10godina issuu by 24sata d.o.o.

Posebno izdanje, veljaÄ?a/2014.

09 godina 08

07 objektivnost 06

05 vjerodostojnost 04

informativnost

02 01

profesionalizam

Sadržaj Uvodnik

vodeće poslovne novine već 10 godina

internetski portal

posebni prilozi i projekti

regionalni magazin - bUsiness people

međUnarodna sUradnja

projekt Hrvatska 2020

kreativni festivali

nagrade za dizajn

Impressum Glavni urednik Mislav Šimatović urednik priloGa Vladimir Nišević autori Božica Babić, Ana Blašković, Darko Bičak, Marija Brnić, Tatjana Tadić, Saša Paparella, Suzana Varošanec Grafika Antonia Dobrota fotoGrafija Pixsell, PD prodaja MedijSkiH rješenja Jasna Bibić, voditeljica prodaje telefon 01 63 26 016; e-mail: oglasi@poslovni.hr direktoriCa poSlovnoG dnevnika Andrea Borošić uprava Boris Trupčević, Radovan Klaić, Sanda Lončar izdavač 24 sata d.o.o., Oreškovićeva 6H/1, Zagreb telefon 01 63 26 000, telefaks 01 63 26 060 tiSak Grafički zavod Hrvatska, Radnička cesta 210, 10000 Zagreb

Poslovnogdnevnikagodina10

Uvodnik

Korak više Kriza Koja je od 2008. do danas poharala gospodarstvo, pomela tisuće radnih mjesta i bacila financijsKu industriju na Koljena, do kraja je ogolila medijske poslovne modele kakve smo do tada poznavali. Kao što je ovih dana u intervjuu Lideru izjavio medijski mogul Nino Pavić, nisu mediji u krizi već način na koji se njima upravlja. Svi koji radimo u medijskoj branši moramo biti svjesni da kriza nije započela pucanjem napuhanih balona na američkom nekretninskom tržištu i posljedičnim urušavanjem financijske industrije, već puno prije - razvojem novih medija, početkom masovnog korištenja interneta i, posljedično, potpunom demokratizacijom medijskog prostora. I, naravno, odbijanjem prilagodbe spomenutim novonastalim okolnostima. Obrasci poslovanja prema kojima izdavači zarađuju iz dva osnovna izvora - prodajom novina i oglasnog prostora - više nisu efikasni. Ne funkcioniraju ni klasične podjele novinskih redakcija na tiskani i online dio, a niti novine više ne mogu biti puka platforma za prijenos komunikacijakih poruka oglasivača. Medijima, a naročito novinama, potrebna je redefinicija i shodno tome razvoj novih prihodovnih niša. U svojih 10 godina postojanja Poslovni dnevnik etablirao se kao neovisna, vjerodostojna, analitička i krajnje objektivnanovina. To je postavljeni standard od kojeg se ne odstupa. Međutim, za jednu uspješnu novinsko- izdavačku priču to nije bilo dovoljno i zahtjevalo je nadgradnju. Prije točno osam mjeseci u Poslovnom dnevniku odlučili smo, uz podršku i pomoć našeg izdavača Styrije, promijeniti model upravljanja izdanjima. Znali smo, bez obzira na rejting koje naše novine imaju u poslovnoj zajednici, moramo napraviti korak više i nametnuti se kao mjesto okupljanja te iste zajednice. Za to nam nije bio

dovoljan samo sadržaj u tiskanom i online izdanju već smo morali novinske priče podići na viši nivo. O temama koje svakodnevno objavljujemo u novinama i na internetu odlučili smo raspravljati uživo, na okruglim stolovima i konferencijama, zajedno s akterima naših članaka – poduzetnicima, bankarima, financijašima, pravnicima, znanstvenicima, političarima... Ovaj tjedan u Hypo centru imali smo vrlo posjećen dvodnevni međunarodni forum o investicijama u ener- MISLAV ŠIMATOVIĆ GLAVNI UREDNIK getici u Hrvatskoj i regiji, prošli smo mjesec organizirali konferenciju o hrvatskom namještaju, a iza nas je i niz okruglih stolova i panela. Ovdje treba zavaliti i kolegama iz naših sestrinskih redakcija, 24sata i Večernjeg lista, koji sve naše događaje sustavno prate u svojim izdanjima. Postojeću bazu čitatelja, mahom menadžerskih struktura u velikim i srednjim kompanijama, željeli bismo još više proširiti malim poduzetnicima, onima koji nikako nisu lokomotiva sveukupne U svojih 10 godina ekonomije, ali predstavljaju faktor bez kojeg ne mogu opstati ni velike korporacije. U tu postojanja Poslovni svrhu pokrenuli smo Poslovni uzlet, cjelo- dnevnik etablirao godišnji projekt posvećen mase kao neovisna, lom poduzetniku. Pozicija vjerodostojna i Poslovnog dnevnika kao analitička novina medija i u ovom je slučaju posrednička. Ne posredujemo samo između izvora informacija i javnosti već de facto omogućujemo izravnu komunikaciju između velikih i malih te tako pokušavamo stvarati uvjete za unapređenje poslovne kulture i klime. Jedan ugledni bankar nedavno nam je slikovito ukazao da mediji mogu biti most između kreditora i poduzetnika početnika. Prema njegovim riječima, poslovna ideja je poput tek izlegle kornjače na plaži – kako ne bi nastradala na putu do oceana potrebna joj je zaštita. Upravo to bi trebala biti jedna od ključnih uloga medija kakav je Poslovni dnevnik.

Poslovnogdnevnikagodina10

Vodeće poslovne novine

Točan i objek

8 10godinaPoslovnogdnevnika

ektivan Poslovni dnevnik od početka je bio vođen jednom osnovnom idejom - sačuvati vjerodostojnost, nezavisnost i povjerenje čitatelja Slaveći punih deSet godina izlaženja u iStom mjeSecu kada Slave i 2500 broj urednici i novinari Poslovnog dnevnika, danas vodećih poslovnih novina u Hrvatskoj, imaju se čega prisjetiti. A to bi prisjećanje u mnogome moglo poslužiti za vjernu rekonstrukciju vremena i događaja koji su, gledaju li se prva izdanja, i danas aktualni. Ilustrativna je i prva naslovnica iz 1. ožujka 2004. s glavnom temom i sljedećim naslovom: “Vlada kreće u borbu protiv organiziranog kriminala”! Tu bitku koja, eto, traje i danas, najavio je tadašnji premijer Ivo Sanader odmah po osvajanju prvog premijerskog man- U prvom data. Premijer Sanader, međutim, nije broju ustrajao već je nekoliko godina kasniPoslovni je je i sam postao glavni osumnjičenik u brojnim korupcijskim aferama. Ili, pozvao da primjerice, apel u istom tom broju se Hrvatska kroz pero prvog glavnog urednika Mi- okrene izvozu odraga Šajatovića - dakle+, prije deset godina, “da se Hrvatska okrene izvozu te provođenju te provođenju strukturnih reformi oso- strukturnih bito u području javne uprave” i danas reformi javne ima jednaku težinu, ako ne i veću. Su- uprave djelujući u svim mijenama kroz koje je prolazila Hrvatska, a bile su doista ogromne, Poslovni dnevnik bio je vođen jednom osnovnom idejom - sačuvati vjerodostojnost, nezavisnost i povjerenje čitatelja. Mijenjali su se vlasnici, uprave, glavni urednici, pa donekle i koncepcije. Ali konstanta Poslovnog bila je i ostala orijentacija da ► se bude ozbiljan i relevantan, da se izbjegne pošast

Krešimir STarčeVić predSjedniK UpraVe CroaTia oSigUranja Poslovni dnevnik je izvor pouzdanih i važnih poslovnih informacija i vodič kroz aktualne promjene na tržištu Hrvatske i regije. Kroz sve ove godine uspio je ostati ozbiljan, objektivan i relevantan te izbjeći pošast upadanja u senzacionalizam, a što je svakako njegova velika kvaliteta. Sviđa mi se što pored analitičnosti i aktualnosti, njeguje i pozitivne poduzetničke priče i ideje. Čestitamo novinarima i urednicima novina kao i portala na ovom važnom jubileju.

mladen pejKoVić predSjedniK UpraVe VipneTa Čestitam Vam 10 godina ozbiljnog poslovnog novinarstva. Volio bih da je u našoj zemlji više takvih novina. Nastavite tako!

čedo maleTić predSjedniK UpraVe HrVaTSKe pošTanSKe banKe Čitam Poslovni dnevnik zato što obrađuje aktualne ekonomske i financijske teme stručno, neutralno i ozbiljno bez suvišnog senzacionalizma.

Poslovnogdnevnikagodina10

Nove zvijezde Dubrovnika Obogatite svoje iskustvo dolaskom u Dubrovnik i posjetite dva nova premium hotela, smještena na mirnom poluotoku Babin kuk samo nekoliko minuta od starog grada. Prepustite se luksuzu, miru i udobnosti hotela Valamar Dubrovnik President koji postaje prvi Valamarov hotel s pet zvjezdica s potpuno novim sadržajima, vanjskim bazenom i sunčalištem, novouređenom plažom te luksuznim restoranima. U obnovljenom hotelu Valamar Argosy s 4*, okruženom lijepo uređenim mediteranskim vrtovima, uživajte na novom inﬁnity otvorenom bazenu i unutarnjem bazenu.

www.valamar.com/2014

Fotograﬁje služe samo kao ilustracija. Projekt ovisi o dozvolama i master planovima.

Valamar Dubrovnik President Hotel 5* Valamar Dubrovnik President Hotel 5*

Valamar Argosy Hotel 4*

lanovima.

Prvi broj Poslovnog dnevnika 1. ožujka 2004. najavio je borbu tadašnjeg premijera Ive Sanadera protiv mafije

► upadanja u senzacionalizam, kao i u spinove i druge vidove mani-

pulacije kojima je novinarstvo sve više izloženo. Novinarima i uredništvu Poslovnog ključna je točna i provjerena informacija, kontekstualizacija događaja i trendova, i po tom nastojanju naša je novina ostala nepromijenjena. Poslovni dnevnik svoju poziciju duguje nekolicini izdavača, od čega su dvije najveće izdavačke kuće na hrvatskom prostoru. Projekt je startao pod okriljem Europapress Holdinga, a već sedmu godinu u vlasništvu je Styria Grupe. Temelj samog projekta bio je prije svega nekadašnji Poslovni tjednik kojemu je glavni pečat dala ekipa nekadašnjeg popularnog tjednog priloga Večernjeg lista - Poslovnog svijeta. Drugim riječima, Poslovni je na taj način nastavio svoj život započet još krajem 80-ih, s tim da je samostalni tržišni nastup značio i daleko veći izazov jer takav profil novina u Hrvatskoj je ‘osuđen’ na skromne brojke kad je riječ o tiraži. Prvom glavnom uredniku Šajatoviću prisnažio je i Tomislav Wruss, tadašnji glavni urednik Jutarnjeg lista. Ipak, put u ozbiljan poslovni dnevnik kratko je trajao što se tiče EPH-a. Nakon svega godinu dana u vlasničku strukturu Dnevnika ušla je Masmedia Stjepana Andrašića, inače dugogodišnjeg glavnog urednika Večernjaka u vremenima rekordnih naklada, pod kojim je krenuo i spomenuti Poslovni svijet. Mnogi su se novinari i urednici Poslovnog kasnije okrenuli pokretanju ili razvoju sličnih projekata. Tako je Viktor Vresnik, današnji glavni urednik Jutarnjeg lista, dobar dio svog angažmana nakon Dnevnika proveo kao urednik

►

Vladimir Gnjidić direktor marketinGa i razVoja kupaca metro cash & carry hrVatska Poslovni dnevnik obvezno je štivo svakom tko želi biti u trendu s aktualnostima poslovne scene. Kupci METRO Cash & Carryja su većinom vlasnici malih i srednjih tvrtki, stoga mi je Poslovni dnevnik iznimno koristan izvor informacija. Kratkim preletom kroz vijesti iz zemlje i regije dobivam solidan pregled dnevnih zbivanja i vrlo brzo mogu usmjeriti pažnju na ono (meni) relevantno, štedeći vrijeme. U današnje vrijeme kada smo, između ostalog, suočeni i s krizom poslovnog duha, volio bih vidjeti još više primjera uspješnih poduzetničkih pothvata, priča i hrabrih i mudrih poslovnih ljudi i kompanija. Želim vam da uz informiranje, čitatelje nastavite educirati te da nas inspirirate i potičete da budemo još uspješniji.

daVor BošnjakoVić direktora Vupik-a Jedna od najvećih vrijednosti suvremenog poslovanja današnjice leži upravo u informacijama. Prava informacija na pravom mjestu i u pravo vrijeme, može biti od presudne važnosti za razvoj kompanije. Medij kao što je Poslovni dnevnik uvelike olakšava menadžerima da budemo pravovremeno obaviješteni o poslovnim procesima na domaćim i stranim tržištima, ali i o važnim gospodarskim događajima. Čestitam 10. rođendan Poslovnom dnevniku uz želje da i u budućnosti budu uspješni.

Poslovnogdnevnikagodina10

► hrvatskog izdanja Forbesa. A Đurđica Klancir, Šajatovićeva za-

mjenica, pokrenula je za švedskog ulagača Boniera sličan dnevni projekt u Hrvatskoj - Business.hr. Sam Šajatović je, pak, krenuo s poslovnim tjednikom Lider. Ekspanzija izdavačkih projekata vezanih uz ekonomiju i biznis sredinom prošlog desetljeća potaknula je općenito veliku fluktuaciju u novinarskoj profesiji. Mnogi su iz Poslovnog krenuli za novim projektima, a u različitim fazama dolazile U pravilu je su mu nove snage. Tako su u prvom u Poslovnom valu otišli, primjerice, Danica Juričić, dnevniku Renata Ivanović, Branka Stipić, Miroslav Kuskunović, Silva Pavić Stazić, sa svakom Gabrijela Kasapović, Feđa Hudina, važnom Maša Ivanuš, koji su danas mahom promjenom, profesionalni PR-ovci u privatnom i vlasničkom i državnom sektoru. Neki su se, pak, nekoliko godina kasnije iz Poslovnog oti- uredničkom snuli u posve nove profesionalne vode. dolazio i Kolegica Mirela Klanac tako je danas redizajn direktorica u HEP-u, a Snježana Vujisić Sardelić glasnogovornica u AZTN-u. Zoran Daskalović danas je u Ministarstvu poduzetništva, a Sandra Bartolović glasnogovornica je Liberala. U drugim redakcijama na poslovnim i financijskim temama svoju su karijeru nastavili Marina Klepo (u Jutarnjem), Anja Šeparović (na HTV-a) i Siniša Malus (na portalu Seebiz.eu).

500 broj poslovnog dnevnika

►

Joško Mikulić direktor Viadukta U današnjem kompetitivnom poslovnom okruženju važno je biti okružen pouzdanim izvorima podataka, odnosno vjerodostojnim medijima od kojih možemo očekivati stručnu i provjerenu informaciju. U Poslovnom dnevniku prepoznajem kvalitetne dnevne poslovne novine koje već deset godina na zanimljiv i kredibilan način donose pregled najvažnijih vijesti iz poslovnog okružja u Hrvatskoj i svijetu. Informirani novinari, koji se prije pisanja članaka i reportaža dobro pripreme, stručni su u svom području i neprestano prate novitete na tržištu, značajno doprinose ugledu novina i postavljaju primjer kvalitetnog novinarstva u Hrvatskoj i regiji. Cijeloj redakciji Poslovnog dnevnika čestitam na desetoj obljetnici i želim još puno poslovnih uspjeha.

ZVone akrap član upraVe SG SplitSke banke Svi smo svjesni teškog ekonomskog trenutka u kojem se nalazimo, a kriza je dobro prodrmala i medijsku scenu u Hrvatskoj, osobito tiskovne medije. U takvom okruženju opstaju samo najbolji, oni koji se brzo znaju prilagoditi novom trenutku i naravno oni koji isporučuju kvalitetu. U vremenu kada je teško parirati brzini izmjena informacija ono što nudite čitatelju je kvaliteta članaka, aktualnost vijesti te raznovrsne teme. Takva novina postaje i naše oruđe, alat koji nam služi u poslu. Ostanite i nadalje takvi i možete biti sigurni da će Poslovni dnevnik i dalje biti dio moje literature.

Poslovnogdnevnikagodina10

Specijalno izdanje /// Kriza svjetskog gospodarstva /// vijesti /// analize Posljedice: Krediti Ä&#x2021;e svima biti skuplji i teĹže dostupni >> 2 Roberto MotuĹĄiÄ&#x2021;: Imamo sreÄ&#x2021;u ĹĄto smo mali >> 6 â&#x20AC;˘

WWW.POSLOVNI.HR

â&#x20AC;˘

SRIJEDA, 1. LISTOPADA 2008.

â&#x20AC;˘

2012. srijeda, 1. kolovoza www.poslovni.hr redakcija@poslovni.hr

i medicinske proizvode gencija za lijekovesvog poslovanja, radi una(HALMED) je dio procesa, preselila na novu 4, preÄ&#x2018;enja poslovnih Ksaverska cesta dosadaĹĄnjoj adresiposlovnoj zgradi Sky adresu. Osim na poslovati i u HALMED Ä&#x2021;e ubuduÄ&#x2021;e Office u Ulici Roberta FrangeĹĄa MihanoviÄ&#x2021;a 9. Od Ä?etvrtka, 16. kolovoza, dokumentacija za lijekove (odobrenja, izmjene i obnove odobrenja) i farmakoviÄ&#x2021;e gilanciju dostavljat u se na novu lokaciju Ulici Roberta FrangeĹĄa Ä&#x2021;e se MihanoviÄ&#x2021;a 9, dok uzorci i dokumentacija te sva ostala dokumentacija 4. za medicinske proizvode adresi Ksaverska cesta na adresu Ksaverska zaprimati na dosadaĹĄnjoj Ä&#x2021;e se dostavljati aĹĄ/vlm Sva poĹĄta i dalje cesta 4, 10000 Zagreb.

B R O J 1 1 57

bolnica prema veledrogerijama,

ANDREJA Ĺ ANTEK/VLM

andreja.santek@poslovni.hr

spominju kroz UĹĄtede koje se javnu nabavu objedinjenu bolniÄ?ku prava su i smanjenje radniÄ?kihje koliko Ä&#x2021;e to pitanje planirane, ali finanacija pridonijeti stabilizaciji

premali bolniÄ?ki

limiti, sve dulje

sTrUÄ&#x152;Njaci i pOLiTiÄ&#x152;ari aids-a u BorBi protiv

19. MeÄ&#x2018;unarodnoj da truÄ?njaci su na proĹĄlotjednoj u Washigtonu zakljuÄ?ili konferenciji o AIDS-uangaĹžman znanstvenika, ali epidemija je potreban joĹĄ veÄ&#x2021;i u nastojanju da se i politiÄ?kih duĹžnosnikaokonÄ?a. Francoise Barre-Sinoussi, ekiPasteur koja je s ove bolesti u svijetu pariĹĄkog Institutanagradu za medicinu znanstvenica sa Nobelovu pokrenula novu svjetpom struÄ?njaka dobila proĹĄlog je tjedna AIDS-a. za otkriÄ&#x2021;e HIV-a,lijeÄ?enju i borbi protiv epidemije kada sku strategiju u istaknula je da je vidljiv napredak da F. Barre-Sinoussi znanstvenih saznanja podsjetivĹĄiu sije rijeÄ? o primjeni ljudi inficiranih virusom HIV-a je viĹĄe od 8 milijuna i zemljama u razvoju, a koji odsad lijekovima. Od romaĹĄnim zemljama lijeÄ?enja antivirusnim imaju moguÄ&#x2021;nost su zabiljeĹženi prvi sluÄ?ajevi zaraze 943 1985. godine, kada do kraja 2011. registrirano je kojih HIV infekcija, od HIV-om u Hrvatskoj, od 943 osoba osoba kojima je dijagnosticirana U istom razdoblju aĹĄ/vlm je 349 razvilo AIDS.njih 179 je umrlo. zaraĹženih HIV-om,

smjenski rad Za ZdraVLje

poguBan je

PRVE DNEVNE POSLOVNE NOVINE U HRVATSKOJ

DArkO MARkuĹĄIÄ&#x2020;

Lista duĹžnika je tu i ĹĄto sada? PoraĹžavajuÄ&#x2021;e je da se na listi duĹžnika nalaze i tvrtke u drĹžavnom vlasniĹĄtvu

orezna uprava je objavila dugo najavljivanu i oÄ?ekivanu listu poreznih duĹžnika, u javnosti veÄ&#x2021; prozvanom listom srama. Ona donosi popis najveÄ&#x2021;ih duĹžnika na ime PDV-a, poreza i doprinosa. Javnost Ä&#x2021;e se Ä?eĹĄljanjem liste sada baviti danima. Lista oÄ?igledno nije dovoljno aĹžurirana. Evidentno je prema prvim reakcijama da ima i odreÄ&#x2018;enih greĹĄaka. Primjerice, oni koji su podmirili dio duga raznim nagodbama proteklih mjeseci ipak su prozvani za cjelokupni dug, ĹĄto je protivno i najnovijim izmjenama OpÄ&#x2021;eg poreznog zakona. Neki s liste viĹĄe i ne postoje. OmoguÄ&#x2021;eno im je gaĹĄenje tvrtki i to nedavno, tako da taj dug neÄ&#x2021;e nikad biti naplaÄ&#x2021;en. Liste ne otkrivaju u kojem su razdoblju dugovi nastali i koliko duga otpada na glavnicu, a koliko na kamate. No najveÄ&#x2021;i manjak ove liste, pa time i velika sjenka nad njenom legitimnosti, jest minorizirana uloga drĹžave. Jasno je da je akumuliranje ovakve razine dugova dopuĹĄtao nerad PRIzNANJe i/ili blagoslov porezniJe tO dA ka i politiÄ?ara. Ova lista drĹžava ne ne otkriva tko je od pofunkcioni- reznika za to kriv. JoĹĄ je ra, ALI I poraznije ĹĄto su na liStIGMA sti i tvrtke u drĹžavnom POdUzetvlasniĹĄtvu. Predstavnici NIĹ tVU poslodavaca i obrtnika s pravom upozoravaju da su mnogi zavrĹĄili na listi jer im drĹžava ili drĹžavne tvrtke, nisu platili dug. Poslodavci, ali ne samo oni, upozoravaju i da Ä&#x2021;e objava ovako ĹĄiroko krojene liste uzrokovati i niz odĹĄtetnih zahtjeva. No presude bit Ä&#x2021;e donesene tek za vrijeme neke druge vlade, ali platit Ä&#x2021;emo ih ipak svi mi porezni obveznici. Ĺ˝alosno je kada drĹžava Ä?ini ovakav radikalan postupak. Priznanje je to da ona u velikom dijelu ne funkcionira. TuĹžno je kada ovako komunicira s poduzetnicima i graÄ&#x2018;anima, prethodno im omoguÄ&#x2021;ivĹĄi takvo ponaĹĄanje, a sada sav teret nemoralnog skida sa sebe. Na kraju, objava lista sasvim sigurno ne afirmira ulogu poduzetnika, veÄ&#x2021; upravo obrnuto dodatno je stigmatizira. I zamagljuje Ä?injenicu da joĹĄ uvijek pravih mjera za izlazak iz gospodarske krize. v

Ima li kraja panici? Kriza TumaÄ?i se debaklom regulative SAD-a koji je tolerirao previĹĄe rizika i prevelike financijske poluge

akon ĹĄto su â&#x20AC;&#x153;saborski zastupniciâ&#x20AC;? u ameriÄ?kom Kongresu otkazali posluĹĄnost svojim voÄ&#x2018;ama odbijanjem paketa za spaĹĄavanje financijskog sektora teĹĄkog 700 milijardi dolara, misija

trĹžiĹĄte

//// ď&#x192;Ż

2969,87 95,99 5088,47 7,1079 4870,42

Gubitnici Centar banka ......................-19,97% ZveÄ?evo ...............................-12,77% MIV . .......................................-12,14%

pametna ulaganja

ili obrtniku kojem

treba lako gospodarsko

vozilo ovo je vrijeme

menadĹžeri godine

vozila gospodarskih Br. prodanih TrĹžiĹĄni top 10 marki lakih Br. prodanih 2009. Marka

MARKO RUNDEK

redakcija@poslovni.hr

vozila tako Prodavatelji gospodarskih skinuli cijene maksimalno su se mjere u iznosu od da popuste koji tisuÄ&#x2021;a kuna nude nekoliko desetaka marke doslovno sve

VOLKSWAGEN CITROEN RENAULT PEUGEOT FIAT OPEL IVECO MERCEDES FORD DACIA

udio 08. 14,4% 14,3% 15,4% 11,3% 9,6% 8,8% 6,2% 4,8% 3,9% 0,0%

2008. 1127 1120 1200 887 754 687 490 376 305 0

top 10 modela lakih

849 618 507 454 327 291 199 157 145 94

Nagrade Croma

proglasila 11 najboljih

hrvatskih menadĹžera

za 2009. godinu

u ukupno devet

U Hrvatskoj obrazovanje oko 500 ustanova registrirano odraslih kategorija za obrazovanje

6,6% 7% 5,9% 4,8% 6,2% 7,2% 5,4% 3,9% 2,2% 4,7%

studenoga 2009. ponedjeljak, 23. www.poslovni.hr redakcija@poslovni.hr

>> 23

Gerila marketing

novu ekonomsku

Kampanja napravljena

na pravome mjestu

u pravo vrijeme

Prodaja Ĺ veÄ&#x2018;anima

s pravom porukom

10 KUNA / 2,50 KM

â&#x20AC;˘

WWW.POSLOVNI.HR

10 KUNA / 2,50 KM

â&#x20AC;˘ PONEDJELJAK, 23. STUDENOGA 2009.

â&#x20AC;˘

468 288 208 204 197 197 194 167 153 142

â&#x20AC;˘

BROJ 2121

Stup srama Poduzetnici naglaĹĄavaju da je nedopustiva objava nepotpunih informacija

Industrogradnja dogovorila prebijanje duga, a 4. na listi 2

ViĹĄe poduzetnika sugovornika Poslovnog dnevnika juÄ?er je naglasilo kako je nedopustiva objava jednostrane i nepotpune informacije. Vrlo je izvjesno, najavljuju, da Ä&#x2021;e uslijediti stampedo sudskih postupaka. KljuÄ?na zamjerka LiniÄ&#x2021;evu projektu je ĹĄto liste otkrivaju samo potraĹživanja drĹžave, ne i dugove drĹžave prema poduzetnicima i obrtnicima kao ni faze nagodbe, a mnogi meÄ&#x2018;u njima su razradili model podmirivanja obveza, veÄ&#x2021; imaju potpisane odluke, a neki i rjeĹĄenje o zastari. NajupeÄ?atljiviji primjer svakako je Industrogradnja. U travnju 2011. zapoÄ?eli su razgovori o prebijanju dugova. Premijer Zoran MilanoviÄ&#x2021; 5. srpnja ove godine potpisao je odluku, dug od 106,8 milijuna kuna Industrogradnja je platila prepuĹĄtanjem poslovne zgrade u zagrebaÄ?koj Savskoj ulici. MeÄ&#x2018;utim, u toj tvrtki nam iznose da su drĹžavi kroz PDV i doprinose dugovali 15 milijuna, no kamate su dug uveÄ&#x2021;ale za joĹĄ 15-ak milijuna. Razlika do 106,8 mi-

BOĹ˝ICA BABIÄ&#x2020;

bozica.babic@poslovni.hr

LiniÄ&#x2021;eva lista duĹžnika otkrila porezne duĹžnike s milijunskim iznosima, ali i brojne propuste i nemar institucija i drĹžavne birokracije

ista srama, dugo najavljivana od ministra financija Slavka LiniÄ&#x2021;a, od juÄ?er je dostupna javnosti. Prema objavljenim podacima srediĹĄnjeg ureda Porezne uprave proteklih godina, odnosno zakljuÄ?no sa 24. srpnjem 2012., poreznu obvezu nisu podmirile 7124 pravne osobe Ä?iji pojedinaÄ?ni dug prelazi 300.000 kuna te 13.066 obrtnika i samostalnih profesija, od kojih svatko drĹžavi duguje viĹĄe od 100 tisuÄ&#x2021;a kuna. Najbrojnija je ipak skupina graÄ&#x2018;ana, njih 82.180, koji su mjesto na listi dobili zbog neplaÄ&#x2021;enih poreznih obveza u rasponu od 15.000 kuna do Ä?ak 61,4 milijuna kuna. Sveukupni dug ove tri skupine prelazi 52 milijarde kuna. Osim ĹĄto ilustrativno svjedoÄ?i viĹĄegodiĹĄnji nemar nekoliko dosadaĹĄnjih vlada, jer dug nije mogao nastati u jednom ili dva mandata, LiniÄ&#x2021;ev â&#x20AC;&#x2DC;stup sramaâ&#x20AC;&#x2122; ukazuje i na goleme propuste brojne drĹžavne birokracije, izravno zaduĹžene za urednu naplatu poreza koja, sada je potpuno razvidno, nije odradila posao za koji je redovito primala nemalu plaÄ&#x2021;u. MeÄ&#x2018;utim, istodobno je otvorio i niz dvojbi kako o svojoj vjerodostojnosti tako i o postupanju pojedinih institucija u kratkom razdoblju od najave liste do otvaranja baze podataka za javnost.

lijuna rezultat je spornih rjeĹĄenja iz poreznog nadzora koji u Industrogradnji ocjenjuju neargumentiranima i Ĺžalbeni postupci su u tijeku. Otvaraju se i dvojbe oko postupanja sudskih instanci jer su neke tvrtke porezni duĹžnici unatrag tjedan dana izbrisane iz registra TrgovaÄ?kog suda. NajavljujuÄ&#x2021;i, naime, objavu popisa duĹžnika, Vlada je kroz zakonski okvir utvrdila da Ä&#x2021;e na listu staviti sve one koji drĹžavi duguju porez zakljuÄ?no sa 30. travnjem ove godine. Tvrtka Mika Mia dugovala je, primjerice, 71,3 milijuna kuna, no zagrebaÄ?ki TrgovaÄ?ki sud izbrisao ju je iz registra 25. srpnja. Samo dan poslije izbrisao je i Sridu Marketing koja duguje 67 milijuna te Mig Trans Ä?iji dug iznosi 51 milijun. Posebno je bizaran podatak da je isti sud u ponedjeljak, 30. srpnja, dan uoÄ?i objave liste iz registra izbrisao tvrtku Lavus koja nije platila 59 milijuna kuna poreza. NajkraÄ&#x2021;e, mnogi porezni dugovi tek su mrtve brojke, koje drĹžavni proraÄ?un nikada neÄ&#x2021;e vidjeti kao svoj prihod. >> 2-3

7124

poduzeÄ&#x2021;a duguje za poreze

13.066

obrtnika porezni su duĹžnici

82.180

graÄ&#x2018;ana je na listi duĹžnika

INIÄ&#x2021; G VUÄ? dRA : PRe cIJA tRA ILUS

JA: AcI StR ILU

Na popisu su oni koji su dug napravili do 30. travnja ove godine, a trebali su biti izuzeti oni koji su taj dug uspjeli podmiriti do 24. srpnja

INIÄ&#x2021; G VUÄ? dRA PRe

1.698,23 95,83 5.653,24 7,5138 6,1197

////

Spas je u govedarstvu, no i ministar Jakovina robuje fikciji industrijalizacije sela Miroslav kovaÄ?, direktor zadruge Simentalac, upozorava na pogubne posljedice loĹĄe zemljiĹĄne politike i poticaja >> 4

kompanije

////

buze&financije

menadĹžeri godine

Ä&#x152;lanovi Ĺžirija

Cannes Lionsa

Treichl: Ova regija u iduÄ&#x2021;ih 10 do 15 godina vuÄ&#x2021;i Ä&#x2021;e Europu Erste podvukao crtu I Hrvatskoj u prvoj polovici godine ostvarili 272 milijuna kuna dobiti >> 15

dolaze u Zagreb

cannes festival

Zlatni padobrani Direktori imaju joĹĄ 6 mjeseci pravo na plaÄ&#x2021;e i automobil, a Ä?ekaju ih i otpremnine

ObeÄ&#x2021;a uk dan e pa poveÄ&#x2021;a dv e vodne naknade

////

Bolni rezovi rjeĹĄavat Ä&#x2021;e se u hodu ProraÄ?un za 2010. Ukupni rashodi veÄ&#x2021;i su 900 milijuna kuna

>> 3 ď&#x20AC;˛

Vjerovnici â&#x20AC;&#x2DC;Pevecovi ne mogu biti ravnopravni pregovaraÄ?iâ&#x20AC;&#x2122; >> 4

Ĺ teta zbog ĹželjezniÄ?ke nesreÄ&#x2021;e veÄ&#x2021;a od 10 mil. kuna Procjena Tvrtke joĹĄ ne mogu precizno utvrditi ukupnu visinu ĹĄteta >> 12

burze

IVAN PANDĹ˝IÄ&#x2020;

ivan.pandzic@poslovni.hr

Novi predsjednik Uprave Stjepko Boban odluÄ?it Ä&#x2021;e hoÄ&#x2021;e li kome od smijenjenih ponuditi mjesto savjetnika za bruto plaÄ&#x2021;u od 30.000 kuna

Pevecu 5% nove tvrtke

////

Italija srezala zaradu banaka po â&#x20AC;&#x2DC;minusimaâ&#x20AC;&#x2122; Ekstra dobit Na udaru se prve naĹĄle UniCredit i Intesa Sanpaolo >> 24

0 0 0 0

Smjena Uprave HAC-a stajat Ä&#x2021;e najmanje milijun kuna

mijenjeni predsjednik Uprave Hrvatskih autocesta Jurica Prskalo i dva Ä?lana Uprave Marijo LovrinÄ?eviÄ&#x2021; i Ivica MlinareviÄ&#x2021; stajat Ä&#x2021;e tu tvrtku viĹĄe od milijun kuna zbog prava koje vuku iz svojih ugovora. Svi oni imaju pravo kao duĹžnosnici na joĹĄ ĹĄest mjeseci primanja plaÄ&#x2021;e, koriĹĄtenja mobitela i sluĹžbenog automobila (iako Ä&#x2021;e vjerojatno dobiti automobile niĹže klase umjesto limuzina). Nakon toga imaju pravo na otpremninu u iznosu od 12 mjeseÄ?nih plaÄ&#x2021;a. LovrinÄ?eviÄ&#x2021; i MlinareviÄ&#x2021; imaju neto plaÄ&#x2021;u od 16.400 kuna, a predsjednik Uprave neĹĄto viĹĄe od 17.000, pa Ä&#x2021;e s tog osnova, ako ne odluÄ?e otiÄ&#x2021;i prije roka, sljedeÄ&#x2021;ih ĹĄest mjeseci dobiti skoro 300.000 kuna neto, ĹĄto je s doprinosima i ostalim davanjima, preko pola milijuna kuna. Na otpremnine u visini 12 neto plaÄ&#x2021;a zatim dobivaju joĹĄ oko 600.000 kuna neto, ĹĄto u bruto iznosu udvostruÄ?uje eventualni troĹĄak otpremnine. Tri Ä?lana Uprave HAC-a

smijenjena su zbog, kako je obrazloĹžio ministar prometa BoĹžidar Kalmeta, â&#x20AC;&#x153;klime nepovjerenja i naruĹĄenih odnosa u tvrtkiâ&#x20AC;?. Iako Kalmeta opovrgava da su otiĹĄli zbog afera, smjena je doĹĄla nakon ĹĄto su USKOK i policija poÄ?eli istraĹživati potencijalno ĹĄtetne ugovore o bojanju tunela, sumnje u fiktivno zapoĹĄljavanje te kupnju luksuznih automobila za Upravu HAC-a od strane izvoÄ&#x2018;aÄ?a. Postoje joĹĄ brojne prijave i afere koje su punile medije zadnjih mjeseci. Za novog predsjednika Uprave imenovan je dosadaĹĄnji Ä?elnik Hrvatskih cesta Stjepko Boban, takoÄ&#x2018;er Ä?lan HDZ-a, dok je na Ä?elo HCa imenovan Jakov KreĹĄiÄ&#x2021;, dosadaĹĄnji Ä?lan Uprave HC-a. Iako

nam se Boban nije javio, nakon imenovanja je najavio da Ä&#x2021;e mu prvi zadatak biti sreÄ&#x2018;ivanje odnosa u tvrtki. NesluĹžbeno se pojavila i informacija da Ä&#x2021;e Boban zatraĹžiti i promjenu odluke o ustroju HAC-a, tako da Ä&#x2021;e Uprava biti dvoÄ?lana - uz njega Ä&#x2021;e HAC predstavljati jedini nesmijenjeni Ä?lan Uprave, Josip Sapunar, zaduĹžen za financije. ObrazloĹženje smanjivanja Uprave je da se radi o nepotrebnom dupliranju jer postoje direktori sektora po istim duĹžnostima. Boban Ä&#x2021;e odluÄ?iti i hoÄ&#x2021;e li nekom od smijenjenih Ä?lanova Uprave ponuditi savjetniÄ?ko mjesto, koje je kako kaĹže, Ä?elnik Nezavisnog cestarskog sindikata Mijat StaniÄ&#x2021;, rezervirano za

smijenjene direktore. Ta funkcija donosi bruto plaÄ&#x2021;u od oko 30.000 kuna (neto oko 15.700 kuna). Koliko smo uspjeli nesluĹžbeno doznati, Boban joĹĄ nije obavio razgovore sa smijenjenima.

N m

////

Sirija, jak dolar i skup plin Ini srozali neto dobit za 70 posto Rezultati Naftna kompanija u prvom polugodiĹĄtu ostvarila prihod od prodaje od 14,5 mlrd. kuna >> 6

P R V E D N E V N E P O S L O V JN E N O V I N E U H R V A T S K O J

2.090,92 94,55 5251,41 7,3158 4,9185

aktualno

14 10godinaPoslovnogdnevnika

â&#x20AC;˘ srijeda, 1 . kolovoza 2012 .

