedjeti više od šest milijardi kuna. Procjena uključuje javni i privatni sektor te državnu upravu. Samo u državnoj upravi uštede bi mogle biti između 300 i 370 milijuna kuna godišnje. Zoran Bohaček iz HUB-a navodi primjer Danske koja je svim dobavljačima rekla da im neće platiti ništa ako joj ne ispostave e-račune. U Hrvatskoj je rješenje za plaćanje e-računima između tvrtki razvila Fina. Na projektu je surađivala Zagrebačka banka koja je od lani na taj način svojim klijentima omogućila plaćanje računa Zagrebačkog holdinga i HT-a. Zamjenik državnog tajnika za e-Hrvatsku Tomislav Vračić smatra da primjeri poput e-računa ipak nisu reprezenta-
tivni jer tvrdi da država najviše radi na sistemskim problemima i infrastrukturi, što će omogućiti da se i usluge poput e-računa mogu brzo realizirati. Najavio je da će do kraja godina svi građani Hrvatske dobiti poštanski sandučić na portalu Moja uprava. Nadalje, u izradi je pilot-projekt digitalnih certifikata za novu osobnu iskaznicu i na novim sustavima informiranja građana o takvim uslugama, poput digitalne televizije. “Hrvatska država se zbog nepovezanosti i drukčijeg razvoja različitih dijelova sustava nalazi u svim fazama razvoja svog IT-a i zato je za nas strateški najvažniji projekt postizanje interoperabilnosti između tijela državne uprave”, kaže Vračić. Da industrija ima velikog interesa u širenju primjene poslovne informatike, potvrdio je Ratko Mutavdžić iz Microsofta Hrvatska: “U Hrvatskoj se odvija velik tehnološki pomak koji će znatno pomoći razvoju gospodarstva, a riječ je o virtualizaciji i računarstvu koje će se temeljiti na oblacima. U tome je velika uloga i države.”
90 godina ekonomskog fakulteta u Zagrebu POSLOVNI DNEVNIK 33
Ekonomski_2.indd 33
16.12.2010 13:59:44
stručnJaci se slažu Poslovna analiza nije moda, nego osnova za djelovanje tvrtke, a ekonomisti to odavno znaju PIXSELL
poslovna analiza je znanstvena disciplina Poznavanje poslovne analize osnova je opstanka ne samo u tvrtkama koje se bave financijama već i u cjelokupnom poduzetništvu Piše: Ksenija Puškarić
P
oznavanje poslovne analize osnova je opstanka ne samo u tvrtkama koje se bave financijama već i u cjelokupnom poduzetništvu. Zaključeno je to na okruglom stolu “Mjesto i uloga analize i planiranja u strukturi visokog obrazovanja i gospodarstva”. Premda su trendovi oporavka u Hrvatskoj usporeni, stručnjaci poslovne analitike vrlo su traženi na tržištu rada, istaknuto je u raspravi koju je organizirala Katedra za ekonomiku poduzeća u povodu 90. obljetnice Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. “U današnjem vremenu nemoguće je biti dobar i kompetitivan menadžer bez poznavanja tog područja”, složili su se sudionici rasprave, renomirani poduzetnici i menadžeri Hrvoje Borošak iz
Zagrebačke banke, Zlatko Penavić iz Potomac grupe, Dubravko Štimac iz PBZ/Croatia osiguranja, Emil Mihalina iz Agrama, Hrvoje Balen iz Algebre te Vjekoslav Čedomil-Osvatić iz Bavaria grupe. prepoZnati trendovi
“Kasnih osamdesetih članovi Katedre za ekonomiku društva prepoznali su potrebu reafirmacije studija poduzeća kao cjeline,
NA KATEDRI ZA EKONOMIKU VAŽNOST ANALIZE PREPOZNATA JE PRIJE TRIDESET GODINA
s naglaskom na analizu i planiranje. Istodobno su članovi katedre prepoznali i potrebu za razvojem financijske analize, o čemu se u to vrijeme razmišljalo gotovo samo kao analizi bilance stanja i uspjeha, bez obzira što se pojam financijske analize oblikovao još davnih godina”, na početku je rekao Silvije Orsag, član Katedre za ekonomiku poduzeća. Prvi pokušaji su, dodao je profesor Orsag, slijedom niza okolnosti zaustavljeni. No razvoj disciplina povezanih sa smjerom rezultirali su današnjim smjerom Analiza i poslovno planiranje, smjerom koji okuplja većinom najbolje studente Ekonomskog fakulteta. I gosti katedre su potvrdili važnost ulaganja u Poslovnu analitiku, posebice u današnjem realnom sektoru. Hrvoje Balen, član Uprave Algebre, ista-
knuo je da se u cjeloživotnom obrazovanju u Hrvatskoj pojavio trend pomaka fokusa s informatičke pismenosti na informacijsku pismenost, odnosno da ljude sve više zanima upravljanje informacijama, analize tržišta i poslovni programi. ZnanJe i analiZa
Zlatko Penavić, jedan od osnivača tvrtke Potomac, rekao je kako se u svim sektorima, pa tako i u njegovoj tvrtki, traži analiza. A poslovna analiza počiva na znanju. S time se složio i Hrvoje Borošak iz Zagrebačke banke za koga je ovaj studij “conditio sine qua non” za rad u financijskim institucijama. “Bez analize financijskih izvještaja bilo bi nemoguće izrađivati strategiju upravljanja financijama te osnova opstanka u bilo kojoj financijskog instituciji”, tvrdi Borošak.
