Mljekarski list 4-2000

Vin. mliječna zamjenica za hranidbu teladi

VITELA jemliječnazamjenicaza hranidbu teladi do 2 mjesecastarosti

VITELA sadrži obrano mlijeko,sirutku u prahu,sojinobrašno,masnoće, glukozu,vitamine i antioksidans

VITELA se miješasa vodom u omjeru1:7 (jedantežinskidioVITELE i sedam dijelovavode).PrilikomnapajanjateladitemperaturaVITELE trebabiti 35*C

VITELA se koristiprema uputama navedenimna vreći

VITELA omogućuje iste prirasteteladi uz manje troškove

LURA i.

Mljekarski list

spodin davno uskrsnu, Aleluja,

CVNTUIZL2

Str 2-4

Uskrs!

Sretan

Redakcijski kolegij:

dr Stjepan Banožić

dr Ivo Belan

dipl.ing. Stjepan Brlek

dr Stjepan Feldhofer

dr Zoran Grgić

dipl ing Darko Kantoci

dipl ing Stjepan Keglević dipl ing Karmen Sinković prof.dr Zvonimir Štafa

Glavni i odgovorni urednik: dipl ing Juraj Čičmak

Redaktorica: dipl ing Vera Volarić

Tehnička urednica: ing Mirna Božičević

Lektorica:

Katarina-Zrinka Čičmak

Crteži:

dipl ing Nikola Božičević

Vlasnik i izdavač:

Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb

Uprava i uredništvo:

Zagreb, Ilica 31/1ll

tel : 01/ 4833-349 4812-410

fax: 01/ 4833-349

Cijena: 4,50 kn

Grafička priprema itisak:

TRAVANJ, 2000.

ISSN 0351-9104

Mr sc Stevo Halagić

Mir- napokon toliko očekivana domaća sorta tetraploidnogtalijanskogljulja dipl ing Nikola Jagačić

Str.45 Zašto sijaticrvenu djetelinui lucernu?

VEZANIDEA

Dr sc StjepanFeldhofer

Str 7-10 Hranidba rasplodnihjunica za visoku proizvodnju mlijeka

Prof dr sc Zvonko Katić

Str 10-12 Priprema pitkevode u stajama inastambama za stoku

VISUSGUNAVRSVVD

Dr sc Stjepan Banožić

Str 13-14 Kronična upala maternice - Endometritisdipl vet Antun Kostelić

Str 14-15 Akutni nadam buraga zbog pjenušavog vrenja

OJVEŽNINA mr sc Alen Džidić

Str 16-17 Tipoviizmuzišta

GOZAVKŠV VOD 1 OREST

Str 18-19 Mužnja koza i ovaca i postupak s mlijekom nakon mužnje

SEVA 0 GIZEVKDPXULGEGNL) dipl.vet Vesna Jovanović Bunta dipl.ing Vesna Bulić

Str 19

Str 20

Županijavukovarskosrijemska dipl.ing Vesna Bulić

Županijaosiječkobaranjska

Doc dr sc Zoran Grgić

Str 21-23 Usporedba proizvodnje mlijeka i brojagoveda u Hrvatskoj s nekim europskim zemljama

GGULTUZA) ZONE MA SELU dipl ing Stjepan Keglević

Str 24 Uskrsnuo je kako je rekao!

Orbis d d , lica 65, Zagreb MiljenkoPavešić

Str 25-26 Čarobnipašnjacii sjenokoše Gorskog kotara

IZLAZAK IZALAZAK SUNCA dipl.ing Josip Haluška

Izlazak | Zalazak |

Datum 104

OSIJEK 6 03 19 29

ZAGREB Ga a si8t0

Datum a

Str 27-28

Običajiu slavonskom selu Otok (nastavak)

GVAŠICIRUMIŠAMA dipl odgajateljZrinjkaKeglevićStević

Str 29 Simboli iukrasi Uskrsnog doba 4

UTASNO BMJE dipl.ing.Darko Kantoci

Str 32-33

OSIJEK 5.46 19 42

Razmnožite cvijeće

ZAGREH SEG TKA UZIŠ LJSE Dr Ivo Belan x.

35-36

Datum 30 4

Da livam “piljenjedrva" oštećujezdravlje?

s Ta a V dipl ing Stjepan Brlek

SEK s

ZAGREB 5 40 20 06

36 "Glejtejenu stvar"

na)

Mir - napokon toliko očekivana

domaća sorta tetraploidnog

talijanskog ljulja

Piše: mr sc Stevo Halagić

Nova sorta Mir priznataje 1993. godine. U poljoprivrednoj proizvodnjisije se u čistojkulturi umjestocrvene djeteline, ili u smjesama s crvenom djetelinom za zelenu krmu ili silažu Daje puno stočne hrane po jedinici površine,bolje se silira od crvene djeteline.

Mir jeidealna sorta kao komponenta kratkotrajnih travnih smjesa, ali i smjesa s djetelinama za košnju. Za sjetvu u čistojkulturi koristi se za košnjuzbogsvojihidealnih svojstava:visokogprinosa,brzog porasta,dobre regeneracije i više otkosa kojezahtijevasuvremena stočarska proizvodnja.

mase Zelena masa sadrži, u prosjeku,24,17%sijena s 15% vlage, 1,48% prob.sirovih proteina, 9,99%škrobnih ekvivalenta s 2% šećera. Kao stočna hrana veoma jeukusan i prikladan za ishranu velikogbrojastoke, a naročito za krave muzare

Nakon preoravanjapoboljšava fizikalna svojstva tla ostavljajući veliku masu strni i korjena u tlu

To jetetraploidna sorta s 2n=28 kromosoma s idealnim svojstvima, kojezahtijevanaprednaintenzivna stočarska proizvodnja. Mir se može sijatisvuda gdjeje bila crvena djetelina. Početak klasanjajeizmeđu 20. i 25. svibnja.

Ujednačenajeu razvoju. U rano proljeće kreće s vegetacijom i brzo se regenerira.Otpornajena zimu i hrđu. Ima visok udio lista u masi

Mir kreće s vegetacijom rano u proljeće i brzo se regenerira poslijekošnje. Ima visok udio lista u masi prosječnogpočetkaklasanja između 20 i 25 svibnja. Zato se u proljećedugomože koristiti za zelenu krmu

Na svim zemljištima, i u svim uvjetimanaraste preko1 m u prvom otkosu, a za sljedećih 4-5 otkosa,raste također veoma brzo. Njegovakarakteristika ješiroko lišće i velik udio u svježojzelenoj masi od proljeća do kasne jeseni. Idealna jebiljka za zelenu stočnu hranu, a posebno u uvjetimagdje jenesiguranuzgojcrvene djeteline - suviše vlažna tla Ističe se kao kultura kojapoboljšavazemljišnu strukturu zato se može koristiti i kao zelena gnojidba.

To jevisokorodna, veoma plastična sorta, kojapodpovoljnim klimatsko-edafskim uvjetima(primjenomodgovarajućeagrotehnike)dajevisoke prinose. Pod manjepovoljnimuvjetimadajeprinos od 60 - 80 t/ha, a podpovoljnim uvjetima i intenzivno gnojen dajeprinose od 80-140 t/hazelene

On štitizemljište od prevelikog isparavanja i čuva ga od nanosa muljaprilikomvećih pljuskova. Ne zakorovljavatlo,obogaćuje ga humusom za kulturu kojadolazi poslijenjega.Ostavljazemljište rastresito zbogčegajelakša priprema za sljedećusjetvu.

Prikladan jeza uzgoj u čistoj sjetvi - ali i u kratkotrajnimdjetelinsko-travnim smjesama - u svim našim područjima.Iskorištava se 1-2 godine,sije se u dobro pripremljeno tlo od 15 ožujka do 15 travnja i od 15 kolovoza do 15 rujna na dubinu 1-2 cm Poslije sjetve tlo se povalja, pa kada po njivihodamo ne poznaju se stope.

U čistojkulturi sije se sijačicama 40-50 kg/hasjemena.Kao komponentalandsberške smjese sije se 10 kg/ha, s ozimom grahoricom 50 kg/ha i 20 kg/hainkarnatke. Gdjesu oštrije zime preporučuje se: 60 kgozime grahorice, Mljekarski list

10 kginkarnatke i 15 kg/haMira (talijanskogljulja). U kombiniranojsjemenskojkrmnojproizvodnji u istojgodinidaje12001500 kg/hasjemena s 5000 kg slame i 7000-9000 kg/hasijena narednih otkosa Naročito jeprikladan za usijavanje u prorijeđena ilistara djetelišta (1020 kg/ha sjemena).

Gnojidba za intenzivno korištenje

Borba protivkorova

Općenitouzevši,posebnaborba protivkorova poduzima se samo kod sjetve u čistojkulturi, pa parcelutreba tretirati herbicidima dva putaposlijezime;prvi putase tlo tretira polovinom travnja.Ukoliko jezemljište zakorovljeno,jošjednomse tretiranjeponoviprijeprvog otkosa kada jeporasttrave zadovoljavajućegustoće i visine Orijentaciono može se preporučiti Deherban combi MD - 4 I/ha, a zadnje tretiranjeizvršiti s Basagranom 600 3-4 I/ha.

sjetvu s 300 kg/ha, u oba slučaja s miješanimgnojivom i to po mogućnostisastava N:P:K 8:26:26 ili drugihkombinacija s približnim omjerimahranjiva.

Sljedećakultura kojase sije nakon preoravanja

a) Rana proljetnasjetvazahtijevaintenzivnu gnojidbu.Poslije skidanjapredusjeva, tlo se pognojis400 kg/ha, a kod sjetve u čistoj kulturi potrebnojegnojitipred

b)Sljedećegodine, u glavnoj sezoni - početkomožujka - kada se usjevkoristi, tlo treba pognojiti s 80 kg/hačistogdušika radi dobivanjaprvog otkosa Za dobivanjepunog prinosa u sljedećim otkosima, tlo se gnoji sa 60 kg/ha čistogdušika Poslijesvakogotkosa potrebno jedati 60 kg/hačistog dušika Ukupnojepotrebnognojiti s 80 + (5x60)kg/ha 380 kg/ ha čistogdušika

Kada se od Mira dobije4-5 otkosa stočne hrane,strnište treba odmah potanjurati, a u studenom se vrši zimsko oranje. Mir ne postavljanikakve posebnezahtjeve u pogledukvalitete zemljišta. Nakon preoravanjastrništa može se sijativećina kultura jer tlo ostajerahlo,vrlo dobre strukture Prednost priizboru narednih kultura treba dati okopavinama kojevole rahlo tlo

Zašto sijati crvenu djetelinu i lucernu?

Piše: dipl.ing.Nikola Jagačić

Nema potrebeširoko opisati važnost i vrijednostpaše,zelene krme,sijenadjetelina i lucerne te drugihleguminoza u prehrani stoke,što jeveć poznato.No,unatoč te spoznajetreba danas i ubuduće naglašavatipotrebukorištenja navedenih krmiva Zašto?

- Koncentrat ismjesenisu često dostupnestočaru, a nisu ni jeftine Koncentrat se može u prehrani osobito kod starijihkategorija stoke zamjeniti sa dobrom pašom na djetelištima.

- Djetelinu i lucernu treba uvoditi u plodosmjenuzbogpoboljšanjatla, te njegovihfizičkih i bioloških svojstava.

- Sve jemanjepovršinapodprirodnim pašnjacima, a velike površine livada još su uvijekpodminama u Lici,Banovini,Kordunu, Baranji pa i u Dalmaciji.

- Šumarije su zakonom zabranile šumsku ispašu. Već su to dobri razlozi za ozbiljan osvrt na sjetvudjetelina i lucerne i njihovu važnost za prehranustoke osobito goveda.

Štose dobiva njihovomsjetvom?

- osigurava se u više otkosa bogatprinosodlične kvalitete

- popravlja se struktura tla

- ostaci korijenjaobogaćuju tlo dušikom,fosforom i vapnom i velikom količinom organsketvari

- posebnajevrijednost u sposobnosti djetelina i lucerne vezanjedušika iz zraka pomoćubakterija na korijenju u kojima se deponiradušik

Kad bakterijeuginubiljka koristi dušik koji su nakupilebakterije u kvržicama Tako se uštedi dušično gnojivo i osiguradušik u plodosmjeni za narednu kulturu.

mještavali ili zamjenjivali nedostatak _sojine,suncokretove ili arašidove sačme

Koristili smo je i pripojavi proljeva ili bronhopneumonije kod teladi I danas osobno držim baš lucernu ne samo dobrim krmivom već “lijekom?kojibi moralo imati svako gospodarstvo sa stokom Korištenjemdjetelina nagloraste mliječnost krava muzara, a naročito su pogodne za mladustoku.

Sušenjevaljaobavljati iznad zemlje na brkljama ilijahačima da se prevrtanjem ne izgubilišće kao najvredniji hranivi organ

Kasnom košnjomhraniva vrijednostpadaza više od 30%

Crvena djetelina nema naročitih zahtjevaprema tlu, te uspijeva na lakšim i težim tlima, ako ima dovoljnovlage i hrane

Crvena djetelina više voli vlažnije i hladnijestanište, a lucerna traži rahla,sušnija i toplijatla, i različito podnosisušu zbogvrlo dugačkogkorijenja.

Po hranjivojvrijednosti crvena djetelina i lucerna stoje na prvom mjestukao krmne kulture U svojojdugogodišnjojpraksiuvjerio sam se da smo lucernom nado-

Lucerna se može davati čitava, čekičana ilikao brašno mljevena specijalnimmlinom, a može se davati kao zelena krma i u briketima. Crvenu djetelinutreba kositi u početkucvatnje do pune cvatnje, a lucernu nešto prije, dok jestabljika jošmekana.

Veća jesigurnost i vrijednost travnodjetelinskih smjesakod kojih se dobiva više, čak i do 30%ovisno o agrotehnici i uvjetima proizvodnje.

| herbicid za suzbijanjejednogodišnjih trava iširokolisnih korova u kukuruzu

Harmony herbicid za suzbijanjena atrazin otporne korove u kukuruzu

Granstar herbicid za žitarice kojise može koristitido faze drugog koljenca

Safari - | herbicid za suzbijanješirokolisnih korova u šeć repiuključujući iabutilon

Venzar herbicid zasuzbijanjesjemenskih širokolisnih korova u šećernoj repi

Equation Pro fungicidza suzbijanjeperonospore vin loze iplamenjače krumpira irajčice

Punch 10EW - fungicidza suzbijanjekrastavosti i pepelnice u vinogradima ivoćnjacima

Trend 90 će okvašivač za poboljšavanjedjelovanjasulfonilerea herbicida

Maloprodavači, :

Javite se najbližem Pioneer distributeru ilidileru ilidirektno nama na sljedećebrojevetelefona 01/2988-745, 2989-531, 2989532. so Zastupnik tvrtke DuPont: Pioneer sjeme d.0.0.,Čulinečka cesta 2B/2, 10040 Zagreb, Tel : 01/2988-745

Otkrit ću Vam

tajnu

kvalitete moga mlijeka!