PRVE DNEVNE POSLOVNE NOVINE U HRVATSKOJ

Gubitnici Belje............................................ -5,1% BeliĹĄÄ&#x2021;e ......................................-4,5% Ä&#x152;akoveÄ?ki mlinovi .................-4,2%

Balazs BekeFFy Predsjedn k UPrave otP Banke U danaĹĄn a v emena Pos ovn dnevn k eba b ponosan ĹĄ o e os va o de se ogod ĹĄn e pos o an e T m v ĹĄe ĹĄ o se o ad bez nas o an a da se s a no na aze senzac e Svo m Ä? a e ma Pos ovn nud p o es ona no ob aÄ&#x2018;ene v es Svakako b h ga Ĺže o ma u ukama za dese god na C e o edakc Ĺže m s e an oÄ&#x2018;endan

WWW.POSLOVNI.HR

BROJ 1442

Dobitnici Ä?uro Ä?akoviÄ&#x2021; holding............. 9,6% HG Spot.......................................7,3% HUP - Zagreb ............................ 5,9%

markUs Ferstl Bankar Sve ĹĄ o p eds av a Pos ovn dnevn k p o z az z samog mena â&#x20AC;&#x201C; donos b ze pos ovne v es k Ä?an a u edno a gumen an p s up e kva e ne Ä? anke dok s ov emeno os uĹĄku e pu s g oba ne oka ne ekonom e Va ĹĄ Ä? anc ne samo da se Ä? a u veÄ&#x2021; ĹĄ o e puno vaĹžn e o n ma se asp av a

â&#x20AC;˘

isplativost

//// ď&#x192;Ż

Na listi FiĹžuliÄ&#x2021;, OreĹĄar, RajkoviÄ&#x2021;, Ĺ elebajevi, srpski Bill Gates... >>2-3

HT na dnu Mudr n Ä&#x2021; ĹĄu

trĹžiĹĄte ď&#x192;Ż

TekuÄ&#x2021;i raÄ?un s dodatnom opremom

CROBEX CROBIS FTSE 100 Â¤ / kuna $ / kuna

Cool Carriers Ĺželi korÄ?ulansku Mediteransku plovidbu? >>5

politikuâ&#x20AC;&#x2122; Z

U Srbiju na zahvat promjene spola

aktualno

Gubitnici Varteks ....................................-14,8% Tankerska plovidba ..............-10,5% Quaestus nekretnine ............ -8,0%

Kako brend postaje bliĹži obiÄ?nim ljudima

i zadrĹžavaju dovoljno poruporu sto gdje se nalaze moguÄ&#x2021;e prenijetina veli velidugo da im je ANTONELA ZEÄ&#x152;EVIÄ&#x2020; sam nametnuo: ku. Odgovor se raskriĹžjimaâ&#x20AC;?, rekao je antonela.zecevic@poslovni.hr 2 00NET. jedan od kim i frekventnim direktor Tvrtke Tomislav GojĹĄiÄ&#x2021; uspjeĹĄno najpoznatijih kampanje jest o gerila marketingu Rezultat gerila ostvarena usmena primjera Kada se govori u subkulturu, pobuÄ&#x2018;en interes, i iznenaÄ&#x2018;enje, gerila rijeÄ? je o infiltriranju neÄ?ega slaĹžu se kod predaja i prepriÄ?avanje a ne nametanju marketinga je tzv. â&#x20AC;&#x153;wow efektâ&#x20AC;? bi dnevnika dakle postignut koju je promocija i bisugovornici Poslovnog u hrvatskoj na ciljne skupine je kampanja la usmjerena. â&#x20AC;&#x2DC;jaaavi se!â&#x20AC;&#x2122; i vozaÄ?i su se agrebaÄ?ke vozaÄ?ice dok su Ä?ekali osjeÄ&#x2021;aj gerila nemalo iznenadili na sema- Dobar od najpoznatijih akcija â&#x20AC;&#x153;Jazelenog svjetla Jedna paljenje znanstvenicima je i kampanja rima, mladimsu se pred njihovim te vi- automobi- marketinga svakako turizam i sl. ekonomistimaĹživiÄ?eplakati foru kad je za telekom operatei struÄ?nim matizaciju, odrĹživi stvorilibiti jumbo crpki. aavi se!â&#x20AC;?, a koju koji moraju direktor Munje, zionarima reklamna agencija lima niotkud moGoIvan MiloloĹža, lanac dabenzinskih ra Tele2 osmislila Svjetskog prPodsjeÄ&#x2021;a reklamiraju politikom taj sektor ali Vladu koja nije poĹĄteni. na zeleno svjetlo Bruketa&Ĺ˝iniÄ&#x2021; u povodu poĹžalio se na prijedlog postiti ikoji euraâ&#x20AC;?, je- nom prije dvasemafora u jednoj godini, se u sijeÄ?nju je nastao kojipaljenja vi veÄ&#x2021;i od 40 milijardisa savjeto- gao rijeĹĄiti sa prijelaza. venstva u rukometu koje pjeĹĄaÄ?kog usvojila nijedan recesije i nije ogleDo TreÄ&#x2021;i sektor danas ima sa je i plakat godina nestao dinstvena je poruka gerila akciji koju 2009. godine odvijalo u Hrvatskoj. i Ä?ije otpad gos- ne subvencijama. slodavaca glede fond za po- desetak BISERKA ranogajeC veÄ&#x2021;i progovori se o marketinĹĄkoj Crome â&#x20AC;&#x153;InventuraRepu- u koji se isplati ulagati prestaRadi znanstvenika i organizistvorila interventniu teĹĄkoÄ&#x2021;ama 20.000 poValja O uspjehu kampanje OMV osmislila te tvrtke 2 biserka.ranogajec@poslovni.hr vanja ekonomije. za klijenta koji se zakopava. uzvik â&#x20AC;&#x153;Jaaavi se!â&#x20AC;? popodarskih potencijala fit odjehrvatske moÄ&#x2021; poduzeÄ&#x2021;ima zemlje. Santini iz njenica da je je uoÄ?i proglaĹĄe- ti s politikom koja promiÄ?e rukometi Guste Kreativci je 00NET. tvrtka rala KritiÄ?an blike Hrvatskeâ&#x20AC;? klijentima uvi- stao navijaÄ?ki uzvik tijekom po uzoru na druge uvoznicima, krii reformu je cilj svojim godine. poreznu i drugakaĹžu da im troĹĄnju, pogoduje â&#x20AC;&#x153;Jedan od osnovnih nja menadĹžera koji predlaĹže razvija MenadĹžeri, ekonomisti dijeneĹĄto inovativno nih utakmica. je napraviuĹĄi neoporezivog jek ponuditi a destimulira izvoznike, proizvod i osi- terija svake gerila kampanje i poveÄ&#x2021;anje znanstvenici predstavili gluhe Vladine te potiÄ?e struje kuna u prpredstaviti privrede vrijeme sive ekonomi- la dohotka na 5000 Ä?ije odnosno Hep svjetski izvoznik sloĹžili su silnu administraciju i osobDa bi privukli ti je na pravome mjestu u pravoinfiltrirasvoje vizije hrvatske Rezultat je rast od 160 zao bi se poveÄ&#x2021;avalo prepoznatljivost. gurati ĹĄto korupciju, gramzljivost S tom konstatacijom su â&#x20AC;&#x153;boardoveâ&#x20AC;&#x153; s pravom porukom. RijeÄ? je Gerila kampanje je i dnevni gubitak jedne tvor- voj godini, i povrat nepokrenuli Dubravko RagodiĹĄnje vozaÄ?a, kuna paĹžnju a ne nametanju se svi sudionici, predsjednika ne interese. Preveden podveĹžu obiÄ?ne ljude najposlenih, odnosno Pavuna, sa- za 1000 animacije. u subkulturu, na kapital razliÄ?ite dnevno Vladimir kamate uz brend vrlo jed- nju S obzirom da je Tele2 generalni i osmislili redsjednik hrvatskog doĹĄeviÄ&#x2021; iz Ureda predsjednik nice. FiziÄ?ar Davor predsjedni- zaĹĄtitne sakonkurentno- gubimo smo doĹĄli u biti Ä?ega. inflacije. ideju fotolia iznos zaâ&#x20AC;&#x153;Na su Ivan MiloloĹža, sjeÄ&#x2021;a na pad udruĹženja menadĹžera se o proizvodu kosponzor Hrvatskog rukometnog a se radiboFerdelji RH, Ä?lanica HUP-a, Vladimir srednjoj i istoÄ?- 160 radnim vjetnik ameriÄ?kog vrlo je kriti- manje svatko, a o njima RadoĹĄeviÄ&#x2021; prvenstvo, vozaÄ?isti Hrvatske u nostavno. DubravkoKako Croma Vladimir skoj opazio je skoro ka za energetiku, na- VijeÄ&#x2021;a je slijedilo svjetsko vozaÄ?icama i vozaÄ?i u Hrvatskoj politiÄ?a% godiĹĄnjih na konzultant Rolanda noj Europi. Strane investicije mjesta namijenjen je recesija mje- veza te da se Razlika Razlika pisali i mnogi mediji. je najbolje mje prilikom dodjele hrvatske me Ä?an prema hrvatskimje nazvao ji se koji me- Preveden, Davor Pavuuzvik sa sportskih TrĹžiĹĄni smo se kojedesu povukle MaÄ&#x2018;arska ili jednu u ekonomsku ma zapitali ne pretvori grada za najbolje godinu ocije- Bergera, fiziÄ?arGuste Santini i najviĹĄe potom Hrvatska i Slo- tvornicu jaaavi se je uobiÄ?ajendosjetili smo se karima, a Ivu Sanadera krize nas je varao de- presiju. DrĹžave izlaze iz udio 09. akciMore reklama nadĹžere proteklu najteĹžih. Ka- na, ekonomist Kao moguÄ&#x2021;e i Ä&#x152;eĹĄka, za razliku od ostalih tribina u Hrvatskoj, jeziku moĹže dobleferom koji -24,6% usporezaposlenost, 6od prvih gerilskih u Hr-278 no od 21,3% Vladimir Ferdelji. kad poÄ?ne rasti pokreRadi se o jednoj Fer- venija, nio je jednom Briko se on u hrvatskom set godina. Hrvatsku -44,8% Zagrebu i opÄ&#x2021;enitobi se u nagraÄ&#x2018;enih do- i perspektivne industrije se gdje su one uspjeĹĄno s telekomunikacijskom ivan MiloloĹža Ä&#x2018;uje s inertnim tankerom pu- 12 mjeseci nakon recesije. -502 ja tvrtke Ulix u ko najveÄ&#x2021;i dio MinkaĹĄto bro povezati i 15,5% u Hrvatskoj su predsjednik kojoj je bilo energetiku jer politiÄ?ke garni- ne ga deflacija u naĹĄoj ekonoobjasnio je Moe agenci- meÄ&#x2018;u zadnjim vatskoj. â&#x20AC;&#x153;Razlog za gerilu je -57,7% po- nule industriju, -693 lazi iz industrije postignuÄ&#x2021;a delji smatra industrijom.â&#x20AC;?, nim rupa, koje efektivna kmpanjatestirana je i na aviokarte.hr, veÄ&#x2021;i Ä?etvrtek malo reklamne 12,7% su primjerima stari fiÄ&#x2021;eki projektima mogu s otiĹĄle na kupnju najprofitabilVijeÄ&#x2021;a Ä?lanica je u listopadu Jeftini -48,8% miji jer poÄ?etku svog djelovanja,utopio u moi najteĹže, time ture koje se mijenjaju ra, kreativni direktor cijena u Hrvatskoj izuzet- â&#x20AC;&#x153;novim i banaka. Pred- HUP-a -433 kapaciteti marketinga pluta prema gerilapad cilj gerila zabiljeĹžen Investicija u same 11,4% nijh komapnija Isplativost sa gerila nagraÄ&#x2018;enih menadĹžera ove su zabaviti postojeÄ&#x2021;i klasiÄ?nim marketingom drĹžavnog prebojaju. Tanker a na nje- ti mjesec je Bruketa&Ĺ˝iniÄ&#x2021;. Glav-stari fiÄ&#x2021;eki. -56,6% kompanija i takvo dobre osjeÄ&#x2021;aje klasiÄ?nih kanala kojoj su zvijezde -427 marketinga marketinga laĹže restrukturiranjeprofitabilreklamu uproizvoda. pametnim struÄ?njacimaâ&#x20AC;?. 8,2% â&#x20AC;&#x153;Ljudi povezuju industrijskih nija. Tvrtke nagraÄ&#x2018;enih ru reklama drugihproizvelo Ĺželjeni uÄ?ieuroasimilacijama, manja nego koriĹĄtenje gospoHEP moĹže uzvika â&#x20AC;&#x153;jaaavi je kampanja -57,6% znaÄ?ajno cijela nacija. 338 novih radse s kampanjom bi je ostvariti Navodi kako sektora i stvaranje -396 (koji je, vrlo zanimljifiÄ&#x2021;eke je bilarazvoja To Ä?igodine otvorile oglaĹĄavanje ne mu je frustrirana viĹĄestruko veÄ&#x2021;i jer samog brenda. zajedniÄ?kim pjevanjem naĹĄih usluu rastu 7,3% pred- no ograniÄ?enje verzizajedniÄ?tisuÄ&#x2021;a vjetro- nih drĹžavnih tvrtki, smanjenje je efekt ni Transporter dokvidi dogaÄ&#x2018;anjima,. za omv koju â&#x20AC;&#x2DC;woo efektâ&#x20AC;&#x2122; -59,3% RadoĹĄeviÄ&#x2021; oglaĹĄavanja Ä?ak 460 razliÄ?itih nihodmjesta, a njihov je izno- naruÄ?iti desetak v i prepoznatljivost uz jav-291 nak i vezu sa korisnicima Nudi pomoÄ&#x2021; iseljenika, ban- darstva see!â&#x20AC;? na sportskim izvoznik gerilskog ideje i primjene bliskijim ljudi- je osmislila Aviokarte.hr vo, dostupan u svjetski lani o 5,1% Crafter optereÄ&#x2021;enja biti hrvatske i njihovog priÄ?a kojim i veliki duga. prihod izraz drĹžavnih u razvila kuna, a elektrana -58,2% ki ukupni gaâ&#x20AC;?, rekao je zaÄ?etnikte osnivaÄ? servisa laĹže osnivanje ni brand viĹĄe lokalnim, tvrdi Minka- agencija ali â&#x20AC;&#x153;open -219 gerilski marketing ja) po 110.000 s inĹženje- vanjskog kuna. energije. BuduÄ&#x2021;nost2 nu administraciju, ulaganje kampanja i snaĹžnimâ&#x20AC;?, 3,9% v â&#x20AC;&#x153;Naglasio je da je Naravno, bez PDV-a, 5,97 milijardi poslu odnosno primjeni sioveÄ&#x2021; gerilskog marketinga Ä&#x2020;aluĹĄiÄ&#x2021;. ke i bolju Hrvatsku ma, ponosnim kojima piĹĄe aviokarte. 00net jer od eko- elektriÄ?ne -52,4% energiju, reciklaĹžu 130.000 kuna. da se uz -160 prelazi u na odbija od onog â&#x20AC;&#x153;Hrvatska treba novu djelovanja u svakodnevnom vidi i u poljoprivredi infor3,6% loobra- obnovljivu aviokarte.hr, AnÄ&#x2018;elko i ra. Ĺ˝ute fiÄ&#x2021;eke u poslovanju. â&#x20AC;&#x153;Dokazujemo taj se porez ionako sva tri spomenuta politiku koja Ä&#x2021;e stimu100% i neuobiÄ?ajenim hektara zemlje velikih ustaljenih i usmenu otpada, biotehnologije, 94 sourceâ&#x20AC;? sredstava nomsku hr na frekventnimali i po cijeloj HrvatmoĹže biti bolji od 2,3% izvoz kako milijuna svladavati pa bi se pametnaplaÄ&#x2021;enog. InaÄ?e, nalaze se u druĹĄpredaju proizvodnju i progresivno djelovanje te da se na taj naÄ?in mogu Ä&#x2018;uje se 800.000 kacijama u gradu VW-ova dostavnjaka modela. lirati otplatili inozemni dugonefleksibilnih sustava, zakljuÄ?io je AnÄ&#x2018;elko Ä&#x2020;aluĹĄiÄ&#x2021;. bi se tvu 10 najprodavanijih se kako je Volkbirokratski problemiâ&#x20AC;?, -10% Sveukupno, Ä?ini -52 podnio ovogodiĹĄ11,7% swagen najbolje u smislu volume-47,3% inozeMna poduzeÄ&#x2021;a -259 Knauf 7,2% nju krizu. DoduĹĄe, i njima, ali su zato Stjepan rak, direktor -55,3% Mladi MenadĹžerdirektorica pala -258 na prodaja je s proĹĄlogodiĹĄnjih 14,4 5,2% Hrvatska, Zagreb137 Sandra MihelÄ?iÄ&#x2021;, Business Velika poduzeÄ&#x2021;a -46,1% -175 svoj trĹžiĹĄni udio golemih 21,3 posto, Broj djelatnika : 5,1% MiliÄ?iÄ&#x2021;, predsjednik i suvlasnica grupacije na ivan -59,7% Hr- KonÄ?ar energetski posto poveÄ&#x2021;ali Prihod 1.-6. 2009.: -293 brojem 1 u Uprave Media Group, Zagreb 4,9% kuna uvjerljivim te print i outdoor ĹĄto ih Ä?ini 105,9 milijuna -64,9% Broj djelatnika : 18 se u teĹĄkim vreme-365 transformatori medija, film i video i 4,9% Dobit 1.-6. 2009.: vatskoj. OÄ?igledno Prihod 1.-6. 2009.: -54,1% Broj djelatnika: 470 vrijednost â&#x20AC;&#x153;brendaâ&#x20AC;? -229 na internetu, koriĹĄtenje mjesta: 6 o upravljanju 14,4 milijuna kuna nima isplaÄ&#x2021;uje u vozila iz Wolfsbur4,8% 5,9 milijuna kuna Broj novih radnih dok Ä&#x2021;e predavanjenajuÄ?inkoviti-45,4% Ä&#x152;etiri teme OglaĹĄavanje -139 TrĹžiĹĄ- u 2009. : povjerenje koje Dobit 1.-6. 2009.: i najinova- vanje, 4,2% pokazati kako hrvatskih kupaca. Prihod -13,5% predstavljeni najnoviji ga ima veÄ&#x2021;ina porastao i CitroĂŤnu analiza medijima medije i ĹĄto postiĹže najbolje 933.632 kunan -24 1,3temilijardi kuna poduzetnik godine & adverti- biti trendovi u industriji te mil. kuna 3,8% predsjednik je koristiti MeÄ&#x2018;unani je udio neĹĄto ProsjeÄ?na neto plaÄ&#x2021;a: -61,4% tivniji Dobit u 2009. : 282,6 zvonko Biljecki,Geofoto grupe Cannesa koja rezultate na trĹžiĹĄtu. InaÄ?e, Cannes dok su svi ostaednodnevna marketing -226 Wazzap? u orga- pobjedniÄ?kih radova s 3,5% ravno5680 kuna vrlo sitno Peugeotu, uspjeĹĄnog Uprave i vlasnik pridruĹženim u oglaĹĄavanju mjesto sing konferencija trĹžiĹĄnog udjela 10. prosinsve zakonitosti rodni festival je i jedino li padom svoga uspjeh spomenutih Broj djelatnika s 265 damir VraniÄ&#x2021;, predsjednik Ä&#x2021;e Ä&#x2021;e pokazati na internetu. nizaciji Best Marketinga Lions, najprestiĹžnije svi svjetZagreb ugostit se ALSTOM Hrvatska pravno podijelili kako bi spasili ĹĄto tvrtkama Grupi: 128,6 mil. kuna oglaĹĄavanja Uprave potroĹĄaÄ?a te Manuela Ĺ ola orĹĄiÄ&#x2021;, ca u Hypo Centru, se godiĹĄnje okupljaju 783 doAbrakadabra autoritete u oglaĹĄavaKakva su ponaĹĄanja marki. Naravno, Prihod u 2008.: s Cannes gdjeoglaĹĄivaÄ?ki, kreativni, interaktivu popuste daju Broj djelatnika: direktorica tvrtke vodeÄ&#x2021;e svjetske ski prodajni prestiĹžnog merke- zaĹĄto su pobjedniÄ?ki radovi Ci- radna mjesta: 20 Dobit nakon oporezivanja spasiti dade, velike u njima inova- ni, filmski, radijski, medijski, kuna integrirane komunikacije, prilikom kupnjeNova 1.-6. 2009.: nju - Ä?lanove Ĺžirija u Cannesu. najbolji i ĹĄto je 2008.: 46,8 milijuna temu slovno svi. Tako moĹžete uĹĄtedjeti Prihod struÄ?njaci. Organizator Zagreb tinĹĄkog natjecanjai analize najaktual- Lionsapokazat Ä&#x2021;e predavanja na i marketinĹĄki Best Marketing vodeÄ&#x2021;i 8 : po- 5 milijuna kuna troĂŤnova Jumpera Peugeot daje 212, oglaĹĄativno djelatnika je Broj Prezentacije i outdoor kretanja eura, :2 konfemanifestacije za 1.-6. 2009.: 46,1mil.kuna i video te Print marketinĹĄkih okruglo 5000 projekt MenadĹžer Nova radna mjesta od 27.000 kunaDobit nijih svjetskih meÄ&#x2018;unarodnog festi- Film direktor organizator visoko-kvalitetnih puste u vrijednosti kuna za Boxter, u podruÄ?ju markedarko petriÄ?eviÄ&#x2021;, Bistrica Prihod 1.-6. 2009.: su s najpoznatijeg 55.000 rencija i seminara inovacija i custopokazat Ä&#x2021;e koji Partner do Ä?ak 20.000 kuna jeftiniji tvrtke Vemos, Marija 2,5 milijuna kuna Srednja poduzeÄ&#x2021;a vala u oglaĹĄavanju trendovi tinga, leadershipa, poperĹĄiÄ&#x2021;, direktor Broj djelatnika: 10 5 Fiatov je Ducato Dobit 1.-6. 2009.: u istoÄ?noj i srediĹĄnjoj 25.000 kuna Vladimir to novi, ali i najuÄ?inkovitiji, koristikada je mer servicea Automatizacije danajuÄ?inkovitije Nova radna mjesta: nego prije, a okruglo 343.877 kuna od 2003.godine doga5080 kn Transit i Master tvrtke Systec : 154 na trĹžiĹĄtu, kako naÄ?in razmiĹĄljaju pooglasa Europi gdje je Prihod 1.-6. 2009.: preko 100 ProsjeÄ?na neto plaÄ&#x2021;a: pusta za modele Renault. Uglavnom, ViĹĄe od 22.000 redom Cannes Broj djelatnika postiti medije, na koji osnovan, organizirao pri radna mjesta : 18 19,7 milijuna kuna 3,8 mil. kn inovativno i ĹĄto ju Ford, odnosno VeÄ&#x2021; 56. godinu za smislu â&#x20AC;&#x201C;Nova sudionika iz troĹĄaÄ?i te ĹĄto je Ä&#x2018;anja u 8 zemalja. posluje od 2006.g Dobit 1.-6. 2009.: bo- 1.-6. 2009.: do teĹĄko je â&#x20AC;&#x201C; u financijskom privlaÄ?i viĹĄe od 10.000 vozila proÄ&#x2021;iPrihod Ĺže najbolje rezultate. bit Ä&#x2021;e na svijeta koji u pet U Hrvatskoj jaVna poduzeÄ&#x2021;apredsjednik kuna seminara kakupnji lakih dostavnih 75 zemalja diljem festivala imaju primarketinĹĄkih na Naglasak konferencije ĹĄto i to vrijedi24,9 milijuna 2,6 mil. kuna u prvih Hrvoje VojkoviÄ&#x2021;, djelo gdje je uz niz nego danas, ali teme: oglaĹĄavanjei vimeÄ&#x2018;unarodnih podrĹĄ- 1.-6. 2009.: sedam dana trajanja nagrada za ĹžiVotno Ä?etiri aktualne kupci nemaju Dobit 22.000 oglasa raznih Uprave Croatia osiguranje, deset mjeseci lje i gostovanja poznatih organizirao i medija, film osnivaÄ? i da potencijalni liku vidjeti viĹĄe od za leasing. NastruÄ?njaka Milan MejaĹĄki, Zagrebtrans Zagreb internetu, koriĹĄtenje ove godine najboljih svjetskih marketinĹĄkih o marketinĹĄkoj outdoor oglaĹĄavanje. promi- poduzeÄ&#x2021;a ku banaka i kompanija medija i uÄ?iti od suvlasnik tvrtke marketinĹĄkim oglaBroj djelatnika : 2832: 216 deo te print i prodano je Ä&#x2021;e se to uskoro hrvatMala HURAÄ?etiri Effie konferencije dominiraju u osnivaÄ?ica, dajmo se kako struÄ?njaka u oglaĹĄavanju, Broj djelatnika: 118 a u suradnji sa Nova radna mjesta Ovo su teme koje kriznu godinu pa katica Hauptfeld, agencije svega 3969 ionako loĹĄa slika krizne i kreativnosti na uÄ?inkovitosti, organizator je i prvog cijelu jeniti jer Ä&#x2021;e se komunikacijama Prihod u 2008.: i direktorica Ove jeseni, Prihod 1.-9. 2009.: miĹĄljesnom sektoru dostavnih pd parka nakon ove vlasnica om ove godine v zanimljivo Ä?uti skoga voznog organiziranim seminarima. 97 milijuna kuna natjecanja. 2,5 milijardi kuna pogorĹĄati. Katarina line, Opatija dolazi i u Zagreb. Ä&#x2021;e biti izrazito industrije. Konferenvozila hrvatskog Effie Dobit u 2008.: godine joĹĄ dodatno najbolje iz Cannesa Dobit 1.-9. 2009.: Broj djelatnika : 19 na vodeÄ&#x2021;ih ljudi OglaĹĄava8,6 milijuna kuna predavanjem 96,7 milijuna kuna 7772 kn Prihod u 2008.: cija Ä&#x2021;e poÄ?eti kojim Ä&#x2021;e sudionicima ProsjeÄ?na neto plaÄ&#x2021;a: 72,8 milijuna kunamil. kuna nje na internetu pd Dobit u 2008.: 12 Cannes Lions ProĹĄlogodiĹĄnji

gospodarskih vozila

520 VW CADDY 547 CITROEN JUMPER 466 PEUGEOT BOXER 379 VW TRANSPORTER razloga, jer 490 ez nekih posebnih nema, kraIVECO DAILY uopÄ&#x2021;e 562 onih fiskalnih posebno se RENAULT MASTER 423 jem svake godine voOPEL VIVARO laka gospodarska 306 dobro prodaju razlog tome svoÄ&#x2018;enje RENAULT TRAFIC iz prozila. MoĹžda je 177 analiza iskustava VW CRAFTER raÄ?una tvrtki i u nastupajuÄ&#x2021;oj godi368 tekle te zahtjeva u tom sluÄ?aju pokaCITROEN BERLINGO se ni â&#x20AC;&#x201C; vrlo Ä?esto potreba za nabavkom gosĹže kako postoji snaĹžnijegâ&#x20AC;Ś lakog novijeg, veÄ&#x2021;eg, tih vopodarskog vozila. Ove godine prodavateljima jer stai te kako trebaju pozila takvi kupci vrlo je teĹĄko. Premau prnje na trĹžiĹĄtu JATO Dynamics, dacima tvrtke ove godine prodano vih je 10 mjeseci â&#x20AC;&#x201C; ako se zna svega 3969 dostavnjaka proĹĄle godirazdoblju viĹĄe kako je u istom gotovo dvostrukojasni ne registrirano potpuno su primjeraka (7785), MeÄ&#x2018;utim, to je kupce razmjeri te katastrofe. za potencijalne vomoĹžda i dobro lakih gospodarskih jer prodavatelji cijene do maksimuma zila skinuli su nabaviti vrhunpa je danas moguÄ&#x2021;e potpuno indivivozilo sko dostavno pod iznimno pou dualiziranih osobina Primjerice, uĹĄtede voljnim uvjetima.10 i Ä?ak 30.000 kuna rasponu izmeÄ&#x2018;u tako je najprodavadaje i Volkswagen: vozilo Caddy monije lako dostavno kuna, legendar60.000 guÄ&#x2021;e kupiti za

CROBEX CROBIS FTSE 100 Â¤ / kuna $ / kuna

////

Dobitnici Validus ...................................... 27,7% Termes grupa ..........................18,1% Badel 1862............................... 12,6%

>> 15

mediji&marketing

studenoga 2009. ponedjeljak, 23. www.poslovni.hr redakcija@poslovni.hr

idealno za kupnju

ije Nikad povoljn do â&#x20AC;&#x2DC;dostavnjakaâ&#x20AC;&#x2122;

trĹžiĹĄte

Prodat Ä&#x2021;emo dionice Ine Molu jer se promijenila situacija na trĹžiĹĄtu

u sustavu zdravstva

nastavak na str. 2

Institucionalni ulagaÄ?i

â&#x20AC;&#x2DC;Hrvatska treba

najmanje pogoÄ&#x2018;en Volkswagen je trĹžiĹĄni udio s krizom te je svoj poveÄ&#x2021;ao na lanjskih 14,4 posto visokih 21,3 posto

vrijedan je Bushev plan spaĹĄavanja burzi

potpore Hrvatskoj narodnoj banci i mjerama koje je guverner Ĺ˝eljko Rohatinski dosad poduzimao na jaÄ?anju stabilnosti bankarskog sustava. Profesor zagrebaÄ?kog Ekonomskog fakulteta Drago JakovÄ?eviÄ&#x2021; podsjeÄ&#x2021;a kako je joĹĄ prije pola godine predvidio krizu ogromnih razmjera. MiĹĄljenja je da je ameriÄ?ki Kongres zapravo dobro postupio kad nije dao zeleno svjetlo vladinom planu pomoÄ&#x2021;i financijskog sektora.

Zaustavio se strmoglavi pad, CROBEX pao ispod 3000 bodova >> 14

studenoga 2009. ponedjeljak, 23. www.poslovni.hr redakcija@poslovni.hr

>> 18

milijardi dolara

ovog tjedna. Fed, odnosno ministarstvo financija SADa, mora ad hoc reagirati, bilo kroz injekcije likvidnosti (ĹĄto se veÄ&#x2021; dogodilo) ili neko novo spaĹĄavanje, kako bi se sprijeÄ?ili sustavni rizici, a mnogi drĹže moguÄ&#x2021;im i da se u dogledno vrijeme posegne za smanjivanjem kamatnih stopa. Dio domaÄ&#x2021;ih analitiÄ?ara smatra da je kriza i u Hrvatskoj neminovna, drugi nisu skloni dramatiziranju i vjeruju da SAD neÄ&#x2021;e dopustiti da se ponovi 1929. godina. Svi su, pak, sloĹžni oko jednoga -

ZagrebaÄ?ka burza

ufokusu

- vozila

luksuza i novitet susret karavanskoj u praktiÄ?nosti e-klase inaÄ?ici mercedesove

Prilika Svakoj tvrtki

700

ď&#x192;Ż

CROBEX CROBIS FTSE 100 Â¤ / kuna $ / kuna

Dobitnici Erste&Steier. Bank .. ...........10,58% Jadranski naftovod ...............8,87% SN Holding ............................ 8,84%

spaĹĄavanja nije uguĹĄena. Kongresni neposluh, meÄ&#x2018;utim, itekako je dolio ulje na vatru rasplamsale krize. Ili â&#x20AC;&#x153;majke svih krizaâ&#x20AC;?, kako je opisuje nekadaĹĄnji ministar financija Borislav Ĺ kegro, nakon ĹĄto su u samo mjesec dana pometene vodeÄ&#x2021;e ameriÄ?ke investicijske banke, a ĹĄto se sve Ä?eĹĄÄ&#x2021;e tumaÄ?i debaklom regulative SAD-a koja je tolerirala previĹĄe rizika i prevelike financijske poluge. Svjetska trĹžiĹĄta sad Ä?ekaju da se na obzoru pojavi alternativni plan. RaÄ?una se da Ä&#x2021;e on uslijediti veÄ&#x2021; tijekom

ď&#x192;Ż ď&#x192;Ż ď&#x192;Ż ď&#x192;Ż

JADRANKA DOZAN jadranka.dozan@poslovni.hr

ď&#x20AC;˛ď&#x20AC;

Majka svih kriza, kako ju je nazvao bivĹĄi ministar financija Borislav Ĺ kegro, neÄ&#x2021;e mimoiÄ&#x2021;i ni Hrvatsku

ď&#x192;Ż ď&#x192;Ż ď&#x192;Ż ď&#x192;Ż

Petar radakov Ä&#x2021; Predsjedn k UPrave erste & ste ermĂ¤rk sche Bank zuze no m e vaĹžno svakog adnog u a ma c e ov u ob ek vnu oÄ?nu n o mac u o svemu ĹĄ o se dogaÄ&#x2018;a u pos ovnom ok uĹžen u Up avo z og az oga edov o Ä? am Pos ovn dnevn k ko em Ĺže m puno usp eha u duÄ&#x2021;em azdob u

Tko sve duguje za porez?

Transrodni turizam

su neki od problema

Srbiji prije 20 goako su mediji u transseksualnost dina pisali da je poSrbija je danas Ä?in protiv boga, za pacijente kostala prava meka spol. U Ä?lanku Tiji Ĺžele promijeniti u The New York ljudi objavljenom se kako danas mesu navodi dolaze na operaiz Ä?itavog svijeta prije svega vicije spola, a razlog Naime, strani de u cijeni zahvata. je cijena od 10 kako pacijenti kaĹžu dolara prihvattisuÄ&#x2021;a ameriÄ?kihna cijene u SADljivija u odnosu i viĹĄe tisuÄ&#x2021;a dola50 opeu koje iznose pacijente dio ra. Za domaÄ&#x2021;e nacionalno zdravi racije pokriva dok, primjeristveno osiguranje, svojim pace, britansko osiguranje pokriva cicijentima u potpunosti iznosi 15.000 dojenu zahvata koja Timesu,w u protelara. Prema NY u Srbiji je spol klih godinu dana 100 pacijenapromijenilo gotovo FOTOLia raste. U beogradta, a broj i dalje genitalnu rekonza skom Centru kaĹžu kako njiu koodraÄ&#x2018;ivati posaosmjeru struktivnu kirurgiju iz Francuske, svaka bolnica dolaze u tom hovi pacijenti i SAD-a, Singapura dvije bolnice je dobra. Pregovori a ravnatelji posljednje novaca za re- jem zapoÄ?eli u Primorsko-goranskoj Rusije, Irana, ali je postala meka nemaju su se hvale da izjavili su kako Ä&#x2021;e zbrinjavati samo veÄ&#x2021; djei Australije. Srbija a u Ministarstvu zapoÄ?eli i s dovan posao veÄ&#x2021;TakoÄ&#x2018;er, zadarski rav- Ĺžupaniji, za operacije transseksualaca o preustroju ĹĄto su te operacije je op- su pregovori Ä&#x152;akoveÄ?kom i Koprivhitne sluÄ?ajeve. lomiÄ?no i zato i kompliciratoliko daleko da da VaraĹždinskom, zanimljivo je da natelj otiĹĄao je skupe, kontroverzneu mnogim zeadministraciju bolnicom. No, tuĹžio zdravstvenu u velikim grado- niÄ?kom o tome nitko nije obavijestio ne te se ne obavljaju ukljuÄ?ujuÄ&#x2021;i i Austris kim OstojiÄ&#x2021; sanira samo bolnice sustav financi- te bolnice mljama u regiji postavlja pitanje Rumunjsku. im je pa se vima iako zdravstveni ju, MaÄ&#x2018;arsku i napredgraÄ&#x2018;ani. OstojiÄ&#x2021; oni, ustvari dogovara udruĹživanje. prije mjesec Ä&#x152;ak se i u medicinski raju jednako svi OstojiÄ&#x2021; je takoÄ&#x2018;er odgovornost snose noNaciopoput Francuske odgovorio da troĹĄe nim zemljama da ne mogu dobiGroĹžnjanu predstavio do jer godinama sla- dana u ali i Ĺžupanije razvoja zdravstvaprineki kirurzi Ĺžale edukaciju ili da ih S OstojiÄ&#x2021;em se nalnu strategiju mnogi vac koji nemaju. ti odgovarajuÄ&#x2021;u koji smatraju 2020. godine. No, ono ĹĄto zbog obavljaunatoÄ? Ä?injeosniĹžu i pojedini ravnatelji Ä?ak kolege osuÄ&#x2018;uju spola pa se trebaju pokriti jest da mjeÄ&#x2021;uju u dokumentu, da stare dugove Ä?ak 386 strana, finannja operacija promjene ĹĄalje u Belginici da sadrĹži izvora vaÄ?i bolnica. iz pacijente na lijeÄ?enje usluMarci Bowers nema jasno definiranog ali niti koĹĄarice ju. Ginekologicaje i sama promijeciranja sustava, znamo jest da je dug KonaÄ?ni cilj Ĺžupanijskih Kalifornije, koja u posljednjih deĹĄto je kuna, da su ga. No, ono Ova odluka o nesaniranju nila spol i koja dosegao 7 milijardi najavama koje sa 1100 pacijenabolnica ide u prilog administracije zdravstva set godina operiralau SAD-u, svjetza zdravstvo smanjeni vla- su doprinosi da Ä&#x2021;e prava iz kolektivstigle iz zdravstvene ta, izjavila je kakopromjene spola, u rujnu uÄ&#x2021;i u na 13 posto, 70 miza da Ä&#x2021;e Ministarstvo bolnica jer Ä&#x2021;e one, 15 skom centru odnijeti dodatnihna snazi izvode operacije ako i neÄ&#x2021;e nog ugovora sniĹĄtvo Ĺžupanijskih svega pet kirurga raditi gubitke Mi- lijuna, a u iduÄ&#x2021;oj godini, konzervativikolektivni ugoevidentno, i dalje pravilno. DruĹĄtveni Na taj naÄ?in sadaĹĄnji granski kirurĹĄkih vjeĹĄtina moÄ&#x2021;i plaÄ&#x2021;ati dugove.upravljaÄ?ka pra- ostane dodatnih 800 milijuna kuna. zam i nedostatka u kombinacidobiti vor, joĹĄ nistarstvo Ä&#x2021;e u mnogim zemljama od potencijalali i nad decentrava nad bolnicama, ji sa strahom kirurga za EU fondove po 10 mismatra Naime, tih 650 liziranim sredstvima. Ĺžupanije dobi- Dokument no opasnih komplikacija, je takoÄ&#x2018;er obeÄ&#x2021;ao koliko su do transseki Komilijuna kuna su iskljuÄ?ivo oprema- OstojiÄ&#x2021;kuna bolnicama u PoĹžegi ondr. Bowers, doveliU Srbiji su s opelijuna vaju namijenje je uredit i djeÄ?ju ju uvjeta rada, sualnog turizma. spola zapoÄ?eprivnici, obeÄ&#x2021;ao a zatim nju bolnica i poboljĹĄanju Juracijama promjene ustvrdili u HUP- kologiju prvo u KlaiÄ&#x2021;evoj, je mnoiako je u bivĹĄoj godine, prema ObeÄ&#x2021;anja ali kao ĹĄto su nedavno 1989. ĹĄerifi li bila tana Rebru. â&#x20AC;&#x2DC;lokalni piStoga se mnogi u, taj novac troĹĄebez podnoĹĄenja raÄ?u- izgraditi ni u goslaviji transseksualnost i a novaca malo. nije spominjala svojoj procjeni vlastimaâ&#x20AC;&#x2122;. go, kojim smjerom ide zdravstvena kav tabu da se Zahvat zdravstvenim Ĺ˝upanijske bolnicea Ĺžupa- taju na srediĹĄnjim medicinskim udĹžbenicima. je da su pojedine du- administracija. izvodi se u jednoj neki nude da grcaju u dugovima, Stoga niti ne Ä?udi promjene spola Rajko od ĹĄest sati kaObjaĹĄnjenje koje koristile za plaÄ&#x2021;anje napravministar zdravlja nije taj novac dok su neke, operaciji u trajanjupoĹĄtedjelo trauje ustvari dokument OstojiÄ&#x2021; problem gova prema dobavljaÄ?ima tim novcem Strategija s ciljem da se kandidiramo zako bi se pacijente operacija. Prije Ipak, ljen jedino fondove EU u ovom treprebacio na Ĺžupanije poput PoĹžeĹĄko-slavonske preme viĹĄestrukih sudske presude. strukturne Jer, natreba dva pisma BOris ĹĄÄ&#x2021;iTar/piXseLL plaÄ&#x2021;ale bolniÄ?ke bilo Ministarstvo ko- za hvata pacijent koji trebaju ne izgleda obeÄ&#x2021;avajuÄ&#x2021;e. veÄ&#x2021;i, je pitanje je gdje suglasnost na troĹĄe- nutkujesen je blizu, dugovi su sve poruke od psihijatara pati od poremeime, a bolest i boje je trebalo dati potvrditi da osoba te da se bose Ä?ekanja sve dulje, nje tog novca. mogao biti konaÄ?an liste i dalje postoje. UĹĄtede kojenaspoÄ&#x2021;aja rodnog identiteta sa suprotnim javnu se lesnici Ono ĹĄto bi lje identificira kroz objedinjenu prava su ministarstva ustvari proÄ&#x2021;i i jednogodiĹĄbolni- spominju cilj OstojiÄ&#x2021;evog lom, ali mora kao i hormonsku i smanjenje radniÄ?kih planu hrvatskih koliko Ä&#x2021;e to skriva u master kojem veÄ&#x2021; mjeseci- bavu pd nje savjetovanje ali pitanje je na bi svje- planirane, stabilizaciji finanacija. ca. Dokument koji terapiju. i struÄ?njaka idu- pridonijeti informacija koje se ovih ma radi grupa U ĹĄumi ugledati sredinom izgleda popritlo dana trebao znaÄ?ajne promje- dana plasiraju situacija ripanike, ĹĄto se svim Ä&#x2021;e godine predviÄ&#x2018;a sustavu. Drugim mirno i nema ne u bolniÄ?kom Ä&#x2021;e se broj akutnih liÄ?no trudi prikazati i ministar Osto-u jeÄ?ima, smanjivatbroj dnevnih bolni- silama informacije koje se plasiraju onome za jiÄ&#x2021;. No, kreveta i poveÄ&#x2021;ati ne odgovaraju osloboditi kapaciteti medije ponekad razgovara sa sudioca Ä?ime Ä&#x2021;e se ministar palijativnih kreveta. poveÄ&#x2021;anje broja ne zna se hoÄ&#x2021;e li biti o Ä?emuu sustavu iza zatvorenih vrata. U ovom trenutku bolnica, ali i to Ä&#x2021;e, nicima li ministar prebroditi mirno preĹživjepo- PokuĹĄava i gaĹĄenja pojedinih ima plan kako do sada, biti stvar ljeto ili doista nejasno. kao i svaki puta u ovom je trenutku hvaliti Ä?injenicom litiÄ?ke odluke. preuzme upravljaÄ?- ti jesen, ministar se voli Nakon ĹĄto bolnica- No, njegov put ne moĹže predvidjeti Ĺžupanijskim se nau re- da se ka prava nad koraka. Iskreno planira udruĹživati nakon prva dva svih sadaĹĄnjih i buma, OstojiÄ&#x2021; ih zajednice ili mreĹže za dobrobit vricentar za gionalne bolniÄ?ke Ä&#x2021;e to znaÄ?iti da Ä&#x2021;e damo,pacijenata, da za njega neÄ&#x2021;e Srbija je postala FOTOLia spola ustanova. U praksi centri i male bol- duÄ&#x2021;ihona da je put do pakla poploÄ?an operacije promjene v a ne- jediti namjerama. postojati regionalni njihovi sateliti, Ä&#x2021;e dobrim nice koje Ä&#x2021;e biti djelatnosti veÄ&#x2021; Ä&#x2021;e biti preklapanja

