Hup

Poslovna oÄ?ekivanja ulaganje

novac

2014. zapoĹĄljavanje

Prosinac/2013.

kvaliteta

...

D m

smo

Iv M pr H

Radostan Božić, a u novoj godini puno sreće i poslovnog uspjeha!

Ka re u m na bi fin po vl se D id ko če su

prosinac 2013.

/ www.hup.hr

UVODNIK

Došli smo do dna, sada može samo na bolje

N

edavno je na jednom javnom skupu na kojem se govorilo o očekivanjima u 2014. godini jedan od čelnih ljudi HNB-a nasmijao dvoranu parafrazom izjave koja kaže da je dobra vijest to što je kriza gotova kada i zadnji optimist postane pesimist. U dvorani u kojoj su glavni ekonomisti najvećih hrvatskih banaka predstavljali kroz brojke što možemo očekivati od sljedeće godine, nakon njihovog izlaganja zaista nije bio ostao niti tračak optimizma.

Ivica Osim ako ga ne pronađemo upravo u činjenici da smo Mudrinić, došli do dna, da je po cijelom nizu pokazatelja samo Grčka predsjednik u većim problemima od Hrvatske, te da će hrvatsko gospoHUP-a darstvo – možda presporo i s puno više potresa i trauma nego bismo željeli – na kraju ipak krenuti putanjom nabolje. Kad pogledamo nedavno predstavljeni HUP-ov skor koji pokazuje u kakvom smo stanju što se rezultata napretka i reformi tiče u zadnje tri godine, onda Skor, koji se u sve tri godine kreće na oko 30 bodova od mogućih maksimalno 100, jasno pokazuje da živimo stagnaciju. Čime naravno nikako ne možemo biti zadovoljni i ključno pitanje je – kako ćemo situaciju preokrenuti nabolje?

Hrvatska je iscrpljena dugotrajnom krizom. Potrošeni model rasta koji se zasnivao na državnim investicijama presporo se i nedovoljno uspješno pokušava transformirati u novi, koji bi trebao biti pokretan privatnim investicijama i izvozom.

Najvećim dijelom riječ je o posljedicama vlastitih slabosti, u Europi samo je jedan od vanjskih izgovora ali niKatalizator recesija kako ne i presudan za probleme s kojima se susrećemo. Zato reformi se konačno moramo suočiti s našim slabostima, realnima i financijskima, i krenuti ih rješavati. Realne su one slabosti u 2014. koje neposredno ometaju investicijse: spora administracija, mogao bi loša i skupa regulacija, tromo pravosuđe, nedovoljna zaštita vlasničkih prava i prava kreditora, antipoduzetnička klima i na kraju zadnje, ali ne i najmanje važno, obrazovni sustav koji nije biti upravo –prilagođen znanjima i vještinama koji su neophodni za sudjefinancijski lovanje u modernim gospodarskim tokovima.

Financijske se slabosti samo iskazuju kao financijske. položaj Eksplozija javnog duga, troškova kamata i deficita po svovladinog joj suštini predstavlja posljedicu izostanka reformi u javnom sektoru, prvenstveno u zdravstvenom, mirovinskom i teritosektora. sustavu te – ponovo zadnje, ali ne i najmanje važDug, deficit rijalnom no, u glomaznom i neefikasnom sustavu javnih poduzeća. i dospijeća U mnogima od spomenutih problematičnih područja dublje reforme tek kreću, a u nekima nisu ni započete. Prosječna koja nas očekivanja ekonomskih prognostičara za sljedeću godinu čekaju veći kada je riječ o realnom rastu BDP-a kreću se oko 1 posto su no ikada i složio bih se da je ta procjena u danim okolnostima rea-

listična. Pitanje o očekivanjima za 2014. ne smije se svesti samo na stope rasta. Pravo pitanje je pitanje kvalitete. Mogu li nam se u 2014. dogoditi politički i ekonomski katalizatori koji će ubrzati reforme? Može li u Hrvatskoj nova, zdrava gospodarska struktura zasnovana na privatnim investicijama i izvozu, potpomognuta sredstvima iz europskih fondova, s pristupom većem tržištu nego ikada do sada, ojačati toliko da nadvlada slabosti starog, problemima opterećenog dijela gospodarstva? Katalizator reformi u 2014. mogao bi na kraju biti upravo financijski položaj vladinog sektora. Dug, deficit i dospijeća koja nas čekaju veći su no ikada. Hrvatska je 15. studenog ušla u pripremnu fazu Procedure prekomjernog deficita. Ove bi činjenice u 2014. godini mogle dovesti do posve novog okvira za vođenje financijski održive ekonomske politike. U tom okviru ne treba isključiti niti ulogu MMF-a.

Iako će otpori MMF-u biti snažni, ulazak MMF-a u “paket” strukturiranja nove ekonomske politike mogao bi imati ulogu “pečata kvalitete”, s izravnim rezultatom bitnog smanjenja troška financiranja duga već u drugoj polovici godine. Kada je riječ o strukturnim promjenama, one su uvijek sporije od financijskih.

U tom smislu teško se može očekivati nešto snažno pozitivno 2014. Propustili smo iskoristiti ulazak u EU i donošenje novog zakonskog okvira kroz Zakon o strateškim investicijama i Zakon o poticanju ulaganja za aktivno privlačenje ulagača i novo pozicioniranje Hrvatske na svjetskoj investicijskoj mapi. Taj propust hitno treba ispraviti. Kako je bolje ikad nego nikad, politika aktivnog privlačenja ulaganja trebala bi biti u fokusu sljedeće godine, dodatno pojačana uklanjanjem poslovnih i investicijskih barijera, reformom javne administracije, poboljšanjem regulacije i smanjivanjem troškovnih nameta poduzećima. Iza svih opisanih ekonomskih problema koji će nastaviti usporavati naš razvoj i u 2014. kriju se suštinske slabosti. Pored već spomenutih, treba svakako naglasiti i možda najveću slabost – odnos politike i društva prema privatnom poduzetništvu i privatnim investicijama. Dojam je da je ono što zovemo antipoduzetničkom klimom duboko ukorijenjeno, tako da strah od neuspjeha i problematičan odnos prema uspjehu blokiraju razvoj na svim razinama društva. Nadam se da je sazrijelo vrijeme da shvatimo kako privatni poduzetnik i investitor nisu dio problema, nego dio rješenja problema ekonomskog razvoja. Za promjenu ovog stava ne treba nam puno više osim nešto dobre volje onih koji imaju priliku govoriti i djelovati u javnom prostoru. Kada bi se taj stav počeo mijenjati u 2014., bio bi to naš najveći dugoročni dobitak.

3

Kolumna

prosinac 2013.

/ www.hup.hr

Već predugo vrlo malo poduzimamo

P

Davor Majetić, glavni direktor HUP-a

Krajnje je vrijeme da se povuku pravi potezi, krajnje je vrijeme da se pokrenu reforme na svim razinama 4

rema posljednjem PISA istraživanju Hrvatska se svrstala na 40. mjesto po matematičkoj pismenosti od ukupno 60 zemalja. Više od samog mjesta na ovoj rang ljestvici, treba nas zabrinuti podatak da nam je čak 30 posto učenika matematički nepismeno. Ne znaju se služiti osnovnim matematičkim znanjima u svakodnevnom životu. Čemu uopće služi obrazovni sustav ako ne da nas pripremi za život i tržište rada? I na mnogim drugim ljestvicama koje nas uspoređuju s drugim zemljama već godinama neslavno prolazimo. Od Doing businessa i ljestvice konkurentnosti do ljestvice o raširenosti korupcije i stanja u zdravstvu. Postoje doduše i neke ljestvice na kojima smo u samom vrhu.

Hrvatska tako unutar EU ima najveći broj obitelji u kojima nitko nije zaposlen! Sve te ljestvice same po sebi i nisu važne. Važne su poruke koje bismo iz njih trebali izvući. A te poruke nam govore da smo u mnogočemu lošiji od drugih zemalja i da mnogi drugi od nas znaju uspješnije upravljati svojim sustavom obrazovanja, zdravstva, javnom upravom, gospodarstvom, pravosuđem… I umjesto da nam to bude poticaj za promjene i poduzimanje nekih konkretnih koraka za poboljšanja u očito nedovoljno efikasnim sustavima, mi već dugo godina ne poduzimamo gotovo ništa ili premalo. A globalni svijet danas se razvija brže nego ikad i oni koji nisu u stanju pratiti promjene počinju još izraženije zaostajati. Upravo se potonjega najviše i bojim. Zaostajanja. Danas smo sretni kada se objavi neki pokazatelj u kojem nas se kategorizira među one koji stagniraju. Čak nas i to zadovoljava, a ne bi trebalo. Jer, svakim danom sve nas više udaljava od nužno potrebnih promjena koje više no ikad ovoj zemlji trebaju donijeti napredak na svim razinama i to ne zato da bismo se bolje plasirali na nekoj od ljestvica, već zato da bismo bolje živjeli i da bi naša djeca ovdje vidjela svoju budućnost. Kao što rekoh, nisu rang liste same po sebi bitne. Bitno je ono što stoji iza podataka temeljem kojih se one stvaraju, a utječe izravno na naše živote.

Volio bih na kraju još jedne godine čiji rezime sažimamo u nekoliko rečenica, biti optimističniji i misliti kako će nam 2014. konačno biti drugačija, bolja. Nažalost, gotovo da ne postoji pokazatelj za koji se mogu uhvatiti i na njemu graditi koliko-toliko utemeljeni optimizam. Investicijska klima i uvjeti poslovanja i dalje su loši, a naznaka za poboljšanje u sljedećoj godini opet nema. HUP –ovi članovi, poslodavci i poduzetnici koji su sudjelovali u istraživanju o očekivanjima u 2014. procjenjuju da je pred nama još jedna teška godina, a gotovo polovica njih (44%) očekuje da će opće stanje u gospodarstvu iduće godine biti još teže od ovogodišnjeg.

Pri tom su HUP-ovci opće stanje u gospodarstvu za godinu koju ispraćamo ocijenili čistom jedinicom! Uistinu, krajnje je vrijeme da se povuku pravi potezi, krajnje je vrijeme da se pokrenu reforme na svim razinama, krajnje je vrijeme da se sustav i način rada koji je neodrživ zamijeni novim. Vrlo jasno poslodavci već godinama artikuliraju probleme i traže njhovo rješavanje jer previsoka davanja, neučinkovita javna uprava, nejasna strategija razvoja zemlje, kruto radno zakonodavstvo te nelikvidnost nisu kočnice samo njihovog razvoja, već ukupnog gospodarskog i društvenog razvoja zemlje. Bez promjene uvjeta poslovanja nema niti novih radnih mjesta, novih poslova, investicija, većih prihoda proračuna...

