Mljekarski list 9-1999

Page 1

9 ekarsk IS Mlj Za s *066L "NVLIH HHHOVZ
VNIHOD
TAXXX

ioAktiv s LGG-o epobjedivi čuvari

zdravlja

i ljepote i axoe€ vera

VrijednostDukatove linijeniskokaloričnih jogurta i mlijekapodimenom BioAktiv s dodatkom nove probiotičkemljekarskekulture LGG, znanstveno su već dokazali idokumentirali stručnjaci.No,jošje važnije to što su blagotvorneučinke LGG-a na zdravljepotvrdili i sami potrošači.

Dukatovi stručnjaci i daljenastojeponuditijošboljarješenja za ublažavanjeposljedicanapora i stresova kojisvakodnevno vrebaju na naše zdravlje, snagu i otpornost.Rješenje jeponovno ponudila priroda - tajnepresušniizvor zdravlja, a zove se Aloe vera

U novom BioAktiv jogurtu s dodatkom Aloe vera sjedinjene su i međusobno pojačanesnage najpoznatijegsvjetskogprobiotika LGG-a i Afoe vera, već 4 000 godinanedostižne prirodne biljneljekarne.

Štoviše, LGG iAloevera zajednodjelujupunojače, a njihovjedinstveni okus pružavrhunski osvježavajući užitak!

) 0 Damonajbolje od prinode Lak www dukat hr

RUJAN, 99.

ISSN 0351-9104

doc dr sc Milan Pospišl

Str 2-4 Uljana repica - najranijazelena krma uproljeće

Dr sc Stjepan Feldhofer

Str 5-8 Razvoj fetusa i hranidba krava u kasnoj gravidnosti

Str 8-9

Josip Haluška, dipl ing

Toplinaokoliša i proizvodnja mlijeka

Dipl vet Antun Kostelić

Str 10 Gnojištenijesmetlište

Str 11-12

Redakcijskikolegij:

dr Stjepan Banožić

Dipl vet Antun Kostelić

Traumatska indigestija

Dr sc Stjepan Banožić

Str 12-14 Neškodljivouklanjanjelešina i životinjskihotpada

Str 14-16

dr ivo Belan Karmen Sinković, dipl ing dipl ing.Stjepan Brlek

Počinje pripusna sezona

dr Stjepan Feldhofer Karmen Sinković,dipl ing

dr Zoran Grgić

Str 16 Prvo savjetovanjeuzgajivačaovaca i koza u RepubliciHrvatskoj dipl.ing.DarkoKantoci

Doc dr sc Zoran Grgić ri na Hai Sika

prof dr Zvonimir Štafa

Str 17:18 Mogućnost okrupnjavanja posjeda obiteljskihgospodarstava1

Dr sc Petar Bosnić

Str 19-20 Zakonska agrarna regulativa hej I AAA roje Aleksandar Kljujev,dipl ing

MR mag- raj Sinn

Str 21-22 Ocjenjivanjegoveda na stočarskim izložbama

Redaktorica: Vesna Bulić,dipl ing dipl ing Vera Volarić

Sir 22:23 T stočarska izložba grada Velike Gorice

Tehnička urednica: Vesna Bulić, dipl ing ing Mirna Božičević

Str 24-25 VIII Županijskastočarska izložba Vrbovec '99

Lektorica: Stjepan Brlek, dipl ing

Katarina-Zrinka Čičmak

Crteži:

Str 25 Uspješna prezentacijarasplodnjaka Centra za reprodukciju u stočarstvu Hrvatske - "Križevci '99"

PogradiRE Stjepan Keglević,dipl ing dipl ing Nikola Božičević

Str 26-27 Kronika čovječanstva

Vlasnik i izdavač: Stjepan

Mljekarski list
Hrvatska mljekarska udruga, Sir 28 Lik hrvatskog vladara Zagreb Stjepan Keglević,
Uprava i uredništvo: Str 29-31 33 međunarodna smotra folklora - Zagreb, 22 -25 7 1999 Zagreb, llica31/Ill Darko Kantoci, dipl ing tel :01/ 424-420 Sir 32-33 Jesenski radovi 4812 410 Darko Kantoci, dipl ing TG 424 420 Stn3334 Sadnja lukovica Cijena: Dipl.odgajateljZrinjkaKeglevićStević 4,50 kn Str 34-35 Prvi dan u školi Grafička priprema i tisak: Dr Ivo Belan Orbis d d , Ilica 65, Zagreb Str 35-36 U potraziza slatkim snom Datum OSIJEK ZAGREB IZLAZAK 10.09. 6 16 6 27 E Izlazak 20.09. 6 20 6 39 30.09. 6 41 6 52 ZALAZAK 10 09 19 08 19 19 SUNCA Zalazak 20.09. 18 48 18 59 30 09 18 29 18 40 Mljekarski list 1
Keglević,dipl ing
dipl ing

Uljana repica - najranija

zelena krma u proljeće

Piše: doc dr sc Milan Pospišil

Uljanarepica(Brassica napus L subsp.oleifera)najčešće se uzgaja za proizvodnjuulja(sjeme sadrži oko 45% ulja).Uljeuljane repiceima široku mogućnost uporabe u ljudskojkonzumaciji, a koristi se i u tehničke svrhe (biodizelgorivo i dr.).Interes za ovom kulturom osobito je porastaoposljednjihdesetak godina,kada su selekcijom stvorene i u proizvodnjuuvedene nove tzv “00-sorte" - bez eruka kiseline i s niskim sadržajem sumpornihspojevaglukozinolata (<10mmol/godmašćene sačme). Preradom sjemenauljanerepice, tj.nakon ekstrakcijeuljaostaje sačma kao visoko vrijedni proteinski krmni koncentrat povoljnogaminokiselinskog sastava Uljanarepicaje i medonosna biljka,dajeoko 550 kg/hameda

Uljanarepica u hranidbi stoke

Razvojemnovih krmnih sorata s reduciranim sadržajemštetnih tvari u zelenojmasi,uljanarepica predstavlja novu perspektivnu krmnu kulturu kojukarakterizira velika količina hranjivezelene mase Postojesorte koje se mogu uspješnokoristiti i za košnju i za ispašu, ili samo za jednood ove dvijenamjene.Repicajevrlo značajančlan zelenogkrmnogslijeda, jerdaje,kao i neke drugevrste iz roda kupusnjača,najraniju proljetnu i najkasnijujesenskuzelenu stočnu krmu Za proizvodnju stočne krme u našim uvjetimapreporučuje se ozima uljanarepica,

u proljećenajranijeoslobađa tlo tako da se naredni usjevmože posijati već u drugojpolovici travnja. Time jeomogućananormalna sjetvakururuza

koja se u rano proljećerazvija do punog rasta iveć početkomtravnja stiže kao sviježastočna hrana U zapadnoeuropskimdržavama humidne klime siju se pretežno jareforme i to specijalne sorte za krmu Te jaresorte perspektivne su i za naša humidna područja. Uljanarepicastiže za košnju dvadesetak dana ranije od ozime grahorice s raži Razvojuljane repice u proljeće jevrlo brz, pa se ona može koristiti tijekomkratkog razdoblja, od početkabutonizacije (pupanja) do pune cvatnje(68 dana).Repicustoka radijejede u stadijubutonizacije, a nešto slabije u početkucvijetanja. Za zelenu krmu može se koristiti najkasnije do pune cvatnje.Kasnije jestoka odbijazbogpovećanogudjela surovih vlakana u zelenojmasi i zbogtogašto cvjetovisadrže eterična ulja. Ako jeuljanarepica “prešla“ u punu cvatnju, može se silirati Preporučljivojesiliranje provenutihbiljaka i dodavanje konzervansa kojiosiguravaju pravilanproces siliranja. Za siliranje se uljanarepicaubire silažnim kombajnomkad su biljke u punojcvatnji. U dobrim uvjetima uljanarepicamože dati i do 5 t/ha zelene mase Uz to uljanarepica

Sadržajosnovnih hranjivih tvari u zelenojmasi uljanerepiceovisi o fazi razvoja,sorti,klimatskoedafskim uvjetima, vremenu formiranjavegetativne mase i dr. (tablica1.).

Uljanarepicasadrži relativno malo suhe tvari,osobito u jesenskom i rano proljetnomrazdoblju. Stogajujepotrebnosilirati u smjesi s kulturama bogatijim na suhojtvari Sadržajbjelančevina i surovih vlakana različit jeu pojedinim dijelovimabiljke.Listovi i pupovisadrže značajnoviše bjelančevina nego surovih vlakana, dokjekod stabljikeobrnuto Stoga jevisoka lisnatost,kojujemoguće polučiti, kako uzgojemspecifičnih krmnih sorti, tako i tehnologijom proizvodnje - gnojidbom,rokovima i gustoćomsjetve, u pozitivnojkorelaciji s prinosombjelančevina i produktivnošćuusjeva.

Izbor tla i plodored za uljanu repicu

Uljanarepicanajboljeuspijeva na dubokim humusom i kalcijem bogatimilovastoglinastim tlima Vrlo dobre rezultate dajei na nešto vlažnijim ali prozračnim i hranjivimabogatimtlima Ovoj kulturi manjepogodujuplitka

KRMNE KULTURE
Tablica 1:
sastav i škrobna
Surove hranjivetvari Suha Sur Prob | Škrob. tvar vlak Mast Pepeo NET bjelan | vrijed. % % % % % % Ozima uljrepica - pred cvatnju 12,1 3,1 0,6 15 4,6 18 6,7 - poč cvatnje 14,5 3,5 0,8 16 5,9 19 7,5 Silaža oz uljane repiceucvatnji 18,0 6,0 0,9 1,9 6,7 1,6 6,7 2 Mljekarski list
Kemijski
vrijednostuljane(krmne)repice

Uljanarepica u punojcvatnji

siromašna tla, a ne odgovarajujoj ni suha,pjeskovita tla Ne odgovarajujojni tla s visokom razinom podzemnevode,ni tla na kojima se voda zadržava Uvijektreba imati na umu da repica“ne zna plivati“ i gdjegod su na tabli izražene depresije i gdjepostoji mogućnostdužegstagniranja površinske vode,repica će biti potpuno uništena Repicazahtijeva neutralnu do slabo alkalnu reakcijutla (pH 6,67,6), ali dobro uspijeva i na tlima kisele reakcije (dopH 4,5),kojadominiraju u našem uzgojnompodručju.

Uljanarepica se mora uzgajati u plodosmjeni. Na isto se tlo repica ne smijevratiti najmanje4-5 godina.Budući da se uljanarepica rano sije,izbor predusjevanije velik Najboljipredusjevi su rani krumpirili rano povrće.Slijede strne žitarice,prijesvih ozimi ječam zbogsvojerane žetve i mogućnostidobre pripremetla za uljanurepicu.Dobri predusjevi su i ozimi krmni usjevi,zatim u proljećeposijanasmjesagraška i grahorice.

Obrada tla

Sistem obrade tla ovisi o vrsti predusjeva, a kako su žitarice najčešćipredusjevi to obrada za-

počinjeprašenjemstrništa odmah po skidanjužitarice. Prašenje je obavezna mjera,kojomse zaoravajužetveni ostaci (na12-15 cm), čuva se vlagatla, a korovske biljke se potaknu na porast i kasnije oranjemunište Oranjejepotrebno izvršiti na vrijeme,najkasnije 3 tjednaprijeplaniranesjetve repice,kako bi se tlo sleglo i omogućilakvalitetna površinskapriprema tla i sjetva.Dubina oranja je 25-30 cm, a nakon oranja obavezno jeizvršiti drljanje. Time se zatvori brazda,izravna se površinatla,čuva vlaga, što uveliko olakšava predsjetvenupripremu, koja se može sastojati samo iz jednogili dva prohodasjetvospremačem.

Gnojidba

m> po hektaru Osnovu gnojidbe čine mineralna gnojiva,kojase morajuprimjeniti u pravo vrijeme i u dovoljnimkoličinama, te s pravimformulacijamahraniva Neposrednoprijeoranjapotrebno je primjeniti350-400 kg/ha kompleksnihgnojivaformulacija NPK 7:20:30 ili kojeslične formulacije(NPK 8:26:26), te u predsjetvenojpripremitla (pod tanjuraču,drljaču ili sjetvospremač)još200-250 kg/hagnojiva iste formulacije. U našim agroekološkim uvjetimadanašnjesorte ozime uljanerepicetreba orijentaciono gnojitisljedećimkoličinamačistih hranjiva:dušika 120160 kg/ha,fosfora 80-120 kg/ha i kalija140-180 kg/ha.Ukupnu količinu fosfora potrebnoje primjenitiprijesjetve i to polovicu prijeosnovne obrade oranja, a polovicu u predsjetvenojpripremi. Jednu trećinu ukupnekoličine dušika potrebnojeprimjeniti predsjetveno ili“startno, a s dvije trećine izvršiti prihranjivanje u početkuproljetnogporasta.Uljana repica ima najvećepotrebe na svim hranjivimatijekomproljetnog porasta(ufazi pupanjado cvatnje),stogajei prihranupot- rebno uskladiti njenomporastu i potrebama.Prihrana se najčešće obavljaKANom, i to u dva navrata:

* prva prihrana

Količina i odnos pojedinih hrnjiva u gnojidbirepiceovisi prvenstveno o karakteristikama tla i o klimatskim uvjetima te svojstvimasorte Za gnojidbu mogu poslužitiorganska i mineralna gnojiva. Za izravnu gnojidbu repicebolja su organskagnojiva u tekućem ili polukrutomstanju, npr gnojovka i gnojnica. Ova gnojivajepotrebnoprimjeniti prijedubokogoranjaili pred tanjuranje u količini od 25 do 30

izvodi se u samom početkuproljetnog porasta, odmah nakon što snijeg okopni, a to jenajčešćetreća dekada veljače iliprva dekada ožujka. Za visoke prinose potrebnojeprimjeniti200-250 kg/ha KAN-a Pri jačim zimskim oštećenjima za tu se prihranumože upotrijebiti i kompleksnognojivo(NPK 15:15:15) u količini od 200-250 kg/ha.

* drugaseprihranaobavlja u fazi

ooo ooo opna KRA/NE KULTURE
Mljekarski list 3

kada se iz rozete listova pojavljujuprvipupovi(neposredno predintenzivni porast), a to jenajčešćedva do tri tjednanakon prve prihrane. I drugase prihranaprovodi KANom, sa 150-200 kg/ha. Izbor sorte i sjetvauljane repice

Današnjaproizvodnjarepice zasniva se najvećimdijelom na introduciranim sortama iz Njemačke i Francuske To su “00sorte" (kvalitetnogulja i niskog sadržajaglukozinolata u sačmi). Iz te skupineperspektivne su u nas novopriznate00-sorte “Silvia", “Eurol",“Erika",“Sabrina?, “Samurai" i “Honk"

Za sjetvu se obavezno mora upotrebitikvalitetno sortno sjeme iz prethodnežetve Optimalni je rok sjetve u našim uvjetimakraj kolovoza i početakrujna(25.8.5.9.).Nijepoželjna ni prerana ni prekasnasjetva. Kod prerane sjetverazvije se tijekomjeseni prebujanusjev(s10,14 listova).

odnosno 25 cm Za postizanje visokih prinosauljanerepice izuzetno jevažno postićioptimalni brojbiljaka,odnosno gustoću sklopakojaodgovaraizabranoj sorti Linijskesorte nižegrasta (“Eurol",“Samurai") za ispoljavanje svog maksimalnogpotencijalarodnosti zahtijevaju nešto veću gustoćusklopa50-70 biljaka/ m?,dok je za sintetske sorte visokog i nejednoličnogporasta (“Silvia",“Erika",“Sabrina") optimum 40-60 biljaka/m? u žetvi Da bi se ovajsklopostvario,potrebno jeu sjetviupotrijebiti 4,5do 6 kg/ ha sjemena.Sjetvauljanerepice mora se obaviti u samu površinu vlažnogsloja u tlu, ilioko 1 cm ispod toga. To u dobro pripremljenomtlu iznosi 1,52,5 cm Ako jedubljeposijano,nicanjeje neravnomjerno i usporeno, ostvaruje se nejednoličansklop i neravnomjeranporast.

Njegausjeva

Takvi usjevislabije su otporni na zimske nedaće,kao i usjevi prekasnoposijani i nedovoljno razvijeni(34 lista). Kod kasne sjetve, osim što su usjevimanje otporni na zimu,oni slabije regeneriraju u proljeće, kasne u porastu u svim fazama vegetacije, što sve utječe na smanjenjeprinosa

uljanerepice,protivuskolisnih korova, u fazi 3-4 lista samoniklih žitarica primjenjuju se: Focus ultra, Agil100 EC, Grasidim, Bastional Za drugekorove u ovoj fazi upotrebljavaju se: Butisan S, Lontrel 300,Lentagran.

Zaštita uljanerepice od štetnika

Za intenzivnu i visoku proizvodnjuuljanerepicepotrebnaje integralnazaštita usjeva od korova, bolesti i štetnika

Zaštitauljanerepice od korova

Uljana se repicasije u redove, s međurednim razmakom od 2030 em Najboljakvaliteta sjetve postiže se pneumatskimsijačicama, no sjetva se može dobro obaviti i klasičnim žitnim sijačicama. Kod togase zatvori svako drugo sjetvenotijelo, tako da se dobije sjetva na međuredni razmak od 24

Za suzbijanje korova u uljanoj repicidanas raspolažemovelikim brojemrazličitih herbicida Prije sjetve uz inkorporaciju koriste se: Treflan EC,Devrinol 45 FL Ovi herbicidi su lakohlapivi, zbogčega ih neposrednonakon tretiranja (uroku 15 minuta)treba oruđem unijeti u tlo. Dobro djeluju na jednogodišnje trave a i na veliki brojširokolisnih korova Nakon sjetve a prijenicanjaprimjenjuje se najvećibrojherbicida u ovoj kulturi: Alaklor,Bravo,Command 4E, Butisan S Nakon nicanja

Odmah po nicanjujavljaju se buhači (kupusni i repičinbuhač, a nešto kasnije i repičincrvenoglavi buhač),kojibuše rupe u listu, a ličinka crvenoglavog buhača pravi “hodnike" u stabljici i peteljkama listova Najčešće ove štetnike nije potrebnosuzbijati jerse sjeme repicetretira insekticidima Najveće štete prave u jesenpagusjenicerepičine ose listarice. Za svega nekoliko dana mogu pojesti sve lišće Stogajeneobično važno pravovremeno uočiti njihovnapad i suzbiti ih u početkurazvoja. Rano u proljeće(III.mj.)javljaju se proljetnepipečijeličinke počinjubušiti stabljiku. Čim se pojavecvjetnipupovi,javlja se najvažnijištetnik - repičinsjajnik kojiizgrizapupove i time sprečava tvorbu sjemenke. Od izuzetne je važnosti repičinogsjajnikasuzbiti dovoljnorano, kad se na jednom vršnom cvatu, dok jejošprekriven lišćem (D,stadij), nađe 0,81 sjajnik. Na komuškama se zapažajuštete od repičinepipe komušarice i muhe komušarice Za suzbijanje ovih štetnika imamo veliki brojefikasnih insekticida: Chromorel D, Karate EC 2,5,Fastac 10%,Decis 1,25EC, Dursban E48, Ekalux 25 EC i dr. Kad se uljanarepicaproizvodi samo za zelenu krmu ilisilažu, ove proljetneštetnike ne treba suzbijati. #

KRMNE KULTURI ponor
4 Mljekarski list

Razvoj fetusa i hranidba

krava u kasnoj gravidnosti

Piše: dr. sc StjepanFeldhofer

Nakon što se razvijuplodne ovojnice(placenta) i plodnimjehuri (alantois i amnion)plodteleta se prekoplacenteučvrsti za sluznicu maternice Plod jepreko pupka iplacentepovezan s krvnim žilama maternice iz kojihdobiva sve hranjivetvari i kisik. (Slika1)

bjelančevine,ugljikohidrate i masti, a zatim ih ponovo sintetizirati za potrebefetusa

U placentikrava fiziološki se može skupljati vapno kojefetus može prema potrebiiskorištavati,

Slika 1: Shema plodnihovojnica

teleta

1 amnionska vreća s fetusom teleta

2 alantoisnavreća

3 horion

4 kotiledon

5 urahus (pupak)

6 mokraćni mjehur

S razvojemplodapovećava se maternica i dolazi do hiperplazije mišićnogsloja,žljezdanogdijela sluznice i pojačanogkrvotoka Na taj se način osigurava rast i prehrana plodatijekomčitavaog graviditeta Gravidna maternica se zbog težine spušta u trbušnu šupljinu i leži na trbušnojstijenci (običnozbog pritiskaburaga potisnutadesno).