dobiPoveÄ&#x2021;ana potroĹĄnja bolnice mogu

Drugim rijeÄ?ima, koji su neophodti samo one lijekove onkoloĹĄkim pacijenni trudnicama, koji su Ĺživotno ugrotima i ostalima je na Ä?ekanju. Prema Ĺženi. Sve ostalo dugovi su podacima iz veledrogerija, a ravnaprije sanacije, plajoĹĄ veÄ&#x2021;i nego naÄ?inu pa sad telji su se domislili ali preskaÄ?u plaÄ&#x2021;aÄ&#x2021;aju stare dugove, ti nove raÄ?une. ima na umu podaKad se pri tom lijekova u bolnicapotak da je potroĹĄnja mjeseci ove godine ma u prvih ĹĄest devet posto u odnosu rasla za ĹĄest do lani, postavlja se pijedna isto razdoblje ravnatelja. Prema tanje koji je cilj revolt prema zdravstvenima, to je tihi (neki kaĹžu i politiÄ?noj administraciji drugi tvrde kako je dok raki motiviran) ravnatelji ne znaju rijeÄ? o tome da Nedavno je to izjavio koji diti svoj posao. Rajko OstojiÄ&#x2021; pd i ministar zdravlja uÄ?estalost HIV-a se â&#x20AC;&#x2DC;ravnatelji pojedinih Hrvatska ima nisku je ustvrdio da kao pijani milijarbolnica ponaĹĄaju kao liÄ?ki medderi, a bili su zaĹĄtiÄ&#x2021;eni ipak leĹži i na //// vjediâ&#x20AC;&#x2122;. Dio odgovornosti Kao prvo, zdravstvenoj administraciji. da uredod ravnatelja poslovanja jedinou kako oÄ?ekivati dugova i loĹĄeg Ä?etiri posto smanjenim proraÄ?u- zbog ravnatelja bolnice no posluju sa kada to nisu visina bolniÄ?kog bolnice drznuo smijeniti to ne bez problema. da neke bolniÄ?kim proraÄ?unimaDruga, ne mase odreÄ&#x2018;uje GradiĹĄki i novaca? na, ali niti Ä?injenicu HZZO-u 15 do Novoj lokalne vlasti, ĹželeÄ&#x2021;i pokazaznali ni sa viĹĄe su fakturiraju Naime, jest da je zdravvrĹĄitelja duĹžnostiNo, nje vaĹžna Ä?injenica bojeÄ&#x2021;i se valjda u prosjeku iznos od od dobivenog ti tko je gazda, za ravnatelja. 30 posto veÄ&#x2021;i stvena administracija, viĹĄe izgleda mogli imenovale smjenjenog politiÄ?ki revanĹĄi- proraÄ?una. u smjenama imaju da bi time ipak bolguda im se ne zamjeri od onih koji aposlenici koji rade kada su shvatili bolnica s najveÄ&#x2021;im opstojnost ili moĹždani udar lipnju. financiranje i zam, ravnatelje da dobiju srÄ?ani radno vrijeme, utvrdili mijenjati tek u isticao ProblematiÄ?no poslovanje bol- ugroziti svoju odluku. bicima poÄ?ela je HZZO ne plaÄ&#x2021;a svaki dan imaju ustaljeno u British Medical nice, povukli su je OstojiÄ&#x2021; na poravnatelja tada smje- To prekoraÄ?enje objavljenom iznosu 30 posto Naime, veÄ&#x2021;ini No, istovremeno rijeÄ?kog KBC-a kojem je sudjelovasu struÄ?njaci. U radu iako se u tom koje obavljena mirna da je ispitivanje u da smjenski mandat pa je ravnateljske su se po- nicama na materijalne troĹĄkove Jorunalu navodi se ziciji ostavio ravnateljaroditelji desetak ispitanika pokazalo i ima razne politiÄ?- odnosi mora plaÄ&#x2021;ati i koji poveÄ&#x2021;ava- unatoÄ? Ä?injenici da su na, ali naravno, pojedinca lo viĹĄe od dva milijuna bolesnika, daniputa dijelile po Ĺživotni bioritam Tim znanstvenika iz bolnica obveza. Stozicije i ovoga rad uvelike remeti su im iz maliĹĄana, onkoloĹĄkih troĹĄkove i iznos Ĺživotni stil. je- ju ukupne vjerovati da Ä&#x2021;e se situacija ma Ĺživjeli u paklu nakon ĹĄto 34 istraĹživanja. kom kljuÄ?u. loĹĄe utjecaje na njegov novaca za s pravom pitaju obradio je rezultate Mnogi se stoga amnestirani i tko ga je teĹĄko rijeĹĄiti samo promjenom bolnice poruÄ?ili da nemaju je skandal Kanade i NorveĹĄke sluÄ?ajeva raznih koronarnih bolesti, i nakon ĹĄto I ka- u zdravstvu ravnatelja. Od ukupno 17.359srÄ?ani udar, 6598 infarkta miokarda su li bivĹĄi ravnatelji njihove lijekove za njihove dugove? neodgovornih ravnatelji bolnica dospio u medije. meÄ&#x2018;u kojima je i udara dogodi se uslijed loĹĄe opskrbesu Ä&#x2021;e odgovarati na sadaĹĄnje ravnaĹĄto se tiÄ?e duS druge strane, u naji 1854 moĹždana se doprema krvlju, a istraĹživanja ko Ä&#x2021;e se to odrazitisa smanjenim limivlasniĹĄtvu koje, poNajgora je situacija, trenutrade se, u Ĺžupanijskom mozga kisikom koji sluÄ?ajevi Ä?eĹĄÄ&#x2021;i kod osoba koje telje od kojih Ä&#x152;agova prema veledrogerijama, dugovima, oÄ?e- manju ruku imaju problematiÄ?no koje pokazala da su ovi svojim fotelja- no u bolnicama u Puli, VaraĹždinu, su utvrdili i da osobe tima i nagomilanim a da pri tom i dalje sjede u i Dubrovniku, s kvalitetom sna, u smjenama. Znanstvenici ne slovanje, nema ingerenci- kovcu, Sv. Duhu, Zadru kuje uredno poslovanje, imaju viĹĄe problema zakinuti. Pri tom se jer Ministarstvo rade u smjenama prehranu, ali i poremeÄ&#x2021;aje u ponaĹĄapacijenti ne buduuma da danas nitko ma izborom. OstojiÄ&#x2021; s je nad njihovim neredovitu i loĹĄuslaĹžu da bi manji broj noÄ&#x2021;nih smjena treba smetnuti na pitanje kako bolesti. aĹĄ/vlm nju. TakoÄ&#x2018;er se nema suvisli odgovor obolijevanja od raznih pridonio smanjenju

istraĹživanje

ravnatelji, samo

je sVe gLasNija mOderNa gLaZBa 50 gOdiNa se i pOsLjedNjiH sve viĹĄe pojaÄ?ava razina zvuka

www.poslovni.hr

liste Ä?ekanja, neodgovorni

je dug zdravstva 7 miLijardi kuna, smadoprinosi su 13 njeni sa 15 na iZ kOLekTiVNOg posto, praVa Ä&#x2021;e 70 miLiUgOVOra OdNijeTgOdiNi jOĹĄ jUNa, a U idUÄ&#x2021;Oj miLijUNa dOdaTNiH 800

u veledrogerije akon ĹĄto su blokadom travnju zaprijetileu 17 hrvatisporuke lijekova administrafiskih bolnica, zdravstvena s ministarstvom cija je u dogovoruu sanaciju bolniÄ?kih nancija krenula je tako veledrogeridugova. U svibnju milijuna kuna da bi 300 jama plaÄ&#x2021;eno bolnica u drĹžavnom, se sanirali dugovi vlasniĹĄtvu. Nakon toali i Ĺžupanijskom jedna tranĹĄa plaÄ&#x2021;anja ga je usljedila joĹĄ od 183 milijuna kuna, u drdugova u iznosu samo za bolnice ali ovoga puta dok je 250 milijuna vlasniĹžavnom vlasniĹĄtvu bolnica ostalo Zakuna duga opÄ&#x2021;ih Ĺžupanijama i Gradu cima odnosno naÄ?in kako ga platiti. grebu da smisle situacija s lijekovima UnatoÄ? sanaciji, loĹĄija nego prije. u bolnicama je je i dalje odluka Naime, na snazi u vlakoje bolnicama veledrogerija samouprave isporusniĹĄtvu lokalne plaÄ&#x2021;enih lijekova Ä?uju samo polovicu novca koristi odnosno dio uplaÄ&#x2021;enog starih dugova. se za pokrivanje

////

epidemija

2012.

sLaBi spOsOBNOsT ZadaTaka Ĺ˝enama u menopauzi OBaVLjaNja sVakOdNeVNiH sTepeNicama kaO ĹĄTO je peNjaNje

Ä&#x2021;e BiTi U HZZO-U U srijedU â&#x20AC;&#x2DC;eListe prOjekT predsTaVLjeN enaruÄ?ivanjeâ&#x20AC;&#x2122; Ä?ekanja i

o oÄ?ekuje na jesen? Kakvo nas zdravstv

Analiza Dugovi

////

ageNcija Za LijekOVe na dvije adrese

FOTOLia

10 KUNA / 2,50 KM

medicina&biznis srijeda, 1. kolovoza

medicina&biznis halmed

â&#x2013;ş S nama su radili i brojni drugi danas poznati i ugledni novinari

poput Gojka DrljaÄ?e, Tomislava KlauĹĄkog, SaĹĄe VejnoviÄ&#x2021;a, Gorana BorkoviÄ&#x2021;a, Ivana PandĹžiÄ&#x2021;a, Igora VukiÄ&#x2021;a, Marija Duspare, Ivana HrstiÄ&#x2021;a, Stanka BoriÄ&#x2021;a, Vesne Roller, Josipa JagiÄ&#x2021;a, Mirka Mlakara, Dragane RadusinoviÄ&#x2021;, Biserke Ranogajec, Andreje Ĺ antek. Od prvih snaga u branĹĄi su ostali mnogi; bilo u ureÄ&#x2018;ivanju ili pisanju, poput Manuele TaĹĄler, Ivice GrÄ?ara Piksa ili Ĺ˝eljka Ĺ ojera, bilo u menadĹžmentu, poput Ĺ˝eljka VukeliÄ&#x2021;a. Na Ĺžalost, jedino nema naĹĄeg dragog koleOd poÄ?etka travnja 2005. godine ge Hrvoja Dnevnik mijenja ime i postaje MateljiÄ&#x2021;a. Poslovni dnevnik Najosjetljiviju fazu Po s l ov nog, kad se i uredniÄ?ka i novinarska ekipa priliÄ?no osula, prebrodila je AndraĹĄiÄ&#x2021;eva Masmedia, i to zahvaljujuÄ&#x2021;i ponajprije Ä?vrstoj jezgri onih koji su ostali, te dolasku novih kolega. Na fukciji formalno izvrĹĄnog urednika, a zapravo kao glavni operativac, bio je Stjepan BlaĹževiÄ&#x2021;, danaĹĄnji pomoÄ&#x2021;nik glavnog urednika VeÄ?ernjeg lista. Od prvog broja do danas ovdje piĹĄu Jadranka Dozan, Suzana VaroĹĄanec i Marija BrniÄ&#x2021;. Brzo nam se pridruĹžila i BoĹžica BabiÄ&#x2021;, te potom i Marija Crnjak, Vladimir NiĹĄeviÄ&#x2021;, Tomislav Oharek, Bernard IveziÄ&#x2021;, Darko BiÄ?ak, Ĺ˝elimir Ĺ˝anko, Ksenija PuĹĄkariÄ&#x2021; i drugi. U drugom valu zajedno s glavnim urednikom Darkom MarkuĹĄiÄ&#x2021;em u

â&#x2013;ş

Zbog financijske stabilnosti projekta PD ulazi u partnerstvo s Styrijom, a u ožujku 2008. ona postaje i novi vlasnik ►

naš tim dolaze Karlo Vajdić, Gordana Grgas, Andrea Koščec, Tin Bašić, Ana Blašković, Tatjana Tadić, Predrag Vučinić, Danijela Jozić, Dijana Suton, Majda Žujo koja danas radi u odjelu promocije i marketinga. Vratili su se i danas su s nama, pak, Saša Paparella i Ante Pavić. Kako je Poslovni doista bio rasadnik kadrova, ispričavamo se onima čija imena nisu spomenuta. U pravilu je u Poslovnom sa svakom važnom promjenom dolazio i redizajn novina. Od početka travnja 2005. Dnevnik mijenja ime i postaje Poslovni dnevnik. Pojačava se naglasak na poslovnim informacijama, a pola godine kasnije uzima i prepoznatljivu boju biznis novina. Početkom 2006. Masmedia postaje jedini vlasnik Poslovnog dnevnika. Kroz naredne dvije godine pokazalo se da tvrtka treba partnera i zbog financijske stabilnosti projekta ulazi u partnerstvo s austrijskom Styrijom. U ožujku 2008. novi vlasnik Styria postavlja i novi urednički tim na čelu s Markušićem, a od prošlog ljeta stiglo je novo pojačanje. Glavni urednik postaje Mislav Šimatović, njegov zamjenik Marko Biočina, urednik gospodarstva u Večernjem, a pomoćnici Vladimir Nišević i Branka Suvajac. Poslovni pod izdavačkim okriljem Styrije izrastao je u premium brend. Nagrađujući najbolje kompanije na Zagrebačkoj burzi pridonosi jačanju transparentnosti korporativnog sektora u zemlji. Njegovu kvalitetu potvrdio je i cijeli niz europskih nagrada European Newspaper Award (za tipografiju, redizajn, vizualizaciju, prijelom, naslovnice...), kao i strateška suradnja s uglednim ►

Dinko novoselec preDsjeDnik Uprave aZ obveZnog mirovinskog fonDa Poslovni dnevnik redovito čitam zbog činjenice da imate konzistentnost i da zaista u novini ne postoji ni trunke senzacionalizma što mi je iznimnno važno, a i s novinarima imam dobru suradnju. Poslovni mi je svaki dan na stolu.

16 10godinaPoslovnogdnevnika

Hrvoje stojić glavni ekonomist Hypo alpe-aDria banke Poslovni dnevnik je pravovremen, relevantan, utjecajan i objektivan, što čitateljima pomaže u pravodobnom, informiranom donošenju odluka. Posebno bih istaknuo holističko praćenje utjecaja monetarne i fiskalne politike na financijska tržišta.

www.koncar.hr

Kvalitetu Poslovnog dnevnika potvrdio je i cijeli niz europskih nagrada European Newspaper Award

► svjetskim izdavačkim kućama. Naime, s The New York Timesom i

The Economistom razvija suradnju kroz izdavanje posebnih priloga za hrvatskom tržište. Tekstovi objavljeni u Poslovnom prenošeni su u gotovo svim medijima u Hrvatskoj, ali i šire. Citirale su nas i globalne kuće poput BusinessWeeka, Reutersa, Bloomberga, Dow Jonesa, AFP-a, APA-e, SeeNewsa, Wirtschaftsblatta, Die Pressea... Poslovni je s gospodarstvenicima prolazio kroz sve: od rasta do krize, otvaranja i gubitka tržišta, razvoja i gašenja tvrtki, nelikvidnosti i predstečajeva, ali i izostanka reformi, ulaska u EU i otvaranja EU fondova. Osim kroz novine, sve više te teme nastojimo približiti i organiziranjem konferencija i okruglih stolova. Jer, kao što smo i u našem prvom broju poručili “nema vremena za gubljenje!” Za portal Poslovni.hr koji postoji od 2005. godine, i od tada je adresa na koju čitatelji redovito dolaze u potrazi za poslovnim informacijama, posljednje dvije bile su doista značajne: u jesen 2012. godine predstavljen je redizajnirani, brži, pregledniji, sadržajniji i moderniji web portal, koji od tada ne prestaje rušiti rekorde u posjećenosti prema istraživanju koje vrši GemiusAudience. Tako se Poslovni.hr našao visoko na listi najrelevantnijih medija, ne samo među specijaliziranim portalima, nego i mainstream medijima. U studenom 2013. godine portal je čitalo 285.467 stvarnih korisnika, čime se Poslovni.hr tada smjestio na 12. poziciju po čitanosti među hrvatskim web stranicama. Poslovni.hr danas ne bi bio to što jest da nije predanog rada “dobrih duhova” portala Tomistava Hrastovčaka i Vjekoslava Čule.

Tea MarTinčić zaMjenica predsjednika Uprave Hypo alpe-adria U ovom trenutku kada su sve informacije od nas udaljene jedan, dva klika nije sporno kako se novine suočavaju s teškim vremenima. Međutim, ono što one i dalje imaju i na čemu mogu graditi je sadržaj, a ne forma koja je prolazna. Nisam na Facebooku, ne ‘tweetam’, sve manje gledam televiziju, ali novina se ne odričem. Razlog zašto je Poslovni dnevnik već 10 godina dio moje konstante nije samo u analitičnim člancima i relevantnim poslovnim vijestima već u činjenici da on ne samo izvještava već i anticipira poslovna kretanja te kod čitatelja potiče poslovno orijentirano razmišljanje. Ukratko on utjelovljuje po meni glavnu vrijednost kvalitetnog poslovnog medija – konverzacija s njim ne prestaje završetkom čitanja, već se dapače nastavlja s čitateljevim djelovanjem temeljem pročitanog.

vladiMir Žerjavić regionalni direkTor re/ MaX HrvaTska Pored toga što želim biti informiran o globalnom biznisu, čitanje Poslovnog dnevnika i praćenje trendova u raznim industrijama potiče me da osobno u poslovnim situacijama primjenjujem kreativna rješenja. Kako je danas za donošenje ispravnih poslovnih odluka, osim poznavanja vlastitog biznisa, potrebno razumjeti i širu sliku o političkim i sociološko demografskim zbivanjima u svijetu, volio bih da nas Poslovni dnevnik još više informira u tom smjeru.

Poslovnogdnevnikagodina10

Rekordni poslovni.hr

316.868 čit a Poslovni.hr postao je, također prema rezultatima istraživanja Gemius Audience, najbrže rastući poslovni portal u 2012. godini NajNoviji rezultati istraživaNja gemius audieNce potvrdili su rastući treNd koji portal poslovNi.hr drži već gotovo dvije godiNe. Naime, u siječnju je Poslovni.hr čitalo rekordnih 316.868 čitatelja, što predstavlja porast od čak 17,93% u odnosu na prosinac prošle godine. Radi se o rezultatima mjesečnog istraživanja posjećenosti hrvatskih web stranica, gemiusAudience, koji smješta Poslovni.hr na visoko 11. mjesto najpopularnijih i najposjećenijih stranica na hrvatskom webu – čime prestiže i neke mainstream news portale, što dodatno govori o izuzetnosti tog rezultata budući da je Najveća snaga riječ o specijaliziranom portalu koji se Poslovnog bavi prije svega gospodarskim temama. dnevnika Poslovni.hr postao je, također prema rezultatima istraživanja Gemius Audi- i njegova ence, najbrže rastući poslovni portal u portala jest 2012. godini. kvaliteta Samo u spomenutom razdoblju Poslovni.hr udvostručio je posjećenost, sadržaja zbog iako već godinama drži lidersku pozi- koje je brend ciju među stranicama koje se bave po- broj jedan na slovnim temama. Danas je čak sedam tržištu puta čitaniji od prvog konkurenta što ga čini nezaobilaznom web destinacijom za ekonomiste, brokere, poduzetnike, obrtnike, studente, zaposlene i nezaposlene, ali i oglašivače. Ipak, najveća snaga Poslovnog dnevnika i njegova portala jest kvaliteta sadržaja zbog koje je brend broj jedan na tržištu. Portal se počeo u većoj mjeri obraćati malim i srednjiim poduzetnicima, ►

20 10godinaPoslovnogdnevnika

t atelja

Krešimir-renzo Prosoli Ceo real gruPa Poslovni dnevnik čitam rado i redovito. Vođenje marketinške agencije podrazumijeva praćenje svih medija, a posebno poslovnih. Praćenje i razumijevanje poslova klijenata preduvjet je dobre suradnje. Upravo zato, kao direktoru marketinške agencije, Poslovni dnevnik mi predstavlja vrlo važan izvor informacija kada je riječ o gospodarskim temama. Sviđa mi se što je pouzdan i pregledan, i želim mu još mnogo uspješnih godina!

DarKo šKet PreDsjeDniK uPrave PeveCa Poslovnom dnevniku iskrene čestitke na 10-oj obljetnici, ali i ustrajnosti u plasiranju pouzdanih informacija. Ono što me veseli jest činjenica kako je od prvoga broja novina ostala dosljedna, zadovoljavajući pritom gospodarske interese javnosti. U vremenima kada je web nesumnjivo preuzeo primat široke javnosti kojoj su online izdanja prvi izbor otkrivanja i pronalaska informacija, moram priznati da mi je jutro nezamislivo bez sadržaja koje mi pruža Poslovni dnevnika. Budući da redovito pratim rad svih kompanija, kako domaćih tako i stranih, nerijetko sam baš iz Poslovnog dnevnika doznao meni važne informacije. Unatoč vremenima koja nisu nimalo lagana niti jednostavna za print izdanja, smatram velikim uspjehom pronalaženje novih sadržaja i formata koji iznova čitatelje podsjećaju na važnost medija i njihovu snagu. Vjerujem kako ćemo slaviti još puno rođendana Poslovnog dnevnika.

Poslovnogdnevnikagodina10

Razvijena interakcija s čitateljima jedan je od razloga rasta posjećenosti portala poslovni.hr ► obrtnicima i onima koji su tek pokrenuli tvrtke, ili razmišljaju o tome. Malom i srednjem poduzetnišvu podrška je pružena kroz popularni specijal ‘Ja, poduzetnik’ u kojemu svakog tjedna dosad manje eksponirani poduzetnici imaju prilike predstaviti se javnosti. Doznajemo čime se bave, kakva su njihova razmišljanja o trenutnom stanju ekonomije, na kakve prepreke nailaze u poslovanju i kakvi su im planovi za budućnost. Specijal ‘Moja ideja’ namijenjen je pak pokretačima startupova, mladim poduzetnicima, koji također traže svoje mjesto pod suncem, mjesto gdje će se za njihov posao čuti. Redovito pratimo i karijere - ne samo poznatih poduzetnika, nego i radnika u različitim tvrtkama, čiji se glas čuje kroz specijal ‘Karijera tjedna’. Interakcija s čitateljima jedan je od razloga rasta portala – odgovaramo na njihova pitanja pravne i financijske tematike, nudimo edukativne sadržaje. Forum Poslovnog.hr najjači je poslovni forum u državi. Okuplja između ostalog dioničare koji na ovoj platformi svakodnevno izmjenjuju informacije, prateći uživo događaje na Zagrebačkoj burzi. Na Facebooku je portal od 2009., ima više od 71.000 fanova, najviše od svih domaćih poslovnih portala na Facebooku. Na Twitteru je Poslovni.hr prešao brojku od 9200 pratitelja. U jesen 2012. godine portal je dobio i novi vizualni identitet. Prema ocjeni portala Netokracija.com novi dizajn portala Poslovni.hr puno je “čišći, jasnije i jednostavnije navigacije”. Osnovni ciljevi redizajna bili su poboljšati “user experience” za čitatelje, pristupanje sadržaju s više platformi, ali osnažiti brend PD – približiti vizualno i sadržajno web i print platforme, naglasiti njihovu jedinstvenost.

Ivana Cesar dIrektorICa sektora poslovanja s građanIma vaba banke Poslovni dnevnik izvrstan je izvor informacija iz poslovnog svijeta. Novinari profesionalno obavljaju svoj posao, a teme koje obrađuju daju potreban uvid u aktualno stanje iz hrvatskog gospodarstva. Izvor informacija s kojim započinjemo dan.

22 10godinaPoslovnogdnevnika

marIn matIjaCe predsjednIk Uprave trIglava Bez pravovremene i pouzdane informacije teško je donijeti kvalitetnu odluku, stoga Poslovni dnevnik čitam od prvih dana. Čestitam Poslovnom Dnevniku na10 godina kvalitetnog novinarstva. Očekujem da ćete nas nastaviti jednako kvalitetno informirati.

Svježi iz dana u dan. Dukat čestita Poslovnom dnevniku 10 uspješnih godina!

Pridružite se našoj Facebook stranici

Prilikom kupnje Vašeg omiljenog Poslovnog dnevnika, na kioscima Tiska možete koristiti i brojne usluge. Potražite oznake usluga te brzo, jednostavno i sigurno uživajte u njihovim pogodnostima.

www.tisak.hr

Posebni prilozi

Analitika i kvaliteta Kroz 10 godina pokrenuta su izdanja koja su nadišla komercijalni karakter i postala predvodnik trendova

Posebni Prilozi i Projekti dio su Poslovnog dnevnika od njegovih Početaka. Pored dnevnog novinskog izvještavanja, analiza i intervjua, Poslovni dnevnik već 10 godina njeguje i izdavanje novinskih i glossy priloga. Razvoj posebnih priloga kretao se u tri smjera - analitički, business 2 business (b2b) i komercijalni. S vremenom razvijeno je još dodatnih formi poput izdanja “u fokusu” - dijela novina koji se bavi posebnim, specijaliziranim temama te niza pod rubrika poput vodiča za male i srednje poduzetnike te vodiča za

►

Poslovnogdnevnikagodina10

►

Mate Štetić predsjednik Uprave pik-a vrbovec Svaki dan nastojim radni dan započeti uz Poslovni dnevnik. Informiranost i praćenje aktualnih događanja u gospodarstvu, važan su dio moje svakodnevnice. Upravo zato je dobro što u Hrvatskoj postoje dnevne poslovne novine koje na objektivan način interpretiraju ekonomska kretanja i prate gospodarska zbivanja. Od srca čestitam uredništvu i novinarima Poslovnog dnevnika i svima onima koji već 10. godina rade na ovom projektu.

izvoznike. mnoge izdavačke kuće, a koji je Poslovni Posebna izdanja poslovnog dnevnika za dnevnik na tržište plasirao puno prije gosrazliku od nekih drugih tiskovina prije svega podarske krize i većeg interesa šire javnosti su postala prepoznata po iznimnoj kvaliteti za poslovanje tvrtki u Hrvatskoj. Na tragu tog posebnog priloga kasnije je tekstova te inovativnom dizajnu. Autori u posebnim izdanjima Poslovnog dnevnika Poslovni dnevnik osmislio i pokrenuo još dva slična, analitička izdanja - Pouzpored redakcijskih novinara dane partnere i Top tržišne sektočesto su bili ekonomski i druDodaci re. Pouzdani partneri, pokrenuti gi stručnjaci, a kao kolumnisti u suradnji s analitičkom kućom na stranicama posebnih prilo- novinama Avidus, a kasnije izrađivani u suga gostovali su vodeći gospo- poput izdanja radnji s Finom i Bisnodeom, prvi darstvenici, političari te pri- pod nazivom puta na hrvatskom tržištu rangipadnici znastvene zajednice. raju se tvrtke prema likvidnosti i Prije 10-ak godina Poslov- Investitor rokovima plaćanja partnera. Top ni dnevnik izdavao je nekoli- poticali su tržišni sektori već nekoliko godiko analitičkih priloga. Pregled ulagačku na donose pregled vodećih komposlovanja malih i srednjih klimu na panija prema sektorima. poduzetnika izrađivao se u Na tragu ovih analitičkih suradnji s Financijskom agen- tržištima priloga Poslovni dnevnik kroz cijom (Finom), a dodaci novi- kapitala godine izdaje i Top brendove te nama poput posebnog izdanja pod nazivom Investitor poticali su ulagačku niz drugih pregleda najboljih poslovanja u Hrklimu na tržištima kapitala i među manje vatskoj, a uvijek u suradnji s vodećim analitičkim iskusnim poduzetnicima iz realnog sektora. kućana u državi. Suradnja je proširena i na regiju Tada je osmišljen i jedan od vodećih poseb- pa od 2009. godine u suradnji s bugarskim Seenih glossy priloga koji izlazi već gotovo 10 Newsom Poslovni dnevnik izdaje pregled najbogodina nazvan Top 505 - pregled poslavanja ljih kompanija u jugoistočnoj Europi. Prije pet godina Poslovni dnevnik se odlu505 najvećih tvrtki prema prihodima u Hrvatskoj. Prilog je to koji su kasnije kopirale čuje i na ulazak u segment b2b magazina te po-

►

POSEBAN PRILOG ||| siječanj 2012.

mediji:marketing POSE BAN PRILO G ||| kolov oz 20 11.

Potražnja za kreditima

Ostati likvidan i poslovati omč a ok o vra ta

::: br. 2 :::::::::

investicije i mediji

::: ožujak/tra vanj ::: 2011. ::::::::::::

Gordana picek članica Uprave dM-a za nabavU, MarketinG i odnose s javnoŠćU Poslovni dnevnik je neizostavan dio mojih svakodnevnih jutarnjih rituala. Oduvijek sam cijenila kritički pristup svim temama, neovisno o tome koliko je to možda ponekad bilo nepopularno i protivno prevladavajućem mišljenju. Smatram da mediji, uz ulogu informiranja svojih čitatelja, moraju imati i edukacijsku ulogu. Poslovni dnevnik nikada nije zanemario i tu bitnu zadaću, kontinuirano prenoseći najbolju svjetsku praksu, nove trendove i važne promjene u globalnim kretanjima. Baš zbog toga mi je žao što ponekad nemam više vremena sudjelovati u svim zanimljivim i vrlo korisnim konferencijama i stručnim skupovima koje organizira Poslovni dnevnik. Moj posao članice Uprave je vrlo zahtjevan, a Poslovni dnevnik mi olakšava da svaki dan na jednom mjestu saznam sve važne informacije.

moja

Fra preznaak steže duže i ovak ne gr ađano e

ulagan

ja_kol

ovoz

Naslovnica

MedijiM.indd

3/25/11 9:44 AM

9.8.20

11 12: 36:

26 10godinaPoslovnogdnevnika

►

Melanie Seier larSen PrinciPal a.T.Kearney Desetljeće izlaženja poslovnih novina danas je velik uspjeh, posebice ako je riječ o novinama koje imaju kontinuitet, stalne čitatelje te dosljedno slijedi relevantnost, pouzdanost i primarni cilj, a to su pravodobne i točne informacije. Gospodarske teme iz regije, poslovanja kompanija te trendovi u industriji samo su neki od sadržaja koje redovito pratim u Poslovnom dnevniku. Moj konzultantski rad također imam prilike vidjeti objavljen u novinama na način da mi je drago pročitati da neka od kompanija za koju sam radila restrukturiranje, transformaciju, savjetovanje itd. bude pokazana kao primjer dobroga rada, uspjeha i slično. Zbog prirode mojega posla koji uključuje česta putovanja, Poslovni dnevnik najčešće čitam u online izdanju. Smatram velikim uspjehom da je Poslovni dnevnik ostao dosljedna poslovna novina te nije napravila zaokret ka populizmu i žutilu.

kreće dva posebna izdanja - Trgovina i prodaja i već ukazujući na sve prepreke i benefite koje Mediji i marketing. Dok se slobodno može reći takva ulaganja donose. Naslonjeno na ova izdakako je b2b magazin Trgovina i prodaja koji je nja kreirano je i posebno izdanje na novinskom izlazio dvije godine zaredom bio sličan drugim papairu pod nazivom Fondovska industrija. Jedproizvodima na tržištu, posebno izdanje Mediji nom do dva puta godišnje Poslovni dnevnik u i marketing jedinstveno je na hrvatskom tržištu. sklopu novina donosi pregled poslovanja fondoPokretanjem Medija i marketinva na tržištu te tako također poga Poslovni dnevnik otvorio je tiče ulagačku klimu u Hrvatskoj. Pojedini segment tržišta o kojemu se niO prepoznatosti snage Poslovnog kada nije pisalo na jednom mje- prilozi bili su dnevnika u ulagačkoj zajednici sto, a niz krreativni, oglašivačkih predvodnik govori i činjenica kako je upravo i sličnih agencija prepoznao je trendova, Poslovni dnevnik već nekoliko ovaj proizvod kao jedinstveno godina medijski partner godišnje mjesto za plasiranje svojih ideja. među njima konferencije Zagrebačke burze, Treba napomenuti kako Poslovni je i Društveno a u sklopu partnerstva također dnevnik pored b2b glossy izdanja odgovorno jednom godišnja izlazi posebno Medija i mareting također u tiizdanje posvećeno konferenciji. poslovanje skanom dnevnom izdanju posjePoslovni dnevnik također duje rubriku Mediji i marketing (DOP) od 2009. godine izdaje i posepo čemu je također jedinstven na ban prilog o poslovnim očekivahrvatskom tržištu. ► Niz je glossy izdanja kroz 10-ak godina objavljeno u sklopu novina. Posebice treba istaknuti ona koja su bila predvodnik novih trendova. Jedno od njih je posebno izdanje Društveno odgovorno poslovanje (DOP). Puno prije nego što su velike kompanije u Hrvatskoj počele izrađivati godišnja izvješća o DOP-u Poslovni dnevnik počeo je izdavati svoj glossy magazin o društveno odgovornom poslovanju. Tako je ne samo ukazao na ovaj u Europi i šire prepoznati poslovni trend nego i odigrao svojevrsnu ulogu edukatora poslovne zajednice. Sličan razvojni put imali su i posebni prilozi posvećeni finacijskom tržištu. Još prije osam godina Poslovni dnevnik počeo je izdavati prilog pod nazivom Investitor, a koji je s vremenom mijenjao svoj izgled i naziv. Tako je nekoliko godina kasnije prilog promijenio lexu autotes t s gs 450h luks ime u Moje finanuzni FRA nak N C it IZVR ISCo baro r cije, a nakon toga u kno askoš ZA JUŠNI DIREJARAMI g stil LL K GOIS a Moja ulaganja. Sva TOČNTOR VISE o U EU ROP Man plu tri izdanja, koliko s u U ivan ela šol a a ha oMaz god se mijenjala s ivan na fuchić a jel niko s in la M godinama, odigrailoje čić vić la su veliku ulogu u finacijskoj edukaciji čitatelja - donoseći ne samo savjete za ulaganje na financijskim tržištima

DOP exclu Društveno

DaMir Bulić PreDSjeDniK uPrave Kraša Poslovni dnevnik u svojih 10 godina pozicionirao se kao vodeći poslovni list koji prati cjelokupnu gospodarsku situaciju u našoj državi, rad domaćih i stranih kompanija, financijska tržišta i ostale teme koje su nam od velike važnosti. Profesionalno i na vrijeme izvještavaju o svim relevantnim temama veznim za naš sektor i poslovni svijet uopće. Ovim putem želimo redakciji Poslovnog dnevnika čestitati uspješnih 10 godina rada!

