dnju. Današnje “aristokracije” su tako u poziciji da za svoju
stitucionalnih ustrojstava do ekonomskih politika. Jasno
podršku zauzvrat zatraže novi socijalni, politički i eko-
je da će ti pokreti uvijek ostati antagonizirani prema im-
nomski ustroj koji daleko nadilazi suvremena poimanja
perijalnim aristokracijama, i to – smatramo – opravdano.
multilateralizma – novi globalni poredak.
Međutim, u interesu aristokracija je smatrati pokrete po-
Što bi sadržavala Magna Carta danas? Što žele globalne
šnjih globalnih politika. Neke verzije reformi koje zahtije-
Okončanje unilateralističkih vojnih pothvata i naizgled
vaju pokreti i neki načini uključivanja globalnih mnoštava
nerješivo stanje globalnog rata fundamentalno je proturje-
kao aktivnih snaga neosporivo su nezaobilazni za stvara-
čje. Aristokracijama je također važno obnoviti globalne
nje bogatstva i sigurnosti. Uz najprogresivnije vlade glo-
proizvodne snage i uvesti cjelokupnu globalnu populaciju
balnog juga, globalizacijski protestni pokreti predstavljaju
u krugove proizvodnje i razmjene. Prioriteti kao što su ot-
snage koje najviše obećavaju da mogu dati smjer projektu
klanjanje siromaštva i opraštanje dugova najsiromašnijim
obnove, stvarajući alternativu propalim unilateralističkim
zemljama u tom kontekstu ne bi bili dobročinstva, već na-
režimima i postavljajući temelje za novu Magnu Cartu.
pori da se realizira proizvodni potencijal koji postoji u svi-
304 Demokracija
tencijalnim saveznicima i izvorima za formuliranje dana-
aristokracije? Mir i sigurnost očigledno su važni ciljevi.
Valja jasno reći da globalne aristokracije ni na koji na-
jetu. Drugi prioritet bio bi revidiranje procesa privatizacije
čin ne zastupaju mnoštvo. Projekt aristokracija, čak s no-
i stvaranje zajedničkog pristupa nužnim proizvodnim re-
vom Magnom Cartom, ide ne za demokracijom, već za
sursima, kao što su zemlja, sjemenje, informacije i znanja.
drukčijim oblikom imperijalne kontrole. Mnoštvo jest i
Učiniti resurse zajedničkima nužno je za širenje i obnovu
ostat će nužno antagonizirano prema tim aristokracijama.
stvaralačkih i proizvodnih potencijala – od poljoprivrede
Unatoč tome, trebamo prepoznati da kriza aristokracija
do internetskih tehnologija.
suočenih s unilateralizmom SAD-a doista nudi strateške
Možemo već prepoznati takva gibanja koja mogu na-
prilike na globalnim obzorima demokratskih prijedloga.
vesti aristokracije na put stvaranja nove Magne Carte. Na
Primjerice, moguća su savezništva između industrijskih
zasjedanju WTO-a u Cancúnu zahtjevi koje je iznijela “gru-
aristokracija i proizvodnih mnoštava na najslabijim i najsi-
pa dvadeset dvije zemlje” za ravnopravnijim poljoprivre-
romašnijim stupnjevima razvoja, na točkama neravnoteže
dnim trgovinskim politikama, primjerice, jedan je korak
između proizvodnog poretka i potencijala postojeće radne
prema reformiranju globalnog sistema u tom smjeru.
snage, kao i u pogledu okončanja globalnoga ratnog stanja.
Općenitije, međunarodna savezništva koja Lulina vlada u
Ovdje možemo početi nazirati mogućnost alternativ-
Brazilu provizorno gradi unutar Latinske Amerike i šire
nih strategija globalnog ustrojstva. Postoji li mogućnost da
ukazuju na moguće temelje globalne rekonstrukcije. Slije-
se putem savezništava s aristokracijama predloži program
diti primjer vlada globalnog juga na taj način jedan je od
Protuimperija? Ima li smisla na polju geopolitike predloži-
smjerova u kojima bi aristokracije trebale orijentirati svoj
ti taktike i strategije koje bi mnoštvo moglo inteligentno
projekt obnove proizvodnih snaga i energija u globalnom
usmjeriti prema tom cilju? Mnogi simptomi pokazuju u
ekonomskom sistemu.
tom smjeru. Kada pokrete bijega iz siromaštva prati pobu-
Drugi izvor orijentacije aristokracijama nudi mnoštvo
na, kada migracije otvaraju prostore miješanja i novih an-
glasova što protestira protiv trenutnog stanja rata i sada-
tropoloških i kulturnih formi, kada su ratovi za oslobođe-
šnjeg oblika globalizacije. Kao što smo podrobnije izložili,
nje povezani s procesima diplomacije odozdo, kada su glo-
ti demonstranti na ulicama, na globalnim forumima i u
balne aristokracije u interpretaciji multilateralnih elemen-
NVO-ima ne iznose samo pritužbe protiv neuspjeha sada-
ta svjetskog nereda prinuđene ponovo razmisliti o potči-
šnjeg sistema nego i reformske prijedloge koji sežu od in-
njavanju mnoštava i naposljetku ući u savezništva s njima,
305 Globalni zahtjevi za demokracijom