Australka Molly ljetovala u ‘Lijepoj našoj’:

484 tisuće ili 16 posto više nego u istom mjesecu prošle godine, a slijede zračne luke Zagreb i Dubrovnik. Zagrebačka zračna luka je s 344.9 tisuća putnika u plusu od 18.5 posto, a dubrovačka je s tek nešto manje putnika ili 343 tisuće ostvarila porast od 10.2 posto u odnosu na lipanj 2022. godine.

Uz to, turisti iz SAD-a, Britanije ili Australije ne ‘kukaju’ kako im je u Hrvatskoj sve postalo preskupo poput onih iz Italije ili Njemačke koji su dosada u Lijepu našu dolazili na jeftini odmor, a sada je te zemlje pogodila recesija.

Prvi dan posjetile su znamenitu Dioklecijanovu palaču, koja ih je obje zapanjila.

“Ovo mjesto je predivno, nisam očekivala da će ovako izgledati,” rekla je Molly dok je sa prijateljicom šetala oko palače.

Djevojke su se također upustile u malo šopinga, a Molly je kasnije pokazala svoj ‘ulov’. Mlada Australka je tijekom isprobavanja odjeće komentirala kako je

Zakrčene autoceste prema moru

Kroz tunel Sveti Rok u smjeru mora vozilo se u dva prometna traka u koloni od oko 25 kilometara

Svi oni koji su proteklog vikenda odlučili ići na more, morali su se naoružati strpljenjem jer je kao da je riječ u vrhuncu turističke sezone bio pojačan promet na većini cesta, prvenstveno zbog velikog broja stranih turista, ali i zbog hrvatskih vozila koji su išli na ljetovanje ili u posjet svojim obiteljima zbog blagdana Velike Gospe.

Iz Hrvatskog auto-kluba (HAC) posebno su upozorili kako su na autocestama u blizini čvorova i odmorišta mogući kraći zastoji i vožnja u kolonama u pokretu.

U takvim uvjetima vozači- ma su savjetovali održavanje sigurnosnog razmaka između vozila i dosta strpljenja. sve bilo veoma jeftino te se pohvalila kako je nabavila ‘najzgodnije stvari’.

No, unatoč tim upozorenjima, pretpostavlja se zbog ogromnom priljeva vozila opet je dolazilo do zastoja i prometnih nesreća zbog čega se nerijetko stvarale ogromne gužve. Tako se u jednom trenutku kroz tunel Sveti Rok u smjeru mora na autocesti Zagreb-Split vozilo u dva prometna traka u koloni od oko 25 kilometara. Velike su gužve, od po nekoliko kilometara, bile i pri prijelazu preko Krčkog mosta za otoke Krk, Cres i Lošinj, a tradicionalno ogromne gužve stvarale su se i na Jadranskoj magistrali oko obalnih gradova. Tako se u večernjim satima od Splita do Omiša, što je udaljenost od 25 kilometara, putovalo i do dva sata.

Ljetovanje na Jadranu ne može proći bez �ine ‘spize’, pa su tako Molly i njena prijateljica Karla obišle nekolicinu restorana.

Molly je neka od jela i dokumentirala, a tijekom jednog ručka toliko su se najele da su jedva došle do apartmana. “Bilo nam je toliko mučno, skoro smo povraća- le,” rekla je u jednom trenu. Nakon nezaboravnog provoda u Splitu, djevojke su ostatak ljetovanja u Hrvatskoj provele u Dubrovniku. Australka je u jednom od svojih zapisa na TikToku, gdje ju prati nešto manje od 230 tisuća ljudi, rekla kako ih je po povratku u domovinu ‘uhvatila depresija’. Dodajmo ovome kako se, iako je Hrvatska prvenstveno auto-destinacija za eu- ropske zemlje, bitno povećao dolazak stranih turista zrakoplovima i to prvenstveno iz SAD-a, Velike Britanije, ali i iz Australije.

Tako je u devet hrvatskih zračnih luka u lipnju bilo gotovo 1.5 milijuna putnika ili 15.4 posto više nego u istom lanjskom mjesecu, pri čemu su sve luke ostvarile poraste broja putnika.

Najviše putnika u lipnju imala je zračna luka Split,

Ova sezona bit će rekordna, prihodi će porasti najmanje 1.3 milijarde eura

Prošle godine prihod od od turizma bio je 13.1 milijardu eura, a ove godine bi mogao iznositi oko 14.5 milijardi eura

Prihodi od turizma ove će godine porasti najmanje 1.3 milijarde eura jer svi pokazatelji upućuju na to da će lanjska rekordna turistička sezona biti “primjetno nadmašena”, ali u Hrvatskoj narodnoj banci zasad iznose tek konzervativne procjene �inancijskih rezultata.