Kod gravidnih krava razvijaju se na sluznici maternice posebna mjestakao kvržice (karunkule), a na vanjskomdijeluplodneovojnice (horiumu)razvijajaju se resice kojekasnijeulaze u šupljinu karunkula Nakupineresica koje ulaze u karunkule nazivaju se kotiledoni (Slika 2)

dobiva prekokrvnih žila pupka difuzijom i osmozom iz krvnih žila maternice prekokotiledona i karunkula

posebice u drugojpolovicigraviditeta u razdobljuintenzivnog rasta i razvojakoštanogskeleta

Placenta i sama sadrži neke enzime kojimogu razgrađivati

Pretpostavlja se da placenta može skupljatiivitamine potrebne za život i rast ploda.

S povećanjemploda i maternice rastu karunkule i kotiledoni do oko 15 cm dužine i 5 cm širine Karunkule izgledajupoputgljiva s brojnimrupicamakojepokrivaju kotiledoni poputkape s resicama

Karunkule su poredane u 4 reda i u oba roga maternice, i nalazi se ukupnooko 80-112 karunkula

Fetus leži u amnionskoj

tekućini kojaga štiti od grubih mehaničkih podražaja.Preko karunkula i resica kotiledona fetus se drži za stijenkumaternice Kisik i drugehranjivetvari fetus

HRANIDBA
PLACENTARNIM
ZILAMA
KRRUNKULA 520 PETELJKOM
(placenta) s kotiledonom djelomiceodignuta iznad karunkule (Oklješa 1957 ) Slika 2: Placentom (kotiledon i karunkula)gravidnekrave Mljekarski list
HORION S
KRVNIM
KOTILEDON
Horion
LUŽNATA SREDSTVA ZA CIP TE M,bj |D KISELA SREDSTVA ZA CIP F H |41] I| SREDSTVA ZA RUČNO PRANJE SREDSTVA ZA DEZINFEKCIJU Tensid - Chemie Zagreb d.o.o. HR - 10000 ZAGREB Varšavska 6 tel /fax 01/483 01 80 MUZNA OPREMA d.0.0. TELFAX 043/878034, TEL.:043/878059 MOBITEL:099416081 wo Žabjak 7c- Rovišće PRODAJAMONTAŽA - SERVIS MALI MUZNI UREĐAJI KOMPLETNA OPREMA U ŠTALI - MLJEKOVODI - IZMUZILIŠTA - VEZOVI no Dibinownom - KOMPJUTERSKO - SISTEMI ZA IZĐUBRIVANJE HRANJENJE TELADI - SKREPOVI ZA LAUF STAJE - LAKTOFRIZI - TOPLI PODOVI

Placenta djeluje i kao endokrini organ i izlučujehormone: gonadotropnehormone,estrogene i progesteron,kojiodržavajufetus tijekomgraviditetausklađeno s hormonima jajnika i hipofize. Hormoni placenteimajuveću funkciju na početkugraviditeta, a zatim u pripremi i tijekomporoda.

sposobni za funkciju, alijenjihova funkcija u materničnom razvoju beznačajna i neredovita, a mokraća se ispražnjava unutar plodnih ovojnica u alantoisnu tekućinu

Obzirom da fetus dobiva kisik iz krvi majkeprekokrvnih žila placente, a tim putem i vraća ugljičnidioksid,plućafetusa u materničnom razvoju su stisnuta i miruju.

Preko krvnih žila pupka(urahusa)ploda i placente, u krvotok majkevraćaju se sve nepotrebne tvari nastale metabolizmom fetusa, a mokraća se skuplja u alantoisnoj vreći. Dok jefetus u maternici probavniorganifetusa nisu u funkciji iako se u njima obavljaju neki fiziološki procesi. Sekrecijaprobavnihžlijezda je neznatna, a povremeno se javlja slaba peristaltikacrijeva.

Fetus teleta u početkusporo raste Na kraju 3 mjesecaima težinu samo oko 200-300 g, a krajem 6. mjesecagraviditeta 3 do 8 kg.Posljednja tri mjesecarast je mnogo brži tako da krajem 7 mjesecafetus ima težinu oko 8 do 15 kg, u 8. mjsecu 15 do 25 kg, au 9. mjesecuoko 30 do 45 kg.

Fetus pliva u plodnoj(amnionskoj)tekućini i postoji mogućnost da progutanešto te tekućine. To nema hranidbeno značenjeiako plodnevode sadrže manjukoličinu organskih i anorganskihtvari. Stoga se u crijevu fetusa skupljasadržaj(mekonium) kojiizgleda kao gustaljepljiva masa slična smoli i sadrži nešto vode,žuči,dlaka,epitelnihstanica, masti i fermenata.

Posljednjihmjesecigravidnosti krave dolaze do granice“bolesnog stanja", a plodmože biti u opasnosti što je u uskojvezi s držanjem i zdravstvenim stanjemkrava.

Hranidba krava u visokojgravidnosti mora zadovoljavati sve potrebekrave i fetusa za energijom i bjelančevinama. Krmiva ne smijubiti energetskiobilna, a krmni obroci dobro uravnoteženi tako da održavajusrednjedobru kondicijukrava. U praksi se računa da krmni obroci krava morajuimati hranidbenu vrijednost u visini potreba za proizvodnju 7 do 101 mlijeka/dan ili da imaju energetskuhranidbenu vrijednost oko 9,010,5 h.j., sa 700-900 g probavljivihbjelančevina,dobrog aminokiselinskog sastava

Gravidnost nijestanjekojeslabi iliuništava zdrav organizamkrava, iako se u gravidnostipostavljaju vrlo veliki zahtjeviobzirom na rast ploda,povećanjematernice i stvaranjeplodnihovojnica. Velike promjenenastaju u metabolizmu, jerkrave morajuizmjenomtvari obuhvatiti uz mliječnost i potrebe ploda, a nastaje i novo stanje u hormonalnim odnosima između majke i hormona koji se stvaraju u placenti.

Mekonium se ispražnjava tek nakon porodateleta, a ispražnjavajupomažeuzimanjekolostruma (gruševine).Ispražnjavanje mekoniuma prijeporoda u amnionsku tekućinu javlja se samo kod slabih fetusa

Jetra su u fetusa razmjerno velika jerkroz njuprolazi sva krv iz placente. U jetrifetusa se obavljaasimilacija i detoksikacija hranjivih tvari kojedolaze iz krvi majke,stvaraju se krvne stanice i hemoglobin i sprema se glikogen kao hranjivazaliha za potrebe fetusa.

Bubrezi su u drugojpolovici razvojafetusapotpunorazvijeni i

Suviše debele ili mršave krave mogu imati teškoće priporodu, a i manjulaktaciju nakon telenja. Općenito su i češća oboljenja krava zboghormonalnih i metaboličkih poremećaja(bolesti izmjenetvari).

Nedostatak minerala, češće fosfora i magnezija,manjekalcija, kao i nedostatak nekih vitamina (najčešćevitamina A i D),mogu vrlo nepovoljnodjelovati ne samo na zdravljekrave nego i na izgradnju ivitalnost teleta kojejeu posljednjimmjesecimagravidnosti u vrlo intenzivnom okoštavanju. Skelet teladi mora biti već kod porodauglavnomokošten, kao i kod svih životinjakojese odmah nakon porodasamostalno kreću. S hrskavicom su povezane samo glavezglobova s ostalom kosti. To postavlja vrlo velike zahtjeve za mineralima ivitaminima u hranidbi visoko gravidnihkrava, i moraju se davati u većojkoličini mineralno vitaminskim premiksima.

Na neki način gravidnostdjelujekorisno na fiziološko stanje krava,jerpojačavaizmjenutvari, poboljšava tek i kondicijukrava, potiče na uzimanjeveće količine krmiva i boljeiskorištavanje hrane,posebice u prvimmjesecima gravidnosti. Tek u visokoj gravidnosti fetus ubrzano raste, maternica se povećava i pritišće burag,povećava se potrebaali smanjujeuzimanjehrane,razvija se mliječnažlijezda i dolazi do značajnihhormonalnih promjena u pripremi za telenje i mliječnost. Sve to može imati neželjenih posljedica kod krava,posebice ako se ne presuše na vrijeme.

Kravama u visokojgravidnosti mogu nedostajativitamini B kom-

va———————————_//RANDBA
Mljekarski list 7

HRANIDBA =: -:<-::-:-:č-"'(/|/Q.a.—. —;,ZRo;ZC]:_Z_B:o:_odp— pV—oeo.

pleksakojetreba dodavati u dopunskojkrmnoj smjesiili mineralno vitaminskim dodacima.

Za dobar rast ploda i održavanjezdravljavisoko gravidnih krava krmne obroke treba davati nekoliko putana dan i u manjim

količinama Posebno treba biti oprezan ako se dajuneki tvornički otpacikao: džibra (šlempa),pivski trop,ostaci iz preradevoća i povrća,silaža kojane smijebiti jakokisela ni pljesniva ili neki lijekovi, što treba izbjegavati.

Toplina okoliša i proizvodnja mlijeka

Piše:dipl.ing.JosipHaluška

Sve to može biti uzrok pobačajima,rađanjuslabe teladi ili puerperalnimbolestima krava S tim u vezi treba upozoriti da se gravidnekrave ne smijenapajati sa suviše hladnom vodom ili im davati smrznuta krmiva. toplina.Gubitak tjelesnetopline može nastati:

područjeispod8C,a toploiznad. Drugakritična temperatura je 21*C,tj. ona kojaoznačava prijelaz iz toplog u pretoplopodručje.

Dužim držanjemkrava na temperaturiispod8*C (dakleispod kritične temperature)dolazi do prilagođavanjaživotinja na hladnoću (aklimatizacije) što se očituje pojačanimrastom dlake,stvaranjemmasnih zaliha u podkožju i smanjivanjemprotokakrvi u površinskimkapilarama.

U vrijemeproizvodnjemlijeka kravama su potrebniodgovarajući uvjeti u životnom prostoru, posebno odgovarajućatoplina i vlažnost zraka, te sunčevo osvjetljenje.Uvjetiokoliša moraju primarnoodgovaratizdravlju i potrošnjienergije, te održavanju tjelesnetemperaturekrava u fiziološkim vrijednostima.

Normalna tjelesnatemperatura krava iznosi oko 38,6“C, a stabilnom se održava kemijskim procesima u organizmugdjese energetskeorgansketvari pretvaraju u toplinu. Da bi se u tim procesimaodržavala normalna tjelesnatemperatura, u organizmu krava jetermostatski regulacioni sustav kojiusklađujeodnos stvaranja i gubitkatopline.

Kondukcijomili odvođenjem toplineprekočestica dva tijela kojane mijenjajumjestoveć se samo dodiruju.Gubitak topline ovisi o specifičnojprovodljivosti tvari, npr. veći jeako životinja leži na betonu nego na drvenoj podlozi.

Konvekcijom ili provođenjem toplineprekočestica tvari različite toplinekojemijenjajusvojpoložaj. To jeslučaj ako se hladi površina tijela u dodiru s vlažnim površinama ilis hladnim zrakom.

Zračenjemili radijacijom, pri čemu setoplinaili hladnoća prenose linijskimzračenjem(zrakasto).Radijacija ne ovisi o temperaturizraka,nego o tempemperaturitijela i plohapoda, stropa,zidova,pregrada i drugih predmeta u staji.

Povećanim stvaranjemtopline uz niske temperaturepovećava se neproduktivniutrošak energetskih tvari hrane, a organizmu ostaje na tajnačin manjidio netto energije za proizvodnju. Iz togaje jasnoda se u hladnim uvjetima držanjakrave morajuboljehraniti, a kako je u tim uvjetimajoš normalna funkcijaštitnjače i nadbubrežnih žlijezda, niže temperature ne izazivajuštetne posljedice po zdravlje krava već samo smanjujuproizvodnju.

Regulacijastvaranjatopline uvjetovanaje,dakle,potrebama za većom količinom hrane i povećanim utroškom energetskih tvari za stvaranjetopline.

Za krave u proizvodnjimlijeka kritična jetemperaturaokoliša oko 8"C,pa jeza njihhladno

Gospodarski jeinteres da se krave drže u odgovarajućimuvjetima kako bi se očuvala tjelesna

Evaporacijom iliisparavanjem: mehaničko zagrijavanjestajeili hlađenjemehaničkim provjetravanjem(ventilacijom)nijeuvijek gospodarskiprihvatljivo. O tome treba voditi računa već prigradnji objektaodabiranjemnajpovoljnijegpoložajaprema suncu s obzirom na klimatske prilike, izborom najpovoljnijeggrađevinskogmaterijala, dobre izolacije stropa,poda,vrata, prozora, a posebicejevažan ugodanležaj krava. Kanalizacija i izdubrivanje ima velik značaj s obzirom na vlažnost zraka u stajama.

ooo
8 Mljekarski list

Temperatureizmeđu 8*C i 21%C su najoptimalnije za govedakoja ne proizvodemlijeko. S obzirom da se uz proizvodnjumlijekatroši više energije i stvara više topline, gornjaoptimalnagranicatopline u stajama za mliječnekrave jeoko 16%C Već kod vanjsketemperature zraka oko 21%C povisuje se tjelesnatemperaturakrava, smanjuje se apetit i aktivnost štitnjače (tireoideje). Sve to može bitiuzrok smanjenjaproizvodnjemlijeka.

hlađenjekrava (ventilacija).

Za krave jeisparavanje(evaporacija)jedan od vrlo značajnih puteva hlađenja i vrši se prekokože (znojenjem,vlaženjem) i sluznica dišnih organa Maksimalno isparavanjeznoja s površine kože krava iznosi 150 gm/m?/satpritemperaturi40%C. Trećina se isprava iz dišnih organa Ukupnigubitak energijeisparavanjem može iznositi oko 2 900 kcal/dan, a ovisi i o zasićenosti zraka vlagom.

Posebno treba upozoriti na opasne temperaturezraka iznad 31%C U takvim uvjetimaproširenjekrvnih kapilara kože (vazodilatacija) ne omogućavapovećano izdavanjetopline iz organizma krava u okolinu, pa dolazi do narušavanjatermoregulacije i povećanjatjelesnetemperature. Stoga, da bi se smanjiotoplotni učinak tako visokih temperatura, potrebnojeprimjenjivatiposebne mjerekojimaće se osigurati

Sve spomenutosluži kao teoretska osnovica zahtjeva za održavanjepovoljnihuvjeta iventilacije u stajama za goveda,posebica krava u visokojproizvodnjimlijeka Eksperimentalnirezultati su pokazali da visoke temperature zraka,iznad 21*C nepovoljno djeluju na apetitživotinja i proizvodnjumlijeka.

Gospodartreba stvarati povoljneuvjete za proizvodnju mli-

jekaoptimalnimuvjetimavlage, topline i zračenja u stočarskim objektima, što će olakšati termoregulacijuvisoko mliječnih krava O tome treba voditi briguveć pri izgradnjiobjekata. Dobar položaj zgrade(nimogućnostprekomjernog zagrijavanja suncem, ni hlađenjesjevernimvjetrovima), izbor građevinskogmaterijala i dobra toplinskovlažna izolacija,položaj i veličina vrata i prozora kojiće omogućavatidobro zračenje, olakšati održavanjepovoljnih mikroklimatskih uvjeta u nastambama i utjecati na zdravljekrava, boljeiskorištavanje krmiva i veću proizvodnostmlijeka.

U rujnuzapočinju već ugasit silažni

Otočnim datumima te mjestima održavanja “Pioneer dana—— polja"bitćeteobaviješteniputem plakatakoje ćemo izvjesiti | po selima desetak dana prijeodržavanja svakog pojedinog |

Pridružite nam se iove godine. Dani poljaprava su prilikada sami izaberete najboljeBeneca

Treba jošupozoriti da ispravno postavljanjekanalizacije, redovno čišćenje i izdubrivanje može značajnoutjecati na vlažnost,toplinu i zoohigijenskeuvjete u stajama, a time i na zdravlje i proizvodnju krava. m Poljodjelci, kukuruza". - danapolja. 2000. godine.

Pm //RANDBA
SIMEgE kukuruza
Tehnologija koja daje više" Telefoni: 9112988745,2869551,Mobiteli:099/431620, 0 Čulinečka ci “Pioneerdani polja 2B/2,Zagreb 099/431-621, 099/454507 Mljekarski list
za sjetvu:

Gnojište nije smetlište

Piše: dipl. vet Antun Kostelić

Obilazeći brojnaobiteljska gospodarstvakojase bave proizvodnjommlijeka,primjetio sam da se na pojedinimstajskimgnojištima osim gnojanalazi i otpad različitog(neorganskog)porijekla.

Seljacičesto prakticirajubacati smeće iz domaćinstva na gnojište, tako da se uz ostatke sa stola (ostacihrane) tu nalaze plastične i staklene (razbijene) čaše i boce, zatim različite limenke,aluminijskefolije,plastičnevrećice, iznošena odjeća,obuća i drugo. Također,nakon veterinarske

intervencije često u stajiostanu iskorištene rukavice za rektalni pregled,plastičnidijelovipribora za umjetnoosjemenjivanje, a ponekadi plastičneštrcaljke (injektori),kojenajčešćezavrše na gnojištu.Seljacizaboravljaju činjenicu da se tajgnojkoristi na poljima, te na tajnačin nepotreban i nepoželjanotpadzavrši na oranici ililivadi. Također,prilikom sjetveili gnojenja(umjetnim gnojivima) uz oranice iliu grmlju ostanu odbačene papirnateili plastične vreće

Godišnje na poljimaširom Hrvatske završe tone takvog

SJEMENARNA Lap doo

Zagreb,TrgkraljaTomislava 19

tel :(01) 43 21 43,48 19265

fax: (01) 43 18 03

otpada,kojemu su potrebnadesetljeća, pa čak i stoljeća da se razgradi.Moramo se pitatikako će nam izgledatioranice i livade za desetak i više godinaako već danas nećemo čuvati svoj, u odnosu na mnoge Europskezemlje, čist i zdrav okoliš

Poljoprivrednici morajuaktivno sudjelovati u zaštiti okoliša, a ne pridonositinjenomnepotrebnom zagađenju.Ovim člankom spomenut jetek mali dio ekoloških problema u odnosu na ono koliko bi poljoprivrednicimogli(itrebali) sudjelovati u zaštiti okoliša. U jednomod narednih brojeva bit će govora o “divljimodlagalištima otpadana poljima i rubovima šuma. m

"PJ.VINKOVCI,KraljaZvonimira 80

tel :(032) 33 23 92

tel ifax: (032) 31 65 84

SKLADIŠTE

VELIKA GORICA

TrgkraljaTomislava 9

tel. ifax: (01)72.20 65

PROIZVODIMO,DORAĐUJEMO, IZVOZIMO | UVOZIMO TE PRODAJEMO

NA VELIKO I MALO sjeme:

ratarskog,krmnogi industrijskogbilja, a osobito stočni kelj,trave,djetelinsko travne smjese, sudansku travu,stočnumrkvu,stočnigrašak,grahoricuozimnu i jaru,crvenu, bijelu i švedsku djetelinu,inkarnatku,lucernu i smiljkitu, te trave za ukrasne tratine i športsketerene Zatim najširi izbor sjemenapovrća,cvijeća i začinskogbilja.

Vrtne alate i zaštitnasredstva

Sve se to može dobiti u veleprodaji na gornjojadresi iliu vlastitojmaloprodaji i poljoprivrednim

apotekamaširomHrvatske

NAŠE

SJEME, VAŠ USPJEH!

VETERINARSTVO
10 Mljekarski list

Traumatska indigestija (strana tijela

u predželucima)

Piše: dipl. vet Antun Kostelić

za životinju.Rjeđemože ozlijediti jetru i slezenu

SIMPTOMI (ZNACI)BOLESTI

nepotrebnihpredmeta u staji iliu blizini sjenika i staje(žica,čavli), 3. nepažnjaprilikompripreme krmne smjese, 4 lizavost goveda uzrokovana probavnimili metaboličkim poremećajem(nedostatak minerala ili vitamina), 5 građasluznice predželudaca odnosno kapure(poputsaća), 6 proždrljivostgoveda, 7 specifičan način uzimanjahrane,oblikovanje zalogaja,žvakanje i gutanje, a nakon togapreživanje i temeljito žvakanjehrane

Traumatska indigestija jeprobavni poremećajkojinastaje kao posljedicaozljeđivanjapredželudaca (buraga ilikapure)oštrim ili šiljatimpredmetima.