28 10godinaPoslovnogdnevnika

Broj 2/ pros inac 2012 . / BE spLaT an pr iMJEr aK

oDGovorno

PoSLovAnJe

Poseban prilo studeni/2012. g

sive

Sve vZiašle j u b l j e u donacu ijm a jet n

nost

www.unex.hr

Velika je stvar biti poslovicno dobar, no biti takav neprekidno punih deset godina, znaci postati poslovicno izvrstan!

»ESTITAMO PRVIH 10 Unex Grupa je vodeća agencija za integrirane tržišne komunikacije čijih 80 profesionalaca i više od 60 zadovoljnih klijenata zajednički djeluju u stvaranju i realiziranju uspješnih poslovnih ideja. U njezinom sastavu su: Unex Media - prva agencija za zakup i planiranje medija te HAVAS Wordwide, Unex DOP i Unex Communications - specijalisti za kreativu, digitalne izazove, odnose s javnošću i evente.

►

PROGRAM SAJMOVA ZAGREBAČKI SAJAM NAUTIKE

19. - 23. 2.

INGA

19. - 22. 2.

23. međunarodni sajam nautike

6. međunarodni sajam hrane, pića i gastronomskih inovacija

HOTEL&GASTROTEH

6.međunarodni sajam gastronomije, hotelsko-ugostiteljske opreme i cateringa

DANI LJEPOTE

7. - 9. 3.

16. međunarodni sajam kozmetike, pribora i opreme za salone

GRADITELJSTVO

9. - 12. 4.

38. međunarodni sajam graditeljstva i opremanja

BIAM

22.međunarodni sajam alatnih strojeva i alata

ZAVARIVANJE

25. međunarodni sajam zavarivanja i antikorozivne zaštite

MEDICINA I TEHNIKA

15. - 17. 5.

40. međunarodni sajam medicine, rehabilitacijske i laboratorijske opreme i farmacije

DENTEX

Međunarodni sajam dentalne medicine

MYSTIC

18. - 21. 9.

njima. U ovom godišnjem izdanju kroz niz kolumni svoja viđenja godine koja dolazi iznosili su gotovo svi uglednici gospodarstvene, političke i znastvene zajednice u Hrvatskoj. Za ovo izdanje pisali su predsjednici Stjepan Mesić i Ivo Josipović, predsjednici uprava najvećih hrvatskih kompanije poput Ivice Mudrinića (HT), Mladena Pejkovića (Vipnet), Gordane Kovačević (Ericsson NT), Petra Radakovića (Erste banka)... Upravo izdanje Poslovna2010 svjedočilo je o snazi Poslovnog dnevnik unutar gospodarstvene zajednice u Hrvatskoj, a i svake iduće godine ta snaga je potvrđivana novim izdanjem glossy priloga Poslovna. Na tragu ovoga izdanja došlo je i do suradnje s uglednim britanskim The Economistom. Na sličan način kao potvrda snage Poslovnog dnevnika prije četiri godina započeta je i suradnja s Hrvatskom udrugom poslodavaca, koja u sklopu Poslovnog dnevnika izdaje svoj bilten HUP Novosti, ali također u suradnji s novinskom redakcijom jednom godišnje HUP izdaje i posebno glossy izdanje Poslovna očekivanja. Kao i HUP novosti, Poslovna očekivanja distribuiraju se na adrese članova HUP-a. Malo je mjesta da se spomenu sva posebna izdanja Poslovnog dnevnika, a kroz 10-ak godin arazvoja bilo ih je mnogo - Ljetni specijal, Mlijeko i mliječni proizvodi, Osiguranja... Neka od izdanja specijla preselila su i na intrentske stranice Poslovnog dnevnika, pa tako i na poslovni.hr postoji posebna rubrika specijali. Poslovni dnevnik izrađivao je i nekoliko izdanja koja nisu imala direktne veze s novinama. Tako je godinu dana (2011. godine) u redakciji Poslovnog dnevnika u suradnji sa Savjetom za nacinalne manjine Republike Hrvatske izrađivan i distribuiran na više od 2000 adresa bilten pod nazivom Manjinski forum. Također godinu dana kasnije, 2012. godine u suradnji s Ekonomskim institutom, Zagreb Poslovni dnevnik je izrađivao i distribuirao posebno izdanje Sektorske analize. Ovo je izdanje dostavljano je u pdf formatu, na email adrese klijenata.

5. međunarodni sajam alternative, zdravog života i graničnih područja znanosti

Jadran – trgov za ljetnu kupn ačka meka ju

GRADOVI I REGIJE - Generatori razvoja Međunarodni sajam industrije, usluga i investicija

ENERGETIKA

Turisti više troš eu

odnosu na dom aće

stanovništvo

Šoping se vr ać u centar grad a a

Razvijaju se novi koncepti trgo vine

30. 9. - 3. 10.

3. međunarodni sajam energetike, energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije

AMBIENTA

15. - 19.10.

educa.hr

11. - 16.11.

41. međunarodni sajam namještaja, unutarnjeg uređenja i prateće industrije 3. međunarodni sajam obrazovanja, stručnog usavršavanja, upravljanja ljudskim potencijalima i zapošljavanja

Broj 4 | Srpanj/ kolovoz 2011.

Dosje: Zubna pas Bijeli i zdravi zub ta i više nisu samo pitanje zdravl ja, nego i modni tre nd

Sekt

stude

ni/20

12. _

Broj

orsk

17 _

Godin

a 1.

INTERLIBER

37. međunarodni sajam knjiga i učila

SAJAM GLAZBE I MULTIMEDIJE 10. međunarodni sajam glazbe i multimedije

INFO

Međunarodni sajam informacijskih tehnologija

ZIM SKI SHOW

3. međunarodni sajam skijanja, zimskih sportova i prateće industrije

13. - 16. 11.

VINOVITA

18. međunarodni sajam vina i opreme za vinarstvo i vinogradarstvo ZAGREBAČKI HOLDING d.o.o. | Podružnica ZAGREBAČKI VELESAJAM Avenija Dubrovnik 15 | 10 020 Zagreb | Hrvatska Telefon: +385 1 6503 111 | Faks: +385 1 6520 643

30 10godinaPoslovnogdnevnika

Osmijeh iz tube

_Trgo

vina

na m

alo

e_an

alize

Uspješni u regiji U dosadašnjih šest brojeva objavili smo intervjue sa 90-ak najmoćnijih biznismena iz Slovenije, Hrvatske, BiH, Srbije, Crne Gore i Makedonije

‘Poslovni dnevnik’ od 2011. dvaPut godišnje izdaje ‘Business PeoPle’, jedini regionalni Poslovni magazin. BP uglavnom donosi intervjue s uspješnim poduzetnicima. Tematski je namijenjen ‘decision makerima’ - onima koji odlučuju, pokreću gospodarstvo i diktiraju tržišnu utakmicu. U dosadašnjih šest brojeva objavili smo intervjue sa 90-tak najvažnijih, najmoćnijih i najuspješnijih biznismena iz Slovenije, Hrvatske, BiH, Srbije, Crne Gore i Makedonije. ‘Business people’ otkriva tajne uspjeha velikih menadžera, vlasnika tvrtki i uglednih regionalnih poduzetnika - zašto su postali to što jesu te kako su stekli moć, a piše i o novim nadama na poslovnoj sceni, o onima koji tek ulaze u elitni klub najuspješnijih. Prvi broj, objavljen pod egidom Ekonomija u regiji 2011., izašao je u vrijeme kad su srpske kompanije ozbiljno nastojale prodrijeti na hrvatsko tržište, a neki od najuspješnijih hrvatskih poduzetnika počeli su se širiti na susjednu Sloveniju- Agrokor i tada pokušavao kupiti Mercator. U to su doba mnoge barijere već pale i kapital se mogao lakše širiti nego ranije, polako je nestajao strah od susjeda koji će nas “preplaviti”, “opljačkati” ili “kolonizirati”. Tržište od 20 milijuna ljudi koji govore sličnim jezicima, a stariji kupci pritom pamte i brendove iz susjednih ► zemalja, svima je postalo zanimljivo.

Poslovnogdnevnikagodina10

► Naše smo sugovornike ispitivali o uvjeti- su tu Darko Knez (Agrokor), Plinio Cuccuma poslovanja u regiji, o otvorenosti pojedinih tržišta. “Srpsko je tržite prezatvoreno, na hrvatskom su cijene prenapuhane a Slovenija je stroga ali pravedna… Nije mi jasno kako tvrtke koje su godinama u blokadi mogu dobivati posle podizvođača na javnim natječajima… U Njemačkoj se otvara šampanjac kad se posao

rin (Adris), Georg Eltz Vukovarski (Valamar) i mnogi drugi... Ukupno, 18 sugovornika iz tri zemlje. U drugom broju, pod egidom Njihova je profesija uspjeh, razgovarali smo sa Brankom Roglićem, čiji Orbico ima 800 milijuna eura prometa- rekao nam je da “ne postoji dobra revolucija, dobra je samo U prvom smo broju imali veliki intervju s Miodragom evolucija”. Ivan Crnjac iz Kostićem, vlasnikom MK Group i nekoliko srpskih Agrokor priznao je da ima “najboljeg šefa na svijetu”, a šećerana, proizvođača poljoprivrednih proizvoda koji Marinko Biškić, Luxor, bio je je snažno ušao na tržište Ukrajine skroman- “ja sam jednostavno čokolatjer”. Alen Magdić iz ugovori, a kod nas kad se naplati”, ispričao One2play otkrio nam je da želi napisati knjigu nam je za prvi broj građevinar Želimir Bodiro- koja će inspirirati poslovne ljude. ga BBR Adria, dobro upućen u stanju u svakoj Iz regije smo tada ugostili Bahtijara Bajropojedinom zemlji regije. vića iz slovenske Sportina Group, kojem je to U prvom smo broju imali veliki intervju s bio tek drugi intervju u dugogodišnjoj karijeri. Miodragom Kostićem, vlasnikom MK Group Prvi put smo imali i poduzetnika iz Crne gorei nekoliko srpskih šećerana, proizvođača po- Duška Kneževića iz Atlas grupe. ljoprivrednih proizvoda koji je snažno ušao na Broj tri izašao je pod egidom Uspješni, tržište Ukrajine. Kostić je podjednako dobro bogati i moćni. U njemu smo objavili intervju upućen kad priča o ulaganjima u Srbiju Hrvat- s još jednom osobom koja ih nerado daje- sa sku ili neku treću susjednu zemlju, a sve kolege zagrebačkim odvjetnikom Marijanom Hanžeiz regije pozvao je da ulažu u južni Sudan, u kovićem, vlasnikom Genere i suvlasnikom još kojem se već tada etablirao. nekih važnih tvrtki. Hanžeković je prethodU Beogradu smo razgovarali i s Jelenom no prodao svoj udio u hrvatskoj podfranšizi Krstović iz Delte, koja je najavila da su “investi- Dinersa, kupljen za 10 milijuna eura i nakon cije u agrar Deltin novi core business”. U Slo- svega četiri godine prodan za 51 milijun eura. veniji smo posjetili Franju Bobinca, Gorenje i Hanžeković je danas opet aktualan, kao potenZorana Jankovića, gradonačelnika Ljubljane i cijalni vlasnik Europapress holdinga. utemeljitelja modernog MerS Tomislavom Debeljakom (DIV) razgocatora, koji je rekao da će “ka- varali smo nakon što je kupio splitski škver. rijeru završiti kao recepcioner, Sugovornik nam je bio i Ivo Usmiani, Jadran a ne premijer”. galenski laboratorij koji je “na morskoj vodi Najveći je blok u našem zaradio bogatstvo i ugled”. Ernest Tolj, Eurocaprvijencu bio posvećen po- ble, otkrio je da je sanjao o karijeri glazbenika, duzetnicima iz BiH. Petar a Davor Štern priznao je da se najbolje osjeća Ćorluka (Violeta) upravo je kad radi u korporacijama. Imali smo i priču o bio proglašen najpoželjnijim Tihomiru Premužaku iz Vetropack Straže, kao poslodavcem u toj zemlji. Fa- i o Mirku Falamiću, Fami, koji je od prodaje hrudin Radončić iz Avaza iz- kikirikija stvorio poslovno carstvo. Imali smo gradio je tada najviši neboder intervju i sa Nadan Vidošević, Hrvatska gospou regiji i otvorio prvi bosanski darska komora. “Zbog signala odozgo odlučio hotel sa pet zvjezdica. Ugostili sam malo usporiti”, rekao je tada Vidošević. smo i Jerka Ivankovića LijanoU jakom slovenskom bloku bili su Sandi vića, Mirka Grbešića (Mepas), Češko, Studio Moderna, Jože Colarič iz Krke Faruka Širbegovića (Širbego- te Maruša Fasano, “Slovenka koja se brine za vić grupa). švicarski keš”. Od domaćih snaga, bili U četvrtom broju i pod egidom Novi lideri

34 10godinaPoslovnogdnevnika

i i

e m a a o z a a e o z u

o . -

, u a š i n . -

. n i , a o o e o o

i e a

preuzimaju regiju, po prvi put smo intervjuirali svjetski je lider u proizvodnji hi tech auspuha nekog makedonskog poduzetnika- bio je bivši od titanija. U svojoj tvornici u okolici Ljubljagradonačelnik Skoplja Trifun Kostovski (Gofi ne zapošljava 600 ljudi i ima 53 milijuna eura SA), koji je priznao da mu je “povratak u Ma- godišnjeg prihoda. kedoniju bio loš poslovni potez”. Od svog poO biznisu smo porazgovarali i sa bivšim vratka iz Istočne Europe u domovinu je uložio brodarom Juroslavom Buljubašićem, koji se u 150 milijuna eura i donirao još 50 milijuna. iščekivanju svog leta u svemir bavi raznim proZvonko Biljecki, Geofoto, rekao nam je jektimna, kao i sa Mislavom Bezmalinovićem, da ga, unatoč znatnim problemima, “kriza nije nekadašnjim reprezentativcem u vaterpolu i saslomila”, te poručio da se vraća “jači nego prije”. dašnjim predsjednikom Uprave bračke Sardine Objavili smo i razgovor s Franjom Koletićem iz iz Postira, koja je u unutrašnjosti otoka izgradiMirnovec Pirotehnike, kao i sa znanstvenikom la novu tvornicu. Kroz tih šest brojeva BP je napravio releMiroslavom Radmanom te Nikicom Gabrivantan presjek zbivanja u regiji. Nije baš sve ćem, vlasnikom Poliklinike Svjetlost. Iz Srbije smo u tom broju ugostili dvojicu prošlo glatko. Srpska ulaganja u Hrvatsku jakih igrača iz prehrambene industrije. Bojan doživjela su fijasko, a Ivica Todorić još uvijek Radun, Nectar (“naš uspjeh u krizi zahvalju- nije postao vlasnik Mercatora. Neki su i puno jemo konzervatizmu”) prethodno je kupio prošli. Magdiću je propao One2play, a Geofoslovenski Fructal i zauzeo skoro 50 posto trži- to Biljeckog je u predstečajnoj nagodbi. Bahtišta sokova Srbije, Slovenije, BiH i Crne Gore. jar Bajrović, čija je Sportina Group imala i do „Neki trgovački lanci u Hrvatskoj i dalje ne žele 200 milijuna eura godišnjeg prihoda, umalo je srpsku robu“, požalio nam se. Ugostili smo i propao zbog ulaganja novca u nekretnine po regiji. Kao što je i sam rekao Zorana Mitrovića iz Victoria ‘Granice u naslovu intervjua: “Biznis je grupa, najvećeg prerađivača glavama su kao život, čine ga usponi i soje na Balkanu, sa prihodom padovi”. od 567 milijuna eura, koji na nestale, vrijeme Zoran Janković našao se europsko tržište izvozi non je za business u aferi, a Nadan Vidošević GMO soju. people’, završio je u zatvoru. Kao crni U broju pet (Osvojili renapisali smo u humor zvuči njegova misao iz giju, slijede nova tržišta) objauvodniku prvog intervjua “Komora nudi nove vili smo živopisan biografski broja. I dalje mogućnosti”, nakon što je intervju s Jovanom Jovetićem tako mislimo uhićen zbog sumnji u izvlačeiz podgoričkog Montcartona, nje novca iz HGK. Fahrudin koji je nakon zaključio- “uspjeh na Balkanu je dvostruki uspjeh”. Europska ko- Radončić postao je ministar, a Nikica Gabrić misija ocijenila je Montcarton jednom od naj- osnovao je političku stranku. Obzirom na turbulentna vremena tranboljih mali i srednjih firmi u Europi. U istom smo broju objavili i reportažu o Porto Mon- zicije i gospodarske krize, zadovoljni smo što tenegro, “crnogorskom Monte Carlu”. Ljerka smo uspjeli pronaći i čitateljima predstaviti Puljić, druga osoba Agrokora, odala nam je taj- toliko puno uspješnih, vrijednih i kreativnih nu uspjeha tog koncerna- „uspijevaju samo oni poduzetnika. A naročito nas veseli kada nađekoji se nauče mijenjati“. Tihomir Orešković, mo nekog tko je uza sve to uspio ostati anoPliva, priznao je da se u Hrvatsku vratio zbog niman- barem do intervjua za BP. U šestom pecanja na Gackoj, a Daniel Štern iz Pastora broju takav je, primjerice, bio Želimir Feitl. pričao je o modernim vatrogasnim aparatima Njegov je Kaplast, u kojem rade i roboti, usred kao ukrasu interijera. David Geras, Kolnoa, za- siromašnog Vojnića proizveo 23 milijuna gajbi, ključio je : ako posao nije stresan, znači da se ne uglavnom pivskih. Drži 73 posto tržišta bivše radi sa strašću! Intervju nam je dao i renomira- Jugoslavije, a izvozi čak i u egzotične zemlje kao što je Madagaskar… ni arhitekt Boris Podrecca. “Granice u glavama su nestale, vrijeme je Napokon, u broju šest (Hrabrost, vizija i uspjeh) smo imali samo jednog stranca, no taj za business people“, napisali smo u uvodniku je vrlo ozbiljan igrač. Slovenac Igor Akrapovič prvog broja. I dalje tako mislimo.

Darko Cesar reDsjeDnik Uprave Basler osigUranja ZagreB Na početku, iskoristio bih ovu priliku da čestitam Poslovnom dnevniku na uspješnih 10 godina rada. Situacija u gospodarstvu je zadnjih godina vrlo izazovna, no unatoč tome Poslovni dnevnik je svakim radnim danom već 10 godina prenosi svojim čitateljima. Već je i taj uspjeh sam po sebi vrlo jasan pokazatelj kvalitete rada i predanosti svih onih koji svojom kompetentnošću pozicioniraju Poslovni dnevnik među najvažnije tiskovine u poslovnom svijetu. Ono što Poslovni dnevnik već dugi niz godina čini uspješnim je između ostalog kvaliteta i stručnost tekstova, širok spektar točnih i provjerenih informacija i analiza koje u suštini pružaju pregled aktualnih i važnih gospodarskih događaja u Hrvatskoj i svijetu. Nadam se da će Poslovni dnevnik i u idućim godinama uspješno odolijevati svim tržišnim izazovima te i dalje s istim entuzijazmom nastaviti svojim čitateljima pružati jednako kvalitetan sadržaj.

ivan pUkšar Direktor kompas.hr Poslovni čitam prije svega zbog konkretnih poslovnih informacija koje u drugim medijima nisu dostupne.Kao govorimo o turizmu,Poslovni ga prati vrlo stručno i temeljito, s mnoštvom dodatnih zanimljivosti “iz prve ruke”. Dovoljno opširan da bude koristan, a s druge strane istovremeno racionalan , da ne “guši” s viškom informacija.

Poslovnogdnevnikagodina10

Međunarodna suradnja

NY Times i Economist

Ekskluzivna trogodišnja suradnja s New York Timesom je priznanje objektivnosti i kvaliteti Poslovnog dnevnika

Prije Pet godina Poslovni dnevnik zaPočeo je suradnju s bugarskom analitičko-izdavačkom kućom seenews. Početak je to međunarodne suradnje koja je rezultirala nizom posebnih izdanja, a kruna te suradnje svakao je bila suradnja s New York Timesom. Međunarodna suradnja Poslovnog dnevnika s nizom renomiranih izdavačkih kuća proizašla je iz procjene kako čitatelji žele i imaju

► Poslovnogdnevnikagodina10

Da održi rast ,K okreće unutra ina se šnjosti

36* % 4 3 +

)Ù42%.$

pon edje ljak

/6)

(':$5' :21

* 3(. ,1* G ski vođe gled odinama su kine mašn ih radn ali na milijune sirozemlje kao ika iz unutrašnjosti na motore brzorastućeg izvoza. Oni su dolaz na podr učja, ili u obaltvorn icam mukotrpno radil i u ai ske predmete proiz vodi li kuća nza Ovih dana cijeli svijet. ključ no pitan radn ici post aju je kineskog poda rstva na neki drug a gosi nači n:

, 5. srpnja 2010.

pon edje ljak

, 5. srpnja 2010.

Neki Kinezi počeli su činiti neka nezamislivo d – kupovati luks uzne pred ANI ZA mete ODABR TEKSTOVI

&RS\ULJKW

RUN 7LPHV 7KH 1HZ <

36* % 4 3 +

čujući i prem godi nama ijera Wena Jiabaoa, nagl bu, a naro čito ašavaju tu potre . otkad je glob srpnja 2010 financijska alna pon edje ljak , 5. kriza izvoz koljena. Međ bacila na lomjeseč ni utim , Kini n proš potez da učin valutu, juan i svoju , uz infra stru i očigledna fleksibiln ijom, kao toler su smislu ktur u u doslovnom ma nedavnim ancija vlasti preriječ i put prem hvat nijem a obunicama, koji štrajkovima u tvorpora su Kine , a time stu plać a diljem porasta plaća doveli do znatnog i do veće dom potrošnje . aće ski vođe možd, znak je da su kine Eksp tocesta i želje lozija broja auustroja kine a ozbiljni glede preskoga gosp područjima znica u sred išnji m odarskog modela. u da tvrtke sadaunutrašnjosti znači Prek id ovisn sve više tvornice u tim osnivaju znač i da će osti juana o dolaru vrije Kineski vođe troškovi niži. područjima gdje su vrlo vjerojatno dnost te valute DaviD Gray/r izbora od prein nemaju drugog pora sti, zbog Neki m radn euter s ga će kine razdoblju nast icima iz unut česki ni zbog čega ake modela. Ako njosti plaće avio je rasti rašpostati done izvoz ni proiz vodi sjeku za 21 posto rastu u istom , u prokle manje konk što presušujedrugoga, onda zato višem, omje . Posljednji tni na glob seci kineske ru kao i radn , ili čak urenh mjealnom tržiš snage. Prem izvor jeftine radne priobalnim icima u istodobno tu, ali će a iskazuju snaž izvozne djelatnosti podr pora njen ih naro procjenama UjediAnne Stevensoučjima. kineskih potro sti kupovna moć da, dio kine ka, a u svibn ne znakov e oporavn-Ya n, vodi novništva u skog staju šača . Nada ca je pekin zabil teljiježen škog dine mjere dobi između od gotovo 50 lje, vlaza dine već je aju početi lizu kapitala ureda tvrtke za anaposto. Kine porast siromašnih poticaj rasta plaća dosegao svoj 15 i 24 gonosn kupovati upra ski Wed ici dužočito ge radnika (pro i u sljedećem MKI, kaže vrhunac kako je u svom oizvode koje se da u grad u oporavak imaju dovoljno vjere izrađuju i trošivo istra živanju ovima živi okocjenjuje će se sman desetljeću nastavit za vedenom na ite plaće na prolijuna radn jivat i, čak veza nih uz nastavak promjena 150 minajm ruževe za usneti ika i prom ijeni valu području cijele anje 15 tvrtki na e rublje, plast i đer bi mogle doseljenika) tako svoju polit ako Kina Osim izvoz tu. ične vrtne iku jednog pota knuti potro djeteta. Isto povišice u odre Kine otkri la da su plazma telev stoposebice ako tako mladi ski rast ovisi a, kineski gospodaršnju, radnici više nisu spre unutrašnjosti đenim mjestima u ih smat raju izore. Dužnobrži od infla pora st plać a bude mni njima, pose i o državnim ulagapotencija lnim cije. pod istim uvjet mukotrpno raditi bice izgradnji sto, što je većaiznosile čak 30 potačem kine “Stav sred stru ima skog odm aka infra ktur stop koje e, što prem a rasta nego su radnici prije desetak na obali. Međ azmjernoga rastu plaća išnje vlade prema a mišljenju neki h anal godina toler gospodarskog nesu itiča irali. Analitiča ri plać a i dalje utim, ukupan iznos a koji se prev van jer se izrav mnjivo je pozitido velik ih rizik ra tako đer vodi rizacija valu smatraju da reva lonjost i zeml je niži u unut rašmnu potrošnju.iše oslanja na domaće potro no veže uz procvat te vencija i nagl a. Korištenje subje, nužno sman sama po sebi neće šnje i gosp proiz vodn ih pa stoga sve više i porast zajm od kineskih preustroj”, jiti državnih bana ova kod vođa , uklju izjav io je Liu odarski nesk ih izvoz konkurentnost kipogone, čemutvrtk i ondje otva ra profesor radn nih proizvoda darske krize ka tijekom gospoCheng, uzdati kine činjenica da dodatno pogoduje pomogli su ili zaavanju prido tu Shanghai og prava na fakultesku ovisnost se Kini priob obra nijeli Jonada ni alna od posljedica Od sredine pola ko istisk podr učja sfield i Hele je porast nadnNormal. “Jako dugo 2005. do sred o izvozu. nog pada . drastičuju tvornice n Gao godine juan Međutim, ine 2008. sofisticira nijih u korist nomskim rastoica zaostajao za ekoman je jmova prido sto u odnosu porastao za 21 poTIMES nijela je infla ija zam, zbog čega Teoretsk i, tvrtk i. NEW YORK na bila prisi na dolar, no pritiscima je Kicijsk im HICKS/ THE ljena ovisiti trgov insk i i brzo masovno odlaradn ici više neće LIjEvO, TYLER o izvozu.” viša k sa Sjedi kineski PRESS; DOLjE nekretninama m rastu tržišta /ASSOCIATED Američki m injen im trošnja će u ziti na obalu, a pokoji središnja ANDY RAGEL ivljavaju Državama da želi smir unutrašnjosti vlamukom prež iti. u istom pora sti, što zemlje anata koji s će dovesti No učin kovi do likoga gosp ti projekti milijuna migr ) odarskog rastajednoveza ni i su od 214 dolje Kine. cijele

Kako juan jač a aste i kupovn a oć radnika

ne, profesoric a političti na Sveučilišt Jerseyu, izjav u Ruti saveza “Pro ila je da mjenom ” odig rali važn u, ako nu ulog u u rano reds jedn ičke j fazi u bili dio veće kam tava , bilo bi g biroim teže ku na poče tku kammjeriti nova c e profesoric prema a Fine . okret ljudi pone m valom globa kad lizakreta robe (trgo ovca (fina ncija viprošlom stolje) koću. trgovina i finan e tijekove, remeciljiv način. Maji te ca ksik u ame ričkog ajati radnog mjeeksika mog ao pored, školo bi vati kad neće nauč iti

/6)

tu sSvijet u pokre

Svijet u pokr etu u dosad neslućenim br ojev

6D VWUDQLFH

)Ù42%.$

anti Afrički migr

koji su spaš

a jedn jolske Tarife, gradilištu u Dubaiju (slik u blizini špan na eni na moru (slika gore); migranti ta diljem svije

ima

zi neviđenih nični prijela Današnji gra i implikacija su razmjera

Borba protiv terorizma stva ra

to u Dallasu. “Čes Methodist od Orla nda štu Southern ti.” Vođe držaV do o prepozna orio ured u Kini , 3$5/( a koji nisu navi Salt Lake Cityja, to ne znam -$621 'H le zatv g živNeWASHINmod Zašto je Goog ati vladinu cenzuru? gi je čimbenikkli na došljake. DruN − Proš a sila GTOerno jedneca log je povećanog opet prea rnos ojatno nimjes da prihv enika. No, svuna, sto Vjer pozo čimb ništva femi Njeg risut umje go uselj ovo iskre e riet Ame o svep o mno kana nizac radi to oruđ ca zaok no priznanjeSergey acija ,gene njivo se ljenja nije tolik vicu migranat ija: gotovo polomigrupila ulo jekoje poje spomenuo alna ralsk- a sum takn dva pitan dram glob a na svije a: Stan više preu represija kad su talibani pono ja:jest od onih sveMcC je li šireć viđena, kao otpu čine žene, kojeley jeda nvojna borbča proti a So- inicijativu Googvlea, vno preuzeli a mnoge su tu danas uništenja m šten je 23. lipnj hrystal niva teror bivše suos u , , a poče izma samo za sobom kreativnog ostavile djecu Save Brin trpil la hran lj aao konc z”, objaš zbog iti isti u vezi t. nepriva obite tajkoje emigriralinapori NATO-a mog entrirani zapit teror je njego suizam ređuje svije Skeptik bi semjer kao prisk rbite. Jača nje uloge žena knjigu o povij njava Boot, koji piše kojunova čiti više i zbog enih kolik i u sprij izjavao njihov povr Optuženici anat kom?Savezumilit Prev iđena? ubije mo u obzir atak na vlast ečiti obiteljsku dina ljica domu mijenja vanja i teror esti gerilskog ratovjets pisu dijete. a nego što , kad uzme časo kraju izma ling šajima napa u posljednjim poku. Na“Rol dok je on bio ala gorko razdvajanjestvorilo moguću novu , što bi tima takvog stava inje u vijes zvoju. Međutimmiku zema lja u raSton ohrabrilo Al-Q . “To bi snažno u SADI kako da e”, a njego rat vodi bazu AlQa’id jeuubrz Afga nista nu ička prava. svi imali viziju na SAD kao da su v a’idu.” racija u opću se u Arizdoni Imig se ta tema spom postala je svjet , trgovina ženama za radnulazi stilo e. Zagovornici sebe kao ratni borb etu je Petraaeus panja koja šefaDavi u proti knul m pokr “Čak i u protiv nepr vsind terorikata ka kad ričko krajeva, kam stuppota izmanapu lacije također trenutačne eskau ame ijatelja vjere Tehnologija ski problem. neprijatel je rida. i , Al-Qdoba virtualne stva rlnih useljenikdo io zapo nosti jskijeciljev aciju . No put u nasilje, čini ističu da se 2005. šest Madna feder ne i a’ida privu mog protiv ilega EsEjournea dana šnje situauvodi treću razliku vjedno ičku zad Godi Shahu ne može nova ći čovjeričku nije pretv radn mjesto uuje Melb iom obuč “svetog pism se, uključuje manje Ame ka poput Shah čiti đer oblik enu bivše takonista raspravu od migracijaAfga nagurane masecije od prošlosti: ključivo prek orio u terorista isuvaž zada,mjennesu avati velik broj vojni savez “Pro a”, ga financijsk ki a više solid vesamuel aranD nu. vnič , Međ nepo enti kontrolira sti. “Mi musl ka proti utim, jedan og to led a/aGence savje . Disid valo Međutim kozm gle su bez mob na otok Ellis stise licem u liceo interneta . Susreo tnika neko područje” ako osno Win) France-Pres imani jedna arno šine naizg zapa njuju etičkoj(Cha uje uselj e- Max prizorpovr tvrtknge kaže novi se jednica”, reka ći nitela i inter ispod s vođa ma i smo zau sudnicianaodjekuju , i de” Eliza man Boot pobje den beth krajolik 21. kamera. jali obuk netsk ih do prošao iz Stamforda , suradnik Vijeć Arkojim Manhatta izbro u pakistan đajaaomožd lipnj na saslušanju o je Shahzad sucu nu , dini priče u Conn a m redovima poza ice. natu u bio ectic zani h doga a je prije nego što skih talibana u svoji Dana s dadi nadn raliz . utu, priča i je irano indik male niji To za edice od lja na Man ativvi. zapovjed Čak i dok je koji rade ga amer ičkog ski naslo može razg imal hatta nu nicu i odlučio je prekoračio grane zbrke u širem a- građ nikaanin a o poslj Obamina adm a. a? nje je, pak, smisalu ovar plim nistracija glatk nje migr uništ vaja ičava zamršujuć tetom u Zaca ati sa svoji m djeTaRazd bi više pros se za nasilje. Stoga ičkog pokreta. Al-Q je prou pitan aenja a’ide nje- titi jai dalje zinih kojim postaod tora McChrystalov o ispravljala ju radn znika unostiishva Čak i ljudisave kad na meksički teca su, glas ovat i bilo kojoj stran za djelovanje na koje te ogra se sežu u u potp u pljusku i regr uzme u obzir još hitnija ničen spos m ne mog pirala podr o obno ja, ekoalno da sti bilo ui, socij cije posa meksičke telev izbor ima i gledati pakistanske i afga nista nsko šku kojeg “Pol itičk gene bubr i na hzadov neuspjeli bom je Shada utječaj. gran Afga nista nu, politici prema e na acija rala baški LFL kona njezi n utjec “transnac iona izijske serije. Ovaj migr pogreška, smat ice bila opasna – čan ishod. field koji pokušaj bio tek poslj Na QD VWUDQ York Times” 25. lipnja “The New sasluralno i kultu raju dužnosnic šanju od desetak 1DVWDYDNednji s F. Holli nomski brine one koji lizam” tješi , ali i u nizu je Faisa Ipak je Jame dozn i. , mno čilizad napa ao l kaže Shah ike moći migr za diplo gi prizn e”, ao da matsko man da planirani na američke ošću na Sveu sve stran čava integracijsmat raju da spre je rorizam imaj stručnjaci za teevrir 1. svibn h znan šao dign ja pokuičkom mete prošle a se pojav ila aafga nista nskih anje između polituti u ne. I u svak se bavi nerizika i koris u drukčije viđenje U doba globau. i pakistanskih mes Squa reu.zrak vozilo na Tiom od tih slučagodiijekom seda ti. vođa koje bi lnog džihada zavjerenici gao bi post Objasnio je jeva mmog “Što molo smo rezu moti su ati vlast dublj rošlog stolj ltirati zasebnim prim vaciju nazv itu veću američkuse pozivali na sve sti. Pakistan i prijetnja sigurnoeća u toj regiji, teror e i više prisutni irjima, što stva manskim vojni avši se “muslila toliko malo mogućnost ra slima nski svije upletenost u muprošli mjes ski useljenici koji su domaćem tlu istički napadi na da za rat u Afga kom”, osvetnikom ec za vanj od za statistiku t kao doka z nera li ostat će američki genista nu i amer Sjedinjene poku šaj bom priznali krivnju za že Scott Atra su vjerojatniji”, kada su 6 + 56+. ske odnose koji podr i ondje sa sto intervenciju Američke Drža ičku 7/,' 6015 trenutačni n, vojnika, a bez tati tražiti potisuća žava u ratu s islam Times Squa baškog napada na svoje nove knjigkoji je za potrebe ve u ički smjer. Ako neprijatelja Jemenu i Som Pakistanu, Iraku, om. re a epolit teror kojeg bi se boril nja roditelja. protiv filmističk hadske uput izjavili su da su džialiji. mreže Afga nista nska jateljem: vjera e “Pričati s nepriPublika odmlad “Ja sam e stanovništva , bratstvo i kako Nevolja s terori. e musliman sada privlače dio odgovora mine administ strategija Obaputem inter dobivali iz Jemena (ne) % + $+<0+5 e, brže posta i izmo zami 018# na rički ti neta njihovu privl m je u slite ame teror onome što teore 8 godina čine teror nad musl traž-i još jače sku podršku racije ima većin ačnost ako s mnogim mlad ist” razgovarao Barem još jedn. tegijaiman nacij demokrata napusti podr NATO asimetrijom. tičari nazivaju ama istra eljenika. im musliman a značajka ačka muslimanima skim blika naca i , repučava utjec Ulag učje, a milit o privlačno + aj ima to”, rekao je vanj općeniglase pobje sti terorizma 64'0&18 anti promoderne migr pojalara, stotine Stotine milijardi doproc jenjuju Shah 58,' 65-+ a to je oček koji propovije skih specijalista du, nast . tisuća vojni “Ti izgubljeni acije, ivanje da će daju slične “Bio bi to velik avlja . bolje generale ka i najačno postoji u finim vinima zad. lekcije. Dužnosnici je vlada otpor kao nešto mladi dečki vide u Som roliraliji ati. raz za Sjedinjen simbolički pose slažu da, jednom trenu na planetu može u Za djecu kont nata , što je junačko i sjajn ica 2 sad kaže Atra n. U Ameerici u e Američke potpuno poni o”, ačko j, stran žave kao što “Nemojte im 19. stoljeću jedan nezadovo Drposto u dvaštiti uraln oj Njem prije pravškol e je ti nije bilo ikult priuš bio uzbu nih ljni i pušk mult za đenje tiprep o raču Sovj borb koji će privu novođa etski migranat a r Cohe n mlju. Pitan reka ulasku u zevojske na svije e protiv najjače ći u Diljem svije je JEŠ TAJ : Roge svijeta bom pozornost cijelog Pascal rossiG tu.” IZVko 41 posto, a ta no, ali vlada je bilo iteka nol/reuters bom sporje Francuskoj; osjete se posljedice imig eksplodirala. koja nije čak ni a 80 posto. tek neznatni na sebe preuzima la migrant iz Mali racij e; azilant dio st u svijetu domaćinstvu aGence Franc Danas se od krivice. e-Presse u Hong Kon ja u pritvoru u Maroku; silazi s tankera u blizi zapa esti”, rekao dnja ne gu (na slici da oček uje čkih vlagenijalnošću”. ju pridonijela u smjeru kaza prosvjedni marš stran Calaisa u da potič u ofesor poameričkom turiz am i trgovinu te aca radnika u tehnologi ljke na satu 6D VWUDQLFH gradonač elnik u “. Kronika o odozgo) eučil išta u Međutim, vjeravu. Kao što je Elizabeth oprava, ali da da pošt uju etnič ka m “Apollo 13 pisao 1970. rođen u Nige a izabran čovjek ec je strofalan rat. Wrote oje su, svem eći u zalje nesrlarno iz mora s filmo alnom letu na Mjes singu riji. ju se od izazo gran ice. Svakuz sve to zape čate stoće a sala u The Time o je do vjebez sti, “tak i znan Koliko god va (mitologiz napo Osta naut o katastrof ntha l napi tehnologije o strije dove ra Rosentno ne zemlje skor prošlosti. Najm leko. Kao svak smanjuje vjerui njihov neuspjeh stven irane) ekipa astro jadnonje - li znan i za vlje,i elega ici rasp e indu nadigrati Različite vizije cale za“pos popu tanje u Ame spor no bilo to pije kako Atla ntika . zdra naftn ravljaju anje je četir tljudskojpoka riješiti što je Vance napisao, u spos toja može čka, Špapatn ćanjestav rici, na moći o tivno rješe beni ka razli Danas Nepa struč derancije. “To EKT krea IVobnoljećim eri”.zala i čimstaro st fe- a su se natje ologi To će iopsta ostali na zuju zvuč da prim i uselj sti, samanak vrije tehn proni alazi čitosti koji prika zastrme OBJ u SAD -a pa da nafte lci kore jedno Baco ika prilič zili smrt čak ednje ašuju njenjaci nja rade cis jskim stavn no ugro stven biti poslj rova singularno post ale će. doba u dana šnje stva r prošlosti” budu govori da vlad tvorn 1624., Sir Fran o ljudima st, ali Ali pazite, oni koji su čine druk i ispumpava ćnos Za 1000 godi Sheli,ly gi Europljan enike zavide mno ymist a, a Mon golci obavljaju e probleme su optia ne zna obavlarno Godineicam lem, pa čak . namau udvije u grandiozn ocea nu.t u kojoj “se ljudi razd st kao a u Irskoj mučn na uprob - tida” Atlan učinke migr čijim i povećavaju je vizija Mar cisa a svoj budu da fizič da “Nov posa oj odubi šajte ćnos filljati vajaj tradi ke na sklon i zavid i, čak i oni koji nisu izgle kim o”, djelu poslove u će fanacije Bacona. Pragu. Gosp bi tehn : Havi kaoza nekoliko dese davrste etarsti? Poku- strah u svom ujuigenc , oni superiorn u na Zemlji. ciji Fran g crnog cisa kilom leta, baš kada demetriou kaže Demetri Papa nadmašila onu Fran jeti Amerika intel Prvi je globa . odarstva ici tljeća a te teori strostva rnog dija-će je vrije stven Ipak, izazo . Prist e ipakPerzme ijei koji kata ci prem , suosnivač zalje s ikom je, vido lni Kao i nije znan im aše ijsko uklju dom mom va i što pred “Pril redb mrač Neki moćn g prop vi dana šnjic ncima. ašaj čujuć je s još cije. Kret anja Instituta za na. U uspo Ashlee Vanc je napisao, “naš onar ja politaiku migr do godina i Havi migraala bi tehn i izumitelja će živjeti stotinama avajom e razlikuBaco u The velikog broja Raym priljeva čna bez ologi -Not i vizi-sti Oni Egane napisala kapsule zaaspaš viđaju da mogla dove Timesu, napr tasti onda Kurz i koje progone pred mu”,edni logija stolje ću bila stanovništva u 19. anim tehnologi im strojevim tava Washingto acija sa sjedištem gostu zali ti. izazv weila ju leteć istili Brin i ćnos jućih da njiho prive a i spuu poro fama su oci u a iiskor biloonskoj Sergeya tivi zasta rijeli misli Na područjubrodovim radnika.m ljudskom nu. “Na taj su uglavnom Larry Page boličnije ,budu m voru potpunos kontroli –Silik način koja ra se antiv a sa Googlea, ili iuvjero SAD -a uselj tjelesni oblic modul i poto šeno preko i priprsvoj m dolindogo ruju vanj prezase - se otela nim trgov inski da će singu u kata šire na deseprido nositi savr ćia”. enici se i Ili, popu vje- evi ćeOrlow kasni- ladina retor ika stva stalo u serni igentni stroj za emajluna larnost, trenu inova intel njetak cima “nov svjed liko stoljeća ili nas odvu u ovom stolje što im je preo kojoj e za ubrzban očimo, ali skog, brita nsko t Andrewa dove - cije se radi o slože date ati do kadsnag na Wall posta ih ulaz će stroj ly objati svjes ću i gnjev koji čovječanstvo društvu. Neko a”,y Shel točke dabiti potre ono malo shemama evi g novinara bio ni im piše osjeć je Mar i ljudi će im o naln ne, ljudi pozn aju.” život tehn voda će koji koji raču ajem se sezstopiti ologiji, reka s njim . o, sa svim kakav kima što pred cizan pote LFL , proto je, 1818. godi WUDQ a u dubo icu kući” o je Vance: QD V “Sing svojim tegob in stavlja tehn ularnost “Fra nkestein” strijpukotinam sićušunu letjel izazo vu, 1DVW vima utop Fran amaDYDN or iju.keste i strašnim izlije vila je djelo u u zalje Streetu ili o , de njihovuološk vizija društva nije veličanstvena diti katastrofpotp zaljeva- dokt “Ljus Timoty ja iz osvita indu sa vima nafte diloedjet kakvu je Lenj dogoizblij dska stvorenjaPromatrajući sam se što seuno tip upozoren sve ono što se može dogo ma meksičkog Pišući za The Time , koju i. in je o imao Milto na no. Ali i stroj “pitanaipak, kad ili n nost koju o je,evi”, o podivlja. skog doba djeluje nevi doda Ovdje se radi Friedman mogao imat je bespomoć kako curi bjesomučn njaju, duh Mar god tehno utopisti sai. ulje kada znanost Egan usporedio y Shelly nika grade čama o bogatim ljudima koji univer sal promatrajući da nije daČudovište koje studios c za spašavan home entert ljudi osjećaju ju brod”. ainmen t šaljite na .( 9,1 je i napuštaizgleda beza je stvorio dr. Frankens Komentare times.com '(/ $1( < zleno u odno tein današnjih su na nytweekly@ny