3 4 POSLOVNI DNEVNIK 90 godina ekonomskog fakulteta u Zagrebu
Ekonomski_2.indd 34
16.12.2010 13:59:54
F
inancijsko izvještavanje je podložno manipuliranju zbog različitih ciljeva regulatora i investitora, pa se događa da se bez interesa više ne zna koji međunarodni računovodstveni standard primijeniti. Primjenom različitih standarda u situaciji smo da financijski podaci postaju neusporedivi, što izvještaje čini besmislenima. Ustvrdio je to Danimir Gulin, profesor računovodstva Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, započevši predavanje o “Financijskom izvještavanju i reviziji u uvjetima krize”. SUKOBI I MIRENJE
Srž svih problema s kojima se danas suočavaju financijsko izvještavanje i revizija sažeo je tezu kako na globalnoj sceni vlada odnos stalnih sukoba i mirenja između država i financijskih institucija te da promjene koje se događaju preko međunarodnih standarda iniciraju nadnacionalni faktori. Posebno se, smatra, kao problematični ističu novi pristupi u financijskom izvještavanju i reviziji koji “služe relativizaciji te zadaju teški udar na sam karakter izvještavanja”. “Niz metoda pojavio se u financijskom izvještavanju u 20. stoljeću koji ukazuju na to da korporacije de facto preuzimaju vlast, a među inima je i metoda fer vrijednosti”, rekao je Gulin i zaključio da u krizi posebnu važnost dobiva računovodstvena profesija, čija je uloga zaštita interesa države, investitora i radnika. No naveo je da su u osiguranju te zaštite važna sva tri elementa – pravilna primjena cjelokupne regulative, nepristranost nadzora regulatornih tijela te stalna kontrola menadžmenta, a u praksi često neki od njih manjka. Metoda fer vrijednosti, prema riječima Marijane Ivanov, profesorice financija Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, najveće je zlo u financijskom izvještavanju. Ivanov je objasnila da ta metoda pomaže razdvajanju financijskog i realnog fenomena, što kreira virtualni svijet nominalnih vrijednosti: “Metoda fer vrijednosti omogućuje da se pokazuje mnogostruko veća vrijednost kompanija za vrijeme ekspan-
PRITISAK U krizi treba pojačati reviziju, zaključuju Lajoš Žager, Katarina Žager i Danimir Gulin
PIXSELL
Moramo ojačati stručna znanja Financijsko izvještavanje podložno je manipuliranju zbog različitih ciljeva regulatora i investitora Piše: Suzana Varošanec zije tržišta, dok se u vrijeme kontrakcije tržišta uviđaju sve zablude nerealne procjene.” Lajoš Žager, profesor računovodstva Ekonomskog fakulteta u Zagrebu i predsjednik Odbora za javni nadzor, upozorio je na manjak egzaktnosti u financijskim izvještajima, što potencira pitanje kvalitete revizije. Rekao je da revizori naknadnim ispitivanjem poslovanja kompanija štite interes vlasnika kapitala stvaranjem objektivne informacijske
i revizori će se morati naučiti da će i njih netko nadzirati, poručuju stručnjaci
podloge za realnu sliku poslovanja kompanije, te upozorio da u uvjetima krize i primjenom različitih standarda može doći i do neodgovarajućeg nadzora revizora kao i do povećanog broja prijevara. nisu navikli
“Prijevara je sekundarno pitanje za revizora, ali postaje važno ako ima velik utjecaj na financijske pokazatelje tvrtke. Kada revizor uoči prijevaru, dužan je obavijestiti višu razinu od one na kojoj je prijevara učinjena, a ako je uključena najviša razina, standardi kažu da treba tražiti pravni savjet”, objasnio je Žager i dodao da je Hrvatska revizorska komora nadležna za provjeru kvalitete rada
revizora te da je njezin nadzor ključan. Damir Kaufman iz Ministarstva financija kaže da je u tijeku nadzor nad revizorskim tvrtkama te dodao da ta profesija nije navikla na nadzor, ali će se morati naučiti. Ivica Smiljan, predsjednik Odbora za standarde financijskog izvještavanja, na kraju predavanja iznio je zanimljivu procjenu po kojoj će temeljno pitanje u financijskim izvještajima za 2010. biti poštuje li se u krizi prikazivanje fer vrijednosti imovine kompanija, a to će navodno i revizorima biti sklizak teren. Objektivno prikazivanje imovine uključuje materijalnu i nematrijalnu imovinu, potraživanja te financijsku imovinu, a Smiljanovo je mišljenje da bi kompanije zbog slabijeg poslovanja u uvjetima krize morale sniziti vrijednost imovine.