Ono što zagovara HUP nije interes samo njegovih članica, ni općenito samo poduzetnika, već je to zaista interes svakog građanina ove zemlje. Reforme prema kojima su otpori i dalje veliki nemaju alternativu i za njih bismo se danas trebali zalagati svi. Samo one nam mogu omogućiti da sutra bude bolje, a ne još gore. Do sada poduzeti koraci na uvođenju promjena u ono što se godinama izbjegavalo rješavati i mijenjati nisu dovoljni. Predugo smo bježali od istine i previše je toga što se sada mora hitno i sveobuhvatno mijenjati. Da smo u promjenama prespori pokazuje i naš prvi HUP skor u kojem se sve crveni i još jednom nepobitno ukazuje da promjene moraju biti i brže i dublje i hrabrije. Odgovornost za stanje u kojem se nalazimo nije samo na aktualnoj Vladi već i na prethodnim Vladama. Sadašnja je Vlada doduše dobila mandat da povede promjene i zato svi od nje s pravom očekujemo da to zaista i učini. Međutim i svi drugi snose dio odgovornosti i za ono što nas je dovelo do ove situacije i za uspjeh ili neuspjeh u promjeni ovog stanja. Za dubinu i širinu promjena koje treba provesti u našoj zemlji Vladi treba šira podrška.

Nema te Vlade koja bi sama uspjela provesti ono što naša aktualna Vlada treba učiniti. Šokantan je podatak da čak trećina Hrvata živi u riziku od siromaštva i to u zemlji koja ima izvore pitke vode, more, zemlju i šume. Samo o nama samima ovisi hoćemo li se konačno trgnuti i sami sebe dovesti u red. S početkom nove godine obično otvaramo nova životna poglavlja i donosimo odluke o promjenama na osobnom planu. Iskoristimo kao društvo početak ove nove godine da svi zajedno donesemo odluku o tome da idemo beskompromisno mijenjati sve ono što nije dobro i što stoji na putu našeg gospodarskog oporavka i rasta životnog standarda. Odlučimo da idemo napraviti sve što je potrebno da živimo bolje i bacimo se konačno na posao. Svi zajedno. U tom slučaju uvjeren sam da ćemo u 2015. konačno ulaziti s optimizmom i pozitivnim očekivanjima.

N i

Em T pr ni A Gr

nu nje da da rlo že na oja, ez ta,

ca, og lje laje, na su se jeve ju m m de sta no u ba

aša rema miu na lasvi mieg čilje ju m

prosinac 2013.

/ www.hup.hr

Kolumna

Ne nazire se uskoro izlazak iz krize

I

z perspektive hrvatskog gospodarstva, još je jedna godi- Potencijali domaćih kompanija nisu dovoljni, ali nisu ni na protekla u sjeni krize iz koje se ne nazire skori izla- beznačajni, a izvršna vlast treba napraviti maksimum kako zak. Najrelevantniji zaokret kojemu smo svjedočili je bi poduzetnike ohrabrila za iskorak u nove investicije, treba onaj svjetonazorski, koji možemo sažeti u konstataciji da kreirati pravu investicijsku klimu i smanjiti administrativje aktualna Vlada naprosto poštenija nego što smo imali ne prepreke i parafiskalnu presiju na poduzetništvo i gosprilike vidjeti ranije. podarstvo u cjelini.

To, međutim, nije dovoljno. Iako su primjetni i hvaApsolutni prioritet je i direktno privlačenje velikih strale vrijedni koraci koje je Vlada napravila u smjeru borbe nih investitora, a to, između ostalog, iziskuje i promjenu Emil protiv korupcije, ovi napori, nažalost, nisu usporedivi s paradigme u gospodarskoj diplomaciji. Hrvatska se mora Tedeschi, onima koji su uloženi u pokretanje i oživljavanje i može formirati i brendirati kao atraktivna invepredsjedgospodarstva. Najvidljiviji napredak ostvaren je sticijska destinacija, a to znači više od bazičnog nik Uprave uspostavljanjem fiskalne discipline i borbom prodefiniranja zakonskog okvira koji je tek nulta pretAtlantic tiv crne i sive ekonomije. Koliko god važan ovaj postavka za ulaganje. Potrebno je strukturirati proGrupe segment urednije prakse punjenja državnog program i konkretne projekte koji će privući ulagače te računa, ponovno su izostali usporedivi napori u formirati kompetentan tim koji će takav program discipliniranju državnih rashoda. Također, osim Apsolutni promovirati u svjetskim središtima kroz svojevrpovećanom poreznom presijom, proračun je postan investicijski “road show”. trebno dodatno osnažiti stavljanjem u funkciju prioritet je Ukupan proces treba voditi koordinirano, neaktivne državne imovine, kao i privatizacijom i direktno s jasno zacrtanim strateškim ciljevima u kojima poduzeća u kojima je država vlasnik ili suvlasnik, lokalnih zajednica trebaju biti integrirani privlačenje interesi a nemaju karakter strateškog nacionalnog interesa. u nacionalni interes. To zahtijeva harmonizirani U tom smislu vidljivi su određeni pomaci na bolje velikih pristup svih razina vlasti usmjeren ka stvaranju u javnim poduzećima pod ingerencijom Ministar- stranih in- optimalnih uvjeta za ulaganje, što će automatski stva prometa i veza. Potrebno je slično djelovanje i značiti veću zaposlenost, ekonomski rast, a onda rezultate ostvariti i u drugim ministarstvima. Nuž- vestitora, a i uspješnije i zadovoljnije društvo. Hrvatsku treba no je također restrukturiranje u javnim tvrtkama, to, između razvijati kao državu znanja, s obrazovnim sustavom jednako kao i u tijelima javne administracije. To ne prilagođenim suvremenim obrazovnim standardiostalog, znači da prostora za unapređenje nema i u privatma, ali i potrebama tržišta rada. Treba ju također iziskuje i nim kompanijama. razvijati kao socijalnu državu koja skrbi o svojim Općenito, smatram da se u javnom sektoru promjenu građanima, ali ne bez svijesti o tome da danas treba upravljati prema jednakim principima po očekivana razina usluge daleko prelazi razinu koju kojima se upravlja bilo kojim velikim, uspješnim, paradigme možemo financirati. Ukoliko se kroz gospodarsku poslovnim sustavom. Upravljanje je u svojoj su- u gospoaktivnost ne stvori dodatni prostor za financiranje štini isto - leadership, delegiranje, uspoređivanje, javnih servisa, evidentno će se kroz reorganizaciju i darskoj prioriteti, fokus, rokovi za izvršenje zadataka, morazina usluge morati prilagoditi. Ono što u Hrvatdel nagrađivanja rezultata, sve su to kategorije koje diplomaciji skoj danas osobito zabrinjava nije samo očigledan srećemo u svakoj sferi upravljanja. Posebno ipak pad standarda i potrošnje uslijed niza razumljivih naglašavam javni sektor, jer je riječ o novcu svih građana razloga, nego i psihološki pritisak koji građani osjećaju u i u odgovornosti u upravljanju tim novcem ne smije biti nedostatku perspektive rasta. razlike u odnosu na način na koji uspješni menadžeri i mePokretanje gospodarstva koje će donijeti optimizam nadžerski timovi upravljaju novcem privatnih kompanija. građanima ono je što svi očekujemo u narednom periodu.

Svakako očekujem da oživljavanje gospodarske aktivnosti Situacija nije idealna, ali to ne znači da uopće nema probude u najužem fokusu drugog dijela mandata Vlade, te da stora i da se trebamo predati. Ako vidimo i minimalni rast se pokrenu ozbiljne reforme s ciljem ostvarenja gospodar- moramo to uzeti kao činjenicu i razvijati se u okviru takvog skog rasta. Prioritet Vlade mora biti pokretanje značajnog okruženja. Ne možemo mijenjati vrijeme i mjesto u kojem investicijskog ciklusa, čiji nositelj treba biti privatni sektor. živimo, no u danim okvirima moramo naći perspektivu.

5

Kolumna

prosinac 2013.

/ www.hup.hr

Vjerujemo u dolazak drugih investitora

Z

Tihomir Orešković, predsjednik Uprave Plive

Zalažemo se za cjelovitu reformu te za uspostavu drugačijeg modela financiranja uz uvođenje tzv. “košarice” obveznog zdravstvenog osiguranja 6

a PLIVU je 2013. godina bila uspješna, ponajprije zahvaljujući završetku investicijskih projekata koji će nam omogućiti daljnji razvoj i jačanje pozicije na najzahtjevnijim, farmaceutskim tržištima. Poznato je da je PLIVA u protekle dvije godine investirala oko 200 milijuna dolara u nove proizvodne pogone u Savskom Marofu i Zagrebu. To je jedan od najvećih investicijskih ciklusa u povijesti kompanije i najveće privatno ulaganje u Hrvatskoj u posljednje dvije godine. On će rezultirati značajnim povećanjem proizvodnje gotovih oblika lijekova i aktivnih farmaceutskih supstancija, porastom izvoza, ali i čistijom proizvodnjom i novim zapošljavanjem. Samo tijekom ovog investicijskog ciklusa ukupno ćemo zaposliti 200 ljudi. U ovoj godini kada je Hrvatska postala službenom članicom EU, sa svojim radom je započeo i Centar financijskih aktivnosti, koji će pružati visokokvalitetnu podršku Tevinom financijskom poslovanju u nizu europskih zemalja, i prvi procesi već su prebačeni u Zagreb. Vjerujemo kako će ovo biti dobar primjer drugim kompanijama kako u Hrvatskoj postoje kvalitetni resursi koji mogu podržavati internacionalne procese iz Zagreba.

PLIVA svoje uspjehe prvenstveno zahvaljuje svojim stručnim i kompetentnim ljudima, dugoj tradiciji farmaceutskog poslovanja, neupitnoj kvaliteti svojih lijekova i partnerskim odnosima s kupcima i korisnicima unutar zdravstvenog sustava. Drugi razlog je taj što neprekidno investiramo u inovativne tehnologije, povećavamo kapacitete i zapošljavamo nove stručnjake kako bismo mogli zadovoljiti povećane potrebe domaćeg i izvoznih tržišta. Uvjeren sam da će se povećana produktivnost, konkurentnost te kvaliteta ukupnog poslovanja pozitivno odraziti ne samo na PLIVINE poslovne rezultate, već i na cjelokupno gospodarsko okruženje u Hrvatskoj. Značajnim smatram i daljnji razvoj istraživanja i razvoja u koji PLIVA ulaže značajna sredstva, jer samo inovativni proizvodi i kontinuirani razvoj poslovnih procesa mogu na odgovarajući način odgovoriti promijenjenim potrebama tržišta. PLIVINO Istraživanje i razvoj izvrsno se pozicioniralo unutar Teva grupe te iz godine u godinu dobiva sve veći broj razvojnih i istraživačkih projekata za najrazvijenija farmaceutska tržišta. Najveći dio lijekova razvijenih u zagrebačkim laboratorijima u Zagrebu se i proizvodi, i to iz vlastitih farmaceutskih supstancija. Upravo je vertikalna integracija, koju u Hrvatskoj ima jedino PLIVA, naša velika prednost. Držim da bi i na razini države izdvajanja za istraživanje i razvoj trebalo sustavno povećavati i poticati suradnju javnog i privatnog sektora koji trebaju nastupati kao ravnopravni partneri sa zajedničkim ciljem. I u sklopu jačanja konkurentnosti nužno je podupirati istraživanje i razvoj kako bi se potaknule inovacije i rast. Dobro je da je Vlada prepoznala važnost ulaganja u istraživanje i razvoj

te zadržala porezne olakšice za područje istraživanja i razvoja koje su ključni za daljnji razvoj i poslovanje kompanija. Samo proizvodnja temeljena na znanju i visokim tehnologijama može stvoriti dodanu vrijednost, ostvariti rast i izvoz na nova tržišta te ojačati socijalnu sigurnost. Hrvatsko je tržište malo i zato se svi koji planiraju ozbiljan rast moraju otvoriti drugim tržištima.