teroriste

Scot t Shan e

Zapadnjaci postaju ratnic i islama

Tehnologod eka? ijačo sevjra zvija brže od razvija brže čovjeka? Tehnologija se

tehnologija

NeveN Tišma predsjedNik Uprave kd Life Poslovni baš ne čitam koliko bih trebao. To kažem zato što mi se čini da vaše novine ipak nisu upale u sveopće žutilo hrvatskog medijskog prostora koje se proteže kroz SVE dnevne novine, internet portale a i samu televiziju. Takva vrsta žutila i senzacionalizma nikad nije bila toliko izražena kao sada, i upravo me strah kuda će nas sve to odvesti. A nekako mi se čini da ste vi tu uspjeli sačuvati profesionalni integritet u svojoj poslovnoj niši i na sreću niste krenuli u tom smjeru. Ne znam koliko vam je takav stav probitačan u ovoj medijskoj atmosferi koja nas poput negativne spirale vuče samo prema dolje, ali nadam se da ćete se uspjeti održati. Primite moje čestitke za 10 rodjendan.

neke od

► potrebu za kvalitetnim stranim sadržajem, ali prevedenim na hrvatski

jezik. Tako je Poslovni dnevnik napravio iskorak od prevođenja i plasiranja sadržaja u skraćenom obliku (što čini većina izdavačkih kuća) te počeo u suradnji s stranim izdavačkim kućama prenositi izvorni sadržaj ali preveden na hrvatski jezik. Prva suradnja bila je ona s Project Syndicateom, koji izdaje Project Syndicate sindicirane kolumne uglednih međunarodnih uvod je u snažnu ekonomista i političar (među koji i nekolimeđunarodnu ko nobelovaca). Kolumne Project Syndicate može se čitati u Poslovnom dnevniku i danas, suradnju koju PD a na stranicama Komentara i analiza gostovali njeguje već niz su državnici poput Carl Bildta i Tonya Blaira godina i ekonomisti poput Jeffrey Frankela i Daniel Grosa. Project Syndicate uvod je u snažnu međunarodnu suradnju koju Poslovni dnevnik njeguje već niz godina. Iduća stepenica razvoja bio je bugarski SeeNews. U suradnji s ovom analitičkom kućom Poslovni dnevnik već pet godina zaredom izdaje pregles najboljih kompanija jugoistočne Europe. izdanje koje se distribuira u više zemalja regije tako je dobilo i svoje hrvatsko izdanje, posebno po tome što se prevodi na domaći jezik. U većini drugih zemalja izdaje se na engleskom jeziku. Kvalitetu suradnje prije svega potvrđuje dugovječnost projekta, a kvalitetu Poslovnog dnevnika razvoj događanja koja su slijedila ►

mariN pUcar predsjedNik Uprave Zvečeva Za mene je Poslovni dnevnik neizostavni dio jutarnjeg rituala pri dolasku na posao kada uz prvu jutarnju kavicu mogu dobiti sadržajne poslovne informacije i vidjeti aktualna događanja. Mislim da je u svijetu businessa Poslovni dnevnik novina koja se ne bavi žutilom, već isključivo svijetom poduzetništva i ekonomije i kao takav je jedinstven na ovim prostorima. Ako želite neku sugestiju za još bolji Poslovni, onda bi predložio petkom vikend prilog koji bi se više usmjerio na ležernije teme života poslovnog svijeta. Još jednom iskrene čestitike, i mirno more.

Poslovnogdnevnikagodina10

ponedjeljak, 5. srpnja 2010.

:.!./34Ù)Ù4%(./,/')*!

Brzine

PC-a, taj nesnosni pješčani sat Tvrtki Soluto sa sjedištem u Tel Avivu cilj je pomoći vlasnicima osobnih računala neobičnim programom koji bi trebao umanjiti iritantna usporenja. Softver radi iz pozadine skupljajući podatke o kašnjenjima i zastojima u reakcijama raznih progra'5', ma te ih zatim šalje na analizu serveru kompanije, objašnjava suosnivač i direktor te tvrtke Tomer Dvir. Kao svoju prvu uslugu tvrtka nudi besplatan program za rješenje klasičnoga računalnog problema: sporo podizanje sustava (Program je dostupan na internetskoj stranici tvrtke www.soluto.com.). Upravitelj proizvodnje Roee Adler kaže da taj program analizira proces pokretanja sustava i bilježi koliko mu za to treba vremena te predlaže načine kako skratiti to razdoblje. “Često se vrijeme potrebno da upalite računalo može skratiti na polovicu vremena koje vam to sada oduzima, čak i više.” Iskušao sam program i srezao vrijeme pokretanja sa 2,4 na 1,44 minute. Otklonio sam neke aplikacije iz slijeda pokretanja i pokrenuo ih tek nakon što je računalo podiglo sustav. Zaustavio sam i druge aplikacije koje ne koristim svakodnevno, primjerice onu koja automatski ažurira Googleove proizvode. Umjesto kori-

Anne eisenberg

5XGOKTUM C NGVLGNKEC PC PCRWJKXCPLG 5XGOKTUMC NGVLGNKEC PC PCRWJKXCPLG

58'/+45-+ 6#-5+ 58'/+45-+ 6#-5+ SVEMIRSKI TAKSI

Sundancer e biti lansiran bez posade. Sundancer lansira koju bez posade. Kapsula koju Kapsula zaseposadu razvija Boeing razvija mogla bi rješenje za iskrcaj i mogla Boeing bi biti rješenje zabiti ukrcaj i iskrcaj ukrcaj astronauta. astronauta.

Sundancer je svemirska letjelica na napuhivanje koju razvija tvrtka Bigelow Aerospace te je planira lansirati u orbitu čim komercijalni prijevoz bude moguć

PREDNOST 24'&0156

Letjelica je lansiranje je dizajnirana dizajnirana tako takoda dase jusprema je moguu emali sprprostor emiti u za mali prostor te u orbiti. za napuhuje lanisaranje i napuhati do pune veličine tek kada je u orbiti SUNDANCER U PRIJEVOZNOM SREDSTVU

ŠIRENJE U ORBITI

KAPSULA

PUNA ŠIRINA

RAZDVAJANJE

Bigelow planira povezati dva Sundancera u jednu veliku nastambu kroz modul sličan Međunarodnoj svemirskoj postaji. Takva nastamba primala bi dvostruko više astronauta. Sundancerova ovojnica načinjena je od više slojeva materijala sličnih kevlaru.

BIGELOWA POSTAJA

MJESTO UKRCAJA

KONTROLA TOPLINE

međunarodna MEĐUNARDONA svemirskaPOSTAJA postaja SVEMIRSKA

Sundancer je iskoristio koncepte iz Nasina otkazanog programa TransHab. Bigelow nastavak razvoja koncepata rezultirao je lansiranjem dva prototipa koji su j u orbiti. Genesis I lansiran je u srpnju 2006., a Genesis II u lipnju 2007.

RADIJATOR

Igor Pureta PredsjednIk uPrave grawe osIguranja Poslovni dnevnik ozbiljna je, analitička novina koja, na vrlo korektan i razumljiv način, obrađuje aktualne gospodarske teme, analizira postojeću gospodarsku situaciju te donosi novosti i trendove s regionalnih i svjetskih tržišta. U korak s razvojem tehnologije, posebno cijenim i pohvaljujem mogućnost čitanja digitalnog izdanja Poslovnog dnevnika, ne samo na Internet stranici, već i kroz PressReader aplikaciju za pametne telefone koja nam omogućava da i u pokretu budemo pravovremeno informirani o najaktualnijim zbivanjima. Stoga vam ovim putem izražavam iskrene čestitke za 10. rođendan i vjerujem da ćete nas i narednih godina, jednako kvalitetno, izvještavati o relevantnim gospodarskim temama.

Predrag Štromar ŽuPan varaŽdInske ŽuPanIje Redovito čitam Poslovni dnevnik i moram istaknuti kako sam vrlo zadovoljan samim sadržajem, odnosno tekstovima i kolumnama koje se mogu pročitati u ovim poslovnim novinama. Posebno volim pročitati različite analize mnogih ekonomskih stručnjaka i gospodarstvenika koji na jedan stručan, ali jednostavan način objašnjavaju i analiziraju gospodarska kretanja u Hrvatskoj i svijetu.

40 10godinaPoslovnogdnevnika

TEKSTOVI ODABRANI ZA

MJESTO UKRCAJA

STRUKTURA CENTRALNE JEZGRE

PROZOR

Sundancerov vanjski sloj pokriven je zaštitom od mikrometeora i orbitalne prašine, a pruža bolju zaštitu nego onaj na Međunarodnoj svemirskoj postaji.

Izvor: Bigelow Aerospace

FRANK O’CONNELL/THE NEW YORK TIMES

Poduzetnici u utrci za svemirsku postaju .(11(7+ &+$1*

LAS VEGAS, Nevada — U lokalnoj tvornici Bigelow Aerospacea model svemirske postaje postavljen je na podu skladišta i nalikuje napuhanim bijelim lubenicama. Unutrašnjost modela nudi tek naznake kako bi mogao izgledati život u svemiru. “Svaki astronaut koji dođe ovamo oduševljen je”, kaže osnivač tvrtke Robert T. Bigelow. Za četiri godine tvrtka planira lansirati prave module i sastaviti prve privatne svemirske postaje u Sunčevu sustavu. Dolazak prvih kupaca planira se godinu nakon toga. Druga i veća postaja uslijedit će 2016. godine. Dvije postaje Bigelowa postat će dom za 36 osoba. Ako se ovaj poslovni plan bude odvijao kako je predviđeno (tvrtka već ima dva probna modula u orbiti), Bigelow će od 2017. zakupljivati 15 do 20 lansiranja godišnje, čime će osigurati veliku količinu posla privatnim tvrtkama koje bi Obamina administracija voljela financirati za transport astronauta u orbitu. Optimistična obećanja predsjednikova plana počivaju na ovoj tajnovitoj kompaniji sa sto zaposlenika, smještenoj na 20 hektara pustinje, kao i sposobnosti Bigelowa, ikonoklasta koji se obogatio trgovanjem nekret-

ninama kao što je hotelski lanac Budget Suites of America, da poleti sa svojim snovima. Dosad je uložio 180 milijuna dolara vlastitog novca, a kaže da je spreman potrošiti i dodatnih 320 milijuna. Bigelow rijetko razgovara s novinarima, a ni zaposlenici ne daju izjave za javnost, osim Michaela N. Golda, upravitelja ureda u Washingtonu. Lokacija u Las Vegasu ograđena je bodljikavom žicom, a čuvaju je naoružani stražari. Cijena posjeta postaji Bigelow, uključujući i prijevoz, iznosi gotovo 25 milijuna dolara po osobi za 30 dana. To je manje od polovice iznosa od 50 milijuna dolara koji Nasa plaća samo za put Soyuzovim svemirskim letjelicama do Međunarodne svemirske postaje. Ako budete željeli ostati 60 dana, trebat ćete dodati još 3,75 milijuna dolara. Zamisao o svemirskim letjelicama na napuhivanje datira još s početka svemirskog doba i rješava upornu zbrku o tome kako postaviti stvari u svemir. Rakete su visoke, ali ne i pretjerano široke. S letjelicama na napuhivanje struktura se lako spakira i zauzima malo mjesta, a kad se nađe u orbiti, ispuni se zrakom. Nasini sateliti Echo I i Echo II, lansirani 1960. i 1964., bili su veliki Mylar baloni. Nasa je od Goodyeara naručila izradu pro-

totipa svemirske postaje na napuhivanje koja je izgledala poput velike gumene cijevi. Te gumene svemirske postaje nikad nisu pošle na put, dijelom i zbog vrlo očitog propusta u dizajnu: pukle bi pri udaru meteorita. Ideja je ostala neaktivna do devedesetih godina prošloga stoljeća kad je Nasa počela istraživati kako izraditi prostor za život za ljudsku misiju na Marsu. William C. Schneider, tada viši inženjer u

Pripremaju se svemirske letjelice na napuhivanje svemirskom centru Johnson u Houstonu, vratio se dizajnu na napuhivanje. Umjesto gume korištene u Goodyearovu dizajnu iz šeydesetih Schneider je koristio nepropusnu mješavinu okruženu trakama Kevlar. “Sav pritisak prebacuje se na te trake, pa tako kombinacija tih dvaju materijala čini dizajn vrlo učinkovitim.” No 2000. godine je američki Kongres zabranio Nasi da povjeri dodatan novac TransHab mo-

dulu doktora Schneidera. Bigelow (66) kaže da je 1998. prvi put čuo za TransHab, a kad je doznao da mu slijedi neminovna propast, 1999. je osnovao tvrtku Bigelow Aerospace i kupio ekskluzivnu licenciju za Nasine patente. Doktor Schneider pridružio se Bigelowu kao savjetnik. Bigelowovi dizajni vrlo su bliski njegovim projektima dok je radio za Nasu, uz neke promjene kao što je zamjena Kevlara Vectranom, još jednim materijalom otpornim na metke. A dodana su i neka znatna poboljšanja, poput prozora. Najveća nedoumica u Bigelowovim planovima nije potpuno pod njegovom kontrolom, a tiče se dolaska na i odlaska sa svemirske postaje. Bigelow surađuje s Boeingom na izradi preliminarnog dizajna komercijalne kapsule s posadom, koji Nasa financira sa 18 milijuna dolara. Kad 2014. Boeingova svemirska letjelica bude spremna, započet će ples modula svemirske postaje Bigelow. Prvo će se lansirati stanište Sundancer, čija će površina kad se napuše zauzimati oko 19,506.400 kubičnih metara. Zasebna raketa zatim će odvesti dva astronauta Bigelowa do Sundancera, čime će oni postati prvi stanovnici te svemirske postaje.

Nastavak na stranici 4

ponedjeljak, 15. listopada 2012.

InternatIonal Weekly

U suradnji s

Kako riješiti dug

Braća na različitim putevima islama

Razboriti rezovi mogli bi potaknuti ponovni rast CATHERINE RAMPELL

ravo rješenje dužničkim mukama koje danas more mnoge države postoji — u teoriji. Naziva se gospodarskim rastom. Nema potrebe podizati poreze, već samo treba postići gospodarski

rast kao i prije. Sretno. Rast se ovih dana slabo nudi na tržištu. “Glavni je problem što su se Sjedinjene Američke Države našle na neodrživom financijskom putu”, kaže Dean Maki, glavni ekonomist Barclays Capital za područje SAD-a. “Kad krećete s te točke, nijedna opcija nije dobra.”

J. Emilio FlorEs ZA ThE NEw York TimEs

Apple je najznačajniji sudionik borbe oko patenata; na sajmu u Los Angelesu prikazani su neki Appleovi patenti

Pravne bitke prijete razvoju inovacija

CHARLES DUHIGG i STEVE LOHR

ichael Phillips pokrenuo je 2006. godine tvrtku za razvoj softvera za prepoznavanje govora, a nakon nekog vremena Uprava Applea, Googlea i drugih tvrtki ponudila mu je suradnju. Phillipsova je tehnologija čak uključena u Siri prije nego što se ta digitalna pomoćnica pojavila kao funkcionalnost iPhonea. No 2008. godine Phillipsovoj se tvrtki Vlingo javio Nuance, tvrtka koja se

bavi prepoznavanjem govora. Kad su osnivači Vlinga odbili prodati tvrtku većem konkurentu, uslijedilo je šest tužbi za zlouporabu patenta. Ubrzo nakon toga Apple i Google Phillipsu su se prestali javljati. Tvrtka koja je stvorila Siri prekinula je partnerstvo s Phillipsom i ušla u partnerstvo s tvrt-

IZBORI U SAD-U 2012.

MInh UOng/ThE nEw YOrK TIMEs

romney redefinira vanjsku politiku

Posao testiranja lijekova u rusiji

U ratu protiv marksista i muslimana

thomas hegghammer

SVJETSKI TRENDOVI

Opasna ljubavna igra u Afganistanu

rije desničarske ideologije poput nadmoći bijele rase, ultranacionalizma ili kršćanskog fundamentalizma. Umjesto toga, predstavlja potpuno novu doktrinu civilizacijskog rata, najbližu kršćanskoj inačici Al-Qaide. Primjerice, iako Breivik kaže kako se boji “izumiranja nordijskih genotipa”, rasna higijena nije visoko rangirana na njegovom popisu prioriteta. On želi izgnati, a ne ubiti europske muslimane, ali nema ništa protiv židova i Azijata nemuslimana. Isto tako, iako kaže da je “iznimno ponosan” na svoje “odinovsko nordijsko porijeklo”, nije nacionalist, a njegova “deklaracija nezavisnosti”

NOVAC I BIZNIS

Tajkuni za Indiju igraju veliku ulogu IZVJEŠTAJ:

primjenjiva je na cijelu Europu. Premda je kršćanin, priznaje: “Neću se pretvarati da sam veliki vjernik.” Umjesto toga, njegov je cilj zaustaviti ono što smatra islamizacijom Zapadne Europe; naime, sebe vidi kao vojnika u ratu protiv “islamskog imperijalizma”. Prema njegovom mišljenju, muslimani koloniziraju Europu, a u prilog im ide visoka stopa nataliteta i doktrina multikulturalizma koju zagovaraju europske elite. Tvrdi kako je najbolji način borbe protiv svega toga objava rata “kulturalnom marksizmu” (što je njegov naziv za europsku političku i intelektualnu elitu) jer

Paljenje vatre islamofobije, stranica 2

upravo on dopušta kolonizaciju. Iako su Breivikovi nasilni činovi iznimni, njegova stajališta nisu. Veći dio manifesta nadahnut je relativno novom desničarskom intelektualnom strujom, koju često nazivaju antidžihadom, a čiji korijeni sežu još u 1980-te, dok je značajniji zamah doživjela tek nakon napada na Sjedinjene Američke Države 11. rujna 2001. Sjedište joj se nalazi na internetu, gdje se na blogovima pod nazivima kao što u “Pazi na džihad” i “Vrata Beča” objavljuju članci pisaca poput Roberta Spencera, Pamele Geller, Bat Ye’ora i

Nastavak na stranici 4

UMJETNOST I STIL

Uspjeh predstava s Broadwaya u EU

Nastavak na stranici 4

ONlINe

Internetska osveta nakon gubitka posla

Komentare šaljite na nytweekly@ nytimes.com

ćenje reakcija gubitak vremena. Mogao je to vrijeme potrošiti na neke druge zadatke ili da se naspava. “Bila je dvojba između očuvanja poštenja i pada na testu, ali nije dolazilo u obzir. Nitko ne želi pasti test”, izjavio je za Times. “Možeš dva sata učiti i dobiti 80 bodova ili riskirati i dobiti 90 bodova.” Jedan je bivši maturant rekao da je zbog manjka poštovanja prema profesoru francuskoga shvatio da je varanje na maturi ispravan potez jer je tako imao više vremena za nastavne projekte koji su ga zanimali. Učenici škole Stuyvesant tim se kalkulacijama nauče do sredine drugog razreda — nauče procjenjivati relativnu važnost pojedinih predmeta, šansu dobivanja petice naspram mogućnosti da ih uhvate u varanju te biraju između očuvanja integriteta ili pohađanja elitnog fakulteta, piše Times. Nije ništa novo kad ribari lažu o veličini ulova, no guranje vode

REDMOND, Washington — Skriveno u ovdašnjim šumama nalazi se Marijevo kraljevstvo. Iza skromnih vrata razvija se poslovanje koje su izgradili bucmasti vodoinstalater Mario i njegov vitki brat Luigi. Oni i drugi likovi pikselizirana su djeca Shigerua Miyamota, Walta Disneyja videoigara i kreativnog genija koji je zaslužan za uspjeh japanske tvrtke Nintendo. No dok Miyamoto svoje snove sniva s druge strane Tihog oceana, vojska marketinških stručnjaka radi punom parom ovdje u Redmondu, u novoj središnjici tvrtke Nintendo u Americi. Ova je palača igara mirna, no svijet koji je okružuje vrvi problemima: tri desetljeća nakon što je brkati Mario preko Donkey Konga došao u igraonice, ovo je kraljevstvo pod opsadom. Neprijatelji Nintenda napadaju u čitavim bataljunima. Angry Birds, Fruit Ninja i druge jeftine igrice koje se lako mogu skinuti, naročito na mobilnim telefonima i tabletima, opkolile su njihovo područje. Zbog mijenjanja ukusa i tehnologije u pitanje je dovedena isplativost tradicionalnih konzola Nintenda i Microsofta, tvorca Xboxa. Nintendo je nedavno objavio prvi gubitak otkako tvrtka proizvodi videoigrice, što je još prije nekoliko godina bilo posve nezamislivo. Iako konzole neće nestati, analitičari sumnjaju da će uspjeti vratiti staru slavu. Upravo je zato Nintendov sljedeći potez i sve što se ovdje događa toliko bitno. Nintendo je uzvratio udarac 18. studenoga, kad je u trgovine diljem Amerike stigla njihova nova konzola Wii. Prva verzija konzole Wii bila je bežična konzola koja prati pokrete, a na tržištu se pojavila kao revolucionaran proizvod. Jednostavnost upravljača, koji je među ostalima dizajnirao i Miyamoto, privukla je nove skupine korisnika, kao što su žene i stariji. Kupci su stajali u redu da ga kupe, a onda je odjednom pao u zaborav. Nova konzola Wii U možda je posljednja Nintendova konzola, a time i posljednja nada da tvrtka vrati staru

Ozier MuhaMMad/The New YOrk TiMes

Mitchell Duneier sa Sveučilišta Princeton prilagođava svoj stil predavanja internetu

Nastavak na stranici 4

TAMAR LEWIN

redavanje Uvoda u sociologiju Mitchellu Duneieru, profesoru sa Sveučilišta Princeton u New Jerseyju, već je odavno dio svakodnevice. Taj je kolegij održao već trideset puta, a udžbenik kojemu je suautor objavljen je u osam izdanja. No prošloga ljeta, kad je svoj kolegij pretvorio u besplatni internetski tečaj, morao se suočiti s novim pitanjima: kamo da gleda dok mu kamera snima predavanje? Kako 40.000 studenata koji slušaju predavanje mogu iznijeti svoje ideje? Kako će znati što uče? U mnogočemu je evolucija profesora Duneiera od predavača u dvorani do poučavatelja koji se putem interneta obraća desecima tisuća slušatelja dio većeg pokreta koji bi mogao promijeniti visoko školstvo. Nekolicina tvrtki već nudi obrazovanje na razini elitnih fakulteta, koje je nekoć bilo dostupno tek odabranoj manjini i to uz velik trošak, koje je dostupno bilo kome tko ima pristup internetu. Štoviše, masivni otvoreni internetski tečajevi nude nove metode učenja, temelje se na tehnologiji otvorenog pristupa u raspravama na forumima i ocjenjivanju, a profesorima omogućuju da nastavu drže putem interneta, a vrijeme na fakultetu odvoje za komunikaciju sa studentima. Širenje masovnih internetskih tečajeva imat će dalekosežne posljednice. Fakulteti nižeg ranga, čiji se polaznici već bune zbog visokih školarina, teško će svoje studente uvjeriti da njihov Nastavak na stranici 4

Sudar kasti i moderne Indije, stranica 2

svjetski trendovi

Zemlja slobodnih i dom varalica “Život, sloboda i potraga za srećom” upisani su u Deklaraciju neovisnosti kao američki način života. No američki je i varati i lagati. Mediji upošljavaju vojsku reportera da OBJEKTIV provjere istinitost tvrdnji koje predsjednički kandidati iznose u svojim govorima. Goldman Sachs ovoga je ljeta platio 550 milijuna dolara u nagodbi jer je ulagačima lagao oko rizičnih kredita, a u lipnju je izbio skandal u elitnoj newyorškoj srednjoj školi Stuyvesant kad se otkrilo da je 71 učenik varao na državnim testovima. Učenik koji je na papirić zapisao kemijske reakcije i ponio ga na ispit pokušao je objasniti svoje varanje, rekavši da je pam-

NICK WINGFIELD

TRIPOLI, Libija — Jedan se brat pridružio globalnom džihadu protiv Zapada pod ratnim imenom Abu Yahya al-Libi. Postao je najveća zvijezda Al-Qaide, a prije četiri mjeseca smrtno je stradao u napadu američke bespilotne letjelice u Pakistanu. Drugi brat, Abdel Wahab Mohamed Qaid, još je ranije postao islamistički militant, no danas je pripadnik umjerene struje u novom libijskom parlamentu. Dok Sjedinjene Američke Države pokušavaju odmjeriti reakciju na islamistički napad na američku diplomatsku misiju u Benghaziju, u kojoj je smrtno stradao veleposlanik J. Christopher Stevens, Qaid kaže da oprečan životni put braće daje vrijedan uvid u to koliko je opasno različite odvjetke političkog islama smatrati jedinstvenom radikalnom prijetnjom. Potpora Abu Yahye Al-Qaidi prema Qaidovim je riječima započela tijekom dugog boravka u zatvoru u zračnoj bazi Bagram u Afganistanu, a to potvrđuju i analitičari sa Zapada. Oba su brata u početku odbacila Osamu Bin Ladena i globalni džihad te se posvetila svrgavanju Muamera Gadafija s vlasti. No nakon napada 11. rujna 2011. te američke invazije na Afganistan, Amerikanci su počeli hvatati islamske militante bez obzira na njihovu ideologiju i namjere. Abu Yahya uhićen je u Pakistanu i zatvoren. Kad je 2005. godine uspio pobjeći, Abu Yahya, pravog imena Mohamed Hassan Qaid, postao je glavni teolog, propagandist i borac u islamskom svetom ratu protiv Zapada te se više nije bavio borbom za demokraciju u Libiji. Četrdesetpetogodišnji Qaid smatra da se Abu Yahya uvukao u borbu protiv

Nastavak na stranici 4

NOVAC I BIZNIS

IZVJEŠTAJ:

Manifest Andersa Behringa Breivika, muškarca optuženog za terorističke napade u Oslu, sadrži 1500 stranica i na prvi se pogled doima kao prilično standardni ideološki iskaz krajnje desničarskog stava. Dokument pod naslovom KOLUMNA “2083 – Europska deklaracija nezavisnosti”, kojega je Breivik objavio na internetu 22. srpnja, samo nekoliko sati prije napada, navodi teme pokreta i citira mnoge desničarske ideologe. No njegov pogled na svijet ne uklapa se u standardne katego-

kom Nuance. Iako je Vlingo iz suđenja za patent izašao kao pobjednik, zbog pravnih troškova od 3 milijuna dolara na kraju se tvrtka morala prodati Nuanceu. Vlingo je jedna od nekoliko tisuća američkih tvrtki koje su zapele u sustavu softverskih patenata, koji je, prema riječima sudaca, ekonomista i menadžera, toliko manjkav da guši inovacije. Softverski se patenti, kažu, koriste kao razorno oružje.

Elitni kolegiji dostupni svima

Nintendo se bori protiv novog svijeta

DAVID D. KIRKPATRICK

Žestoka utrka patenata

Nastavak na stranici 4

40 milijuna stranica British Librarya našlo se na internetu valo. Bill Keller, izvršni urednik New York Timesa, pita se zašto njegovi ljudi uopće pišu knjige, s obzirom na to da je prodaja tiskanih izdanja u padu još od 2005. godine. Kad je nadobudni mladi novinar najavio da se sprema napisati knjigu, Keller se rastužio: “Naravno da može napisati knjigu, no zašto bi to htio? Zašto bi to itko htio?” Iz posve sebičnih razloga nada se da će knjizi doći kraj. Da knjiga više ne bude, “nedostajale bi meni, a sigurno i mojoj djeci, no smrt knjige značit će da svi koji za mene pišu više neće pisati knjige. Konačno ću ponovno pridobiti svoje ljude!” Da knjige iščeznu, mnogo bi ih “sadržaja” moglo zamijeniti, piše James Gleick za Times. British Library u lipnju je objavila da s Googleom radi na digitalizaciji 40 milijuna stranica knjiga, brošura i periodika od Francuske revolucije do danas. Europska digitalna knjižnica Europeana.eu na internetu je lani objavila preko 10 milijuna “predmeta”, uključujući bugarski rukopis iz 1221. godine te švedske rune iz 9. stoljeća. Neki brinu da će lakoća internetskog pristupa umanjiti trud učenjaka pa se tako engleski povjesničar i parlamentarac Tristram Hunt u nedavno objavljenom članku požalio na “tehnoentuzijazam”.

InternatIonal Weekly

U suradnji s

Gutenbergov Waterloo Širenje elektroničkih knjiga nije promijenilo samo navike čitanja. Uređaji poput Kindlea i Nooka promijenili su izdavaštvo, pa se i učenje o izdavaštvu promijenilo. OBJEKTIV Šestotjedni tečaj na Sveučilištu Columbia u New Yorku koji entuzijastične diplomce priprema za karijeru u izdavaštvu te uči svemu od uređenja teksta, dizajna korica i oglašavanja nije se desetljećima mijenjao. Sve do ovog ljeta. Na tečaju izdavaštva na Columbiji ove su godine govorili izvršni direktori izdavačkih tvrtki koji su polaznike uputili u “e-izdavaštvo”, a stručnjaci za digitalnu obradu teksta govorili su o kratkoj formi elektroničkog izdavaštva, spoju članka i knjige, koja je toliko nova da čak nema ni ime. Sve je to doprinijelo nesigurnosti u izdavaštvu. “Jako je neizvjesno sad se početi baviti izdavaštvom”, kaže agent Douglas Stewart. “Kad vidimo nova, zainteresirana lica, pitamo se trebaju li ulaziti u to.” No neće svi biti nezadovoljni ako se sve manje knjiga bude objavlji-

SOLARNE PLOČE

Softver je besplatan, a korisnici se ne trebaju registrirati štenja te aplikacije pričekat ću da mi Google sam javi o najnovijim događanjima. Tvrtka također radi na rješenjima ostalih zastoja, poput prekida tijekom rada u Excelu ili tipkanja u Wordu kad najedanput resursi Windowsa postanu potrebni drugoj aplikaciji, što uzrokuje vremenski zastoj. “Pronalazak izvora takvih zastoja često je problematičan”, kaže Adler, jer Windowsi rade na vrlo raznolikim modelima računala, a svaki od njih ima vlastite načine preuzimanja i vlastite uređaje koji se nadmeću za pažnju. Kako bi se pronašao izvor zastoja, Soluto koristi statistički pristup, objašnjava Dvir. “Problemi se počinju ponavljati na milijunima računala i kod milijuna korisnika. Postoji možda 10.000 ljudi s istim problemom, a jedan od njih će zasigurno pronaći rješenje.” Ti milijuni korisnika stvar su budućnosti, kao i njihova rješenja problema Windowsa. Da bi pridobio te korisnike, Soluto planira ponuditi besplatne verzije svojih proizvoda, nastavlja Adler. Kako bude radio na računalima korisnika, program će analizirati probleme i objavljivati rješenja. Neće automatski i izravno riješiti problem; korisnik će se sam morati pobrinuti za to. No ako početni program za optimizaciju pokretanja računala može služiti kao neka vrsta vodiča ili najave, Soluto će doista ponuditi prijedloge poboljšanja. Premium verzija koja automatski popravlja probleme bit će dostupna uz naknadu, kaže Dvir. Nastavlja govoreći da Soluto ne zahtijeva registraciju korisnika, što znači da ne trebate ostaviti adresu elektroničke pošte ili bilo kakve demografske podatke. “Svi podaci prikupljaju se anonimno.”

ponedjeljak, 8. kolovoza 2011.

