Mljekarski list 3-1999

Page 1

Mljekarski
(KFUDDEMSSSVLEVA

senzacije

BioAktiva

Linijaniskokaloričnih jogurtaBioAktiv s LGG-om bogatija jeza jošdva nova okusa. Voćni užitak uz okus svježejagode i marelice-breskve

zadovoljit će sve ukuse, a najprihvaćenijisvjetskiprobiotik LGG učinit

će Vas zdravijima i otpornijima. To jamčenajnovijaistraživanja i znanstvenici diljemsvijetakoji su potvrdili LGG kao najdjelotvorniji

0 probiotičkidodatak hrani s dokazanim učinkom na ljudskozdravlje.

Dukatovi BioAktiv proizvodi s LGG-om bioterapeutsko su sredstvo s kojimpočinjezdravljecijelogorganizma,jersamo prijateljskamikroflora omogućit će pravilnofunkcioniranjeprobave.

Dolasku novog tisućljećanazdravite jogurtimaBioAktiv s LGG-om!

Damenajbolje od prirode

OŽUJAK,

99.

ISSN 0351-9104

dr sc Milan Pospišil

Stočna repa - za sva tla

Dr Stjepan Feldhofer

Str 5-6 Suhostaj - zasušenje i hranidba krava

Dr Stjepan Feldhofer

Str 7-8 Bolesti izmjene tvarizbog neprimjerene hranidbe u suhostaju

Dr StjepanBanožić Ivan

-

Redakcijski kolegij:

dr Stjepan Banožić

dr Ivo Belan

dipl ing Stjepan Brlek

dr Stjepan Feldhofer

dr Zoran Grgić

Bo o Telenja

Dr Stjepan Banožić

Str 11 Uzimanje vode za laboratorijskenalaze

dr sc IvanJakopović

Str 13-14 Uzgojne udruge

Str 15-16

Doc dr Zoran Grgić

Strukturaprihoda idohotka obiteljskoggospodarstva s

dr Ivan Jakopović go Dome

dipl ing Darko Kantoci

dipl.ing.Stjepan Keglević

Doc. dr Zoran Grgić

Stni7 deu govedarskojproizvodnji prof dr Zvonimir Štafa Ž dd Mr.sc. Damir Brlek

Glavni iodgovorni urednik: dipl ing Juraj Čičmak

drei ica:

dipl ing Vera Volarić

Tehnička urednica: ing Mirna Božičević

Str 18-20 Ujogazašiteokoliša upeat i preradimlijeka “prof.dr. Jan Čižek

Str.22Kobile mlijeko zoradadjai i Podanogprhodaseljačkihgospodarstva StjepanBrlek,dipl ing.

Str 23 “Obiteljskakućanstva ŠkrobarStjepan i Stanko iz Brezjae MeđimurjeZnačajniproizvođačimlijeka

Lektorica: StjepanKeglević, dipl ing

Katarina-Zrinka Čičmak

Crteži: Stjepan Keglević, dipl ing dipl ing Nikola Božičević

Str 26-27 bo iak e Rumunji uHrvatskoj

Vlasnik i izdavač: > StjepanKeglević, dipl ing

Hrvatska mljekarska udruga, Str 27 Fin riKoaednog ruha proslavili 50 Zagreb obljetnicu rada

Str 23-25 | Kronikačovječanstva

Uprava i uredništvo: Stjepan Keglević, dipl ing Zagreb, lica 31/lll Str. 29 Prvinalaz imena hrvatskoga tel/fax 01/424 420 dipl.odgajateljZrinjkaKeglevićStević

Cijena: Str,30 Zug čuvstveni razvojdjece

4,50 kn DarkoKantoci, dipl. ing.

Grafička priprema i tisak: pa Tropsko biljeu stanu

d d , Ilica 65, Zagreb E Dr Ivo Belan

32

življenje - vodič za starijeljude

|

Mljekarski list
Lacković
Croata Str 8-10
Str
Datum
OSIJEK
Relativno dugboravak snijega IZLAZAK 10 03 6:04 6:15 jeh zodkanoniPERA a Izlazak 20 03 5:45 5:56 IZALAZAK 31 03 5 24 5:35 izoranodubokom brazdom sakupilo više vode od ne izoranog SUNCA 10 03 17:48 17 59 tla, 18:01 18:12 18:14 18:27 Mljekarski list 1
Orbis
Zdravo
ZAGREB

Stočna repa - za sva tla

Piše: dr sc Milan Pospišil

Stočna repa jevrlo značajna krmna kultura na malim i mješovitim gospodarstvima u području s vlažnijomklimom Primjenom suvremene agrotehnike dobivaju se visoki prirodi(100150 t/ha korijena i 40 t/halisne mase)koji po količini hranjiva ne zaostaju za prinosimaostalih kultura U prilikamagdjese mogu postićivisoki prirodi te potpuna mehaniziranost procesa proizvodnje,stočna repa jejednaod jeftinih, a vrlo kvalitetnih i zdravih stočnih krmiva za zimsku ishranu Jednostavno i raznovrsno se uporabljuje u ishrani muznih krava,svinja te drugihvrsta domaćih životinja.Korijenvećine tipovaodnosno kultivara (sorti) stočne repe, ima nizak postotak suhe tvari u usporedbi s drugim krmnim kulturama, ali zbogvisokogpotencijalarodnosti (visokih prirodakorijena)dobiju se redovno i visoki prirodisuhe tvari. Prosječanprirodsuhe tvari današnjihkultivara stočne repe iznosi 8-10 t/ha, što odgovara visokojproizvodnjikukuruza,nešto većoj od 12 t/ha zrna Zbognižeg postotka suhe tvari u masi,stočna repa dajeniže prirodesuhe tvari nego kukuruz,ali ima malo sirovih vlakana, pa su i prirodi škrobne vrijednosti vrlo visoki

Izbor tla i pretkultura

izvodi prilikommeđuredne kultivacijeusjeva te se gnojivounosi u zonu korijena.

tlima koja su sposobnazadržavati zimsku vlagu te kojasu biološki aktivna i dobre mrvičaste strukture Za njusu pogodna i tla preoranih lucerišta i djetelinsko travnih smjesauvrštenih u krmni plodored Stočnu repu jenajbolje sijati u plodoredu iza krumpira i strnih žitarica (pšenica,ječam, raž,zob),jeromogućavajupravovremenu jesenskuobradu tla Kod izbora predusijeva treba paziti da u tlu ne postojirezidualno djelovanjeherbicida

Obrada tla i gnojidba

Posebno jevažna dobra predsjetvenapriprematla za sjetvu repe, a postiže se tako da se tlo što ranije u jesenduboko uzore, zatim tanjuračomili drljačom zatvori brazda i poravna (datlo ravnomjernoizmrzne). Na tako pripremljenom tlu može se u proljećeranije i kvaliltetnije obaviti sjetva.Predsjetvenapriprema tla u proljeće treba biti što plića, sa što manjeprohoda,kako bisjeme na dubini od 2-3 cm imalo dobar dodir s tlom,radi opskrbe potrebnomvlagomkojunedirnuti slojtla zadržava Gornjipokrovni slojtla mora ostati u srednje mrvičastojstrukturi, kako se za jačihoborina ne bi zamuljio i stvarao pokoricu. Ovu operaciju najbolje jeobaviti kombiniranim oruđima (sjetvospremač).