90 godina ekonomskog fakulteta u Zagrebu POSLOVNI DNEVNIK 35
Ekonomski_2.indd 35
16.12.2010 13:59:56
lJubo JurčiĆ održao je predavanje na temu Poljoprivredna i prehrambena industrija u hrvatskoj PIXSELL
buduće ekonomiste zanima i psihologija Potrošnja hrane je u uskoj vezi sa psihologijom potrošača
Piše: Snježana Vujisić Sardelić
36 POSLOVNI DNEVNIK 90 godina ekonomskog fakulteta u Zagrebu
Ekonomski_2.indd 36
16.12.2010 14:00:00
U
pravo se preko potrošnje hrane mogu pratiti faze recentne krize jer je u uskoj vezi s psihologijom potrošača. Primjerice, zbog povećanoga ekonomskog rizika potrošač nije bio sklon kupnji stana, automobila ili nove perilice. No svejedno se nije htio u potpunosti lišiti svih zadovoljstava pa je umjesto u automobil dio raspoloživog novca usmjerio na povećanu potrošnju hrane. Jednako tako zadnja faza krize očitovat će se kroz novo smanjenje potrošnje hrane iako taj sektor upravo zbog strateške važnosti nikad neće doći u probleme u kojima se, primjerice, nalazi stanogradnja”, recentnim je pokazateljima prolaska pojedinih sektora kroz globalnu gospodarsku krizu koja se najmanje odrazila upravo na prehrambenu industriju, ilustrirao je važnost hrane prof. Ljubo Jurčić u predavanju “Poljoprivredna i prehrambena industrija RH”. ulaganja U POLJOPRIVREDU
Predavanje je održano na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, u sklopu obilježavanja 90. godišnjice rada ove znanstvene i obrazovne institucije. No Jurčić poziv za sudjelovanje u svečanoj obljetnici ovaj put nije dobio kao stalni predavač na fakultetu, nego kao predsjednik Nadzornog odbora Podravke, funkcije s koje je, kako sam kaže, dobio dosta dobar uvid u stanje u toj industriji. “Udio poljoprivredne proizvodnje u BDP-ima razvijenih zemalja danas se kreće oko tri posto, iz čega se može izvući paušalna ocjena da je Zapad s godinama smanjivao svoja ulaganja u taj sektor. No to je privid. Ulaganja u poljoprivredu nisu smanjivana, nego je jednostavno industrijska proizvodnja u razvijenim zemljama brže rasla. Za razliku od Zapada u Hrvatskoj se doista slijedom loših i nepromišljenih politika krenulo na razgradnju poljoprivrednog sektora, pa smo prema brojnim kriterijima kojima se mjeri strateška važnost poljoprivrednog i prehrambenog sektora u pojedinoj zemlji, osobito prema kriteriju samodostatnosti, daleko ispod prosjeka razvijenih zemalja”, kaže Jurčić.