Moj vlasnik za održavanječistoćemuzilica,mljekarskih kanti i ostalihposuda kojedolaze u dodir s mlijekomkoristi:

BIS C 5330

Uvjerite se iviu njegovuučinkovitost!

KAKO? Ukratkoću vam objasniti:

predispiranje: poslijesvake mužnjeprovestiispiranjepotapanjemmuznih jedinica po mogućnosti u mlaku vodu;odgovarajućimčetkama odstraniti grubljenakupine nečistoća. Napomena:ispiranje ne provoditivrućom vodom da ne dođe do koagulacijekazeina, te da se lakše isplahnemliječnaemulzija.

- pranje i dezinfekcija: u 10 litara toplevode otopiti 100 do 150 g BIS-a C 5330 (5 - 8 jušnihžlica ili3/4 jogurtčaše). U pripremljenu otopinupotopiti muzne jedinice i po potrebičetkom odstraniti nakupinenečistoća.

- ispiranje: muzne jediniceispratimlakom vodom može i vrućom) A

tel: 031-513-593; fax: 031-513-503

tel: 031-513-574, 513-577; fax: 031-513-503 Brojeve

Hranidba rasplodnih junica

za visoku proizvodnju mlijeka

Piše: dr sc StjepanFeldhofer

mišićima,čvrstim papcima,većim obujmomprsa i zapreminompluća,razvijenimburagom i dobrim sposobnostimaiskorištavanja grube i drugevoluminozne krme

O načinu hranidbe i držanja životinjatijekomrasta, razvoja i u pripremi za porodi mliječnost, ovisit će građajunica i ostvarivanjeproizvodnoggenetskog potencijala, dobra plodnost,reprodukcija i visoka mliječnost u kasnijojdobi Stoga se život i rast junicaodabranih za rasplodmože podjeliti u 4 hranidbena razdoblja.

Juniceza visokuproizvodnjumlijekamorajubitiodgovarajućemliječnepasmine, dobrog genetskogporijekla, pravilnegrađe,zdrave i dobro hranjene.

1 Razdobljesisajućeteladi

Pri odabiru za rasplodtreba obratiti pozornost na porijeklo: roditelji bez genetskih i tjelesnih mana, dobre plodnosti i proizvodnjemlijeka. To je pretpostavka odgojadobre junice i krave visoke gospodarskevrijednosti, dobrih proizvodnihmogućnosti.

Pozornost treba usmjeriti na građuiizgledjunice,posebice na širinu prsa, građunogu, papaka i vimena. Dobre nasljednesposobnosti mogu se potpunoupropastiti neprikladnimdržanjem i hranidbom junica.Gospodarmora nastojati da dobijejunicečvrste koštane građe, s dobro razvijenim

Uvijektreba paziti na sastav i količinu hranidbenih obroka, na čistoću hrane,posebicemlijeka, posuda za mlijeko i vimena, te na održavanjezdravogokoliša Svaka naglapromjenahrane ili unošenjanovih bakterija i patogenih mikroorganizama u probavni sustav mladih životinjauzrokovat će promjenupH vrijednosti želučanocrijevnog sadržaja i promjenu odnosa među bakterijama. Ako se uz to nađu zarazne i štetne bakterije, kao E coli,klostridije, salmonele i druge,kojeće nadjačatinormalne mikroorganizme želuca i crijeva, uz poremetnje uzimanjahrane doći će do proljeva i drugihjačihoboljenja probavnogsustava

Pojaveproljeva,gripe(influence),upalepluća i sličnih oboljenjaznačajnousporavaju rast i razvojteladi

Gruševina (kolostrum) jeprvo mlijekokrava nakon telenja i mora ga dobiti svako tele odmah, a najkasnije 6 do 8 sati poslije poroda.

Telad se rađa s anatomski i funkcionalno nerazvijenimpredželucima Buragi ostali dijelovi želuca počinju se razvijati tek nakon uzimanjasijena,biljnih celuloznih i krepkihkrmiva Tijek i brzina razvojapredželudaca ovisit će o načinu prehrane i nastojanju da se telad što prijenauči na uzimanjesuhih krmiva

Mlijekoje prva hrana sisančadi Osim punomasnimmlijekom,telad se može hraniti obranim mlijekom i mliječnom zamjenom (regeneriranimmlijekom), a zatim postupnimnavikavanjem,sijenom i krmnim smjesama

Gruševina jegustomlijeko kojesadrži više suhe tvari,masti i bjelančevina nego obično mlijeko Gruševinom mladunče dobiva više energije,bjelančevina, minerala i vitamina, a osobito jevrijednošto dobiva protutijela(globuline)kojau prvimdanima života pojačavajuotpornost ištite mladi organizam od bolesti i infekcija(pasivniimunitet).

Ako tele ne dobijegruševinu na vrijeme i u dovoljnimkoličinama (najmanje 2 litre), u većem broju obolijeva i ugiba.

Treba upozoriti da gruševina sadrži protutijela prema sojevima bakterija iz okoliša u kojemsu krave obitavale posljednjihtjedana prijeporoda. O tom treba voditi računa kada se telad zadržava ilipremiješta nakon telenja u neku druguprostoriju ili teličnjak, i ako se u gospodarstvu javljaju neke nespecifičneuzgojne bolesti U tom se slučaju preporuča da telad, uz boljehigijenske uvjete,ostane uz kravu u okruženjubakterija za kojegruševinom dobiva imunitet

Treba paziti da redovno dobiva obroke mlijeka, ali da se ne presisa

slamom i imajuprostor za slobodno kretanje(ispust).

2 Razdobljerasta i razvitka junica

tiho gonjenje(estrus), ciste na jajnicima,smetnje u plodnosti i reprodukciji.

U slučajuranog gonjenja i ranog pripusta - jošmladih i nerazvijenihjunica - može doći do teških telenja,ugibanjaploda i do teških posljedica po kasnijuplodnost i mliječnostživotinja.

To jerazdobljeodbijanja hranidbe mlijekom do spolnezrelosti i pripustajunica, a vrlo jeznačajnoza zdravlje i proizvodne sposobnostijunica.

Rasplodnejunice ne smiju imati previšeintenzivan prirast tjelesne mase, ne smiju se mnogo udebljati i suviše rano spolnodozrijevati. Obilna i energetski bogatakrmiva (žitarice) mogu uzrokovati omašćivanjejajnika i hormonalne poremetnje,pojačano ili

U dobi od 14 dana,telad se svrstava u manjeskupinepribližno iste dobi i uzrasta te ih u tom razdobljutreba hraniti postupno, ograničenimdavanjemmlijeka (najviše 7 do 10 litara na dan)podijeljenim u dva obroka Međutim,telad mora imati dovoljno kvalitetnogsijena i krmne smjese (početnakrmna smjesa za telad) kojasadrži 18-19% sirovih bjelančevina i oko 1,15h.j.energetske hranidbene vrijednosti. Na taj se način privikava na uzimanjeveće količine suhih krmiva, ne dolazi do pretilnosti i brže postajupreživači

Krmnu smjesutreba davati suhu,neka jeuzima po volji, a nikada se ne smijemiješati i davati zajedno s mlijekom.

Hranidba rasplodneteladi mlijekom može trajatinajviše 70 dana U to vrijeme ima prosječnu težinu oko 120-150 kg.Smiješta ih se u stajekoje su dijelomprostrte

Valjanaglasiti da slaba i količinski nedovoljnahranidba ili nepotpunapojedinimhranidbenim sastojcima, također može biti uzrokom izostajanja ili tihoggonjenja,slabe plodnosti i reprodukcije(“gladnisterilitet"), pobačaja,teških telenja,puerperalnih i metaboličkih oboljenja te slabe mliječnosti nakon telenja.

Slabe junicečesto rađajuslabu telad (manjetjelesnetežine i slabe životne sposobnosti), kojačesto već u prvimdanima života u većem brojuobolijeva i ugibajer su osjetljiva na različite uzgojne, parazitne i zarazne bolesti.

Kontrola tjelesnetežine može biti pokazateljempravilnehranidbe junica. S 12 mjesecijunice morajuimati polovicusvojekonačne težine, u vrijemepripusta (obično s 15 do 18 mjeseci) otprilike 2/3 ili 60-65% tjelesne težine odrasle junice, a u doba telenja80-85% potpunoguzrasta

poslije 6 mjesecidavati restriktivnu hranidbu s krmivima slabije energetskehranidbene vrijednosti a s više bjelančevina, tako da se u tom razdobljusmanjiprirast tjelesne mase na oko 700 g/dan. U dobi nakon 13 mjeseciprirast tjelesne mase ne treba biti veći od 600 g/dan.

očekivano telenje, mogu dobivati oko 3,0do 4,0kg krmne smjese/ dan jerse morajuprivikavati na veće uzimanjekrmnih smjesa zbog visoke mliječnosti nakon telenja. Treba pripaziti na rano nalijevanje vimena! (Tablica2.)

Krmne smjesemorajusadržavati oko 5% odgovarajućeg mineralno vitaminskogdodatka, s tim da se u doba gonjenja(prije i poslijeestrusa), u vrijemepripusta, kao i 14 dana prije i poslije telenjapovećakoličina vitamina AD,iE.

Junice crno šarene holstein pasmine mogu imati intenzivniji prirasttjelesne mase kroz čitavo hranidbeno razdoblje s prosječno oko 800 g/dan, s tim da se uz dobra osnovna i energetskakrmiva daje više bjelančevinastih krmiva (Tablica 1.).

U suvremenim uzgojima s visokom proizvodnjommlijeka nastoji se dobiti oteljenejunice već u dobi 24 do 26 mjeseci(pripust u dobi 15 do 17 mjeseci), što se smatra optimalnim za junice crno šarene holstein pasmine. Na taj se način dobiva najvišaproizvodnja mlijeka i najboljegospodarsko iskorištavanje krava

Uz osnovni,junicamatreba davati krmni obrok potpunekrmne smjeseprema tablici 2.

U našim gospodarstvima treba računati s kasnijimpripustima junicazbogpasminskogsastava, načina držanja i hranidbe junica kojekasnijepostižuodgovarajuću rasplodnukondiciju ili ne ostaju gravidne.Prvotelke simentalske pasminenajboljuproizvodnju postižu ako se tele u dobi između 26 do 30 mjeseci, što znači pripuštaju se u dobi 17 do 21 mjesec.

Najintenzivnijirazvojjunicaje u dobi do 6 mjeseci.Prirast tjelesne mase u tom razdoblju treba iznositi prosječno oko 800 g/dan. Kod junicasimentalske pasmine, kojesu sklonijedebljanju, treba

Osnovna krmiva u hranidbi rasplodnihjunicamogu biti: sijeno, zelena trava (paša) i kukuruzna silaža U osnovnom krmnom obroku junicemogu dobivati oko 30-40% suhe tvari iz silaže, a ostalo iz sijena(djetelinsko travne smjese).Dobro jeda se junice drže na prostircislame,kojuće junicepomalouzimati i za hranu, ili se treba u krmnom obroku junicamaponuditidnevno oko 1,0 kg usitnjenezobene ili ječmene slame,mljevenesuncokretove ili sojineljuske.Teško probavljiva voluminozna krmiva pogodovat će razvojuburaga i buragovih mikroorganizama, ali se daju samo u manjimkoličinama

Uzgojrasplodnihjunicanajboljeuspijeva na paši,gdjese junicemogu po voljikretati izložene utjecajusunca, klime i okoliša, što jačatjelesnukondiciju i prirodnuotpornostjunica.

Najčešćepogrješke u uzgoju rasplodnihjunica su:

- dugorazdobljesisanja i davanjeveće količine mlijeka,

- visoka količina energetskih krmiva u krmnim obrocima,

- manjedavanjebjelančevina u odnosu na energetskakrmiva,

- malo strukturnih ugljikohidrata (celuloznihkrmiva) u krmnim obrocima,

- slaba i suzdržana hranidba junica u prvojgodini(tijekom 9 do 12 mjeseci), a obilna hranidba u drugojgodini,

- nedovoljnoslobodnogkretanjajunica.

Količinski se potpunekrmne smjesedajurasplodnimjunicama ovisno o intenzitetu rasta i težini, i to oko 1,0do 2,0kg/dan.Visoko gravidnejunice, 2 do 3 tjednapred

3 Prijelaznorazdoblje od visoke gravidnosti do telenja Visoko gravidnejunicetreba pripremiti za telenje.Količina

HURINIDDI

krmnih obroka mora se smanjiti zbogpritiskaproširenematernice na burag.Zbogtoga se mora poboljšatikakvoća krmnih obroka i povećatikoličina krepkihkrmiva (potpunihkrmnih smjesa).

držanja i hranidbe mliječnih krava

4 Razdobljeuvoda u mliječnostprvotelke

Krmni obroci junica u tom razdobljumorajusadržavati krmiva kojaće kao krave dobivati nakon telenja i tijekomlaktacije.

Pet tjedanaprijeočekivanog roka za telenjegravidnejunice treba držati u skupinama s drugim starijimzasušenim gravidnim kravama Na tajse način juniceprivikavaju na nove uvjete

Sve će to pomoćijunicama da lakše savladajustresne promjene kojeih čekaju u sljedećem razdoblju, u novom okruženju i novim uvjetimaživota

Priprema pitke vode u stajama i nastambama za stoku

Piše: prof. dr sc Zvonko Katić

O potrebiodržavanjačistoće u stajama i povremene raskužbe (dezinfekcije)stajepisanoje u prošlimbrojevimanašegčasopisa.Jasno jeda se u stajiinakon raskužbe stalno mora voditi računa o održavanjuhigijene. Uz hranu,čistiokoliš i dobru klimu u staji,veliku važnost treba posvetiti ikakvoći sustava za dovod vode kao i same vode kojuživotinjepiju.

Ako voda za pićestoji u nekom spremniku(naprimjer u tlačnom spremnikuhidrofora ilidnevnom spremniku) duže vrijeme ilijeza vrijemestajanjaugrijana,njena kakvoća brzo opadašto se primjećuje u mirisu i okusu. U takovojvodi se vrlo brzo raz-

mnažajumikrobi i voda nijeviše pitka.

Uvod u mliječnostprvotelki ne razlikuje se od uvoda u mliječnost ostalih krava Poslijetelenja brzo raste količina izmuzenogmlijeka, a tijekom 3 do 4 tjednamora se povećavati i količina krmiva

Nakon 3-4 tjednamora se, dakle,konačno uskladiti količina i kakvoća krmiva prema količini izmuzenogmlijeka. m pitkuvodu u željenomomjeru, kao i način kako se može spriječiti taloženjepreparata u spremniku i cjevovodu i time sustav za pitku vodu držati čist za svakodnevno napajanje.

Korištenjepreparataklora za dezinfekciju vode je uobičajen način Klorni preparatinažalost ne odstranjujuorganskenaslage iz sustava za pitkuvodu Neki preparati(kao na pr octena kiselina) mogu oštetiti metalne dijelovesustava Bolji su preparati smjesevodikovogperoksida i stabilizatora, kao na pr “Aquaclean"

Spremnik za vodu koristi se često i za davanjelijeka,antibiotika,vitamina ili organskih kiselina (putempitkevode)životinjama. To jejedanod često korištenih načina za uspješnoliječenjebolesne stoke Dodavanje navedenih preparata u vodu može uzrokovati taloženjemalenih količina preparata na stijenkama cjevovoda što će kasnijeuzrokovati brzo kvarenje vode jerjeta naslagaidealna podloga za rast mikroorganizama.