Stočna repa može uspijevati gotovo na svim,osim na pjeskovitim tlima. Ova kultura nalazi povoljneuvjete za rast i razvoj, osobito u našim zapadnimbrdovitim,odnosno vlažnijimpodručjima, na slabo kiselim i težim tlima Najvišeprinosedajena

Stočna repa treba za razvoj veliku zalihu vlagei duboko prorahljenonezakorovljenotlo, gnojenostajskimgnojem.Suvremena agrotehnikazahtijeva da se osnovna obrada tla i gnojidba za repu obavi jošu ljeto iliranu jesen Nakon provedenog“prašenja"strništa,obavljamoduboko oranje na 30-35 cm, pričemu zaoravamo zreli stajskignoj i veći dio mineralnih gnojiva.Količina mineralnih gnojiva, za stočnu repu, ovisi o planiranomprinosu, plodnosti i vlažnosti tla,produktivnosti sorte i dr S jesenskim oranjemtrebalo bi zaorati približno 2/3planiranihfosfornih i kalijevihgnojiva(300400 kg/ha NPK 7:20:30 ili NPK 8:26:26). U predsjetvenoj obradi tla treba dati preostalukoličinu fosfornih i kalijevihgnojiva(200300 kg/ha NPK 8:26:26 ilikombinaciju s više dušika) i dio dušičnih gnojiva (100200 kg/haKANa). Stočna repa, osobito masovna, plitko se zakorjenjuje i slabijecrpihranjiva iz tla i zato hranjivamorajubiti u lako pristupačnomobliku Tijekom vegetacije treba obaviti jedno do dva prihranjivanja sa 100 kg/haKAN-a. Prihranjivanje se

Izbor sorte i sjetva

Oplemenjivači stočne repe kreirali su kultivare različitih tipova da bi zadovoljilizahtjeveodređenih područjauzgoja i procesa vađenja.Postoje tri tipastočnih repa: masovni (kvantitativni) kultivari s niskim sadržajemlakotopive suhe tvari (6,08,5%), kombinirani kultivari s 8,511% lakotopivesuhe tvari i sadržajni(polušećerni)kultivari s visokim sadržajemlakotopive suhe tvari (1114%).Kultivari masovne stočne repe dajuveće prirodekorijena, a sadrže manjekoličine suhe tvari u korijenu u odnosu na sadržajne repe kod kojihje ovajodnos obrnut. Brojniautori ističu da su gospodarskiboljisadržajni kultivari,jerdajuveće prirodesuhe tvari i veće prirodestočnih hranjiva u odnosu na masovne repe. Orijentaciju na repe s većom količinom suhe tvari nalažu i odlike naše klime,kojaobilujekraćim ili dužim sušnim razdobljima,koja

KRMNE KULTURE
Mljekarski list

negativnoutječu na prirodosobito masovnih repa Međutim, gospodarskavrijednost stočne repe ne očituje se samo u sadržaju i prirodusuhe tvari korijena, odnosno samo u nutricionom smislu, nego i u njenomlaksativnom djelovanju.Naime poznatojedjelovanjemasovnih stočnih repa s visokim sadržajem“plodnogsoka", odnosno nižim sadržajemsuhe tvari, u poboljšanjuperistaltike, probavljivosti i boljemiskorištenjukrme manjevrijednosti, osobito kod muznih krava Za goveda,koze, a napose muzne krave, treba proizvoditi masovne (kvantitativne) repe, kao što su “Ludbreška žuta“,“Brigada",“Eckendorf",“Mamuth? te sorte kombiniranih svojstava(“Polyfoura", “Tamara",“Arabela"). Stočna repa za svinje i konjebit će vrednija ako sadrži više suhe tvari u korijenu,što znači da jebogatija na šećeru te za ovu vrstu životinja treba proizvoditisadržajne(polu-

SJEMENARNA

šećerne) repe Proizvođači danas na raspolaganjuimajusorte prilagođeneza svaki mehanizacijski proces Kad se radi o konvencionalnom uzgoju i ručnom vađenju, najbolje su masovne (kvantitativne)sorte ili sorte s malo lišća Za potpunomehaniziranu proizvodnju,pogodne su genetski monogermne sorte, zbog ujednačenograsporedabiljaka u redu i jakoglišća

redu,tj.brojbiljaka po ha,može se postići na dva načina:

sjetvom sjemena na manjirazmak,uz naknadnu korekcijuusjeva tj.prorjeđivanje

Sijatitreba ovisno o vremenskim prilikama i temperaturi tla (kad se tlo zagrije na 5-6 *C);krajemožujkaili početkomtravnja, odnosno kad jetlo sposobno za kvalitetnu pripremu.Sije se pneumatskim ili mehaničkim sijačicama, na razmak redova 45-50 ili70 cm, ovisno o razmaku sijaćeg aparatasijačice,tj.sijačicama za sjetvušećerne repe ili kukuruza Razmak između redova i očekivana poljskaklijavost,određuju izbor razmaka,tj.polaganjasjemenki u redu Željenirazmak u

- sjetvom na konačan razmak od 15-17 cm bez kasnijegprorjeđivanja. Za jedanhektar potrebno je6-10 kgsjemena.Gušćom sjetvom i postupkomprorjeđivanjau našim je rukama određivanjesklopa(gustoćebiljaka)koji tako postajeidealan, 80 000 do 100 000 biljaka/ha, ovisno o plodnosti tla,čime jeispunjenosnovni uvjet za visoki prinoskorijena. Uvažavajućibiološka svojstvasjemena repe, potrebudobivanja pravilnoraspoređenihujednačenih po porastubiljaka i kod sjetve s malim količinama sjemena, veoma jevažno izbjegavati kako preduboku,tako i vrlo plitkusjetvu. Optimalnadubina sjetvestočne repe iznosi 2-4 cm, ovisno o krupnoći sjemena,roku sjetve i vlažnosti tla.

Lare

Zagreb,Trgkralja

Tomislava 19

tel : (01) 43 21 43,48 19265

tax: (01) 43 18 03

PROIZVODIMO,DORAĐUJEMO, NA VELIKO1MALO sjeme:

ratarskog,krmnogi jpdpstnjskogbilja, a osobito stočnikelj, sudansku travu,stočnumrkvu,stočnigrašak,grahoricuozimnu i jaru,crvenu, bijeluišvedsku djetelinu,inkarnatku,lucernu i smiljkitu,tetrave za ukrasnetratineiŠportsketerene

Zatim najširi izbor sjemenapo

Vrtnealateizaštitnasredi

Svese to može dobiti u veleprodaj a gornjojadresi

spola Slom Hrval

»p KRMNE KULTURE
Zoo PJ VINKOVCI,KraljaZvonimira 80 tel :(032) 38 23 92 tel i fax: (032) 31 65 84 'OZIMOIUVOZIMO TE PRODAJEMO trave,djetelinsko travne smjese, astitojmaloprodaji i poljoprivrednim SKLADIŠTEVELIKA GORICA TrgkraljaTomislava 9 tel.ifax:(01)7220 65 NAŠE SJEME, VAŠ USPJEH! Mljekarski list

Poljodjelci,

bliži se vrijemesjetvekukuruza.

Razmislite o nabavivisokokvalitetnogsjemena Pioneerhibridakukuruza za sve hrvatskenjiveiza svakidžep. Sjeme prodajemo u 3 cjenovne grupe kako bi svakom omogućilida nabavi visokorodnePioneerhibridekukuruza.

GrupaStandard Standardna Pioneer genetika - standardna Pioneer kvaliteta

Ova grupa jerodnija od službenihstandarda “Sortne komisije" za 15%.

Za one koji sa što manje ulaganjažele ostvariti odlične rezultate Ova

grupa ćebiti najpovoljnija.

U odnosu na hibride iz grupe Elita za 16% manja cijena.