Jedan od pokazatelja kojim je ilustrirao lošu poljoprivrednu politiku je i usporedba trendova okrupnjavanja poljoprivrednih posjeda u Hrvatskoj i nekim zemljama EU. Primjerice, dok se u Engleskoj, Švedskoj i Francuskoj prosječan broj obrađenih hektara od 1955. do 2003. povećao 300 posto, u Hrvatskoj je umjesto porasta zabilježen negativan trend: smanjenje za 30 posto – sa 3,5 ha na 2,4 ha. Za to vrijeme u Engleskoj se broj hektara povećao sa 26,5 na 68 ha, u Švedskoj sa 14,2 na 42, a u Francuskoj sa 12 na 36 hektar. Istodobno 51 posto obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva u Hrvatskoj posjeduje do svega jedan hektar, 25 posto od 1,1 do 3 hektara, 20 posto od 3,1 do 10 ha, tri posto od 10 do 20 hektara, a svega jedan posto obiteljskih gospodarstava ima posjede na kojima je obrađeno više od 20 hektara zemlje. Ipak, Jurčić se u tome predavanju manje bavio “faktima”, a puno više strateškim promišljanjima o pristupu razvoju primarne poljoprivredne proizvodnje, odnosno prehrambene industrije koja je o njoj ovisna. On smatra da je za taj sektor najvažniji sustavni pristup koji će polaziti od postavke da je hrana energija i da je kao takva ključni strateški resurs. “Bez unošenja hrane ni ljudi, baš kao ni strojevi bez goriva, ne mogu funkcionirati. Prema tome jednako kao nafta, struja ili voda tako je i hrana strateški resurs o kojem državna politika kroz primarni cilj prehranjivanja vlastitog stanovništva mora osobito voditi računa”, kaže prof. Jurčić. Međutim, već je godinama poznato da je svega nekoliko kultura i poljoprivrednih proizvoda u kojima Hrvatska zadovoljava tzv. princip samodostatnosti
prehrambena industrija prije svega treba ozbiljan sustavni pristup
– pšenica, šećer i svježi mliječni proizvodi. Svega ostalog proizvodi ispod razine potreba, što je čini ovisnom o uvozu koji je u smislu strateške važnosti jednak uvozu energenata poput nafte ili plina pa bi tu ovisnost, smatra Jurčić, svakako trebalo smanjivati. Zbog toga se ne može zadovoljiti ni drugi ključan cilj poljoprivredne politike koji, prema Jurčiću, mora biti opskrba industrije sirovinama poljoprivrednog
prije nego što i razmišljamo o izvozu nužno je povećati primarnu proizvodnju porijekla. Treći cilj takve osmišljene politike trebao bi biti ostvarenje što veće vrijednosti izvoza poljoprivednih proizvoda. Jurčić stoga ističe da bi najvažniji makroekonomski cilj u ovom segmentu u Hrvatskoj trebao biti povećanje poljoprivredne proizvodnje za čak 20 posto u idućih pet godina. mreža podrške
Da bi se to postiglo, strategija državne politike u poljoprivrednom prehrambenom sektoru u Hrvatskoj mora polaziti od ekonomike prostora koja podrazumijeva politiku ravnomjernoga regionalnog razvoja, mora uvažavati demografske karakteristike i strategiju demografskog razvoja te voditi računa o geopolitici. Da bi se pak dosegao stupanj samodostatnosti u prehrani stanovništva, Jurčić smatra da treba podrobno razraditi politike okrupnjavanja posjeda, osiguranja optimalne strukture proizvodnje i za domaće tržište i za izvoz, pri čemu se moraju uvažavati prilagodbu EU. Tome treba prilagoditi politike poticaja u poljoprivredi i prehrambenoj industriji. “Sve je to nemoguće bez cijele jedne mreže podrške koja počinje još u obrazovnom sustavu i nastavlja se kroz institute, agencije, logistike i dr., sve one mehanizme pomoći koji pomažu državnim politikama da se što stručnije
osmisli provedba i dosegne zacrtani cilj”, kaže Jurčić. Ilustrirao je to primjerom australskog pristupa sadnji vinograda i proizvodnji vina. “Australci su jednostavno u jednome trenutku prije 30-ak godina odlučili kako će im vino biti jedan od njihovih izvoznih proizvoda. Onda su proveli istraživanja, konzultirali stručnjake za sve faze procesa, poslali ljude na obuku u najpoznatije vinorodne regije svijeta, osmislili mrežu instituta, marketinški pristup, trgovinu, dakle godinama su podrobno i sustavno radili na ostvarenju vrlo jasnoga cilja. Rezultat je da danas i u hrvatskim trgovinama kupujemo australska vina”, bio je slikovit Jurčić dodajući kako se s druge strane u Hrvatskoj mahnito sade novi nasadi vinograda jer smo svjesni da ulaskom u EU to više nećemo moći. No pritom se iz vida gubi da je Europa uvela ograničenje sadnje upravo zato što i sama već “pliva” u vinu. “Nisam siguran kamo ćemo plasirati sve te naše količine, osobito znajući kolika su ulaganja potrebna za realizaciju kvalitetnog izvoza prehrambenih proizvoda”, pita se Jurčić. On dodaje da je, čak i da se ne razmišlja o izvozu, u Hrvatskoj nužno povećati primarnu i sekundarnu proizvodnju hrane jer je se samo tako može umanjiti ili čak potpuno izbjeći rastući problem nestašice hrane. Taj je trend bio vidljiv još prije početka krize koja ga je malo stišala, ali ponovno jača primarno zbog visokog prirasta stanovništva, rasta potrošnje i promjena prehrambenih navika u Indiji i Kini, ali i u nekim drugim velikim zemljama svijeta. “Već sada je vidljiv debalans u proizvodnji šećera kojeg manjka jednostavno zato što u tim zemljama raste njegova potrošnja. Slično je i s mnogim drugim proizvodima. “Zamislite samo što bi se dogodilo da svaki Kinez pojede dnevno jedno jaje više – koji bi to bio udar na svjetsku proizvodnju i potrošnju. No kad bismo u Hrvatskoj imali dovoljno jaja za namirenje vlastitih potreba, puno bismo mirnije mogli zapjevati onu poslovicu: Svako jutro jedno jaje, organizmu snage daje”, nasmijao je studente Jurčić.