KAKO DOLAZI DO OZLJEĐIVANJA PREDŽELUDACA?

Znanstveno je utvrđeno da nema goveda starijeg od petgodina, a da u buragunema nekakav metalni (strani)predmet.Ozljedemogu uzrokovati staklo i tvrđi plastični predmeti.

Goveda tijekomhranidbe mogu progutatirazličite strane predmete kojenalazimo na obiteljskom gospodarstvu. To su komadi žice, čavli,dijelovilima,odlomljeni komadi metala iz poljoprivrednih strojeva,vijci te drugioštri predmeti. Nakon što govedouzme takav predmet,više ga ne može izbaciti iz usta i to zboghrapavog jezika i papila na obrazima koje su usmjereneprema ždrijelu te onemogućavajuizbacivanjepredmeta iz usta Oštri ili šiljasti predmetimogu ozljeditisluznicu usta i jezik,zatim jednjak, a najčešćesluznicu i stijenkupredželudaca (naročitokapuru).

POGODNOSTI ZA RAZVOJ

TRAUMATSKE INDIGESTIJE

Bolesti pogodujubrojničimbenici ito: 1 anatomska građajezika i sluznice obraza (papile), 2. držanje

Kada govedoosjetistrani predmet u zalogajulakše će ga progutatinego izbaciti iz usta Nakon dolaska u predželudce strano tijelo može godinamaležati na dnu buraga, a da ne dovede do probavnih poremećaja.Teško je utvrditi pravo vrijemekada je govedoprogutalostrani predmet. U tijekuvisoke bređosti,transportaili napornog rada predmet iz buragamože dospjeti u kapuru. Međutim,šiljasti i oštri predmeti najčešćedirektno dospiju u kapuru Uslijedsnažnih kontrakcija (grčeva)kapure,žica ili čavao ozljeđuju i probijajunjezinu stijenku. Strano tijelo može i kroz duže vrijemepolaganoozljeđivati sluznicu kapure.Nakon što probije stijenkukapurestrani predmet ozljeđujenjezinuokolinu, a sadržajizlazi iz.kapure te dovodi do infekcije i gnojneupalestijenke kapure i potrbušnice.Međutim, ako ječavao dugačakmože probušiti ošit (dijafragmu),osrčje i zabiti se u srce, što jesmrtonosno

Simptomi itrajanjebolesti ovise o stupnjuozljeđivanjastijenke predželudaca,odnosno da li je strano tijeloozlijedilosluznicu i stijenkuilijeozlijedilo i okolinu predželuca(kapure). Ako jedošlo do probijanjastijenkepredželuca govedonaglogubiapetit,prestane blatiti,javlja se nadam buraga i dolazi do padamliječnosti. Nakon nekogvremena simptomizačepa se izmjenjuju s proljevom.Zbog boli u predjelupredželudaca govedo se drži ukočeno,pogledjoj jeuplašen, vrat i glavaispruženi više nego obično,leđa pogrbljena u predjeluprsnog koša,laktovi (prednjenoge)razmaknuti od tijela,javlja se oteklina u području plahtice.Govedo stojiduže nego obično, a kad želi leći prvo spušta zadnjikrajtijela, a tek onda prednji.Prilikom ustajanja prvo se digneprednjimnogama, a potom stražnjim.Također kod pomicanja tijela te uzimanjahrane i vode životinjastenje.Stenjanje se može javitispontanozbogboli koje uzrokujestrano tijelo.

Već je spomenutoda osim ozljeđivanjasluznice,stijenke i okoline kapuredolazi i do infekcijekojeuzrokujumikroorganizmi iz predželudaca. Kao posljedica infekcijejavljaju se upalnepromjenekojemogu zahvatiti kapuru, potrbušnicu,jetru,slezenu,osrčje i srce, tako da se javlja i visoka temperatura(preko40%C).

DIJAGNOZA BOLESTI

Na bolest se sumnjatemeljem navedenih simptoma i primjenom aparataendometaloskopakoji nam pokazuje jeli u predželucima prisutannekakav metalni predmet Precizna dijagnoza se može postaviti tek nakon operativnog zahvata (laparoruminotomija).

VETERINARSTVO
Mljekarski list 11

PREVENTIVA TRAUMATSKE INDIGESTIJE.

Prvenstvneo treba ukloniti sve nepotrebnepredmete(žica,čavli, vijci) iz staje i dvorišta Posebno treba pazitinakon obavljanja remonta u staji. Smeće se ne smije bacati na gnojište nego na posebno ograđenomjestoili u bačve (kontejnere).

Žicaili čavao koji s gnojem dospiju na livadu nakon košnje mogu završiti u sijenu te tako dospijeti do usta goveda.Prije puštanja na pašugovedačesto

budu sama na dvorištu te tako mogu doći u kontakt sa stranim predmetima.Goveda se ne smiju napasivati blizu odlagališta smeća čak niti uz nadzor,jerživotinja neprimjetnomože uzeti strani predmet.Prilikom baliranja ne smije se koristiti žica Ne napasivati govedaoko gradilišta.

predmetekojidospiju u burag te da se na tajnačin onemogući metalnim predmetima da dospiju izvan predželudaca.

LIJEČENJE TRAUMATSKE INDIGESTIJE

Pojediniproizvođačikrmiva koriste magneteda zadrže eventualne metalne predmetekoji se nalaze u krmi Također,postoje magnetikojeubacujemo u burag s ciljem da na sebe vežu metalne

Bolest se može izliječitiisključivo kirurškim zahvatom,odnosno strano tijelo mora biti izvađeno iz predželudaca ili trbušne šupljine. Uspjehoperacijeovisi o pravovremenojintervenciji, kao i ozljedama kojejeuzrokovalo strano tijelo.

Neškodljivo uklanjanje

lešina i otpadaka

životinjskih

Piše: dr sc StjepanBanožić

za svaku lešinu Dubina jame iznosi 2 m, a razmak između njih je 1 m Jame se mogu kopati ručno, a pripokapanjuvećegbroja lešina koristi se odgovarajuća mehanizacija(npr.traktorski rovokopač).

Stočno groblje - strvinište

Najrašireniji oblik jeuklanjanje lešina životinja u stočna groblja. Ovajje oblik priličnoskup i ekonomski neopravdan.Stočna groblja se locirajupodalje od naselja,tvornica i prometnica(500 m od prometnice), niz vjetar. Ono mora biti smješteno na povišenom terenu, rastresite krupnezrnate strukture tla kojejesuho ali s dubokom podzemnomvodom Važno jeda se podzemnevode, u najvišemvodostaju, ne podižuviše od 3 m do površine tla Glinena i ilovasta tla nisu pogodna.

Neškodljivouklanjanjelešina životinja i životinjskihotpadaka je veoma značajanhigijenski zahvat kojim se sprečavaširenjezaraznih i parazitarnihbolesti životinja i ljudi.Pored toganeškodljivo uklanjanje leševa ima iekonomsko značenje,jersu lešine životinja vrijednasirovina iz kojih se dobivajubjelančevinasta i mineralna krmiva za pripremanjekrmnih smjesa za ishranu domaćih životinja. Iz lešina se dobiva i tehnička mast kojaima široku primjenu u industriji krmnih smjesa,izradi sapuna, kozmetici i drugimindustrijama.

Lešine životinja mogu se neškodljivouklanjati na više načina: u utilizacijskim zavodima (kafilerijama), uz pomoćjamagrobnica, stočnih groblja,spaljivanjem i bacanjem u more izvan teritorijalnih voda.

Stočno groblje mora biti ograđeno Na ulazu u groblje jekućica za razudbu (sekciju)lešina - s izvedenom betonskom nepropusnom jamom za tjelesnesokove lešine i otpadnevode od pranja ruku veterinara i instrumenata za sekciju. Na groblju se kopajujame dimenzija 2 x 2 m za velike životinje, a za male 2 x 1 m, posebno

U suhom i prozračnomtlu lešine se brzo razgrađujudjelovanjemmikroorganizama i crvi, a nastupomprocesa mineralizacije, lešine postajuneškodljive za okolinu U vlažnom i hladnom tlu proces mineralizacije teče polagano, spore klica dugožive i stalna su opasnost za okolinu

Ako životinjaugineod opasne žarazne bolesti dalje od stočnog groblja, a priprijevozulešine postojimogućnostširenjazaraze, može se zakopati u blizini mjesta uginuća na ocjeditomsuhom tlu U tom slučajupotrebnojeubaciti ugrob i gornjislojzemlje na kojem jeležala lešina, a nakon toga mjestouginućatemeljitodezinficirati(raskužiti)jakimdezinficijensom.

Na istom mjestu na stočnom groblju novu lešinu može se zakopatitek za 10 do 15 godina. Osim solidne ogradevisoke 2,20 m, s vanjskestrane ograde

PLETERINARSTVO o E SOS OSP nni
12 Mljekarski list

potrebnojeiskopati kanal (šanac), a zemljuizbaciti na vanjskustranu Ogradamože biti od živice, a kroz njuse provučebodljikavažica. Lešine se na stočno grobljedovoze specijalnimkamionima ili specijalnimkolima na konjskuvuču s nepropusnimlimenim podom. U tu svrhu mogu poslužiti i mesarska kolica Za dovoz lešina na kolima korisno jei montirano vitlo

Na grobljujepotrebnoiskopati bunar ilisagraditicisternu sa crpkom da bi osobe kojezakopavaju lešine mogleodržavati osobnu higijenu, te opratiprijevozno sredstvo i opremu Nakon pranja prijevoznasredstva,opremu, pribortreba jošdezinficirati.

Jama grobnica

Na betonskojpločiobavlja se sekcija i komadanjelešina. Dno jame izvedeno je od tucanog kamena, a iznad dna na visini 0,5 m nalaze se komadi željezničkih tračnica (roštilj), na kojima se ostavljaju i suše komadi lešina Jama mora biti zaštićena od prodoraoborinskih voda jerone zaustavljajuproces razgradnje lešina. Zaštitni pojasoko jame grobniceiznosi 24 x 13 m, ograđen ježicom izasijantravom U sklopu ograđenogzemljišta oko jame grobnicenalazi se kućica u kojoj se čuva pribor za sekciju i dezinficijensi.

Lešine se najboljerazgrađuju

na temperaturi od 20 do 40"C€ Zato jerazgradnjamnogo bolja ljetinego zimi Mekani dijelovi lešina brzo se razgrade.Tekućina odlazi u zemlju, a kosti ostaju poputroštilja na kojemu se talože svježelešine Jame grobnicevećeg kapaciteta mogu služiti za odlaganjelešina čitavih 20 godina. Nakon odlaganjalešina u jamu grobnicu nema više mogućnosti za identifikaciju i utvitiivanje uzroka uginuća za sudske svrhe

Ovajnačin neškodljivog uklanjanjalešina primjenjuje se u područjimagdjenema mogućnosti prerade,odnosno industrijsokg iskorištavanja lešina životinja. Jama grobnicakopase u ocjeditom tlu s dubokom podzemnom vodom Računa se da od dna jame do razine podzemnevode mora biti najmanje 3 metra tla bez vode U blizini jamegrobnice ne smije biti vodoopskrbniizvor, a razina podzemnevode u najvišemvodostajune smijedoprijeti do dna grobnice.Jame grobnicemogu imati kvadratičan ili okrugao oblik,široke su 3-5 metara, a duboke 8-15 m Zidovi jamezidani su od opeke25 cm, a od kamena 45 cm Opekai kamen nisu povezani materijalom, ni ožbukani, a stijenkejameizdignute su iznad tla 80 cm Otvor jamegrobnicepokriven jebetonskom pločomna kojoj se nalaze vrata dimenzija1,0 x 0,8m, što se zatvarajuključem, da bi se omogućioulazak raznim ljudimanamjernoili slučajno, a onemogućenjeulaz psimaidivljim mesojedima.

Spaljivanjelešina

rovovima i jamama, u kojima se improviziraložište Da se spali jednalešina potrebnoje20 do 25 litara nafte i 2,5m? drva U rovu ili jamiimprovizira se roštilj od šina ili balvana na kojese stavi lešina, a ispodleša se loži dok ne izgori.Mogu se spaljivati i u specijalnimpećima za spaljivanje lešina na mazut, a najsuvremenije su peći u stočnom krematoriju. Poslove neškodljivoguklanjanja lešina obavljajuveterinarski higijeničari u suradnji s općinskom sanitarnom službom. Higijeničarska služba jestalna, a osobe kojeobavljajuspomenuteposlove morajuimati odgovarajuću veterinarsku naobrazbu

Neškodljivouklanjanjelešina u kafilerijama(strvodernicama)

Kafilerije - u kojima se prerađujulešine životinja,klaonički nusprodukti,otpaci i veterinarski konfiskati - moglibismo podijeliti u tri tipa:

* otvoreni tip,kojijejavnog karaktera na nekom području iod općegdruštvenoginteresa, a u njimase sabiru lešine iz određenogpodručja;

Spaljivanjelešina životinja s ekonomskogstanovišta nijeopravdano i sve se manjeupotrebljava, dok s higijenskogstanovišta u potpunostizadovoljava.Uglavnom se primjenjujezbogopasne zarazne bolesti u samom početku ili ako treba uništitirazličitepokusne životinje. Ovajnačin treba koristiti samo onda kada se lešine životinja ne mogu iskoristiti u kafileriji i kada se životinjezbogudaljenosti ne mogu prevesti na stočno groblje ilikafileriju.

* poluzatvorenitip,usko je povezan s industrijom mesa ili klaonicom, ali primalešine i s određenogpodručja oko kafilerije;

* zatvoreni tipkafilerije, u kojemu se prerađuju samo lešine i otpaci od klanja u okviru neke industrije mesa Zatvoreni tip kafilerije radi samo za potrebe industrije mesa i ne prima lešine s okolnogpodručja.

Leševi malih životinja i mesni konfiskati (otpatci)spaljuju se u naftnim pećima.Velike životinje spaljuju se na otvorenom, u

Pri izgradnjikafilerija otvorenog i poluzatvorenogtipapotrebno jepredvidjetipodručje, s kojeg će se skupljati lešine Veličina sabirnogpodručjaovisi ostočnom fondu i drugimizvorima životinjskihsirovina određenog

ws KETERINARSTVO
Mljekarski list 13

rajona. Da bi sistem neškodljivog uklanjanjalešina normalno funkcionirao, a kafilerijaotvorenog tipaimala sirovine za preradu, potrebno jena terenu organizirati sabirne centre lešina kojimoraju biti opskrbljenikontejnerom ili komorom za hlađenje i čuvanje lešina,zatim treba postojati telefonska veza s kafilerijom da se javi i pozove kamion za lešine, kada je to potrebno.Kafilerijeotvorenog tipamorale bi,nadalje,raspolagati s nekoliko kamiona specijalne izvedbe s nepropusnimdnom, vitlom za izvlačenje lešina i neko-

liko odjeljakaposebno za lešinu, krv,izmet i tekućinu Sabirališta lešina na terenu trebala bi imati

kontejnera i vozila za prijevoz lešina trebao bi biti i do 5 tona.

odijeljeniprostor za uskladištenje i sekcijulešina. Na ulazu u sabiralište trebalo bi sagraditi rampu s uređajem za istovar i utovar

Temperatura u prostoru za uskladištenjelešina mora biti +4*C, a usklopusabirališta mora postojati prostor za dezinfekciju. Za sabiranjelešina mogu se koristiti i kontejnerikojima se lešine odmah prevoze do kafilerije. Smatra se da bi kafilerijamoglapokrivati okolno područje od 200 km Kapacitet

Kafilerije su podijeljene na čisti dio u funkcionalnom i personalnom smislu U nečisti dio kafilerije primaju se lešine kojemogu biti zarazne, zatim klaonički nusproizvodi i konfiskati. Prijesterilizacijesirovina se klasicira, a prema potrebi i usitnjuje.

Postupakpreradelešina danas jepotpunoautomatiziran tako da se u čistom dijelukafilerijedobije zdrava i veoma vrijednasirovina, mesno, koštano,krvno,jetreno brašno za industriju krmnih smjesa m

Počinje pripusna sezona

Posjetimo se štoje važno znatio reprodukcijikoza

Piše:dipl.ing.Karmen Sinković

Dolazi vrijemepripusne sezone i želimo vas podsjetiti što jepotrebno znati, na što jepotrebno obratiti pažnjuprilikompripreme koza za pripust,odabira jarčeva te kako postupati sa životinjama u vrijemepripusnesezone

zrelost utječe i niz čimbenikauvjetiuzgoja,način uzgoja,hranidba,izgledživotinje što znači da jedobro uhranjena,snažne konstitucije, itd

Estrus (“fazatjeranje") kod koza se može vrlo lako uočiti i najizraženiji jekod koza u odnosu na ostale domaće životinje.

Sposobnostreprodukcije važna jeosobina koza u stadu i bitan čimbenik za uspješnuproizvodnju. Ona ovisi, u prvom redu o nasljednimosobinama,hranidbi, uvjetimadržanja te klimatskim prilikama, a o uspješnojreprodukcijiovisi kako proizvodnja podmlatkatako i proizvodnja mlijeka i mesa

Većina koza jespolnozrela relativno vrlo rano, već sa 5-8 mjeseci,pod uvjetomda imaju potrebnutjelesnu masu kojane smijebiti ispod30-35 kg.Uz pasminskupripadnost na spolnu

Jarčevi tijekompripusne sezone lako se mogu prepoznati po svom karakterističnom mirisu i ponašanju.Karakteristični miris jarca izaziva pojavuestrusa kod koza

Za kozu jeinteresantno da se prirodno kod njejavljaestrus u ranu jesen,kada počinjesmanjenjebrojasvjetlosnih sati u tijekudana.

pojavakod plemenitihpasmina nijetako izražena.

Danas se u svijetukoriste tri metode kojima se utječe na izazivanjeestrusa kod koza, as ciljem da se ubrza ciklus reprodukcije i od jednoggrladobije što veći broj potomakau tijekureprodukcijskogživota:

1 skraćivanjebrojasvjetlosnih sati primjenomzamračivanja objekata u kojima se nalaze koze

2 metodom pojačaneishrane sa zelenom voluminoznom hranom 3 prisustvomjarčeva,odnosno stimuliranjem = pojave estrusa koza držanjemneposrednokraj jarčevapripremljenih za pripust (djelovanjeferomona)

Dužina estrusa vrlo jepromjenjiva, i trajeizmeđu 32 - 40 sati Estrusni ciklus traje19-21 dan

Trajanjeestrusa ovisi o pasmini, starosti grla,uvjetimadržanja, hranidbi Znakovi estrusa kod koza

Ovim smanjivanjemsvijetlosti tijekomdana dolazi do aktiviranja hipofize i lučenjanjenihhormona kojiaktiviraju sve daljnjeprocese reprodukcije. Na skraćivanje svjetlostiposebnoreagirajuprimitivnijepasminekoza,dok ta

su: nemir,skakanje na drugekoze, gubitakapetita,meketanje,pokretanjerepa, zacrvenjenost sluznice spolovila,sekrecijasluzavog iscjedka iz rodnice

VETERINARSTVO .......:X:X:::—:—*— *:*:*:*:<č:— :.:-.[|(|(|(_(|"|"|"|_'_"|Q_"Q/.])])[_: [:P[_i:_oaoaoaoao:vo:— pvopo:>2
o. _..__<.-
SELEKCIJA I REPRODUKCIJA
<._._)=]): o:_:o)———————
14 Mljekarski list

Čestoputaestrus kod koza nije jakoizražen, pa tada govorimo o “tihom? tjeranju. Da bi bili sigurni da su koze u estrusu možemo u stado pustitijarcaprobača,kojim ćemo otkriti grlakojatreba pripustiti i osjemeniti.

rebno jegrupe držati odvojeno na zasebnim pašnjacima što ječesto putai nemoguće.Osim toga ovakav način držanjakoza poskupljujeproizvodnju,iziskuje veći brojljudikoji se trebajubrinuti za stada

Da bi koze u sezoni estrusa bile kvalitetno osjemenjenepotreban jeodređeni brojrasplodnjaka, a koliko će ih biti potrebnoovisi o više čimbenika:

1 starosti rasplodnjaka

2 načinu pripusta

3 dužini trajanja sezone pripusta Dobar jaractijekompripusne sezone može osjemeniti 2530, pa čak i do 50 koza ako se radi o izuzetno dobrom rasplodnomgrlu. Korištenjejarca za pripustmože biti 4-6 godina, a zavisi o njegovom zdravstenom stanju,kondiciji, hranidbi,broju i o kvaliteti proizvedene jaradi te o nasljednoj osobini vezano za mliječnost i kvalitet mlijeka.

jaracpreoptereti s većim brojem skokova,jer u tom slučaju dio koza ostati će neoplođen.