FAO 300

GrupaElita

Elitna Pioneer genetikavisoki profit

Ova grupa jerodnija od službenih standarda za 21%. Za one koji na uloženoželevratitišto je mogućeviše

FAO 200 - HELGA - CLARICA

FAO 300 - STIRA

FAO 400

FAO 500

FAO 600 - LANDIA

FAO

GrupaSuperelita SuperelitnaPioneer genetika - za najnaprednijepoljodjelce Ova grupa jerodnija od službenih standarda za 25%. Za one kojiuvijekteže najnovijojgenetici i tehnologiji. U odnosu na hibride iz grupe Elita 12% skupljagrupa. FAO

Svi Pioneer hibridikukuruza odlikujuse visokom rodnošću, čvrstom izdravom stabljikom,otpornošću na sušu,kvalitetnimizdravim zrnom, brzim otpuštanjem vlageizzrna štojedokazano u mnogobrojnim pokusima aliiu širokojproizvodnji na tisućama hektaraširom Hrvatske.

(86)
PIONEER. BRAND PRODUCTS
- EVA - MARISTA
400 - COLOMBA - PURA
FAO
500 - VOLGA
- FLORENCIA
- NATALIA
- CECILIA
200 - FELICIA FAO 300 - MONALISA - EVELINA FAO 400 - NASTIA - STEFANIA - DAVIDA
Tehnologija koja daje više& Pioneer sjemed.o.o.,Čulinečkacesta 2B/2,10040 Zagreb Tel : 01/2988745, 2989-531 Mljekarski list

Suhostajzasušenje i

hranidba krava

Piše: dr sc StjepanFeldhofer

Nekad su stočari iznenađeni jer krave poslijetelenja ne dajudobru grušalinu(mljezivo ili kolostrum), ilidajumnogo manjukoličinu mlijekanego u protekloj laktaciji.Pregledomizmuženog mlijekaivimena, ne nalaze se znakovi upalevimena,ali se gotovo uvijekmože saznati da su se krave jošmuzle kraće vrijemeprijetelenja i nisu bile na vrijeme(2mjeseca prijetelenja)zasušene

mliječnosti, jeru vrijemezasušivanjajošmogu davati oko 20 1 mlijeka i treba dobro paziti da ne dođe do upalevimena

boličkom sustavu krava Krave su vrlo osjetljive na vanjskepodražaje(stresove) a držanje i hranidba krava značajnoutječe na zdravlje krava,razvoj i vitalnost ploda(teleta) i proizvodnjumlijeka. Naravno, gospodarski jeinteres stočara da to razdoblje u životu i reprodukciji krava protekne u redu

Postupakzasušivanjakrava

SUHOSTAJ jevrijemepredtelenje,između dvijelaktacije, u kojemkrave ne dajumlijeka. To je vrijemeintenzivnog rasta ploda i mirovanjavimena,vrijemepriprema krava za telenje i za novu laktaciju.

Suhostajdijelimo na tri razdoblja:

U početnomrazdobljuzasušivanjatreba najprijesmanjiti količinu i energetskuhranidbenu vrijednostkrmiva,što će smanjiti izlučivanjemlijeka. Sve promjene u hranidbi morajuse obavljati postupno,jer u protivnommože doći do oboljenja(indigestije, metaboličkih oboljenja,upalavimenaidr.).

Krave se morajuzasušiti najkasnije 7 do 8 tjedanaprijetelenja.Ranijezasušivanje nema značajnijegutjecaja na mliječnost i nije od gospodarskoginteresa stočara,jersmanjujeukupnukoličinu i dohodak od izmuženogmlijeka u laktacijskomrazdoblju. Ranijezasušene krave češće se mogu i udebljati što može stvarati teškoće kod telenja.

Kasno zasušivanje može imati štetne posljedice po kravu,tele i gospodarskukorist,jerkrave, zbogmužnje u visokojgravidnosti,nemajudovoljnohranjiva za rast ploda, za porođajnenapore i sekrecijumlijeka.

Krmne obroke treba smanjiti na samo 1,5do 2,0kgsuhe tvari/ 100 kg tjelesne mase krava Krepkakrmiva (žitarice ipotpune krmne smjese)treba potpuno izostaviti iz krmnih obroka i treba davati samo suha voluminozna krmiva (sijeno). Krmni obroci mogu sadržavati energetsku hranidbenu vrijednost samo oko 0,600,65 h.j./kg, a ako i pored togakrave dajuveću količinu mlijeka,treba ih hraniti samo sijenomlošijehranidbene kakvoće (obvezno mora biti zdravo) ili čistom i zdravom slamom.

zasušivanja ili involucije vimena, u kojemvime prestaje izlučivati mlijeko,dolazi do resorpcijezaostalogmlijeka i nestajanja sekretornih stanica vimena. Razdobljetraje oko 10-14 dana mirovanjamliječnežlijezde, a trajanje ovisi o dužini suhostaja i završava kraće vrijemeprije telenja.

regenerativno ili završno razdoblje, u kojemmliječnažlijezda ponovo obnavljasekretorne stanice i priprema se za novu laktaciju.Posljednjerazdobljesuhostajaobično traje 2 do 3 tjedna do telenja.

Posljedicekratkograzdoblja suhostaja mogu se očitovati slabljenjemkondicijekrava i rađanjemslabogteleta,ležanjemprije iliposlijeporoda(paraplegijom i parezom),zaostajanjemposteljice, znatnijimsmanjenjemproizvodnjemlijeka u sljedećojlaktaciji i metaboličkim oboljenjima (hipoglikemijom,acetonemijom, ketozom,degeneracijomjetre).

Suhostaj(zasušivanje) jevrlo aktivno razdoblje krava u kojem završava intenzivan rast ploda predtelenje, a krave se pripremajuza porođaj i laktaciju. Pri tom dolazi do velikih promjena u živčanom,hormonalnom i meta-

Neposrednoprijezasušivanja mlijeko iz svih četvrti vimena treba ispitatimastitis testom Pozitivan rezultat mastitis testa ukazuje na povećanbrojleukocita i stanica epitelavimena,što je znak mogućeupalevimena. U tom slučajutreba uzeti uzorke mlijeka i poslati ih u laboratorij da se bakteriološki ispitaju i odrede vrste antibiotika za liječenje vimena (antibiogram). Po dobivenom nalazu treba obaviti liječenje vimena,prijeili tijekomzasušivanja.

Stoga se treba strogodržati propisanog razdobljasuhostaja i obvezno prijetelenja na vrijemekrave zasušiti.

Krave sa slabijommliječnosti same prestajuizlučivati mlijeko obično dva mjesecaprijetelenja.

Više brigezadajukrave s visokom

Kad krave tijekomzasušivanja smanjeizlučivanjemlijeka na oko 10 I/dan,mogu se musti jedanput na dan, a zatim svaki drugidan sve do zasušenja.Posebno treba upozoriti na čistoću vimena (sisa) i ruke muzača Poslijesvake mužnjetreba sise uroniti u blagu

HRANIDBA
Mljekarski list 5

nane e i e

otopinudezinficijensa, a sisni otvor premazatinekom antiseptičkom masti

Vime treba promatratijoš14 dana od posljednjemužnje, a u slučaju da se pojavicrvenilo i bolnost vimena,treba ga izmusti i liječitiupalu.Zbogsigurnosti dobro je da se nakon posljednje mužnjestavi u sise antibiotik, što smanjujemogućnostupalevimena To jeposebicepotrebnoučiniti kod krava kojese prestaju musti i zasušuju se s većom količinom mlijeka u vimenu

Hranidba krava u suhostaju

manjesirove vlaknine (celuloze), jerse krmiva morajudavati u manjojkoličini (1,51,8 kg/100kg tjelesne mase krava)zbogsmanjenogprostora za burag ipritiska proširenematernice u kojojjeveć dobro razvijeniplod.

