minutažu. Tu se vidi kako kultura i umjetnost sve više bivaju bačeni u najskriveniji zapećak, govorimo o Televiziji…Radio je tu nešto drugo. Radio s dramskim i posebice Trećim programom odražava jednu kulturnu razinu. Na Televiziji je i ono malo kulture što je ostalo gurnuto u kasne noćne sate…Obrazovni je program potpuno uništen, a kriterij po kojem se kulturne teme pojavljuju u Dnevniku katastrofalan je. Zaključio bih da je to nedopustivo, jer HTV nije komercijalna televizija. Ona ubire više od 800 milijuna kuna prihoda što građani plaćaju - da bi ta institucija bila nacionalna, kulturna, pa da ima i razinu koja je, upotrijebio bih jednu arhaičnu riječ, i odgojna… Ona postaje konkurent komercijalnim televizijama, što je apsurdno. Moj angažman na Televiziji? Bio sam osam godina umjetnički direktor, poznajem dobro kuću. U ovom slučaju ne dolazi u obzir jer ja sam politički angažiran…
se vrijedilo angažirati, iako sam jako opterećen, i u ovoj funkciji u Matici… NABUCCO I NOVI PROJEKTI Svojem uspjehu na redateljsko-glazbenom polju - od Nabucca koji je “vječan” preko opernih premijera u riječkom i splitskom HNK-u - uz sjajne kritike, zasigurno se veselite. Opera je Vaša trajna ljubav. Kako komentirate ovaj, posljednji izbor i što novo možemo očekivati i gdje? - Kao što znate, ne tako davno u operi HNK izvedena je 150. izvedba mojega Nabucca…To je rekord u europskim razmjerima, a uspjeh je veći jer je ta predstava uvijek bila rasprodana. Prema zadnjim statistikama koje HNK radi o svojim predstavama, prodanost Nabucca bila je 98 posto. Što je apsolutni nedosegnuti fenomen…To je predstava koja je, kao što znate, obišla i svijet, koja je imala izvanredne uspjehe i u nekadašnjem Sovjetskom Savezu upravo pred kraj ondašnje ere. Značio je taj Nabucco nešto novo što je njih fasciniralo, pa su ovacije trajale dugo i u Moskvi i u Petrogradu, ondašnjem Lenjingradu… Uspjeh je postigao i u Njemačkoj, Luksemburgu, Salzburgu… Dakle, jedna predstava koja je pronijela vrijednosti hrvatskog glumišta po čitavoj Europi. Jasno da čovjek ne može živjeti od stare slave i sretan sam što smo ove godine imali dobar odaziv publike na dva moja projekta koje publika inače ne prihvaća a priori. …S jedne je strane Paraćeva Judita u Rijeci, a, s druge strane, veselim se uspjehu Simona Boccanegre u Splitu. Pitate za novo. Projekata je poprilično i u nas i vani. Zbog svojih saborskih obveza morao sam, na žalost, reducirati svoje projekte u inozemstvu.…Međutim, ovog ću proljeća raditi, nakon tri godine, ponovno dramsku predstavu. Zaželio sam se drame: nakon mnogih izvrsno primljenih predstava kao npr. Gorki, gorki mjesec i drugih, došlo je ponovno vrijeme za dramsku predstavu. Radit ću u Varaždinu, to će vjerojatno biti Schillerova Maria Stuart.
POLITIČKI ANGAŽMAN Kako biste predstavili svoj rad u saborskom Odboru kojemu ste na čelu? - Saborski Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu zapravo pokriva dva ministarstva, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa i Ministarstvo kulture, samo ne šport i zaštitu prirode. Prošle smo godine obavili dobar posao, donijeli smo, uz ostalo, novi kazališni zakon. Posebno se veselim što smo na kraju prošlogodišnjeg zasjedanja u Zakon o udžbenicima unijeli izmjene i dopune: uvedeni su besplatni udžbenici za sve učenike osnovnih škola i prvog razreda srednjih škola. Mi ćemo i dalje nastojati da ti zakoni budu meki, fleksibilni, životni. Trudit ćemo se da pridonesemo Hrvatskoj kao zemlji znanja. U tome ovaj odbor u dobroj suradnji s ministrom Primorcem može biti vrlo koristan. To je stvar za koju se vrijedi potruditi, pa i žrtvovati poneku režiju u inozemstvu.… Član ste HDZ-a i snažno podupirete Ivu Sanadera. Jeste li mu nešto preložiti vezano uz predizbornu godinu? Kultura, obrazovanje, znanost, to su karike u lancu bez kojega budući pobjednik ne može, zar ne? Bili ste prisutni na programu Hrvatska zemlja znanja. Ima li nade da ta ideja zaživi? - Na ovo Vam pitanje mogu odgovoriti onime što je već sadržano u samom pitanju. Svi moji razgovori, prijateljski, s predsjednikom Vlade uglavnom ostaju u tom krugu tema. I mogu vam reći, a to sam rekao i u razgovoru sa sindikatima obrazovanja, da sintagma o Hrvatskoj kao zemlji znanja nije fraza. U to mi svi, i posebno predsjednik Vlade, duboko vjerujemo. Ne znam je li to tema koja će dobiti izbore, ali je ta tema bitna u predizbornom razdoblju. Kad se pogleda koliki je porast proračuna za kulturu, znanost i naobrazbu, jasno je da se ozbiljno misli… Q
HTV NIJE KOMERCIJALNA TELEVIZIJA Mirko Galić odlazi s HTV-a u diplomaciju. Kako ocjenjujete njegova postignuća? Biste li se Vi prihvatili te teške i odgovorne, ali izazovne dužnosti? - Ne bih ocjenjivao razdoblje u kojem je gospodin Galić bio ravnatelj s aspekta njegove osobe. No, rekao bih da je to razdoblje bilo, što se HRT-a tiče, a posebice Televizije, upitno kad je riječ o političkoj objektivnosti, ali, tvrdim kategorički, katastrofalno kad je riječ o položaju hrvatske kulture i umjetnosti. Kažem, koliko je minuta dobio koji političar lijeve ili desne orijentacije, da ne bih ustrajao… Ali apsolutno ustrajem na tome da je iz godine u godinu položaj hrvatske kulture i kulture općenito na TV išao nizbrdo. Ja sam u svojoj saborskoj raspravi, u izvješću o HRT-u za 2004. godine, iznio konkretne brojke, 11
matica veljača/february 2007.