Biti u konkurenciji na otvorenom europskom i svjetskom tržištu veliki je izazov za svakog gospodarstvenika i pravo je umijeće naći nišu u kojoj će kompanije uspješno plasirati svoje proizvode i usluge. Kao i ukupna domaća proizvodnja i farmaceutska industrija bila je u 2013. godini izložena brojnim financijskim opterećenjima i administrativnim zaprekama, uključujući iznimno duge rokove naplate i povećanje u segmentu uvoznih proizvoda.

Mali pomak učinjen je djelomičnom sanacijom i rješavanjem dijela duga zdravstvenog sektora, no najnoviji podaci pokazuju da se nepovoljan trend nastavlja i da se dugovi i dalje gomilaju.

Unutar zdravstvenog sustava možemo očekivati daljnju racionalizaciju i optimizaciju troškova, no, nadamo se, ne i na štetu kvalitete liječenja. Kada je riječ o strukturnim reformama, zadržao bih se na onima koje se tiču zdravstvenog sustava. I PLIVA i HUP Udruga domaćih proizvođača lijekova podržavaju ideju kvalitetne i dugoročno održive reforme zdravstvenog sustava koja bi bila znatno uspješnija kada bi se njezin teret ravnomjernije rasporedio, a ne najvećim dijelom prelio na uštede na proizvođačima lijekova. Put ka učinkovitijem zdravstvenom sustavu podrazumijeva racionalizaciju poslovanja i mreže zdravstvenih ustanova, kategorizaciju bolničkog sustava, sužavanje obuhvata korisnika dopunskog zdravstvenog osiguranja za koje dopunsko osiguranje plaća država, te najavljeno širenje tržišnih aktivnosti HZZO-a na putno i dodatno osiguranje. Drugim riječima, zalažemo se za cjelovitu reformu te za uspostavu drugačijeg modela financiranja uz uvođenje tzv. “košarice” obveznog zdravstvenog osiguranja te poticanje privatnih zdravstvenih osiguranja/dobrovoljnih osiguranja koja bi osiguranicima jamčila zdravstvenu zaštitu iznad propisanog standarda, kao i veće korištenje mogućnosti koje pruža javno-privatno partnerstvo u području skrbi o zdravlju. Vlada Republike Hrvatske za 2014. predviđa blagi rast BDP-a od 1,3 posto. To nije mnogo, ali može zasigurno biti prvi znak oporavka i naznaka izlaska iz krize. Vjerujem i da će uskoro investitori pokazati ozbiljniji interes za ulaganja u Hrvatsku kao novu članicu EU, za što će im, nadajmo se, svojevrstan “vjetar u leđa” dati Zakon o strateškim investicijama. Naravno, nužne su i općenite mjere fokusirane na stvaranje bolje poduzetničke i investicijske klime, uklanjanje administrativnih i zakonskih barijera za gospodarstvo, reforma javne administracije te daljnje smanjenje poreznih i neporeznih davanja.

B t

B P pr ni U PB

M zn hr go da ba tr po sv na di te na ci ba

prosinac 2013.

G

a. tu

pno a.

Božo Prka, predsjednik Uprave PBZ-a

u .

rA u

u

a o

laa g

u

bi

iti

atn

hi ije

Kolumna

Bankovni bi sustav trebao ostati stabilan

že

de

/ www.hup.hr

Moramo znati da je hrvatsko gospodarstvo bankocentrično, te poduzeća svoj rast najvećim dijelom temelje na financiranju iz banaka

odina pred nama u koju ulazimo s puno neizvjesnosti s regulatornog aspekta i loših makroekonomskih pokazatelja bit će još jedna vrlo izazovna i teška godina, i za banke i klijente. U kontekstu očekivanog makroekonomskog okruženja pratit će nas stagnacija BDP-a uz mogući minimalan rast krajem godine (ali i pad), nastavak rasta nezaposlenosti, pad realnih dohodaka, pad osobne potrošnje, što će sve značiti vrlo slabu potražnju za kreditima sektora stanovništva. Preciznije, očekujemo nastavak trenda razduživanja stanovništva kod banaka.

Poslovna očekivanja govore da će i potražnja za kreditima sektora poduzeća biti vrlo slaba. Uzroke tome vidimo u nedovoljno restrukturiranom gospodarstvu koje je prezaduženo i podkapitalizirano. Neizvjesnosti poslovnog sektora se dodatno pojačavaju učestalim izmjenama propisa kao što su izmjene: poreznog sustava (promjene poreznih stopa, osnovica, najave novih poreza od kojih se višekratno odustaje, promjene u primjeni poreznih pravila), česte izmjene zakona (predstečajni) i sl. Jedini sektor gdje očekujemo nastavak relativno visoke potražnje za kreditima jest država sa svojih planiranih preko 17 milijardi kuna proračunskog deficita u idućoj godini. No, konačni će makroekonomski učinak proračuna ovisiti o rezultatima procesa prekomjernog proračunskog manjka o čemu odlučuje Europska komisija, a što nam je u ovom trenutku nepoznato. Od dobrih vijesti, očekujemo relativno stabilan tečaj kune prema euru (uglavnom oko sadašnjih razina), nisku inflaciju, uredno servisiranje svih vanjskih i domaćih obveza od strane države. Bankovni bi sustav trebao ostati stabilan, a kamatne bi stope na domaćem tržištu (i aktivne i pasivne) mogle nastaviti lagano padati zbog vrlo slabe gospodarske aktivnosti ali i visoke likvidnosti sustava.

Troškovi vanjskog zaduživanja mogli bi i dalje lagano rasti (i biti viši od usporedivih zemalja kao što su Bugarska i Rumunjska) zbog odgađanja reformi i nedovoljne proračunske konsolidacije. Pored opisanog makroekonomskog okružja za iduću godinu očekujemo dodatne nepovoljne učinke na poslovanje banaka zbog brojne nove regulacije koju će banke morati primijeniti. Proces počinje već s 1. siječnjem i primjenom novog Zakona o kreditnim institucijama. Nova je regulacija toliko obimna i drugačija od one dosadašnje da bi vjerojatno bilo primjerenije govoriti o regulatornoj revoluciji nego o “ispravljanju propusta u staroj regulaciji”. Prema navo-

dima guvernera nova će regulacija za banke premašivati tisuće stranica teksta. Iako je vjerojatno veći dio te nove regulacije uvjetovan promjenama u EU regulaciji, a ne samostalnim odlukama HNB-a, posljedice po banke mogu biti vrlo velike. Kompletna regulacija ide za zaoštravanjem uvjeta poslovanja banaka (od višeg kapitala, više likvidnosti, viših rezervacija i sl.). To na poslovanje banaka može imati višestruko negativan utjecaj. Prvo, tolika nova regulacija predstavlja goleme troškove prilagodbe za banke. Troškovi primjene novih propisa mogu biti vrlo visoki i uključuju troškove prilagodbi IT procesa, brojnih novih obrazaca, a o vremenu utrošenom na interpretaciju te regulacije i njenu primjenu da i ne govorimo. Drugo, tolika količina promjena u značajnoj mjeri generira određenu neizvjesnost poslovanja banaka, a to dodatno koči kreditnu aktivnost.

Za veliki dio regulacije se još ne znaju ni detalji ni provedbeni propisi, pa je nemoguće pripremiti se za njihovu primjenu. Ako banke početkom 2014. neće znati konačne učinke novih propisa, sigurno će biti suzdržanije u kreditiranju nego što bi to inače bile. Banke razmišljaju na način da je bolje imati dodatnu rezervu likvidnosti, više kapitala, biti oprezan za možebitne strože zahtjeve regulatora, nego biti u prekršaju kada novi propisi stupe na snagu. U toj neizvjesnosti posebno brine različitost novih zakona i propisa. U ovom času nitko ne može sa sigurnošću procijeniti kakav će biti kumulativni učinak na poslovanje banaka, svih novih pravila za banke. Treće, ono što znamo je da će velika većina regulacije (po najavama) djelovati pro-ciklički. Kreditiranje će u novim uvjetima biti skuplje i rjeđe tj. teže. Regulatori žele povećati stabilnost sustava dodatnim sigurnosnim mjerama. To je potrebno, ali istovremeno povećava troškove regulacije banaka, a time i ograničava buduću kreditnu aktivnost. Četvrto, značajna promjena regulative u EU i eurozoni imati će izravne (o kojima smo govorili) i neizravne posljedice po nas. Stroža regulativa za banke u eurozoni odrazit će se i na naše banke putem odnosa s bankamamajkama tako da se može očekivati manje priljeva i po većoj cijeni. Moramo znati da je hrvatsko gospodarstvo bankocentrično, te poduzeća svoj rast najvećim dijelom temelje na financiranju iz banaka. Stoga kreditiranje banaka bude manje od očekivanja i posljedice po rast će biti značajne. Bilo bi korisno imati na umu i tu dimenziju kada se govori o ulozi banaka u gospodarskom rastu u idućoj godini.

7

Kolumna

prosinac 2013.

/ www.hup.hr

ZOR zapinje, a nužna je fleksibilizacija

G

Od ekonomske politike u 2014. godini ne očekujem velikih novosti.