Dobra silaža se može davati kravama u suhostaju samo do 10 kg/dan, ako nijepljesniva ilijako kisela Dva do tri tjednapred telenje ne treba davati kravama silažu

Krepkakrmiva mogu se davati kravama u suhostajuotprilike u količini koliko iznosi 0,5%tjelesne mase krave (34 kg/dan). Krepkakrmiva morajubiti dobre energetskevrijednosti i sadržavati više u buragustabilnih bjelančevina (sojinusačmu), što poboljšava tjelesnukondicijukrava, smanjujemetebolička oboljenja i povećavamliječnost krava nakon telenja.Posebno treba pripaziti da bude dovoljnoaminokiseline metionina

Krave u suhostajumorajuimati rasplodnukondiciju. Ne smijubiti mršave ni previšedebele Debljina može biti uzrok teškom telenju i bolestima izmjenetvari (metabolizma),masnojdegeneraciji jetre, “mliječnojgroznici" i ketozi U suhostaju se obično udebljaju krave koje su prerano zasušene.

U suhostajukrave ne smiju ni smršaviti. Slaba hranidba i nedostatak hranjivih tvari dovodi do razgradnje masti i iskorištavanja masnih kiselina iz tjelesnih tkiva Dio ovih masnih kiselina skuplja se u jetri,dolazi do masne degeneracijejetre i može biti uzrok metaboličkim oboljenjima(acetonemiji i ketozi).Stoga se već tijekomlaktacije, a zatim u suhostaju, mora održavati kondicija krava i tako hraniti da bi se sačuvale zdrave krave u reprodukciji i proizvodnjimlijeka.

Zasušene krave mogu se držati kraće vrijeme i na pašnjaku. Treba pripaziti i spriječiti da ne dođe do ranog nalijevanjavimena, pa se stogakrave morajunajkasnije tri tjednaprijetelenjaponovo hraniti samo sa suhim krmivima.

Zbogopasnosti od ranog nalijevanja vimena kravama u suhostaju ne smije se davati repa i slična sočna krmiva već mjesec dana prijetelenja.

Ako se visoko gravidne i zasušene krave drže u staji,treba im omogućitislobodno kretanje na ispustima.

Krmiva tijekomsuhostaja morajuzadovoljavati sve potrebe krava i omogućitipravilanrazvoj fetusa Posebno treba pripaziti da sadrže dovoljnovitamina A,Di E, vitamin B,, i niacin Kraće vrijeme prijetelenjatreba jošpovećati količinu vitamina u dopunskim krmivima ili ih dati parenteralno (injekcijom).

Osim vitamina vrlo jevažan i sadržajminerala u krmivima, posebice kalcija i fosfora Kraće vrijemeprijetelenjakravama treba smanjitikoličinu kalcija i fosfora u krmivima,jerće se na tajnačin povećatiosjetljivost za bolju resporpciju ovih minerala u crijevu i utjecati na rjeđupojavuporođajnepareze (mliječnegroznice).

Za visoko gravidnekrave treba odabirati bliže i boljepašnjake. Kretanjekrava na pašnjaku,blagi utjecaj sunca i hranidbeni sastojci zelene krme,povoljno će utjecati na rast ploda,zdravlje i kondiciju krava te stvoriti uvjete za lako telenje. U zelenojkrmi ima mnogo karotina,vitamina E i većina vitamina B kompleksa. Sve jeto vrlo vrijedno za gravidnekrave i za razvojploda.

Nakon što krave prestanuizlučivati mlijeko, a vime dođe u stanjemirovanja, krave mogu ponovo dobivati sočna krmiva, a prema potrebi i manjukoličinu krepkih krmiva Krmni obroci mogu sada imati boljuhranidbenu vrijednost, mogu sadržavati oko 0,850,90h.j./kg i oko 12-13% sirovih bjelančevina.

Krave u suhostajumorajudobivati lakše probavljiva krmiva s

Općenito sva krmiva kojase dajugravidnimkravama, a naročito u suhostaju,morajubiti zdrava, bez plijesni i toksina Pljesniva i pokvarenahrana može uzrokovati uginućeploda,pobačaje, upale maternice,jetre,vimena i drugihorgana

Treba pripaziti da se visoko gravidnekrave ne puštaju na vlažne pašnjake s mladom travom i mnogo djeteline, jerih treba čuvati od nadimanja(timpanije). Uvijektreba prijepuštanja na pašunahraniti krave s dobrim sijenom.

Uz pašui zelenu krmu,kravama u suhostajudovoljnoje davati samo 1,02,0 kg krepkih krmiva/dan, i to svećim sadržajem natrija imagnezija.

U suhostaju, a posebice tri tjedna prijetelenja,kravama treba davati krmiva kojaće dobivati i nakon telenja. To će omogućiti da krave lakše prođurazdoblje rumino-intenstinalne staze poslije telenja, da se brže uvedu u mliječnost i lakše usklade hranidbu i iskorištavanje krme s visokom mliječnosti. m

6 Mljekarski list

Bolesti izmjene tvari zbog

neprimjerene hranidbe krava u suhostaju

Piše: dr sc StjepanFeldhofer

Tijekomsuhostaja, od zasušenjado telenja, velike su promjene u hormonalnom i vegetativno živčanom sustavu, a očituju se u izmjenitvari (metabolizmu) krava Posebice su vrlo zahtjevna posljednja 3 tjedna do telenja i 3 tjednaposlijetelenja, kad se najčešće javljajumetabolička oboljenja.

Masna degeneracijajetre

koncentracijuglukoze u krvi), a zbogpreosjetljivosti na stresne podražajetreba izbjegavati veće uznemirivanje krava i preseljavanjekrava u drugeprostore neposrednoprijetelenja.

Acetonemija i ketoza

Acetonemija i ketoza su vrlo česte bolesti kod visoko mliječnih krava,jermasno degenerirana jetra nije u stanjuuspješnosudjelovati u izmjenitvari i detoksikaciji krvi, a hranidbene potrebe su velike uz pritjecanje velikih količina metaboličkih tvari

Bolest se klinički očitujeslabijimuzimanjemhrane,gubitkom teka i naglimmršavljenjem krava Krave su pospane i usporeno se kreću Pretragama krvi nalazi se smanjenakoncentracijaglukoze (hipoglikemija), a povećanakoličina slobodnih masnih kiselina i ketonskih (acetonskih) tvari (hiperketonemija). Veća količina acetonskih iketonskih spojeva nalazi se u mokraći kao i u mlijeku.

Krave u visokojgravidnosti, u vrijemesuhostaja, vrlo su osjetljive na stresne podražajezbogčega češće smanjujuuzimanjehrane, a zbogpritiskaploda na buragnisu u mogućnosti ni uzimati veće količine hrane. U tom razdoblju velike su energetskepotrebekrava zbograsta ploda i pripreme za telenje, tako da su krave najčešće u energetskomnedostatku krmiva

Dakle, u suhostajutreba kravama davati dobra energetska krmiva uz odgovarajućukakvoću i količinu bjelančevina, većim dijelom bjelančevinekojesu stabilnijeine razgrađuju se u buragu, s dovoljnoaminokiseline metionin Prijetelenjatreba uvijekdavati krmiva kojaće krave dobivati i poslijetelenja, s dovoljnovitamina B,, i niacina

U liječenju se kravama daju: glukoza,propionati i propilenglikol,glutamati,metionin i glukokortikoidi

Ležanjekrava prije i poslije poroda(Paraplegia ante et postpartum)

Najčešćiuzrok ove bolesti je slaba hranidba i opća slabost krava,osteomalacija(slabost i demineralizacijakosti),hidrops plodnihovojnica,veliki plod(fetus)ilineke mehaničke ozljede).