Vidimo da se poželjniučinak takovogliječenja može brzo preokrenuti u nepoželjni uzrok razvojabolesti Zato je potrebno poznavatimogućenačine kako dodati lijekili neki preparat u

Prijepočetkaredovitogdodavanjapreparata u pitkuvodu, potrebnojeu starim sustavima cjevovode i spremnike,pojilice i ventile očistiti od taloga i naslaga. To treba činiti prema uputama koje se dobivaju uz preparat. Svakako jepotrebnoimati (ili ugraditi) po jedanvodomjer za svaku nastambu u kojoj su životinje.Pravilo jeda jedanvo-

domjer u svakojstajimože bolje ukazati na pojavuneke bolesti od redovitogvizualnogpregleda životinja. Kada se svaki dan prati potrošnja vode u stajiilinastambi za životinje,naglapromjena u potrošnji vode će par dana unaprijedupozoriti da su životinje bolesne, iako to jošnijebilo vidljivo na njihovomponašanju.

Čišćenjevodovodnogsustava u farmama nijeuobičajenojerse obično smatra da jevoda zdrava za piće.Pokazalo se u praksi da povremeno dodavanjeantibiotika ili nekih drugihpreparata u vodu za pićemože, u sistemima kojinisu dugočišćeni,uzrokovati potpunizastojprolazuvode jer antibiotici ubrzavaju rast algi i sluzi

austaji kojajeprazna i sustav napajanjavodom nije u uporabi

cjevovodapomoćugumenog crijeva s pumpom na početkucjevovoda).

b - u staji u kojoj su životinje i pojilice u uporabi.

a- Postupak za slučaj da jestaja prazna

- Potrebno je utvrditi zapreminu sustava za napajanjepitkom vodom Treba znati koliko vode stane u sustav da ga se potpuno napuni. To jenajlakšeočitati na vodomjerunakon punjenjapraznog cjevovodaili pražnjenjem punog cjevovoda u neku baždarenu posudu.

- Priredite 1% do 3%-tnu otopinu“Aquaclean? ilisličnog preparataprema količini taloga u cijevimasustava, a prema uputama proizvođača.

Povremeno čišćenjecjevovoda za pitkuvodu zato nije na odmet, iako se u sustav ne dodajuantibiotici i ostali dodaci putemvode za piće.

Vodovodni sustav pitkevode može se čistiti kemijskimpreparatima ili djelovanjembrzo-učestalogelektromagnetskog polja,primjericeaparatom“WaterKing".

Primjenakemijskih preparata

- Ako nijemogućekruženje kroz cjevovod,morate cjevovod ostaviti najmanje 12 sati napunjen otopinompreparata u koncentracijikojupropisujeproizvođač.

- Nakon čišćenjasustav treba dobro ispratičistom vodom

- Još jednomoperite sve pojilicepritiskom na ventilske ploče, tako da voda curi prekoruba

b- Postupakčišćenjacjevovoda ako je u stajistoka

- Otopinomnapunitecjevovod i spremnik.

- Uvjerite se da jestajadobro provjetrena i da su svi otvori za ventilacijuotvoreni.

- Ako sustav za pitkuvodu treba čistitiu staji u kojojjestoka, postupakjesljedeći: prema količini naslaga na stijenkamacijevi i stranicama spremnika,dodaje se 50 do 500 ml “Aquaclean? ili sličnogpreparata u 1000 litara vode

“Aquaclean" jepreparatpredviđen za dodavanje u pitkuvodu u svim sustavima vodovoda Ima svojstvo da:

- < Skinite cjevovoda za pitkuvodu i pratite šištanjekojestvara preparat kada ulazi u cjevovod i pojilice. čep na kraju

- čisti organskenaslage sa stijenkicijevi i spremnika

- Pritišćite pločice u pojilicama toliko da napunitesvaku pojilicu.

Kemijskimpreparatima jemogućnostčišćenjasustava dvojaka:

- Omogućite da tekućina kruži kroz cjevovod, ako je to ikako moguće(napr. spajanjemkraja

- spriječavastvaranjeorganskih naslaga u sustavu

- ne nagrizacjevovod,ciglu, beton,premaze i brtve

- biološki se razgrađuje

=

vojta-plem d o o

Đalskog16, 10410

Tel-fax: 01/62499

Velika Gorica

“DrinkKing" - filteriza pitkuvodu “Aquaclean" - dezinfekcija vode bez klora

“WaterKing" - elektromagnetskomekšanjevode

- djelujeodmah nakon primjene

Primjenaelektromagnetskihuređaja

Aparatikojielektromagnet- skim poljempromjenjivejačine i učestalosti čiste alge iz cjevovoda, vrlo se jednostavnopostavljaju i ne trebajunikakvo održavanje i rade posve automatski Mogu se staviti izvana na cjevovod od metala iliplastike, a godišnjepotroše struje za 20-30 Kn

Promjenjivoelektromagnet- sko poljeodređene jačine i uče-

stalosti dolazi u interferenciju (uzajamnopojačavanjegibanja) s jonimakalcija. U tvrdojvodi stvaraju se mikroskopskekrute čestice kalcijevihspojeva.Alge imajuizduženo staničje, a kalcij ima presudnuulogu u sastavu i čvrstoći membrane kojajeodgovorna za dovod hrane u njihovo staničje.Električni signalnarušava ravnotežu između kalcija u otopini u stanici i izvan nje.Tako će se stanica ili rasprsnuti ili skupiti i odumrijeti.

dostigne“super?zasićenost,alge počinjuodumirati Elektromagnetsko poljesmanjuje rast algi na najmanjumogućumjeru,ali ne isključujepotpunonjihovuprisutnost Prednost primjeneelektro magnetskogpoljaje da nema nikakvih promjena u kemijskom sastavu vode,već samo u obliku kalcijevihjona.Voda postaje “mekša", u njojse sapun više pjeni, nema taloga od kamenca nakon pranja na čašama ili drugimopranimpredmetima.

U prvimdanima primjene takvog uređajanastajeprividni nagliporastalgi,ali kada voda

SJEMENARNA Kuge doo

Zagreb,Trgkralja

Tomislava 19

tel :(01) 48 19 265;48 72 970

fax: (01)4922 267

žiroračun: 30102-601-114220

PJ. VINKOVCI,KraljaZvonimira 80

tel :(032) 33 23 92

tel ifax: (032) 31 65 84

SKLADIŠTEVELIKA GORICA

TrgkraljaTomislava 9

tel. ifax: (01) 62 22 065

PROIZVODIMO,DORAĐUJEMO, IZVOZIMO | UVOZIMO TE PRODAJEMO

NA VELIKO SJEME RATARSKOG, KRMNOG I INDUSTRIJSKOG BILJA

Osobito preporučamo:sjemetrava,crvene, bijele i švedskedjeteline, lucerne,inkarnatke, smiljkite te bogatizbor djetelinskotravnih smjesa,stočnikelj,stočne graškove, sudansku travu,stočne repe, stočnumrkvu,jaru i ozimu grahoricu kao i širokizbor postrnihkultura

Zatim najširi izbor sjemenapovrća,cvijeća i začinskogbilja.

Vrtne alate i zaštitna sredstva

Sve to možetedobiti u veleprodaji na gornjojadresi imaloprodaji u boljimpoljoprivrednim apotekamadiljemHrvatske

NAŠE SJEME, VAŠ USPJEH!

Kronična upala maternice

Endometritis -

Piše: dr sc StjepanBanožić

mećene funkcijejajnikaizostane gonjenje,samoozdravljenja nema

Kronična upalamaternice jedan jeod najčešćihuzroka jalovosti krava i zbogte bolesti često izostajekoncepcija,odnosno bređost. Upalomjezahvaćena samo sluznica maternice (endometrij) a ne i dubljislojevimaterničnog zida,tako da općezdravstveno stanjekrave u načelu nijepromijenjeno.

Znakovi bolesti - kronični endometritis dolazi u četiri oblika:

1 - Kronični kataralni endometritis Tajoblik upalesluznice maternice pojavljuje se nakon teških telenja i prirazličitim poremećajimapuerperija. Krave se gone u normalnim vremenskim razmacima (3,rjeđe 4 tjedna), ali prioplodnji(prirodnoj iliumjetnoj) ne ostajubređe U razdoblju gonjenja iz stidnice se cijediobilnijiiscjedaknešto rjeđekonzistencije(vodenastiji) i plavkaste boje,rijetko se u iscjetkunalaze sitne kapljicegnoja u malim količinama. Endometritis se dijagnostira pregledomrodnice i bakteriološkom pretragomiscjetka iz stidnice

njenjemože i izostati Iz stidnice se cijedignojniiscjedak,glavni simptomtogaendometritisa, a vlasnici životinja lako ga uočavaju.Krave s takvim iscjetkom iz stidnice ne treba pripuštati niti umjetnoosjemenjivati jersasvim sigurnoneće ostati bređe Upala se dijagnosticira na osnovi gnojnog iscjetkavaginalne i bakteriološke pretrageiscjetka.

Endometritis se može pojaviti u tijekuraznih specifičnih zaraznih bolesti, npr vibrioze,bruceloze,tuberkuloze, ili kao potpuno samostalno oboljenje, odnosno kao nespecifičniendometritis kojiuzrokujurazličiti mikroorganizmikao npr pseudomonas aeruginosa,hemolitički streptokoki,stafilokoki,kolibakterije, različite gljivice,mikoplazme i drugi.

Do infekcijesluznice maternice može doći u tijekuparenja, odnosno prirodnogpripusta ili umjetnogosjemenjivanja, a naročito često u tijekuporoda(pri teškim porodima) i u slučajevima zaostajanjaposteljice.Uzročnici endometritisa mogu ući u maternicu i tijekompuerperija. Pri nastanku nespecifičnih endometritisavažnu uloguima izostajanje gonjenja(estrusa)zbogporemećene funkcijejajnika, i nakon padaotpornostiorganizma u cjelini, a maternice posebno. Uz normalnu funkcijujajnika i redovitu pojavugonjenja,manjenespecifičneupaleendometrija krava može svladati ibez pomoći, kod smanjeneopćeotpornosti maternične sluznice te kada zbogpore-

2 - Kronični mukopurulentni endometritis dolazi nakon teških telenja i težih poremećaja u puerperiju ilipripripustu.Simptomje gnojniiscjedak iz stidnice Inače, krava se goni u pravilnim vremenskim razmacima od tri tjedna, ali nakon pripusta ne ostajebređa. Iz stidnice se cijediobilni sluzavi iscjedak s grudicama i krpicama gnojaili izrazito sluzavognojni iscjedak. Takav jeiscjedak u svim stadijimaspolnogciklusa, a ne samo u razdobljugonjenja.Taj se endometritis dijagnosticira na osnovi izgleda i bakteriološke pretrageiscjetka.

3. - Kronični purulentni endometritis Poremećaj se javlja nakon pripusta,teških telenja i pri infekcijama u puerperiju. Krave se mogu preganjati u pravilnim vremenskim razmacima, ali go-

Prognozakroničnih endometritisa jepovoljna kad jeupalni

4. - Piometra jenajtežioblik endometritisa, a pojavljuje se u puerperijunakon teških telenja. Do piometremože doći i nakon pripusta bika kojiboluje od trihomonoze Nekoliko dana nakon infekcije iz stidnice se cijedignojni iscjedak,kojiubrzo nestaje, a krava se nakon togaviše ne goni, pa vlasnici misle da jekrava bređa Tek nakon nekoliko mjeseci poslijepripustaujutroispodstidnice mogu se naći manjehrpice gnoja i tada životinju treba odvesti na pregled.Općezdravstveno stanjekrave nijepromijenjeno. Razlikujemootvorenu i zatvorenu piometru. U otvorenojpiometri iz stidnice se cijediiscjedak ili gustignoj.Iscjedak jeobilan a u njemumogu biti krpicegnoja. Pri zatvorenojpiometri nema gnojnog iscjetka, nego se gnojnakuplja u maternici i vlasnici nakon pripusta i izostanka gonjenja pomišljaju da jekrava bređa. Piometra se prema tome može dijagnosticirati na osnovi obilnog gnojnogiscjetka iz stidnice, zatim vaginalnompretragom i nalazom gnoja u rodnici (otvorenapiometra)ilipakrektalnom pretragom i nalazom povećanematernice u kojoj se prelijeva(gnojni)sadržaj (zatvorenapiometra). U zatvorenojpiometrirektalni nalaz sličan jeonom u početkubređosti (pri pregledu na bređost).

proces zahvatio samo endometrij. Za izlječenjejepotrebno i do 3 mjesecaovisno o vrsti uzročnika i opsega upalnogprocesa u maternici Štojeendometritis manjeg stupnja, to će biti uspješnije i kraće liječenje.Najteže se liječe gnojniendometritisi ipiometra.

Liječenje. Čim se javeznakovi bolesti, tj.mutan i gnojanobilan iscjedak iz stidnice (naročitoujutro poštoježivotinjaležala),valja zatražiti intervencijuveterinara. Nakon pretraga i postavljanja dijagnozeveterinar će odlučiti kako

će provestiliječenje. Ono jenajčešće lokalno; iz maternice se ispražnjavapatološkisadržaj (gnoj), a maternica ispireblagim otopinamaantiseptika ili u nju stavljaotopinasulfonmida iliantibiotika Osim togadajehormone kojima se uspostavljanormalan spolniciklus Ako jeriječ o kataralnom endometritisu,dovoljno je izvršiti jednokratnoispiranje maternice Lugolovomotopinom (Mecjodom,Viskojodom) i potaknuti jajnike na normalnu funkciju i pojavugonjenja.

Akutni nadam buraga zbog pjenušavog vrenja

Piše: dipl.vet. Antun Kostelić

Preventiva nezaraznih endometritisa sastoji se od održavanja visokogstupnjaopćehigijene u staji,telenjakrava u rodilištu, redovnogčišćenja i dezinfekcije stajatijekomgodine i na kraju ciklusa proizvodnje, zatim suzbijanjerazličitih gnojnihprocesa na kravama Za suzbijanjespecifičnih endometritisa, koji se pojavljuju kao popratnapojavaspolnih i drugihzaraznih bolesti, važno je da se liječenjemsuzbijeosnovna bolest, a tada će se suzbiti i endometritis. m liježe iustaje.Ubrzano se povećava volumen trbuha osobito s lijeve strane u gladnojjami.

zrnježitarica i industrijskiotpad (kom,trop).

Do pojavenadma dolazi i prilikom hranidbe vlažnim (pokislim), promrzlim iliuparenimkrmivima Uslijedprejedanjanavedenim krmivima dolazi do pojačanogvrenja sadržajaburaga i kapure, te stvaranjavelikih količina pjene i plina. Zbog nemogućnostiizbacivanja pjenedolazi do povećanjavolumena buraga i kapure.