Za razliku od prethodnih sezona, kada su se ushićeno prebrojavali dolasci gostiju i prepričavali njihovi dojmovi o ljepotama Hrvatske, ove godine dominira iščuđavanje zbog skupoće, pa i priželjkivanje podbačaja kao opomena pohlepnima.

No zakrčenost na cestama i ovog vikenda, kao i svi dosadašnji statistički pokazatelji, upućuju na to da novi turistički rekordi neće izostati. Podaci iz sustava eVisitor pokazuju da je u prvih sedam mjeseci ostvaren blagi rast �izičkih pokazatelja u turizmu u odnosu na isto razdoblje lani.

Broj noćenja stranih gosti- ju u razdoblju od siječnja do srpnja bio za 4.3 posto veći nego u prvih sedam mjeseci prošle godine, a broj dolazaka za 11.3 posto. Imajući u vidu snažan rast cijena, naravno, može se očekivati da će rast prihoda uvelike nadmašiti “�izičke pokazatelje”.

Na to jasno upućuju i podaci Porezne uprave o �iskaliziranim računima u ugostiteljstvu, čija je vrijednost u srpnju porasla oko 20 posto.

“Na �izičke i �inancijske pokazatelje u turizmu povoljno djeluju i uvođenje eura i ulazak Hrvatske u sc- hengensku zonu”, kažu u Hrvatskoj narodnoj banci.

Na pitanje kakve su im procjene ovogodišnjih prihoda od turizma, u središnjoj banci odgovaraju da bi mogli “primjetno nadmašiti prošlogodišnje rekordne rezultate”.

Njihove su procjene da bi povećanje ove godine moglo iznositi “nešto više od desetinu” prošlogodišnjeg iznosa od 13.1 milijardu eura. To bi značilo “nešto više” od 1.3 milijarde eura, odnosno da bi ovogodišnji prihodi od turizma mogli iznositi oko 14.5 milijardi eura

Amerikancima i Australcima su cijene u Hrvatskoj prihvatljive, niže nego u njihovim zemljama, i to otvoreno govore, dok je Britancima zbog tečaja funte sve jako prihvatljivo.

Čak toliko da mnogi nerijetko i od ranog jutra, ne prestaju uživati u pivu koje je bitno jeftinije nego u njihovoj zemlji.

Hrvatski običaj jednosatnog ispijanja kave u društvu im je teško shvatljiv.

Opasna vozačica, čak četiri sudara

Na hrvatskim cestama događaju se i nesreće koje nekim čudom završe bez teško ozlijeđenih, a s puno sudara. Jedna od takvih bila je i na tzv. ličkoj magistrali, državnoj cesti od Karlovca preko Plitvica prema Kninu. Vozačica (43) automobila zagrebačkih tablica imala je 2,07 promila kad je u subotu poslije podne izazvala nesreću u Krnjaku u kojoj je ozlijeđeno četvero ljudi. Kalovačka policija izvijestila je kako je vozačica išla iz smjera Tušilovića u smjeru Budačke Rijeke. Prilikom ulaska u zavoj prešla je u suprotnu prometnu traku zbog čega je udarila u prednji dio automobila varaždinskih tablica u kojem je bio vozač (36).

Nakon toga je udarila u drugi automobil zagrebačkih tablica u kojem je bio vozač (29) koji je udario u zaštitnu ogradu prilikom čega se u njegov stražnji dio zabio auto slovenskih tablica kojim je upravljao 41-godišnjak iz BiH.

Mladić (29) teško je ozlijeđen u nesreći, a pijana vozačica te putnik iz auta zagrebačkih tablica i 35-godišnjakinja iz auta varaždinskih registracija lakše su ozlijeđenih. Vozačicu čeka kaznena prijava.

Prvih šest, možda i osam zrakoplova preletjet će iz Francuske u Hrvatsku samostalnim letom. Taj je let planiran krajem travnja ili početkom svibnja

HDZ je i nadalje uvjerljivo vodeći, SDP pada, Možemo u blagom rastu

Treća stranka po anketama je Most koji je zabilježio rast baš kao i Domovinski pokret

Istraživanje CRO Demoskop je provela agencija Promocija Plus za RTL od 1. do 4. kolovoza na uzorku od 1300 ispitanika.

Standardna greška uzorka je +/- 2,77 posto uz razinu pouzdanosti od 95 posto.