Kod oboljelih krava smanjuje se mliječnost, a mlijekomože imati miris po acetonu i gorak okus. Miris acetona može se osjetitii u zraku kojikrave izdišu

Energetskinedostatak krmiva nadopunjava se u metabolizmu krava razgradnjomvlastitog masnog tkiva,pričemu se oslobađaju masne kiseline kojeulaze u krv Dio slobodnih masnih kiselina talože se u jetri i uzrokuje masnu degeneracijujetre.

Degeneracijujetrepodržavaju i neke hormonalne promjene u visokojgravidnosti,prekogonadotropnihhormona hipofize i hormona nadbubrežne žlijezde. Tako nastala masna degeneracija jetreostaje i nakon telenja i ako krave ponovo dobijusvojunormalnu težinu i uspostaveravnotežu između krmnih obroka i proizvodnjemlijeka.

Za sprječavanje ove bolesti treba na vrijeme,joštijekomlaktacije i suhostaja,održavati tjelesnu kondicijukrava,izbjegavatinagle promjene u sastavu krmnih obroka,davanjeneukusnih i jako masnih krmiva,lošu i prekiselu silažu (smnogo octene i maslačne kiseline).

Oboljelekrave teško ustaju ili neprekidnoleže,imajunormalnu tjelesnutemperaturu, a općestanje i svijest krava nisu poremećeni

U sprečavanjunastajanja bolesti vrlo jevažan blagpostupak s visoko gravidnimkravama i davanjedovoljnovitamina i minerala u krmnim obrocima

Oboljenjepotičenedostatk ili suviše velike količine bjelančevina u krmivima, a posebice ako nema dovoljnoenergetskihtvari, ako nedostajeaminokiselina metionin, a zatim nedostatak nekih minerala (kobalta) i vitamina (vitamina B,, i niacina).

Porođajnapareza (Paresis puerperalis,“porođajna groznica")

Ketoza češće nastaje u pretoplim stajama(hladnoćapodiže

Bolest se javljaobično odmah poslijetelenja,najčešće kod krava vrlo dobre mliječnosti, a nastaje zbogporemetnjevegetativno živčanogsustava, loših odnosa minerala,posebicekalcija i magnezija u organizmukrava, i metaboličkih

HRANIDBA
Mljekarski list

HRANIDBA

promjenazbogpočetkaizlučivanjamlijeka.

U početkubolesti krave su nemirne,uzbuđene i drhću Zatim se javljaslabost u stražnjimnogama

Bolest vrlo brzo napreduje iveć nakon nekoliko sati dolazi do komatoznogstanja.Krave legnu i leže bez svijesti, s postranceopruženim nogama, a glavomnaslonjenom na plećku,kao u dubokom snu Krave ne reagiraju na okolinu, a refleksi su obamrli Oči su bez sjaja, a očni kapcipri-

VETERINARSTVO

Telenje

Piše: dr sc StjepanBanožić

tvoreni Slinu ne mogu gutati i cijedi se iz poluotvorenih usta Disanjeje usporeno i duboko. Tjelesnatemperatura je ispod normale, a koža hladna Ne čuje se gibanjeburaga, a baleganje i mokrenjeprestaje.

brzo,već poslijenekoliko sati, uspostavljaju se metabolički odnosi u organizmu i krava kao zdrava ustaje.

Bolest se u pravilu uz pomoć veterinara vrlo uspješnoliječi injekcijamakalcija i magnezija i amplikacijomzraka (pumpanjem) u izmuženo vime. Zrak u vimenu na kraće vrijemezaustavljaizlučivanjemlijeka i vrlo

U sprječavanjubolesti treba uvijekdavati,naročito u suhostaju, sve potrebneminerale, posebice dovoljnokalcija,fosfora i magnezija, i vitamine Kraće vrijemeprijetelenjatreba malo smanjitikoličine kalcija i fosfora u hrani, što će povećatiosjetljivost i moć jačeresorpcije ovih minerala kroz sluznicu crijeva.

Po znakovima možemo primjetiti da se krava priprema za telenje i da će ono brzo nastupiti: zdjelične sveze upadaju,stidnica jeotečena,povećana i produžena, vime nalijeva, a jedan do dva dana prijetelenja iz stidnice se cijedi staklasta sluz,kojapotječe iz grljkamaternice do sluznogčepa koji se otapa.

Pripremiti treba sve ono što može zatrebati kod telenja:jodna tinktura,dovoljnekoličine vode i sapuna, neka dezinfekciona mast za ruke,porođajnaužeta iskuhana u otopinikojegblažegdezinfekcionogsredstva, čista krpa i sl

Briga o telenjupočinje već nekoliko dana prijenego što telenje nastupi. Krava se mora smjestiti u posebnuprostoriju(porodilište) kojemora biti čisto,raskuženo, suho,zračno i bez propuha, kao i nešto toplije, te s dovoljnočiste i suhe stelje. Ako posebnaprostorija ne postoji, treba joj u staji priuštiti veći prostor.Nijezgodno premještatikravu neposredno prijetelenja,jerjepotrebno da se ona privikne na novu sredinu

Kravu predtelenjetreba držati u čistoći, da se kod samog telenja lakše opere, a ne da se tek tada skida staro i skoreno blato za što treba dosta vremena, kojegkod samog telenja nema previše.

Pred telenjekravu treba stalno nadzirati, kako bi jojna vrijeme pomogli i prihvatili tele

Telenjepočinje s trudovima kojigurajuplodnimjehurprema izlazu maternice Na tajnačin

polagano se otvara iširi grljak maternice da bi moglouslijediti istiskivanjeploda. U tom stadiju nestručnjaciznajučesto prouzrokovati teške posljediceprobijajaući plodnimjehurprijereda,dok on jošnijeizvršio svojufunkciju proširivanjagrljka. Na tajnačin može se normalno telenjepretvoriti u teško. No ne smije se ići ni u drugu krajnost i dugočekati nakon što plodnimjehurpuknei nakon što voda iscuri, jerbi se tada plodne ovojnice i porođajnikanali osušili i izgubiliskliskost,kojajeneophodna kod istiskivanjaploda. U slučaju da se to ipakdogodi,prije izvlačenjaplodamora se ta skliskost obnoviti sipajući u porođajni kanal sluzave tvari, kao npr sluz lanenogsjemenakojemora biti toplinetijela i biti sterilno - prokuhano

Kad telenjenormalno teče, onda ga ne treba požurivati ni pomagati. No ako se vidi da je plodnimjehurpukao i voda iscurila, a plodne izlazi, onda najprije moramo ustanoviti uzrok teškogtelenja:nedostatak trudova,slabost krave,

8 Mljekarski list
bI KN (BJ rouoenenapaad 10020Zagreb,Remetinečka 77, Tel centrala:6552 333, nutricionist, sl :6550 399 TVORNICA STOČNE HRANE HRVATSKI VAC Tel : 777-045, HRVATSKA - CROATIA

nepravilnipoložajiteleta, nedovoljnootvoren porođajni kanal,prevelikiplodza porođajni kanal itd

U početkutelenjaobično su pristuninestručnjaci, a oni često i pomažukod telenja. Oni moraju ocijenitisvojemogućnosti u pružanjupomoći i prihvatiti se posla samo u slučaju kad su sigurni da će telenje do krajasa uspjehom obaviti Nestručna pomoć vrlo često može jošviše pogoršati stanje.

Tada vani napravimopetlju na krajukonopca i kroz njuprovučemo prstedonekle skupljene u obliku klina, te potiskujemopetljudo nešto iznad putišnog zgloba,gdjejestežemo Nekad je potrebnostaviti konopaci na glavu, a za to postojiposeban konopackojiima stalnu petlju, koja se ne može sasvim stegnuti da se ne bi tele zagušilo.