Optimalanbrojskokova jarca tijekomdana jemaksimalno 3 skoka dnevno;veći brojskokova može utjecati na zdravljejarca.

Najbolji i najsigurniji način je pojedinačnoparenjeili “skok iz ruke". Jarčevi za pripust su odvojeniod stada U stadu se koristi jaracprobačkojiotkriva kojaje koza u fazi estrusa i tada se koza planskipripuštapododređenog jarca.Jarčevi probačipuštaju se u stada u jutro i tijekom1-2 sata otkrivajukojese koze tjeraju, nakon čegase one izdvajaju i obavlja se pripust s odabranim jarcem.Time se može planirati da se koze s nekim nedostatkom osjemenjuju s jarcemkojite nedostatke može popraviti.

Pripust,odnosno osjemenjivanje u uzgojnoaktivnojpopulaciji može se organizirati kao slobodan pripust,haremski pripust,pojedinačno parenje(“skok iz ruke"), ili umjetnoosjemenjivanje.

Slobodan način parenja jekada su jarčevistalno u stadu i ne postojinikakva evidencija o tome kojijejaracoplodiokojukozu i kada jekojakoza oplođena te kakvu jaraddajekojijarac. To je način kojitreba izbjegavati, naročito u intenzivnom načinu uzgojakoza kao i kod stada koja su upisna u UpisnikupisanihživotinjapriHrvatskom stočarsko selekcijskom centru.

Ukoliko se desi da se drugidan otkrijeestrus kod koze kojaje pripuštena,pripust se ponavlja s istim jarcem.Ovakvim načinom pripusta može se voditi evidencija o datumu pripusta,jarcukojimje koza osjemenjena te očekivanim datumom jarenja.

Vrijemekorištenjajarca u rasploduovisi o više čimbenika: zdravlju,kondiciji,sposobnošću korištenjahrane te naročito o tome kakvo potomstvodaje,zatim jetu bitno i godišnjedoba koje utječe na kvalitetu sperme, tako da jeona najkvalitetnijatijekomljeta i jeseni, a loše jekvalitete tijekom proljeća i zime

Prilikom odabira rasplodnjaka potrebnoje,naročito u stadima pod selekcijskimobuhvatom, koristiti rasplodnjakekojiimaju poznatoporijeklo(pedigree) s najmanjetri do četiri poznate generacije.

Ako se radi o prirodnompripustubilo bi dobro da se oplodnja obavi tijekomjutra i ponovitijekom večeri s istim jarcem.

Haremski način pripusta jeu slučaju kada se jedanjaracdrži s određenim brojemkoza i u tom slučajuznaju se oba roditelja, ali se ne zna točan datum pripusta. Kod ovog načina pripustapot-

Najidealniji način jeumjetno osjemenjivanje što jekod nas vrlo rijetkoprimjenjivanametoda oplodnje. Ona se obavljatijekom jutarnjih sati sa sjemenomodabranog jarca.Ovakvim načinom pripusta mogu se preciznoznati podaci o roditeljima, vremenu pripusta i janjenja. Pri tome je potrebnonaglasiti da jekod ove metode potrebanveći brojkvalitetnih jarčeva.

U tijekupripusnesezone treba pripaziti i na optimalanbroj skokova jaraca;nijedobro ako se

U prvojpripusnojsezoni jarac može oploditi 20-30 koza, s time da treba imati samo jedanskok dnevno Starijijarčevi se koriste za 60-80 koza,dok oni najkvalitetniji u jednojpripusnojsezoni mogu oploditi i do 80 koza.

Praksapokazuje da koze mogu jariti dva putagodišnje. Nakon 14 dana od jarenjakoza se može ponovno osjemeniti,jerpokazuje znakove estrusa Dva jarenja tijekomgodinemogu se dozvoliti kod koza kojesu u dobi od 2-5 godina i u dobrojkondiciji,zdrave, dobro uhranjene i dobro razvijene.

Pred pripusnusezonu koze je potrebnopripremiti za pripust. Dobrom pripremommožemo postići veću plodnost,jarenjestada u kratkom vremenskom periodu te dobar podmladak. S pripremama jepotrebnozapočeti barem mjesec dana prijepripusta. Prvo jepotrebrjoizvršitipregledstada,izdvojitiloša grla iz stada, oko 20 dana

m aaaisnanonee zan
Mljekarski list 15

predpripustpotrebnojeprekinuti s mužnjom izasušiti koze Tijekom pripremakoze trebajuimati obilnu i kvalitetnu ispašu. Ne smije se zaboraviti i uredno napajanje koza Sve ovo utječe na dobru rasplodnukondicijuživotinje.

jarčevemožemo koristiti za pripust s navršenih 8 mjeseci, ali na manjibrojkoza, a s 1,52 godine možemo ih koristiti na cijelom stadu

U vrijemepripustapotrebno je obratiti pozornost i na hranidbu jarčeva.Važno jeda se u tom periodujarčevi ne utove ilipreviše ne izgube na svojojtežini

Isto tako treba obratiti pažnju i na jarčevekojećemo koristiti tijekompripusnesezone Najprije ih treba pregledati i sve nekvalitetne izlučiti iz stada Mlade

Tijekompripusnesezone rasplodnimjarčevimapotrebnoje

Prvo savjetovanje

uzgajivača ovaca i koza

Republici Hrvatskoj

u

Piše: dipl.ing.Karmen Sinković

Sa željompoboljšanjaproizvodnih rezultata uzgajivača ovaca i koza čija su stada podselekcijskim obuhvatom Hrvatski stočarsko selekcijski centar - pododjel za ovčarstvo,kozarstvo,peradarstvo i kunićarstvo organizira

osigurati veće količine dobre voluminozne hrane, kao i krepkih krmiva - ječma,zobi ilikompletnu krmnu smjesu za jarčeve u pripustu.Krepkakrmiva s 14% bjelančevina i mineralno vitaminskim dijelomimajuutjecaj na kvalitetu i pokretljivost sperme te sposobnostoplodnje.

Na spolnuaktivnost jarčeva utječe i njihovoslobodno kretanje po pašnjacima, vodeći brigu da su odvojeni od koza

granama stočarstva,naročito u posljednjevrijeme, jeu znatnom porastu.

Stogasmo mišljenja da će predavanja na spomenuteteme biti od velikogznačenja u svakodnevnojborbi uzgajivača za uspješnu proizvodnju.

područjagdjejeučestalost požara tijekomljetnihmjesecičesta Savjetovanje će se održati pod pokroviteljstvomMinistarstva poljoprivrede i šumarstva Republike Hrvatske, a u suradnji s Agronomskim i Veterinarskim fakultetom iz Zagreba.

Predviđena su predavanja na temu:

“PRVO SAVJETOVANJE UZGAJIVAČA OVACA I KOZA U REPUBLICI HRVATSKOJ" kojeće se održati 18 i 19 listopada 1999 godine u Poreču

CiljSavjetovanja je:

1 Najznačajnijepasmineovaca i koza u RH - proizvodnicilj i sustavi uzgoja

2 Hranidba ovaca i koza

3 Proizvodnja i značajovčjeg i kozjegmlijeka

1 Edukacijauzgajivača ovaca i koza sa željom da se ubrza razvoj ovih grana stočarske proizvodnje, te da one prema svojimproizvodnim i gospodarskimmogućnostima poprimeznačajkojeg imaju u razvijenimzapadnoeuropskimzemljama.

2 Vratiti brojovaca i koza na broj prijedomovinskog rata naročito u ratom stradalim dijelovima RepublikeHrvatske gdjesu one ključne i jedinegrane stočarstva

4 Proizvodnja i značajovčjeg i kozjeg mesa

5 Najčešćebolesti ovaca i koza

6 Selekcija ovaca i koza

7 Reprodukcija ovaca i koza

8 Predstavljanjepasminemerinolandschaf i njezinznačaj u Bavarskoj

9 Način kontrole mlijeka i obračun laktacija prema ICAR - u Sloveniji

3 Vratiti višestoljetnutradiciju uzgojaovaca i koza naročito na

Iz iskustva znamo da jevrlo malo literature vezano za uzgoj ovaca i koza dostupnonašim uzgajivačima, a da interes za ovim

TrajanjeSavjetovanjaplanirano je2 dana, s predavanjima na spomenuteteme, i mogućnošću prezentacijesvojihprograma svih onih čijajedjelatnost vezana uz ovčarsku i kozarsku proizvodnju (zaopremu potrebnu u ovčarstvu i kozarstvu,dodatke u hranidbi, gotovesmjese za hranidbu ovaca i koza,lijekove i ljekovitedodatke itd).

Nadamo se da će ovo Savjetovanjebiti od koristi svim uzgajivačima kojiće podržatiovakvu zamisao te svojimdolaskom potvr- diti njegovuvažnost Želja nam jeda se ovo Savjetovanjeodržava svake godine te da jednogdana preraste u znastveni skup.

Za sve dodatne obavijesti i šire informacije o Savjetovanju, molimo da se obratite na telefon organizatora: 01/48 46 655,Karmen Sinković,dipl.ing.

Nadamo se da će uzgajivači podržatiovakvu zamisao i svojim dolaskom,potvrditivažnost Savjetovanjakojebi trebalo postati i pomoćinam da ovo savjetovanje uspješnoorganiziramo.

SELEKCIJA I REPRODUKCIJA WOO
16 Mljekarskilist

Mogućnost okrupnjavanja

posjeda obiteljskih

gospodarstava (I)

Piše:doc dr sc Zoran Grgić

Kako naša gospodarstva mogu okrupnjavatiposjedradi proizvodnjevlastite stočne hrane i time učinkovitijegovedarskeproizvodnje?

Danas se u “mljekarskimpodručjima"Hrvatske najčešćekoristi mogućnostzakupaod nepoljoprivrednih i staračkih kućanstava. Cesto se oranice,livade i pašnjaci koriste bez posebnenaknade vlasniku “samo da zemljište ne bude neobrađeno i zapušteno".Najveći problem za sigurnostplanirane govedarskeproizvodnje u gospodarstvu priovakvom načinu osiguranjapotrebnihpovršina čini kratkotrajnorazdobljeiskorištenja. Naime,zakupilikorištenje tuđih površina se dogovara tek za jednu tehnološku godinu, pa iako se dogovor u pravilustalno obnavlja korisnik nijemotiviran za dugotrajnaulaganja u popravljanje plodnosti tla iliuređenjepovršina za intenzivnu govedarskuproizvodnju.

Od mogućnostidugoročnog ili trajnogosiguranja većih površina, za intenzivnu govedarskuproizvodnju u obiteljskomgospodarstvu ističu se nabavka zemljišta u vlasništvu države te kreditiranje okrupnjavanjaposjedakupnjom zemljišta od fizičkih osoba.

1 Mogućnostkupnje poljoprivrednogzemljišta u državnomvlasništvu

4) Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva potvrđujeizbor Županijskogpovjerenstva

Pravo sudjelovanjaimajusve domaće i strane pravne i fizičke osobe Sve potrebneobavijesti i natječajnudokumentacijupoljoprivrednipoduzetnik može dobiti u nadležnojžupanijskojslužbi Ponuda poduzetnika u osnovi obuhvaća: ispravekojima se odredujestatus ponuđača(fizička ili pravna osoba,branitelj,povratnik, izbjeglica) i Gospodarskiprogram budućegposlovanja na traženim poljoprivrednimpovršinama.

jenaagrarne strukture,odnosno povećanjeraspoloživihpovršina po jednomobiteljskomgospodarstvu U okviru promjeneagrarne strukture najvećapozornost jeusmjerena na okrupnjavanje zamljišnogposjedaobiteljskih gospodarstava, kako bi se na njima razvila tržišna proizvodnja temeljena na suvremenim tehnološkim načelima Gospodarstva bi na većim površinamamoglaostvariti veće prihode i dohodak kojibi omogućiopunu egzistenciju svih članova kućanstva. Sustavom zakupai otkupanekadašnjeg državnogpoljoprivrednog zemljištaomogućuje se poljoprivrednim poduzetnicima da putem natječajaprikupedostatno zemljište za planiranipoljoprivredni program Cjelokupni sustav gospodarenja,zakupa i kupnjepoljoprivrednogzemljišta u vlasništvu države reguliran jeodređenim propisima(Narodnenovine 54/94, 48/95,19/98), a pojednostavljeno se postupakzakupa,odnosno kupnjepoljoprivrednogzemljišta u vlasništvu države,sastoji od sljedećih faza:

1)Županijskopovjerenstvo obavlja inventarizacijupoljoprivrednogzemljišta u vlasništvu države i objavljujejavninatječaj za obilježeneparcele i površine;

2)Poljoprivrednipoduzetnik se prijavljuje na natječaj;

Jedan od najvažnijihciljeva Strategijepoljoprivrede jeprom-

3)Županijskopovjerenstvo odabire najboljegponuđača i najkvalitetniji program;

Prednost u natječajuimaju kategorijehrvatskih branitelja, prognanika,izbjeglica i povratnika Najpovoljnijomponudomse drži ona kojasadrži najvišu ponuđenu cijenu, a sljedećikriterij je ponuđenirazvojniprogram. Državno poljoprivrednozemljište se može prodati po početnojcijeni, ako se radi o proizvodnji do 40 ha za biljnu i stočarsku proizvodnju, do 10 ha za podizanjedugogodišnjihnasada te do 5 ha za intenzivnu rasadničarsku i povrtlarsku proizvodnju i ako ponudu podnosifizička osoba ili hrvatski branitelj,prognanik,povratnik i gospodarskiprogram razvitka obiteljskogpoljoprivrednog gospodarstva.Kredit za kupnjuzemljišta jeprema sadašnjimuvjetima - otplata 20 godina,poček 3 godine i kamatna stopa2%. U tablicama 1,2i3jedan pregledprosječnih, početnihcijenaprikupnjidržavnogpoljoprivrednogzemljišta. Prosječneocijeneoranica,livada i pašnjakakoji se mogu koristiti za intenzivnu proizvodnjukrmiva i napasivanje(IIIVI) kategorije su proračunate za Panonsku poljoprivrednupodregijuHrvatske,

GOSPODARSTVO
Mljekarski list 17

zaključiti

površinanajveća u Osječkobapoljoprivrednogzemljišta ranjskoj,Varaždinskoj,

programa U nekim Župa-

3: Pregledprosječnih,početnihcijenaprikupnjidržavnog nijama se dosta površina na ovaj poljoprivrednogzemljišta način već s državnogprenijelo na

GOSPODARSTVO uuu Tablica 1: Pregledprosječnih,početnihcijenaprikupnjidržavnog poljoprivrednogzemljišta ORANICE (kuna po hektaru) gdjeje najvišemuznih grlai II IV V VI | Prosjek d I Raki Osječkobaranjska županija 22 848 19 011 14 811 11 951 | 17 155 goveda u nas Izvor podataka Je || varaždinska županija 21 331 18 167 14 415 11 651 | 16 391 Odluka o početnojvrijednostipoljo- Požeško slavonska županija 20 909 17 690 14 271 11 056 15 982 ivred, ljišt takniših Virovitičkopodravska županja 19 308 14 944 12 102 9 901 | 14 064 privrednog zemljišta u vtasništVUu ||Vukovarskosrijemska županija 18 570 16 295 12 965 10 142 | 14 493 državekod prodajejavnimnatje| |Međimurskažupanija 17 971 15 033 14 443 10 197 | 14411 Zagrebačka županija 17 079 13 442 10 626 8 299 | 12 362 čajem (Narodnenovine 94/95). Krapinskozagorska županija 16 184 14 297 12 254 9 269 | 13 001 Iako postojeodređena,često | |Koprivničkokriževačkažupanija 14 867 13 028 10 478 8 636 | 11 752 Brodskoposavska županija 14 585 12 384 9 265 8 173 | 11 102 priličnovelika,odstupanjacijena | | pjelovarskobilogorskažupanija 14574 12236 10175 = 8525 | 11387 na područjimapojedinihŽu- | |Karlovačkažupanija 14 234 11733 9 228 7 037 | 10 558 Ž ||Sisačko-moslavačka županija 13 620 10 900 9 061 6 042 | 9 906 panija, načelno se može
kako
oraničnih Tablica 2: Pregledprosječnih,početnihcijenaprikupnjidržavnog
Virovi- EOGADE (kunapoakni) tičkopodravskoj i Vukovarsko- nI m u VI 1 Proslek Bjelovarskobilogorska županija 11 940 10 819 9 809 7 456 | 10 006 srijemskojZRDEBNELivadeSU || Krapinskozagorska županija 11 674 10 845 9 413 TATI | 9 776 relativno skuplje u Bjelovarsko| |Vukovarskosrijemskažupanija 11 126 9 912 8 943 6 767 | 9 187 Brodskoposavska županija 10 190 8.688 6 960 5 298 7 784 bilogorskoj i KrapinskozagorskojMeđimurska županija 10 730 8510 4 736 6 830 | 7 702 te također u Vukovarsko-sri- || Varaždinskažupanija 8492 8 214 6 956 5 705 | 7 342 i Koprivničkokriževačkažupanija 11 263 9 043 4 984 3 870 | 7 290 jemskojžupaniji, a sličnojePO|| Zagrebačka županija 9313 7877 6 083 4288 | 6 890 Županijamakretanjepočetnih|| Karlovačkažupanija 7 166 6 415 5 424 4314 | 5 980 š Požeško-slavonska županija 7 363 6 105 5 372 4 962 5 951 cijena pašnjaka. Sisačko-moslavačka županija 6812 6327 5 002 3 530 | 5 418 U praksi se pokazujurazličiti ||Osječkobaranjskažupanija 6 035 = 5528 = 5 025 4270 | 5 215 rezultati provođenja
| Yirovitičkopodravskažupanija 5 990 5 058 4 433 3 400 | 4 720
PAŠNJACI (kuna po hektaru) privatnovlasništvo,
na
nI IV Vi VI [Prosjek čajnomdijelupostojeproblemi | | Krapinskozagorska županija 3 941 3367 2 738 2398 | 311 Koprivničkokriževačka županija 3 M1 3 397 2 738 2398 | 3 061 rješavanjavlasništva. S obzirom na | |Vakovarskosrijemska županija 4214 2808 2202 1928 | 2 788 povoljnukamatnu stopuivrlo dugi Brodsko-posavska županija 3 626 2 960 2 516 1 798 2 725 - || Bjelovarskobilogorska županija 3 870 2 905 1 935 1 140 2 463 rok otplatekredita, ovaj kreditni ||Medimurskažupanija 3 678 2224 1728 1305 | 2 234 program predstavlja dobar mogući|| Požeško-slavonska županija 2 956 2 216 1 968 1 288 2 107 ra jeda obi Zagrebačka 2 449 2 057 1 769 1 265 1 885 Izvor okrupnjavanja posjeda ODI- || Karlovačkažupanija 2 457 1 894 1 584 907 1711 teljskihgospodarstavakojase || Virovitičkopodravskažupanija 2 468 1817 1306 885 1 619 baviti Osječkobaranjska županija 2 083 1 735 1388 1 214 1 605 namjeravaju baviti intenzivnom | | Varaždinskažupanija 2 083 1 735 1388 1214 1 605 poljoprivrednomproizvodnjom.Sisačko-moslavačka županija 1 154 980 655 447 809 Sajmišna 8b, Sv Ivan Zelina ZEMAT U SURADNJI S BANKOM MA I HRVATSKA kredit bez učešća na 6 godina s počekom od 2 godine Tel : 00385/1/20 60 920 godišnjakamata 5% SVEVRSTEPOLJOPRIVREDNE Fax: 00385/1/20 60 595 5% kamata na poček (2 god ) ide u glavnicu MEHANIZACIJE ZAVAŠE GSM: 098/281-550 gonna, 3 jamca GOSPODARSTVO: osiguranjekredita 1,5% -TANJURAČA 36 DISKOVA od 50000 kn: hipoteka nastambeni objekt - PNEUMATSKE SIJAČICE 3 jamca -ŽITNE SIJAČICE Potrebna dokumentacija: EEIKOLIER 2 KIPER 1 gruntovniizvadak za kuću ilizemlju, - RASIPAČI - 600 kg, 3 500 kg,6 000 kg -SIPOVE PRIKOLICE ZA STAJSKI GNOJ -CREINA -MALČERI - TRAKTORSKE FREZE OD 0,90 - 2,20 2 fotokopijadomovnice, 3 fotografijakuće, 4 mišljenjesavjetodavneslužbe iz općine Ako zemlja nijena osobu koja traži kredit,treba priložitipotvrdu o zajedničkom domaćinstvu 18 Mljekarski list
jepočetnacijena
ovog kre-
ditnog
Tablica
no
zna-

LURA GR0UP

Zakonska agrarna regulativa (nastavak

Piše: dr sc Petar Bosnić

- III)

sve viši kriteriji i zahtjevikoji se odnose na tehnologijuproizvodnje i za kvalitetu poljoprivrednih proizvoda.Poljoprivrednaproizvodnjajebiološka proizvodnja i namjenjena jeza ljudskuishranu te cjelokupan sustav mora biti pod kontrolom Zakonska agrarna regulativasistematizirana jeu dvijegrupe, i ova se područja u praksimeđusobno povezuju. Poljoprivredniproizvodibiljnog porijekla, kao stočna hrana,koriste se u stočarstvu za proizvodnju mesa, mlijeka,jaja i ribe Značajnijipropisikoji se odnose na animalnu proizvodnju:

Naše jeponašanje u svakodnevnom životu uvjetovano na izvjestan način tradicijomživljenja, građanskimnormama ponašanja, ngcionalnom i državnom pripadnošću te odnosom prema vjeri. Sudionici smo okruženjakojeima svojapravilaponašanja i odnosa među ljudima,gdje se svaki od nas kao pojedinac mora uvažavati. Ukoliko se u ovom sustavu remeti ravnoteža,nastajumanjiiliveći problemi s mogućimposljedicama.

