302 Demokracija
interesa među različitim frakcijama globalne kapitalistič-
u Afganistanu i Iraku pokazuju se nemoćnima da ostvare
ke klase, a koje su isplivale na površinu posebno jasno tije-
minimalne ciljeve sigurnosti i stabilnosti. Naprotiv, oni
kom rata u Iraku. (Uzmimo za primjer glasno protivljenje
stvaraju sve veći sukob i razdor. K tome, vojna prevlast ni-
ratu vodećih poslovnih ličnosti kao što je George Soros.)
je dovoljna da bi osigurala globalnu sigurnost. Ekonomski
Globalno ratno stanje i sukob koje su stvorile unilaterali-
i kulturni odnosi podjednako su važni kao i socijalni uvjeti
stičke vojne politike imale su snažne štetne učinke po glo-
nejednakosti i uvjeti krajnjeg siromaštva koji su prečesto
balne krugove proizvodnje i trgovine. Sumarno bismo mo-
prisutni u velikim dijelovima svijeta. Sjedinjene Američke
gli kazati da je unilateralistička oružana globalizacija koju
Države neće uspjeti u nametanju svog unilateralnog zapo-
provode Sjedinjene Američke Države podigla nove granice
vijedanja ne budu li mogle postići sporazum s ostalim ve-
i prepreke, blokirajući one vrste globalnih ekonomskih
likim financijskim silama u svijetu. Globalna sigurnost ni-
mreža koje su stvorene u prethodnim desetljećima. Najva-
kad neće biti moguća ne bude li se mogao osigurati eko-
žniju krizu današnjega globalnog ekonomskog režima iz
nomski razvoj najsiromašnijih zemalja. I to očigledno nije
perspektive aristokracija razotkriva činjenica da on angaži-
tek ekonomsko pitanje već i pitanje socijalnih, kulturnih i
ra samo mali udio proizvodnog potencijala današnjeg svi-
političkih ravnoteža i sukoba. Zapravo, svrhe globalizacije i
jeta. Veliki i sve veći udjeli globalnog stanovništva žive pak
oblici geopolitičke strategije još su duboko upitni.
303
u bijedi, lišeni obrazovanja i prilika. Mnogobrojne države muče nacionalni dugovi koji isisavaju vitalne resurse. Ustvari, sve je jasnije da je većina svijeta isključena iz pri-
n o va m a g n a c a r ta?
marnih krugova ekonomske proizvodnje i potrošnje. Iz te perspektive, aristokratska kriza ne tiče se samo multinaci-
Postaje sve jasnije da je unilateralni, odnosno “monarhij-
onalnih industrijalaca već pogađa i sve proizvodne subjek-
ski” ustroj globalnog poretka, koji je centriran oko vojnog,
te globalnog ekonomskog poretka. Simptomi tih razdjelni-
političkog i ekonomskog diktata Sjedinjenih Američkih
ca sežu od jednostavnih iskaza prezira prema unilaterali-
Država, neodrživ. Sjedinjene Američke Države ne mogu
stičkoj primjeni američke moći i nedostatka vjere u njenu
nastaviti “ići samostalno”. Kriza tog ustroja predstavlja pri-
pravednost do uspostave suparničkih regionalnih formaci-
liku za “globalne aristokracije”, to jest multinacionalne
ja. U razdoblju između napada 11. rujna 2001. i rata u Iraku
korporacije, nadnacionalne institucije, druge dominantne
2003. razvrgavanje prethodno čvrstih veza lojalnosti i zaje-
nacionalne države i snažne nedržavne aktere.
dničkih političkih i ekonomskih interesa među svjetskim
Ovo je trenutak Magne Carte. Prisjetimo se iz engle-
aristokracijama bilo je dramatično. Jedna od manifestacija
ske povijesti da početkom trinaestog stoljeća kralj Ivan
aristokratske krize koja je imala snažan učinak na geopoli-
Bez Zemlje više nije mogao plaćati svoje prekomorske voj-
tiku je natjecanje među valutama. Primjerice, prelazak eu-
ne pothvate i više nije mogao održavati društveni mir. Ka-
ra iz slabe u jaku poziciju i prva prijetnja koju je euro sta-
da se obratio aristokraciji za sredstva i podršku, ona je zau-
vio pred dolar kao rezervnu valutu u međunarodnom po-
zvrat zatražila da se monarh podvrgne vladavini prava i
slovanju predstavljaju minsko polje i problem koji se mora
stvori ustavna jamstva, čime je nastala Magna Carta. Dru-
brzo razriješiti unutar imperijalnog poretka.
gim riječima, monarh se složio da napusti strogo unilate-
Treći element unilateralističke strategije vezan je uz
ralističku poziciju i aktivno surađuje s aristokracijom. Naš
održanje samog poretka, oblika globalnog upravljanja i tra-
globalni “monarh” je danas suočen s usporedivom krizom,
ganja za sigurnošću. Američka unilateralistička verzija Im-
nesposoban da plati svoje ratove, održi mirni poredak i k
perija nametnuta je vojnom silom, ali vojni pohodi SAD-a
tome osigura adekvatna sredstva za ekonomsku proizvo-
Globalni zahtjevi za demokracijom