Kod povlačenjateleta treba pazitikojomsilom vučemo,misli se da jedopuštenovući snagom dvojice ili najvišetrojiceljudi. Ako primjetimo da se vučenjem teleta vuče i krava,odmah moramo prestati, jerto ukazuje da je već prekoračenadozvoljena granica

Ako jekrava slaba ilinema trudova,tada se moramo obratiti za pomoćveterinaru. No ako krava ima trudove, a telenje ne napreduje,onda ulazimo rukom u porođajnikanal trudeći se da pronađemouzrok Kod togposla moramo paziti da su nokti na rukama obrezani, kako se njima ne bi ozlijedilasluznica Ruke morajubiti oprane najprije sapunom, a poslijetoga u blagoj otopininekograskužnogsredstva, da ne bi unijeliprljavštinu ili uzročnike neke bolesti,namazati ih kakvom masnoćom da bi bile skliske. Rukom treba u porođajni kanal ulaziti polagano,nježno i oprezno Ako kod pregleda rukom ustanovimo da je plodu pravilnompoložaju, da jeskliskost zadovoljavajuća, da plodnije prevelik i da bi vučenjemmogao izaći bez oštećenjateleta i majke, možemo = pristupitiizvlačenju ploda.

Samo su dva pravilnapoložaja kojadozvoljavaju da se tele smije vući: kad tele izlazi prednjim nogama i glavomkojajepoložena na njima, te kad tele izlazi najprije stražnjimnogama, a tabani su okrenuti prema gore

Kad tele ulazi u zdjelicustražnjimnogama, tada obično najveća poteškoćanastupa u samom početku Tu pomažemonajviše tako da stražnje noge naizmjenice, ili pak plod,postavljamo u slabo bočni položaj. No čim stražnji dio teleta uđe u zdjelicu, to odmah ispravljamo. Kod prolazakroz stidnicu moramo također paziti da ne puknestidnica U stražnjem položaju, kad stražnji dio teleta prođezdjelicu, treba brzo raditi, jerpupkovina može biti pritisnuta iliprekinuta, a ako jeglavateleta dolje u maternici, može doći do ugušenja. S prekidompupkovine dolazi i do prvihudisajateleta

Postupak s teletom

Pupkovina se najčešće sama pretrgne u porođajnomkanalu, no ako nije,onda jumoramo sami prekinuti. Kad prestanepulzacija u pupčanimkrvnim žilama,pupkovinu nategnemo,prstimaobih ruku pritisnemo i pretrgamo rastežući svakom rukom u suprotnom smjeru.Nijedobro prijetoga podvezivatipupkovinu,nego jedino ako poslijetrganjajakokrvari Također nijedobro pupkovinu oštro prerezati.

Pravac vučenjaplodatreba biti u skladu s osovinom porođajnog kanala,tj.najprije u vodoravnom smjeru, a kad jeveć tele na izlazu, onda ga vučemo malo prema repu Vući treba samo za vrijeme trudova, a čim prestane trud treba stati i nastaviti kad dođe drugi trud Kad glavaprolazikroz stidnicu treba paziti - naročito kod prvotelki / da se stidnica ne ozlijedi i ne napukne.Njuštitimo na tajnačin da dobro nauljimo dijelovestidnih usana, kao i čelo i lubanjuteleta, te da stidnicu polaganopotiskujemo s nosa i lubanje sve do zatiljka. Kad prođe glava,prošlaje i prva, često najteža,zapreka.Poteškoće mogu nastupiti i kod prolazagrudnog koša kroz zdjelicumajke.Tu pomažemotako da najprijejednu nogu vučemo jače, a onda drugu. Zadnjazaprekamože bitikad ulazi stražnji dio u zdjelicu, no ako se malo zakrene stražnji dio teleta i dovedemo ga u bočnu poziciju lako ćemo izvući tele.

Odmah poslijetelenja ili pretrgavanjapupkovine,moramo okrajakdobro namazati,politi ili umočiti u neki dezinficijens. Kod nas se najčešćeuporabljavajodna tinktura To jeneobično važno,jer jepupakvrlo često izvor infekcije kojamože dovesti do oboljenja, a i uginućateleta. Teletu se mora što priječistom krpomočistiti sluz iz gubice i nosa, a onda ga prenijeti kravi da ga oliže jerna tajnačin tele življe diše i poboljšava mu se cirkulacija krvi Ponekad ga sami istrljamočistom krpom.Tele treba smjestiti na suho i čisto ležište.

VETERINARSTVO mp GZGCGZČCGGZZ WWWWWWW
10 Mljekarski list

Uzimanje vode za

laboratorijske nalaze

Piše: dr sc StjepanBanožić

Budući da voda može biti uzrok bolesti životinja, važno jepotvrditiiliisključiti vodu kao mogući uzrok bolesti Radi togajeu praksi često potrebnouzeti uzorak vode i poslati ga u laboratorij na fizikalnokemijske i bakteriološke pretrage

ba i čepi platnenukrpicukojom ćete poslijeomotati čepboce

Zaveliku sanitarnu analizu vode natoči se voda u dvijeboce od Itire ili u jednudvolitrenku

Uzorci s vodom za malu sanitarnu analizu i bakteriološke pretragevode, u laboratorijmoraju stići najkasnije 6 sati nakon uzimanjauzorka Ponekad jeuzorke nužno i duže prevoziti, ali ih tada treba držati u posudama na temperaturi od 4%C (kutije s ledom).

U praksi se najčešćeprovodi mala sanitarna analiza vode, u sklopukoje se određujetemperatura (namjestuuzimanjauzorka vode),boja,mutež,miris,pH,slobodni amonijak,nitriti,kloridi, potrošnjakalijpermanganata, brojmikroorganizama u ml vode, kolititar,koli-indeks i grubabiološka analiza

Da bi se dobila pouzdana analiza,uzorak mora biti pravilno uzet U praksi se provodegruba biološka, mala sanitarna i velika sanitarna analiza vode

Gruba biološka analiza obavlja se na licu mjesta na vodi za piće,vodotocima,vodenim akumulacijama i otpadnimvodama Određuje se protozoa i na temelju njih se ocjenjujehigijenska kvaliteta

Za malu sanitarnu analizu potrebno jeuzeti čistu bocu,zapremine 500 ml, i napuniti jevodom tako da ispodčepaostane 2-3 cm slobodnogprostora.Prijepunjenjabocu treba isplahnuti vodom koja se šalje na analizu.

S uzorkom vode potrebnoje poslatikratki dopis u kojem se navodi razlogslanjavode na pretragu i traži analiza Ako se ne traži ništa posebno,laboratorij će provesti malu sanitarnu analizu. U dopisu se ukratko prikaževodoopskrbniizbor,okolne vode,izvor, zagađenje(đubrište,gnojničke jame,zahodi) i eventualne bolesti stoke.