Akutni nadam zbogpjenušavog vrenjajebolest preživačakoja se javlja kao posljedicanaglerazgradnjehrane,pričemu dolazi do stvaranjapjene u buragu i kapuri. Zbogstvaranjavelikih količina pjene dolazi do proširenjaburaga i kapure, i do poremećajazdravstvenog stanja.Bolest se često javlja u proljećekada životinje nisu navikle na zelenu hranu Uzrok bolesti. Pjenušavi nadam je posljedicahranidbe goveda krmivima kojasadrže malo sirove vlaknine, a puno lako probavljivih ugljikohidrata(šećera),bjelančevina i tvari iz kojihnastaje sluz U ta krmiva ubrajamoleguminoze i trave (djetelina,lucerna) u ranim stadijima rasta odnosno prije cvatnje,zatim repinolišće,mladi i zeleni kukuruz,kupus,krumpir,

Zbograzvijenog nadma prestaju kontrakcijeburaga, a govedoumjesto da podriguje često guta i žvače praznimustima

Dijagnozabolesti S obzirom na podatke o hranidbi životinje i navedenim znacima bolest nijeteško prepoznati.

Pojavibolesti pridonosekiša, vjetar, mraz i rosa Također je utvrđeno da se nadam pojavljuje u životinjakoje su neposrednoprije ili poslijehranidbe zelenim krmivimauzele vodu Uočenojedasu na pašipojedinagrlasklonijapojavi nadma u odnosu na drugagoveda.

Uslijedneprekidnogstvaranja pjeneizostajepodrigivanje i drugi načini oslobađanjaplina iz predželudaca, te se oni brzo šire pritišćući pluća i srce

Liječenje.Zbognaglograzvoja nadma, i velikogpritiskapredželudaca na srce i pluća,liječenju moramo pristupiti ODMAH kako ne bi došlo do uginućaživotinje. Nadam se kod lakših slučajeva može liječitipomoćutvari koje smanjujupovršinskunapetost i viskoznost buragovogsadržaja(Timpan, Tympanol,Sicavet i drugi). Navedena sredstva se razrijede u vodi, te uz pomoćsonde uliju u predželudac.

U slučajunaglognastanka nadma i nemogućnostiliječenja pomoću prijenavedenih lijekovapotrebnojekirurškim zahvatom (laparoruminotomija)odstraniti sadržaj iz buraga.

Znakovi bolesti Zbogobilnog vrenja u buragu,nadamserazvija za jedan do dva sata nakon hranidbe zelenim krmivima

U početkugovedojenemirno, ogledava se prema trbuhu,maše repom i udara stražnjimnogama prema trbuhu,često balega i mokri,

Preventiva bolesti Pjenušavi nadam može se spriječitiisključivo pravilnomhranidbom Udio sirove vlaknine u obroku uvijek mora biti 20% u muznih krava. Stogajevažno prijehranidbe zelenom lako pro-

bavljivomhranom (djetelinama, travom i drugimkrmivima)govedima dati osrednji obrok sijena. Posebno jevažno naglasiti da prijeizgona na mladu pašukravama moramo dati osrednji obrok sijenailislame

PJENUŠAVINADAM OVACA

Pjenušavi nadam ovaca jepuno opasniji nego u goveda.Bolest nastajekada se ovce prejedumladom travom, silažom,krumpirom, kupusom i drugimlako probavljivim krmivima Za ovce jeposebnoopasno napasivanje na strništima s proklijalimzrnjemžitarica Vjetar pomažerazvojunadma ako se ovce napasujunasuprotvjetrupričemu gutajuveće količine zraka

Pljesnjiva,gnjila,uparena, smrznuta općenitopokvarenahrana ne smije se davati kravama Posebno je važno obratitit pažnjuprilikom promjenekrmiva u ishrani,tj.prijelaz ne smijebiti nagao već ga treba postepenoprovoditi kroz 1014 dana Životinjekojenakon dužegvremena idu na pašupotrebno jekratko držati na pašnjaku i tek postupno kroz nekoliko dana produljavatinapasivanje.

Nadam se može spriječiti davanjemlijekova u vodu za napajanje ilihranu,prije i za vrijemeispaše.

U slučaju da ovca nijeuginula oporavaktrajetjedaniviše dana.

Liječenje. Bolest se liječiprimjenom lijekovanavedenih za terapiju nadma kod goveda(Tympanol, Sicavet i drugi). U slučaju da veći brojovaca oboli,tjeranjem uz brdo možemo im pomoći. U slučaju da je nadam uznapredovao ovcu jepotrebno ekonomski iskoristiti (zaklati).

Znakovi bolesti Ovce nagloprestanu jesti, brzo se pojavinadam, teško dišu,otvarajuusta, pružaju jezik,stenju i ponekadpovraćaju. Razvojembolesti sve teže hodaju, zanose se u stražnjemdijelutijela, grče se i ubrzo ugibaju.

Bolest se vrlo brzo razvija, a ovce ugibaju.

RASTJERIVAČ MIŠEVA

1 ŠTAKORA

RASTJERIVAČGLODAVACA UDARNIM

VALOVIMA jevrlo efikasan u kontroli miševa, štakora i drugihsličnih nametnika Laboratorijska istraživanjapokazala su da ultrazvučni valovi napadajuslušni i nervni sistem većine nametnika uzrokujući im bol i neugodu.Zbogvisokog zvučnogtlaka kojiproizvodiuređaj oni napuštaju svojeizvore hrane, vode i skloništa i sele se na mirna mjesta. Ti ultrazvučni valovi su izvan ljudskogslušnogopsega, a i opsega većine kućnih ljubimaca kao pasa, riba i životinja na farmama RASTJERIVAČNAMETNIKA efikasno štitipovršinu od cca 500 m? nepregrađenog

prostora.

UPOTREBA: Samo ga uključite u priključak 220 V ion počinjeraditi

Preventiva bolesti Prijelaz na pašninačin držanjamora biti postupan. Prije same pašeovcama jepotrebnodati osrednjiobrok sijena.Također,prilikomhranidbe ostalim krmivima kojalako vriju, potrebno jeovcama dati određenu količinu sijena ilikvalitetne slame što će spriječitipojavunadma

1 VOLUHARICA

Koristi se u suzbijanju većine podzemnih glodavacakojiimaju jakoslabo razvijen vid ali zato ih jepriroda obdarila vrlo oštrim sluhom i osjetljivošću na vibracijezemlje. Rastjerivačglodavaca koristi tu osjetljivost da proizvodiprobojni

zvučni val kroz površinuzemlje oko 1000 m?, u 15 sekundnim intervalima To “izluđuje" i ometa glodavceuzrokujući da kopajufrenetično pokušavajućipobjeći od zvuka Daljim djelovanjem zvuka oni se sele na mirnije

SPRINT d.o.0. BJELOVAR, tel.043 242893 "mjesto.

MUŽNJA Pan AN

Tipovi izmuzišta

Piše: mr sc Alen Džidić

Ribljakost

Izmuzište riblja kost sastoji se od dva reda muznih mjesta s mjestima za grupniulazak i izlazak krava (vidisliku 1).

ANNNANA Sd iji

Slika 1: Izmuzište riblja kost

Ako su krave smještenepod kutem od 3035%, muzač lako može opsluživati veći brojmuznih mjesta.

kost, ali krave u paralelnomizmuzištu stojepodpravimkutom od 90* (vidisliku 2).

mo li paralelnoizmuzište i izmuzište ribljakost,dolazimo do sljedećegzaključka.

Razmak između centara osi vimena u paralelnomizmuzištu iznosi od 63 5 do 71 12 cm, dok u izmuzištu ribljakost isti razmak iznosi od 96 52 do 114 3 cm Time se smanjujehodanjemuzača za oko 35%

U paralelnomizmuzištu postojimanjamogućnostozljede muzača zbogtogajerse muzna jedinicapostavljaizmeđu stražnjihnogu krave

U paralelnomizmuzištu neprilike stvara rep krave prilikom mužnje, pa jeto mana ovog tipa izmuzišta

Takvo izmuzište zahtijeva kraći ali širi prostor za isti brojkrava Muzna jedinicastavlja se između stražnjih nogu krave, pa jelakše skidanje muzne jedinice,naročito automatsko skidanje.Usporedi-

Tabela 1:

Udaljenostizmeđu vimena krava svedena jena minimum, a time jeujednosmanjenradijus kretanjamuzača Veličina takvog izmuzišta smanjenajeu odnosu na ostale Negativanefekt nastaje ako su u istojgrupikrave različite dužine trajanjamužnje.

Paralelno izmuzište

Paralelno izmuzište gotovoje istogoblika kao i izmuzište riblja

A)Rotirajuća

Rotirajućaizmuzišta koriste se zbogvrlo velikogkapacitetakoji omogućujerotiranjeizmuzišta Na primjer, na 40 muznih mjesta može se pomusti 240 krava na sat

izmuzišta riblja kost i paralelnogizmuzišta

muznih mjesta | 20 muznih mjesta - duploizmuzište - duploparalelno riblja kost izmuzište

Slika 2: Paralelno izmuzište

—Z osla ot MUŽNJA

Ta izmuzišta omogućujuindividualnu mužnju, a ekonomična su zbogsmanjeneradne površine.

Roto-tandem

Kao i u statičkom sistemu i ovdjekrave stojejednaiza druge. Glava jednekrave okrenuta je prema repu drugekrave, a muzač ih poslužujeunutar svog radnog područja(vidisliku 3).

ne može intervenirati jer se nalazi unutar izmuzišta Roto-tandem izmuzište ima relativno mali broj muznih mjesta u odnosu na površinu kojuzauzima

Rotoriblja kost U izmuzištu rotoriblja kost krave stoje u krugu s glavomokrenutom prema van, na sličan način kao i u stacionarnom izmuzištu riblja kost (vidisliku 4).

Rasporedkrava omogućava veći kapacitet, ali jošuvijekpostoje ograničenjaprilikomrada muzača unutar izmuzišta

Rotoradijalno

izmuzište

Rotoradijalno izmuzište slično jeroto izmuzištu ribljakost, s tom razlikom da su krave u njemu podpravimkutem u odnosu na muzača (vidisliku 5).

Negativnastrana ovog izmuzišta ješto može doći do otežanog kretanjakrava priulasku i izlasku iz izmuzišta;Muzač u tojsituaciji

riblja

Slika 5: Rotoradijalno izmuzište Rotoradijalno izmuzište treba čak i manjeprostoranego izmuzišta rotoriblja kost,ali ima iste nedostatke Sisni sklopstavlja se između stražnjih nogu krave.

Slika 3: Rototandem izmuzište

Slika 4: Izmuzište roto-

kost

Mužnja koza i ovaca i postupak s mlijekom nakon mužnje

Piše: dipl. vet Vesna JovanovićBunta

dezinficijens. Nakon pranjavime i sise treba osušiti suhom,čistom krpom ili jošboljepapirnatim ubrusom.

Po obavljenojmužnjivrh svake sise uroniti u dezinficijens.

Prijemužnje,muzač treba opratiruke, te prve mlazeve mlijekaod svake životinjeizmusti na tamnu podlogukako bi uočio eventualne promjene u mlijeku.

žnje,životinjadobijeobrok koncentrata Veličina,odnosno dužina izmuzišta,ovisi o broju životinjasmještenih u jednom boksu (sveživotinje iz istogboksa istovremeno dolaze na izmuzište).Visina izmuzišta od podau prosjekuiznosi 80 cm, kako bi muzač obavljaomužnjustojeći.

Pribor koji se koristi prilikom mužnje(aparat,kante,mljekomjer,itd.)mora biti besprijekorno čist. Po obavljenojmužnji, odnosno nakon upotrebe,pribor treba dobro oprati:

Na polovicu te visine potrebnoje po dužini ili sa strane postaviti dasku ilikonstruirati trepu da se životinje mogu popeti na izmuzište Po životinji, širina na izmuzištu u prosjeku je35-40 cm, a dužina 80-90 cm (od krmne zabrane do ruba izmuzišta). Po dolasku na izmuzište životinje se fiksiraju.

Početkom ožujkaVindija d d počelajeotkupljivati prve količine kozjeg i ovčjegmlijeka. Kvalitetna sirovina osnovni je preduvjet za kvalitetni proizvod. StogaproizvođačiYindijad.d., da bi proizveli što kvalitetnije kozje i ovčjemlijeko,morajuuz stalni nadzor o zdravlju,ishrani i držanjuživotinjaosigurati i ostale uvjete za proizvodnju.

Prijesvake mužnjevime se očisti:

Mužnjakoza i ovaca u uzgojimaVindija d d obavlja se aparatom za mužnjudva putatijekom dana - ujutro i uvečer u razmaku od 12 sati Istovremeno se doje dviježivotinje. U odvojenoj prostorijiuređeno je izmuzište u kojemu, za vrijemetrajanja mu-

1 isplahnutihladnom do mlakom vodom

2 opratičetkom u otopinitople vode s deterdžentom (60*C)

3 ispratičistom vrućom vodom Nakon pranjapriboruskladištiti u posebnojprostoriji(objesiti ga da se ocijedi voda te osuši). Prijeponovne upotrebepribor treba isplahnuti vrućom vodom Za pranjepriborapotrebnoje koristiti samo određene deterdžente.

1 SUHO ČIŠĆENJEVIMENA - vime i sise obrisati suhom, čistom krpom ili papirnatim ubrusima (jednokratnaupotreba),

2 VLAŽNO ČIŠĆENJE VIMENA - vime i sise opratitoplom čistom vodom (temperatura 40 *C) u kojujedodan odgovarajući

Nakon mužnjemlijekoprocijediti prekofiltera iličiste iskuhane gaze da se uklone grubenečistoće. Cijeđenjemlijekatreba obaviti izvan objekta u čistom prostoru. Procijeđeno se mlijeko,odmah po mužnji, mora ohladiti radi očuvanjakakvoće. Hlađenjemlijeka

obavlja se u hladionicima za mlijeko, tzv laktofrizima

Proizvođači kojinemajulaktofrize mlijekohlade na sljedeći način: kantu s mlijekomstaviti u posudu u kojujeproizvođačpret- hodno nalio hladnu vodu Po-

željnojeda razina vode u posudi bude iznad razine mlijeka u kanti Oko kante s mlijekom, u vodu, uroniti plastičneposude s ledom. Svakih nekoliko minuta mlijeko promiješati kako bi se svi slojevi mlijeka u što kraćem vremenu

ohladili. Hlađenjem se temperatura mlijeka mora sniziti na 5 *C Ohlađeno mlijekočuvati na hladnom do preuzimanja.Preuzimanjemlijekaorganizirano je svakodnevno, u jutarnjimsatima

SELEKCIJA I REPRODUKCIJA

Županija vukovarsko-srijemska

Piše: dipl.ing.Vesna Bulić

Županijivukovarskosrijemskoj pripadajusljedeće uzgojneorganizacije:Vinkovci,Zupanja, Vukovar i Ilok

Županijavukovarskosrijemska zaključno s 31.