Proračun koji je predložen doživjeti će sigurno dva rebalansa 8

rupa ORBICO 1. Imamo najbolji menadžerski u 2013. godini je tim u povijesti ostvarila najbolje 2. Postigli smo najveći prihod rezultate u dosadašnjem 3. Dosegli smo najveći profit poslovanju. Preuzeli smo 4. Imamo najbolji odnos ukupne kompaniju RAFINANZ u imovine i kredita Mađarskoj , koja je ima5. Imamo najbolji omjer ukupnih la tvrtke kćeri u Českoj i kredita i EBITDA Slovačkoj. U Poljskoj smo Sve to možemo zahvaliti također preuzeli tvrtku WEpredanom radu naših radnika i LLA PROFESSIONAL i to menadžera, godinama vezanih uz je naš prvi korak u osvajanju projekt ORBICO. Od ekonomske poljskog tržišta. politike u 2014. godini ne očekuParalelno smo konsolidijem velikih novosti. Proračun koji rali bilance Grupe koja sada je predložen doživjet će sigurno ima 18 poduzeća u 17 država dva rebalansa, jer se neće ostvariti s očekivanim prometom planirani rast. Veliki broj tvrtki je od gotovo 850 milijuna u blokadi, a predstečajne nagodbe, eura. Auditor je bio svjetska kao što im i ime kaže su predstepoznata firma PWC. Takočajne i one samo odgađaju stečaj đer smo Navision software na neko vrijeme. Usput rečeno, Branko Roglić, proširili na Poljsku, Mađarvlasnik i menadžment u slučajevivlasnik i predsjednik NO-a Orbica sku i Srbiju, te u segmentu ma predstečaja moraju biti smijeljudskih potencijala postigli njeni, jer onaj tko je doveo tvrtku visoke standarde. Ove godine smo počeli optimizaciju u stanje stečaja ili predstečaja neće je nikad ozdraviti. flote vozila, kao i optimizaciju skladišta. Nastavljamo Zakonodavna, monetarna i izvršna vlast moraju posegnuti također i razmjenu najboljih iskustava među tvrtkama u za konkretnijim mjerama, ako već ne žele pozvati MMF, Grupi, što će imati značajne sinergijske učinke. Sve ovo će što bi obzirom na cijenu kapitala i situaciju u zemlji bilo rezultirati daljnjem unapređenju i kontroli računovodstva nužno potrebno. Zakon o radu “zapinje”, a fleksibilizacija i financija. U 2013. godini postigli smo slijedeće rezultate: je nužna. Možda nam pomogne Bog!

prosinac 2013.

HUP SKOR 2013.

/ www.hup.hr

HUP-ov skor je 31 što pokazuje da stagniramo Od 12 područja koja su mjerena čak ih je 8 u crvenom dok 4 imaju srednju vrijednost-žutu, no niti jedno nije zeleno s prolaznom vrijednošću

U

rujnu 2013.

Hrvatska udru­ ga poslodavaca objavila je stra­ teški doku­ ment “Što zagovaramo: ciljevi i preporuke za izlazak iz krize i gospodarski rast”. Ciljevi i pre­ poruke definirani su za 13 po­ dručja: • Produktivnost i konkurentnost • Fiskalna konsolidacija • Javna administracija • Opterećenje gospodarstva • Investicijske i poslovne barijere • Pravosuđe • Tržište rada • Obrazovni, zdravstveni i mirovinski sustav i teritorijalni ustroj • Efikasnost javnih poduzeća • Ponuda kapitala • Poduzetnička klima • Poticanje investicija • Socijalni dijalog Radeći na ciljevima i preporu­ kama, u HUP­u smo bili svjesni zasićenosti naše javnosti dekla­ rativnim navođenjem ciljeva i preporuka za izlazak iz krize.

Stoga je HUP, usprkos činjeni­ ci da nema mandat za detaljnu razradu javnih politika, kori­ steći raspoloživo znanje i isku­ stvo renomiranih ekonomskih stručnjaka pri HUP­u, razradio i detektirao ključne pokazatelje i preporuke koje gospodarstveni­ ci i poduzetnici vide kao smjer u

kojem nositelji ekonomske poli­ tike trebaju krenuti s ciljem br­ žeg izlaska iz krize.

Za svaki od ciljeva koje HUP zagovara, u suradnji s tvrtkom Arhivanalitika razvili smo HUP skor – sustav pokazatelja koji mjere ostvarenje ciljeva HUP­a i rezultate reformi. Rukovodeći se načelom da je lakše upravlja­ ti mjerljivim nego nemjerljivim pojavama, razvili smo sustav po­ kazatelja čije ćemo vrijednosti pratiti dva puta godišnje, te na bazi konkretnih mjerenja ocje­ njivati postignute rezultate i ko­ mentirati uočene promjene.

HUP skor – glavni rezultati Na prvi pogled, HUP skor je jednostavan broj. Kreće se izme­ đu 0 (najlošija vrijednost) i 100 (najbolja vrijednost). Ne mjeri intenzitet napora u provedbi ekonomskih politika, nego nji­ hov rezultat – stupanj ostvarenja ciljeva HUP­a, odnosno rezulta­ te reformi. Skor se može gledati ukupno, pa zaključiti da vrijed­ nost skora za prosinac iznosi 31 od 100, što nije dovoljno za pro­ laznu ocjenu. Može se gledati i prema područjima, kojih je 12.

Iako HUP­ovih ciljeva ima 13, HUP skor se ne mjeri za soci­ jalni dijalog, jer je riječ o previše složenoj pojavi da bi bio podlo­ žan jednostavnom mjerenju.

Pogled na 12 područja pruža uvid u strukturu i rangove naših

KONSTRUKCIJA HUP SKORA I UKUPNI REZULTATI 73 indikatiora

>

12 područja-skorova

>

HUP Skor

31

0-33,3

U crvenom je 40 ili 55% ukupnog broja indikatora

U crvenom je 8 ili 2/3 ukupnoga broja područja

33,3-66,7

U žutom je 23 ili 32% ukupnog broja indikatora

U žutom su 4 ili 1/3 ukupnog broja područja

66,7-100

10 ili 14% ukupnog broja indikatora je u zelenom

Niti jedno područje nije u zelenom

ekonomskih problema. Najma­ nje vrijednosti od 15 zabilježene su za područja produktivnosti i konkurentnosti, te za poduzet­ ničku klimu. Sljedeću kritičnu vrijednost bilježimo za pravo­ suđe (19) i fiskalnu konsolida­ ciju (22), itd. Međutim, čak i

područja s najboljim ocjenama, poput ponude kapitala (53) i javne administracije (43), bilje­ že niske vrijednosti. Samo jedno područje ima prolaznu ocjenu iznad 50. U tom smislu, sva po­ dručja mjerenja trebala bi imati visok rang prioriteta pri obliko­ 9

HUP SKOR 2013.

Tumačenje HUP skora HUP skor je sustav izvedenih ocjena. To znači da ne prikazuje rezultate novih statističkih mjerenja. U okviru HUP skora kombiniraju se postojeći, već objavljeni pokazatelji. Dio tih pokazatelja su standardni statistički podaci kakve objavljuju Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Hrvatska narodna banka i Eurostat: stopa rasta BDP-a, stopa zaposlenosti i nezaposlenosti, itd. Druga 10

/ www.hup.hr

Broj dana potrebnih za izdavanje građevinske dozvole 350 300 250 200 150 100 50 Estonija Češka Litva Bugarska Madžarska

0 Hrvatska Rumunjska Slovačka Latvija Slovenija Poljska

vanju politika. Skorovi za 12 prikazanih područja računaju se pomoću 73 pokazatelja. Detaljnija se ocjena može formirati tako da se pokazatelji i područja rangiraju prema postignutim skorovima. Korištenjem metafore semafora ocjene se mogu grupirati u tri skupine. Kritične vrijednosti (metafora “crveno”) u donjoj trećini skale za ocjenjivanje bilježimo u 8 od 12 područja, odnosno kod 40 ili 55% od ukupnoga broja indikatora.

Loše ili srednje vrijednosti (metafora “žuto”) u srednjoj trećini skale za ocjenjivanje bilježimo u 4 od 12 područja, odnosno kod 23 ili 32% od ukupnoga broja od 73 indikatora. Solidne vrijednosti (metafora “zeleno”) u gornjoj trećini skale za ocjenjivanje ne bilježimo niti u jednom od 12 područja, ali ih susrećemo kod 10 ili 14% od ukupnoga broja indikatora. Pogled na HUP skor prema područjima i pokazateljima puno je informativniji od puke ukupne vrijednosti (31).

Međutim, i takav pogled nije potpun. Nije dovoljan za razumijevanje strukture i potencijala HUP skora. Stoga ćemo u u nastavku prikazati nekoliko osnovnih činjenica o metodologiji HUP skora. Zatim se prikazuju rezultati prema ciljevima odnosno područjima.

prosinac 2013.

Izvor: Doing Business 2014

vrsta pokazatelja posebna su anketna i statistička istraživanja koja objavljuju međunarodne institucije. Takav je slučaj s pokazateljima Doing Business Svjetske banke i IFC-a, Globalnim indeksom konkurentnosti Svjetskog gospodarskog foruma, Svjetskim indikatorima upravljanja Svjetske banke i globalnim pokazateljima poduzetništva koje izrađuje konzorcij GEM. HUP skor odabire neke od pokazatelja iz sustava Doing Business, kao i iz drugih sustava mjerenja, povezuje ih s jednim od 12 mjerljivih ciljeva HUP-a, te vrijednost pokazatelja pretvara u ocjenu (skor): vrijednost 0 vrijedi za usporedivu državu s najlošijom vrijednošću pokazatelja, vrijednost 100 vrijedi za usporedivu državu s najboljom vrijednošću, a vrijednost za Hrvatsku smješta se između 0 i 100, zavisno o vrijednosti pokazatelja. Zemlje za usporedbu su tranzicijske zemlje srednje i jugoistočne Europe, koje su ujedno i nove članice EU (takozvana skupina EU-10): Bugarska, Češka, Estonija, Litva, Latvija, Mađarska, Poljska, Rumunjska, Slovačka i Slovenija. Formiranje skora ilustrirano je pomoću slike koja pokazuje broj dana potrebnih za izdavanje građevinske dozvole prema sustavu Doing Business Svjetske banke i IFC-a.

To je jedan od četiri pokazatelja koji se koriste za računanje skora efikasnosti javne administracije.

U Hrvatskoj je potreban najveći broj dana za izdavanje građevinske dozvole, pa je vrijednost skora za Hrvatsku nula, dok je vrijednost skora za Mađarsku, gdje je potreban najmanji broj dana, jednaka 100.

Usporedbe s EU-10 Prema tome, niz različitih statističkih i anketnih pokazatelja u okviru HUP skora svode se na istu mjeru (0-100) i uklapaju u konzistentan interpretativni okvir povezan s mjerenjem rezultata reformi u 12 ključnih područja. Od ukupno 73 pokazatelja čak se 57 odnosi na ovakve međunarodne usporedbe. Za preostalih 16 pokazatelja maksimalne i minimalne vrijednosti utvrđene su iskustveno, na temelju ekspertnih znanja. No i kod tih ocjena, ekspertno određene granične vrijednosti osim o teorijskim postavkama zavise i o rezultatima za druge zemlje, jer i jedno i drugo utječe na procjenu eksperta. Prema tome, HUP skor najvećim dijelom možemo tumačiti kao relativan položaj Hrvatske u odnosu prema najboljoj ocjeni za zemlju iz skupine tranzicijskih zemalja članica EU. Kada bi se maksimalan skor računao na temelju vrijednosti pokazatelja za najbolje članicu EU (a to u pravilu nisu zemlje iz skupine EU-10), te bi vrijednosti najčešće bile određene pokazateljima za zemlje sjevera Europe. Pokazatelji za te zemlje bilježe još bolje vrijednosti , pa bi HUP skor u tom slučaju bio još i manji. Zbog toga bi razlike u našoj referentnoj skupini zemalja bile manje vidljive. Iako se kod nas često nekritički iznose usporedbe s uspješnim zemlja-

ma sjevera Europe, smatrali smo da je srednjoeuropski referentni okvir pogodniji za ukazivanje na činjenicu koliko Hrvatska zaostaje s reformama u usporedbi s europskim tranzicijskim zemljama s kojima je nekada bila poravnata ili se nalazila ispred njih.