Staklenu bocu za uzimanje uzorka vode za bakteriološku pretragutreba dobro oprati i nakon toga u laboratorijusterilizirati Ako ste na terenu, prokuhajte je u vodi 30 minuta Prokuhati tre-

Kad se dobijeanaliza vode iz laboratorija,potrebnojeznati protumačiti te rezultate Zato jepotrebno zatražiti pomoćstručnjaka,koji će nam dati savjete za sanacijuvodoopskrbnogizvora [il

SESVETE, Bjelovarska75 tel.01/2002142

KUPUJEMO SVE VRSTE. ITIPOVE MUZNIH UREĐAJA (RABLJENE |NEISPRAVNE)

I PRODAJEMO RENOVIRANE (UZ GARANCIJU) radikej nabave

e sijačice e berače

REZERVNI DIJELOVI ZA: e muzilice e kosilice e utovarne prikolice e prikolice za gnoj e cisterne e prskalice e plugove e tanjurače e drljače e prevrtačesijena i balirke kukuruza i kombajne e klinasto remenje, kotrljajućiležaji isemerinzi egalovi lanci i spojnicegalovihlanaca ekardani i dijelovi kardana e pojilice za stoku e oprema i pribor za stočarstvo i mljekarstvo

VETERINARSTVO
re
"ZO-NA"
Mljekarski list 11

telefoni:

033/721168

PROIZVOD

fa d mi x VITREX VIROVITICA dioničko društvo NI
IZ “VITREX"-a
NOVO
721 352
722 440
VITREXOVE
SU
722 550 KORISTITE
MUZILICE JER
HRVATSKI
EUROPSKE KVALITETE
VAM "VITREX"ove ISKORISTITE POSEBNU POGODNOST MUZILICE ZA DOMAĆINSTVA SA 5 KUPOVINE "VITREX"ovih MUZNIH DO 20 KRAVA SA PULZATOROM UREĐAJA NA KREDIT PO CIJENAMA IVAKUUM PUMPOM, POKRETANE MONOFAZNIM ELEKTROMOTOROM, JER SU GARANTIRANO KVALITETNE MUZILICA VTIII 4.050,00Kn MUZILICA VT5/R 7.800,00Kn KAO ISVE UVOZNE MUZILICE. MUZILICA VT5/2K 9.300,00Kn SERVIS |GARANCIJA OSIGURAN IZMUZIŠTE ZA FARME JE ISKLJUČIVO KOD "VITREX"a PREKO 20 KRAVA VT20 14.400,00Kn VIROVITICA. Bh pini
PREPORUČAMO

Uzgojne udruge

Piše: dr sc Ivan Jakopović

Uvod

Genetska izgradnja i provedba uzgojnoselekcijskog rada na pošto jebrojgrla na kojoj se ona provodiveći

Interes jeuzgajivača da raspolaže što jemogućeuzgojnovrednijimživotinjamajerjeto veća garancija da će i učinak stočarske proizvodnje biti veći

što jemogućeuspješnijugenetsku izgradnjupopulacije na kojoj se provodiuzgojnoselekcijski rad, što znači i njihovihpojedinačnih stada

za uzgojsimentalske pasmine na području Sv Ivana Žabnoi “bližnjeokolice" Ova je Udruga 1909 godinedonijelasvojaPravila kojasu bila prihvaćena od Kraljevskehrvatsko,slavonsko dalmatinske vlade

Uzgajivačiputemudrugeutvrđujuoptimalneuzgojneciljeve za čijeostvarenje i sami dajusvoj neposredni i posrednidoprinos. Uz njih, u ostvarenjuutvrđenih uzgojnihciljeva,sudjeluju i druge znanstvene i stručne ustanove kojeobavljajupojedineposlovetijekom provedbeuzgojnoselekcijskograda. Iz ovoga proizlazi da je udrugauzgajivačasredišnjemjesto sveukupneprovedbeuzgojno selekcijskog rada pojedinih populacijastoke

Uvažavajući ovo, uzgajivači su u ostvarenjutogaciljaspoznali značajudruživanja u provedbi uzgojnoselekcijskog rada Stogase, već duže vrijeme u svijetu ali i u nas, osnivajuuzgojneudrugekoje postaju nosioci genetske izgradnjesvojihstada odnosno njihovepopulacije.

Uzgojneudruge u Hrvatskoj

Provedba genetskeizgradnje, posebice u govedarstvu,dugoročna jemjerakoja u kratkom vremenskom razdoblju ne pokazuje brzi učinak, ali bez koje se ne može zasnivati moderna govedarska proizvodnja.Sporost u ostvarivanjurezultata uzgojnoselekcijskog rada često ne potičeuzgajivače da u tom dijelunalaze pretpostavku učinkovite i isplativegovedarske proizvodnje. Vrlo ječesto zbogtoga neopravdanouzgojnoselekcijski rad promatrati kao manjeznačajandio govedarskeproizvodnje, te od togaproizlazi i nedovoljna zainteresiranost dijelauzgajivača za osnivanjeuzgojnihudruga - temeljanjegoveprovedbe.

Poslijeosnivanjaudruge u Sv. Ivanu Žabno,osnovan jeveći broj udruga(Gola1908., Sv Nedjelja 1909.,Đurđevac 1910 i dr.). Ukupnojedo 1914 godineosnovano 18 udrugauzgajivača raznih pasminagoveda.

Osnaživanjemvećeg broja udrugajavila se nužnost uspostave međunarodnih odnosa 1911. pokrenutjepostupakosnivanja Saveza marvogojskihudruga. Osnivačka skupštinaSaveza održana je27 veljače 1912 godine, a stvarni rad Savez jezapočeo1913 godinešto se smatra početkom organiziranoguzgojnoselekcijskograda

Uzgojnoselekcijski rad i genetska izgradnjaimaju u nas dugu tradiciju. Iako jeorganizirani začetak uzgojnoselekcijskog rada započeojoš1913. godineosnivanjemSaveza marvogojskih udruga, već znatno ranijeosnovane su udrugekoje su imale zadatak unapređivanjeuzgojapojedinih pasmina goveda. š

Podaci govore, da jeveć 1896 u Križevcima osnovana Marvogojska zadrugagospodarskepodružnice.

Zadaća jeosnovanog Saveza da za svoječlanove obavlja i organizira niz aktivnosti. Tako je zapisano, da Savez mora voditi brigu o nabavi valjanestoke, obavljatikontrolu proizvodnosti, voditi matične knjige,pripremati izložbe,osiguravatiprodajustočnih proizvoda, te pružatistručnu pomoćsvojimčlanovima.

Iz ovoga prikaza jevidno da je Savez već tada obavljao sve poslove uzgojnoselekcijskog rada i unapređivanjagovedarstva.

Osobine uzgojnihudruga Temeljni jeinteres uzgajivača, koji se udružuju u uzgojneudruge, da zajedničkim radom osiguraju

DonošenjemZakona o promicanjustočarstva, 1905 godine stvara se povoljnijeokruženje za osnivanjemarvogojskihudruga. U to se vrijemeosnivajuudruge čijajezadaća unapređivanje uzgojapojedinihpasminagoveda. Tako je1904 godine u Vrbovcu osnovana Marvogojskaudruga za uzgojgovedapincgavskepasmine i njezinihsojeva.Godine 1908 osnovana jeMarvogojskaudruga

Rat,1914 godine,onemogućio jevaljanijuorganiziranost Saveza Nakon rata nova vlast nije pidavalauzgojnoselekcijskom radu veću pozornost. Tek 1926. potvrđena su od nove države Pravila Saveza kojasu 1929 dopunjena i kao takva daljeostaju na snazi. Tih jegodina u Savezu bilo više od 40 udruga.

SELEKCIJA I REPRODUKCIJA
Mljekarski list 13

naa.