- prosječnaproizv.mliječ. masti (kg) 170

- prosječnaproizv.mliječ.masti (%) 391

- prosječnaproizv.proteina(kg) 124

- prosječnaproizv.proteina(%) 2,96

Holstein-friesian pasmina - laktacijskaproizvodnja u 1999 :

12. 1999 godineima 1154 uzgajatelja, 2757 krava pod kontrolom rasplodneproizvodnje, 2029 krava podkontrolom mliječnosti,ženskogpodmlatka do 1 godine1769 i ženskogpodmlatkapreko 1 godine 1420 Brojispitanihuzoraka mlijeka s obiteljskih gospodarstava u ovojŽupaniji u 1999 godini bio je 6001 uzorak. Ukupanbrojplotkinja na kraju1999 godinebio je8565, a ukupanbrojkrava 7109, od čega je4786 obuhvaćeno uzgojnoselekcijskim radom što čini 67 32 % obuhvata Uz ovo jebitno navesti da su u podatkeuključenipodaci sa sljedećihfarmi: Poduzeće za proizvodnjumlijeka“Slatine", “Stočar" Županja - farma Bošnjaci i “Vupik"Vukovarfarma Jakobovac na kojima se nalazi 1220 krava pod kontrolom mliječnostiholstein-friesian pasmine i 34 krave pod kontrolom mliječnostisimentalske pasmine Brojkrava po uzgajatelju jedosta nizak i prosiječnoiznosi 3.06 grla(bezgrla sa farmi) što u znatnojmjeriotežava i poskupljujeprovedbuuzgojno selekcijskog rada Aukcijskimprodajama rasplodnihjunica na sajmovima i dogonima u Vukovarskosrijemskoj županijiprodanoje110 junica korisnicima kredita Ministarstva poljoprivrede i šumarstva U narednom dijeluprikazanajeukupna laktacijskaproizvodnja za obiteljskagospodarstva i farme u ovojŽupaniji po pasminama:

Simentalska pasmina - laktacijskaproizvodnja u 1999 godini:

- brojzaključenihstandardnih laktacija 669

- prosječnaproizv.mlijeka(kg) 5 681

- prosječnaproizv.mliječ. masti (kg) 199

- prosječnaproizv.masti (%) 3,50

- prosječnaproizv.proteina(kg) IH

- prosječnaproizv.proteina(%) 2,66

Brojkrava po uzgajatelju u 1999 godini:

1-3 krave - 714 uzgajatelja(62%)

4-6 krava - 344 uzgajatelja(30%)

7-9 krava - 71 uzgajatelja (6%)

10-12 krava - 16 uzgajatelja (1%)

13-15 krava - 4 uzgajatelja(0.5%)

16 i više krava 5 uzgajatelja(0.5%)

Novčani poticaji za kvalitetna rasplodnagrlaostvareni u 1999 godini:

Brojgrla: Iznos poticaja:

925

1.460.000,00 kn

Novčani poticaji za osnovno stado: 1588

Brojgrla: Iznos poticaja:

476.900,00 kn

- brojzaključenihstandardnih laktacija 601 Ukupnojezatraženo novčanih poticaja za 2513

- prosječnaproizv.mlijeka(kg)

4 348 | grla u iznosu od 1.936.900,00 kn E

Županija osiječko-baranjska

Piše: dipl.ing.Vesna Bulić

Županijuosiječkobaranjsku sačinjavajudvije selekcijskeslužbe: DonjiMiholjac i Beli Manastir s ukupnošest uzgojnihorganizacija i dvanaest farmi

Županijaosiječkobaranjska zaključno s 31 12 1999 godineima 1255 uzgajatelja, 2661 krava pod kontrolom rasplodneproizvodnje, 5660 krava pod kontrolom mliječnosti,ženskogpodmlatka do 1 godine3544 i ženskogpodmlatkapreko 1 godine 2760 Ukupanbrojplotkinja tokom 1999 godinebio je18341, a ukupanbrojkrava 15223, od čegaje8321 obuhvaćeno uzgojnoselekcijskim radom što čini 54 66 % obuhvata Brojispitanihuzoraka mlijeka s obiteljskihgospodarstava za ovu Županiju u 1999 godinibio je19489 uzoraka mlijeka(bezgrla sa farmi).Unutar ovog brojnogstanjauračunata su grla sa svih dvanaest farmi na kojima se zbirno nalazi 191 krava podkontrolom rasplodneproizvodnje i 3326 krava pod kontrolom mliječnosti. Brojkrava po uzgajatelju jedosta nizak i prosiječno iznosi 3 83 grla (podatak o prosjeku bez grla sa farmi).Aukcijskim prodajamarasplodnihjunica na sajmovima i dogonima u Osiječkobaranjskoj

županijiprodanoje 141 junicakorisnicima kredita Ministarstva poljoprivrede i šumarstva U narednom dijeluprikazana jeukupnalaktacijskaproizvodnja za obiteljska gospodarstva i farme u ovojŽupaniji po pasminama:

Simentalska pasmina - laktacijskaproizvodnja u 1999 godini:

- brojzaključenihstandardnih laktacija1343

- prosječnaproizv.mlijeka(kg) 4.240

- prosječnaproizv.mliječ.

1-3

4-6

- 830 uzgajatelja(66%)

- 267 uzgajatelja(21%)

7-9 krava - 83 uzgajatelja (7%)

10-12 krava - 35 uzgajatelja (3%)

13-15 krava - 16 uzgajatelja (1%)

16 i više krava - “24 uzgajatelja (2%)

Novčani poticaji za kvalitetna rasplodnagrlaostvareni u 1999 godini: 1333

Brojgrla:

Iznos poticaja:

Novčani poticaji za osnovno stado:

2.026.920,00 kn

Brojgrla: 2774

Iznos poticaja: 926.700,00 kn

Ukupnojezatraženo novčanih poticaja za 4107 grla u iznosu od 2.953.620,00 kn =

Usporedba proizvodnje mlijeka i broja goveda u Hrvatskoj s nekim europskim zemljama

Piše: doc dr sc Zoran Grgić

je što se ostvario unatoč smanjenjubrojamuznih krava (soko 308 tisuća grla1995. godine na oko 270 tisuća grla1998 godine).

(osimSlovenije) su značajno veći od naših.

U Hrvatskojjezabilježen određeni porastproizvodnjemlijeka, a prema našim podacimapozitivno

U rubrici “Gospodarstvo"Mljekarskoglista protekleje dvije godinečesto isticana važnost postavljanjagovedarskeproizvodnje u našim obiteljskim gospodarstvimaprema mjerilima suvremene tehnologije. Osnovni razlozi takvogzahtjeva su određeni,prijesvega, činjenicom da se očekujeskori ulazak Hrvatske u različite oblike tržišne suradnje s razvijenimeuropskim i svjetskim proizvođačimamlijeka,mliječnih proizvoda, te goveđegmesa Naši proizvođači - gospodarstvakoja se bave govedarskomproizvodnjom - trebat će kvalitetom i količinom, ali i cijenomproizvodnjebiti konkurentni inozemnim proizvođačima.

U ovom članku jeuspoređena proizvodnjamlijeka,brojgoveda i “odnos brojagoveda i obradivih površinanekih europskihzemalja i Hrvatske Korišteni su statistički

Izvor:

Izvor:

Ukupnibrojgoveda u svim se zemljamasmanjio za 4-15% (u Hrvatskoj4%),no važnijipokazateljintenzivnosti poljoprivredne proizvodnjejeproizvodnja mlijekapo govedu(uzmuzne krave uključene su i ostale kategorije

podaci (WWWstranice)

goveda), te odnos brojagoveda i obradive površine.

Grafikon

Iz ovih je podatakavidljivo značajnozaostajanjeHrvatske u intenzivnosti proizvodnje prema vrijednostimazabilježenim u drugim zemljama. U Hrvatskoj je 1998 godinezabilježenaproizvodnjamlijeka od 643 litre po govedu(premanašim podacima 2 275 litara po muznom grlu). Pad intenzivnosti je jošprimjetniji usporedbom s prethodnedvije godine.Tako jeproizvodnja 1996 bila oko 1 287 litara mlijeka po govedu, a 1997 godineoko 1.378 litara.

Prosječnaproizvodnjamlijeka po govedujeza drugepromatrane zemljeznačajno veća od Hrvatske proizvodnje, a zabilježen jeistalni porast u trogodišnjemrazdoblju. Tako je1996 godinezabilježeno prosječno1.587 litara, 1997 oko 1 601 litra i 1998 godineoko 1 676 litara Najvećagodišnja proizvodnja po govedui porast s 2 243 litara na 2 365 litara mlijeka je u Danskoj, a najnižaproizvodnjaje 1996 i 1997 godine zabilježena u Sloveniji(1.197 i 1 168 litara). U 1998 godinije, kako je već navedeno,najniža proizvodnja u nas

Usporedbaje prema dostupnim podacimaobavljena i prema odnosu brojagoveda i obradivih površina.Odabrane su zemlje s intenzivnijomgovedarskomproizvodnjom od Hrvatske, a zbog donekle sličnih obilježjaproizvodnje u prethodnomrazdoblju (velikibrojfarmi s malim brojem grla i malom raspoloživom površinom) i “svježem"ulasku u EuropskuunijuuključenjePortugal.

U Hrvatskoj je 1996 godine (prvaposlijeratnagodina)zabilježen porast od oko 54% u odnosu na 1990 godinu, ali naša zemljaje

Grafikon 2: Brojgoveda po jediniciobradive površine 1996 godine e 5 go o e o =

s 2.1 Bona

E) 2 | e ot

Tablica

Brojgoveda po hektaru obradive

pr A ž g KO

Š Cad ? KRR) .

na dnu europskeljestvice prema brojugovedapo obradivojpovršini Posebno jezabrinjavajuće što se radi o višestrukom zaostajanju za zemljamaintenzivne poljoprivredneproizvodnje.

Takvom stanjugovedarske proizvodnje u nas pridonosiveliki brojgospodarstavakojaposjeduju u prosjekuvrlo malo osnovno stado i relativno mali zemljišniposjed.Veće obradive

površineposjedujugospodarstva s pretežnobiljnom(ratarskom) proizvodnjom, što dodatno nepovoljnodjeluje na ovajp.kazatelj intenzivnosti govedarskeproizvodnje.

Zagreb,10.2.2000.

DAIRY MARKETS WEEKLY

No 522/Januar 2000 (London)

Slovenskomlijekoudovoljitće EU standardimau ožujku2000.godine

Slovenska Vlada jeizvijestila da jedonijelapravovremeno plan, te će njihovomlijekopostići kvalitetu prema EU standardima

Od ožujka2000 god.dozvoljenajeprodajamlijekamljekaramakojesadrži manjeod 100 000 mikroorganizama u 1 mililitru, dok će izvoz mlijekakoje ne udovoljistandardima biti zabranjen. Primjenjivati će se kazne za mljekarekojekupujumlijekokojenijeispunilouvjete.Farmeri koji ne mogu ispunitiuvjetedobit će kraće vrijeme(vjerojatno tri mjeseca) u kojemmorajuotkloniti nedostatke, nakon togaproizvodnja može biti zabranjena ako mlijeko ne ispunjavastandarde Slovenija jeostvarila brzi napredak u zadnjimgodinama na ovom standardu U 1993 god.svega 30% mlijekaproizvođačaispunjavalo jeEU standarde, ali koncem 1996. god.ovajjeodnos povećan na 82% i procjena jeda do sada iznosi 85%

Planira se liberalizacijacijena

Vlada jetakođer objavila da će početkom2000 god.cijenemlijekaliberalizirati Mjereće biti popraćene sa prijedlogomdobivanjadirektnih premija po hektaru, alijošnijeizvjesno da liće se ove mjereodnositi na male farme Ministarstvo poljoprivredeplaniraobjavitiprogram potpore farmerima, ali detaljijošnisu poznati.

Uskrsnuo je kako je rekao!

Piše: dipl.ing.StjepanKeglević

U radosti Uskrsa utkajmo i radosti Cvjetnenedjelje kada je razdraganopučanstvoJeruzalema klicalo HOSANA i nosilo palmine grane.

Kako je lijeponakon raznih životnih patnja i nedaća doživjeti

USKRS S kolikim uzdahom olakšanja i oslobođenjadoživljavamo izlazak iz teških problema u pobjedonosnoslavljeUskrsa. Ne mora to biti burno slavlje nego tihi smiješaksmirenja i unutarnjeg zadovoljstva.

U korizmeno doba sv Crkva nam doziva u sjećanjeteške zadnjedane života Isusa Krista na Zemlji.ŽivotIsusov završio je strahovito okrutno na drvu križa za spasenjecijelogčovječanstva. Ti njegoviteški dani slika su i sjećanje na naše vlastite muke i teškoće (kojenisu uvijektako tragične).Živismo svjedoci neopisivookrutnih mučenja i žrtava prinesenih za spas na oltar domovine Hrvatske

Zbogtogasačuvajmoblagoslovljenegrančicemaslina,vrijeska i vrba te ih držimo na uskrsnom stolu da budu ures našim pisanicama kojesu simbol života. Zaboravimo u radosti one koji su dan-dva kasnijebijesnourlali “Raspniga".Neka nas Bogsačuva da ne postanemobezlična masa kojapodliježenestvarnim obećanjimanametnutih vođa,nego osobe izgrađene u duhu Evanđelja, kojenam dajezrelost prosuđivanja.

Kao priprava za radost Uskrsa neka nam budu crkvena slavlja i obredi na Veliku Subotu koji su puniznačajnihpodstreka za jačanje u vjeri. To jeblagoslov vatre kojomse paliuskršnjasvijeća, a blagoslov krsne vode podsjeća nas na vlastiti Krsni zavijet.Lijepoje noćno bdijenjeuoči Uskrsnog jutrajer i stara hrvatska pjesma kaže: “U ranu zoru uskrsnu, Aleluja. Kad sunca prvisinu trak, tad raspadne se grijeha mrak "

Kako je božanski mudro i čovjekoljubivo dati nam blagdan Uskrsa! Kako bi bilo strašno i bezizgledno da trajnostojimo nijeminad grobovimanajmilijih ili nad vlastitom izgubljenom srećom ili životnim uspjehombez nade u bolje, bez vjere u pobjedu nad zlim, bez vjere u Uskrs! Stoga s mnogo opravdanjajednidrugimapunog srca zaželimo: SRETAN USKRS!

Ili ona “Već zora rumen prosipa - u visu pjesmese ore " Sestrinska pravoslavna crkva počinjesvojeuskrsno jutrenje u 4 sata, u zoru Vele da nema veli-

čanstvenijeg Uskrsa nego u Moskvi,kada su zorom milijuniljudi na nogama uz brujanjemnogih zvona i svjetlucanja tisuća svijeća. Silna vojnasnaga i tehnika kao i svemoćni državni i partijski aparati nisu mogliza dugihsedam desetljećautrnuti u ljudimasjaj uskrsnih svijećakojesu značile i znače radost i nadu.