Tumačenje promjena Osim što omogućava usporedbe s drugim, usporedivim članicama EU, HUP skor se može pratiti u vremenu. Izračunat je unatrag, od 2011. godine. Ukupni HUP skor u protekle tri godine nije zabilježio značajnije promjene. U 2011. godini imao je vrijednost 32, u 2012. 30, a u 2013. 31. Riječ je o zanemarivo malim promjenama koje pokazuju da Hrvatska stagnira. Međutim, kod pojedinih područja i indikatora primjećuju se značajne promjene.

I produktivnost i konkurentnost CILJ: Povećanje produktivnosti kroz realizaciju strategije razvoja RH s naglaskom na industrijske i druge politike uklopljene u EU strategiju.

Preporuke: • izrada, donošenje i provedba industrijske politike temeljem koje će se razvijati cjelokupno gospodarstvo, a koja će privatnim investitorima dati jasnu poruku u kojem smjeru i gdje možemo biti konkurentni, odnosno u kojim se aktivnostima može očekivati bolji odnos rizika i povrata • poticanje izvoza uz svesrdnu podršku gospodarske diplomacije • dostizanje ulaganja u istraživanje i razvoj sukladno ciljevima EU 2020 (3% BDP-a) • smanjenje emisije stakleničkih plinova i povećanje energetske učinkovitosti

I

1 2 3 4 5 6 7 8 9

II CI da no BD Pr •t p •k t v v •s d

II

1 1 1 1 1 1

II

1 1 1 1

Iv

2 2 2 2

mo ni na obi zeila ed

be niže je utri ije ao u vo aMečja a-

sti oja ke U

ba m no atnu dje dma zi-

oje vama

ih ke

2013.

2012. 2011.

I ProduktIvnost I konkurentnost

15

21

15

1 Promjena realnog BDP-a 2 Omjer izvoza i BDP-a 3 Promjena broja zaposlenih 4 Promjena produktivnosti na bazi realnog BDP-a po zaposlenom 5 Promjena jediničnog troška rada 6 Udjel izdataka za istraživanje i razvoj (R&D) u BDP-u 7 Cijene plina (prilagođeno za razinu BDP p.c. PPS) ¤/GJ 8 Cijene električne energije (prilagođeno za razinu BDP p.c. PPS) ¤/KWh 9 Udjel energije proizvodnje iz obnovljivih izvora u potrošnji energije

0 3 0 53 0 14 2 37 28

0 8 0 80 0 13 18 38 28

0 3 0 63 0

II Fiskalna konsolidacija CILJ: Hitno smanjenje deficita da ne prijeđe 3% BDP-a i javnog duga da ne prijeđe 60% BDP-a.

Preporuke: • trenutno odustajanje od novih poreza ili ne-poreznih nameta • korekcija plaća u javnom sektoru tako da prosječna plaća više ne bude veća nego u privatnom sektoru • smanjenje ostalih izdataka opće države za oko 1 postotni bod

BDP-a godišnje, do postizanja željene fiskalne ravnoteže • izbacivanje nepotrebnih i nefunkcionalnih stavki iz proračuna na temelju hitne analize učinaka pojedinih fiskalnih programa • dugoročno uravnoteženje proračuna.

III Javna administracija CILJ: Manja, efikasnija, potpuno informatizirana javna administracija koja je uslužno

14

0 30 28

orijentirana prema građanima i poduzetnicima, i predstavlja konkurentsku prednost zemlje.

Preporuke: • mjere koje će Hrvatsku podići na ljestvici Doing Business iznad 40. mjesta • analiza poslovnih procesa u javnoj administraciji radi njihovog pojednostavljenja i povezivanja s projektom poboljšanja opravdanih i ukidanja nepotrebnih propisa i uklanjanja prepreka poslovanju

2013.

2012. 2011.

II FIskALnA konsoLIdACIJA

22

22

28

10 CDS “spread” (premija rizika duga države) 11 Promjena i razina omjera javnog duga i BDP-a 12 Promjena i razina omjera prihoda konsolidirane opće države i BDP-a 13 Promjena i razina omjera rashoda konsolidirane opće države i BDP-a 14 Ukupni saldo konsolidirane opće države u % BDP-a 15 Primarni saldo konsolidirane opće države u % BDP-a

28 27 28 28 0 0

0 16 25 47 25 18

20 16 61 32 16 10

2013.

2012. 2011.

III JAvnA AdMInIstrACIJA

43

43

36

16 17 18 19

63 88 0 7

63 80 0 33

46 86 0 33

Efektivnost Vlade Broj dana potrebnih za pokretanje posla Broj dana potrebnih za izdavanje građevinskih dozvola Broj dana potrebnih za registraciju vlasništva nad nekretninom

2013.

2012. 2011.

Iv oPtereĆenJe GosPodArstvA

42

38

44

20 Omjer prihoda konsolidirane opće države i BDP-a 21 Omjer tekućih prihoda konsolidirane opće države i BDP-a 22 Broj dana godišnje potrebnih za ispunjenje poreznih obveza 23 Broj procedura koje je potrebno obaviti za plaćanje poreza

43 50 69 8

47 40 69 0

38 51 75 4

• reorganizacija i ukidanje nepotrebnih ureda i agencija • promjena teritorijalnog ustroja tako da se broj općina smanji na oko 200 u cilju formiranja cjelina s fiskalnim kapacitetom i kapacitetom za vođenje razvojne politike • uvođenje sustava mjerenja ciljeva, usporedbi i nagrađivanja kreativnosti i rada u javnoj administraciji • informatizacija pristupa i obavljanja poslova s javnom administracijom uz afirmaciju univerzalnih identifikatora i epotpisa, i osobito u poslovima javne nabave.

IV Opterećenje gospodarstva CILJ: Fiskalnom konsolidacijom i reformama u javnom sektoru stvoriti uvjete za smanjenje poreznih stopa i ukidanje većega dijela parafiskalnih nameta.

Preporuke: • smanjenje udjela javnih prihoda opće države u BDP-u za 1 postotni bod godišnje • smanjenje broja i financijskog tereta neporeznih nameta poduzetnika na polovicu •postupno smanjenje opterećenja rada i kapitala, pri čemu se kao prva mjera predlaže podizanje granica poreznih razreda (uključivo neoporezivi dio) i smanjenje stopa poreza na dohodak radi smanjenja porezne progresije • povezati smanjenje doprinosa za mirovine i zdravstvo s reformama mirovinskog i zdravstvenog sustava • bitno povećati razvidnost i predvidivost postupanja porezne uprave kroz korisničke podrške, edukacije i informatizaciju (otvoreni telefon, eforumi, e-konferencije i e-paneli) te ujednačiti postupanje svih poreznih uprava.

11

HUP SKOR 2013.

V Investicijske i poslovne barijere CILJ: Uklanjanje propisa za koje nema dokaza o tome da proizvode veće društvene koristi od troškova, smanjenje troškova provedbe regulacije i primjena procjena učinaka propisa.

Preporuke: • dosljedna primjena propisa o procjeni učinaka propisa, osobito u dijelu evaluacije propisa • procedure iz Zakona o strateškim investicijama iskoristiti radi uspostave dobre prakse koja će u najkraćem mogućem roku postati univerzalna radi jednakog tretmana svih investitora • pokretanje projekta sustavnog uklanjanja barijera poslovanju na svim razinama, ne samo za investicijske procese • koordinacija projekata usmjerenih uklanjanju investicijskih i poslovnih barijera i reforme javne administracije i teritorijalnog ustroja • široko uvođenje prakse automatske dodjele dozvola zbog šutnje administracije • provesti projekt e-građevinska

prosinac 2013.

/ www.hup.hr

2013. v INvESTICIJSKE I POSLOvNE BARIJERE

38

41

41

v

24 25 26 27 28 29

43 91 60 35 0 0

43 95 60 50 0 0

43 95 51 4 0 0

4 4 4 4 4 5 5

Broj procedura potrebnih za pokretanje posla Broj procedura potrebnih za izdavanje građevinskih dozvola Broj procedura potrebnih za registraciju vlasništva nad nekretninom Trošak pokretanja posla Trošak izdavanja građevinskih dozvola Trošak registracije vlasništva

dozvola i podprojekt e-uporabna dozvola VI Pravosuđe CILJ: Formiranjem specijaliziranih sudova, smanjivanjem troškova i drugim mjerama ubrzati i pojeftiniti sudske procese koji su od kritične važnosti za funkcioniranje gospodarstva, kao što su prisilne naplate, stečajevi i likvidacije • skraćivanje trajanja svih sudskih postupaka, osobito prisilne naplate, stečajeva i likvidacija na polovicu • stalno obrazovanje radi povećanja profesionalnih umijeća i poticanja nezavisnosti djelatnika u pravosuđu • informatizacija i efikasnija organizacija sudova • borba protiv korupcije i afir-

macija najviših etičkih standarda i stručne nezavisnosti pravosuđa • uvođenje ažurnog e-registra presuda viših sudova, uz uvažavanje zaštite identiteta stranaka • uvođenje ažurnog e-registra postupaka stečajeva s pokazateljima dinamike procesa i sadržaja procesnih radnji VII Tržište rada CILJ: Olakšati zapošljavanje i otpuštanje te liberalizacijom radnog vremena, minimalne plaće i drugih bitnih elemenata ugovora o radu, omogućiti veću slobodu ugovaranja između radnika i poslodavaca s ciljem povećanja zaposlenosti.

Preporuke: • pojednostaviti odredbe o rad-

2013.

2012. 2011.

vI PRAvOSuđE

19

19

23

30 Broj dana prisilne naplate 31 Broj procedura prisilne naplate 32 Vrijeme potrebno za rješavanje nesolventnosti 33 Trošak rješavanja nesolventnosti 34 Stopa povrata u slučaju rješavanja nesolventnosti 35 Indeks percepcije korupcije

29 0 36 21 1 22

29 0 36 21 3 22

51 0 36 21 4 23

2013.