Prethodna napomena u okviru teme agrarnog zakonodavstva nije slučajna, jerosim zakonske regulative u primarnojpoljoprivrednoj prizvodnjipostojiniz drugih područjagospodarskih i drugih djelatnostikojasu u razvijenom civilizacijskomsvijetunormirana i propisana.Udaljeni smo od vremena kada se emocionalno govorilo da se poljoprivrednici bave plemenitimposlovimaproizvodnje ljudskehrane, i da se po tojosnovi valorizira njihovstatus Svaka djelatnost i proizvodnja, pa tako i poljoprivredna, mora imati svoju svrhu i tržišni karakter, jer u suprotnom dovodi se u pitanjeekonomski položajpoljoprivrednika i njihovaegzistencija.

4 Zakon o dobrobiti životinja. Odnosi se na sisavce,ribe,ptice. Njimese određujupostupci sa životinjama kod držanja i u uzgoju, hranidbi te zaštita i odnos prema životinjama. Svrha zakona jeda se putempravne regulative i određenih mjera i postupaka u praksi sa životinjamapostupahumano i civilizacijski. Obuhvaćena jezaštita životinja u uzgoju i prevozu, zaštita divljihživotinja,životinja u zoološkim vrtovima,postupci sa životinjama u znanstvenim istraživanjima i pokusima.Životinje se ne smijumučiti,izgladnjivati i na druginačin ugrožavati.

5. Zakon o zdravstvenojispravnosti i zdravstvenom nadzoru nad namirnicama i predmetimaopće uporabe(zdravstvenaispravnost, način i uvjetiispitivanjakvalitete, mikrobiološka čistoća,nadzor u proizvodnji,prometu i u uvozu, ovlaštenjanadležnih tijela)

1 Zakon o stočarstvu (uzgoj i proizvodnjauzgojnovaljanih životinja,oplođivanje,zoohigijenski uvjetidržanjastoke,zaštita okoliša u uzgojudomaćih životinja, kvaliteta stočne hrane,trgovina uzgojnovaljanimživotinjama. Odredbe ovog zakona odnose se na uzgojgoveda,svinja,koza, ovaca, konja,magaraca, kunića, peradi,pčela i drugihvrsta životinjakojeimajugospodarsku namjenu.

2. Zakon o veterinarstvu (uređuje se zaštita zdravljaživotinja,mjere veterinarskogjavnogzdravstva, unapređivanjereprodukcije životinja,veterinarska zaštita okoliša, ustroj i provedbazaštite zdravlja životinja,ustrojveterinaske inspekcije i dr.)

6. Zakon o morskom ribarstvu i Zakon o slatkovodnom ribarstvu Ovi propisiobuhvaćajuregulativu o ribolovu,dozvoljenaribolovna sredstva,vrijemeribolova,zaštita riba i drugihorganizama,zaštita mora i slatkovodnih voda. Određujuse uvjeti za obavljanje gospodarskog,malogi sportskog rekreacijskogribolova

Osim navedenih propisakoji su najdirektnije vezani i odnose se na poljoprivrednuproizvodnju i neka drugapodručjagospodarskedjelatnosti,posredno su vezana s biljnomproizvodnjom i stočarstvom Među takvim značajni su propisi:

Zakonska regulativa veoma je značajnasastavnica poljoprivredne proizvodnje i postavljaju se

3 Zakon o veterinarskim lijekovima i veterinasko-medicinskim proizvodima(proizvodnja, izradba i prometlijekova,kakvoća,neškodljivost,jedinstvenaklasifikacijalijekova,lijekovi za uporabu u veterinarstvu,propisi o izdavanjulijekova,inspekcijski nadzor)

Zakon o zaštiti prirode,Zakon o zaštiti okoliša Zakon o šumama,Zakon o lovu Zakon o zaštiti od požara Zakon o proizvodnji,prometu i korištenju otrova * Zakon o otpadu * Propisi o cijenama,novčanim poticajima i nadoknadama, o porezima

OBAVIJESTI
Mljekarski list 19

Nauka i tehnologijaimaju utjecaj na poljoprivrednuproizvodnjuda se povećavaproduktivnost i kvaliteta proizvoda. Međutim,osim pozitivnihefekata ima i negativnihutjecaja s nepdželjnim učincima kod ljudi. U proizvodnji industrijske stočne hrane zabranjenajeuporabahormona, nekih antibiotika,stimulatora rasta i određenih kemijskihpripravaka.Unatoč zabrani uporabe štetnih materijala i rigoroznim mehanizmima kontrole,javljaju se kritična stanjakontaminacija životinjanamijenjena za proizvodnjuljudskehrane (kravlje ludilo krava,kontaminacijaperadi i peradarskihproizvoda s dioksinom). U poljoprivrednojpraksi postojiznačajanbrojagensa koji se koriste u tehnološkim procesima proizvodnje, a kojipod određenim uvjetimamogu imati toksično djelovanje.Postavlja se pitanjekoliko poljoprivrednik može preventivnodjelovati da se izbjegnueventualne posljedice, i kolika jenjegovaodgovornost? Poljoprivredniproizvođači kao

korisnici određenih industrijskih proizvoda mogu biti pojedinačno odgovorni ili se mogu teretiti za propuste u sustavu podijeljene odgovornosti.

U novijevrijeme u primjeni su neki propisi(zaštitaokoliša, dobrobit životinja i dr.)kojiranije nisu postojali niti jepo tojosnovi bilo obveza za pravne i fizičke osobe Zbog industrijalizacije, intenzivnograzvojavisokih tehnologija, bilo jepotrebnostvoriti pravnisustav zaštite od onečišćenja i zagađenjazemlje,voda i atmosfere

vodnjebiološke hrane regulirano jepropisima i svaki poljoprivredni ili prehrambeniproizvod u prometu mora biti deklariran i označen posebnimznakom kvalitete i porijekla.

U namjeripovećanjaprodukcijeljudskehrane biljnogporijekla, različitim selekcijskimpostupcima dobivene su genetičkimodificirane biljke(kukuruz,soja,suncokret i dr.) za kojekod potrošača postojibojazan da su štetne za zdravlje, da su kancerogene i da kod ljudiuzrokujupromjene u genetskojstrukturi

U svijetu se osim aktivnog masivnogpokretazaštite prirode “zeleni",javljajuorganizirane skupine i institucije u funkciji zaštite domaćih i divljihživotinja. Ponašanje i odnos ljudiprema životinjama mora biti tolerantan i prihvatljiv na linijidobrobiti životinja.

Veoma jeaktualna tkzv biološka poljoprivreda za proizvodnju čiste biološke hrane prema poseb- nim proizvodnimuvjetima i tehnologijama. Ovo područjeproiz-

POLJOPRERADA

Tel: 01/6552-333 01/6524-449 01/6550-399

I u stočarskojproizvodnji se eksperimentira te su metodama genetičkoginžinjeringadobivene i uzgojenetransgenegenetičkimodificirane ovce i telad. U ovim postupcimanajviše se koristi metoda kloniranja.Zbog opasnosti od mogućihzloupraba i negativnogutjecaja na čovjeka propisima će se reguliratidezvoljenipostupcimanipuliranja genimadomaćih životinja i uzgoj genentskimodificiranih životinja. (nastavlja se)

dioničko društvo za proizvodnju,preradui promet stočne hrane,dodataka isirovine za stočnu hranu i poljoprivrednuproizvodnju 10020 ZAGREB - Remetinečka cesta 77

MI GARANTIRAMO ZDRAVLJE I MAKSIMALNU PROIZVODNJU VAŠIH KRAVA

FERTIL FOS

KALCIFOS-3

SUPERMIL-100

40% bjelančevina

SUPER-NBN

30% bjelančevina

vitaminsko-mineralni dodatak za krave, za salje plodnosti s omjerom Ca:P=0,7:1

vrećica 4 1 kg10,08 kn + PDV (koristi se 150 grama dnevno)

vitaminsko-mineralni dodatak za krave s omjeromCa:P=3:1 vreća € 25 kg121,25 kn + PDV (koristi se 100-200 grama dnevno)

dopunskakrmna smjesa za mliječnekrave, bez uree vreća 4 25 kg71,50 kn + PDV

dopunskakrmna smjesa za tov junadi i mliječnekrave vreća 4 50 kg79,20 kn + PDV

OBAVIJESTI ooo i oo
20 Mljekarski list

Ocjenjivanje goveda na

stočarskim izložbama

Piše: dipl.ing.Aleksandar Kljujev

goveda na izložbama provodi se prema principimalineranogocjenjivanja. Za simentalsku pasminu - prema preporukamaradne grupe “Exterieur" u skladu sa sistemom ocjenjivanja “Sustav 97",odnosno prema preporukamaradne grupe Svjetskog saveza uzgajatelja crno bijelog,odnosno,smeđeggoveda

- doc. dr. MarijanPosavi jepripremioradni matarijalpod nazivom “Uputeza procjenuvanjštine goveda".Ovdjećemo prikazati samo one dijelovekoji su bitni priocjenjivanju na izložbama.

U kombiniranim pasminama (simentalskoj i smeđoj)ocjenjuje se 19 pojedinačnihsvojstava, a preporuča se ocijenitijošdva dopunska.Skupnaocjena za okvir izvodi se temeljemsljedećihizmjera: visina križa,širina zdjelice, duljinazdjelice, dubina trupa, te dopunskemjere:opseg prsa i

Zbogpreglednosti, u sljedećojtablici prikazana su svojstvakojase ocjenjujuovisno o pasmini:

Tablica 1: Prikaz svojstavaprilikomocjenegoveda

KOMBINIRANE PASMINE MLIJEČNEPASMINE

OKVIR: OKVIR

I ove godine u tijekujeodržavanjeizložbi stoke prema objavljenom“kalendaru izložbi" Hrvatskogstočarsko selekcijskog centra Svrha ovoga članka jeukratko opisati rad komisije za ocjenu izloženih grlagoveda. Na tajnačin će se uzgajateljipobližeupoznati s načinom ocjenjivanjavanjštine goveda i radom komisijekojase obično sastoji od predsjednika i dva člana.

POSEBNOSTI

Uleknuta leđa

Visina kiža Visina križa Uleknute slabine

Širinazdjelice Širinazdjelice Šaranasta leđa

Duljinazdjelice Dubina trupa Strukirana prsa

Dubina trupa

Duljinaleđa* Opseg prsa*

MIŠIĆAVOST ŠIRINA PRSA - SNAGA*

MLIJEČNIKARAKTER*

POLOŽAJ ZDJELICE POLOŽAJ ZDJELICE Konusne sapi

Krovaste sapi

NOGE: NOGE: Labava lopatica

Kut skočnogzgloba Kut skočnogzgloba Razdaleki stav

Da bi grlabila spremna za izložbu,uzgajivačizajedno s djelatnicima HSSC-a trebaju ih ranijepripremiti. Ovo podrazumijevaodabir grla,korekciju papaka,ishođenjeveterinarsko zdravstvene svjedodžbe.Krave kojenisu naviknute na slobodno

Izraženost skoč zgloba Putice prednjihnogu

Putice Visina papaka X noge

Visina papaka Rol papci

Razmaknuti papci

VIME: VIME: Edem vimena

Duljinaprednjeg vimena Duljinaprednjeg vimena Etažno vime

Duljinazadnjeg vimena Duljinazadnjeg vimena Nedovoljna

Visina zadnjeg vimena Središnjisuspenzorni ligament žljezdanost kretanje, što jekod nas, nažalost, | |

Središnjisuspenzorni ligament Dubina vimena Jako stršeće sise česta pojavapotrebnojepos-

Dubinavimena Položaj sisa Mali postranični tepenoprivikavati za predvođenje.Položaj sisa Veličina sisa razmak sisa

Duljinasisa Čvrstoća vimena Ljevkastesise Ujutro,prije početkaizložbe, Kk ba ob

Debljinasisa Širinazadnjeg vimena* Šiljaste sise rave.tre20 peznopomustite Čistoća vimena Zvonolike sise obavitisveradnjevezaneza Naprijed stršeće higijenuživotinje(čišćenjedlake, sise češljanje i sl.).Ocjenavanjštine | * - Dopunskasvojstva

Mljekarski

OBAVIJESTI I REPORTAŽE
list 21

OBAVIJESTI I REPORTAŽEm

duljina leđa Ove osobine mjere se Lidtinovim štapomi vrpcom, a kriteriji su postavljeniuzgojnim ciljevima za pojedinupasminu.

Mišićavost kombiniranih pasmina ocjenjuje se prema EUROP klasifikacijitrupova.Prema navedenojklasifikaciji, na živom grlu se nastojiprocijeniti kakvu bi ocjenutrupagovedodobilo na linijiklanja.

ligamenta, dubina vimena,položaj sisa,duljina i debljinasisa. Kod ocjenevimena uzima se u obzir i čistoća vimena.

se vode kao dopunska:širina zadnjegvimena,širina prsa (snaga),te mliječnikarakter (zašiljenosttrupa).Sva navedena svojstvaocjenjuju se skalom ocjena od 1 do 9, a ocjena 5 jeprosjek.

Za gore navedena skupnasvojstva evidentiraju se i posebnosti ovisno o njihovomintenzitetu.

Grlo treba ocjenjivati sa svih strana, i u pokretu i u mirovanju na ravnojpodlozi.

Kod formiranjaskupneocjene važno jeuzeti u obzir činjenicu da sva pojedinačnasvojstvanemaju jednakoznačenje te se stogaprvo vrši rangiranje u odnosu na biološke ekstreme ocjenama od 1 do 9, a potomekonomski vrednujuprema postavljenimuzgonimciljevima.

Položajzdjelice(sapi)određuje se kao odstupanjeovisno o biološkim ekstremima: od jakonadgrađenih do jakooborenih

Ocjena za noge kombiniranih pasminajeskupna, a proizlazi iz pojedinačnihocjena za kut skočnog zgloba,izraženost skočnog zgloba,putica i visine papaka.

Skupnaocjena za vime kombiniranih pasminaproizlazi iz sljedećihpojedinačnihocjena: duljina(prostranost)prednjeg vimena,duljina(prostranost) zadnjegvimena,visina zadnjeg vimena,izraženost suspenzornog

Kod mliječnihpasminaocjenjujese 12 pojedinačnihsvojstava: visina križa,dubina trupa,širina zdjelice,položajzdjelice, kut skočnogzgloba,putice,duljina (prostranost)prednjegvimena, visina zadnjegvimena,izraženost suspenzornog ligamenta,dubina vimena,položajsisa,veličina sisa. Ovim svojstvimakojase zajednička za europskeuzgojedodana su i sljedećakojanisu obvezna već

Kako jena izložbama vrijeme za ocjenjivanjeograničeno, komisijadajeskupneocjeneovisno o kategoriji, dobi i pasmini za okvir, mišićavost,položajzdjelice, noge, vime te evidentira posebnosti. Prilikom vrednovanjadobivena ocjenavanjštinepodjednakoje važna kao i proizvodnirezultati kojiprategrla na izložbi.

Nakon pažljivogpregleda i ocjenevanjštinegovedakomisija temeljempodataka o podrijetlu i utvrđenim proizvodnimrezultatima rangiraizložena goveda po pojedinimkolekcijama, te na kraju izabire šampionskogrlo.

I. stočarska izložba grada

Velike Gorice

Piše:dipl.ing.Vesna Bulić

Dana 06 06 1999. godineodržana jeI. stočarska izložba grada Velike Gorice pod pokroviteljstvom gradaVelike Gorice, a u organizaciji:Hrvatskogstočarskog selekcijskogcentra, Selekcijske službe zagrebačkogprstena, Uzgojneorganizacije V. Gorica i gradaVelike Gorice. Na području gradadjelujeselekcijska služba zagrebačkogprstena sa svojim uzgojnimorganizacijama (V.Gorica,Črnkovec,Vukovina,Čička Poljana i Orle).Ova služba ima

Laktacijskaproizvodnja za zagrebački prsten simentalske psmine u 305 dana:

* brojzaključenihstandardnih laktacija 831

814 uzgajatelja, 1486 krava pod kontrolom rasplodneproizvodnje, 1815 krava podkontrolom mliječnosti,ženskogpodmlatka do 1 godine875 i ženskogpodmlatka preko 1 godine720.

prosječnaproizv.mlijeka(kg) 3912

prosječnaproizv.mliječ.masti (kg)152

prosječnaproizv.mliječ.masti (2%)3,88

prosječnaproizv.proteina(kg) 127

Ukupanbrojplotkinja za zagrebački prsten u 1998. godini iznosio je18.205,odnosno 15.110 krava, a od togaje3301 krava obuhvaćena uzgojnoselekcijskim radom što iznosi 21,85%. Uz ovaj podatakjebitno naglasiti da je služba od 1994. godinekrenula iz početkajerjeuzgojnoselekcijski rad bio prekinut u periodu od 1990. godine do 1994. godine.

prosječnaproizv.proteina(%) 3,24

Laktacijskaproizvodnja za zagrebački prstenholsteinfriesian pasmine u 305 dana:

brojzaključenihstandardnih laktacija 88

prosječnaproizv.mlijeka(kg) 5406

* prosječnaproizv.mliječ.masti (kg)212

22 Mljekarski list

prosječnaproizv.mliječ. masti (%)3,92 prosječnaproizv.proteina(kg)

175 prosječnaproizv.proteina(%) 3,24

Brojkrava po uzgajatelju:

1-3 krave - 425 uzgajatelja(52%)

4-6 krava - 296 uzgajatelja(36%)

7-9 krava - 62 uzgajatelja (8%)

10-12 krava - 16 uzgajatelja (2%)

13-15 krava - 5 uzgajatelja (1%)

su:

Kostiha te brojnenovčane i naturalne nagrade od sponzora izložbe Prvonagrađeni

1 Mladen Koljenić,Ribnica, za junicuLELA Žb. 17024625, oteljenu07.10.97.,čijajemajka u 305 dana laktacijeproizvela 4 358 kgmlijeka

2. StjepanDrobnjak,Zablatje, za prvotelku iz domaćeg uzgoja

GOGA Žb. 17005536,oteljenu 17.08.96.,kojaje u prvojkontroli proizvela 25 kgmlijeka

3 StjepanBenović,Bukevska Sop,za kravu iz domaćeguzgoja GIRA Žb. 72182254,oteljenu 20.04.93.,kojajeu IV laktaciji proizvela 4941 kgmlijeka

domaćeguzgojakoje su u 305 dana laktacijeproizveleprosječno

4 129 kgmlijeka

4 Zlatko Šostar,Sop, za kravu iz uvoza LANA Žb. 17020552, oteljenu05.05.295.,kojaje u 1 laktaciji dala 3682 kgmlijeka

četiri krave simentalske pasmine - uvoz, koje su u 305 dana laktacije proizvele 3 877 kgmlijeka

tri kandidatkinje za bikovske majkekoje su u 305 dana laktacije proizvele 4 468 kgmlijeka

16 i više krava - 10 uzgajatelja (1%)

Na izložbi jepredstavljeno pet kolekcija iz govedarstva s ukupno 29 grla, a ujednojeodržana i aukcijskaprodajasteonih junica na kojojjedvanaest kupacakupilo dvadesettri junice s prosječnom cijenom od 10.084,13 kn.