90 godina ekonomskog fakulteta u Zagrebu POSLOVNI DNEVNIK 37
Ekonomski_2.indd 37
16.12.2010 14:00:00
STJEPAN CAR, predsjednik Uprave Končar – Instituta i predsjednik Udruge inovatora
PIXSELL
Inovacije nužne za razvoj gospodarstva Poslovna učinkovitost i inovacije osnova su za stvaranje dodatne vrijednosti
Z
a razvoj gospodarstva nužan preduvjet su inovacije, no razvoj novih proizvoda kroz inovativan proces je dugoročan i skup, ali na kraju i te kako isplativ. Zaključak je to okruglog stola “Menadžment inovacija” koji se u sklopu obilježavanja 90. obljetnice Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu održao u organizaciji Katedre za organizaciju i menadžment. “Velik problem Hrvatske je što u kontekstu inovacija kaska za većinom država članica Europske unije”, naglasio je Stjepan Car, predsjednik Uprave Končar – Instituta za elektrotehniku i predsjednik Hrvatske udruge inovatora. Car smatra da je nužno da Vlada što prije pokrene raspravu o izgradnji efikasnoga gospodarstva koje bi se temeljilo na inovacijama te da se pritom definira koji su sektori industrije od ključnog interesa. “Treba odrediti koje su industrije važne za budućnost te usmjeriti sve resurse na stvaranje inovacija upravo u tim sektorima. Tome prethodi izgradnja modernoga obrazovnog i znanstvenog sustava.
Za sada u tom segmentu ne uspijevamo, kvaliteta obrazovanja je uvođenjem bolonjskog sustava pala, a baza inženjera je uništena”, rekao je Car, asociravši na model visokog školstva tri plus dva u kojem se prvi stupanj završava nakon svega tri godine fakulteta. “Trogodišnje obrazovanje možda jest dobro za trgovce koji će prodavati automobile, no izuzetno je loš za inženjere koji bi trebali izrađivati dijelove tih automobila”, slikovito je objasnio Car koji je usput naglasio da su državni poticaji za inovacije u ovom trenutku nedovoljno atraktivni. Srce uspješnoga gospodarstva je konkurentnost, inovativnost i marketinška sposobnost da se novi proizvodi i usluge plasiraju i na lokalnom, ali i na globalnom tržištu. Đuro Horvat, vlasnik i direktor tvrtke Tehnix, kaže da na tom području Hrvatska ima dosta potencijala, ali slabu izvedbu. Jasna Prester, profesorica Operacijskog menadžmenta na Ekonomskom fakultetu, ukazala je kako je disciplina inovacija nedovoljno zastupljena u
JASNA PRESTER
PIXSELL
nastavnim planovima hrvatskih sveučilišta. “Prema istraživanju koje se provodi od 2003., Hrvatska je 2006. bila ispred Njemačke po broju lansiranih novih proizvoda, po postotku prihoda po tim proizvodima, kao i po činjenici da je njihov razvoj kraće trajao. U 2009., očekivano, situacija se radikalno pogoršala”, kazala je Prester. Velimir Srića, profesor kolegija Upravljanje inovacijama na Ekonomskom fakultetu, sma-
Piše: Ksenija Puškarić
VELIMIR SRIĆA
PIXSELL
tra da je Hrvatska sjajna po inovacijama, ali rijetko koje od njih zažive jer ih inovatori ne znaju realizirati. “Problem je u okruženju koje ne potiče”, ističe Srića. Kod inovacija je ključno da se one mogu upotrijebiti u industriji. Potrebno je razvijati proizvode koje kupac treba te usmjeriti potencijal prema tržištu, dodao je Car. “Poslovna učinkovitost i inovacije osnova su za stvaranje dodatne vrijednosti”, napomenuo je Car.
