Krajem kolovoza dogovor zahvaljujući kojem bi BiH mogla otvoriti pregovore s EU

Prije otvaranja pregovaračkog procesa, kao što je poznato, nužno je ispuniti preostale zadaće iz paketa 14 prioriteta Europske komisije

Stabilizacija političkih prilika na razini države, očekivanja su, pozitivno će se re�lektirati na odnos izvršne i zakonodavne, a što bi za posljedicu imalo ubrzanje procedure usvajanja zakonskih rješenja iz europskog paketa koja BiH do kraja ove godine trebaju postaviti u poziciju da počne službene pregovore o članstvu u Europskoj uniji.

Prije otvaranja pregovaračkog procesa, kao što je poznato, nužno je ispuniti preostale zadaće iz paketa 14 prioriteta Europske komisije, a među njima je i usvajanje nekoliko značajnih zakonskih rješenja u Parlamentarnoj skupštini BiH, a prema najavama predstavnika političkih stranaka koje čine većinu na razini države, za očekivati je kako će krajem ovoga mjeseca doći do značajnog iskoraka u tom smjeru, ali i kompletiranja ustroja novog Vijeća ministara BiH. Već krajem srpnja lideri stranaka parlamentarne većine u Bosni i Hercegovini postigli su dogovor o deeskalaciji krize, a na sastanku koji su imali predsjednici HDZ-a BiH, SDP-a i SNSD-a - Dragan Čović, Nermin Nikšić i Milorad Dodik - dogovoreno je nekoliko ključnih stvari o čijem rješavanju ovisi unutarnja politička stabilizacija, ali i ubrzanje europskog puta zemlje. Među ostalim, tu je set proeuropskih zakona, formiranje radnih skupina koje će raditi na sveobuhvatnoj reformi pravosuđa te izbornoj reformi, kao i imenovanje novog ministra �inancija, a rezultate toga dogo-

Od ukupnog broja nezaposlenih osoba, njih 43 tisuće ili 23,7 posto tražilo je posao kraće od 12 mjeseci, dok je 29 tisuća ili 16 posto osoba tražilo posao od 12 mjeseci do dvije godine

Iako poslodavci već neko vrijeme upozoravaju da im kronično nedostaje odgovarajuće radne snage te se sve veći broj njih odlučuje na uvoz radnika iz inozemstva, više od 100 tisuća osoba u Bosni i Hercegovini na posao čeka dulje od dvije godine.

„U prvom tromjesečju 2023. godine, od ukupnog broja nezaposlenih osoba, njih 43 tisuće ili 23,7 posto tražilo je posao kraće od 12 mjeseci, dok je 29 tisuća ili 16 posto osoba tražilo posao od 12 mjeseci do dvije godine. Broj nezaposlenih osoba koje su tražile posao dvije godine i dulje iznosio je 109 tisuća ili 60,3 posto”, navodi se u dokumentu Agencije

LIJEPA NAŠA, DRAGA NAŠA

Što je najbitnije?

Anto Marinčić (iz Žepča, BiH) vora trebali bismo vidjeti već za dva tjedna.

Naime, tada se očekuje novi sastanaka lidera vladajućih stranaka, a nakon toga i rješavanje kadrovskog pitanja u Vijeću ministara, kao i sjednica Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH na kojoj će se naći tri zakonska rješenja - o ombudsmanu, slobodi pristupa informacijama i Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću BiH.

Usvajanje navedenih zakonskih rješenja, ali i održavanje te intenziviranje dinamike kojom se europska pravna stečevina, ali i drugi važni zakoni, propisi i odluke donose na razini države, uz intenziviranje Mehanizma koordinacija između različitih razina vlasti, dovelo bi BiH u poziciju da godinu dana nakon dobivanja statusa kandidata bude u poziciji otvoriti pregovore. To je i namjera Vijeća ministara na čelu s Borjanom Krišto, predsjedateljicom, koja održava intenzivnu komunikaciju s europskim saveznicima i koja je u više navrata potvrdila odlučnost u namjeri održavanja fokusa na europskom putu zemlje, uz praksu koja podrazumi- jeva dijalog i kompromis. Krišto je značaj europskog puta naglasila i tijekom prošlomjesečnog sastanka Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje BiH - EU, koji je održan u Bruxellesu. Sastankom je predsjedao visoki predstavnik Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i dopredsjednik Europske komisije Josep Borrell, a povjerenik za susjedstvo i proširenje Oliver Várhelyi predstavljao je Europsku komisiju.