HDZ je uvjerljivo vodeći.

Bira ga četvrtina birača, što je ipak nešto manje nego u srpnju (kolovoz 25,2 postosrpanj 25,5).

SDP je drugi s padom od čak dva postotna poena (kolovoz 14,7 posto - srpanj

16,7 posto), a Možemo s jednim i ima jedan i pol postotni bod više (kolovoz 11,2 posto - srpanj 9,7 posto).

Rast je zabilježio i Most (kolovoz 8,8 posto - srpanj 8,5 posto) baš kao i Domovinski pokret (kolovoz 7,7 posto - srpanj 7,5 posto).

Slijede Centar (kolovoz 2,5 posto - srpanj 2,8 posto), i HSS (kolovoz 1,4 postosrpanj 1,5 posto), Radnička fronta (kolovoz 1,4 postosrpanj 1,4 posto), Socijaldemokrati (kolovoz 1,2 postosrpanj 0,6 posto), Odlučnost i pravednost (1,1 posto), Akcija za promjene (kolovoz 1,1 posto - srpanj 1,1 posto), Potom slijede IDS (kolovoz 1,0 posto- srpanj 1,1 posto) i Fokus (kolovoz 1,0 - srpanj 1,2 posto).

Ispod jedan posto su sve ostale stranke - od Suverenista (kolovoz 0,9 postosrpanj 1,3 posto) pa sve do HSU-a (kolovoz 0,8 postosrpanj 0,5 posto).

Godinu dana prije izbora neodlučnih je 16,6 posto.

Najpozitivniji političar

Predsjednik Zoran Milanović i dalje je vodeći na listi najpozitivnijih iako mu je rezultat lošiji nego u srpnju (kolovoz 16,0 posto - srpanj 17,4 posto). Baš kao i premijeru Andreju Plenkoviću koji je na drugom mjestu (kolovoz 14,4 posto - srpanj 17,0 posto). Na trećem mjestu je zagrebački gradonačelnik

Tomislav Tomašević kojeg ispitanici također lošije ocjenjuju u kolovozu (kolovoz 4,7 posto - srpanj 5,4 posto).

Slijedi Tomaševićeva stranačka kolegica Sandra Benčić (kolovoz 3,9 posto - srpanj 2,9 posto). Zatim gradonačelnik Vukovara i predsjednik Domovinskog pokreta Ivan Penava (kolovoz 2,8 posto - srpanj 3,1 posto), a šesti je s tek nešto više od 2 posto, predsjednik i dalje najveće oporbene stranke Peđa Grbin (kolovoz 2,1 posto - srpanj 2,3 posto).

Među deset najpozitivnijih su još i Karolina Vidović Krišto (kolovoz 1,2 posto - srpanj 0,6 posto), dva Mostovca Božo Petrov (kolovoz 1,2 posto - srpanj 1,3 posto) i Nikola Grmoja (kolovoz 1,0 posto - srpanj 1, 6 posto) te Dalija Orešković (kolovoz 0,8 posto - srpanj 0,7 posto).

Nitko je ipak i dalje najpopularniji odgovor (26,1 posto).

Najnegativniji političar

Andrej Plenković je za gotovo trećinu ispitanika najnegativniji hrvatski političar (kolovoz 31,2 posto - srpanj 29,3 posto). Dvostruko bolje prolazi Zoran Milanović (kolovoz 16,5 posto - srpanj 14,3 posto).

Treći je Hrvoje Zekanović (kolovoz 3,2 posto - srpanj 2,8 posto). Slijedi ministar obrane Mario Banožić koji se htio okititi novom akademskom titulom pa ipak odustao (kolovoz 3,0 posto - srpanj 1,8 posto).

Na listi su još Milorad Pupovac (kolovoz 1,8 posto - srpanj 2,2 posto), Gordan Jandroković (kolovoz 1,3 posto - srpanj 1,7 posto), Božo Petrov (kolovoz 0,8 postosrpanj 0,5 posto), Ivan Pernar (kolovoz 0,7 posto - srpanj 2,1 posto), Ivan Penava (kolovoz 0,7 posto - srpanj 0,5 posto) i Tomislav Tomašević (kolovoz 0,6 posto - srpanj 1,6 posto).

Za 15,8 posto ispitanika najnegativniji su - svi političari.

Ocjena vodstva države

Jedva dobar za predsjednika (kolovoz 2,79 - srpanj 2,84) i dvije dvojke za Markov trg: Sabor (kolovoz 2,05 - srpanj 2,17) i Vladu (kolovoz 2,16 - srpanj 2,29).