38 POSLOVNI DNEVNIK 90 godina ekonomskog fakulteta u Zagrebu
Ekonomski_2.indd 38
16.12.2010 14:00:13
i eksperti ponekad trebaju dodatnu stručnu edukaciju Sa skupa Katedre za financije EFZG-a upućeni mnogi konstruktivni prijedlozi kreatorima monetarne politike Piše: Tin Bašić
slavko kuliĆ znanstvenik s Ekonomskog instituta u zagrebu PIXSELL
T
reba mijenjati monetarnu politiku i dati joj autonomiju, zaključak je skupa koji je organizirala Katedra za financije Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. “Hrvatska monetarna i fiskalna politika bile su procikličke, no tako je i u ostalim zemljama svijeta, a to je i uzrokovalo probleme u kojima smo danas. Sada je teza svjetskih financijskih institucija kako postići anticikličnost”, poručio je profesor Dubravko Radošević s Ekonomskog instituta.
“Model rasta temeljen na potrošnji uvozom i inozemnon zaduživanju, kreditnoj ekspanziji banaka i tako dalje uzrokuje cikličnost, što pak uzrokuje krize”, kaže Radošević. Ističe kako je u Hrvatskoj bilo posebno važno da su kapitalni tokovi bili prociklični. Kada je uzlet, dolazi do priljeva kapitala. Kada dolazi do recesije, ciklički dolazi do odljeva. Hrvatska je tipičan primjer svega toga. Kapitalni tokovi su volatini i potrebno ih je stabilizirati”, kaže Radošević. Prema njegovu mišljenju, sada je potrebno izraditi kvalitetan način upravljanja
sistemskog rizika “U posljednjim stres-testovima banaka državne obveznice nisu ušle u rizičnu aktivu”, kaže Radošević i nastavlja kako su posljednji primjeri Irske, Španjolske, Portugala i Grčke dokaz sve većeg rizika tih obveznica, a samim time i banaka. Što se tiče Hrvatske, politika platne bilance trebala je težiti stabilnosti, kaže Blanimir Lokin, član Savjeta HNB-a. Profesor Drago Jakovčević je upozorio na loše financijske instrumente koje su banke stvarale. “Moderna banka na suvremenom tržištu treba obuzdati regulacijom i mjerama”,
kaže Jakovčević. Slavko Kulić s Ekonomskog instituta bio je najoštriji u kritici monetarne politike HNB-a. Upozorio je kako je tečajna politika središnje banke sustavno štetna za Hrvatsku te da je u konačnici vodi u stečaj. Optužio je čelne ljude HNBa da tečajem štite interese stranih banaka, ustvrdivši da se monetarna politika otuđila i da više nije pod kontrolom vlasti. “Država bez novca nije ništa, a novac iza kojeg ne stoji država nije novac”, rekao je Kulić, iznoseći tezu da kuna nije novac, nego samo transakcijsko sredstvo.