2012. 2011.

vII TRžIšTE RAdA

22

23

35

36 Stopa aktivnosti 37 Stopa zaposlenosti 38 Stopa nezaposlenosti 39 Stopa nezaposlenosti mladih 40 Stopa dugotrajne nezaposlenosti 41 Promjena nominalnog indeksa jediničnih troškova rada 42 Indeks lakoće zapošljavanja i otpuštanja rada 43 Indeks kvalitete suradnje radnika i poslodavca 44 Indeks fleksibilnosti određivanja plaće

10 0 0 0 0 100 33 42 72

23 0 0 0 0 98 36 40 69

34 0 18 0 10 94 37 40 69

12

2012. 2011.

nom vremenu • postupak otkazivanja ugovora o radu trebao bi se značajno pojednostavniti, radi uravnoteženosti trebalo bi skratiti otkazne rokove za radnike koji su kod poslodavca zaposleni manje od 5 godina, ograničiti iznose naknade štete i onemogućiti prekide postupaka temeljem bolovanja • otpremnine bi trebalo vezati samo uz poslovno uvjetovan otkaz, te povisiti prag stjecanja prava s 2 na 5 godina • fleksibilniji tretman malih i srednjih poduzeća za koje je fiksni trošak radne regulacije veći nego za velike tvrtke, te sukladno preporukama EU zaštititi male i srednje poduzetnike kod zapošljavanja na određeno vrijeme i postupaka otpuštanja radnika • konsolidacija i smanjenje broja prekršajnih odredbi kojih je u Zakonu o radu sada 124 • olakšati zapošljavanje stranaca, osobito ako je riječ o stručnjacima i znanstvenicima • mjere politike zapošljavanja prilagoditi potrebi povećanja mobilnosti radnika i jačanju teritorijalne i socijalne kohezije VIII Obrazovni, zdravstveni i mirovinski sustav i teritorijalni ustroj CILJ: Zdravstveni, obrazovni, mirovinski i teritorijalno-politički sustav moraju se reformirati radi povećanja efikasnosti i doprinosa konkurentnosti i ra-

IX

5 5 5 5

zv Pr •p k g s n ( •p k •b u n n •i v s s •p s •p d v g

X

5 5 5 5 6 6 6 6

1.

ra no viti oji ni čieka

ati an nja

i je ije te U una ka

oja u

ca, a-

je

ni, limiii a-

2013.

2012. 2011.

vIII OBRAzOvNI, zdRAvSTvENI I mIROvINSKI SuSTAv I TERITORIJALNI uSTROJ

30

30

31

45 Postotak građana u dobi 30-34 g. sa završenim tercijalnim obrazovanjem 46 Postotak građana uključenih u obrazovni program 47 Očekivani broj godina školovanja 48 Očekivano trajanje zdravog života 49 Rast broja umirovljenika 50 Omjer broj zaposlenih i broj umirovljenika 51 Udio punih starosnih mirovina u ukupnom broju umirovljenika

7 8 0 73 40 0 0

7 8 0 73 40 0 0

16 7 0 73 20 20 0

2013.

2012. 2011.

IX EfIKASNOST JAvNIh POduzEćA

39

28

33

52 53 54 55

29 29 42 55

20 28 9 53

24 28 27 51

Omjer dobiti i prihoda Udio troškova osoblja i ostalih troškova u rashodima Omjer poduzeća koja ostvaruju dobit i gubitak Ekonomičnost poslovanja - omjer prihoda i rahoda

zvoju čitavoga društva.

Preporuke: • povećanje udjela broja visokoobrazovanih u dobi 30-34 godina kroz veće upise i višu stopu završavanja fakulteta, naročito u područjima S&T (znanosti i tehnologije) • povećanje atraktivnosti strukovnih zanimanja • bitno povećanje cjeloživotnoga učenja, uz naglasak na praktične vještine poduzetništva i financijsko opismenjavanje • izjednačavanje uvjeta poslovanja u javnom i privatnom srednjoškolskom i visokoškolskom obrazovanju • povećanje odnosa broja zaposlenih i umirovljenika • povećanje stope izdvajanja za drugi mirovinski stup uz povećanje efikasnosti u tom segmentu mirovinskog sustava

• borba protiv korupcije i uvođenje najviših etičkih kriterija u mirovinski sustav • provođenje reforme zdravstva koja će jamčiti financijsku održivost sustava (prekid ciklusa akumuliranja dugova) • izjednačiti uvjete poslovanja u javnom i privatnom zdravstvu • profesionalizirati i depolitizirati funkcije upravljanja u zdravstvenom sustavu na temeljima pozitivne prakse starijih članica EU • porezno poticati dobrovoljno privatno zdravstveno osiguranje • poticati ulaganja u privatne zdravstvene ustanove i ustanove skrbi za osobe treće dobi uz podršku iz EU fondova IX Efikasnost javnih poduzeća

CILJ: Depolitizacija upravljanja, uvođenje mjerljivih kriterija efikasnosti i odgovornosti, zaustavljanje gomilanja gubitaka kod gubitaša u javnom sektoru, privatizacija i povećanje izvještavanja javnosti o poslovanju Preporuke: • redefinirati obuhvat poduzeća i poslovnih funkcija koje se mogu smatrati javnim / komunalnim u smislu da se kroz njih realizira neki javni interes, a za ostala poduzeća i poslovne funkcije donijeti plan restrukturiranja i privatizacije • planove restrukturiranja i privatizacije uskladiti s industrijskim i drugim razvojnim politikama radi jačanja privatnog sektora i privlačenja stranih ulaganja, posebno u sektoru prerađivačke industrije • profesionalizirati / depolitizirati upravljanje javnim (i

2013.

2012. 2011.

X PONudA KAPITALA

53

41

48

56 Indeks zaštite prava kreditora 57 Indeks obuhvata kreditnih informacija 58 Indeks obuhvata kreditnog registra 59 Dostupnost rizičnog kapitala 60 Zaduženost i kapitalizacija kompanije 61 Ponuda kredita poduzećima 62 Kratkoročna kamatna stopa na kredite poduzećima 63 Dugoročna kamatna stopa na kredite poduzećima

70 50 79 17 20 100 32 40

70 50 94 47 40 35 36 69

70 50 96 7 40 65 24 66

komunalnim) poduzećima i funkcijama te uvesti mjerljive i javne kriterije učinkovitosti poslovanja, biranje uprava na javnim natječajima i zaustaviti utjecaj politike na svim operativnim razinama • uvesti OECD-ove kriterije razvidnosti i korporativnog upravljanja za poduzeća u državnom vlasništvu • općenito jačati tržišno natjecanje, posebno kroz uvođenje razvidnog natjecanja u postupke javne nabave i ograničavanje privilegiranih državnih poduzeća u natjecanju s privatnima.

X Ponuda kapitala CILJ: Poreznim poticajima, deregulacijom, smanjivanjem transakcijskih troškova i drugim mjerama potrebno je povećati i proširiti ponudu kapitala na hrvatskom financijskom tržištu, uz posebnu pažnju usmjerenu kapitalnom jačanju malih i srednjih poduzeća i povećanju dostupnosti kredita.

Preporuke: • uvođenje zaštitne kamate i/ili ukidanje posebnog poreza i prireza na isplatu dobiti • olakšan porezni tretman malih poduzeća (paušali i/ili niže stope, ukidanje akontacija poreza na dobit) • poticajne mjere za poslovanje fondova rizičnog kapitala i poslovnih anđela te za poticanje “mezzanine” financiranja kroz HBOR • jače okretanje HBOR-a financiranju izvoza i poticanje razvoja terminskog deviznog tržišta • pronalaženje efikasnog modela za čišćenje portfelja loših kredita kroz specijalizirane fondove (“loše banke”) i sl.

• smanjenje regulatornih troškova i poticanje konkurencije 13

HUP SKOR 2013.

radi smanjivanja kamatnih marži • motiviranje banaka na lakše i hrabrije kreditiranje privatnog sektora, naročito malih i srednjih te mikro tvrtki.

XI Poduzetnička klima CILJ: Promjena klime i kulture odnosa prema poduzetništvu s ciljem afirmacije spoznaje da je poduzetništvo ključ razvoja.

Preporuke: • donijeti operativni provedbeni program razvoja poduzetništva • preporuke iz GEM (Global Enterpreneurship Monitor) izvještaja ugraditi u ciljeve i mjere nadležnih ministarstava • izraditi i godišnje ažurirati objedinjeni e-registar potpora i pomoći sektoru po svim osnovama i na svim razinama državne vlasti • ugraditi afirmativni odnos prema poduzetništvu i radu u sve segmente političkog i društvenog djelovanja XII Poticanje investicija CILJ: Aktivno poticanje investi-

14

prosinac 2013.

/ www.hup.hr

2013.

2012. 2011.

XI PoduzetnIčka klIma

15

19

18

64 65 66 67 68

8 0 0 64 44

21 0 0 64 44

16 0 14 65 41

Učinkovitost pravosuđa u procesima protiv regulatora Indeks zaštite investitora Stopa pokretanja novih poduzeća Poželjnost poduzetništva Stopa straha od neuspjeha

2013.

2012. 2011.

XII PotIcanje InvestIcIja

29

30

36

69 Udjel investicija u BDP-u 70 Ulaganje na ledini (“greenfield” investicije) 71 Izravna strana ulaganja (FDI) - stanje u % BDP 72 Izravna strana ulaganja (FDI) - promjena u % BDP 73 Indeks pouzdanja poduzetnika

18 56 33 18 16

19 57 33 33 36

19 53 41 0 33

cija -privlačenje i poticanje investicija mora biti sustavno, ciljano i trajno, u mandatu posebnoga tima koji će stalno obilaziti najvažnije svjetske centre i investitore prezentirajući dobro pripremljene investicijske potencijale.

Preporuke: • pokrenuti globalni road show team koji će kontinuirano prezentirati i državne i privatne hrvatske investicijske potencijale • ustrojiti učinkovit sustav za

Aktivno poticanje investicija mora biti sustavno, ciljano i trajno

privlačenje, prihvat i asistenciju (help desk) investitora na bazi KAM (Key Account Management) koncepta • redovito i jasno komunicirati javnosti što Vlada radi u vezi privlačenja investicija te razviti sustav mjerenja uspješnosti provedbe ovih aktivnosti • u nacionalnim agencijama uspostaviti ažuran e-registar kvalificiranih projekata • provoditi redovita istraživanja zadovoljstva investitora.

prosinac 2013.

OČEKIVANJA

/ www.hup.hr

Kriza i dalje traje: neizvjesna godina 2014.

Opće stanje u gospodarstvu ocjenjeno s prosječnom ocjenom od 1,39

T

66,3%

53,0%

2013.

2012.

28,8% 22,9%

21,7%

5%

0,0% 0,0% (5) Izvrsno

(4) Vrlo dobrodobro

2,4% 0%

(3) Osrednje dobro

Opće gospodarsko stanje: čista jedinica Opće stanje u gospodarstvu (Overall situation) u ovoj je godini, na ljestvici od 1 do 5 (školska ocjena gdje 1 označava “jako loše”, a 5 “izvrsno”), ocjenjeno s prosječnom ocjenom od 1,39 (nakon prošlogodišnje mršave dvojke, odnosno prosječne ocjene od 2,06). Zanimljivo je da niti jedan sudionik istraživanja opće stanje u gospodarstvu ne ocjenjuje s “izvrsnim” niti s “vrlo

Ocjena općeg stanja u gospodarstvu 2013. vs 2012.