Predsjedateljica Krišto izjavila je nakon sastanka Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje između BiH i EU kako je uvjerena da bi se trenutačnom dinamikom rada Vijeća ministara BiH krajem ove godine trebali otvoriti pregovori za članstvo u EU.

- Uz brojne izazove koje BiH ima kao složena zemlja, iznijela sam osobni stav da dijalog, međusobno uvažavanje, konsenzus i poštivanje ustavnih nadležnosti dovode do napretka i u ispunjavanju reformskih procesa, odnosno ostvarenja cilja prema EU - rekla je predsjedateljica Krišto tom prilikom.

Poruke kojima je uvijek u fokusu potreba dijaloga dovode i do toga da Vijeće ministara ostvaruje zapažene rezultate, a ilustrativan je podatak koji je u srpnju potvrdila Krišto, a koji govori kako je Vijeće ministara u proteklih sedam mjeseci razmatralo više od 900 materijala, od čega su brojni u vezi sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju. Uz predanost na ispunjavanju uvjeta iz Mišljenja Europske komisije, od ključnog značaja za nastavak europskog puta je i harmoniziran odnos na relaciji Vijeće ministara - Parlamentarna skupština BiH, a o kojem ovisi i brzina usvajanja te primjene europske pravne stečevine na kojoj aktivno radi izvršna vlast. Ako bi krajem godine BiH uspjela doći u situaciju da ispunjava uvjete za početak pregovora, treba navesti kako će se pred institucijama na svim razinama vlasti, ovisno o ustavnoj nadležnosti, naći revidirana metodologija proširenja Europske unije, uvedena u veljači 2020. godine, a koja donosi tematske klastere pitanja: temeljna pitanja, unutarnje tržište, konkurentnost i inkluzivni rast, zelena agenda i održiva povezanost, resursi, poljoprivreda i kohezija te vanjski odnosi. Iako je riječ o prilično opsežnom i izazovnom poslu, koji će u svakom slučaju biti pravi test

Mehanizma koordinacije, treba navesti i kako je pitanje ubrzanja europskog puta jedno od temeljenih kada govorimo o vanjskoj politici Unije i njezinu odnosu prema jugoistoku Europe, a koji je, u svjetlu novih okolnosti na istoku, prepoznat kao prostor koji što prije treba čvršće vezati uz Europsku uniju. Takvo što sa sobom nosi i nove izvore �inanciranja niza projekata kojima se podiže životni standard.

Davno je Dževad Galijašević pisao: “Kad bi se muslimani u BiH uspjeli riješiti Hrvata i Srba, kad bi ih uspjeli istrijebiti iz BiH, počeli bi između sebe dokazivati tko je, a tko nije ispravan, dobar musliman.” za statistiku Bosne i Hercegovine “Anketa o radnoj snazi” koja je provedena u prvom tromjesečju, tj. u razdoblju siječanjožujak 2023. godine. Navedeni podaci pokazuju kako su u ovoj zemlji obrazovna politika i tržište rada daleko od usklađenosti. U spomenutom dokumentu dalje se navodi kako najveći postotak u obrazovnoj strukturi osoba izvan radne snage imaju osobe sa završenom osnovnom školom ili nižim obrazovanjem, njih čak 49,6 posto, zatim slijede osobe sa završenom srednjom školom i specijalizacijom, 44,6 posto, i osobe sa završenom višom školom, fakultetom, magiste- rijem i doktoratom - 5,9 posto. - Obrazovna struktura nezaposlenih osoba pokazuje da 69,6 posto osoba ima završenu srednju školu i specijalizaciju, slijede osobe sa završenom osnovnom školom ili nižim obrazovanjem15,2 posto i osobe sa završenom višom školom, fakultetom, magisterijem i doktoratom - 15,2 posto - stoji u navedenom dokumentu Agencije za statistiku BiH. Tijekom navedenog razmatranog razdoblja, od ukupnog broja nezaposlenih osoba, 64,2 posto osoba pripadalo je starosnoj skupini od 25 do 49 godina, zatim 20,9 posto starosnoj skupini od 50 do 64, 14,6 posto starosnoj skupini od 15 do 24 godine i 0,2 posto imalo je 65 i više godina. Inače, kako stoji u objašnjenju na osnovi podataka prikupljenih anketom o radnoj snazi, vrši se praćenje, mjerenje i ocjenjivanje ekonomskih i društvenih kretanja u Bosni i Hercegovini.