neopHodni u modernom poslovnom okruženJu mNOGE INFOrmaCIja DOStUPNE SU SamO ONIma KOjI GOVOrE StraNE jEzIKE
N
a Danima otvorenih vrata svoje predstavljanje imala je i Katedre za poslovne strane jezike na kojoj se razvijaju komunikacijske vještine na engleskom, francuskom, njemačkom, španjolskom ili talijanskom jeziku, potrebnih studentima u budućem radnom okruženju. Nastava je prilagođena potrebama budućih poslovnih ljudi koji moraju znati voditi “small talk”, biti informirani o gospodarstvu, događanjima u politici i kulturi zemalja u kojima se dotični jezik govori. 90 godina ekonomskog fakulteta u Zagrebu POSLOVNI DNEVNIK 39
Ekonomski_2.indd 39
16.12.2010 14:00:24
želJko ivankoviĆ glavni urednik časopisa banka PIXSELL
transakcijski troškovi guše savršeno tržište Coaesov poučak govori o tome kako će u situaciji nultih transakcijskih troškova pregovaranje između dviju strana dovesti do najefikasnijeg rješenja Piše: Tin Bašić
T
ransakcijski trošak glavni je razlog zašto savršeno tržište zapravo ne postoji, kazao je glavni urednik časopisa Banka Željko Ivanković tijekom predavanja na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Ta je teza zapravo proizašla iz Coaseova poučka. Naime, taj poučak govori o tome kako će u situaciji nultih transakcijskih troškova pregovaranje između dviju strana
dovesti do najefikasnijeg rješenja bez obzira na prvotnu distribuciju vlasništva. No ekonomska praksa opovrgava “nulte” transakcijske troškove. Ti troškovi, koje dijelom objašnjava Coaseov poučak, nisu strogo definirani, a mogu biti troškovi odvjetnika, pa čak i povjerenje, što koči razvoj. Primjerice, nesuglasice Rockwoola i lokalne zajednice bilo bi najbolje riješiti izravnim pregovorima u kojima bi, u teori-
ji, trebala pobijediti strana koja je efikasnija, no ne nužno i “dobra”. U tom primjeru transakcijski trošak su upravo pregovori, odnosno argumenti obiju strana zbog kojih nema dogovora. U takvim slučajevima sudovi preuzimaju ulogu onoga koji odlučuje koja strana “pobjeđuje”. Promatrajući takvu situaciju kroz Coaseov poučak, i sudovi moraju odlučiti na temelju određene argumentacije koja je ionako prisutna i u pregovorima dvi-
ju strana. Coaseov pučak teoretičari nazivaju trivijalnim, pogrešnim, čak i zlim, no nije beznačajan, kazao je Ivanković i dodao da je to najcitiraniji tekst u ekonomskoj znanosti. Čak je i Coase nakon što je napisao taj tekst izjavio kako ni sâm nije siguran koji je pravi zaključak teksta. Roland Coase će krajem prosinca ove godine navršiti stoti rođendan. Bez obzira na njegove godine, kaže Ivanković, još je vrlo aktivan u ekonomskoj znanosti.
40 POSLOVNI DNEVNIK 90 godina ekonomskog fakulteta u Zagrebu
Ekonomski_2.indd 40
16.12.2010 14:00:27
studenti učili o uspješnom poslovanju osiguravatelja Restriktivan zakon i konzervativan pristup hrvatsku industriju osiguranja sačuvali od utjecaja recesije Piše: Božica Babić
Zdravko ZrinušiĆ, predsjednik Uprave Croatia osiguranja PIXSELL
H
rvatska industrija osiguranja pokazuje relativno dobru otpornost na recesiju, kazao je studentima zagrebačkoga Ekonomskog fakulteta predsjednik Uprave Croatia osiguranja Zdravko Zrinušić govoreći o temi “Uloga osiguranja u recesiji”. Zrinušić je nastupio kao prvi gost predavač na Danima otvorenih vrata, manifestaciji koja se pod pokroviteljstvom predsjednika Ive Josipovića i premijerke Jadranke Kosor održala u studenom 2010. u povodu 90. obljetnice toga zagrebačkog fakulteta. rast prinosa
Prva tri tromjesečja 2010. hrvatski osiguratelji zaključili su sa 7,1 milijardu kuna ukupnoga premijskog prihoda. U odnosu na isto razdoblje prošle godine, a s obzirom na vrlo evidentne poslje-
dice recesije, kako u gospodarstvu, tako i kod građanstva, dogodio se pad premije od podnošljivih 2,3 posto, argumentirao je čelnik Croatia osiguranja svoju uvodnu ocjenu. Prema devetomjesečnom obračunu pad (tri posto) zapravo bilježi premija ugovorena na lepezi neživotnih osiguranja, dok je na životnim osiguranjima pad zaustavljen i na kraju rujna bila su gotovo na razini premijskog prihoda iz rujna 2009. godine. Najveća promjena, pojasnio je Zdravko Zrinušić, uočava se na smanjenju ulaganja u udjele u investicijskim fondovima i povećanju ulaganja u državne obveznice. Utjecaj krize i na svjetskoj je razini ostavio trag kroz različite posljedice, ugroženiji su osiguravatelji i reosiguravatelji s rizičnijim plasmanima. Podsjetio je i na slučaj osiguravajuće kompani-
ja AIG koja je iskazala gubitak od 13 milijardi dolara te na procjenu Međunarodnog monetarnog fonda da su štete za osiguranje po osnovi izravne izloženosti krizi na hipotekarnom tržištu Sjedinjenih Država iznosile između 160 i 250 milijardi dolara. iskorak u regiJu
“Virus” svjetske financijske krize na ovdašnjem tržištu ne može se dulje zadržati zbog njegove plitkoće, vjeruje Zrinušić. Međutim, neizravne posljedice zbog skupljega kapitala i manje potražnje, posebno izražene na životnim osiguranjima, neće zaobići ni hrvatske osiguratelje. Model specijaliziranih osiguratelja, podsjetio je, potvrdio se kao lošija opcija upravo zbog nedostatka diverzifikacije portfelja. Tako je 2007. na životna osiguranja otpadalo gotovo 28% od ukupne premije, a na kraju rujna
2010. prisvajala su 24,7% premije. Izvjesno je, opominje Zrinušić, smanjenje profitabilnosti industrije kao i rast troškova reosiguranja. Zbog mogućeg povećanja i cijene transfera rizika osiguratelji se nalaze na velikoj kušnji – zadržati aktualne cjenike ili možda ipak pojeftiniti neke usluge radi prilagodbe tržištu i klijentima oslabljene kupovne moći. Iako će recesija ostaviti određenog traga, ugovorena premija bila je i bit će dostatna za pokriće rizika iz poslovanja, režijskih troškova, a ostvarit će se i određeni profit, zaključuje prvi čovjek najveće domaće osiguravateljske kuće. Društvo koje vodi planira agresivniji iskorak u regiju sljedećih godina, ali ne akvizicijama zbog mogućih prikrivenih problema, već samo “greenfield” investicijama, najavio je Zrinušić.