Optužbe za varanje česta su pojava na ribarskim natjecanjima u Texasu; čuvar Kurt Kelley (lijevo) provjerava mjere na natjecanju u Quitmanu rEx C. CurrY ZA ThE NEw York TimEs

i drugih tvari u utrobu ribe kako bi im se povećala težina nova je tehnika varanja na ribarskim natjecanjima, piše Times. Optužbe za varanje česte su u Teksasu, Louisiani, Floridi i drugim saveznim državama, što nije toliko čudno kad se prisjetimo da se tamo dijele nagrade od 100.000 do 500.000 dolara. Sudionici smiju uloviti ribu daleko prije na-

tjecanja i samo je donijeti na vaganje. Kurt Kelley 13 godina radi kao čuvar u Teksaškom odjelu za parkove i životinjski svijet, a u svojem je radnom vijeku istražio 30 slučajeva varanja na ribarskim natjecanjima. Jedna je istraga trajala gotovo dvije godine, a optužen je natjecatelj koji je na natjecanje donio uginulu ribu. “Za mene je to kao da netko

novo definiranje tradicije u rusiji opljačka banku ili krade po supermarketima”, izjavio je Kelley za Times. Bradley Birkenfeld, bivši zaposlenik banke UBS, zaradio je 4600 dolara za svaki sat dvoipolgodišnje kazne koju je zbog prijevare odslužio u zatvoru. Birkendeld će, naime, dobiti nagradu za zviždače od 104 milijuna dolara jer je otkrio tajne švicarskih banaka i dokrajčio njihov status oaze za Amerikance koji varaju na porezu, a američko je Ministarstvo financija uspjelo doći do milijardi dolara neplaćenog poreza. “Porezna je služba poslala 104 milijuna poruka zviždačima, poručivši im da postoji siguran način da se prijavi porezna prijevara”, napisali su njegovi odvjetnici u izjavi. Birkenfeld je izašao iz zatvora, a njegova je nagrada od 104 milijuna dolara oporeziva kao redovan dohodak po stopi od 35 posto. Prije nego što plati odvjetnike, ostat će mu 73,6 milijuna dolara. TOM BRADY

novac i biznis

Grci s nadom gledaju bolnu privatizaciju

iZvJEŠtaJ:

život: nakon uragana

lekcija iz zemlje sklone poplavama

Europljani žele snažnije veze s Latinskom amerikom, stranica 2

Hollywood ne prati trendove Hollywood i slavne osobe možda i nisu preveliki da bi propali. Možda su samo preveliki, naročito kad se gledatelji prebace na manje ekrane i emisije koje pokrivaju niše. Dok OBJEKTIV prodaja kino ulaznica opada, a gledatelji se sve više okreću gledanju sadržaja na pametnim telefonima i prijenosnim Komentare šaljite na nytweekly@nytimes.com

računalima, postoji opasnost da bi Hollywood mogao postati nevažan u kulturnom smislu. Sve je manje izgledno da će se film ucijepiti u svijest javnosti poput “Prohujalo s vihorom” i “Kuma” jer se u današnje vrijeme sadržaji konzumiraju u tanjim kriškama, piše Michael Cieply za Times. Filmovi poput “The Master” ili “Arga” za publiku se bore sa samo jednom uspjelom epizodom serija kao što su “Živi mrtvaci” ili “Glee”. Serije poput “Žice”, “Momaka s Madisona” ili “Obitelji Soprano” dokazale su da postoji globalno tržište za inteligentne televizijske programe, piše The

International Herald Tribune. Budžeti za takve serije su se povećali te privukli talentiranije redatelje i glumce poput Ala Pacina i Claire Danes. YouTube povećava broj izvornih kanala, to jest videozapisa visoke produkcije koje sam financira, kako bi primamio TV gledatelje i oglašivače putem različitih niša na temu zdravlja, politike i videoigara. U listopadu je Google, inače vlasnik YouTubea, najavio da uz postojećih sto dodaje više od 50 novih izvornih kanala te da ih širi na Francusku, Njemačku i Veliku Britaniju. “Smatram da će u određenom trenutku za svaki interes postojati

► nakon suradnje s Seeewsom. naime, godinu dana kasnije Poslovni dnev-

neki kanal”, kaže Robert Kyncl, direktor upravljanja sadržajem na globalnoj razini. Machinima Prime, YouTubeov kanal namijenjen mladićima koji uživaju u videoigricama, bio je najposjećeniji YouTubeov kanal u listopadu, piše Times. Njihova snimka mrežne igre “Halo 4: Forward Unto Dawn” pregledana je otprilike 27 milijuna puta. “Studenti u sobama možda više nemaju TV, no kako se Machinima pametno razvila na YouTubeu, prate ih na prijenosnim računalima”, za Times kaže Matt Britton iz marketinške tvrtke MRY iz New Yorka. Kako se slavni iz Hollywooda s

time mogu boriti? Neki su shvatili da moć moraju vratiti putem društvenih medija. Charlize Theron i Hugh Jackman koriste usluge mlade tvrtke nazvane theAudience, koja za 5000 dolara mjesečno i više oblikuje prisutnost glumaca i glazbenika na društvenim medijima. Gradi bazu obožavatelja na Facebooku, Twitteru, YouTubeu i Google Plusu te stalno objavljuje slike, komentare i videozapise. “Tako na pametan i krojen način mogu izravno komunicirati s obožavateljima”, kaže za Times britanski komičar Russell Brand. A to je ono što Hollywood pokušava učiniti. ANITA PATIL

nik postaje ekskluzivni partner New York Timesa te počinje trogodišnje izdavanje tjednog priloga ove američke izdavačke kuće pod imenom Internacional Weekly NYT. Time se Poslovni dnevnik priključio elitnoj svjetskoj mreži najuglednijih i najkvalitetnijih novina koje u tridesetak različitih zemalja objavljuju prilog The New York Timesa. Ekskluzivna trogodišnja suradnja s New York Timesom je priznanje objektivnosti i kvaliteti Poslovnog dnevnika te veliko priznanje Styria grupi, čiji je Poslovni dnevnik elitni dio. Poslovni dnevnik prva je Styrijina novina koja je uspostavila takvu suradnju s jednima od najuglednijih i najnagrađivanijih svjetskih novina. Tada, 2010.godine Gloria Brown Anderson, potpredsjednica odjela uredništva međunarodnih vijesti i izdanja New York Timesa izjavila je kako je “New York Times najveća sedmodnevna novina u Americi s nakladom od 1,376 milijuna primjeraka nedjeljom i 951.000 prosječne prodaje u ostalim danima tjedna. NYT ima 1150 zaposlenika u redakciji, više nego bilo koja druga novina u SAD-u. Ukupan broj zaposlenika New York Times Media Groupa je 3222, a obuhvaća i International Herald Tribune kao i manje jedinice, primjerice News Services i Baseline”. “Naklada Međunarodnog tjednika (International Weekly) kakvoga sada Poslovni u suradnji s Poslovnim dnevnikom pokrećemo u dnevnik dobio Hrvatskoj je ukupno 6 milijuna u 29 zemalja. Naše je još jedno online izdanje NYTimes.com ima 7,5 milijuna čiveliko priznanje, tatelja izvan SAD-a”, napomenula je Gloria Brown postao je Anderson. Iako je suradnja s New York Timesom partner nakon tri godine prekinuta ostaje kao trajno svjedočanstvo snage Poslovnog dnevnika na međunabritanskog The rodnoj sceni. Economista Ubrzo nakon pokretanja suradnje s New York Timesom Poslovni dnevnik dobiva još jedno veliko priznanje, postaje partner britanskog The Economista. Svoju kvalitetu Poslovni dnevnik dodatno je potvrdio 2011. izdavši u suradnji s uglednim britanskim tjednikom The Economist izdanje The World in 2012. za hrvatsko tržište. Ova suradnja trajala je dvije godine, a Poslovni dnevnik ponovo je svojim čitateljima omogućio najkavlitetniji strani sadržaj na hrvatskom jeziku. Inače, magazin “Svijet u...” The Economista izbor je mišljenja i predviđanja najvećih svjetskih znanstvenika, bankara, menadžera, akademika i političara za iduću godinu, kao i tekstova uredničkog tima jedne od najstarijih izdavačkih kuća na svijetu. Kao poseban dodatak izdanja “Svijet u ...”, urednički tim Poslovnog dnevnika dio stranica posvetio je i kolumnama i predviđanjima uglednih hrvatskih gospodarstvenika.

Dorina Poslovni Dnevnik.indd 1

2/21/14 3:26 PM

PRODAJA NEKRETNINA IZRADA ENERGETSKIH CERTIFIKATA LEGALIZACIJA UREÐENJE INTERIJERA

Opereta d.o.o., Trakošæanska 6, Zagreb • 01 3820050 • www.opereta.hr • office@opereta.hr

Hrvatska 2020

Kako rasti u EU

Broj 3/2013.

Broj 6/20 13.

Ivica Mudri Marica Vid nić, predsjednik HUP-a i Zoltán Áld aković, prokurist Uprave ica Kraš HT-a ott a Đuro Njavro , predsjednik Up Emir Đanić , dekan ZŠEM-a rave Ine Mario Cin , konzultant za EU dri Ivo Špige ć, znanstvenik fondove l, In Marijan Ka član Uprave Pe stituta Ruđer Bo rp Neno Kezić vran, direktor Hr etuum Mobile šković va , Andrea He vlasnik arhitek tskog drvnog klastera tonskog rco g, pr odukt diz bir Željko Go ja, ajnerica oa Arhipolis Mladen Ro direktor HSTe ca Ivica Vlatkožanić, vlasnik vin sk vić og podr , mas Milan Bu ršić, pred linar iz Novigra uma Roxanich da sjednik ud ruge Istar ski pršu tari

Industrijska strategija Intervju Industrija u dodanoj vrijednosti u Hrvatskoj čini 20%, moramo to povećati

12 prioritetnih sektora 12 klastera

konkurentnosti Do kraja godine imat ćemo M gospodarsku razvojnu strategiju enadžeri i države, poručuje Alen Leverić, govore za poduzetnici Poslo zamjenik ministra gospodarstva

vni dnevn Što oček ik uju Hrvatske od članstva u koje prom Europskoj uniji, a od čega jene priželjkuju, strepe

‘Otkapčamo se’ i nudimo gospodarstvu

Pri dru živ anj e Rep ubl ike Hrv gra fič ki ats ke Eur sta nd ard ops koj i viz ual aut ori : Un iji no g ide sup ers tud nti teta io 29, zag nar uči tel reb , ww j: vla da w.s upe rh rst udi o29

Zašto je Institut Ruđera Boškovića postao član svih klastera konkurentnosti u Hrvatskoj piše ravnatelj dr. sc. Tome Antičić

.hr

Intelektualno vlasništvo je imovina

Vrijeme je da svoj portfolio počnu graditi i manje tvrtke, kaže odvjetnik Mladen Vukman SPONZORI

SPONZO

Poslovni dnevnik je naglasio neka od najvažnijih gospodarskih pitanja koja će dovesti do rasta Hrvatske u Europskoj uniji

Konkurentnost? Moramo m

ijenjati sve, pa i način učenja

Strategiju obra zo piše 60 stručnja vanja, znanosti i tehnologije ka volontera. T biti gotov do 1. ekst bi trebao srpnja. Hoće li uspjeti reforma koja može pokr enuti gospodar stvo?

SvijeSni važnoSti priStupanja HrvatSke europSkoj uniji u poSlovnom dnevniku odlučili Smo prošle godine pokrenuti i poSebno izdanje pod naSlovom HrvatSka 2020. Cilj ovog projekta, koji su partnerski podržali Raiffeisen banka i Ina, bio je uoči ulaska u Europsku uniju te nekoliko mjeseci nakon progovoriti o ključnim stvarima koje će utjecati na poslovanje u Hrvatskoj. Kroz 10-ak brojeva ovog glossy izdanja te kroz dva okrugla stola Po- Za posebno slovni dnevnik je naglasio neka od naj- izdanje važnijih gospodarskih pitanja koja će Hrvatska Broj 4/2013. dovesti do rasta Hrvatske u razdoblju 2020 pisao od ulaska u Europsku uniju do 2020. je niz godine- Naglasak je stavljen na istraživanje i razvoj, industriju, digitalne uglednika iz tehnologije i digitalnu agendu, ali i na gospodarske, ali i znastvene obrazovanje o obrazovnu strategiju. Za posebno izdanje Poslovnog zajednice dnevnika Hrvatska 2020 pisao je niz uglednika iz gospodarske, ali i znastvene zajednice, a prilozi su pokrenuli niz pitanja poput dovršetka industrijske strategije, ili kako uklo► piti Hrvatsku na digatalnu kartu Europe.

Poslovnogdnevnikagodina10

►

“Poslovni dnevnik samo nekoliko mjeseci uoči očekivanog ulaska Hrvatske u Europsku uniju pokreće projekt Hrvatska 2020 slijedom strategije rasta Europa 2020. Cilj multimedijske platforme jest promišljanje svih društvenih elita o tome gdje će Hrvatska biti do kraja desetljeća. I dok Europska unija svoje ciljeve zna i ima ih jasno definirane na području zaposlenosti, energetike, ekologije, obrazovanja, poduzetništva, inovacija, razvoja i istraživanja, regionalnog razvoja..., Hrvatska ih tek treba točno definirati. Jasno je tek da smo po većini kriterija na samome dnu europske ljestvice, a negativna poduzetnička i investicijska klima ne pružaju nam razlog za optimizam. Poslovni dnevnik otvaranjem pitanja hrvatske budućnosti pokušat će aktivirati hrvatsku akademsku i poduzetničku elitu kako bi svojim promišljanjem pridonijeli jasnijem sagledavanju hrvatske sadašnjosti i budućnosti, perspektiva razvoja, ali i pronalaženja novog, drugačijeg, modela gospodarskog rasta pametnog, održivog i uključivog. Na tom putu važno je aktivirati kompletan reformski kapacitet hrvatskog društva i u tome Vas molimo za podršku i suradnju”, pisalo je u otvornom tekstu koji je najavljivao pokretanje projekta Hrvatska 2020.

Broj 1/2013.

Broj 5/2

013.

Moramo postati zemlja inkubator

U EU aren i tvrtke računaju hrvatskih na lojalnost potrošača

Iz Europe

očekuje se nakon 1. srpnja Željeni scenarij do kraja desetljeća: Poduzetni i inovativni ud to tržište ar konkurencij uspijevaju i ostaju u Hrvatskoj te potiču rast i razvoj e jer suoč

je eno s viš ali ozbiljne kovim su se na hrvatske tvrtke a, to priprem ile

Anketa: Kako do društva znanja 2020? Odgovaraju ugledni znanstvenici, poduzetnici i uspješni studenti

Hipersfera

Porezna sa vjetnica nije sprem an za EU: Nitko Izum hrvatskih sve oko PD pravila, znanstvenika na prekretnici VNovi zako n stiže u a kasni podršku Ili će za komercijalizaciju dobiti nis zadnji u niti Hrvatske ili će taj projekt stratosferske na vidiku, kaže tren, pravilnici Diana An platforme odletjeti u drugu zemlju, tičić gdje ga žele u ministarstvu obrane

Hrvatska politika teekonomska ško može Pomoći će vam Bruxebiti gora. Ocjena Vl lle instituta adimira Gligoro va s Be s za ekon

44 10godinaPoslovnogdnevnika

čk omska ist raživanja og

SPONZORI

SPONZ

ORI

Oglašivački festivali

Partner krea t Poslovni dnevnik od samih početaka prati razvoj medijskih festivala u Hrvatskoj

Poslovni dnevnik godinama je bio Partner velikim kreativnim festivalima: nacionalnom festivalu oglašavanja idejaX i festival komunikacijske industrije Weekend media festival. U Poslovnom dnevniku prvi smo doznali 2010. godine da se “u tišini” sprema novi festival kreativne industrije kojeg je osmislila Hrvatsko Udruženje društava za tržišno komuniciranje (HURA). Na pitanje zašto su se u HURA i Interactive Marketing Association (IAB) odlučili organizirati takav festival, čelni čovjek HURA-e Slaven Fischer je kratko odgovorio: “Zato da bismo re-energizirali struku!”. nagrade dizajnerima Preteći natjecateljski dio festivala oglašavanja i marketinga Poslovni dnevnik je potcrtavao dobre primjere suradnje oglašivača i agencija - bilo da je kriterij vrednovanja bio profit ili hrabra i zanimljiva ideja odnosno dobra suradnjanaručitelja i dizajnera. Effie natjecanje nagrađuje najefikasnije kampanje u kategorijama: hrana, piće, roba široke potrošnje, financijske i osiguravajuće usluge, telekomunikacijske usluge, neprofitabilne i pro bono humanitarne kampanje i kategorija razno. Za ukupnu ocjenu boduju se strateški izazovi i ciljevi, ideja, ostvarenje ideje a najveći dujel, od 30 posto ocjene, donose rezultati IdejaX nagrađuje radove u 11 kategorija po poslovnim segmentima: hrana, piće, trgovina i kućanstvo, moda, zdravlje, ljepota, turizam, kultura i slobodno vrijemetransport i auto-moto industrija, telekomunikacije, mediji i izdavaštvo, financijske i osiguravajuće usluge, društvene akcije te samopromocija i korporativne komunikacije. Nagrade Mixx odnose se na sedam kategorija kampanja na internetskim i mobilnim medijima, te posebno nagrada Best in Show za najbolje rangirani rad.

46 10godinaPoslovnogdnevnika

P n t s u “ t y m k

a tivcima Generalni partner tada novog festivala bila je Styria, a kako je Poslovni dnevnik već nekoliko godina objavljivao specijalne magazine Mediji&Marketing, imao je već etablirane novinare koji su pratili trendove u oglašavanju, marketingu, dizajnu i koji su se lako uklopili u stvaranje specijalnog priloga posvećenog festivalu IdejaX. Prilog je, osim uz Poslovni dnevnik, izašao i u Večernjem listu. Za specijal su govorili “zvijezda” prve IdejeX Ari Markin, voditelj ureda agnecije Crispin Porter + Bogusky iz Miamija, kreator nejverovatno uspješne kampanje “Elf yourself” koja je pokazala kako se nezanimljiv proizvod: uredski pribor, može prodati ako ga prati uzbudljiva kampanja. I to u vrijeme Božića, kada vjerovatno nitko ne bi uopće kupovao olovke i spajalice.

Poslovni dnevnik je priloge posvećene festivalima izrađivao i za druga Styrijna izdanja ►

ivan kusalić Prokurist razvoj golf Čitam Poslovni dnevnik na početku radnog dana jer pruža odličan pregled poslovne zajednice u Hrvatskoj. Iznimno je važna uloga profesionalnog poslovnog medija na tržištu pogotovo u situaciji u kojoj se ekonomija nalazi danas. Poslovni dnevnik pruža poduzetnicima pogled u svijet biznisa ne samo u Hrvatskoj, nego i u regiji te im omogućava da se, sukladno svojim poslovnim ciljevima, obrate na pravu adresu.

Poslovnogdnevnikagodina10

Prilog Weekend media festival je, osim uz Poslovni dnevnik, izašao i u Večernjem listu

►

U dnevnim izdanjima Poslovni dnevnik je predstavljao i ostale brojne motivacijske govornike iz cijelog svijeta koji su nastupali na prvom izdanju festivala. Oni su u intervjuima govorili o svojim iskustvima iz Europe, Amerike i Australije, a novine su poslužile i kao platforma na kojoj su o aktualnim zbivanjima u struci raspravljali domaći stručnjaci za oglašavaje. U Zagrebu se na IdejiX okupilo više od 1200 sudionika, preko 270 prijavljenih radova, 30 dobitnika nagrada koji su slušali 18 predavača. Poslovni je nastavio suradnju s IdejomX i u drugom izdanju tog festivala, koji se “preselio” u Umag. Opet je Styria bila generalni partner, pa je redakcija Poslovnog dnevnika radila specijalni prilog i za Večernji list. Kako se iduće godine 2013. festival IdejaX udružio s natjecanjem Effie Awards i postao festival marketinških komunikacija nazvan Dani komunikacija. Effie je već bio etablirana marketinsko-poslovna inicijativa koja je nagrađivala najbolje agencije i oglašivače za izvandredno tržišno komuniciranje koje je postiglo poslovne rezultate a koje je u Hrvatskoj održavalo od 2009. Spajanjem IdejeX i Effie-ja festival Dani komunikacija seli u Rovinj, a Poslovni dnevnik već treću godinu zaredom radi specijalni prilog koji najavljuje i prati festival s obzirom na to da je Styria i dalje glavni partner, a prilog treću godinu izlazi i u Večernjem listu..

Saša Krbavac predSjednica Uprave Uniqa oSigUranja Već 10 godina svaki radni dan započinjem čitajući Poslovni dnevnik. U ovim respektabilnim dnevnim poslovnim novinama obrađuju se aktualne gospodarske teme na objektivan, ozbiljan i argumentiran način, radi čega predstavljaju važan i kvalitetan izvor poslovnih informacija. Poslovnom upućujem najiskrenije čestitke povodom 10. rođendana.

ĐUro njavro deKan ZagrebačKe šKole eKonomije i managementa Poslovne novine kao i poslovne škole educiraju i odgajaju građanstvo u vrlo važnom društvenom aspektu - gospodarstvu. Stoga me veseli kada rastu i razvijaju se te ovako etablirani dočekaju desetu obljetnicu. Poslovni dnevnik na ZŠEMu redovito čitamo.

►

Zoran Košćec predSjedniK Uprave varteKSa Kroz profesionalan pristup, Poslovni dnevnik dnevno pruža pregled bitnih zbivanja u gospodarstvu Hrvatske i okruženja. Stoga je Poslovni moj izbor na početku radnoga dana.Želim cijelom timu Poslovnog dnevnika puno uspjeha.

Poslovnogdnevnikagodina10

►

OSIGURANJE POTRAŽIVANJA RJEŠENJE ZA NEPLAĆANJE VAŠIH KUPACA Hrvatsko kreditno osiguranje d. d. (HKO) je društvo za osiguranje specijalizirano isključivo za osiguranje potraživanja (domaćih i inozemnih) između poslovnih subjekata!

Što dobivate osiguranjem svojih potraživanja u HKO-u? 1 stručnu procjenu i praćenje rizika Vaših kupaca 1 sigurnost naplate – isplata štete u slučaju neplaćanja Vaših kupaca 1 koncentraciju resursa na rast prodaje i povećanje konkurentnosti 1 kvalitetnije upravljanje potraživanjima 1 zaštitu likvidnosti i rentabilnosti Vašeg poslovanja 1 aktivno sudjelovanje u naplati potraživanja kao i u troškovima povezanim s naplatom potraživanja 1 lakši pristup izvorima financiranja kod poslovnih banaka

Osigurajte rizike koji dovode do neplaćanja kupaca:

1 STEČAJ 1 PREDSTEČAJNA NAGODBA 1 NEUSPJEŠNA OVRHA 1NARUŠENA LIKVIDNOST 1 POLITIČKI DOGAĐAJ U ZEMLJI IZVOZA

Prijenos rizika na Hrvatsko kreditno osiguranje - doprinos sigurnosti poslovanja!

1 Oko 50% neplaćanja kod prodaje roba i usluga odnosi se na kupce s kojima je prije toga već bila ostvarena dugogodišnja suradnja! 1 Društvo koje posluje uz profitnu maržu od 5% za pokriće gubitaka kod relativno malog nenaplaćenog potraživanja od 15,000 kuna, mora povećati svoje prihode za 300,000 kuna! 1 Potraživanja od kupaca čine oko 50% imovine malih i srednjih poduzeća! Hrvatsko kreditno osiguranje d.d. www.hkosig.hr, tel. 01/ 5630 600; 5630 605; 5630 615, e-mail: info@hkosig.hr, ili Bednjanska 14, Zagreb

50 10godinaPoslovnogdnevnika

Partnerstvo s Weekend media festivalom Poslovni dnevnik je imao 2011. godine, prilikom četvrtog izdanja tog festivala. Redakcija Poslovnog medijski je pratila organizaciju tog, tada već etabliranog okupljanja koji je dobio nadimak “zadnji festival ljeta”. U fokusu WMF-a su komunikacijski trendovi, od prve godine u Rovinju okuplja djelatnike medija, oglašivačkih agencija i agencija koje se bave odnosima s javnošću (PR) izuzetno je zanimljiv medijima pa je postao svojevrstan medijski gospodarski forum. Ta je 2011. godina bila možda najzanimljivija televizijama, budući da se upravo dogodilo veliko preslagivanje u informativnom programu: Dnevnik Nove TV je uvjerljivo povećao gledanost u odnosu na Dnevnik Hrvatske televizije, a upravo je u Hrvatsku dolazila i nova televizijska kuća Al Jazeera. Specijal se bavio i specijalizacijom news portala ali i još uvijek nerazjašnjenom dilemom koju imaju novinski izdavači: koliko sadržaja trebaju besplatno nuditi na svojim portalima. Iz suradnje s kreativnim festivalima rubrika Mediji&Marketing postala je redovita tjedna rubrika, koja prema potrebi izlazi i češće, u kojoj se iz tjedna u tjedan prate zbivanja na medijskoj i kreativnoj sceni. Brojnim intervjuima nastojimo predstaviti zanimljive aktere marketinške scene, organizacijske promjene i transfere, otkriti trendove u oglašavanju. Na tom tragu nastavila se suradnja poslovnog dnevnika i Hrvatskog udruženja za tržišne komunikacije (HURA) koji je pokrenuo HURA akademiju i kreativne radionice HowToWow. Gosti predavači su redom uspješni i zanimljivi znalci iz kreativne industrije koji, kako je netko od sudionika zgodno primjetio, spajaju ljude iz konkurentskih agencija i navodi ih da zajedno rješavaju konkretne zadatke. Za sve koji nisu mogli prisustvovati radioniccama HowToWow Poslovni dnevnik je donosio Iz suradnje s kreativnim zanimljive razgovore festivalima rubrika primjerice o novim saznanjima bihevioMediji&Marketing postala rističke ekonomije, je redovita tjedna rubrika kako potaknuti mozak da uključi centar za kreativno razmišljanje ili kako sastaviti dobar brief kao svojevrstan ugovor između klijenta i agencije. Važne teme rubrike Mediji&Marketing je PR, odnosno odnosi s javnošću. PR je struka koju je kriza zapravo ojačala pa su se posljednje četiri godine otvarale brojne PR agencije koje su zapošljavale sve više ljudi a pratili smo i transfere brojnih novinara u sektor odnosa s javnošću. Paralelno s potrebom za PR stručnjacima, stvarale su se i stručni studiji i edukacije koje potiču stalnu nadogradnju znanja a o njihovim programima redovito je izvještavao Poslovni dnevnik. Dobru suradnju Poslovni dnevnik je izgradio i s portalom Media Marketing čije je sjedište u Bosi i Hercegovini, koji prenosi sadržaj s portala Poslovni.hr.

100 grama znanja vrijedi više od 100 grama zlata

Uložite u svoje znanje! Educirajte se u Poslovnom centru znanja. Teme: ► PODUZETNIŠTVO ► POREZI ► FINANCIJE ► EU FONDOVI

Više doznajte na www.poslovni.hr/pcz

Nagrade

Europska priznanja Poslovni dnevnik kroz proteklih pet godina primio je niz međunarodnih priznanja - za dizajn i tipografiju Poslovni dnevnik Prvi Put je dobio nagradu euroPean newsPaPer award za tiPografiju nakon Provedenog redizajna 2008. godine. Naime, redizajn i tipografiju Poslovnom je napravio Helge Schalk, priznati austrijski dizajner i kreativni direktor. Specifičnost te nagrade, koju je osnovalo Udruženje novinskih dizajnera iz Njemačke, je vrednovati suvremene koncepte novina i razgovjetnu i zanimljivu vizualizaciju teksta kako bi on bio čitateljima razumljiv. Nagrade se dodjeljuju dnevnim novinama i

►

Poslovnogdnevnikagodina10

petak/subota, 17./18. lipnja 2011.

kompanije&trĹžiĹĄta

www.poslovni.hr

Turizam Kanadski milijarder s crnogorskim biznismenom DuĹĄkom KneĹževiÄ&#x2021;em Ĺželi ulagati na MrÄ?evo polje kraj Tivta

Munk u golf terene u CG ulaĹže 85 mil. eura MILAN Ĺ Ä&#x2020;EKIÄ&#x2020;/VLM

dopisnik iz Podgorice

BivĹĄi vlasnici traĹže povrat spornog zemljiĹĄta koje se Ĺželi dati u koncesiju od 90 godina

anadski milijarder Peter Munk, nakon projekta izgradnje marine u Tivtu za mega jahte, uskoro bi mogao uÄ&#x2021;i u joĹĄ jednu veliku investiciju u Crnoj Gori. Munkova kompanija Barrick Gold, u suradnji s crnogorskim biznismenom DuĹĄkom KneĹževiÄ&#x2021;em, namjerava

natjeÄ?aji

â&#x2013;ş

magazinima, podijeljenim u kategorije prema dosegu na lokalne, regionalne i nacionalne. Novine koje se kandidiraju trebaju imati kontinuitet izlaĹženja i standardnu kvalitetu izdanja pa se Ĺžiriju trebaju slati originalni primjerci novina. Kontinuitet kvalitete Poslovni dnevnik je dokaThe European zao dobivajuÄ&#x2021;i nagrade na ovom natjecanju ĹĄest godina zaredom i to ilustracijama infografiÄ?arke Ivane KuÄ?ko, grafiÄ?arke Lidije newspaper award je Stanko i art direktora Predraga VuÄ?iniÄ&#x2021;a. Te se 2008. godine, kada je Poslovni dobio prvu nagradu u nagradio nizu, za European newspaper award prijavilo 236 tiskovina iz 27 dvije zemalja. Na konferenciji u BeÄ?u koja svake godine prethodi sve- naslovnice Ä?anoj dodjeli nagrada kao glavne trendove okupljeni struÄ?njaci Poslovnog su detektirali veliku konkurenciju besplatnih izdanja novina, besplatno objavljivanje novinskih tekstova na internetskim portali- dnevnika iz ma i trend starenjea populacije koja Ä?ita novine. Kao odgovor na 2009. godine sve nabrojane izazove, zakljuÄ?ili su prisutni struÄ?njaci, potrebno je usavrĹĄiti vizualni izgled novina. IduÄ&#x2021;e godine, na 11. izdanju The European newspaper award, Ĺžiri je nagradio dvije naslovnice Poslovnog dnevnika: naslovnicu Poslovnog objavljenu 11. svibnja 2009. s naslovom â&#x20AC;&#x153;Nizak rejting MaÄ&#x2018;arske poveÄ&#x2021;ao cijenu Inina kreditaâ&#x20AC;? i naslovnicu od 14. svibnja â&#x20AC;&#x153;Dnevno najmanje jedna tvrtka zatraĹži otvaranje steÄ?ajaâ&#x20AC;?. Specijalno priznanje Ĺžirija dobilo je joĹĄ jedno Styrijino izdanje u Hrvatskoj: dnevne novine 24 sata. U konkurenciji je 2009. godine bila 241 tiskovina iz 27 zemalja. â&#x2013;ş

na velikom prostoru MrÄ?evog polja graditi golf terene i druge prateÄ&#x2021;e objekte Ä?ija vrijednost, prema nekim procjenama, dostiĹže 85 milijuna eura. Ideja o izgradnji golf terena na MrÄ?evom polju postoji duĹži niz godina, ali â&#x20AC;&#x153;samo na papiruâ&#x20AC;?. Najprije je u igri bila jedna nizozemska kompanija koja je odustala od investicije zbog problema oko namjene zemljiĹĄta. Potom su u igru uskoÄ?ili Munk i KneĹževiÄ&#x2021; s kojima je crnogorska vlada uĹĄla u ozbiljne pregovore o zakupu dva milijuna Ä?etvornih metara zemljiĹĄta na MrÄ?evom polju na razdoblje od 90 godina. MeÄ&#x2018;utim, realizaciju koÄ?i nereguli-

oD Dva milijuna m2 zemljiĹĄta, sporno je 1,12 milijuna m2

ran status viĹĄe od polovine zemljiĹĄta. Gotovo dva desetljeÄ&#x2021;a 620 graÄ&#x2018;ana tivatske opÄ&#x2021;ine vodi spor s tvrtkom Montepranzo-Bokaprodukt za koju tvrde da je nepropisno na svoje ime upisala 1,12 milijuna Ä?etvornih metara zemljiĹĄta koje je nekada bilo u njihovom vlasniĹĄtvu. U nevladinoj organizaciji Jaz-MrÄ?evo polje izriÄ?iti su da se takva transakcija ne moĹže obaviti bez njihove suglasnosti. U crnogorskoj vladi ubrzano rade na rjeĹĄavanju imovinskih sporova. Kada bude razrijeĹĄen spor tenderska komisija raspisat Ä&#x2021;e natjeÄ?aj za zakup zemljiĹĄta na 90 godina. v

Peter Munk, vlasnik tvrtke Barrick Gold

////

nadMEtanjE za odrĹžaVanjE Mosta na draVI u osIjEKu Uprava za ceste OsjeÄ?kobaranjske Ĺžupanije objavila je poziv na javno nadmetanje za izvanredno odrĹžavanje mosta dr. Franje TuÄ&#x2018;mana preko rijeke Drave u Osijeku.

â&#x20AC;˘

Podaci o osobi zaduĹženoj za komunikaciju s ponuditeljima Vesna KataviÄ&#x2021;, ravnateljica Ĺžupanijske Uprave za ceste, telefon: 031/251-520, e-mail: uprava@xnet.hr

â&#x20AC;˘

Kriterij odabira NajniĹža cijena.

â&#x20AC;˘

dostava ponuda Krajnji rok za dostavu ponuda je 12. srpnja do 12 sati kada Ä&#x2021;e se ponude otvoriti. jaVno nadMEtanjE za naBaVu uLja I MazIVa ZagrebaÄ?ki holding raspisao je poziv na nadmetanje za nabavu ulja i maziva.

â&#x20AC;˘

Podaci o osobi zaduĹženoj za komunikaciju s ponuditeljima Denisa VukoviÄ&#x2021;, Sektor nabave ZagrebaÄ?kog holdinga, telefon: 01/6420-662, e-mail: denisa. vukovic@zgh.hr

â&#x20AC;˘

trajanje ugovora Dvije godine.

â&#x20AC;˘

Krajnji rok Rok je do 12. srpnja do 10 sati. radoVI na zGradI PraVnoG faKuLtEta Pravni fakultet u Zagrebu raspisao je poziv na nadmetanje za graÄ&#x2018;evinske radove na zgradi.

â&#x20AC;˘

Podaci o osobi zaduĹženoj za komunikaciju s ponuditeljima Zlatko TomiÄ&#x2021;, TajniĹĄtvo Pravnog fakulteta u Zagrebu, telefon: 01/4564-310, e-mail: stjepan. lice@pravo.hr

â&#x20AC;˘

Krajnji rok Rok za dostavu ponuda je 28. lipnja do 9.30 sati.

ponedjeljak, 20. lipnja 2011.

aktualno

www.poslovni.hr

Turci Ä&#x2021;e nam doÄ&#x2021;i kada im poĹĄaljemo naĹĄe turiste Promocija UHPA promovira Tursku, uvjeravaju da je korist obostrana ď&#x20AC;˛

MARIJA CRNJAK

marija.crnjak@poslovni.hr

Usporedba veliÄ?ine naĹĄeg i turskog emitivnog trĹžiĹĄta pokazuje da mi moĹžemo imati viĹĄe koristi od suradnje

otpisivanje ugovora o promociji Turske kao preporuÄ?ene destinacije marketinĹĄki je potez koji Ä&#x2021;e poveÄ&#x2021;ati mobilnost turista dviju zemalja u oba smjera. Prve rezultate vidjet Ä&#x2021;emo veÄ&#x2021; na kraju ove godine kroz statistiku o broju turskih gostiju u Hrvatskoj, uvjeren je Ĺ˝eljko Trezner, direktor Udruge hrvatskih putniÄ?kih agencija (UHPA) odgovarajuÄ&#x2021;i na kritike dijela javnosti da domaÄ&#x2021;e agencije promoviraju Tursku umjesto Hrvatske.

Ä&#x2021;ih gostiju i mi u njima aktivno sudjelujemoâ&#x20AC;?, kaĹže Ĺ˝eljko Trezner. UHPA je navedene kritike oÄ?ekivala, nesluĹžbeno se doznaje, no unatoÄ? tome pala je odluka da se udruĹžene agencije upuste u marketinĹĄku akciju koja je uobiÄ?ajena u turistiÄ?koj branĹĄi u svijetu, te posve kompatibilna s poslovanjem agencija koje osim aranĹžmana u Hrvatskoj pokuĹĄavaju prodati i destinacije u inozemstvu. To je ujedno prva takva akcija domaÄ&#x2021;ih agencija, ali ne i zadnja, najavljuju u udruzi koja sliÄ?ne sporazume planira sklapati i s drugim zemljama. Cilj je podizanje kompetentnosti turistiÄ?kih agenci-

NAĹ A CILJANA SKUPINA TREBAJU BITI IMUÄ&#x2020;NI GRAÄ?ANI TURSKE Ĺ˝eljko Trezner UHPA

ďż˝Paoďż˝ ugovor

UHPA je s predstavnicima Veleposlanstva Turske i Ureda za kulturu potpisala ugovor o marketinĹĄkoj suradnji prema kojem Udruga preporuÄ?uje Tursku kao turistiÄ?ku destinaciju u 2011. i 2012. godini. Ugovor je rezultat suradnje UHPA-e s turskom udrugom TURSAB, a Ä?lanice domaÄ&#x2021;e udruge za promociju Turske dobile su i sredstva od turskog Ministarstva kulture, no kako je rijeÄ? o poslovnoj tajni nije poznato o kojem se iznosu radi. Kako se doznaje, UHPA je oÄ?ekivala kritike navedene suradnje, pogotovo stoga ĹĄto su u krizi zaĹživjele upravo kampanje privlaÄ?enja domaÄ&#x2021;ih gostiju da ostanu u vlastitoj zemlji i pridonesu boljem turistiÄ?kom prihodu. â&#x20AC;&#x153;Hrvatska takoÄ&#x2018;er provodi akcije privlaÄ?enja doma-

Instinkt nije dovoljan.

ja koje prodaju Tursku pruĹžanjem ĹĄto veÄ&#x2021;eg broja informacija o destinaciji, kaĹže direktor Udruge. â&#x20AC;&#x153;Od toga Ä&#x2021;e imati koristi i turisti koji Ä&#x2021;e imati bolju informaciju o Turskoj te znati bolje procijeniti ĹĄto Ä&#x2021;e dobiti za svoj novacâ&#x20AC;?, istiÄ?e Trezner.

malo gostiju Samo 38.000 Turaka ProĹĄle godine u Hrvatskoj je boravilo oko 38 tisuÄ&#x2021;a turskih graÄ&#x2018;ana koji su ostvarili oko 116 tisuÄ&#x2021;a noÄ&#x2021;enja, ĹĄto je manje od jedan posto od ukupnog broja lanjskih gostiju u Hrvatskoj. NeĹĄto manje od polovice turskih gostiju u Hrvatsku su lani dovele domaÄ&#x2021;e putniÄ?ke agencije, ostalo otpada na individualce. Istodobno je u Turskoj bilo registrirano oko ĹĄest tisuÄ&#x2021;a hrvatskih dolazaka i skoro 29 tisuÄ&#x2021;a ostvarenih noÄ&#x2021;enja, ĹĄto je gotovo neznatan udjel u odnosu na ukupan broj turista koji godiĹĄnje posjete tu zemlju.

Uskoro rezultati?

Iako u Udruzi to ne vole javno spominjati, jedna od namjera sklapanja ugovora je dovesti ĹĄto viĹĄe turskih gostiju u Hrvatsku, za ĹĄto navodno postoji velik potencijal, a rezultat se oÄ?ekuje veÄ&#x2021; ove godine. â&#x20AC;&#x153;Suradnja udruga koju smo inicirali s kolegama iz Turske uvijek ide s ciljem da rezultati budu obostrani. Dokaz Ä&#x2021;emo imati vrlo brzoâ&#x20AC;?, pojaĹĄnjava Ĺ˝eljko Trezner dodajuÄ&#x2021;i da se oÄ?ekuju znaÄ?ajni rezultati od uvoÄ&#x2018;enja novih letova Croatia Airlinesa na relaciji ZagrebIstanbul, pored postojeÄ&#x2021;ih sezonskih letova Istanbul-Dubrovnik. Kako pojaĹĄnjavaju naĹĄi izvori iz turistilÄ?kih agencija, kad se usporedi veliÄ?ina hrvatskog i turskog emitivnih trĹžiĹĄta, ali i broj gostiju, odmah je jasno da Hrvatska moĹže imati viĹĄe koristi od navedene suradnje. DoduĹĄe, napominju naĹĄi sugovornici, za privlaÄ?enje veÄ&#x2021;eg broja turskih gostiju u Hrvatsku bit Ä&#x2021;e potrebno neĹĄto viĹĄe od ovakvih ugovora. â&#x20AC;&#x153;Turci kao i Hrvatska imaju sunce i more i njima taj koncept ne treba. NaĹĄa ciljna skupina moraju dakle biti imuÄ&#x2021;niji graÄ&#x2018;ani Turske koji idu na nekoliko viĹĄednevnih odmora godiĹĄnje, a takvima pak treba pruĹžiti drukÄ?ije sadrĹžaje, i vrijednost za novac, a baĹĄ to su aduti koje Hrvatska joĹĄ nije razvilaâ&#x20AC;?, pojaĹĄnjava naĹĄ sugovornik. ď ś

Ekskluzivno za nove pretplatnike Poslovnog dnevnika! Pretplatite se na Poslovni dnevnik u trajanju od 12 mjeseci za samo 1575 kn* i na DAR dobivate novi muĹĄki miris ARMANI CODE SPORT.