Uskrs na selu i u prirodi posebnojelijepjerga slavi sve živo što se iz zimskogmrtvila budi u proljetni novi život pun topline i boja.Budite radosni! Znam,stočari ni tajdan ne smijuzapustiti svojeblago,morajuga hraniti i timariti, a ono će im se odužiti na svojnačin Usprkospoznatimekonomskim teškoćama i neizvjesnosti zapjevajte u svom domu,vrtu, dvorištu i voćnjaku onu našu staru: “Kraljice neba radujse, Aleluja, - Uskrsnuo je,doista, kako je rekao - Aleluja,Aleluja!"

Čarobni pašnjaci i sjenokoše

Gorskog kotara

Piše: MiljenkoPavešić

Sjećam se dijelanarodne pjesme iz (davnihdana)moga đačkogaživota:

- Drumovi će poželjeti Turaka, a Turaka biti neće

Parafraziram:

- Pašnjaci će poželjetiblaga, a blagabiti neće.

razna poduzećagdjezaposlenje dobiva brojnopučanstvo bez obzira na stručnu spremu. Plaće su bile relativno dobre,redovite, a naprezanje na radnom mjestunije bilo naročito Pašnjaci i sjenokoše vrlo brzo opustješe.Njimasada tu i tamo prolazegrupe planinara, po kojilovac ili vojnapostrojba kojaih koristi za izvođenjevježbi.

Blagoje u Gorskom kotaru naziv za krave,ovce, koze,nasuprot onojnadasve ružnojimenicistoka

Nažalost,pustošna našim pašnjacima i sjenokošamačinjenično je stanje u ovome dijelu dragenam Domovine - Gorskom kotaru U tom dijeluHrvatske prostiru se, u punom smislu riječi, čarobni pašnjaci i sjenokoše. Lukovo,Ravno,Javorje,Tović,Špičunak,Matić poljana, Križ Maševo,Čelimbaša,Maj,Duga poljana,Vrbovska poljana,Polane, Petehovec Cijelastranica časopisane bi bila dovoljna da se nabroje samo one značajnijesjenokoše i pašnjaci - jedniljepši od drugih.

Osamdesetih godinavodio sam planinare na Petehovec nedaleko Delnica Prolazeći dijelomDedinskogpolja“probijali smo se kroztravu kojanam jedosezala do ramena Te sam godine,sredinom zime,slušao u TV dnevniku kako u Bosni zbognedostatka sijena ugibablago!Nevjerojatno!

Nestanak blaga u Gorskom kotaru otpočeojepočetkompedesetih godina.Osnivaju se razno-

cvijećatako gustoizniklog da čovjekmora gaziti po njemu, ne može ga zaobići. Na prisojnim padinama, već u veljači a često i ranije,izbijajuvisibabe,kukurjeci i drijemavci.Slijedejaglaci i ljubičice a onda sva sila bezbrojnih vrsta cvijeća, sve do kasnogljeta. Rascvali su to sagovičarobne ljepote.Takve sagove istkati može samo priroda.

Naknadu za pogaženutravu ili bilo kakvu nanesenu štetu više nitko ne traži Starci pomriješe, a mladi često i ne znajugdjejemeđa išta jenjihovo.

Zbogveć mnogogodišnjeg nekošenja i ispašeformirao se debeli slojistrunule trave kojadjelujekao jogimadrac Uživanje je hodati tim sjenokošama.Koraci su prigušeni, meki Cvijećeje došlo na svojračun Najčešće su to sagoviprekrasnograznobojnog

PrijeDomovinskograta, tijekom godinevodio sam tri grupe Nizozemaca trekingsistemom duž Kapelskogplaninarskogputa. Ti ljudiiz urbane i visoko razvijeneNizozemske nisu mogli shvatiti i povjerovati da u Europi postojitakva iskonska priroda, nezagađena,dobrim dijelomjoš nedirnuta No,svaka grupa, pored ostalih brojnihpitanjauvijek jepostavljalajednopitanje:

- Gdjesu vam krave?

Mojjeodgovorbio:

- Krave su kod vas, a kod nasje vaše mlijeko u tetrapaku.

Ogulin

Sve do Domovinskograta slali su mi ti ljudirazglednice s onim njihovim crno - bijelimkravama u krupnomplanu.

Prošle,1999 godinetijekom Svibanjskih dana mira u Mrkoplju, dr sc Radovan Kranjčev priredioje izložbu fotografija Goranske orhideje.Ostao sam zapanjenvidjevši te kolor snimke brojnihgoranskihorhideja. Tu sam spoznao njihovuvrijednost i prepoznao mnoge jedinkepored kojih sam godinamaprolazio uzduž i poprijekogoranskihsjenokoša

Evo malogdijela od onoga što jedr Kranjčevnapisao:

“Livade i pašnjacitipična su antropogenastaništa i antropogenioblici vegetacije u Gorskom kotaru, kao i drugdje. To znači kako se ova vegetacijaodržava samo uz stalnu i trajnučovjekovu

aktivnost Bez tih djelatnosti ona sporijeili brže,slijedomniza sukcesija,prelazi u drugeoblike vegetacije, šikaru i šumu Na tim livadnim i pašnjačkimpovršinama te u manjojmjeri na planinskim rudinama održava se, slično kao i drugdje u Hrvatskoj, veoma bogataflora orhideja,jednako bogatakako po brojuvrsta, tako i po njihovimvelikim populacijama U proljetnomaspektuupravo to jetipično i prepoznatljivo za mnoge predjeleGorskogkotara U mjesecusvibnju i lipnju od velikogbrojarascvalih orhideja livade postajupravicvjetni sag s prevladavajućom žutom i crvenom bojom.Bazginkačun,svojom žutom i crvenom varijantom, kao da se natječe u ljepoti s elegantnim crvenonarančastim muškim kačunom Ovih dvijuvrsta nigdje nema u Hrvatskoj u većem broju primjeraka nego u Gorskom kotaru ?

mlijeko.Blagojenajmanješest mjeseci na otvorenom Vlasnica je poduzetnažena bistroggoranskoguma sa srednjomstručnom spremom. Uspjelajeodgojitidjecu, kojuje svojomdjelatnošću uvjerila da ostanu na selu, na svom posjedu, da budu svojigazde te da pristojno žive

Uostalom, u našoj se Domovini može lijepoživjetijerimamo najljepšuzemlju na Svijetu. Evo togdokaza:

Kada jedragiBog dijelio zemljunarodima,stupioje pred Njega,jedva se odvaživši,praotac Hrvata

Snužden i pognuteglaveuskoro začujeodozgoglas:

- Štoti hoćeš?

- O, Svemogući,ohrabri se starina Hrvoje,svima si dao domovinu,osim mome narodu.

Zastavši malo,pomislivši možda na svojutrenutačnu dekoncentraciju, obrati se Svevišnji svome pobočniku i reče:

No,čarobne sagove goranskih sjenokoša i pašnjakaponovo će ispunitibrojnastada te “simfonija" zvona i klepetuša. Ako je stočarstvo probitačno i visoko akumulativno u visoko razvijenim zemljamakao Švicarska, Nizozemska,Danska,Finska te susjedna nam Slovenija, mora biti i kod nas To jeneminovna budućnost velikogdijelanašegnaroda, htjeliiline!

- Dajmu prediošto sam ga bio sebi namijenio,dodavši potiho, ja ionako najvišeboravim na nebesima.

Pitam se, da lijeikojinarod na Svijetuistkao tako lijepulegendu?

Okolica Ogulinaodlikuje se mnoštvom denudacionih i korozivnih oblika poputove "Visibabe" na južnompodnožjuKleka

Dio togaveć je i počelo u Gorskom kotaru U Begovom Razdolju,najvišemselu u Hrvatskoj(1.070m) djelujestočarska farma kojadnevno isporučuje 300 litara mlijeka.Posebno je značajno za tu farmu visoko ekološko

Tu prekrasnulegenduispričao mi je moj planinarskikolega kapetandugeplovidbe Ivo Rudenjak.

Da, ali uvijekpostoji ono “ALI" Da bi sve to imali i lijepo i dobro živili, moramo početiraditi i to krvavo raditi!

Običaji u slavonskom

(nastavak iz broja3/2000.)

Piše: dipl.ing.JosipHaluška

Vjerovanja

Kako su Otočani objašnjavali pomrčinuSunca i Mjeseca.Kada jebila pomrčinaSunca iliMjeseca govorili su da se Sunce i Mjesec potuku.Ako bi Mjesecnadjačao Sunce, ono bi nestalo, a Mjesec bi sjaozauvijek.

Kada su bile gustezvijezde na nebu,govorili su da Blažena Djevicapuca pucavice(kokice) sirotim anđelčićima kojimaje majkaumrla, pa su, eto, poispadale kokice iz zdjele.

Kada sijevamunja,Otočani su govorili da je Sveti Ilijakum kojemanđelku kojijenekršten napustioovajsvijet.

Vračare i vračevi Narod je katkad imao više povjerenja u njih nego u bajalice.Bajanjem se moglopomoćisamo u bolesti, a vračara je znala reći otkuda bolest, kako jese riješiti, i kako se osvetiti onome tko jujeskrivio Vračare su obično bile Ciganke. Ciganke su vračale kartama;rašire karte pa govore, kako kažu Otočani, sve onako da se možeš sjetiti da si nešto slično doživio.

drugitko ih jevidio morao je stradati Stoga se i nijebaš hvalio onajtko bi vilu vidio Tko jehtio doznati tko jeu selu vilenjak ili vještica,počeojepraviti na Sv Lucijustolac kojegjena Badnjak završio Tajstolac je poniona polnoćku. U trenutku kada je svećenik podizaosveto Tijelo i Krv,stao bi na stolac i prepoznao sve vilenjake i vještice, ali jemorao otići ranije iz crkve,jerbi ga poslijeponoćivještice ubile da ga nađu predcrkvom

Ljudinakon smrti - Vukodlak Vukodlak je,vjerovali su Otočani, dolazio po noći kao čovjek ilineka drugaspodoba.

Vračale su i u dlan, te u vlas kose Tko nijemogao doći k vračari, poslao bi po kome trivlasi kose sa svojeglave.

Vraču se išlo samo utorkom i petkom.Uglavnom su sjedili pod orahom i molili svojemolitve, a pod drvetom su dijelili narodu svojetrave jersu govorili da na njemuima vila. Tko je došao vraču radi sebe,morao mu jereći svojeime, a tko jedolazio radi drugoga,trebao jereći njegovo ime i donijetinjegovukošulju.

Kakvu su snagu imali neki ljudi Bajalice. To su bile žene koje su liječile od bolesti Liječile su bolesnika,napajale i kadile kojekakvim travama, a uvijekmolile neku molitvu Ako je neki od roditelja znao bajati, to jeznanje prenio na najmlađedijete.Vjerovalo se da onajtko jedrugome rekao bajanje ne može više bajati.

Viđali su ga kao psa, kvočku s pilićima, veliku krmaču, a viđali su i da se bure valja po dvorištu, da se miče plast sijena, da guskaoko kv<e gače. Neki od vukodlaka javljao se kao konj; na vratu jeimao zvonce, pa jezvonilo Stao jeispredkuće, pa ušao u dvorište, trčao po njemu, po sokaku,selu, a sputanjebio lancima na nogama Njiskaoje kao i drugikonji.

Postanak vještica i vilenjaka.

Nakon što jeBogistjerao Adama i Evu iz raja,ipak mu jeposlije bilo

žao Otišao jeda vidi kako žive Zatekao ih jezdrave i vesele Oni su se uplašili kad su spaziliBoga, a on ih jepitaokoliko djeceimaju.

Imali su ih dvanaestero. No,bilo ih jesram to reći pa su odlučili prevaritiBogai rekoše da ih je bilo šestero - te ih izvedu pred njega. Na to im Bogreče: koliko vidljivih, toliko i nevidljivih! Od tada su ta zatajenadjecapostala nevidljivima. To su bili vilenjaci i vještice.

Vile Ako jenetko htio vidjeti sve vile,trebao jeskupitikosti od mrtvih, te uoči mladogpetkastaviti na zemljuveliki obruč U obruč jetrebalo nanijeti drva i lonac vode U deset sati naložiti vatru, pa u tom loncu kuhati kosti do ponoći. Oko ponoćibi došlo toliko vila da ih jejedvazemlja držala U jedanje sat trebalo istresti kuhane kosti izvan obruča, pa bi se vile za njihpotukle, a njemunijednaništa nijemoglajer nijemogladoći u obruč Pričalo se da jejedandjedto učinio,ujutro pripovijedao što jevidio, ali se te noći toliko nastrahovao, da jeisto jutro i umro

Otočani su vjerovali da postoje jednakovidljivi i jednakonevidljiviljudi,jer se nevidljivijednako rađaju i umiru kao i vidljiviljudi.

Vjerovali su da vile i vilenjake može vidjeti samo vrač ivračara, a

Suđenice Smatralo se da uz novorođeno dijetestojetri sudije i sude djetetu.Pričali su kako je jedančovjekčuo i vidio tri suđenice Jedna jerekla da će pasti s drveta,drugada će ga ugristi

selu Otok

Dio muške narodne nošnje

zmija, a treća da će se utopiti. Čovjekim nijevjerovao. Kad je dijeteodraslo, već jebio momčić, pošaojevaditi ptice iz gnijezda na drvetu pokrajvode Stavi ruku u duplju, a iz njega ga ugrizezmija. Pade s drveta u vodu i udavi se

Gatanja

Ako su vidjelirepaticu na nebu, Otočani su znali da će biti rata

Na duguse ne smijeprstom pokazivati, jertko bi to učinio, umro bi sljedećegodine.

Ako se dijeterodilo s dugačkom glavom,govorili bi da ima dvijepameti:jednarazumije govor, drugamisli

Otočani su govorili, ako gori obraz,netko te ogovara Ako je goriodesni obraz i desno uho, znači da te ogovara muško, a ako jegorjelalijevastana, znači da te ogovara žensko

Ako zviždi u uhu,Otočani kažu da ćeš čuti glas.Ako zviždi u desnom uhu,čut ćeš zao glas. Ako u lijevom, čut ćeš dobar glas.

“Ako nos svrbi,ljutit ćeš se "

“Ako usne svrbe,ljubit ćeš se "

Kad jenetko imao groznicu na usnama, govorili su da jetajpokrao popu čvarke, a ovi su ga sami izdali; došli mu na usta

Četvrtkom se ne planira, tada jesvijetosnovan

Križari - Otok

U lov ne valjaići svecem, jer umjestozvijeričovjekmože ubiti sebe

“Novčiću stari!

Dat ću te slijepom, nek te on pazari

Ako netko jederezance na Veliki petak,gusjenice će mu jesti voće

Liječenje od uroka

Stara ježena uzela božićnu maramu kojajestajala na zdjeli u sobi. Njomejekrižala po čelu i govorila: “Kako jesa stola otišla slama, tako s tebe skinula uroke ova marama, i svete božićne mrvice odnijele s tebe urokljive crtice "

Ti si se s urokljivimokupo, Da Bog da,i urok s tobom odstupo.

Ne trebam janovce bakrene,

Sam' nek ide urok od mene "

Tim jenovčićem darovao slijepca i uroci bi prestali.