Tužiteljstvo BiH potvrdilo je uhićenje Mirze Kapića iz Zenice, koji je i ranije osuđivan zbog kaznenih djela terorizma, boravka na ratištima u inozemstvu. Koristeći aplikacije za komunikacije, kontaktirao je s onima koji podržavaju radikalne pokrete i pomagače ISILA. Poruke u kojima je potvrdio kako planira napad eksplozivom na džamiju presrela je policija.

Planirao je napasti i ljude iz Islamske zajednice u BiH koji objavljuju proglase protiv islamskih radikala, koji prijavljuju pristaše radikalnih islamskih pokreta policijskim agencijama.

Umjesto da su shvatili Galijaševića i pridružili se borbi protiv radikalizma, nekog novog naučavanja islama u BiH, prije svih bošnjačko-muslimanski političari, ali prešutno i bošnjačko-muslimanski intelektualci su ga osudili najcrnjim osudama i naravno, u velikoj mjeri uspjeli uvjeriti naivni bošnjačko-muslimanski narod u to da je Galijašević crni vrag. Sam Kapić je nebitan, beznačajan seoski đilkoš. Dizanja džamije u zrak ne bi bilo i da ga nisu uhitili. Što je u ovoj priči bitno?

U BiH postoje strukture bošnjačko-muslimanskih političara i dužnosnika u izvršnoj vlasti, a posebno u samom vrhu Islamske zajednice, koje podržavaju islamski terorizam!

Nikada niste čuli visokopozicioniranog Bošnjaka-muslimana da je izašao i nedvosmisleno kazao - protiv smo svakog pokušaja nekog novog naučavanja islama u BiH, protiv smo vehabija, ne želimo praviti islamsku BiH. Bošnjaci-muslimani, čujte nas, odbacite sve one koji vam naučavaju neki novi islam! Nitko od njih nije javno rekao, niti pokušao zatvoriti tokove novca za te radikalne islamiste. Svi u BiH znaju da je još uvijek zakonom zabranjeno nošenje burke, svi znaju da je zakonom zabranjena poligamija, odnosno imati više žena. Znaju da su te vehabijske, terorističke organizacije plaćale ženama u BiH koje pristanu nositi burku, da su plaćale ženama koje se nosile hidžab. Tko je to od Bošnjaka-muslimana kazao, stanite ljudi, to je u biti iskorištavanje sirotinje jer su se nositi hidžab i burku odlučivale, u većini slučajeva, one žene koje su bile sirotinja i većina njih neobrazovane. Ogromna većina građana zna da je u BiH veliki broj Bošnjaka-muslimana koji žive u poligamiji. Zanimljivo, skoro nitko ne reagira. Ili će biti da je i običan bošnjačko-muslimanski narod suglasan s vehabijskim, novim tumačenjem islama? Viđenje o ugroženosti BiH, bošnjački-muslimanski član Predsjedništva Denis Bećirović na svečanoj akademiji u Cazinu izložio je u devet točaka. Svoje mudrovanje nazvao je “Paklenim planom za BiH”. Iz tog izlaganja, bez bojazni da ćete pogriješiti, možete zaključiti da se radi o blebetanju, o nebulozama. Njegovih devet točaka mogu se svesti u dvije rečenice. Jedna: Dragu Našu BiH napadaju svi osim Bošnjaka-muslimana i svi su oni crni đavoli. Druga: BiH je samo naša, bošnjačka-muslimanska. Evo dokaza za zadnju rečenicu. ”Neka je rahmet na bosanskohercegovačke šehide i neka je vječno sjećanje na borce NAŠEG obrambeno-oslobodilačkog rata”.