12 porezna prijava

*PDV nije ukljuÄ?en u cijenu i iznosi 10%

Ä?etvrtak, 17. veljaÄ?e 2011.

www.poslovni.hr

Ä?etvrtak, 17. veljaÄ?e 2011.

NOVOSTI U POPUNJAVAN JU POREZNE PRIJAVE ZA 2010.

Ĺ TO NAM TREBA ZA POPUNJAVANJE POREZNE PRIJAVE

Od 1. srpnja 2010. godine ukinute su odreÄ&#x2018;ene porezne olakĹĄice tako da se one mogu u poreznoj prijavi navesti samo za usluge, kupnja ili gradnja prvih ĹĄest mjeseci (zdravstvene podruÄ?ju RH za potrebe prvoga stambenog prostora na trajnog te po namjenskom stambenom stanovanja, plaÄ&#x2021;ene kamakreditu za kupnju ili gradnju prvoga stambenog prostora, odrĹžavanje postojeÄ&#x2021;ega stambenog prostora, plaÄ&#x2021;anje najamnine za potrebe stanovanja u iznajmljenom stambenom prostoru, Ĺživotno osiguranje s obiljeĹžjem ĹĄtednje, dopunskog i dodatnoga stvenog osiguranja te dobrovoljno zdravmirovinsko osiguranje). U godiĹĄnjem obraÄ?unu poreza jave za 2010. godinu olakĹĄice na dohodak na temelju pri6000 kn, i to za uplate izvrĹĄenese mogu koristiti do najviĹĄe su se olakĹĄice mogle koristiti do 30. lipnja 2010. (do sada do 12.000 kn). Uz DOH zac potrebno je predati obrai sve dokumente kojima se dokazuje da su uplate izvrĹĄene do 30. lipnja Promijenile su se i porezne 2010. godine. pa Ä&#x2021;e se zbog novih poreznihstope na 12, 25 i 40% stopa koje se primjenjuju od 1. srpnja 2010. diĹĄnje stope pri godiĹĄnjem primjenjivati prosjeÄ?ne goobraÄ?unu (13,5%, 25%, 37,5%, 42,5%). 30%, Porezni obveznici koji imaju obvezu podnoĹĄenja porezne prijave, u njoj iskazuju samo dohodak za koji je propisana obveza njezina podnoĹĄenja i dohodak od nesamostaln og rada le oporezive dohotke ostvarene(ako su ga ostvarili). Ostatijekom poreznog blja nisu duĹžni unijeti u poreznu prijavu, a ako razdoih onda su duĹžni iskazati ukupno ostvaren dohodak unesu, osnovama. po svim Za ostvaren dohodak u inozemstvu postoji obveza podnoĹĄenja porezne prijave samo u sluÄ?aju ako predujmovi poreza su plaÄ&#x2021;eni i/ili su plaÄ&#x2021;eni na dohodak od inodohotka nipo trebali biti prema Zakonu manjim stopama nego ĹĄto bi o porezu na dohodak. je postojala obveza podnoĹĄenja Do sada godiĹĄnje porezne prijave za inozemni dohodak.

2. 3.

Ĺ to nije dohodak

Ĺ TO SE NE MOĹ˝E UNOSITI

branitelja iz Domovinsko g rata â&#x20AC;&#x201C; socijalne l primici od kamata na kunsku i deviznu â&#x20AC;&#x201C; doplatak potpore ĹĄtednju, na pologe (po viÄ&#x2018;enju i oroÄ?ene) opremu za djecu i novÄ?ani primici za na Ĺžiro-raÄ?unu, tekuÄ&#x2021;em i deviznom raÄ?u- â&#x20AC;&#x201C; primicinovoroÄ&#x2018;enog djeteta nu koji su ostvareni u banaka, osoba ĹĄtedionica i Ä&#x2021;a i mirovina s invaliditetom, osim plaĹĄtedno-kreditnih zadruga â&#x20AC;&#x201C; potpore zbog uniĹĄtenja l primici od dividendi i oĹĄteÄ&#x2021;enja i udjela u dobiti na vine temelju udjela u kapitalu. zbog elementarnih nepogoda imovidende i udjele u dobiti Iznimno na di- l potpore zbog uniĹĄtenja i oĹĄteÄ&#x2021;enja na imola u kapitalu ĹĄto su ostvarenitemelju udje- vine zbog ratnih dogaÄ&#x2018;aja u razdoblju l nasljedstva od 1. sijeÄ?nja 2001. do i darovi 31. godine, a isplaÄ&#x2021;uju se od prosinca 2004. l primici od otuÄ&#x2018;enja osobne 1. godine plaÄ&#x2021;a se predujam sijeÄ?nja 2005. l odĹĄtete koje nisu u vezi imovine s gospodarporeza na do- stvenom hodak po stopi od 12% djelatnoĹĄÄ&#x2021;u, ukljuÄ?ivo i isplaÄ&#x2021;eni iznosi odĹĄteta korisnika l primici od kamata po mirovina kovrijednosnim pa- ji su pirima ĹĄto su izdani u skladu nastupili zbog djelomiÄ?nog s posebnim usklaÄ&#x2018;ivanja zakonom mirovina za razdoblje od l primici od otuÄ&#x2018;enja financijske imovi- sinca 1. rujna 1993. do 31. prone ako to nije djelatnost 1998. poreznog obve- lju Zakona godine, a na temeznika o provoÄ&#x2018;enju odluke Ustavnog suda Republike l izravne uplate premije Hrosiguranja za vatske dokup dijela doĹživotne od 12. svibnja 1998. godimirovine ne prema Zakonu o mirovinskomodreÄ&#x2018;e- ne (Narodne novine, broj 105/04) osigu- kojim ranju koji bi osiguranik ostvario da je na- luke se ureÄ&#x2018;uje provoÄ&#x2018;enje odvrĹĄio odreÄ&#x2018;enu starosnu Ustavnog suda Republike dob i/ili odreÄ&#x2018;e- Hrvatske, ni mirovinski staĹž, a koje uplaÄ&#x2021;uju poslo- svibnja broj: U-I-283/97 od 12. davci za svoje radnike u vrijeme njihova novine, 1998. godine (Narodne umirovljenja broj 69/98) l primici ostvareni na l mirovine rezidenata nagradostvarene u ino- nim natjeÄ?ajima ili natjecanjim zemstvu a, raspisanim pod jednakim l obiteljske mirovine uvjetiĹĄto ruju nakon smrti roditelja ih djeca ostva- ma uz moguÄ&#x2021;nost sudjelovanj a o mirovinskom osiguranju prema Zakonu svih osoba i igrama na sreÄ&#x2021;u previma hrvatskih branitelja i Zakonu o pra- ma posebnom zakonu iz Domovinskog l primici rata i Ä?lanova njihovih koje fiziÄ?ke osobe obitelji ruju po osnovi darovanja ostval drĹžavne nagrade ĹĄto su pravnih ustanovljene na i fiziÄ?kih osnovi propisa koje donosi osoba, a za zdravstvene i Vlada Republike Hrvatske,Hrvatski sabor potrebe (operativne zahvate, lijenagrade jedi- Ä?enja, nica lokalne i podruÄ?ne nabavu lijekova i ortoped(regionalne) sa- skih mouprave propisane statutom pomagala), rjeĹĄavanje kojih tih jedini- nije plaÄ&#x2021;eno ca i novÄ?ane nagrade za osnovnim, dopunosvojenu medalju skim na olimpijskim igrama i dodatnim zdravstveni te svjetskim i eu- osiguranjem m ropskim prvenstvima planirane mjene u drĹžavnom proraÄ?unu za te na- l primici po osnovi osiguraRepublike nja stvari, Hrvatske i proraÄ?unima jedinica lokalne i imovine odgovornosti, Ĺživota i podruÄ?ne (regionalne) (ako su premije osigusamouprave ranja bile pri uplati oporezivane l primici po posebnim propisima: ili uplaÄ&#x2021;ivane â&#x20AC;&#x201C; potpore zbog zbrinjavanja ratnih inva- oporezivanj iz dohotka nakon lida i Ä?lanova obitelji poginulih a i nisu bile porezno hrvatskih priznati izdatak)

U POREZNU PRIJAVU (Ĺ TO

Primici na koje se ne plaÄ&#x2021;a porez na dohodak:

NIJE DOHODAK)

nog rada i naukovanja do 1600 kn mjeseÄ?no l nagrade uÄ?enicima i l naknadu razlike plaÄ&#x2021;e studentima osvoza vrijeme voj- jene ne sluĹžbe u OruĹžanim na snagama Republi- sustava natjecanjima u okviru obrazovnog ke Hrvatske i organiziranim ĹĄkolskim i sveuÄ?iliĹĄnim natjecanjima l naknadu plaÄ&#x2021;e pripadnicim a civilne l primitke zaĹĄtite i drugim osobama uÄ?enika i studenata za djelatnost u nom okviru civilne zaĹĄtite i zaĹĄtite ĹĄkolovanju za rad preko na redovuÄ?eniÄ?kih i od elemen- studentskih tarnih nepogoda udruga prema posebnim propisima, a do 50.000 kn l naknadu plaÄ&#x2021;e za vrijeme godiĹĄnje nezaposlenosti i sprijeÄ?enost privremene l naknade ĹĄtete zbog posljedica i za rad ispla- Ä&#x2021;e na radu nesreÄ&#x2021;enu na teret sredstava prema odluci suda obveznih osigu- bi u ranja tijeku sudskog postupka ili nagodpod propisanim uvjetima l nagrade uÄ?enicima za vrijeme praktiÄ?- l naknade i nagrade ĹĄto ih osuÄ&#x2018;ene oso-

Ponuda vrijedi do isteka zaliha. Za sva dodatna pitanja kontaktirajte nas na besplatni broj telefona 0800 200 900 ili nam poĹĄaljite e-mail na pretplata@poslovni.hr.

www.poslovni.hr

porezna prijava Za dohodak od samostalne djelatnosti l Preslika IP obrazaca l Potvrde isplatitelja mirovine i potvrde ili obavijesti o mirovini HZMO-a

l presliku graÄ&#x2018;evinske dozvole, ugovora s izvoÄ&#x2018;aÄ?em radova, raÄ?une izvoÄ&#x2018;aÄ?a i dokaze o njihovu plaÄ&#x2021;anju. Preslike navedene dokumentac ije prilaĹžu se u poreznoj prijavi, a osim cija o broju i datumu raÄ?una, informavrsti i koliÄ?ini obavljene isporuke Za priznavanje dijela osobnog ili usluge i zaodbitka raÄ?unatom po osnovi izdataka za zdravstvene iznosu trebaju podatke o adresi â&#x20AC;&#x201C; lokaciji sadrĹžavati i usluge nekretnine, ime, prezime i adresu prebivaliĹĄta l izvorne raÄ?une zdravstvenih l izvadak iz poslovnih ili ustaknjiga dacima o ukupnim primicima s po- nova i zdravstvenih radnika privatne boraviĹĄta naruÄ?itelja. i Da ukubi se iskoristila olakĹĄica prakse pnim izdacima, pri Ä?emu cijsko odrĹžavanje, prilaĹže za investiiskazuju podaci o iznosu se posebno l potvrde o plaÄ&#x2021;enoj participaciji se: otpisa, upla- ministrativn i ad- l dokaz o vlasniĹĄtvu Ä&#x2021;enim premijama osiguranja nad nekretninom im pristojbama prilikom te pore- koriĹĄtenja uz potvrdu o prebivaliĹĄtu zno priznatim izdacima ili boraviĹĄtu reprezentaci- l pisanu zdravstvene zaĹĄtite na toj adresi te izjavu da je, a i podatak o broju na toj adresi zaposlenih sa nije platioizjavu da izdatke obveznik obveznik stalno boravi. NuĹžni su raÄ?ustanjem 31. prosinca, sve sredstvima dobivenim ako izvadak darovanja od ni za plaÄ&#x2021;anje radova, nije priloĹžen uz prijavu pravnih i fiziÄ?kih osoba od registriranih o zajedniÄ?kom l vjerodostojn izvoÄ&#x2018;aÄ?a, s podacima o dohotku e isprave obvezno moimenu, prezimenu i adresi naruÄ?itelja. raju glasiti na ime i prezime l popis dugotrajne imovine, Podstanaporeznog ri prilaĹžu presliku ako ni- obveznika je priloĹžen uz prijavu o ugovora zajedniÄ?kom dokaze o plaÄ&#x2021;enoj najamninio najmu i dohotku naloga o doznaci najamnine, (preslike Za priznavanje dijela osobnog l ugovore i isprave o otuÄ&#x2018;enju potvrdu odbitnajmodavca i sl.). poduzeÄ&#x2021;a ili njihovih dijelova, radnje, ka za kupnju ili gradnju i odrĹžavanje za pore- stambenog prostora znog obveznika pojedinca Za priznavanje dijela osobnog Za olakĹĄice na kupnju l isprave o udjelu u zajedniÄ?kom odbitprvoga stam- ka po do- benog prostora uz osnovi plaÄ&#x2021;ene hotku, ako se veÄ&#x2021; ne nalaze najamnine prijavu se obvezno potrebe za stanovanja noj ispostavi porezne upraveu nadleĹž- prilaĹže: l preslika ugovora zakljuÄ?enog l preslika predugovora , odnosno ugo- modavcem, s najvora o kupnji sklopljenog naloga o plaÄ&#x2021;anju najaZa drugi dohodak s prodava- mnine, odnosno teljem, pravnom ili fiziÄ?kom l potvrde isplatitelja primitaka potvrdu najmodavca osobom, o naplaÄ&#x2021;enoj ovjerenoga kod javnog najamnini u biljeĹžnika razdoblju i druge propisaneporeznom l dokazi o plaÄ&#x2021;anju (preslikama Za dohodak od imovinskih isprave doprava znaka prodavateljima ili l pregled poslovnih primitaka potvrda pro- Za priznavanje i izdadavatelja dijela osobnog odbitka taka i potvrde isplatitelja o primljenim uplatama); primitaka sana izjava poreznog obveznika pi- po osnovi danih darovanja da Ä&#x2021;e l preslike se u kupljeni stambeni Za dohodak od kapitala prostor traj- ugovora naloga o doznaci u novcu i i dohodak od no useliti ako je stambeni o danim darovanjima u osiguranja druizgradnji ili preslika osobneprostor u gim dobrima i uslugama l potvrde isplatitelja primitaka ce; pisana izjava poreznog iskaznii njegova braÄ?nog druga obveznika Za priznavanje dijela osobnog odbitZa dohodak koji su fiziÄ?ke da u trenutka po osnovi osobe ku i do trenutka kupnje ostvarile obavljanjem umjetniÄ?ke prvoga stam- zdravstveno doprinosa za obvezno i benog prostora nemaju osiguranje plaÄ&#x2021;enih u kulturne djelatnosti u vlasniĹĄtvu zemlji stambeni prostor l preslike naloga ili ugovora o pri- l preslika ugovora l preslike naloga o uplati mljenim iznosima u novcu doprinosa o namjenskom gim dobrima, na temelju ili u dru- stambenom kreditu, ako kupnju kojih su ko- nanciraju fi- Za inozemni dohodak riĹĄtene porezne olakĹĄice kreditom rezidenata l dokaz o ostvarenom l potvrda banke o plaÄ&#x2021;enim dohotku i platama po stambenom kreditu kama- Ä&#x2021;enom porezu u inozemstvu u 2010. godini. Za koriĹĄtenje Ako je posrijedi gradnja stambenog Ä&#x2021;enih premijaizdatka po osnovi uplaprostora, potrebno je priloĹžiti: osiguranja l potvrde osiguravatel ja

Za dohodak od samostalne djelatnosti obrta i s obrtom izjednaÄ?enih nosti, slobodnih zanimanja, djelatvrede i ĹĄumarstva i dohodakpoljoprikoji se utvrÄ&#x2018;uje kao dohodak od samostalne djelatnosti

be primaju za rad u kazneno-po pravnim poslijediplom ustanovama i domovima anata te poslijedoktoranata za su hrvatski drĹžavljani ili za koje su sredstva planirana l primitke radnika i fiziÄ?kihpreodgoj nemaju prebivaliu drĹžavnom ĹĄte u Republici osoba koje proraÄ?unu ostvaruju plaÄ&#x2021;u po osnovi Hrvatskoj, naknada, pot- l ĹĄportskeRepublike Hrvatske ĹĄefovi inozemnih konzulata pora i nagrada ĹĄto im isplaÄ&#x2021;uje stipendije koje se prema poslodavac sebnim propisima poblici Hrvatskoj i konzularni u Repui isplatitelj plaÄ&#x2021;e, do propisanih isplaÄ&#x2021;uju ĹĄportaĹĄima za duĹžnosnici te Ä?lanovi njihove njihovo ĹĄportsko usavrĹĄavanje l primici po osnovi naknada, iznosa uĹže obitelji, ako ti , do ukupno Ä?lanovi nisu nagrada osoba koje obavljaju potpora i 1600 kn mjeseÄ?no hrvatski drĹžavljani ili nemaju prebivaliĹĄte u Republici djelatnosti i drugih djelatnosti samostalne l sindikalne socijalne pomoÄ&#x2021;i Hrvatskoj, koje se koje se opo- isplaÄ&#x2021;uju duĹžnosnici rezuju na naÄ?in propisan iz UN-a sredstava i njihovih sindikalne Ä?lanariagencija, struÄ?njaci tehniÄ?keposebnih djelatnost, do propisanih za samostalnu ne Ä?lanovima sindikata pomoÄ&#x2021;i iznosa UN-a i njihovih posebnih l naknade ĹĄportaĹĄima l primitke po osnovi sluĹžbenih agencija, putova- posebnim propisima amaterima prema fiziÄ?ke osobe zaposlene nja fiziÄ?kih osoba koje do 1600 kuna mjekod inozene ostvaruju pri- seÄ?no mnih diplomatskih misija, mitke po osnovi nesamostal konzulata i meÄ&#x2018;unarodnih primitke od kojih se utvrÄ&#x2018;uje nog rada ili l obiteljske mirovine, odnosno novÄ?ane zaposlene kod organizacija, fiziÄ?ke osobe drugi doho- naknade u visini obiteljske mirovine ĹĄefova diplomatskog osodak, u neprofitnim se koje blja inozemnih prema diplomatskih misija i meorganizacijama uz nitelja Zakonu o pravima hrvatskih bra- Ä&#x2018;unarodnih organizacija u Republici naknadu, a do pro- hovih iz Domovinskog rata i Ä?lanova nji- vatskoj, Hrako nisu obitelji isplaÄ&#x2021;uju Ä?lanovima pisanog iznosa obitelji maju prebivaliĹĄtehrvatski drĹžavljani ili nesmrtno stradalog, zatoÄ?enog u Republici Hrvatskoj, l stipendije uÄ?eni- hrvatskog ili nestaloga poÄ?asni konzularni duĹžnosnici cima i studentima (Ä?lanak branitelja iz Domovinskog rata zemnih konzulata u Republici ino53. stavak 2. Zakona) za redovno ĹĄko- l skoj za primitke ĹĄto ih ostvaruju Hrvatprimici po osnovi obraÄ?unanih lovanje na sred- sanih od drĹžapropi- ve koja ih njim, viĹĄim i viso- plaÄ&#x2021;e zateznih kamata isplaÄ&#x2021;enih s osnove zularnih je imenovala za obavljanje konkim ĹĄkolama i fa- skoj ili mirovine koje se isplaÄ&#x2021;uju po sud- l dodaciposlova kultetima, ukupno 3. presudi te sukladno Ä?lanku 15. stavku no Zakonuna mirovine isplaÄ&#x2021;ene sukladZakona ne podlijeĹžu oporezivanju o dodatku na mirovine do 1600 kn mje- l ostvarene prema Zakonu o dohodak od nesamostaln mirovinskom osiseÄ?no ili stipendije Ä&#x2021;e og rada â&#x20AC;&#x201C; pla- guranju i naknade koje osoblje studenata na sveu- ostvaruje snaga NATO l darovanja Ä?iliĹĄtima i fakulte- drugim od NATO-a, kao i podaci o svim li umjetnici koje su 2010. godine primikoji umjetniÄ?ku djelatnost tima u tuzemstvu, ostvarujevrstama dohotka koje to osoblje obavljaju samostalno izvan Republike Hrvatske, ukupno do visine se koji nimanje, a oporezuju , kao slobodno zau skladu s odredbama se na naÄ?in propisan Naputka o pro- odredbama 4000 kn mjeseÄ?no, voÄ&#x2018;enju Ä?lanka odredbi ugovora o statusu koje se dodjeljuju ga sna- do iznosa 20.000 19. do 24. Zakona, i to (SOFA) kojim se ureÄ&#x2018;uje studentima za iz- reza plaÄ&#x2021;anje poda za primljene kuna godiĹĄnje, uz uvjete vrsna postignuÄ&#x2021;a maju(Narodne novine, broj 13/96), izuzi- protuÄ?inidbu darove nisu dali nikakvu u znanju i u ocje- skoj, od oporezivanja u Republici Hrvat- li doznakom , da su darove u novcu primibez obzira na status osoblja darovatelja na Ĺžiro-raÄ?un, nama na sveuÄ?i- a NATO- darove u a kao poreznih obveznika liĹĄtima, koji su za nerezidenat (rezidenata ili ugovora stvarima i uslugama na temelju o darovanju ili neke druge a) prema propisima Republidodjelu stipendija ke pisane isprave s istaknutom trĹžiĹĄnom Hrvatske vrijednosti izabrani na javnim l darovane stvari i/ili usluge dohodak koji su ostvarile te da su natjeÄ?ajima kojima koje fiziÄ?ke u Republici Hrvatskoj obavljaju osobe ve o darovanjima (preslike naloga ispramogu pristupiti svi matsko-kon za pridiplo- jenos, ugovor o darovanju, potvrde primitzularne duĹžnosti i koje studenti pod jed- ko na taka darovane stvari ostvaren dohodak ne plaÄ&#x2021;aju nakim uvjetima porez na Ĺžili uz godiĹĄnju ili usluge i sliÄ?no) prilodohodak i to: poreznu prijavu. l stipendije stul primici koje je Ä?lan ĹĄefovi inozemnih diplomatskih denata za redovno misija Ä&#x2018;unarodnoj plovidbi posade broda u meakreditiranih u Republici koji je rezident ostvaĹĄkolovanje na vi- diplomatsko Hrvatskoj osoblje inozemnih diplomat-i rio za rad na brodu u meÄ&#x2018;unarodnoj ploĹĄim i visokim ĹĄko- skih vidbi ako je ispunio, u skladu s Pomorskim lama i fakultetima i novi misija u Republici Hrvatskoj, a i Ä?la- zakonikom, njihove uĹže obitelji, ako ti Ä?lanovi ni- vidbe 183 uvjet trajanja razdoblja plodana ili viĹĄe od 183 dana.

3. 4.

Ĺ TO UNOSIMO U POREZNU PRIJAVU l opÄ&#x2021;i podaci podnositel ja porezne prijave

l podaci o uzdrĹžavanim Ä?lanovima uĹže obitelji l podaci o uveÄ&#x2021;anju osobnog odbitka l podaci o dohotku i plaÄ&#x2021;enom predujmu poreza i prireza l podaci o ukupnom dohotku ukupno uplaÄ&#x2021;enom predujmu i poreza i prireza l podaci o olakĹĄicama, osloboÄ&#x2018;enjima i poticajima l popis priloĹženih isprava

Novi miris za muĹĄkarce

Za neoporezivi dio primitka za isporuÄ?eno umjetniÄ?ko djelo l preslike potvrde nadleĹžne strukovne umjetniÄ?ke udruge ili ovlaĹĄtene agencije o umjetniÄ?kom djelu koje su koriĹĄtene porezne na temelju olakĹĄice

www.poslovni.hr

Instinkt nije dovoljan.

petak/subota, 5./6. studenoga 2010.

aktualno

www.poslovni.hr

Strahovi Potpredsjednica Agrokora smatra da Ä&#x2021;e za domaÄ&#x2021;e trgovce ulazak u EU biti ĹĄok

â&#x20AC;&#x2DC;TeĹĄko Ä&#x2021;emo konkurirati strancimaâ&#x20AC;&#x2122; ď&#x20AC;˛

BOĹ˝ICA BABIÄ&#x2020;

bozica.babic@poslovni.hr

Ljerka PuljiÄ&#x2021; oÄ?ekuje da Ä&#x2021;e umjesto 10, uskoro tek tri ili Ä?etiri trgovaÄ?ka lanca drĹžati lavovski dio trĹžiĹĄta

laskom Hrvatske u EU bit Ä&#x2021;e gotovo nemoguÄ&#x2021;e konkurirati stranim lancima. Zbog ukidanja carina istopit Ä&#x2021;e se sadaĹĄnja â&#x20AC;&#x153;ljubavâ&#x20AC;? prema hrvatskim proizvodima, nestat Ä&#x2021;e s njihovih polica. Bojim se ĹĄokova i vala otrijeĹžnjenja koji se dogo-

dio Sloveniji. Stranci su krizu shvatili kao izazov, pa uz potporu moÄ&#x2021;nih matica intenzivno investiraju i politikom cijena dovode do toga da je domaÄ&#x2021;im trgovcima sve teĹže biti konkurentan,â&#x20AC;? kazala je juÄ?er potpredsjednica Agrokora i predsjednica Udruge trgovaca pri HGK Ljerka PuljiÄ&#x2021; na skupu â&#x20AC;&#x153;Uloga trgovine u hrvatskom gospodarstvu u procesu ukljuÄ?ivanja u EUâ&#x20AC;?. PuljiÄ&#x2021; dodaje da bitka za trĹžiĹĄte tek predstoji. Podatak da 10 najveÄ&#x2021;ih trgovaÄ?kih lanaca drĹži 66 posto trĹžiĹĄta uskoro Ä&#x2021;e biti povijest â&#x20AC;&#x201C; taj udjel prisvojit Ä&#x2021;e tri do Ä?etiri trgovca. Apelira-

la je na jaÄ?u suradnju domaÄ&#x2021;e proizvodnje i trgovine te pozvala Vladu da potporama pomogne malim trgovcima jer u protivnom neÄ&#x2021;e opstati. â&#x20AC;&#x153;Hrvatska polica s asortimanom domaÄ&#x2021;ih proizvoÄ&#x2018;aÄ?a u Turskoj ili drugdje najbolje je rjeĹĄenje za aktualne problemeâ&#x20AC;?, izjavio je Darko Knez, direktor Konzuma. Ä&#x152;injenica da su se hrvatski trgovci oduprli moÄ&#x2021;noj konkurenciji, smatra Knez, morala bi biti motiv za ofenzivniji zaokret. RjeĹĄenje vidi u trgovaÄ?kom klasteru kroz koji bi se krenulo u regiju jer i Lidl je izvozni proizvod matiÄ?nog trĹžiĹĄta. ď śď&#x20AC; Ljerka PuljiÄ&#x2021;, potpredsjednica Agrokora

PXL

Vlada iznenadila Mol Zagreb Pregovori predstavnika Vlade i Mola o izmjenama uvjeta u plinskom ugovoru nastavljaju se iduÄ&#x2021;i tjedan, ĹĄto je potvrdio i Molov glasnogovornik Domokos Szollar. Prema nesluĹžbenim informacijama, sastanak u Ä?etvrtak nije poluÄ?io nikakve rezultate. MaÄ&#x2018;ari koji su oÄ?ekivali dogovor ostali su iznenaÄ&#x2018;eni Ä?vrstim stavom hrvatske strane o promjeni uvjeta ugovora i poskupljenja plina. U opciji otkupa plinskoga biznisa Vlada ne Ĺželi pristati na ostale uvjete koji se tiÄ?u cijene, godina garantiranog otkupa itd. PoveÄ&#x2021;anje rudne rente pritom je jedna od poluga pritiska na Mol. svs

Vladimir Gligorov:

Nikad lakĹĄi posao u pokretu

Fiksni teÄ?aj kriv za ekonomske probleme

iksni teÄ?aj glavni je razlog zaĹĄto neoklasicistiÄ?ka ekonomska teorija nije dala rezultate u zemljama jugoistoÄ?ne Europe, pa tako i Hrvatskoj. Glavna je to teza uglednog ekonomista Vladimira Gligorova, analitiÄ?ara BeÄ?kog instituta za meÄ&#x2018;unarodne ekonomske studije tijekom predavanja na 3. ekonomskoj konferenciji ZagrebaÄ?ke ĹĄkole ekonomije i menadĹžmenta odrĹžane u Ä?etvrtak. Gligorov je pojasnio kako se, za razliku od srednjoeuropskih drĹžava, na jugoistoku Europe smanjenje trgovinskog deficita zbog priljeva kapitala nije dogodilo zbog nefleksibilnosti teÄ?aja. Gligorov smatra da jugoistok treba zaboraviti model rasta utemeljen na priljevu stranoga kapitala. Takav opseg priljeva teĹĄko da Ä&#x2021;e se dogoditi u buduÄ&#x2021;nosti, osim u sluÄ?aju Poljske, smatra Gligorov. Dodao je kako Hrvatsku u srednjem roku oÄ?ekuju niske stope rasta i stagnacija zaposlenosti. â&#x20AC;&#x153;Alternativa tomu podrazumijeva odustajanje od potroĹĄnje u duĹžem roku kako bi se generirale investicije iz domaÄ&#x2021;e ĹĄtednjeâ&#x20AC;?, savjetuje Gligorov. Velimir Ĺ onje, direktor konzultantske tvrtke Arhivanalitika, u svom je predavanju pokazao kako strano vlasniĹĄtvo bankovnog sektora nije zasluĹžno za prelijevanje krize. â&#x20AC;&#x153;Relativno je mali broj zemalja gdje je financijska integracija uzrokovala prelijevanje krize. Prelijevanje se dogodilo drugim kanalima, poput pada izvoza i rasta cijene energenataâ&#x20AC;?, kazao je Ĺ onje. tp

Uz Flex Team tarifne pakete s ukljuÄ?enih 100 MB prometa ĹĄaljite emailove i preuzmite besplatne poslovne aplikacije!

Nokia C6-00

Nokia E72 ÂŠ 2010 Nokia

www.data-link.hr

V. Gligorov, BeÄ?ki institut

Nokia E52

1RNLD XUHÄ&#x201E;DML YHĂť RG NQ X )OH[ 7HDP WDULIQLP SDNHWLPD 8QDSULMHGLWH VYRM SRVDR X] )OH[ 7HDP V XNOMXÄ&#x20AC;HQLK 0% L YUKXQVNH 1RNLD PRELOQH XUHÄ&#x201E;DMH %XGLWH XYLMHN X WLMHNX V QDMQRYLMLP SRVORYQLP WUHQGRYLPD X] QDMWUDĹ&#x2013;HQLMH DSOLNDFLMH NDR ÄżWR VX WSRUWDO KU &RPPXQLFDWRU 3RVORYQL KU +USRUWIROLR )DFHERRN 7ZLWWHUÂŤ 8Ĺ&#x2013;LYDMWH LVWRYUHPHQR X RVREQRP L SRVORYQRP HPDLOX WH NRPXQLNDFLML X SRNUHWX

PXL

Poslovnogdnevnikagodina10

► Glavni trendovi o kojima se razgovaralo na kongresu te su godine bili su sve

veći vizualni elementi u novinama, podjednako fotografije i infografike, trend korištenja boja kao vizualnih elemenata za isticanje teksta a prodaja novina u Njemačkoj je bilježila rast: “Die Zeit” se prodavao za 4 posto bolje nego u 2008., a “Frankfurter Allgemeine Sonntagszeitu ng “ 3,2 posto više. Rasla je i prodaja austrijskog “Kleine Zeitung”. Vizualizacija teksta rubrike In&Out naslova “Zašto mrzimo ili volimo neku hranu” nagrađena je na na 12. izdanju European papers award, a tekst je objavljen na duplerici Poslovnog dnevnika 22. siječnja 2010. godine. Nagrada je dodijeljena na kongresu European newspaper, na kojem se najviše govorilo o smanjivanju formata novina na dimenzije slične onima tabloiZa Poslovni da – naime, mlada je čitalačka publika odlično prihvatila manje dnevnik je 13. formate novina. Te je godine zabilježeno najviše prijava upravo za natjecanje kategorizaciju vizualizacije, infografike i fotografije, što je dokazalo predviđanja kako će dnevne novine prema elementima obrade sve Europske više sličiti magazinima. U natjecanju za nagrade sudjelovalo je 226 novinske tiskovina iz 27 država. nagrade bilo Za Poslovni dnevnik je dnevnik 13. natjecanje Europske novinske nagrade bilo najuspješnije, jer je osvoji očak tri nagrade: za najuspješnije, najbolje naslovnice, najbolje stranice s oglasima te najuspješniju vijer je osvojio zualizaciju teksta. U konkurenciji 226 novina pristiglih iz 27 europčak tri skih zemalja deseteročlani međunarodni žiri sastavljen od uglednih nagrade novinara, profesora i dizajnera najbolje dizajniranima proglasio je naslovnice Poslovnog dnevnika od 18./19. ožujka 2011., 1. kolovoza 2011. i 5. rujna 2011. Radi se o naslovnicama Poslovnog dnevnika na kojima su objavljeni tekstovi pod naslovima “Direktori Zabe i PBZ-a u Vladinu odboru za ulaganja”, “Od rebalansa nas spasilo 870 milijuna kuna državnih tvrtki” te “Enterprise

►

European

NewsAwpAarpder NEWSPAPER

DESIGN

CONCEPT

12+1 Competition

56 10godinaPoslovnogdnevnika

Autor: Mario Poje

Omiljena destinacija za shopping i zabavu. Idealna lokacija za dobar posao.

V &RS\ULJKW 7KH 1HZ <RUN 7LPHV

&RS\ULJKW 7KH 1HZ <RUN 7LPH

ZA TEKSTOVI ODABRANI

e uništiti Arapsko proljeć Razdor koji može borbom vjerskih frakcija demokraciji ugroženi

ponedjeljak,

5. Rujna 2011.

ponedjeljak,

sunitske i šijitske raskol između što je zajednice u Libanonu, prema Saudijaca raspalilo bijes Hezbollahu. Rijadu obrat u Dužnosnici u još jednom svaku čimbenik Ovog će puta Libanonu smatraju Arapsko je proljeće politici, no Iraku i Siriji. i ostvarenjem napeta regibore se za pobjedom Irana na koji je nade u bliskoistočnoj na mračda stranu poduprijeti Saudijska Arabija, upućuje će učiniti sve "šijitskog polumjeseca" još davpovijest regije onalna sila koja za "provođenje svijetu Abdullah Saudijska premoć. optužilo je režim jordanski kralj još do kolonijalSunitski niji ishod. U arapskome zaštiti svoje interese. Problem seže primjer šireg sebe smatra sektaškog čišćenja". alavitske no upozoravao. strahu od širenja su europski vođe ili ne postoji noviji monarhija, koja islama, nog doba, kad dijeljenja vlasti u ekstremisti napadaju U ožujku je, u vjerskim i etničkim čuvarom sunitskogporaz kad su Saudijska manipulirali u svoju korist mirne tranzicije obitelji i tvrtke. Arapskog proljeća, Kad pretrpjela je velik moglo doći do pružiti otpor raznolikostima demokraciju. dali više Jasno je da bi Irakom preuzeli Arabija odlučila bi šijitska masukoba širih kontrolu nad bila tako što su manjinama snagama se diktature raspatoga je samo alavitsko-sunitskog u Bahreinu, gdje moć da je u šijiti, no zbog bi se vjerojatno da osujeti prostora u sigurnosnim daju, nove demo-su bi razmjera, koji njina stekla strašnuprosvjedima vladi. odlučnija u namjeri Sirije. Stvorio najčešće i kolonijalnoj Irana. proširio i izvan -1/'06#4 kracije prodemokratskim monarhija. je prvi iskaz deregionalrast utjecaja Rat u Iraku bio što je Saudijska dočekane nasiljem njihove se rizik od nastanka svrgnuta sunitska monarhije Ne iznenađuje bi potisnula čega obično struktivnog potencijala arapska drne dinamike koja no na tome nije Saudijci su okupili da podupru za vrijeme i paralizom, nakonpodjele. Arabija bila prva borbe za premoć,proljećem pokolovozu povukla dijalog nade stvoren Perzijskog zaljeva u Bahreinu uslijede sektaškena rubu takvog žava koja je u Usto, stalo. Arapskim iz Damaska. oslabljene Arapskog proljeća. sunitsku monarhiju Sirija je danas režim Basistoka polako veleposlanika Hezgušenja pronovno su ga oslobodile kad se šijitski Diljem Bliskog tenzije između putem brutalnog dugo provodile prevrata. Brutalni Iran "da su 2005. godine, zemlje koje su stvorio je jaz ubojstvo Rafika ključaju sektaške koje spadaju svjeda te da upozore i brutalno gušile hara al-Assada manjine koja bollah upleo u među sunitskog sektaške podjele sunita i šijita, između alavitske i većinskog Haririja, popularnog i suniti žive jedni glas naroda. je bio blizak sa1DVWDYDN QD VWUDQLFL se veća prava i alaviti. Šijiti upravlja zemljom premijera koji Nakon dugog luka koji je dubok Danas šijiti traže i Saudijuz druge duž vlasti, nastao i PakistaBahreinu sunitskog stanovništva. udijskoj naredio Libanona u Libanonu, u od srpnja proteže suniti ne miruju što je Assad 31. Hami s većinregionalna skoj Arabiji, a na, a dva najveća Iran i sunitska masakr u gradu stanovništvom, moćnika, šijitski skim sunitskim bratstvo sunitsko Muslimansko

1. kolovoza

Norvežani u Oslu podijeljeni

ZA TEKSTOVI ODABRANI

2011.