(2) Loše, ali donekle zadovoljavajuće

Samo je istraživanje u ovom obliku i s ovom namjerom provedeno po drugi put. Namjera je HUP-a da se istovjetna istraživanja provode krajem svake godine kako bi se moglo pratiti i uspoređivati doživljaj aktualnog gospodarskog stanja, ali i poslovna očekivanja hrvatske poslovne zajednice reprezentirane u HUP-u.

Istraživanje je provedeno među članovima tijela i odbora Udruge i njime je obuhvaćen 320 članova sljedećih HUP-ovih tijela: Savjeta HUP-a, Izvršnog odbora HUP-a, izvršnih odbora 29 granskih udruga, Vijeća članova, Nadzornog odbora, Skupštine HUP-a, predstavnici poslodavaca u GSV-u. Istraživanjem su prikupljeni vrlo vrijedni pokazatelji o doživljaju općeg stanja u gospodarstvu i očekivanja za narednu godinu, ali i na mikrorazini – stanje i očekivanja poduzetnika za poslovanje njihovih poduzeća.

(1) Jako loše

eško stanje u gospodarstvu koje traje već punih pet godina, ovu 2013. godinu uspijevaju preživjeti one tvrtke koje su bile najprilagodljivije promijenjenim, odnosno pogoršanim uvjetima. Svi pokazatelji govore kako su unutarnje rezerve prilično iscrpljene što u konačnici utječe na to da će brojni poduzetnici vrlo teško uspjeti održati sadašnju razinu ekonomske aktivnosti (prihoda i zaposlenosti).

Očekivanja od aktualne vlade su bila velika, a posljedice politika (prvenstveno u području poreznih promjena) nisu bile u obećanom smjeru. I u ovoj je godini nastavljen trend smanjenja broja zaposlenih, pada prihoda, narudžbi i cijena. Sljedeća je godina velikih kušnji, u kojoj se polažu velika očekivanja od investicija i javnog, ali što je još važnije, privatnog sektora.

Za pretpostaviti je da bi se u narednoj godini mogli nazirati i prvi učinci povlačenja sredstava iz EU fondova. Ovo su glavna obilježja okruženja u kojemu je provedeno istraživanje “Poslovna očekivanja HUP-a u 2014. godini”. Ovom situacijskom elementu svakako treba dodati i vrijeme provođenja istraživanja koje se poklopilo s rebalansom Proračuna za 2013. godinu i izglasavanjem Proračuna za 2014. godinu iz kojih je vidljivo nastavljanje teških vremena za gospodarstvo.

Ocjena općeg stanja u gospodarstvu prema veličini poduzeća

1,29

1,41

Male

Srednje

dobrim”, dok njih svega 5 posto smatra da je stanje “osrednje”. S druge strane najveći je udio onih koji smatraju da je stanje gospodarstva loše: 28,8 posto uglavnom loše i 66,3 posto jako loše.

U odboru na prošlogodišnje istraživanje ocjena općeg stanja u gospodarstvu znatno je pogoršana. Zabrinjava i percepcija gospodarskog stanja u onom dijelu gospodarstva za koje se vrlo često ističe kako bi trebalo biti motor zapošljavanja i rasta – malo poduzetništvo. Naime, najlošiju ocjenu općeg stanja gospodar-

1,47

Veliko

1,39

Prosječna ocjena

stva dali su upravo predstavnici malih poduzeća (1,29). Nešto je bolja percepcija općeg gospodarskog stanja među srednjim tvrtkama (1,41), a nešto bolju -premda još uvijek debela jedinica - dali su poslodavci i poduzetnici iz velikih poduzeća (1,47).

Zanimljivo je da je i u prošlogodišnjem istraživanju bio isti redoslijed ocjena, doduše na nešto višim razinama. Gledajući sektorski, očekivano je najlošija ocjena zabilježena među poduzećima iz usluga u prijevoza. Poduzetnici iz usluga i prijevoza 15

OČEKIVANJA

opće su stanje u gospodarstvu “nagradili” jedinicom (prosječna ocjena 1,19). S druge strane, poduzetnici iz turističkog sektora bili su najblaži u ocjeni gospodarskog stanja ocjenjujući ga s prosječnih 2,00 (što je ujedno i najviša ocjena zabilježena u istraživanju).

U regionalnom smislu (regije su podijeljene po Regionalnim uredima HUP-a: RU Zagreb, RU Rijeka, RU Split i RU Osijek) najlošije je opće gospodarsko stanje ocjenjeno u Dalmaciji (Regionalni ured Split).

2013. godina: godina nazadovanja ili otrežnjenja?

Ako je suditi prema usporedbi tekuće s prethodnom godinom, ova je godina označena, u gospodarskom smislu kao prilično izgubljena godina. Više od četiri petine sudionika istraživanja opće stanje u gospodarstvu u ovoj godini ocjenjuje lošijim od onog koje je bilo u 2012.

Ova je godina najlošije prošla u usporedbi s prethodnom među poduzetnicima iz Slavonije (87,5 posto ih smatra da je opće stanje u gospodarstvu lošije ove godine nego prošle). Najveći je poslovni pesimizam zabilježen među malim poduzetnicima koji su u 92,9 posto slučajeva gospodarske prilike u ovoj godini označili lošijim nego u prošloj godini. Zanimljivo je da je poslovni optimizam splasnuo i među najvećim tvrtkama (79,3 posto ih smatra da je ove godine stanje u gospodarstvu znatno ili malo lošije nego u prošloj godini). Graditeljstvo i trgovina su sektori iz kojih su svi sudionici izjavili da je stanje u gospodarstvu u ovoj godini bilo lošije od prošlogodišnjeg. A koje su glavne prepreke poslovanju koje su poduzetnici prepoznali poslujući 16

prosinac 2013.

/ www.hup.hr

Ocjena općeg stanja u gospodarstvu prema sektorima

1,5

1,5

2 1,4

Graditeljstvo Industrija Trgovina

1,39

1,19

Turizam

Usluge i prijevoz

Prosječna ocjena

Ocjena općeg stanja u gospodarstvu prema regijama

1,41

1,45 1,22

1,33

1,39

Reg. ured Reg. ured Reg. ured Reg. ured Prosječna Zagreb Rijeka Split Osijek ocjena

Usporedba općeg gospodarskog stanja u 2013. prema 2012.

51,3% 30% 16,3% 2,5% Puno lošije

Malo lošije

Približno isto

Malo bolje

0,0% Znatno bolje

Opće gospodarsko stanje: 2014. vs 2013.

55,4% 37,5%

2013.

2014.

45%

27,7% 11,3%

10,8% 6,3% Puno lošije

Malo lošije

Približno ista

6,0%

0,0% 0,0%

Malo bolje

Znatno bolje

u našoj zemlji? Odnosno, koji bi to recepti mogli biti primijenjeni za ozdravljenje našeg gospodarstva ako bi se te iste prepreke ublažilo odnosno učinilo sličnijima onima koje imaju njihovi konkurenti u svojim zemljama.

Najveći dio sugovornika smatra da su to previsoka davanja (porezi, doprinosi; neporezni nameti ukupno 19,7 posto od svih odgovora). Na drugom je mjestu neučinkovita javna uprava (18,6 posto), a slijedi nejasna strategija razvoja zemlje s 11,5 posto. Kruto radno zakonodavstvo je na četvrtom mjestu (9,3 posto), dok su nelikvidnost – neplaćanje s izborom od 8,7 posto na petom mjestu. Ovih pet prepreke čini skoro dvije trećine svih odgovora. Vrlo je visoki udio zabilježila prepreka usmjerena na uvjete financiranja poduzetnika (4,9 posto) i korupcija (3,8 posto).

2014: možemo li bolje?

Ako je suditi prema očekivanjima poslodavaca i poduzetnika okupljenih u HUP-u, naredna će godina i dalje biti vrlo teška.

Naime, očekivanja pokazuju da najveći dio sugovornika u istraživanju (45 posto) smatra kako će stanje u narednoj godini biti približno isto stanju kakvo je zabilježeno u tekućoj godini (u prošlogodišnjem istraživanju taj je udio bio 55,4 posto). Ako imamo na umu da su ovu godinu označili vrlo lošom, pa i znatno lošijom od prošle 2012. godine, dodaje se još kako će se teško opće stanje u gospodarstvu nastaviti i dalje. Za narednu godinu 43,8 posto sudionika istraživanja (prema prošlogodišnjih 38 posto) očekuje da će opće stanje u gospodarstvu biti lošije od onog zabilježenog u ovoj godini.

Najslabija očekivanja za narednu godinu zabilježena su među po-

du po po ni po nj sk H

po jim no slu ki je go da jo to 60 sto va ra in in uo zi: jal riz po sje po

ok in seb seg lan ni

bi ni arke jiovi ma. ra reeti dtu ,6 ija una o), nje peke dbina ka o-

jika na ka. da žiće ribiošje anu no ne, ko adiži38 nje od ni. nu o-

Ulaganja: 2013. vs 2012.

43,4%

13,8%

24,1%

22,5%

20,5% 18,8%

12,5 8,4

7,2%

pad veći od pad od 3% ista razina 20% do 20% (+-3%)

duzetnicima iz Dalmacije (62,5 posto ih smatra da će opće gospodarsko stanje u narednoj godini biti još lošije) i Slavonije (50 posto). Manje su pesimistični njihove kolege iz sjevernojadranske regije (22 posto) i središnje Hrvatske (43,4 posto).

Graditeljstvo je i ove godine ponovo sektor s najpesimističnijim pogledom na poslovne okolnosti u našoj zemlji ( u ovom slučaju u smislu poslovnih očekivanja u narednoj godini). Dok je prošle godine svaki drugi sugovornik iz ovog sektora smatrao da će stanje naredne godine biti još lošije nego u tekućoj, sada je to stanje još nepovoljnije (sada 60 posto prema lanjskih 50 posto. Ako bismo poslovna očekivanja u odnosu na uvjete investiranja mogli uvjetno označiti kao investicijski potencijal, odnosno investicijski optimizam, onda se uočavaju sljedeći zanimljivi nalazi: najveći investicijski potencijal/optimizam zabilježen je u turizmu (50 posto), među velikim poduzetnicima (22,6 posto) i u sjevernojadranskoj regiji (33,3 posto).

U takvom situacijskom okruženju, vrlo je teško očekivati investicijski optimizam, sam po sebi. Izvršna će vlast morati posegnuti za vrlo opipljivim stimulansima investitorima, bilo stranim ili domaćim, kako bi se na

41,3%

2013.

2012.

32,5% 20,5%

Poslovna očekivanja za poduzeće: 2014. vs 2013.

rast 3% -10%

7,2%

rast >10%

Puno lošije

Kako su poslovala poduzeća u 2013?

Za razliku od ocjene općeg stanja u gospodarstvu, kao i poslovnih očekivanja za narednu godinu na općoj razini, stanje i očekivanja na razini tvrtki je ne-

46,3% 45,8%

3,6% 2,5% Malo lošije

16,3%

21,3%

14,5%

8,8% pad od 3% do 20%

ista razina (+-3%)

Približno ista

što drugačije, odnosno pozitivnije. Poduzeća iz kojih dolaze sudionici ovog istraživanja u tekućoj su godini nešto bolje poslovali nego što je to bio slučaj u prethodnoj godini. Gledano sektorski, najveći udio onih koji su u ovoj godini bolje poslovali bilježi se među poduzetnicima u turizmu.