5. StjepanDrobnjak,Zablatje, za kandidatkinju za bikovsku majku ZORA Žb.06018012,oteljenju 18.08.'95.,kojaje u 1 laktaciji proizvela 4531 kgmlijeka

Sva prvonagrađenaizložena grlanagrađena su diplomom Hrvatskogstočarsko selekcijskog centra kojejeuručio pomoćnik ravnatelja za stočarstvo ing.Nikola,

6. StjepanLičko,Sop, za šampionskogrloizložbe CITRA Žb.17005401,oteljena08.01.96, kojajemax mliječnost imala u 1 laktaciji od 4524 kg mlijeka s 3,97%mliječnemasti

Na izložbi su predstavljene sljedećekolekcije:

* devet steonih junicasimentalske pasmine od kojih su tri bile od (“Z")majkikojenemajuregistriranu proizvodnjumlijeka, a proizvodnjamajkiostalih šest junica u 305 dana iznosila je 3 751 kgmlijeka

* dvijekrave prvotelke iz domaćeg uzgojakoje su u prvojkontroli proizveleprosječno 24 kgmlijeka osam krava simentalske pasmine

SESVETE,Bjelovarska 75 tel.01/2002142

REZERVNI DIJELOVI ZA:

e muzilice e kosilice e utovarne prikolice e prikolice za gnoj e cisterne e prskalice e plugove e tanjurače e drljače e sijačice e prevrtačesijena i balirke e berače kukuruza i kombajne e klinasto remenje,kotrljajućiležaji i semerinzi e galovilanci i spojnicegalovihlanaca e kardani i dijelovikardana e pojilice za stoku e oprema ipribor za stočarstvo i mljekarstvo

OBAVIJESTI I REPORTAŽE
"ZO-NA"
Mljekarski list 23

VIII. županijska stočarska

izložba Vrbovec *99

Piše:dipl.ing.Vesna Bulić

laktacija 125 prosječnaproizv.mlijeka(kg)

5687

Dana 13 lipnjaodržana je Osma županijskastočarska izložba povodomdana Grada Vrbovca i blagdana Sv Vida župeVrbovec u sklopukojejeodržana i aukcijskaprodajarasplodnihjunica. Izložba jeodržana pod pokroviteljstvomMinistarstva poljoprivrede i šumarstva Republike Hrvatske,Zagrebačkežupanije i Grada Vrbovca, a u organizaciji Hrvatskog stočarskogselekcijskog centra, Selekcijske službe Vrbovec i KomunalnogpoduzećaVrbovec Selekcijska služba Vrbovec zaključno s 31 12 1998 g ima 1414 uzgajatelja, 1706 krava podkontrolom rasplodneproizvodnje, 3890 krava podkontrolom mliječnosti, ženskogpodmlatka do 1 godine 1936 i ženskogpodmlatkapreko 1 godine1181. Ukupanbrojplotkinja na kraju1998 godinebio je 11 550 od čegaje5596 obuhvaćeno uzgojnoselekcijskim radom što čini 57%

* prosječnaproizv.mliječ.masti (kg)225 prosječnaproizv.mliječ.masti (76)3,96

* prosječnaproizv.proteina(kg) 191

“prosječnaproizv.proteina(%) 3,36 Brojkrava po uzgajatelju:

* 1-3 krave - 748 uzgajatelja (53%)

4-6 krava - 452 uzgajatelja (32%)

7-9 krava - 144 uzgajatelja (10%)

10-12 krava - 38 uzgajatelja (3%)

13-15 krava - 18 uzgajatelja (1%)

petkrava simentalske pasmine iz uvoza kojesu u 305 dana proizveleprosječno 5 242 kg mlijeka, petkrava (bikovskemajke) simentalske pasminekoje su u 305 dana proizveleprosječno 7 256 kgmlijeka petprvotelkidomaćeguzgoja holstein-friesian pasmine, od kojih su četiri u prvih sto dana proizvele2.636 kg mlijeka a jednaprvotelka u prvojkontroli proizvela30,5kgmlijeka. dvijekrave sa životnom proizvodnjomkojespadaju u kategorijubikovskih majkiod 1993. godine.

Krava BIBA Žb. 72033506 otelila je11 teladi od kojih su tri muška teleta prodanatestnoj stanici Varaždin. Biba jeu deset laktacijaproizvela50.494 kg mlijeka s prosječno 4% mlijćčne masti iliukupno 2 019 kgmliječne masti

16iviše krava - 14 uzgajatelja (1%)

Krava DIKA Žb. 72061481 otelila je 11 teladi i ukupno proizvela45.160 kg mlijeka s 3,96%mliječnemasti ili ukupno 1 788 kgmliječnemasti

Simentalska pasmina - laktacijska proizvodnja

brojzaključenihstandardnih laktacija 2012

prosječnaproizv.mlijeka(kg) 4457

prosječnaproizv.mliječ.masti (kg)173

prosječnaproizv.mliječ.masti (2%)3,88

prosječnaproizv.proteina(kg) 146

* prosječnaproizv.proteina(%) 321

Holsteinfriesian prasminalaktacijskaproizvodnja brojzaključenihstandardnih

Na izložbi jepredstavljeno šest kolekcija s 28 grla i dvijekrave sa životnom proizvodnjom.Aukcij- ska prodaja jei na ovojizložbi bila sastavni dio programa, a prijavljene su 84 steone junice od čegajedvadesetjednomkupcu prodanošezdeset junica s prosječnomcijenom od 9.851,00 kn Predstavljene su sljedećekolekcije: petsteonih junicasimentalske pasmine,čijihjemajkiproizvodnjamlijeka u 305 dana laktacijeiznosila 6 168 kg mlijeka, četiri prvotelke iz domaćeg uzgojakoje su u prvih sto dana laktacijeproizveleprosječno 2418 kgmlijeka, četiri krave simentalske pasmine iz domaćeguzgojakoje su u 305 dana proizvele prosječno 5 269 kgmlijeka,

Sva prvonagrađenaizložbena grlanagrađena su diplomom Hrvatskogstočarsko selekcijskog centra kojejeuručio ravnatelj mr MiljenkoErnoić, te brojnenovčane i nagrade u naturi od sponzora izložbe Prvonagrađeni

su:

1 StjepanLatinović,Cugovec, za junicuFIGA Žb. 17016246, oteljenu28.12.'96.,čijajemajka u drugojlaktacijiproizvela 10 415 kgmlijeka,

2 Ivan Basrek,Gostović, za prvotelkuMIMI Žb. 17013098, oteljenu19.08.96.,kojaje u prvih sto dana proizvela 3 394 kg mlijeka,

3 Tomo Bukal,Pašćevac, za kravu domaćeguzgojaBISERKA Žb.

OBAVIJESTI I REPORTAŽE
24 Mljekarski list

17007592,oteljenu10.10.95., kojajeu prvojlaktacijiproizvela

5 146 kgmlijeka,

72035890,oteljenu12.04.94., kojaje u drugojlaktacijiproizvela

9 614 kgmlijeka.

4 Ivan Dečko, D Tkalec, za kravu iz uvoza BIMBA Žb.72035178, oteljenu 15 12.92.,kojaje u trećojlaktacijiproizvela 6 481 kg mlijeka,

5 Ivan Basrek,Gostović, za kravu - bikovsku majku EFFU Žb.

6 DragoPopović,Brezovec, za prvotelkuholstein-friesian pasmine FLORA Žb.36000380,koja je u prvih sto dana proizvela 2 451 kgmlijeka,

7 Ivan Basrek,Gostović, za šampionskogrloizložbe MORA-

Uspješna prezentacija rasplodnjaka

Centra za reprodukciju u stočarstvu

Hrvatske - “Križevci 99.

Piše: StjepanBrlek,dipl.ing.

U Križevcima je24 -25 lipnja 1999. izvršen redovni godišnji pregledrasplodnjakatogacentra Pregledjeizvršilo Stručno povjerenstvo,imenovano po ministru poljoprivrede i šumarstva RepublikeHrvatske.

NA Žb. 17006069 u kolekciji bikovskih majki,oteljena 11 07 *95.,kojaje u prvojlaktaciji proizvela 6 993 kgmlijeka.

Diplomu za sudjelovanje dobili su: Ivan Šuliček iz Konaka i Vinko Marković iz Prašćevca za izložene krave sa životnom proizvodnjom.

doza duboko smrznute sperme visoko kvalitetnih pasmina.

Na krajupredvođenjabik PAMPAS oteljen25.06.1990. godine od majkePoldina kojaje u osmojlaktacijiproizvela 6 103 kgmlijeka,proglašen jeElitom Ovajbik testiran jena meso i mlijeko. 10 sinova testiranih na meso postizali su prosječnidnevni prirast1.394 grama, a 50 kćeri postigle su u I laktacijskoj proizvodnji3.774 kgmlijeka.

Prijepredvođenjarasplodnjaka uz prigodnigovor mr Petra Božić, govorili su i dr Ivan Jakopović, dr Rudolf Šic, mr MiljenkoErnoić, prof.dr. Makek i prof. dr Herak iz Veterinarskogfakulteta i dr Nazočnima su uz stručno objašnjenjepredvođenigotovosvi bikovi, od kojihnajvećibroj

Uzgajatelj ovoga bika jepoznati stočar StjepanMikulaj iz Žabnice,

Predvođenju i pregledu 25 lipnja bili su nazočni poredStručnog povjerenstva na čelu s višim savjetnikom dr Ivanom Jakopović mnogistočari uzgajateljibikovskih majki,predstavnicipreko350 bikovskih majki,čijisinovi nakon uspješnoprovedenogtesta u testnojstanici Varaždin,čine glavninubikova u centrima Križevci,Osijek i Slavonski Brod, mnogistručnjaciagronomi i veterinari iz svih dijelovaHrvatske, naučnih i stručnih institucija Hrvatske i gosti iz Mađarske.

U Centru za reprodukciju u stočarstvu Hrvatske ZagrebKriževci,rasplodnjacima u govedarstvu,njihovomspermom osjemenjuje se 60,87%svih plotkinja u RepubliciHrvatskoj.

simentalske pasmine,kojipotječu od bikovskih majkiuzgojenih kod naših uzgajatelja i u testnojstanici Varaždin. Pored biološkogtesta svih bikova,većina starijih bikova testirani su na mlijeko ili meso a mnogina mlijeko i meso U centru ima 52 bika, od čega48 simentalske pasmine, 1 smeđe, 1 holstein friesian pasmine i 2 slavnskosrijemskipodolac.

Centar raspolaže s više stotina

selekcijska i veterinarska služba Vrbovec

Ovajvrijednistočar,uzgajatelj je5 bikovskih majkiod kojih su sinovi bili MAGELAN iTRAPER u Križevcima i MONS u Slavonskom Brodu

Za sve uzvanike priređenje prigodnidomjenakkojomprigodom su izmijenilimeđusobna iskustva mnogiuzgajatelji i stručnjaci.

F OBAVJESTI REPORTAŽE
10- 1394 -59,73-59,77 J RUV-111,38-99,01-94,18-104,5 br.kćerimlijeko(kg) mast(kg) mast(%) 34113 1247 3,658 19 RUv 952 944 99,6
Mljekarski list *25

Kronika čovječanstva

Godina 1962

Piše:dipl.ing.StjepanKeglević

kojijeu listopadusvemirskim brodom MERCURY MA-8 šest putaobletio Zemlju i sretno se spustio na Pacifik kod otoka Midway

Novi junacisvemira

Prvi Amerikanac u svemiru bio jepukovnikJohn GLENN (rođ. 1921.). On je20 veljače1962 tri putaobletio zemaljskukuglu za 4 sata i 56 minuta s brzinom od 28 000 km/sat.Letio je u svemirskojkapsuli

MERCURY MA6 kojujelansirala raketa-nosilica “Atlas s tri raketna motora Ukupna masa satelita težila je 1 335 kgs ugrađenimtornjem za spašavanje.Astronaut jemogao ručno upravljatikapsulomza vrijemeleta

Te godinesmatralo se da se čovječanstvo nakon svih uspješnih letova u svemir našlo u predvečerjesvojevelike vizije: leta na Mjesec i dalje u međuplanetarni prostor.Međutim,čini nam se, da imena hrabrih junakasvemira postepenopadaju u nepravedni zaborav.

lamentu 3 srpnjaproglašena je puna nezavisnost i suverenitet DemokratskojNarodnojRepublici Alžir.NakontogajeAlžirnapustilo više od 900 000 tamošnjihfrancuskih naseljenika i uselili su se u Francusku Poznato jeda problemi nastali s tim useljenicima(neki imaju i arapskekrvi)nisu ni do danas potpunoriješeni.

Za prvog predsjednika nezavisnogAlžira izabran je46godišnji Ahmed BEN BELLA, jedanod herojarata za nezavisnost.

OtvaranjeDrugogvatikanskog koncila

Bez poteškoća se vratio na Zemlju(Atlantik kod Bahamskih otoka jugoistočno od Floride). Nijese spustio na točno predviđeno mjesto, pa jestrpljivo čekao u kapsuli da ga pronađu. U potrazi su sudjelovala 24 plovila, 126 zrakoplova i oko 26.000 ljudi uz obale otočja. U New Yorku mu je priređentrijumfalni doček.

Iste godine(24.05.) u MERCURY MA-7 Zemljujeobletio Scot CARPENTER za 4 sata i 50 min.,spustivši se također na Atlantik.

U kolovozu su i sovjetski astronauti kružili oko Zemlje i to bojnik

Adrian NIKOLAJEV u VOSTOKU III i pukovnikPavel POPOVIČ u VOSTOKU IV. Prvi je provjeravaoizdržljivostpilota u bestežinskom stanju, a drugi mogućnostmanevriranjakozmičkim brodom u letu

Treći američki astronaut bio je Walter SCHIRRA (rođ.1923.)

Alžirciizborili nezavisnost U našem listu br 6 izvijestili smo da je1 11 1954 počeograđanski rat u francuskojkoloniji Alžir,kojijepovelaFronta NacionalnogOslobođenja(FLN).Otpor tojborbi pružali su dijelovi francuske vojskepodvodstvom generala Raula Salana organizirani u “Tajnuvojnuorganizaciju"(OAS). Tek nakon krvavih osam godina došlo jedo sporazuma 18 ožujka 1962 u mjestuEvian-les-Bain na ženevskom jezeru(istokFrancuske).

Tajsporazumjepobjeda protukolonizatorske politike predsjednika Ch de GAULLA kojemsuzbog toga priređivali,na sreću,neuspješneatentate Nakon što jesporazum ratificiran u par-

Riječ“koncil? dolazi od latinske riječi“concilium", a znači sabor ilivijeće.Primjenjuje se u Katoličkojcrkvi, dok istočne crkve rabe naziv “sinod" Prvi ekumenski koncil bio jeu NIKEJI godine325 kojegpriznajuobje crkve Prvih sedam koncila održano je na istoku, a trinaest na zapadu.Prvi vatikanski koncil (dvadeseti po redu)bio je18691870 na kojemjeproglašena dogmao nepogriješivosti pape u vjerskimodlukama Odluke koncila stupaju na snagu tek kad ih papa potpiše.

. Obitelj i dom leda E
26 Mljekarski list
PapaIvan Pavao II i kardinal dr FranjoŠeper

Drugivatikanskikoncil sazvao jePapaIVAN XXIII (1881.-1863.) i svečano ga otvorio 11 listopada u crkvi sv Petra u Rimu Prisustvovalo jeviše od 2.500 koncilskih otaca i raspravljali su o unutarcrkvenim reformama Među desetak hrvatskih biskupaisticao se zagrebačkinadbiskup dr Franjo ŠEPER (1905.-1981.)kojijedao pismene i usmene prijedloge za zaključke na teme: “O materinstvu Marije i Crkve",“Suodgovornost laika za Crkvu i svijet" i “Crkvazajedništvo svih vjernika".

invaziju na Kubu, a Hruščov je 28 10 izdao nalog za demontiranje raketnih baza u Kubi podnadzorom Ujedinjenihnacija.

Srećom i ovajputapobijedio je razum

Nove nezavisne države

BURUNDI, nekadašnjanjemačka,pa belgijskakolonija u istočnojAfrici uz jezeroTanganykadobila je nezavisnost

Površina jesamo 10.991 km? s 2,19milijunastanovnika,koji uglavnomproizvodešećernu trsku, banane,citruse,kavu,duhan i kakao Stanovništvo jevećinom crnačko (77%), a ostali su mješanci,bijelci,Indijanci i Kinezi Glavni gradjeKingston. Smrti umjetnika u Americi

Nakon Hemingwayovesmrti Amerikanci su 6 srpnjaizgubili i svog velikogpisca i pjesnika

1 07 1962 To jemala zemlja od 27.834 km? s oko 4,5milijuna stanovnika Isprva su postali kraljevina, ali nakon nekoliko državnih udara kraljevina jesrušena i počelajevojnadiktatura Glavni gradjeBujumbura.Gaji se kava,pamuk,uljnapalma,banane i razne žitarice

Među zaključcimaisticalisu se oni kojima se ukida latinski jezik u crkvenim obredima i uvode narodni jezici, kao i spremnost Katoličke crkve na užu suradnju s drugimkršćanskim kao i nekršćanskim zajednicama, a napose s Islamom i Židovstvom.Provođenjeduha koncilskih zaključaka i danas jeaktualno Rad Drugog vatikanskogkoncila nastavljen je podSv. Ocem PapomPavlom VI Kubanska kriza zaprijetila svjetskommiru

Kao što znamo približavanje

Kube i Sovjetskog saveza sve je više zauzimalo maha,pa su 1962 američki izviđački zrakoplovi snimili na područjuKube vojna postrojenjaslična sovjetskim raketnim bazama Amerikanci su to shvatili da jejugoistokSAD-a na dosegusovjetskognapadai postavilipomorskublokadu oko Kube jersu se u blizini te zone nalazili sovjetskibrodovi i jedna podmornica.

RWANDA, također belgijska kolonija,dobila jenezavisnost istogadana kao Burundi u vidu republike.Veličina jeslična, ali postoje dva naroda: prastanovnici HUTI koji su poljodjelci, i kasnije pridošliTUCI,stočari,koji su prve podjarmili.Njihovekrvave međusobne borbe dobro su poznate i ne smiruju se General Juvenal HABY RIMANA pokušavaoih je smirivati, ali ne s velikim uspjehom

Williama FAULKNER-a u njegovoj 64 godiniživota Rodio se u gradićuNew Albany u državi Mississippi, od roditeljanekad bogatihvlasnika plantaža.Rasap tih otmjenihobitelji na američkom juguduboko se u njegausjekao, pa u svojimrom«nima uglavnom opisujenjihovetužne sudbine (“Krik i bijes",“Svjetlost u kolovozu",“Utočište",“Grad",“Lupeži" i drugi).Nobelovu nagradu dobio je1949 Umro jeu gradu Oxford u istojdržavi

Ubrzo (4.08.) u smrt jeotišla zamamna holivudska zvijezda, plavušaMarilynMONROE, uzevši prevelikudozu sredstava za spavanje. Bila je“seksbomba*, ali jeizjavljivala da ona to ne želi biti, jer“seks-bomba? jestvar, a ona mrzi biti stvar Pravo ime jojjebilo Norma Jean BAKER

UGANDA, mnogo veća zemlja u istočnojAfrici (236.036 km? s 13,5milijunastanovnika)nezavisnost jedobila od Velike Britanije 9 listopada kao kraljevina, ali je već 1967 proglašenarepublikom ostavši unutar britanske zajednice naroda (Commonwealth).Glavni gradjeKampala.Privreda se zasniva na poljoprivredi i stočarstvu

Sovjeti su stvarno postavilisvoje raketne baze i htjeli time prisiliti SAD da odustanu od ekonomskog bojkotaKube Tako jenastala neposrednaopasnost od vojnog sukoba,tj.atomskograta Međutim,Kennedy i Hruščov izmijenili su poruke(note) i kriza se stišavala. SAD su dale izjavu kojomjamčeda neće poduzeti

Svjetskonogometno prvenstvo

Te 1962 godineigralo se u Čileusvjetskonogometnoprvenstvo na kojemjereprezentacija

JAMAJKA jedržava u Srednjoj Americi na istoimenom otoku u skupni

Velikih Antila u Karipskom moru Bila jeBritanska krunska kolonija, a nezavisnost jestekla 06 08 kao kraljevina s kraljicom Elizabetom II Vladavina jeparlamentarna demokracija.