90 godina ekonomskog fakulteta u Zagrebu POSLOVNI DNEVNIK 41
Ekonomski_2.indd 41
16.12.2010 14:00:32
Keynesove ideje su i danas lijek za krizu? Izlaz iz krize trebao bi biti temeljen na idejama o državi koja regulacijom pazi da tržište ne izmakne kontroli Piše: Ana Blašković
SPAS JE KEYNEZIJANIZAM Naglasili su okupljeni ekonomisti Zvonimir Baletić, Đuro Medić, Dragomir Vojnić i Stjepan Zdunić PIXSELL
H
rvatska je brzopleto prihvatila doktrinu slobodnog tržišta, preskočivši najrazvijeniji oblik kapitalizma koji je predlagao J. M. Keynes, a izlaz iz krize trebao bi biti temeljen na idejama o državi koja regulacijom pazi da tržište ne izmakne kontroli. Zaključak je to predstavljanja knjige o jednom od najpoznatijih ekonomista 20. stoljeća Johna Maynarda Keynesa pod nazivom “John M. Keynes i hrvatska ekonomska misao” održanom
na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu. Iako su Keynesove ideje o kontroliranom državnom intervencionizmu umjesto prepuštanja stihiji (pre)slobodnog tržišta nastale prije više od 70 godina, i današnja kriza dokaz je da su aktualne. Urednici knjige, zbornika radova, akademik Zvonimir Baletić i Đuro Medić istaknuli su vrijednost kenezijanske ekonomske teorije. Ukratko, neoliberalna politika prouzročila je globalnu krize. Izlaz treba tražiti u državnom intervencionizmu, poticanju zaposlenosti te stimu-
liranju efektivne potražnje, što je bila Keynesova ideja još početkom prošlog stoljeća. Medić je pak naglasio da državna regulacija nisu ad hoc odluke političara kakve se u Hrvatskoj često provode. Uz (ne)namjerno zanemarivanje problematike budžetskog deficita i visine domaćega javnog duga Medić i okupljeni ekonomisti pozvali su državu da, poput Njemačke i SAD-a, izlazak iz krize pokrenu izravno velikim financijskim injekcijama. “Lijek za izlazak iz krize već je poznat, a to je kenezijanska politika. Te su se ideje potvrdile u eko-
nomskoj depresiji koja je počela 1929. i donijela reformu kapitalizma utemeljenu na Keynesovim idejama, odnosno državu blagostanja koja je trajala 70 godina. Sada te ideje opet dolaze u prvi plan s globalnom financijskom krizom”, smatra profesor Dragomir Vojnić. “Hrvatski političari bježeći od socijalizma otišli su u drugu krajnost ‘laissez fairea’. Napustili su svaku odgovornost države u reguliranju tržišta. Vidimo jasno da ‘nevidljiva ruka’ tržišta za nas nije ništa riješila, već nas je dovela u još goru krizu”, rekao je Đuro Medić.
42 POSLOVNI DNEVNIK 90 godina eko nomskog fakulteta u Z agrebu
Ekonomski_2.indd 42
16.12.2010 16:03:17
Ekonomski_2.indd 43
16.12.2010 14:00:56
Ekonomski_2.indd 44
16.12.2010 14:01:00