Bolesti

Neki su, primjerice, uzeli stari bakreni novac i stavili ga u kupelj. Ureknuti se kupao, a za kupanja jeprao i stari novac pa govorio:

Otočani su smatrali da se bradavice liječe na sljedećinačin: kada jenetko navečer vidio da zvijezdapada s neba,udario bi se po bradavici i rekao: “Kako zvizda s neba,tako bradavica s mene".

Kako bi se spriječilaglavobolja, nije se smjelopuno raditi, ići na vodenicu,niti biti sa svojim vjenčanimdrugomtajdan,češljati se utorkom i petkom, a pričešljanjujetrebalo molit Očenaš,Zdravomarijo i Vjerovanje.

Tko jeimao crnu groznicu,pio jegari s kotla u vodi ili rakiji i govorio:

“Ja ne pijemporadižeđe rakije, Već neka me ostavi groznica što prije.

Pijem i sa kotla garka, Da mi ovo bude zadnjagroznica ? m

Sprave za preradulana i konoplje - Otok

Simboli i ukrasi Us

Piše: dipl.odgajateljZrinjka KeglevićStević

4 Da bi jajemoglovisjeti na grani,potrebno jezavezati komadić šibice koncem i uvući šibicu u jaje.

ća čijije bio pratitelj.Mališani iskreno vjeruju da jeupravo on donositeljpisanica i lijepih poklona. Njegovaglavnaživotinjska osobina jebrzina, zato on čim na Uskrsno jutroostavi darove u gnijezduodjuridaljeinemoguće ga jeugledati. Baš zato dječjamašta ima prostora rasti i ispredati razne pričice o tim,brzim,predobrim i vrlo darežljivim zečićima

Naziv najvećegkršćanskogblagdana Uskrsa dolazi od riječikrsnuti što znači “oživjeti", “dići se" U našem narodu još se koriste nazivi VUZIM iliVAZAM.

Predškolskoj djeciteško jeshvatiti patnju,žrtvu, smrt i uskrsnuće Krista stoga im se blagdanUskrsa predočuje i približava putem njegovihsimbola. Svi ti simboli okružujudijete u njegovom domu,dajusmisao i radost blagdanskim danima, a dijete ih doživljava na sebi svojstven,dječji način

JAJE-PISANICA

Kako bi što ljepšeukrasili, obojali ili ugravirali šare na vaše pisanice, ta isp! i jajanataknite na slamku ili še: za roštilj za cijelovrijemeukrašavanja i sušenja.

Stalak za obojanajajamožete načiniti od kartonske kutije za jaja.Upotrijebite donji i gornjidio. Upitajte svog mališana kakve stalke želi pa zajednočtodrežite ugao kutije,obojite. ga. tako. da postane pile,pijetao papirić za kljunikrijestu) i log, veselog stalka za obojanojaje.

Osim spomenutihsimbola uz ovajproljetniblagdanvežemo i majušnu, tek izleglumladunčad naših domaćih pernatihživotinja, primjericepiliće i pačiće. Oni su često uz jaja i zečiće motivi uskrsnih aranžmana i prigodan dar (plišani i mekani)manjojdjeci.

USKRSNI UKRASI

S ugodneproljetne,obiteljske šetnjedonesite zajedno s vašim mališanima grane kojeste našli na tlu Obojajte ih u bojeuskršnjegdoba, a to su ljubičasta i žuta Zatim granu utaknite u grumen plastelina,gline ili u masu za ikebanu No,možete je jednostavnostaviti iu vazu Na obojanugranu lijepoje, i vrlo dekorativno,povješatiukrašena jaja, zečiće,piliće ilipačiće od filca, papira,kartona,tijesta ili glinamola. Jajakojavješamo na uskrsnu granu morajubiti ispuhanakako bi bila lagana.Kako najlakšeispuhati jaja? Evo “recepta? u četiri točke

Neospornonajprepoznatljivijisimbol Uskrsa jejaje.No, jeste lise kad pitalizašto? U vrijemepočetaka kršćanske tradicije jaje se smatralo sjemenomživota pa jezato postalo simbol uskrsnuća Isusa Krista Mnogistari narodi održavali su razne svetkovine u vrijemedolaska proljeća. Većina običajakoji su se do danas održali zapravo su mješavinakršćanske i jošstarije predkršćansketradicije. U starom Egiptu,Perziji i Grčkojjaja su se bojala za proljetnefestivale No, u Europiobičajukrašavanja i darivanjapisanicaustalio se tek od 13 stoljeća.

ZEČIĆ

1 Uzmite jajakoje jesat vremena stajalo izvan hladionika,probu- šite iglom o jajeta te bočkaju okolo proširite krajujajetanapravitemanjurupicu veličine uboda igle.

2 Protresite jaje da bi se razbio žutanjak i pritomdržite prste na oba krajakako biste začepilirupice.

Djeciposebnomio,te neraskidivo vezan uz blagdanUskrsa, je zečić. Zašto baš od svih životinja zec? Jedan izvor kaže da jezec

3 Pušite u manjurupicuijajeće jednostavnoiscuriti kroz veću Ostavite jaje da se osuši

Spretnebake i mame, posebno vješte u pletenju, mogu isplesti od vunice male piliće i zečiće te im nalijepitioči,kljun,krila i nožice. Takvi vuneni pilići mogu biti načinjeni i tako da služe kao pokrivala (kaokapica za jaje)kojazataknemo na jaja.Ukrasi ovakvogtipa trajni su, mališani će im se svakog Uskrsa ponovo veseliti Nebrojenoje mnogo načina ukrašavanja Kći jaja.Tehnike ičitijtradicionalne i suvremenije,lakše:prihvatljivije za djecu i one zahtjevnije za odrasle Stogai ovog Uskrsa očuvajte tradicijuvašeobitelji, vašeg kraja: te o Q o o g B P Z o kl voljubit.će za ukućanima isprobati neku novu tehniku pa iznenaditi članove obiteljipotpuno novim pisanicama. Uz maštovite i lijepepisanice, blagoslovljenu hranu i radosno raspoloženjeuživajtetijekomUskrsnih blagdanazajedno s vašim naj- mlađima I, ne zaboravite,posebna uzbuđenja i ushićenja što ih nosi svaki obiteljski i crkveni blagdan ostajuneizbrisiva u sjećanju vaše djece.

Stogavam iskrenoželim sretan iblagoslovljenUskrs!

Visoko kraj Novog Marofa

Piše: Ankica Škarić

Visoko jedivan potkalničkikrajokružen vinogradima,brežuljcima,poljima i mnogimselima Župa

nijebilo mogućeputovati.Učitelji su sada u mirovini a ima ih i pokojnih. U domu su se održavale zabave: osmi ožujka, za proštenjePresveto Trojstvo,posvetilo crkve, za dvadesetdeveti studeni i za Djeda

Mraza. Održavale su se i đačke zabave viših razreda

Visoko podesetihjegodinaimala osamsto domaćinstva, a danas ih jesvega 476. U ta domaćinstva pripadaju sela i zaseoci kao što su Visoko oko crkve, Veliko Selo,Visočki Vrh veliki i mali,Visočko Presečno,Đurinovec i zaseok Boščaki,Čanjevo, Kračevec,Vinično gornje i donje,Vinično Lendava i Radešić

Tu su nam pomagali i naši mili nastavnici, a prihod od zabave koristili smo za izlete na krajuškolske godine.

Bilo je vatrogasnihnatjecanja i vatrogasnih zabava, a tome moram dodati i nastupe te zabave kulturno umjetničkogdruštva Seljačkasloga“Braće Radić Visoko". KUD djeluje od davnina s malim prekidima, a od 1969 do danas radi neumorno i bez prekida.Društvo jeosim u Visokom imalo i mnoga gostovanja.Ističem samo neka: Austrija,Smotra folklora u Zagrebu,“Đakovački vezovi" i “Lijepom našom". U sklopudruštva bile su ove sekcije: dramska,literarna,folklorna,zbor,tamburaška, kojoj su glavniinstrumenti - tamburica,gusle i citre. Svi izvođači su obučeni u narodnu nošnjuvisočkog kraja.Muška i ženska nošnjanačinjena jeod debelog konopljinogplatna.Konoplju su sijali,“pukali u snopoče“,zatim močili u “močili",stojećojvodi,tj. dio potoka su zagradili blatom

U Visokom, na mom putudo škole to jest od Boščakov bilo jemalo selo,svega šest kuća i župni dvor, a s drugestrane blatnjava i prašnaputa,nama Visočanima svima mila i dragacrkvica Presvetoga Trojstva s baroknim oltarima. Glavni oltar jePresvetog Trojstva,pokrajnjioltar SvetogJosipa, s drugestrane GospeLurdske,Presvetog Srca Isusova Ispodkora jekrstionica koja se više ne koristi a na koru su orguljekojejoš i danas proizvode mile zvuke, pa kao da govore kada prijeđeprekotipki vještaruka orguljaša. Do crkve jebila stara škola: zbornica, tri učionice,drvarnica i dugihodnik u kojemsu djeca za vrijemevelikogodmora blagovala ukusne zalogajekojejepripremala naša umirovljena kuharica Marija - na starinski način, a to znači: bez graha i zeljanijeprošaoniti jedantjedan.

Zatim su “snopoče"žene vadile,prale i dele sušiti U svakojhiži se to moralo znati delati Nakon sušenjakonoplje su se tukle,trle,mikale na greben pa se tak pripremale za pređu.

Do stare škole bio jevrt za nastavnike te veterinarski punkt.Tri putatjednodolazio jeveterinar u Visoko pakjesvaki domaćin mogeliskoristitipriliku ako ga jetrebal oko svojestoke (uštale ilikocu). Do punktajebila stara općina,mala zgrada u kojojje bila i mala trgovina te prostorije za općinare, u podrumuse kupovalo i ljekovitobilješto su ga vrijednedomaćice brale i tako zarađenim novcem prehranjivaleobitelj.

Prelo se doma na kolovrat ilivreteno kojjeimijelasvaka hiža Prele su sve žene v hiži i negdapo cijelu noć prilampeili svijeće.Osobito dok se puca sprijemala v zamuš Tkale su doma: ručniki,plahte,stolnjaki,krpei platne za “flake" tj.narodnu nošnju.

Ručnike,stolnjake,krpesu poklenašivavale s pređukojusu prethodnopofarbale.Našivavale se razne svijeće,andeli,tičeki,golubići,konji,trobojnice i drugimotivi Muška nošnjasastojala se od: gaća(duge) ikošulja. Na košulju crni lajbek, na glavu škrljak(šešir) a na nogama crne čizme sa saricama.

Kućne potrepštine su se kupovale na mjerice(decilitre i dekagrame), a tekstilna roba tj.platno na točkice,ovisno o brojučlanova u obitelji.Nasuprot stare škole sagrađen jeDruštveni dom. Njega su u ona vremena gradili svi Visočani “Ves cigel za dom delal se jedoma", a onda se počelo s gradnjom. Zidari su zidali, a žene i nevješti u zidanju su “dovajžali sa zapregama (tj.kravama i konjima) cigel",kamen,vodu,pijesak i sve drugošto jebilo potrebno, dok su ih domaćice iz cijeležupenaizmjencehranile U tom domu su bile tri učionice i velika sala Na katu stanovi za učitelje jer u ono doba

Ženska nošnja(istobijeloplatno):opleček, na oplečeklajbek od svile,rubača (suknja)stragasitno nabrana, a na njuštikani fortun (duljinerubače), na nogama crne čizme s tvrdim saricama Na glavi poculica, dok su djevojkeimale kosu zapletenu u jednukitu vezanu pantlekom.Danas je debelo platnozamijenjenotankim bijelimšifonom Naš narod napose cijeni i nosi narodnu nošnju u crkvenim svečanostima, a i dan danas na odlasku z ovoga svijeta, tj. na smrti žene oblače u flake.

PRP vri "— kof Fotografije: LeljaDobronić “Kalnič plemenitaši"

Razmnožite cvijeće

Piše: dipl.ing.Darko Kantoci

Mnogecvjetnevrste kojemožete uzgajati u vrtu, na balkonu ili prozoru, možete sami uzgojiti iz sjemena.Takav uzgojtraži malo više truda i vremena, no pruža veliko zadovoljstvo. Ako nemate dovoljnovremena ili prostora, možete kupitigotovesadnice i posaditi ih u odgovarajuću zemlju.Svojecvijećemožete razmnožiti reznicama ilidijeljenjem Bez obzira kojinačin izaberete potrebnojeznati postupakrazmnožavanja.

SJETVA

Sjetvasjemenanajjednostavnijije način uzgojajednogodišnjeg i dvogodišnjegbilja. Sitno sjemesije se u redove ili jednakomjerno po cijelojpovršini. Kada mlade biljčiceizniknu i dobijuprva dva listića,potrebno ih je prorijediti. Ako je sjeme krupno,sije se po 3 sjemenke na razmak kojijenaznačen na pakiranju. Kada biljčicedobiju 2 do 3 lista ostavite onu kojajenajbolje razvijena.

Osjetljivecvjetnevrste traže preduzgoj u sandučićima pokrivenim staklom iliplastičnom folijom.Sandučić se smješta u toplu prostoriju, mora imati otvore za otjecanjesuvišne vode, a visina treba iznositi 10 do 15 cm Na otvore za otjecanje vode postavljaju se krhotine glinenoglonca, a na to dolazi tanak slojšljunka kao drenaža Sandučić se zatim napunimješavinomkupovnezemlje i pijeska. U zadnje se vrijeme u trgovinama mogu naći specijalni supstarti za sjetvučijom se uporabom dobivajukvalitetne sadnice Površinu zemljepritisnite daščicom Posijtesjeme,poprskajte ga vodom i pokrijtetankim slojemprosijanezemlje.Sandučić pokrijtestaklom ili folijom i novinskim papirom.Sandučić držite pritemperaturi od 16 do 18% C i održavajte stalnu vlažnost Kada sjemeproklije,uklonite novinski papir i za lijepogvremena prozračite nasad micanjemstakla ili folije.

KE VANABI VA

Vaš agrometeorold mr Dražen Kaučić

dova ovoga

NOINE

što pri i ne obaviti kvalitetno i Kako u tome uspjeti, ov

o vremenu što možemo ati od vremena ovoga

Toliko dana unaprijed

LR LET No, uz pomoć meteoroloških elemenata lježenih tijekomposljednjih 50 godina na prostoru Hrvatske, ipak ćemo nešto doznati mjeseca završava hladni, topli dio godine. Što to ednja dnevna tempekodnevno će biti od srednje viš temperature zrak: KZETI VI peratui grebu t jem temsmo da u e počinje

Neka biljkemogu se sijati direktno u posudu u kojoj će i ostati ilise paksijedirektno na gredice u vrtu U tom slučajupričekajte toplijevrijeme(travanj).Zemlja mora biti rahla i vlažna Vrlo sitno sjemepomiješajte s pijeskom kako bi se jednoličnijesijalo. Sjemelaganopritisnite i pokrijte tankim slojemzemljekojuje dobro prosijati. Na ovajnačin možete sijatiprkos,kadificu, neven, dragoljub i drugebiljke.