Smjer kretanja zemlje

Porazni su podaci o smjeru kretanja zemlje koji podupire 14,8 posto anketiranih (srpanj 16,9 posto), a čak 75 posto u kolovozu upozorava na manjak društvenog optimizma (srpanj 70,1 posto).

Oobuci hrvatskih vojnih pilota na Rafaleima u Francuskoj informacije se dobivaju na kapaljku, no na Instagramu se upravo pojavilo nekoliko fotogra�ija snimljenih u hangaru jedne francuske vojne baze, gdje se vidi da se na prvi naš Rafale ucrtavaju hrvatske vojne oznake (Décoration Armée Croate).

Rep prvog našeg Rafalea tako je već obojen u prepoznatljive kvadratiće i grb, a na prednjem dijelu, ispod pilotske kabine, stavljena je karakteristična oznaka naših letača vitezova, kojom su se koristili još u vrijeme Domovinskog rata, objavio je prošlog tjedna Večernji list.

To da će Rafalei biti obojeni u naše oznake još tijekom obuke u Francuskoj nije tajna, jer se već pročulo da će, vjerojatno početkom rujna, u Francusku otići naša državna i vojna delegacija koja će nazočiti preuzimanju prvog našeg Rafalea na kojem će biti ucrtane oznake Hrvatskog ratnog zrakoplovstva.

Fotogra�ije iz hangara potvrđuju da su pripreme za taj događaj već počele. To je i u skladu s najavama da će nakon prve faze obuke naši piloti nastaviti dodatnu obuku već leteći na Rafaleima koje je Hrvatska kupila od francuske vojske.

Prva grupa naših vojnih pilota otišla je u Francusku na početku ove godine, a u njoj se nalaze naši najiskusniji vojni piloti, njih šest koji su odabrani među pilotima supersoničnih MIG-ova 21.

U drugim grupama pilota HRZ-a nalaze se mlađi piloti, koji još nemaju iskustva leta na jetovima, te će njihova obuka u Francuskoj trajati do 18 mjeseci, za razliku od naših letača na MIG-ovima koji će sve obuke, uključivši i onu borbenu i za instruktore letenja, dovršiti u 15 mjeseci.

Naši zrakoplovni tehničari i inženjeri u francuske vojne baze stigli su i dva mjeseca prije prvih naših pilota. Obuku će u Francuskoj završiti ukupno 90-ak naših pilota, tehničara i inženjera.

Prije otprilike dva mjeseca francuske zračne i svemirske snage objavile su i fotogra�iju nastalu prilikom posjeta hrvatske vojne delegacije grupi naših pilota u povodu njihova prvog samostalnog leta na Rafaleima F3-R. Najveća vojna investicija u povijesti Hrvatske tako ulazi u svoju završnu fazu. Taj posao vrjedniji je od 1,2 milijarde eura i odvija se po planu i u Francuskoj, ali i u Hrvatskoj, gdje se prema originalnim francuskim planovima upravo izvodi velika rekonstrukcija infrastrukture na vojnom dijelu zagrebačkog aerodroma Pleso.

Uvodi su sustav automatske granične kontrole u zagrebačkoj, splitskoj i dubrovačkoj zračnoj luci za one koji imaju biometrijske putovnice

Kontrola putovnica ili osobnih iskaznica na aerodromima u Zagrebu, Splitu i Dubrovniku trajat će 30 sekundi ili manje na eGateovima, sustavu automatizirane granične kontrole koji se mogu očekivati na jesen ili zimu sljedeće godine.

Na svakoj od navedenih zračnih luka postavit će se po šest eGateova, a to će koštati 3,3 milijuna eura bez PDV-a.

Za automatsku graničnu kontrolu (ABC - Automated Border Control) putnici mo- raju imati biometrijske putovnice ili osobne iskaznice, kakve se od 2021. izdaju i u

Postoji i ‘ručni pregled’

«Ručni pregled” situacija je kad nešto u eGateu pođe krivo. Točnije, ako automa�zirani sustav odluči da putnika ne želi propus��, a to se može dogodi� ako osoba nije gledala direktno u ekran koji mu skenira lice, ako nije uklonila, primjerice, naočale pa nije ista kao na fotografiji iz biometrijskog dokumenta, ako se dogodila greška na čipu putovnice ili osobne iskaznice, ako se dokument nije dobro prislonio prilikom skeniranja... ili ako službene osobe jedno- stavno moraju provjeri� sve dokumente putnika, primjerice, ako se za ulazak u zemlju mora ima� viza.