BRAZILIJE sačuvala svojedotadašnjeprvo mjesto.Rezultati njihovihutakmica bili su sljedeći: protivMeksika 2:0,Čehoslovačke 3:1,Španjolske2:1,Engleske 3:1 i Čilea4:2 - Eto, u jednojistoj godini, na istojzemaljskojkugli jedni su se međusobno ubijali, jednijuoblijetali, a jedniopet veselo ili bjesomučnotrčali za loptom. m

F SE <RONKA ČOVJEČANSTVA
Mljekarski list 27

Lik hrvatskog vladara

Piše:dipl.ing.StjepanKeglević

Prvostolnica sv DUJMA u Splitubila jeprvotnomauzolej (grobna= građevina) cara Dioklecijana,kojijeumro 316 godine. Uz mauzolej bio jei mali hram posvećenboguJupiteru u kojeg su tijekom 10 ili11 stoljeća unijeličetiri kamene pločekoje su u prvostolnici služile kao oltarna pregrada. Te kamene pločesložili su u kamenicu ilizdenac u obliku grčkogkriža, pa je služila za uranjanjedjeceprigodomkrštenja.

Na središnjojpločiuklesana su tri ljudskalika, a iznad njihnalazi se starohrvatska pleterna ornamentika Evo preslika te ploče:

Don Frane BULIĆ je 1888 ovako opisaolikove na ploči: “Ovajplitkireljefpredstavlja čovjekaodjevenaširokim plaštem s krunom na glavi, što sjedi na niskom prijestolju, bez naslonjača i drži u lijevoj ruci kugluzemaljsku, a u desnojkratki križ. Do njega stojiosoba odjevenapripasanom tunikom, a isprednjegaispruža se klečeći ili leži potrbuškebradati čovječuljak s ispruženimrukama."

Muzejuhrvatskih arheoloških spomenikačiji se znanstvenici i daljebave istraživanjimakojeg hrvatskogvladara prikazuje lik na krstionici

HRVATSKI SREDNJEVJEKOVNI SPOMENICI
Daljeopisuje Don F Bulić da ovaj splitskireljefnajvjerojatnije prikazujejednoghrvatskogvladara sa svojimdostojanstvenikom i podanikom kojimoli za neku milost Važna jetvrdnja da oblik krune na vladarevojglaviodgovarafra- | često tu dolazili i bogatojedanačkom tj.zapadnjačkom, a ne | rivali istočno-bizantskom obliku. Nije Ova ploča i danas se nalazi u čudo što se tajlik nalazi u splitkoj | krstionici gdje su jošdva kamena katedrali jersu hrvatski kraljevi|sarkofaga, a njenodljevje u 28 Mljekarskilist

33. međunarodna smotra folklora

Zagreb, 22.-25.7. 1999.

Priredio: dipl.ing.Stjepan Keglević

Ovogodišnjatradicionalna smotra seljačkihtradicijadoživjela je neke izmjene u odnosu na prethodnegodine.Izostala je prvenstvenovelika povorkasudionika zagrebačkimulicama, a folklorne priredbe nisu održane na improviziranojpozornici na Trgu Bana Jelačića, nego na stalnoj pozornici na Gradecu sa čvrstim kulisama baroknih zidina starog Isusovačkogsamostana (danas Klovićevi dvori) i crkve sv Katarine. Pozornicu dodatno ukrasuju narodne boje,kao: crvenilo novih crijepova na krovištu,zelenilo malenogtornjića, a s južnestrane plavetnilo neba kojejeprve večeri bilo išarano ružičastim bojama zalazećeg sunca Ima tu i jedno pravo drvo javorovo i nedaleko divljikesten, a na pozornicu se dolazi iz dubine širokogkamenog portala.Publika sjedi u udobnim stolcima polukružnetribine s koje se sa svih mjestadobro vidi i čuje. Tu nema zvučne konkurencije tramvaja, nego u priredbuuvode zvukovi gornjogradskih i kaptolskih zvona navješćujući večernjeAnđeoskogpozdravljenja. Bila jeumilna idila naših hrvatskih sela razasutih po ravnicama i brežuljcima, uz obale rijeka,riječica i sinjegnašegmora

Uvod u smotru

Smotra nijezapočelaburno kao nekad,nego u tišini izložbe u Klovićevim dvorima na Jezuit-

skom trgubr. 4. na kojojjeEtnografskiodjelMuzejaBrodskog Posavljaizložio desetine primjerakavunenih vezenih pokrivki za krevete mladenaca i mladih parova, kakvih nema u narodnom stvaralaštvu Hrvata. Rekosmo da jeizložba bila u tišini, ali iz vezenih motiva vrganja,cvjetova,životinjskih i čovječjih oblika kao i njihovih bojaproizlazile su pritajene strasti To su magijskisimboli plodnosti,užitaka i zaštita od uroka. Motivi pokazuju, kako piše etnologZvonimir TOLDI intimnu željuvezilja da im izabranik bude “kočoperni oroz, nezasitni patan, jelenpun ljubavnogžara,razigrani ždrijebac ili “doro bez ulara".

Izložba s pravom nosi naslov:

DVOJE LEGLO - TROJE 0SVANULO

HONJA i suradnici, a uz sudjelovanjedvadesetak žena kojejoš od prognaničkih vremena zdušno rade na obnovi i izradi nošnji. Izložbu jeotvorila dr. Z. Vitez uz sudjelovanjeJadranke KOSOR predsjedniceMeđunarodnogvijeća za folklor. U pratnji J. Forjana obišli smo radne stolove,stanove i okvire pa vidjeli na pr. najmlađu vezilju Anu PEH iz Sibinja kako ukrašava zlatovezom oglavlje za žene, te kalut što jeleđna marama s posebnolijepimcvjetnimmotivima iz starine iliiz mašte vezilje. Iz BrodskogPosavljaupoznali smo Milku SRDAREVIĆ, Rozu VUKELIĆ,Martu BABIĆ i Anicu VUKASOVIĆ kojetkajuvunene zaprege (pregače),tkanice, a ručnom napravom štikajuvezenke i ukrase za rukave

U uvodnu priredbupripada i Stručna rasprava od 22.7. uz video projekcije podnazivom KRAJEM TISUĆLJEĆA kojojjeuvodnu riječdala dr. Zorica VITEZ upraviteljicaInstituta za folkloristiku u Zagrebu.Gospođa Vitez i svi prisutnimišljenja su da postojipuno znanstveno opravdanjekao i živa željanaroda da se narodna baština i dalječuva i još boljerazvija i popularizira u predstojećemtisućljeću.

Iste večeri otvorena jei izložba

SUVREMENA IZRADA NARODNIH NOŠNJI U SLAVONIJI,BARANJI I SRIJEMU koju jepostavila nama poznataPosudionica i radionica narodnih nošnji u Zagrebu.Izložbu su organiziralinjenupraviteljprof. JospFORJAN, Vlasta KRU-

Tu jei tkalački stan spašen iz Bapske na kojemAna BOŽINOVIĆ i JanjaADAMČIĆ tkaju iz lanenih niti platnakojase zovu: misir,jednozupka i usniv. Baka Kata ŠEDA pakstrpljivopravi rupice na platnukako bi napravila najljepšešlingeraje za skute, košulje idr. Mlada Kata VINOJČIĆrođ. Damjanov iz Duboševice najsjevernijegšokačkogsela u Baranjiniže na konac s iglicom staklena zrnca, metalne flitere i dukatiće i stavlja na pozamanterijskevrpce, koje se stavljaju na raskošne mašlijare na kojima se sve sjaji i blješti.Valjalo bi spomenuti i drugegospođešto nije moguće u okviru ovog članka,ali, srećom,tiskan jelijepiprospekt na tri stranice u bojigdje su one sve spomenute i neke fotografirane. Svima čestitamo i želimo dalje kraljevskustrpljivost i snagu umjetničkihostvarenja u sačuvanjutogneprocijenjivog narodnog blaga.

OBIČAJI
Mljekarski list 29

Nastupisudionika smotre

U petakuvečer 23 srpnja bio jeprvinastupdeset folklornih skupina na pozornici na Gradecu tj. na starim zidinama Griča. Polako se punilatribina da bi se po zagrebačkomobičaju u zadnjim sekundama

što ljubljenonije".Uključio se i gajdaš, te jena krajukolo u velikim skokovima i uz ojkanjenestalo u kamenom portaluburno praćeno pljeskom.

potpunoispunila razdraganompublikomkojaje svaku točku nagrađivalasrdačnim pljeskom i glasnimodobravanjem. Kroz priredbu jestručno i veselo vodila TV voditeljica Ivana PROHIĆ.

ZapočelojeKUD “PITOMČANKA? i izvelo jesedam parova uz pratnjutamburaša kolo,polku i laganičardaš, a jednapjesma se zvala “Lepanaša livada zelena"

KUD SV ANA iz Vučjakakod Karlovca pokazalo nam jeđikalicu,drmež i starinsko rozganje ženskogglasa iz žetva ili svadbe. Čulismo i pjesmu“Ej,majka Maru prekovode zvala - Ej,jesi'l, Maro,rubine oprala - Ejnisam, majkoni do vode došla - Ej,dragi mi jevodu zamutio". Drmež jebio buran u raznim figurama i uz ijujuškanje.

devet momaka s izvanrednim skokovima i pljeskanjem u ritmu po bedrima,sarama petamasvojih čizama Ispraćeni su velikim pljeskom i povicimaJOŠ. Poslije službenogprogramapočeoje susret PLESŠITE S NAMA pod vodstvom Vida BAGURA

Svečanapriredba

HKD IZIDOR POLJAK iz Boče krajBrčkog u velikom je broju uz pratnjustare šaragije izvodilo duhovite pjesmekao “Da sam znala da ću se udat za seljaka - ponijela bi vreću opanaka?ili “Nemojmene gledatženo - jasam momak,to nijepošteno".Nošnja im jeizvanredno šarena, a prevladava crvenilo.

Viteška udrugaKUMPANIJA iz Smokvice na otoku Korčuli izvela jeigrubez sablji, ali s djevojkamaobučenim u kompanjolskeodore. Kolo jepočelo s naredbom “Svaki svoju, a jaću moju“.Djevojke su nosile crvene cvjetove u kosi i po dva na grudima, a bijelemaramice o pojasu.

KUD HUSAIN iz Kutine, naslijeđujetradicijuSeljačkesloge te su izveli šetano kolo,polkui živahni drmež u parovima,malim kolima i na kraju u velikom kolu. Po zraku su u vrtnjilepršaleduge crvene vrpce djevojačkihoglavlja.

KUD KUPLJENOVO kod Zaprešićaosnovano 1981. pokazalojeprviputaglazbaloPIŠCURICA, a sviralo jejošpet violina,dvijetambure i bajs.Bila je i pjesmaiz kmetskih dana “Sunašce zahaja,pustite nas dragi špan,daleko jenam“, a dođe istih “dječica se plačeju". I na kraju se pjevalo“Leponam jezagorje zeleno.?

KUD GLAVICE kod Sinja počelojeprastarimdinarskim ojojkanjem, a ušlo jeosam parova držeći se za suprotneruke i izveli Sinjskokolo pjevajući“Ljubidragi

Svečani nastupfolklora bio je u subotu 24.7. kad se pjevala državna himna i MARTINČEVIĆ,govorilaJagodadoministrica, u ime pokroviteljaMinistarstva kulture, a svečanost su uljepšali talijanskibarjaktari s vještom igromsvojihcrveno-žutih zastava uz trublje ibubnjeve.Većina naših čitateljajepratilapriredbuputem svojih TV prijemnika, pa će se složiti da su zvijezdavečeri bili plesači i pjevačiLINĐA iz Slanog tj.DubrovačkogPrimorja. t

Sv. misa za sudionike

KUD FLORIJAN ANDRAŠEC iz sela Domašinca u Medimurjuje u svojimdiskretnim crnobijelimnošnjamaizvelo sa osam parova raznolike plesoveuglavnom na ritam čardaša,brzogili polakog.Najednomplesačiskidajusvoješešire preddjevojkama što se doima udvorno. Završavaju pljeskanjempjevajući refren “klepa, klepa,klepa.?

FD STUDENAC iz Nerezina na otoku Lošinjudjeluje već 50 godina, a izveli su TANAC uz svirku mijeha s početnimstihovima: “Lipjejunak, a jošlipša divojka - jedte,pijtebraćo mojapa ćemo poćsvi u kola." Izvode razne figurekojeim kolovođa naređuje.

Tu uspješnuprvu priredbu završio jemađarski ansambl iz mjestaRACKEVE na dunavskom otoku nedaleko od Budimpešte plešućiplesove iz Erdelja(danas u Rumunjskoj).Osobito se istaklo

U današnjojslobodnojHrvatskojkojapoštujevjerskauvjerenja svojihgrađanaodržana jeSv. misa u zagrebačkojkatedrali kojuje slavio Mons. Vladimir STANKOVIĆ generalnivikar. Pozdravio jesudionike na hrvatskom,mađarskom,talijanskom i španjolskom jeziku.

Više sudionika smotre čitali su tekstove iz StarogZavjeta,psalme i Poslanicu. Pjesmusu vodile članice HKD IZVOR iz Donje Motičine. Bilo jeužitak slušati

dijelova

Domovine naizust znaju molitve pa time dokazujujedinstvo u svojojpradjedovskojrimokatoličkojvjeri. Na krajupropovijedi jeMons. Stanković sazvao Božji blagoslov na sve duhovne i materijalnevrijednostihrvatskog naroda. Mnoga društva su podnijela Prikazne darove prema svojoj poljoprivredi kao: pogaču,vino,

OBI:ČAJI=. <=: -:-:—:__|_———_\_—___———_— 2_ooo
30 Mljekarski list

Vezilja

Kata Vinojčić

Tkalački stan iz radionice

šljivovicu,maslinovo ulje,kadulju, ručne radove,slike i kitu ljubičastih mrokica iz Posedarja.

DJEVO KRALJICE HRVATA

Poslije su naši gosti iz Italije i Španjolskeizveli svojebravurozne igrena TrguBana Jelačića uz veliko prisustvograđana.

Ova svečanost, a čime bi završila nego himnom najvjernojoj zagovorniciHrvata - MAJCI BOŽJOJ - kojaglasi:RAJSKA

Kad završavam ovo skromno izvješće 33 Međunarodna smotra

folklora i daljetraje, a osobito s pjesmama i plesovimaSlavonije, Srijema i Baranjetakođer na Gradecu,ašto prenosi TV Želimo jojdaljnjeuspjehe i da ne posustane usprkosraznim poteškoćama, pa jojdovikujemosigurni DO-VIĐENJA u trećem tisućljeću.

Milena Buralović
Mljekarski list 31

Jesenski radovi

Piše: dipl.ing.Darko Kantoci

Rujanjemjeseckada počinje jesen.Ljetoje,eto, za nama a poslova u vrtu ima napretek.Prije zime potrebnojeobaviti dosta toga, a ovom vas prilikompodsjećamo na sve važnijeposlove kojevaljaobaviti

Kućne biljke

Jesen polakodolazi uz kiše, maglei vjetar.Vrijemeje da polakounesete biljkekojesu tijekomljetabile na otvorenom

Možda čudno zvuči, no postoje “moderne? i “starinske? biljke, pa će se npr ciklama izgubiti među modernim namještajem a sanseverija se neće uklopiti sa stilskim namještajem.

U jesenposaditelukovice Stavite ih u plitkeposude i držite na tamnom mjestudok ne pot- jerajulišće i pupoljke. Tada ih preselite na svjetlomjesto.

Biljke na balkonu i terasi

To znači da jepotrebnorazmisliti gdjećete ih smjestiti. Jesen jei vrijemekada se nabavljaju nove biljkekako bi zimi nadoknadili manjakzelenila, no valjavoditi računa o pravilnomsmještaju biljaka.

Osnovna pravila o ispravnom smještaju su sljedeća: ni jedna biljka ne smijerasti sve do stropa. Visoke biljke neka rastu do najviše 2/3visine prostorije. Iznimka je dozvoljena ako želite pokritiružan zid ilismjestitibiljkeumjestoslika

nalikovati na raznobojnocvijeće. Ljetnice će neumorno cvasti i u jesen, ali im maglepolakootimaju lišće i postaju sve slabije. Sada možete sakupitisjeme s ljetnica. U kasnu jesencvatu zvjezdani i krizanteme, a cvate i kokotić ako ste ga nakon ljetnecvatnjeoštro odrezali na visinu od desetak cm U jesen rasadite ojačale dvogodišnjebiljčice. Sada je vrijemekada dijeljenjem možete razmnožiti mnoge trajnice ali potrebnoih je zaštititi od vremenskih nepogoda.

Ruže

Značajkajesenijepojavamagle, a ona može “spaliti"lišće ljetnica.Biljkezalijevajtemanje. Uberite cvjetovekadifica i drugih ljetnica kako bi ukrasili prostor u kojem živite Ocvale ljetnice izvadite iz zemlje, a posadite lukovice i maćuhice. Pelargonije, fuksije i drugetrajniceunesite u kuću, a velike biljkezaštite slojem suhoglišća ilisličnim materijalom.

Kamenjara i lukovice

Jesen donosi gotovoiste radove kao i proljeće, samo sada vadite lukovice kojesu posađene u proljeće, a sadite one kojeće cvasti idućegproljeća.Lukovicama i gomoljimaodrežite suho lišće Očistite ih od zemlje i spremite kada se potpunoosuše

Tada izaberite viseće lončanice sitnih,lijepih i šarenih listova, visoko ih objesite tako da u slapovimapadajuprema dolje.Veličinu biljakauskladite s namještajem.Biljkedekorativnih listova smještaju se ispodvisine očiju kako bi bila vidljivagornja,ljepša strana lišća dok jedonjaobično neugledna.Viseće biljke ne stavljajte na prometnomjesto.Velikom jebiljumjesto na podua i veliki lonac mora stajati na podu, stogazaboravite na niske stoliće i slično Nikada nemojtemiješati sitno i krupnobilje. Ako biljke smještate na prozorskudasku, tada niske biljkesmjestite u sredinu a veće sa strane Na kraju uskladite biljke s namještajem.

Jesen ostavljatragove i na ružama Cvatnjanijeviše obilata, no pojedinačnicvjetovi i dulje ostajulijepi pa ih možete rezati za vazu Živite li u krajugdjenisu jakezime,ruže možete saditi u jesen.Stare grmove ruža malo odrežite, ne suviše, tek toliko da ne izgledajuneuredno Oko korijenaruža stavite treset, kompost ilistajskignoj, a zatim suho lišće i granje. Ako ćete ruže saditi u proljeće, sada jevrijeme da iskopatejamei ostavite ih otvorene

Travnjaci i živice

Jesen dajelišću predivneboje, ali bez obzira na njegovuljepotu ne smije se zadržavati na travnjaku, već ga redovito čistite U jesenposljednji puta u sezoni pognojitetravu, a možete iposijati novu Zemljuproboditevilama kako bi provjetrilitravnjak a tako će i otjecati višak vode Mladu živicu zaštite od utjecaja snijega i vjetra.

U jesenmožete dijeljenjem razmnožiti najveći dio trajnica. U kasnu jesenposaditecrnogorično grmlje i patuljasta stabla na kamenjaru.Kamenjeučvrstite kako ga nebi oštetila kiša i snijeg.Vodite računa da kamenjebude postav- ljenotako da ne zadržava vodu Mjestogdjeste posadililukovice pokrijte suhim lišćem

Grmlje i penjačice

Trajnice i ljetnice

Jesen u bojamazasigurno ne zaostaje za ljetom,jerlišće počinje

Jesen jevrijemeplodova, i grmoviu vrtu sigurnoće vas razveseliti raznim bojamabobica, od bijelih,žutih,crvenih do plavih.