Snovi o

Napad pojačao strah od doseljenika

Vali Nasr

67(9(1 (5/$1*(5 FOTOGRAFIJE:

brodarstva udućnost globalnog u tlu. u jami ovdje se skriva samo jama. Ali kakva je to široka 90 1,6 kilometara, Duga je oko a njezino preko 30 metara, metara i duboka korak u prestavlja početni iskopavanje Panamskom prevodnica u količina izgradnji većih kojima bi se kanalu, zahvaljujući prođe tregodine njime robe koja svake

bala udvostručiti. milijardi vrijedan 5,25 Ovaj projekt 2014. godine bi biti dovršen dolara trebao stoljetnog prečaca te je prvo proširenje i Tihog oceana. učinak između Atlantskog predvidjeti puni Nitko ne može očekivati No, možemo ovog proširenja. između Sjediprijevoz robe brži i jeftiniji Država i Azije. kapacinjenih Američkih funkcionira punim i ima Danas kanal 35 brodova dnevno tetom koji iznosi brodove do koje primaju što je dvije prevodnice i 32 metra širine, 294 metra dužine To znači kao Panamax. veličina poznata usidreni na deseci brodova da su ponekad ili više na i čekaju dan na svakoj obali zastoje ulazak u kanal. umanjit će te Nove prevodnice do 15 dodatnih prolaz jer će omogućiti najveći infradan. Nije to brodova na "ali jest na svijetu, strukturni pojekt

Panamskom kanalu u vrijednosti od 5,25 milijardi dolara, a zahvaljujući kojima bi se količina robe koja svake godine njime prođe trebala udvostručiti

FOTOGRAFIJE:

Prvi pogled na Gadafijev dom

10 KUNA / 2,50 KM

•

WWW.POSLOVNI.HR • PONEDJELJAK, 5. RUJNA 2011.

////

Dva protukandidata Nadanu Vidoševiću HGK Zorislav Petrović i Gordan Žanić pokušat će zaustaviti Vidoševića u stjecanju petog predsjedničkog mandata >> 2

Oko Rohatinskog svi plešu jer mogući sukob interesa kod nas nije grijeh! Anketa Zašto političke stranke ne govore o tome što je guverner skrivio? >> 3

////

Od 2400 radnika Philip Morris spao na 400 Veliki rez broja zaposlenih Zabrana pušenja i velik utjecaj TDR-a srezali potrošnju cigareta u Srbiji >> 6

////

kažu kako “nemaju informaci- više opcija u pogledu postojećeg ja o tom projektu niti kontakta s vlasništva dionica, a osnovni scepredstavnicima KBW-a”. narij projekta predviđa ulagački U prvim rundama razgovo- horizont od oko tri godine, pri čera navodno je razmotreno niz pi- mu je izlaz najizgledniji kroz protanja vezanih uz moguće siner- daju strateškom investitoru. Ragijske efekte objedinjavanja po- čuna se da bi kombinacija svjejedinih poslovnih funkcija (od žeg kapitala i sinergijskih efekainfrastrukture i IT-a do strateš- ta povezivanja više banaka (pokih odrednica), a napravljene su sebice u dijelu troškovne efikai grube snimke potencijalnih sa- snosti) za postojeće dioničare stavnica nove banke, odnosno malih banaka rezultirala znatno grupe banaka. Detaljnijoj krvnoj većom vrijednošću njihovih dioslici pristupit će se tek nakon što nica u ‘novoj’ banci, unatoč relase pojedine banke odluče ići u tivno malom udjelu u njoj. Vlaiduću fazu pregovora. Intencija snici banaka uskoro će pokazati KBW-a i EI-a je da se sporazum kako gledaju na tu računicu i na o povezivanju i kapitalnom jača- procjenu konkurentnosti u sanju zaključi do kraja godine, a da mostalnom tržišnom nastupu s se proces integracije potom pro- ulaskom u Europsku uniju. Većivede u idućih pola godine do gona ih se dosad nije bila spremna dinu dana, pa će vlasnici bana- suočiti s današnjim valuacijama ka zapravo već za oko mjesec da- dionica (i) u bankarskom sektoru na morati odlučiti ostaju li u igri. koje su daleko manje nego u razdoblju prije globalne fiNavodno je plan da se inicinancijske krize. jalno obuhvati barem četiri ili pet banaka, ali da se naNe želeći komenkon dokapitalizacije ostave tirati konkretnu inicijaotvorena vrata i za naknadtivu, viceguverner Hrna priključenja. vatske narodne banke Davor Holjevac saEnterprise Investors u BUDUĆI mo je ponovio načeldosadašnjim se razgovori- GROZD ni stav kako su kapima potvrdio kao ozbiljan BANAKA talno jačanje i okrupigrač, kaže najveći dioničar POLJSKOjedne od banaka uključe- AMERIČKA njavanje (spajanja, prinih u razgovore. Ništa više INVESTICIpajanja) smjer koji će ni konkretnije ne može re- JSKA TVRT- se teško izbjeći. Omjer ći, kaže, jer su se na povjer- KA DOKAPI- operativnih troškova i ljivost i ugovorno obvezali TALIZIRALA prihoda (cost income tzv. NDA-om (non-dislosu- BI S 200 ratio, CIR) kod malih je banaka preko 80 posto, re agreementom). Uz ista- MILIJUNA knutu ulogu u aranžiranju EURA dok je kod velikih i isIPO-a na Varšavskoj burzi i pod 50, podsjeća. Tehposlovima upravljanja imonološki zahtjevi i revinom za tamošnje mirovinske gulatorni troškovi koje iziskufondove, EI iza sebe (s fondovima je status univerzalne banke nisu rizičnog kapitala kojima upravlja) u proporciji s veličinom banke i ima više projekata konsolidaci- onima s tržišnim udjelima od neje u bankarstvu (u Poljskoj, Češ- koliko promila oni postaju sve tekoj, Mađarskoj) i uspješno odra- že premostivi. đenih izlaznih strategija. Hoće li Usporedo s inicijativom mu to iskustvo pomoći da i na hr- KBW-a i Enterprise Investorsa, vatskoj bankarskoj sceni (na ko- spajanje malih banaka je projekt joj je nizu manjih banaka dodatni koji pokušava realizirati i BDO kapital nasušna potreba) dogura Croatia (bivša Revizija Zagreb) projekt okrupnjavanja do druč- na čelu s Ivanom Štimcem, no u kijeg ishoda od dosadašnjih potom slučaju zasad nije poznato kušaja, prerano je reći. kakav je plan vezano uz novi kaVlasnicima banaka nudi se pital, odnosno ulaganje. 

JADRANKA DOZAN

jadranka.dozan@poslovni.hr

u Hollywoodu Polako

‘ruskih špijuna’ i

rođena je u SaraIvana Miličević1978. Redovito se jevu 26. travnja ulogama u pojavljuje u gostujućim Seinfeldu, serijama: televizijskim Felicity, Dr Houseu, Čarobnicama, Dadilji, Buffy ubojica Nash Bridges, PrijateDear, Chuck i vampira, Yes, u seriji HBO-a Um i lji. Glumila je a 2006. godioženjenog muškarca., s radom na CBSovoju ne je započela Imala je uloge seriji Love Monkey. nebo zna i Isplata, filmovima Samouloga Valenke u filje a proslavio ju Casino Royale. mu o Jamesu Bondu Roxanne u filmu Odigrala je i ulogu i ulogu Stacey ušiju, Zaljubljeni do ljubav 2003. godiu hitu Zapravo igrala je lik Lene ne. U 2007. godini Uz Paula WalBetty. u seriji Ružna se i u Running Scakera pojavljuje lik Mile Yugorred, gdje utjelovljuje igrala je ulogu sky. Godinu kasnije te u seriji Pusu Witless Protection,mlađi brat ToJarehing Daisies. Njezin je u rock bendu mislav gitarist to Mars. da Leta 30 Seconds

ANA LUČIN/VLM ana.lucin@poslovni.hr



kazališna i filmaska Uz dva etabliranaVišnjića i Radu i glumca, Gorana Hollywoodu snimaju Miličević Šerbedžiju, u ljepotice. Ivana Stana dvije domaće serijama, a gostuje u mnogim TV otkriće Katić je novo

Rade Šerbedžija i muzičar Raredatelj, pjesnik je poi kazališni glumac, Korenice. Glumiti Filmski, televizijskise 1946. u Buniću pored akademiju u Zagrebu. rodio je Kazališnu svjetde Šerbedžija školi, a završio područja bivše Jugoslavije Milkiše čeo još u osnovnoj glumaca sa Hanin rat i Prije Jedan je od najpoznatijih je ulogama u filmovimaZlatnim lavom. Šerbedžinagrađen sku karijeru započeo te u novozelandskom koji je u Veneciji ča Mančevskog, oca izbjeglice u filmu Belmaglumio je sa Val KilmeSvetac 1997. Uslijedile ja je 1996. glumio kćerka Lucija. engleski. U filmu filmu Ne znam ulozi pojavljuje se i njegova Zdrpi i briNemoguća misija, Batmanrom, a u manjoj i u filmu Svemirski kauboji, su uloge u filmovima Magle, a kratko se pojavljuje Shutu Stanulogu u Eyes Wide poši, Snatchu i remakeu u je odigrao i manju hollywoodskim zvijezdama Na Goran Višnjić brojnim početak. Šerbedžija i Glenn Close. je Hrvatski glumacugovor za snimaSurađivao je sa Toma Cruisea leya Kubricka. Također, osnivač veljači je potpisao Shue, Johna Torrtura, od 150 uloga. popularne trilogdije put Elisabeth pjesama. odigrao je više nje tri nastavka Larrsona. U filmu će je nekoliko zbirki filmu i u tv serijama u Puli, a izdao Millenium Stiega Armanskija, šekazališta Ullysess utjeloviti lik Dragana Lisbeth Salander, trifa glavne junakinje u sva tri nastavka koji se pojavljuje se snimati u režiji će logije. Filmovi Finchera, a Višnjić će čuvenog Davida uz poznatog britanse na setu će naći Craiga. skog glumca DanielaVišnjić je stekao Svjetsku slavu a gluHitna služba, Doulogom u seriji Mirotvorac, mio je i u filmovimai Praktična magibrodošli u Sarajevo je zapažen u Madonnija. Prvi put bio spotu snimljenom nom glazbenom pjesmu The Power za godine, je glu1998. Također, Višnjić Poof Good-Bye. Duboko dno, mio i u filmovima te posui Doktor Sleep sljednja volja filmu Ledeno dio glas u animiranom je uloge i u mini-seriji doba. Ostvario se i u filmu Elektra, Spartak, pojavljuje glumio u BBC-evoj a prošle je godine seriji The znanstveno-fantastičnoj nastavaka. pet u Deep, snimljenoj

Goran Višnjić

tržište

 

  

CROBEX CROBIS FTSE 100 ¤ / kuna $ / kuna

////

2.259,00 96,67 5.698,49 7,3742 5,2651

Dobitnici Finvest Corp..........................14,33% Đakovština ............................ 11,64% Lucidus .................................. 10,65% Gubitnici Dioki .......................................-12,21% Lavčević ................................. -4,72% Vupik ........................................-4,13%

aktualno

////

10 KUNA / 2,50 KM

Rasprodani Geigerovi brojači, traže se tablete joda

Odvjetnici: Nismo doušnici države Pranje novca U odvjetničkim komorama bune se jer im EU-propisi nameću odavanje profesionalne tajne >> 4

kompanije

////

•

WWW.POSLOVNI.HR

>>3

• PETAK/SUBOTA, 18./19. OŽUJKA 2011.

•

BROJ 1776

Stana Katić Stana Katić rođena je u kanadskom joj Hamiltou. Otac majje iz Vrlike, a ka iz okolice Sinja. diNakon što je plomirala glumu Gona Chicago’s of odman School je Drama, preselilaUz u Los Angeles. engleski, navodno slogovori srpski, i venski, francuski Katalijanski jezik. seu tić je glumila 24, i rijama Heroji epopojavila se u Hitzodnoj ulozi u joj noj službi, gdje Goje partner bio i u ran Višnjić, kao of filmovima “Feast Love”, “The Spirit”a i “Zrno utjehe”, bok zaigrala je i uz u Danielu Craigui to je glumila ljuJames Bondu, of Solace, u kojemulozi detektivke U glavnoj u nastavku Quantum je ameod negativaca. jednog Castle, oduševila bavnicu ABC-ovoj seriji sezone serije. Na prošloKate Beckett, u tri na a snimljene su je plijenila pažnju ričku javnost, vlastiOscara ljepotom godišnjoj dodjeli Također, Katić je 2008. osnovala crvenom tepihu.kuću Sine Timore productions. tu produkcijsku

PRVE DNEVNE POSLOVNE NOVINE U HRVATSKOJ

Širenje optimizma Predstavljeni projekti koji kreću u drugom kvartalu vrijedni 13 mlrd. kuna

Direktori Zabe i PBZ-a u Vladinu odboru za ulaganja 

MARIJA BRNIĆ MAJDA ŽUJO

Plomin, Janaf i Brijuni najvredniji su projekti koji startaju u drugom tromjesečju ove godine, najavila je premijerka Kosor

Strahovi Iako stručnjaci tvrde da kod nas neće biti posljedica radijacije iz Japana >> 2

Instinkt nije dovoljan.

Zbog golemog duga i izrade proračuna za 2012. izbori su, kažu u SDP-u, nužni odmah

Ivana Miličević

rojekti javnih i državnih tvrtki iz Vladinog Kataloga investicijskih projekata vrijednih ukupno 14 milijardi eura realiziraju se po planu, a premijerka Jadranka Kosor i potpredsjednik Vlade za investicije Domagoj Milošević jučer su predstavili one koji startaju u drugom tromjesečju. Riječ je o projektima ukupno vrijednim oko 13 milijardi kuna. HEP-ov projekt gradnje novog bloka termoelektrane Plomin kapaciteta 500 megavata najvrjedniji je u ovom krugu realizacije Kataloga, ukupno 5,5 milijardi kuna, a za njega će se u ovom kvartalu početi tražiti strateškog partnera. U turističkom sektoru kreće potraga za ulagačima u projekt Brijuni Rivijera, za koji se već ovih dana treba raspisati međunarodni natječaj za gradnju hotela i apartmana visoke kategorije, dvije luke nautičkog turizma,

te sportsko-rekreacijske sadržaje. Navodni interes američkog biznismena Donalda Trumpa za ulazak u ovaj projekt u Vladi nisu komentirali. “Svi projekti iz prvog kvartala realizirani su u rokovima, nijedan ne kasni, a takvu realizaciju očekujemo i u drugom tromjesečju”, poručila je premijerka, uvjerena da će tome pridonijeti i osnivanje Hrvatskog odbora za investicije, kao savjetodavnog tijela, u koji su uz ministre imenovani i predstavnici Hrvatske udruge poslodavaca Ivan Ergović i Davor Majetić, šef HGK Nadan Vidošević, te predstavnici banaka Franjo Luković (Zagrebačka), Božo Prka (PBZ) i Anton Kovačev (HBOR). Najavila je i skore izmjene zakona o ulaganjima, te vodama, šumama i građenju s ciljem ubrzanja realizacije ulaganja. Milošević je podsjetio kako je natječaj za koncesiju za Brijune bio otvoren 2007., te da su se ulagači interesirali posljednjih

godina, a sada će ih se pozvati da se i jave na odvojene natječaje. U slučaju Pinete riječ je o ulaganju od 800 do 900 milijuna kuna. Za Hidrobazu se traži ulaganje između 700 i 900 milijuna kuna, a u trećem projektu Sv. Katarina i Monumenti ukupno se traži ulaganje između 500 i 700 milijuna kuna. “Govorimo o koncesijama, a ne o prodaji”, dodao je Milošević, a na upite o trajanju koncesija i točnosti njihovih spominjanih rokova od 66 godina kazao je kako samo trajanje nije precizirano, ali da je to najvjerojatnije. Hrvatske željeznice u ovom kvartalu kreću s ulaganjima od 700 milijuna kuna, od nabave 20 dizelsko-električnih lokomotiva do natječaja za ulagača u rekonstrukciju i razvoj infrastrukture na koridoru VB, pruzi Lokva–Drivenik, zagrebačkom Glavnom kolodvoru, X. koridoru Vinkovci-Tovarnik i željezničkom mostu Sava–Jakuševac. HŽ Cargo će financirati gradnju naftnog terminala u luci Slavonski Brod vrijedan 150 milijuna kuna. Janaf kreće s aktivnostima na projektu ju-

VLADA ULAGAČIMA NA BRIJUNIMA NUDI KONCESIJE, A NE PRODAJU ZEMLJIŠTA, I TO NAJVJEROJATNIJE NA ROK OD 66 GODINA

goistočnog europskog produktovoda, čiji bi ukupan cjevovod trebao biti dug oko 950 kilometara, od čega je u Hrvatskoj glavnina (677 km). Hrvatske vode počinju najavljivanu gradnju obrambenog nasipa na Neretvi, te projekt pročišćavanja otpadnih voda u Slavonskom Brodu i gradnju vodovodne i kanalizacijske mreže. Plinacro počinje gradnju plinovoda Benkovac– Split, te pušta u svibnju u rad regionalni plinovod BenkovacZadar, te završava magistralni plinovod Gospić–Benkovac. Sve to analitičari ne ocjenjuju i dostatnim. Slobodan Mikac, bivši šef APIU-a, mudrijim i isplativijim ocjenjuje ulaganje u industriju i proizvodnju, jer se takve investicije puno brže vraćaju nego infrastrukturne. ”Bez proizvodnje se nemamo šanse izvući. I Njemačku je proizvodnja izvukla iz krize”, poručuje. Damiru Kajinu (IDS) sporan je detalj da se u poticanju ulaganja preferira velike tvrtke, a one male ne mogu računati na pomoć države. “Od predstavljenih projekata neće biti ništa. U idealnom slučaju treba najmanje godinu dana se skupi dokumentacija” zaključuje Kajin. 

Vladini 'vjesnici proljeća' Crnogorci pozvali Hrvate da ulažu u turizam i promet Izvoz Hrvatska s Crnom Gorom ima vrlo pozitivnu vanjskotrgovinsku bilancu >> 6

burze

////

HEP – projekt Plomin – novi blok TE Plomin C-500 od 500 MW

Ina vrijedi više od 33 banke i osiguranja Nabubrili Tržišna vrijednost Ine je zbog rasta cijene dionice premašila 40 mlrd. kuna >> 15

5,5 milijardi kuna

3,2 milijarde kuna Janaf – jugoistočni europski produktovod

do 2,5 milijarde kuna

700 milijuna kuna

HŽ – ugovaranje 20 dizelskih električnih lokomotiva, zamjena starih novim lokomotivama, rekonstrukcija i razvoj infrastrukture, gradnja naftnog terminala u luci Slavonski Brod

58 10godinaPoslovnogdnevnika

//// 2.173,73 96,06 5.815,19 7,4520 5,2159

Dobitnici Genera .................................... 12,91% Tankerska plovidba ............... 9,18% Istraturist .................................7,69% Gubitnici Valamar holding................... -3,83% Institut IGH............................-3,50% Badel 1862............................. -3,07%

aktualno

////

Od 2012. za građane u škripcu Zakon o stečaju potrošača Osobni stečaj Pad cijena nekretnina i rast tečaja švicarca kao ‘dobitna kombinacija’ >> 2

Agrokorove perjanice i dalje bez dvoznamenkastog rasta od prije krize Šest mjeseci Sve tvrtke Ivice Todorića izlistane na burzi iskazale su profit, a rastom vode Zvijezda i Konzum >> 3

Brijuni rivijera – hotelski i apartmanski kapaciteti od 4 do 5 zvjezdica na područjima Pinete, Hidrobaze, otoka sv. Katarine i Monumentija

310 687 milijuna kuna

Hrvatske vode – obrambeni nasip na Neretvi, pročišćavanje otpadnih voda i kanalizacijska mreža u Slavonskom Brodu

////

Zaba i PBZ u plusu 1,2 milijardi kuna

Najveća oporbena stranka poziva:

balkanskih ljepotica

CROBEX CROBIS FTSE 100 ¤ / kuna $ / kuna

burze

www.poslovni.hr

ožujka 2011. petak/subota, 18./19. www.poslovni.hr redakcija@poslovni.hr

stereotipnih uloga

tržište

Gašenje požara Premijerka najavila nove mjere pomoći građanima >> 4

kako do novca EU fondova

in&out11

se udaljavaju od

10 KUNA / 2,50 KM

Franak probio granicu od 6,5 kuna

UTORKOM

Slom malih trgovaca Pad prihoda ilustrira nestajanje malih trgovačkih lanaca i jačanje velikih igrača >> 19

Više nismo ruski špijuni

•

WWW.POSLOVNI.HR • PONEDJELJAK, 1. KOLOVOZA 2011.

•

BROJ 1869

Od rebalansa nas spasilo 870 mil. kn državnih tvrtki

Union od 32 trgovine zatvorio 17

>> 12

Skejtanje u vlastitom domu

Enterprise Investors odradio prvi krug razgovora s malim bankama

pregled objavljenih javnih natječaja hrvatskih tvrtki

FUNKCIJA VOLONTERSKA POSAO U HRVATSKOJ NAJPOŽELJNIJI PLAĆE JE - POSAO BEZ

stranica 2

BROJ 1892

SVAKODNEVNO

Hrvatski glumci

U Kini energija sve skuplja

Žetva dividendi Isplate dobiti proračunu u lipnju donijele 231 mil. kuna, ali to je početak...

Gubitnici Riviera holding ................. -95,30% HPB........................................-24,73% Genera ....................................-8,65%

•

  

 

stranica 2



Dan kada je salsa bila u zenitu

EKOLOŠKO POSLOVANJE

kapitalizam, Kubanski oprezni

PRVE DNEVNE POSLOVNE NOVINE U HRVATSKOJ

1DVWDYDN QD VWUDQLFL

7/,'60156 + 56+.

Neka bude po njihovome

akon niza pokušaja povezivanja i konsolidacije malih hrvatskih banaka, takve se inicijative ovog ljeta uhvatila ugledna američka investicijska banka Keefe, Bruyette & Woods (KBW) koja je specijalizirana upravo za operacije u financijskom sektoru, a dosta ih je odradila upravo u srednjoj i istočnoj Europi. S vlasnicima i nadzornicima pet, šest banaka tijekom srpnja i kolovoza je obavljen prvi krug razgovora, a koncept i okvirni planovi predstavljeni su i regulatoru. Kako neslužbeno saznajemo, ulogu operativnog voditelja projekta preuzela je poljskoamerička investicijska tvrtka Enterprise Investors (EI) koja je za taj posao angažirala tim od osam ljudi. EI je ujedno i jedan od glavnih investitora u tom ulagačkom projektu koji bi, dođe li na kraju do dogovora o povezivanju, budućem grozdu banaka trebao donijeti oko 200 milijuna eura svježeg kapitala, u prvom redu kroz dokapitalizaciju. Cijela se priča, međutim, zbog prirode te vrste transakcija, kao i zbog činjenice da razgovori presudni za realizaciju tek predstoje, vodi uz posvemašnju diskreciju. Prema informacijama Poslovnog dnevnika, na radaru Enterprise Investorsa je niz regionalnih i/li malih banaka, među kojima su Jadranska, Karlovačka, Imex, Centar, Slatinska, Istarskakreditna banka, ali i Vaba te Credo banka. Iako je, primjerice, šibenska Jadranska banka jedna od onih iz najužeg fokusa i jedna od onih s čijim se predstavnicima vlasnika već razgovaralo, u Upravi banke na čelu s Ivom Šinkom

Dobitnici Solaris .....................................16,47% Varteks .....................................6,67% Zvečevo....................................4,75%

trgovina

Trend stajanja u redovima



 

2.028,68 94,62 5.419,77 7,4783 5,2336

kompanije

58,'65-+ 64'0&18+

Do kraja godine trebalo bi biti jasno koje banke ulaze u projekt povezivanja pod vodstvom američkog KBW-a i Enterprise Investorsa

////

aktualno

TImEs

OslO

i jedan od najspokojnijih slo je inače Europe, glavnih gradova najugodnijih Zapadna podijeljen grad. ali danas je to bjelačka, sigurna i uglavnom sigurni strana je bogata, i ne tako žive siromašniji je dok na istoku Muslimani. Norveška doseljenici, uglavnom svoja dotad prilično libepostrožila

Konsolidacija banaka U projektu KBW-a male banke okuplja poljsko-američka tvrtka



CROBEX CROBIS FTSE 100 ¤ / kuna $ / kuna

oslobođenja, Novi način

nEw YORk

Zlatna groznica trese Australiju

IZVJEŠTAJ:

tržište

FREd R. COnRAd/ThE

018#% + $+<0+5

YORK TIMES

IZVJEŠTAJ: U doba blogova modnih kreacija.i reality emisija posvećenih stilu misli da može o dizajnu svatko izradu odjeće za biti dizajner, a internet i kreditna treba vam tek narcisoidnost će se njihove uslukartica. Pomodarska krug ljudi te da možda stvar da je danas svatproširiti na veće No i tu bismo O2 slilo se 10.000 dovela je do toga ge tek kasnije stručnjacima. Mislimo Julije” u areni Google+ u trebali prepustiti svih društvenih New ko kritičar i zvijezda. krugove korisnika. pristup svojoj gostima ne daje posjetitelja iz ležerno odjevei da smo uvijek New Yorku koji Kad je jedna novinarkausluge triju su da sve možemo i prilagodbe srpnju je ograničiodok je ne usaiskušala slojeva. Došli ako većina nije zamjenske priloge“Umjesto da York Timesa gutali pivo i šetali u pravu. No što društvenoj mreži srpnja na u pravu? Što bani, mljackali, za za vegetarijance. stranica, PickYourPerfectPairizvedbe bio je vrši, a kad je sredinom osmisliti jelovnik dvoranom. Cilj došao europski pokušavamo OBJEKTIV ako treba Bras.com, MakeYourOwnJeans. elitističkog imidža, osmisliti jelovameričko tržišteSpotify, besplaslušati glas let odvojiti od sve, trebali bismo com i MilkandHoneyShoes.com, kaže da mnogi glazbeni servis moguć samo uz bile ispodpronajviše odgovara.” malobrojnih? no Anja Tita (40)ni sjedili, a mnogi bio nik koji nama njezine su kreacije restoranu tan je pristup — dobila je uske Neka stručposjetitelji nisu prema izlazu priU newyorškom Diner tako ne sječne kvalitete materijapozivnicu. njaci rade svoj su se čak sjurili završila. “Ne stav na interZucco: Le French traperice od pretankog u re“Negativan se od pretvrde kože posao, a možje nego je izvedbapored mene jede proširiti pa tako služe kečap i Budweiser, la, niske cipele netu brzo može ružičaste boje Pig nude jedino da mi nismo volim kad netko balet”, kaže doživjeti neustoranu Spotted čite kičasti grudnjak s novi pothvat može joj uopće nisu hamburger, a stručnjaci. kokice dok gledambalet uspio što uopće krene Roquefort uz Graham Elliot u s točkicama koji za se spjeh prije nego ipak odlučila Odnedavno ona Anja. Čak i ako kaže Susan Etlinkaški ugostitelj poslužuje kavu pristajali pa se ekskluzivnosti, žele poslovanjem”, ne i obuće u trgoviriješiti dojma za područje i kafići više ne tehnologije. svojem kafiću ugostitelji purikupnju odjeće kvalitete, pristuneki restorani ger, konzultantica Altimeter gostiju: i dalje vlada svijetom tvrtki bez kofeina. Ovi nama, u kojima koje se bave tehviše udovoljavati prohtjevima tehnologije u prodavača ne poslovati po svome, Mnoge tvrtke za van, nema leži “u previsosti odlučili su držati široke pačnosti i iskustva bi rekao David nema više kave nema više griGroup. Opasnost koja se kasnije žele. što nologijom nastojeza testiranje noa ne kako gosti nedostaje. Kao uvijek u pravu”. pa dijetnih sokova, trebali razkim očekivanjima dodaje. A to olako pretnije mase podalje Možda bi i gosti odabrane koji Kad Chang, “gost janja peciva. “Ljudi mogu obiti o glavu”, internet$1,7$ 3$7,/ vih usluga pozivaju informaciju o svojem ponašanju. je svaki restoran da nekolicini misliti postavljaju se dogodilo baletna trupa David Chang, će im dati povratnuPoduzetnici za izradu vlastitih je Kraljevska približiti balet, za svakoga”, kaže Momofuku u skih stranica o manjkavostima. odlučila narodu pivom i čipsom. privući odabran vlasnik restorana s se nadaju da će i narod je došao izvedbu “Romea na Na lipanjsku Komentare šaljite nytweekly@nytimes.com

PRVE DNEVNE POSLOVNE NOVINE U HRVATSKOJ 58,'65-+ 64'0&18+

zA THE NEW

Prosvjednici u Hami postavili su barikade kako

$17+21< 6+$',' nakon bi se pripremili odnedavna davanju azila — U gradu prepunom o imigraciji i za odbijanje i multiepiHAMA, Sirija ralna pravila od najkrvavijih rasprave o asimilaciji i niskoj vladinog napada; ožiljaka iz jedneBliskog istoka, revolt dugotrajne javne bogatstvu zoda modernog spomenik Unatoč naftnom Bashara al-Asposljednjih kulturalizmu. da protiv predsjednika u ovoj zemlji Hafezu alpomagati Sirijcima Baristopi nezaposlenosti, sada počeo je sve većeg broja Assadu uklonjen nakon diktature. i zabrinutost zbog zamisle život godina raste posebice nakon za smeće, buldožera u gradu Rastanu prije stanovništva, kade od kanti 11. rujna postavljaju se muslimanskog pored Hame vreća s pijeskom povratka Američke Države (gore) napada na Sjedinjene krize glede objavljivanja očekivanog zastrašujućeg koje su se povukleu danske 2005. gradu sigurnosnih snaga 2001. godine te pobune u ovom Muhameda koncem Nornakon izbijanja slobodna”, skandiraju su i u karikatura proroka je lipnju. “Hama ostat će slobodna”. karikature objavljene “i godine. Sporne u Siprosvjednici, po veličini grad širi, pa je Hama, četvrti primjer toga kako veškoj. jedan stanovnik. slavi određena količije populacija se u zemlji koja nakon Dok se u Hami riji, otad je postala Međutim, muslimanskadruga religija po broju drugih područmogao izgledati upravljanju gradom isključivo monologu vlast islam bi grad u Siriji koja traje već četiri na slobode, stanovnici li je to ponukalo već dugo izložena “Ovako bi u Norveškoj danas vidljivije muslikraja diktature plakat predsjednika podanicima. ja pitaju se što snage iz tog grada. sve brojnije i sve vladara prema kaže bivši vlamonoetničkoj, vjernika. Učinak počiva se na nedesetljeća. Jedini da povuče svoje gradu nalazi u relativno kako ključ toga grad trebao izgledati”, je Assada u ovom koji nam se predstavio Većina vjeruje Hame. “Hama je ramanske populacije sjedišta vladajuće din dužnosnik Norveškoj očigledan (49). U Homsu, oštećenom pročelju u samoj prošlostiposvuda. Godine 1982. ih Gomile prosvjednika kao Abu Muhammad liberalnoj i ravnopravnoj protuimigracijske su tenkovi. Još raspravstranke Baath. njena”, odjekuje popularnosti ulicama, gdje na jugu, parkirani u manje gradove zapovijedi al-Assadova po zastupjeu naglom rastu okupljaju se na ugušila u Hami je po koja je sada druga vojnici pjevaju prosvjedne se nalazi na ulazima sirijska vojska i Hame. Napeti ljaju o politici, oca Hafeza Stranke Napretka, okrutnošću katraume iz okrutnih između Homsa parlamentu. vlakad je s pijeskom i tenkovsme i prepričavaju pobunu nepojmljivom proiz 1982. godine, pljenosti u norveškom i ostatak njegove skriveni iza vreća islamisu kako se prema sukoba s vlasti kva je obilježila strah i paranoju koja Hamu okončati skih cijevi rekli prokako dolazi okupa1DVWDYDN QD VWUDQLFL vojska ušla u davine te uvela te usmrtila gomilu metu daje naslutiti ustanak koliko, stički uvijek se ne zna cijska vojska. njezina vlasti1DVWDYDN QD VWUDQLFL svjednika; još tisuća ili više. Danas, “Siriju su kolonizirala elita je prokomentirao deset, dvadeset i obrazovana ta djeca”, odsječno po prvi put, klerici s guvernerom o 7/,'60156 + 56+. Hame pregovaraju

+(15< )2817$,1 CoColí, Panama

U tijeku su radovi na izgradnji većih prevodnica u

MOISES SAMAN

st u sirijskom gradu Sloboda i nesigurno

Panamski prečac se proširuje

milijuna kuna

Plinacro – plinovod Benkovac-Split, Benkovac -Zadar i magistralni plinovod Gospić-Benkovac

Polugodišnje brojke Izvješća otkrivaju vrlo uspješnu polovicu godine >> 19



JADRANKA DOZAN

jadranka.dozan@poslovni.hr

Koliko su prisnažili državnom proračunu u milijunima kuna; u zagradama su vlasnički udjeli RH u poduzećima

Neke od državnih tvrtki nakon isplate dividende morat će se dodatno značajnije zadužiti kako bi financirale ranije planirane investicije

HEP

493,4

aostatak proračunskih prihoda za lanjskima postupno se topi. Netom objavljeni polugodišnji podaci Ministarstva financija pokazali su da je u lipnju smanjen za oko 250, na 750 milijuna kuna. Ta je razlika s krajem srpnja vjerojatno i posve nestala ili je barem posve blizu tome jer se u međuvremenu, slijedom Vladina naputka o isplatama polovice lanjske dobiti, zahuktala žetva dividendi i isplata udjela u dobiti tvrtki u (su)vlasništvu države. Lipanjske uplate dividende u iznosu od 220,9 milijuna kuna (najvećim dijelom Inine) i dodatnih 10,4 milijuna po uplatama udjela u dobiti nekoliko državnih tvrtki (koje nisu ustrojene kao dionička društva) bile su samo početak. Val uplata dividendi državnom je proračunu, ne računajući dividende i udjele u dobiti koje su povukle državne institucije poput HZMO-a ili DAB-a, dosad donio približno 870 milijuna kuna. Bez te prihodne zakrpe kojoj se Vlada domislila prije nekoliko mjeseci, i ova bi godina zacijelo teško prošla bez rebalansa. Nedavne prerespodjele u proračunu kojima su se uštede s jedne strane pretakale u ministarstva s povećanim izdacima samo su potvrdile da Vlada zadnju godinu mandata želi izbjeći rebalans. Najveći doprinos izvanrednim je proračunskim prihodima dala Hrvatska elektroprivreda, čija je Skupština 11. srpnja donijela odluku da se dio lanjske dobiti, u iznosu od 493,4 milijuna kuna, isplati vlasniku, u državni proračun. “HEP je postupio po odluci Skupštine”, potvrđuju u toj kompaniji ističući kako ta odluka nije utjecala na ovogodišnji plan investicija. Prije 20 dana i nacionalni je operater plinskog transportnog sustava, Plinacro, polovicu svoje lanjske neto dobiti proslijedio proračunu. Za tu su jednokratnu uplatu od 67,9 milijuna kuna koristili vlastita sredstva, kažu. Premda je posrijedi značajan iznos, “zahvaljujući daljnjoj racionalizaciji poslovanja te provedbi dodatnih mjera štednje to neće ni u kojem segmentu utjecati na

Međunarodni je žiri najkvalitetnije dizajniranima ocijenio i stranice Poslovnog dnevnika s uključenim oglasima

(RH 100%)

Ina

215,4 (RH 44,8%)

Plinacro

67,9

Fina

(RH 100%)

38,6 (RH 100%)

Croatia osiguranje

11,8 21,8

Hrvatske šume

(RH 79%)

Janaf

6,3 (RH 14,5%)

investicijski plan tvrtke” koji za 2011. iznosi oko 318 milijuna kuna. S tim u vezi u Plinacru ističu kako je njihov najvažniji projekt – izgradnja IV. dijela plinovodnog sustava Like i Dalmacije - upravo počeo ovih dana. Prošle srijede isplatu dividendi dioničarima provelo je Croatia osiguranje, a budući da je država izravno vlasnik 79 posto dionica, proračunu je ‘sjelo’ 21,8 milijuna kuna. Nekoliko dana prije, pak, provedena je i isplata dividende Janafa. U njegovu slučaju državno je vlasništvo raspršeno na više institucija (HZMO, HANDA, DAB) pa je samo manji dio dividende završio u proračunu; s nešto više od 107 tisuća dionica (14,5% redovnih dionica serije A) u vlasništvu RH u državnoj je blagajni završilo oko 6,3 milijuna kuna. Državni udjel u Končaru također je raspoređen na više nositelja pa je proračunu od dividende sjelo tek nešto više od tri milijuna kuna, i to još u lipnju. Kod Plovputa, Hrvatskih šuma, i Fine proračun ni s kim ne dijeli isplatu polovice dobiti budući da su u 100-postotnom vlasništvu RH. Dok je Plovput proračunu prisnažio s nepunih 5 milijuna kuna, od Hrvatskih šuma ide mu 11,8 milijuna, a uplata ide “idućih nekoliko dana”. U Fini, koja je za 2010. iskazala 77,3 milijuna kuna, polovicu su u proračun proslijedili sredinom srpnja. Za razliku od većine državnih tvrtki, dobit Hrvatske lutrije i prije je išla u proračun. S oko 630 milijuna kuna srpanjskih prihoda od dividendi i isplata dobiti taj mjesec za državnu će blagajnu biti najizdašniji od početka godine, a s obzirom na turističku sezonu, trebao bi osjetno premašiti i lanjski srpanj (s 9,5 milijardi kuna prihoda). Vladin naputak odrazit će se i na prihode državnih institucija koje od tvrtki u pretežito državnom vlasništvu dosad nisu ubirale značajnije prihode. Bivši HFP (danas AUDIO) lani je na cijeli svoj portfelj zabilježio skromnih 10,2 milijuna kuna dividende. Istodobno, velike državne tvrtke koje usporedo s naputkom o isplati dividende proračunu imaju velike investicijske planove, to će otkidanje dijela dobiti osjetiti, a za neke to znači više zaduživanja za investicije. Sve u svemu, to što će 2011. proći bez rebalansa nije loša stvar, ali to nije odraz reformi nego tehniciranja. 

(RH 100%)

Plovput

Končar

3,1

(RH 10,1%)

5,0 (RH 100%)

►

Investors odradio prvi krug razgovora s malim bankama”. Sve nagrađene naslovnice odlikuje moderna infografika koju potpisuju Predrag Vučinić (art direktor

Poslovnog dnevnika) i Ivana Kučko. Međunarodni je žiri najkvalitetnije dizajniranima ocijenio je i stranice Poslovnog dnevnika s uključenim oglasima (3. stranica od 5. studenoga 2010., 9. stranica od 17. lipnja 2011. i 5. stranica od 20. lipnja 2011.). Treću nagradu Poslovni dnevnik osvojio je za najuspješniju vizualizaciju teksta (visual storytelling), a odnosi se na prilog “U fokusu” od 17. veljače 2011. godine koji je čitateljima nudio praktične savjete kako ispuniti poreznu prijavu. U kategoriji najbolje liustracije Poslovni dnevnik dobio je nagradu i na 14. izdanju European newspaper award za naslovnicu objavljenu 14. listopada 2011. godine. Nagrađena je ilustracija s naslovnice Poslovnog dnevnika od 14. listopada 2011. godine. Te je godine su na natjecanju službeno uvedene i kategorije prilagođavanja novinskih sadržaja tabletima i iPhoneom.