Kada biljčicedobijudva para listova potrebno ih je pikirati (presaditi) u pojedinačnelončiće napunjeneistom mješavinom zemlje.Štapićemnapravite rupe s razmakom 4x4 cm i u njihpresadite biljčice. Kada dovoljno ojačajupresadite ih na otvoreno

SADNJA

Prilikom sadnje u cvjetnelonce, provjeriteimaju liistiotvor za otjecanje vode. Otvor pokrijte krhotinama starogglinenoglonca, lonac napunite do 1/3 visine kupovnom zemljom i u nju u sredinu postavitesadnicu Držite jeus-

godine kad j

KIA a u C d veseliti Možejoš uvi biti hladnih dana, sminimalnom temperaturom zra pod 0 h stupnje hOZRIKCI

LSLOBETJI

minima

spustila do -3.9, a u Zagrebu i do -4 4 Celzijevih stupnj mo da su vam

svježa sjećanja na snijeg 16 a 1997 godine, a mnoge su voćke bile u punoj cvatnji

pravno i korijenčićeprekrijte zemljom.Prstima laganopritisnite zemljukako bi se ispunioprostor oko korijena i napunitelonac do visine 2 cm ispodruba Nakon sadnjebiljkudobro zalijte.

Razmnožavate ligomoljedalje, tada će vam biti potrebanoštar nož Nožem razrežite stabljiku tako da svaki dio ima nekoliko gomolja i dio stabljike.

Ako sadite više sadnica u veću posudu,vodite računa o razmaku Razmak ovisi o vrsti i veličini biljke. Ako sadite pregusto,biljke neće imati dovoljnoprostora i svijetla i neće se pravilnorazvijati.

DIJELJENJE

Dijeljenje je najjednostavniji način vegetativnograzmnožavanjatrajnica.Najbolje ga jeobaviti u proljeće, u ožujku i travnju.

Irisi i neke drugebiljkeimaju podzemnu puzajućustabljiku (rizom) s pupovima i korijenjem. Podanak razrežite na više komada duljine 6 do 10 cm pazeći da svaki ima barem jedanmladi izboj. Rasadite mlađe dijelovekoji se nalaze sa strane, a starije središnjedijelovebacite.

Lukovičasto cvijeće uz staru lukovicu s vremenom će stvoriti i mlade lukovice Mlade lukovice jednostavnorazdijelite i posadite svaku za sebe

Niske jastučastetrajnicejednostavno iskopajte i razdijelite rukom na željenibrojbusena, vodeći računa da svaki ima zdravo i neoštećeno korijenje i mlade izboje.

REZNICE

Neke vrste cvijeća(pelargonije,dalije,fuksije,krizanteme i dr.)lako i uspješnomožete raz-

množiti reznicama Ovakvo se razmnožavanjeobavlja u proljeće ili ljetokada biljkemiruju. Uzmite zdrav izboj,odstranite donjelistove i neposrednoiznad koljenca(nodija)oštrim nožem odrežite stabljiku. Reznica treba biti 5 do 8 cm visine, a donja polovica bez listova Neke reznice se brzo zakorijenjuju ako ih držite u vodi (nedirak). Kada korijenčići narastu na 2 do 3 em dužine,biljke možete posaditi.Reznice drugih vrsta najbolje se ukorjenjuju u vlažnom pijesku. Pri ovakvom razmnožavanjumožete koristiti fitohormone kojiubrzavaju zakorjenjivanje. Većinu reznica pri zakorijenjivanju treba držati pri temperaturi 16 do 18 C Za vrijemeukorijenjivanja reznice ne izlažite direktnom suncu i redovito održavajtevlažnost pijeska.

Sarova i Gizdava vlasništvo Miroslava Đurđevića

- Garešnica

Volim svojpozivučitelja, pa ga uistinu zdušno obavljam i u učionici i s mališanima u školskom vrtu

Slobodno vrijemerado provodimtimareći svoje dvijekrave - Šarovu i Gizdavu kojene hranim nikakvom umjetnomhranom nego ih šaljem na pašu.

Uvijekih netko čuva,premda nemamo stalnogačuvara. Volimo zdravo mlijekokrava hranjenihtravom kojanijeničim “drogirana" (tretirana).

Mlijekoprodajemo“Ledu? jerjelaktofriz u Hrastovčiću pokrajGarešnice Mali sam prodavač kvalitetnogmlijeka!

Šaljemfotografije krava u vrijeme dok su bile bređe: Šarovajetežila 808, a Gizdava 809 kg. Nemaju selekcijskibroj.Otelile su krasne (ženske)teliće

Osim što su dobre muzare, mojekrave - kako vidite na fotografiji - vuku kola

Miroslav Đurđević

Kako se riješitihrkanja?

Da li vam “piljenje drva" oštećuje zdravlje?

Piše: dr Ivo Belan

4 Kirurški zahvat pomoću kojega se odstranjuje višak tkiva u gornjemdišnom putukojiuzrokujehrkanje.

svog partnera:jakohrkanjetišina - zadržavanje daha - duboki udisaji - nemirni pokretitijeladuboki san - ponovno hrkanje.

Za neke ljudehrkanjenije

samo buka,ono istovremeno može biti i signalnekogneutvrđenogzdravstvenogproblema kojizahtijevamedicinsku pažnju.

Danas postojimnogo togašto se može učiniti u vezi hrkanja, bez obzira da li je ono poprimilo ozbiljnerazmjere ili ne Hrkanje jeuzrokovano vibracijama tkiva ždrijela i mekognepca kojapostajuopuštena za vrijemespavanja. Kod težih oblika hrkanja, tj.kod kolapsaspomenutihtkiva, osoba praktičkipovremeno prestajedisati zbogprekidagornjeg dišnogputa(apnea), kada organizam ostajebez kisika i onda takva apnea budi čovjeka.Čovjek obično ne zna da se trenutačno probudio.Međutim,njegovzabrinuti partner, do tada već dobrano probuđen,uznemireno pratipromjeneritma spavanja

Ako smatrate da jekod vas u pitanjuozbiljanproblemhrkanjane pokušavajte se sami liječiti. Posavjetujte se s liječnikomkoji ima posebniinteres za poremećajedisanjapovezane sa snom

Sve ovo ozbiljno ometa kvalitetu sna Zamislite kako biste se osjećali ujutrokada bi vaš telefon zvonio čitavu noć budeći vas svakih 10-15 minuta Osamdeset postotakvih ljudipriznaje da je danjupospano Takve noćne apnee mogu također izazvati emocionalne probleme,smanjiti intelektualnu funkciju i dovesti do depresije. Ako netko već od prije ima srčano oboljenje, može osjetitipogoršanje, a ovakva poremetnja sna može dovesti i do srčanoginfarkta za vrijemespavanja.Neka su istraživanja pokazala da jepreko 70 postotakvih hrkača imalo povišenkrvni tlak

Samopomoć za jakehrkače

Katkada i ozbiljnohrkanje i apnea u snu mogu biti olakšani (čak i eliminirani)promjenama u životnom stilu i navikama spavanja. Međutim,ta pomoćnasredstva trebajubiti upotrijebljena samo uz odgovarajućumedicinsku skrb Pokušajte ovim taktikama:

- spavajte na tvrdom madracu s niskim jastukom

- ako hrčete samo kada spavate na leđima,eksperimentirajte s drugimpoložajima. Jedan način je da noć počneteležeći na trbuhu,stavljajući ruku ispod jastuka, kako bi fiksirali glavu. Drugatehnika jeležanje na boku Ili pokušajtemetodu “loptica za hrkanje":ušijtejedandžep na leđnojstrani pidžame,negdje na sredini linijeizmeđu ramena i stavite u džeptenisku lopticu

Usprkoskompleksnostiprekida disanja za vrijemespavanja, zbog opstrukcijedišnogputa, postojepomoćnaliječenja, a u mnogimslučajevima čak i izlječenja.Katkada i jednostavne promjene u načinu života mogu pomoćiu olakšanjuhrkanja i apnee. Današnjemedicinsko liječenjeuključuje:

1 Liječenjelijekovima

- Ako možete ugodnospavati samo na leđima,pokušajte spavati bez jastuka ili stavite neku podloguispodbrade koja bi trebala pomoćida usta budu zatvorena

2. Posebne naprave kojese stavljaju u usta za vrijemespavanja(usvrhu olakšanjaopstrukcije)

3 “Maska" kojase nosi za vrijemespavanjapomoćukoje se “pumpa“zrak u gornjedišne putove i na tajnačin sprječava da stijenke tih putovasplasnu.

- Prestanite pušiti.Pušenje pridonosihrkanjupovećanjem stvaranja sluzi u nosu ili ždrijelu, iritiranjem i odebljanjemsluznice ždrijela i gornjihdišnih puteva, pa zbogsvega togai smanjenjem unosa kisika u pluća.

- Izbjegavajte alkohol On produbljuje san, povećavamišićnu

VAŠ LIJEČNIKA aa NAaNNAČNŠŠ Šš Šš jj ee i ništ)

relaksaciju i pogoršavahrkanje. U jednojznanstvenojstudiji utvrđeno jeda veća grupa muškaraca srednjedobi,kojajeinače rijetko hrkala,počelahrkati nakon popijeneznatne količine alkohola Posebno treba izbjegavatialkohol prijespavanja.

- Smanjitetjelesnutežinu Povećane količine tkiva u vratu i ždrijelu kod debelih ljudi,zajedno sa slabim mišićnim tonusom, suzujugornjemišićne putovei pridonosenjihovojopstrukciji. Gotovo svi oni kojipateod apnee za vrijemespavanjaimajuprekomjernutjelesnutežinu Ispitivanjasu pokazala da 10 do 25 posto gubitka na tjelesnoj težini može eliminirati apnee za vrijemespavanjaili značajnosmanjiti učestalost takvih neugodnihepizoda.

- Istraživanjapokazujuda znatan brojljudikojipateod opstruktivnih apnea često imaju i smanjenseksualni nagon ili probleme s potencijom.Znanstvenici misle da jeuzrok tome kombinirajućiučinak stalnogumora zbognedovoljnekoličine kisika, depresijeuzrokovane nedovoljnim i isprekidanimspavanjem i ponavljanimapneama

Redovna tjelovježba će vam pomoćida povećate i održavate mišićni tonus, što može spriječiti mlohavost tkiva u gornjemdišnom putu.

GOVORI U HRVATSKOM DRŽAVNOM SABORU Josip Pankretić 1935.-1996.

“Glejte jednu stvar?

Piše: dipl.ing.StjepanBrlek

U starogradskojvijećnici, uz nazočnost velikogbrojastranačkih (HSS)i saborskih zastupnika šestorice i drugihštovateljanarodnogatribuna JosipaPankretića (1933.-1996.),predstavljena je knjigagovora održanih u Hrvatskom državnom saboru podnazivom “Glejtejednustvar"

U tojknjizi na 266 stranica sabrana su 142 govora zastupnikaHSSa, togneumornog zastupnika sela i seljaka, u svojanepuna tri mandata u Hrvatskom državnom saboru 1990 -1996 godine.Treba napomenuti da ni jedangovor nijebio napisan.

U uvodnom djeluNino Škrabe i JosipPandurić uz uredničku napomenu opširno su čitatelja upoznali s najznačajnijimmislima,održanih govora

U zaključnomdijeluknjige,svojekomentare dali su predsjedniciHrvatskogdržavnogsabora: Žarko Domjan,StjepanMesić,NedjeljkoMihanović i Vlatko Pavletić, kao i stranački predsjednik

O svom kumu Joži, kao drugomocu, napisao jei Đuro Kirša, a na krajuknjigepisaojemlađi sin Božidar s naslovom: “Čitao sam tati iz očiju".

U predstavljanjuknjige,poredpredsjednika HSS Zlatka Tomčića, s puno epiteta bili su: Stipe Mesić,Ivan Kolar,Vesna Pusić te urednik knjigeJosipPandurić Svi govoribili su uvijekinteresantni, a neki su ostali posebnozapaženi:

- Devedesete sam u Sabor išel ko grof, a sad su me pretekli oni kaj su došli iz zatvora, z ulice, sad kupujutvornice, ni žmigavcanisu dali (str.136)

Knjiga se može nabaviti u županijskimodborima HSS-a i kod izdavača

Zlatko Tomčić

IZRADA LAKTOFRIZA

Laktofriz jecilindričnog oblika / tip“Alfa Laval" / Izrađen jeiz nehrđajućegmaterijala AISI 304,izoliran,oplaštenizvana nehrđajućimlimom,opremljen sa poklopcem na gornjojstrani,elektromotornom redukcijskommješalicom,digitalnimtermometrom,mjeračem, izljevom51, gumenimčepoms unutarnjestrane, programatoromkoji povezuje sve funkcije(očitanjetemperature,uključivanje i isključivanje mješalice,uključivanje i isključivanjekompresora) i kompresorom. Sve zajednosmješteno jena postolje sa regulacionim nogama Dno laktofriza tipa“Alfa Laval" Hlađenjefreonom na donjojpodnici.

Garantni rok 12 mjeseci.

Osiguranservis i rezervni dijelovi(uperiodu od sedam godina).

Veličine:

- od 100 - 2000 | vertikalne izvedbe

- od 2000 - 12 000 1 horizontalne izvedbe

IZRADA TRANSPORTNIH CISTERNI ZA MLIJEKO Kapacitet1000 - 2500 litara(neizoliraniiizolirani)

PRENOSIVE CISTERNE

ZA PRIJEVOZ MLIJEKA

SA PUMPOM

PRENOSIVE CISTERNE ZA

ILI SKLADIŠTENJE

REFERENCE

-LURA d d (Dukat,Sirela, MljekaraZadar)

- “VINDIJA" d d Varaždin

- “KOKA" Varaždin

- “LEDO" Zagreb

- “MLJEKARA" Pula

- “MILS" Split

- “DOMIL" Županja

-MLJEKARA

“Antun Bohnec"

- “ZDENKA"

Veliki Zdenci

-“KIM" Karlovac

- KARLOVAČKA

PIVOVARA

- “ZIM" Zenica

- “MLJEKARA SARAJEVO"

-“MLJEKARA MOSTAR"

- “MLJEKARA TUZLA"

- “DONA"

GornjaStubica

- “ETOL" Celje

- IPK Osijek

- “KARBON" Zagreb

- “PLIVA" Zagreb

- “INA" Zagreb

funkcionalnije light(lagani)jogurt, s nedavno otkrivenom kulturom mikroorganizama BBL kojaje ispitanau istraživačkorazvojnom centru Morinaga (Japan). Po okusu iučinku izvanje konkurencije.

Za odrasle idjecu,prisvakodnevnoj konzumaciji,ima zdravstveniučinak:

Stanje Djelovanje imunitet pospješuje metabolizam potiče osteoporozu ublažava rerEstaliKi pojačava

QALTEZ, florucrijeva obnavlja pretilostsmanjuje

ez stres smiruje

Probiotik

UIUKJ

Vindija

indija

Kakva snaga u

tako malo grama!