Dakle, isto kao i poglavar islamske zajednice u BiH Mustafa Kavazović, nigdje spomena druga dva naroda, nigdje spomena njihovih poginulih, njihovih žrtava, BiH je samo nas Bošnjaka-muslimana. Uostalom, njegov doktorski rad bio je na temu Islamska vjerska zajednica u Jugoslaviji. Što očekivati od nekoga tko doktorira na takvoj temi?

Politička jesen neće izmijeniti Izborni zakon, nadaju se radikalni bošnjačko-muslimanski političari i njima skloni mediji. Tvrde kako su dnevno političke prilike potisnule pitanje izmjena Izbornoga zakona iz javnosti, ali dodaju – “No, to pitanje je još uvijek na stolu”. Činjenica koje su Hrvatu u BiH itekako svjesni je da sve političke stranke Bošnjaka-muslimana, pa tako i ovi iz “Trojke”, po svaku cijenu žele izbjeći izmjene Izbornoga zakona, jer izmjenama izbornoga zakona i legitimnim predstavljanjem koje im najviše smeta, i teoretski pada u vodu mogućnost uspostave neke unitarne države. Međutim, koliko god to odgađali na kraju će to morati prihvatiti jer je to u 14. prioriteta. Naravno, mogu i hoće to razvući do besvijesti, sve dok ih Europa ozbiljno ne pritisne.

Protiv 13. Bošnjaka-muslimana Tužiteljstvo BiH podiglo je optužnice kojima ih terete za ratni zločin nad Srbima u napadu na selo Jošanicu kod Foče u prosincu 1992. Opet su skočili reis Kavazović, Željko Sejdo Komšić i drugi radikalni Bošnjaci-muslimani, ustvrdivši kako se sudi samo Bošnjacima-muslimanima, kako je ovim napadnuta država i tralala, tralala. Nitko od njih neće kazati da je do sada uglavnom osuđen veliki broj Srba i Hrvata za zločine i da su na red došli bošnjačko-muslimanski zločini. Doduše, ponovno će reći - Armija RBiH nije činila zločine. To na Kazanima, Doljanima, Križančevu selu, i da ne nabrajam jer bi mi trebala cijela stranica, bili su samo incidenti, kazat će.

Povodom optužnice protiv Milorada Dodika i Miloša Lukića, direktora Službenog glasnika RS, zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika Christiana Schmidta, oglasio se i Schmidt, kazavši da nitko nije iznad zakona. Točno. No, kod ove optužnice postoje dva ”mala” problema. Jedan je, što je Schmidt donio zakon pa se to može tumačiti i kao - Nitko u BiH nije iznad Schmidta, a on je iznad zakona. Drugi “mali” problem - Schmidt nema odluku Vijeća sigurnosti o njegovom imenovanju za visokog predstavnika. Znači li to da je Schmidt i iznad UN-a? Izgleda da je baš tako. Dodik kaže da će se odazvati pozivu sudaca, a da je optužnica pisana uz pomoć američkog veleposlanika Michaela Murphyja. Sve što treba znati o stanju u Dragoj Našoj jest znati tokove novca, tko što naručuje i tko što plaća!

Vlada Novog Južnog Walesa udvostručit će novčanu potporu za zdravstvene radnike u ruralnim područjima države nudeći im potporu od 20.000 dolara.

Premijer Novog Južnog

Walesa Chris Minns rekao je da je u prethodnoj verziji ove politike koja je nudila svega 10.000 dolara nedostajala mjera za popunjavanje kritičnog nedostataka radne snage zdravstvenih radnika u ruralnim područjima.

Rekao je kako je uvjeren da će udvostručenje �inancijske potpore na 20.000