VAŠ VRT
32 Mljekarski list

Najdekorativnijedjelujeplameni trn. Reznice grmljasada su vjerojatnoukorijenjene pa ih možete otkriti, a ako su dovoljnojake možete ih posaditi na stalno mjesto.Osjetljivogrmljezaštitite od studeni Listopadnevrste možete saditi u jesenali tek kada odbace lišće.

uklanjajte uvelo lišće icijelebiljke. Tako povrtnjakpostajeprazan Plodove spremajte za zimu. Sada jošmožete saditi ili sijatiluk, češnjak, luk srebrenac,špinat, zimsku salatu i matovilac, dok je u primorskimpovrtnjacimaovaj popisširi

Povrtnjak

Najavajeseni jeprva maglakoja se uvuče u vaš vrt, bez obzira na datum u kalendaru. U povrtnjaku i daljetrajeberba. Osim toga

Zemlju u povrtnjakucijele ste godinepomalookopavali, a sada jevrijeme da tlo duboko obradite. Pri ovojobradi zemljupognojite stajskimgnojemilikompostom a gnojivoodmah ukopajte. m

Sadnja lukovica

Piše: dipl.ing.Darko Kantoci

izvade se iz lonca i mogu se normalno saditi iduće sezone

Kada govorimo o lukovicama, obično mislimo na lukovičaste biljke,vjesnikeproljeća.Lukovica jezapravo zadebljanipodzemni pupoljakpfekrivenljuskama u kojima se čuvajugotovo sva hranjivapotrebnabiljci za rast

Lukovice možemo saditi u jesen i uzgajati ih kao sobne biljke, upravo u vrijemekada vrlo malo lončanica cvate Obično se u lonce sade zumbuli, no mogu se saditi i tulipani,narcisi,šafrani, procjepak,patuljasteperunike i kionodokse. Kako vidimo,izborje zaista velik.

Posađene lukovice smjestite na hladno i tamno mjesto, na temperaturi od 5 do 7"C. Rast u tami pogodanjeza razvojkorijena i listova. Svaka dva do tri tjedna kontrolirajtevlažnost zemlje u loncu Ako jesu,znači da su na pretoplommjestu i zemljumalo zalijte.

LU ELIEKEPI

Vaš agrometeorolog mr DraženKaučić

“Itijekom rujna može bitivruće"

Kako ovoga mjesecapočinje zrioba gotovosvih poljoprivrednih kultura,željeli bi da vrijemebude toplo, a oborine što rjeđe i manje.Tijek:

PJEINEKOTIE EJEL LSBIG

DE VITI ZJEZJENELISLOJ nemamo No, zavirit ćemo u stoljetnikalendar. Tamo piše kako već 8 dana u mjesecu može biti mraza te da će u drugojpolovicimjesecaprevladavati vrlo promjenjivo vrijeme.Međutim, mi se ipak - u želji da doznamo kakvo nas vrijeme očekujetijekommjeseca kojislijedi - volimo prisjetiti vremena tijekomnekoliko prošlih godina.

Kada se iznad zemljepojave svijetlozeleni vršci listova, lonce premjestite na svjetlomjesto i na nešto višu tempereturu, oko 10%C. Kada se pokažucvjetnipupoljci, ponovno premjestitelonac,ovaj putana joštoplijemjesto, na oko 16%C

Postojiposebnametoda kojom se ubrzava cvatnjalukovica, a riječ je o “forsiranju". Ovajse postupak primjenjuje samo kod jednogodišnjihlukovica. Možete ih saditi u zemljuili ih držati u posebnimposudama u vodi. Nakon cvatnje“forsirane" lukovice

Neke vrste narcisa posađene u ranu jesenprocvasti će početkom zime Tulipani i zumbuli vjerojatno će procvasti oko Nove godine.

Kada cvjetoviizblijede i uvenu, lukovice stavite u hladnu prostoriju,zalijevajte ih do proljeća a zatim ih izvadite iz lonca i posadite u vrt

Vrijemejetijekomrujna prošlegodine u Slavoniji i Baranjibilo kišno, a u zapadnim kontinentalnim krajevima Hrvatske ekstremno kišno U Osijekujebilo13,Slavonskome Brodu 16, Križevcima 17, a u KELTI IEEE SI TL IKEDEBBI upravo zbognavedenoga, dozrijevanjeratarskih kultura, voća i vinove loze bilojevrlo otežano. Međutim,1997 godine u zapadnimjekontinentalnim krajevimaHrvatske tijekomrujna vladala suša Oborina jebilo u Zagrebutijekom4, a u Osijeku samo 5 dana pa su ratari, vinogradari i voćari te godine bili zadovoljni.Eto,takojeto u rujnu.Iako sunčane zrake ovoga mjesecateško zagriju zrak,atmosferske struje u naše krajevedovlače toplizrak iz suptropskogpodručjakoji nam donosi vrućinu No, rujanske su vrućine rijetkorimjerice, 7 rujna1946 godine u Zagrebu jeizmjereno30,7Celzijusovih stupnjeva.

Mljekarski list 33

Kao što jeranijespomenuto, zumbuli i narcisi mogu potjerati u Vodi, ali za to će vam biti potreban posebnistakleni vrč. Vrlo je dekorativan, visine 15 do 25 cm Krajemjesenistavite vrč s luko-

vicom na hladno mjesto i ostavite ga tamo dok korijen ne naraste 7 do 10 cm u dužinu, a listovi oko 2,5em iznad lukovice.Zumbuli morajubiti na tamnom mjestu, dok narcise možete držati pokraj

prozora Povremenodolijte vodu u vrč kako bi korijenjestalno bilo podvodom.

Ako lukovicesadite u lonce, uvijek ih sadite u skupini od barem tri iličetiri m

ODGOJ

NAŠIHMALIŠANA

Prvi dani u školi

Piše:dipl.odgajateljZrinjka KeglevićStević

Zrelost za školu

Osim tražene kronološke dobi (6,6 - 7,5godina)zrelost djeteta za školu procjenjuje se kroz njegovu fizičku,intelektualnu i emocionalnosocijalnu zrelost. To znači da nijevažno samo to što dijete zna tiskana slova čitati i pisati, pozna brojeveiliveć i zbraja do 10,pa roditeljismatraju da takvo dijete ne može imati nikakve probleme u školi. Itekako jevažno da dijete može kontrolirati vlastite osjećaje do te mjereda radi i strpljivoustraje i u onom što mu jeteško. Osim svojeosobne emocionalne zrelosti, od prvoškolca se očekuje i socijalnazrelost kako bi se snalazio u skupinivršnjaka,

čekati predškolom (osjećajsigurnosti) i povestidijetekući.

našao prijatelje i bio uvažavan u svom razredu. Predškolci kojinisu polazili vrtić sada se po prviputa odvajaju od roditeljskog doma i morajubitispremni na sve novosti što ih donosi polazak u školu To su: svakodnevno odvajanje od roditelja na nekoliko sati, nove ozbiljne i važne obveze,mogući neuspjesi, novo društvo vršnjaka.

Štorećidjetetu o školi?

Ako mališan u svom budućem razredu nema nikogpoznatog(susjed,prijatelj od ranije,prijatelj iz vrtića)recite mu da će možda prvihdana biti tužan i usamljen, ali da će se ubrzo naviknuti na novu sredinu i steći nove prijatelje. Zgodnojetakođer da roditelji prepričavajusvojeprve dane u školi i pokažufotografije iz svojih prvihškolskih dana.

Roditelji

Dijetemora prijeprvogdana škole, na temeljuvaših pričanja stvoriti što jasnijusliku o školi. Sigurno da će i dijete samo mnogo zapitkivati, a roditeljitrebaju s mnogo strpljenjazadovoljiti znatiželjusvog prvoškolca. Mali učenik mora točno znati kada ćete ga voditi u školu (prilika za učenje gledanja na sat),koliko će tamo ostati te kada i tko će doći po njega.Neobičnojevažno tko će

Već smo se u proteklomodlomku dotakli važne ulogeroditelja u pripremanju za školu, pa jejasno kako jenjihovnajvažnijizadatak djetetuolakšati prve školske dane Polazak u školu zahtijevaodvajanje od roditelja, a upravo u tom prelomnomtrenutku,kojinosi nove obveze i nameće veliku odgovornost,dijete ima jošveću potrebu za ljubavi i pažnjom. Čestajekod roditelja ona nes-

Mljekarski list

CVIJEĆE
34

vjesnaželja da dijeteostane i dalje maleno,kako bi ga što duže zadržali uz sebe No,nema mjesta žaljenju za prošlimprvimdjetinjstvomjerdijete od roditelja crpinovu snagu, treba njihovu punu podršku i pomoć za snalaženje u školi

Neobično jevažno da zaposlena majka(iliotac - prema mogućnostima)koristi godišnji odmor u vrijemeprvog tjednanastave dok se dijetemalo ne uhoda u novi ritam i nove obveze

Najboljejeodmah od prvih dana dijetenavikavati na redovitost i ujednačeniritam Ako dijete ne polazicjelodnevnu nastavu (815,30) iline ostaje u cjelodneynomboravku, pa ne ruča u školi,važnojeuvijek u isto vrijeme servirati ručak, u isto vrijeme se odmarati,igrati,pisatizadaće i na vrijameodlaziti na spavanje. Također treba dijetenavikavati na uredno držanješkolskih udžbenika i školskogpribora. Nema li dijete vlastitu sobu obvezno mu treba osigurati radni kutak - pisaćistol sviše ladica i pretinaca te nekoliko polica.

Prvi dan u školi

Ove školske godineprvašićima škola započinje 6 rujna.Togadana

nemajuiste udžbenike iz nekih predmeta.

Učiteljica

Prvi susret sa školom ustvari je susret s učiteljicom. Odnos s učiteljicom jenov i specifičan, sasvim novo iskustvo,drukčije od onog iskustva s disciplinom i autoritetom u obitelji.Djeca vjerujuučiteljici, dive joj se (igraju se škole,glumeučiteljicu), ona je za njihautoritet kojise sluša, poštuje i voli Djetetujeizuzetno važno da i njegoviroditeljipoštuju učiteljicu i uvažavajunjezino mišljenje jerće u suprotnombiti zbunjeno.Poželjno jeredovito ići na informacije i roditeljske sastanke te iz razgovora s učiteljicom saznati njezinestavove o djetetu. Ne treba se čuditi ako se mišljenja o djeteturazlikuju jerse dijte u školi, među vršnjacima i u novoj situaciji, može potpunodrukčije ponašati nego kod kuće Učiteljici treba vremena da upozna djecu u svom razredu, pa tek onda možemo očekivati pravu pomoć i pravilneprocjene.

roditelji će zajedno s djecomdoći uškolu iprisustvovati(najčešće svi prvirazredi zajedno)svečanom prijemuprvoškolaca.Lijepoje togadana urediti dijete te ljepšom odjećom i novom frizurom dati obilježjevažnosti i svečanosti tom početkunovog dijelaživota. Predstavit će se ravnatelj i pedagog škole,učiteljice te učiteljica koja vodi cjelodnevniboravak (ako škola ima takvu organizaciju rada). Svi će učenici biti prozvani, a djeca iz viših razreda izvest će mali program sastavljen od dramatizacije sa scenskim lutkama, recitacija i pjesama.Roditelji će dobiti sve važne informacije, a prvoškolcisvojeprve knjigekoje će morati očuvati te ih vratiti na krajuprvog razreda. Postoji više udžbenika iz istogpredmeta,paje učiteljtajkojiodabire po kojem će raditi u svom razredu, tako da paralelniprvirazredi (a,b,c...)

Prva učiteljica jeneobično važna i o njojuvelike ovisi djetetovodnos prema školi uopće, no zato se svi mi odrasli cijeli život sjećamo svojeprve učiteljice.

Sim uzbuđenim prvašićima SRETNO! m

VAŠLIJEČNIK

U potrazi za slatkim snom

Piše: dr Ivo Belan

Napredak u istraživanju sna postignut u zadnjihdvadesetak godina,omogućiojestručnjacima da pomognu ljudimakojiveć desecima godinanisu imali dobar,čvrst san, ljudimakojise ne mogu

prilagoditi radu u smjenama,koji ne mogu zaspati ilikoji ne mogu ostati u budnom stanjučitav dan

Budući da se proces sna, spavanja,odvija u različitim ritmovima i da jeizložen mnogim promjenama, on može utjecati na zdravlje na neočekivane načine Primjerice, neke se bolesti mogu

pogoršati za vrijemespavanja (emfizem,kronični bronhitis, astma, neke vrsti glavobolje, srčane bolesti, čir na želucu ili dvanaesniku,prestanakdisanja kojeugrožava i život itd.).

Nesanica nijeni najmanje bezazlena, ni za pacijenta ni za liječnika,stručnjaka za san Milijuniljudipate od tzv prolazne,kratkotrajnenesanice

ODGOJ NAŠIH MALIŠANA
Mljekarski list 35

(trajemanjeod tri tjedna),koja može biti uzrokovana stresom, smrću voljeneosobe,gubitkom poslaitd Milijunidrugih su žrtve kronične nesanice - dugotrajnog lošegspavanja,uzrokovanog nekim fizičkim problemima ili su u pitanjuproblemiponašanja. Bez obzira radi li se o prolaznoj ili kroničnojnesanici, svim takvim osobama treba predugovremena da zaspu (uglavnompolasata ili više), ili se bude za vrijeme sna (previšečesto ili prerano), ili im jesan prelagan. Jedan od najboljih kriterija za procjenu da lipatite od nesanice jeonajkako se osjećate za vrijemevaših budnih sati Ako se osjećatesvježi i ne spavate prekodana,čak i kad se dosađujete,vjerojatno imate dovoljno noćnogkvalitetnog sna Mišljenje da svatko mora imati osam sati zatvorene oči svake noći jezabluda Prosječnibrojsati spavanja za odrasle jedoista 7 do 8 sati, međutim,potrebe za snom su veoma različite i kreću se od 6 do 8 sati za 90 postopopulacije. Ima ljudikojimajedovoljno samo 5 sati spavanja, ali i onih kojima treba čak 10 sati

Zbrka oko stvarnih potreba za snom dovela jeneke ljude u jednu vrstu lažne nesanice: vi mislite da možete imati 8 sati spavanjasvake noći, a vaš organizamustvari treba samo 6 i mučite se zbogtogašto vam treba dugovremena da zaspiteilizato što se budite prerano

Zašto toliko mnogo ljudi ne uspijevazadovoljitisvojepotrebe za snom ili se ne osjećajusvježi i odmoreni uz svojesadažnjespavanje?Ovdje su navedeni neki od najvažnijihfaktora kojipotiču nesanicu i smjernice kako s njima postupati:

čana napetost,psihoza, to su ona stanjakojapokrećumnoge osobe da zatraže pomoću specijaliziranim ambulantama za poremetnjesna

U svakom slučaju,čovjek ne može sebe prisiliti na san Pa kada jetako,stručnjaci kažu: pokušajte učiniti suprotno: Kad ne možete

naditi da i neka drugakemijska sredstva mogu utjecati na san Malo alkoholnogpićaprijespavanja ne potiče san kao što ste mislili Jedno pićemože vas relaksirati tako da lakše zaspite, ali njegoviumirujućiučinci mogu trajati samo 4 do 5 sati i nakon togaostaviti vas budnim negdje do 4 sata ujutro.Nadalje,zabluda je ako mislite da vas pušenjeopušta tako da možete boljespavati. Naprotiv,pušenjeremeti san Na koncu,nikotin spada među stimulanse

8 načina kako da spavatekao beba

Ovdjeje8 savjeta i preporuka za postizanje što boljeg sna:

utonuti u san, dignite se iz kreveta i udaljitesvojemisli od spavanja. Počnite nešto čitati,gledajte televiziju,pletite. Ikad se konačno osjetitepospani,vratite se u krevet Sljedećeg dana ustanite u svojeuobičajenovrijeme, bez obzira kad ste večer prijeotišli u krevet i izbjegavajtedremuckanje tijekomdana,osim ako jetakvo prilijeganjeprekodana dio vašeg uobičajenogrežima života.

1 Provodite redovnu tjelovježbuito ujutro ilikasnijeposlijepodne, ali nikada neposrednoprije odlaska u krevet (Sdrugestrane, seks u večernjimsatima može ustvari poboljšatisan!).

2. Spavajtedovoljnoda se sljedećeg dana osjećateosvježeni i odmoreni (niviše ni manjeod toga),odlazite u krevet i ustajte približno u isto vrijemesvakog dana.

Noćni pokreti.Zaspete i uskoro se događajučudne stvari. Vaše se noge počnutrzati svakih 30 do 50 sekundi kroz čak jedansat, kada trzajiprestanu, da bi kroz neko vrijemeopetpočeli. To se ponavlja čitavu noć. Najgorejeto što se kod gotovo svakog trzajamalo probudite.Ovajtipnesanice je posebnoprisutan kod starijihljudi i češći jekod žena Uzrok svih pokretanogu jenepoznat.Takva osoba može osjetiti da ujutronije dovoljnosvježa i odmorena i da je pospana tijekomdana. Postoje lijekovikojimogu olakšati ovo stanje.

Manipuliranje s mislima Najčešći uzroci nesanice više su u vezi s našom glavom, to jest s našim mislima,nego sa slavinom koja kapljeili s bučnim susjedima. Depresija,zabrinutost, stres, živ-

3. Ako prekodana malo pridrijemate,činite to uvijek u isto vrijeme - ilise sasvim odviknite od te navike

4 Ako ste osjetljivi na crnu kavu, nemojtejupitinakon 4 sata poslije podne.

5. Poslije 7 sati navečer nemojte pitialkohol.

6 Potražite savjetliječnikaprije nego se odlučite uzimati tablete za spavanje i nemojte ih uzimati duže od mjesecdana.

7 Nemojtejestipuno za večeru, ali isto tako nemojteići u krevet s osjećajemgladi.Rješenjejeu laganomvečernjemobroku

Kemijskasredstva za spavanje. Svatko zna da previše crne kave (kofeina)navečer prijespavanja može znatno otežati usnivanje. Međutim,možda ćete se izne-

8 Neka vam krevet i spavaćasoba budu samo za spavanje i seks! Nemojteih upotrebljavati za gledanjetelevizije,čitanje, rad ili bilo što drugo. m

VAŠ LIJEČNIK..-.-.-.-.-._—_:—:—: : .::];: ev čao
36 Mljekarski list

poduzeće za proizvodnju e x.

VASS1

opreme za prehrambenu

| omijsku industriju

Donja Stubica

proizvodnjaopreme za prehrambenu i kemijskuindustriju

izrada nehrđajućihcisterni (izoliranih, neizoliranih) volumena od 500 do 50 000 litara

izrada duplikatora od 50 do 100 000 litara

servis i nabava pumpiza mlijekotipa

ALFA LAVAL iAPV Pasilac

izrada laktofriza od 100 do 12 000 litara (servisiranje)

izrada nehrđajućiharmatura (Tprofili,spojnice,priključci, turbine za pranje,slavine za uzorke, redukcije,koljena)

montažanehrđajućihcijevovoda servisiranjemliječnihpumpi, pakerica,separatoraipasterizatora izradanehrđajućihkontejnera za voćnepasteikoncentrate

izradanehrđajućihautocisterni za prijevozprehrambenihproizvoda izradasirnihkada(schulenburg) volumenaod 1.000do 5.000litara izradaopremeza minimljekare izradaopremeza pivovare izradaopremeza farmaceutsku industriju izradamjernihposuda(etanola) od

3 do 1.000 litara izradaopremeza industrijupapira

REFERENCE: “SIRELA"

n ox
EE"
49240 DONJA STUBICA, Matenačka bb, CROATIA e a": VASSIDOX ktax (049)287368; tel : (049)287377, 287375, 287-366 mo"
Bjelovar + “VINDIJA" d d Varaždin e “DUKAT" Zagreb e “MLJEKARA" Zadar e “MLJEKARA SPLIT" e “MLJEKARA' Pua e “DOMIL Županja e “KOKA" Varaždin + “KARLOVAČKA PIVOVARA" e MLJEKARA “ANTUN BOHNEC" + “ZIM" Zenica + “MLJEKARA SARAJEVO" e “MLJEKARA MOSTAR" e “DONA' GornjaStubica » “ETOL' Celje e IPK Osijek “KARBON" Zagreb

funkcionalnije light(lagani)jogurt, s nedavno otkrivenom kulturom mikroorganizama BBL kojaje ispitanau istraživačkorazvojnom centru Morinaga (Japan). Po okusu iučinku izvanje konkurencije.

Za odrasle idjecu,prisvakodnevnoj konzumaciji,ima zdravstveniučinak: Stanje Djelovanje imunitet pospješuje metabolizam potiče osteoporozu ublažava neristalika7“ pojačava

QALTEZ, florucrijeva obnavlja pretilostsmanjuje Vi stres smiruje

Probiotik Vindija indija Kakva snaga u tako malo grama!
Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.