Značajan je udio među poduzećima iz industrije (36,8 posto) su bolje ukupno poslovala.

U trgovini je 20 posto poduzeća, a u uslugama i prijevozu njih 23,1 posto. Jedino u graditeljstvu nije zabilježeno niti jedno poduzeće koje je zabilježilo bolje poslovanje u ovoj godini u odnosu na prethodnu.

Vrlo su zanimljivi podaci o zapošljavanju, odnosno o broju zaposlenih na isti dan prethodne godine. U jednoj trećini, odnosno 33,8 posto poduzeća smanjen je broj zaposlenih za više od

24,1%

rast 3% -10%

2013.

2014.

21,3%

Predviđena ulaganja: 2014. vs 2013.

pad veći od 20%

31,3%

3,8%

podlozi javnih, ali na krilima privatnih investicija poticao održiv rast i razvoj gospodarstva. Sveukupno gledano, percepcija općeg stanja u gospodarstvu je vrlo negativna (školskim rječnikom rečeno “čista jedinica”), a očekivanja od nadolazeće godine su i dalje vrlo nepovoljna. Sveukupno gledajući, poslovni optimizam među čelnicima tijela HUPa je vrlo nisko, odnosno prevladava izrazitiji poslovni pesimizam. Nešto je bolja situacija kad se govori o mikrorazini (poslovanje poduzeća u ovoj godini, očekivanjima za narednu godinu).

10,8%

32,5%

32,5%

2013.

2012.

7,5% 4,8% rast >10%

Malo bolje

Znatno bolje

3 posto (prošle godine u 42,2 posto). Najveći dio poduzeća zadržao je zaposlenost na istoj razini (43,8 posto, što je vrlo sličan rezultat onom iz prošle godine kad je taj udio iznosio 43,4).

Dok je prošle godine 14,4 posto poduzeća povećalo zaposlenost za više od 3%, ove je godine 22,5 posto njih povećalo broj zaposlenih. U ovom su se dijelu mali poduzetnici pokazali žilavijima.

Svaki je četvrti mali poduzetnik, odnosno 28,6 posto njih povećalo broj zaposlenih (uz 25 posto onih koji su smanjili razinu zaposlenosti). Među srednjim poduzetnicima njih je 17,4 posto povećalo broj zaposlenih, ali ih je 43,5 posto smanjilo broj radnika. Kod velikih poduzeća zabilježen je zapažen udio poduzeća koja su povećala broj zaposlenih (20,7 posto, prema 34,5 posto koji su smanjili broj zaposlenih).

Pad cijena proizvoda i usluga u ovoj su godini zabilježili u 48,8 posto poduzeća, članica HUP-a koje su sudjelovale u istraživanju (prošle godine u 27,7 posto poduzeća). U 42,5 posto poduzeća cijene proizvoda i usluga su ostale na istoj razini (u prošlogodišnjem istraživanju taj je udio iznosio 61,4 posto). Ove je godine svega 8,8 posto poduzeća povećalo razinu cijena (prema lanjskih 10,8 posto). Zanimljivo je i da su mali poduzetnici češće po17

OČEKIVANJA

prosinac 2013.

/ www.hup.hr

Broj zaposlenih: 2014. vs 2013.

2013.

2012.

43,4% 30,1%

40%

36,3%

32,5% 6% 3,8%

pad veći od pad od 3% ista razina rast 3% 20% do 20% (+-3%) -10%

stigli više cijene za svoje proizvode i usluge od srednjih i velikih (10,7 posto među malima, 4,3 posto među srednjim i 10,3 posto među velikim poduzetnicima su uspjeli korigirati cijene svojih proizvoda i usluga i to prema gore). Gledano regionalno najveći udio poduzeća s povećanjem cijena proizvoda i usluga zabilježeno je u sjevernojadranskoj regiji (22,2 posto). U godini nešto više razine investicija od one zabilježene u prethodnoj godini (prema službenim podacima Državnog zavoda za statistiku), vidljivi je porast ulaganja i među članicama HUP-a. Najveći udio poduzeća s povećanjem ulaganja zabilježen je među srednjim poduzetnicima (39,1 posto poduzeća), ali su i u ostale dvije skupine poduzeća zabilježen udio viši od 30 posto (među malim poduzećima udio je iznosio 32,1 posto, a među velikima 34,5 posto). Najviši udio poduzeća koja su ulagala više nego prošle godine zabilježeno je u turizmu (100%), te u sjevernojadranskoj regiji (44,4 posto poduzeća).

redakcijski koleGij: Ljiljana Hećimović, Lea Marcijuš 18

3%

0% 0%

32,5%

4,5%

30,3% 27,3%

7,6% 5,2%

rast 3% -10%

rast >10%

2,6%

rast >10%

pad veći od 20%

Očekivanja: Kuda idu naša poduzeća?

Gledano na generalnoj razini, odnosno na razini očekivanja ukupnog poslovanja poduzeća zabilježena su nešto manje pesimistična očekivanja od onih zabilježenih u istom istraživanju provedenom prošle godine. Najoptimističniji su poduzetnici i poslodavci iz turizma (50 posto ih smatra da će biti bolje poslovanje njihovih poduzeća u 2014. godini), u poduzećima srednje veličine (39,1 posto poduzeća su s pozitivnim očekivanjima), te su najčešća u sjevernojadranskoj regiji (50 posto poduzeća iz ove regije očekuje bolje poslovanje u narednoj godini).

U ukupnom poslovanju poduzeća za neka se područja poslovanja očekuje bolje dane u narednoj godini. To se posebno odnosi na očekivani rast prihoda, rast investicija i rast izvoza.

Za razliku od prihoda u ovoj godini koji su manji za 45 posto sugovornika iz istraživanja uz 30 posto onih koji su zabilježili rast prihoda, očekivanja za narednu

istraživanje: Promocija plus, Arhivanalitika Hrvatska udruga poslodavaca, Ulica Pavla Hatza 12 Tel: 01/4897555 Fax: 01/4897556 e-mail: hup@hup.hr

2013.

2012.

54,5%

20,5%

20%

Glavni i odGovorni urednik izdanja: Davor Majetić

očekivano kretanje izvoza: 2014. vs 2013.

pad od 3% do 20%

ista razina (+-3%)

godinu su nešto optimističnija.

Naime, 18,8 posto poduzetnika očekuje manje prihode od onih iz ove godine, dok ih 36,3 posto očekuje povećanje prihoda (prošle godine rast prihoda je očekivalo 34,9 posto poduzeća, a pad njih 28,9 posto). Ovo je ujedno i najoptimističniji element u cijelom istraživanju u kojemu je balance score u pravilu prilično negativan. U ovom slučaju znatno preteže udio poduzeća koja očekuju povećanje prihoda.

Za razliku od visine prihoda, jedan drugi kriterij ipak ukazuje na oprez među poduzetnicima.

Radi se o očekivanoj razini zaposlenosti u 2014. godini. Zamjetan je veliki udio poduzetnika koji predviđaju smanjenje broja zaposlenih u svojim poduzećima (60 posto poduzeća, prema prošlogodišnjih 73,5 posto). Za narednu godinu svega 3,8 posto poduzeća očekuje povećanje broja zaposlenih (prema 6 posto poduzeća iz prošle godine). Za razliku od prethodna dva elementa (razine zaposlenosti i visine cijena), predviđena ulaganja u

Partner: Poslovni dnevnik Glavni urednik: Mislav Šimatović Pomoćnik Gl. urednika: Vladimir Nišević Grafika: Ognjena Brkanović Redpoint

2014. godini još su jedan pozitivan sadržaj zabilježen u ovom istraživanju.

Uočena žilavost poduzetnika okupljenih u HUP-u, očituje se i u reakcijama na krizu u 2014.

Sve u svemu, ova je godina, i u istraživanju koje je provedeno među članovima tijela i odbora HUP-a, označena kao izrazito teška godina za hrvatske poduzetnike. Ona je negativno doživljena u većini parametara. S druge strane poslovna očekivanja za narednu godinu pokazuju pozitivne signale na mikrorazini i to u očekivanom porastu prihoda, investicija i izvoza. Najčešći su pozitivni signali zabilježeni u turizmu, ali i u industriji te trgovini. Oni su rjeđi kod poduzetnika iz različitih usluga i prijevoza, dok su gotovo izostali u sektoru graditeljstva. Ovo istraživanje pokazuje svu žilavost hrvatskih poduzetnika okupljenih u HUPu. Prema njihovim izjavama, najveći dio poduzetnika će uspjeti prilagoditi se poslovanju i u kriznoj 2014. godini. Na redu je izvršna vlast.

izdavač: 24sata d.o.o Oreškovićeva 6H/1, 10000 Zagreb telefon: 01/6326-000 e-mail: redakcija@poslovni.hr tisak: GZH, Radnička cesta 210, 10 000 Zagreb

SAVRšENE KONFERENCIJE U SREDIšTU ZAGREBA Uvjerite se u dugogodišnju kvalitetu i tradiciju te organizirajte Vašu sljedeću konferenciju ili kongres u hotelu The Westin Zagreb.

Poseban konferencijski paket po cijeni od 395,00 kn po osobi uključuje najam dvorane, gratis WiFi, AV tehniku, kavu dobrodošlice te ručak.

Cijena paketa se odnosi na konferencije za minimalno 20 ljudi.

Za viSe informaCija i reZervaCije molimo kontaktirajte: weStin.Zagreb@weStin.Com ili telefon: 38514892 000 ili poSjetite www.hotelweStinZagreb.Com

©2013 Starwood Hotels & Resorts Worldwide, Inc. All Rights Reserved. SPG, Preferred Guest, Aloft, Element, Four Points, Le Méridien, Sheraton, St. Regis, The Luxury Collection, W, Westin and their logos are the trademarks of Starwood Hotels & Resorts Worldwide, Inc., or its affiliates. For full terms & conditions visit westin.com/zagreb

HRVATSKA UDRUGA POSLODAVACA Ulica Pavla Hatza 12, 10000 Zagreb t +385 1 4897 555 f +385 1 4897 556 e hup@hup.hr w www.hup.hr Hrvatska udruga poslodavaca Regionalni ured u Osijeku Trg Ljudevita Gaja 6, 31000 Osijek t +385 31 251 012 f +385 31 251 013 e hup-osijek@hup.hr Hrvatska udruga poslodavaca Regionalni ured u Rijeci Dolac 8/II, 51 000 Rijeka t +385 51 321 494; +385 51 321 495 f +385 51 321 499 e hup-rijeka@hup.hr Hrvatska udruga poslodavaca, Regionalni ured u Splitu Bernardinova 1, 21000 Split t +385 21 368 288; +385 21 368 296 f +385 21 368 212 e hup-split@hup.hr