Poslije II svjetskog rata Savez i udrugenastojeodržati svojudjelatnost u tim, za uzgajivače, posebice nepovoljnimgodinama. To uspijeva sve do 1957 godine, kada se Savez uključuje u Zadružni stočarski savez, te mu poslijetoga prestaje rad. Neke od udruga(Sv. Ivan Žabno,Đurđevac,Vrbovec i dr.)ostaju i daljeaktivne, ali se pretvaraju u stočarske ogranke prizadrugama.Gotovo sve poslove uzgojnoselekcijskog rada preuzima Zadružni stočarski savez, da bi 1960 godineosnivanjem Stočarskogselekcijskog centra Hrvatske ove poslove sve do danas obavljala ova ustanova Godine 1994. Odlukom Vlade,Centar postajedržavna ustanova pod nazivom Hrvatski stočarsko selekcijski centar Uredbom o osnivanju,Centar jeovlaštena ustanova za provedbuuzgojnoselekcijskograda u stočarstvu Hrvatske,što jetakođer određeno 1997 godinedonošenjemZakona o stočarstvu

Sadašnjestanje organiziranostiuzgojnih udruga u Hrvatskoj

uzgojnihjedinica. Sve udruge, kojese bave uzgojemuzgojno valjanihživotinja, dužne su Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva podnijetizahtjev o suglasnosti bavljenjauzgojemuzgojno valjanihživotinja.Temeljemčlanka 41 Zakona o stočarstvu, Ministarstvo će izdati suglasnost ako se utvrdi da:

* udrugaima odgovarajući uzgojniprogram usklađen s nacionalnim uzgojnimprogramom i jasnoodređenim uzgojnimciljem postojidovoljnoveliki broj uzgojnovaljanihživotinja za provedbu togaprograma postojeodgovarajućidjelatnici za provedbuuzgojnogprograma

* da je u svakom trenutku mogućuvid u sve dokumente od važnosti za uzgoj

da ječlanstvo u udruzi uzgajivačadostupnosvakom uzgajivaču kojiraspolažeuzgojnovaljanim grlima i spreman jepoštivati pravilaudrugeuzgajivača.

kakve neposredne veze s uzgojnom udrugom.Već iz samoga naziva udrugevidno jeda se one bave širom poljoprivrednom djelatnošću (ratarskostočarska udruga, ratarsko stočarsko mehanizacijskaudruga i sl.).Ovako široke djelatnostiudruga ne osiguravajučlanovima mogućnosttemeljitijegbavljenjauzgojnomaktivnošću Tijekomsljedećegrazdobljamoglobi doći do specijalizacije pojedinihudruga te da će na kraju osnovna djelatnostudrugebiti genetskaizgradnja i provedba uzgojnoselekcijskog rada pojedinih pasminagoveda.Tek će tada udrugebiti u stanjupreuzeti onu uzgojnuzadaću kojaim pripada svuda u stočarsko naprednim zemljamasvijeta.Valjaimati na umu da su već prve naše udruge, s početkaovoga stoljeća, bile osnivane na razini pasmine te im je temeljnazadaća bila unapređivanjei očuvanje“čistoće? pojedinih pasminagoveda(simentalske, pincgavske i drugih).

U Pravilniku o obliku i sadržaju udrugauzgajivačauzgojnovaljanih životinja, još su detaljnije dati uvjetikojetreba ispuniti, kao i prilozikojetreba priložiti zahtjevu za davanjesuglasnosti.

Sve do 1997 godinenijepostojalačvrsta zakonska osnova za 0snivanjeudruga.One su se, doduše,ranijemogleosnivati kao grupe građanabez većih prava u provedbiuzgojnoselekcijskog rada Godine 1997 donesen je, uz već spomenutiZakon o stočarstvu, iZakon o udrugamakojim su propisaniuvjeti i način osnivanja svih vrsta udruga u Hrvatskoj.

Ukoliko udrugaudovoljipropisanim uvjetima,Ministarstvo izdajesuglasnost, te se ona upisuje u Upisnikudrugakojavodi ovo Ministarstvo

TemeljemZakona o udrugama ova se suglasnostprilažeostaloj dokumentacijipotrebitoj za upis udrugekojegobavljaMinistarstvo uprave iližupanijski ured za općuupravu

Zakon o stočarstvu propisao je uvjetekojetreba ispuniti svaka udrugakojase u svojojdjelatnosti,između ostaloga, želi baviti i uzgojemuzgojnovaljanihživotinja. Na tajjenačin osigurana određena razina kontrole osnivanjaovih - za stočarstvo značajnih -

Promotri li se djelatnost do sada upisanihudruga,očito jeda se - kod većine njihuz uzgoj uzgojnovaljanihživotinja - javlja niz djelatnostikojenemajuni-

Uzimajući u obzir sve to, treba istaknuti značajoživljavanja sustava udruga u nas posljednjih godina.Poticanjemuzgajivača, uz stvaranjejošpovoljnijezakonske osnovice,promijenit će se i ustroj ovih udrugana način da će se sužavati njihovadjelatnost, te da će doći do osnivanjauzgojnih udrugakojeće biti u stanjupreuzeti odgovornost za provedbu najvećegdijelauzgojnoselekcijskograda i genetskeizgradnje svojihstada,koristeći prednosti kojese ostvaruju kada se u uzgojnoselekcijki rad uključicijela populacijapojedinepasmine. Uz udrugeće tada od posebnevažnosti biti i savezi udruga,jerće upravo oni donositi uzgojneciljeve temeljneodrednice genetske izgradnje i provedbeuzgojno selekcijskog rada

14 Mljekarski list

Struktura prihoda i dohotka

obiteljskog gospodarstva s

proizvodnjom mlijeka

Piše:doc. dr Zoran Grgić

Već jeu objašnjavanju osnovnih ekonomskih pokazatelja u proizvodnjimlijeka na obiteljskim gospodarstvima,istaknuta važnost proizvodnje većih količina mlijeka po muznom grlu s manjimtroškovima po jedinici proizvoda(litrimlijeka). Na vrijednostiekonomskih pokazatelja najvišedjeluju“unutarnjičimbenici na samom obiteljskom gospodarstvu(organizacija rada i proizvodnje,iskorištenost tehnološkogpotencijala muznih grla i tehničkogkapacitetapoljoprivrednih objekata,strojeva i opreme...). Isto tako,važan jeutjecaj “vanjskih?čimbenika na kojegospodarstva ne mogu utjecati, a oni izravno i neizravno djeluju na troškove i prihodeproizvodnje mlijeka te tako na dohodak proizvođača Kretanjavrijednosti vanjskihčimbenika određujugospodarskeuvjete za proizvodnju mlijeka.

grlu,kako bi se usporedili proizvodni rezultati priosrednjem i boljemiskorištenjugenetskog potencijalamuznih grla u prosječnimuvjetimanaših obiteljskih gospodarstava.

nju u okviru poslovanjaobiteljskihgospodarstavakoja se bave govedarstvom(biljnaproizvodnja za stočnu hranu,dodatna stočna proizvodnja i slično). Na troškove proizvodnjemlijekadjelujunaknade za inpute(troškove materijala) u poljoprivrednoj proizvodnji kao što su: poljoprivredno sjeme,mineralno gnojivo i drugo.Navedeni čimbenici djeluju na povećanjedohotka proizvođača,jerutječu na povećanje prihoda, a smanjenjetroškova proizvodnjemlijeka.

Struktura prosječnihprihoda i dohotka proizvođačamlijeka u nas, proračunati su na temelju prosječnihproizvodnihrezultata odabrnih obiteljskihgospodarstava s 5 i 10 muznih krava Proračun jenapravljen prema prodaji mlijeka od 2 600 i 3 500 litara po

Prema podacima u tablici 1 vidljivo jeda su prihodi od proizvodnjemlijeka na bazi 5 muznih grlaod 27,2do 36,3tisuće kuna godišnje.Ukupniprihodi su 30,9 i 40,4tisuće kuna kada se uračuna prosječnaprodaja 2 teleta godišnje. S 10 muznih grla u gospodarstvu prihodi od prodajemlijekasu 4,5,odnosno 73,3tisuće kuna. Ukupniprihodigospodarstva su 61,9,odnosno 80,7tisuća kuna Državna premijačini od 1 430 do 1 925 kuna, a premija mljekare od 650 do 875 kn prihoda po muznom grlu.Ove stavke čine oko 38% prihoda od prodajemlijekaodnosno 34% ukupnogprihoda od govedarske proizvodnjegospodarstva.

Prosječnacijenakoštanja mlijeka za prikazanaosnovna stada i proizvodnjumlijeka po grluiznose od 1,92 do 1,64 kn politri. Za ovajstupanjproizvodnosti izra-

Najvažnijivanjskiekonomski čimbenici proizvodnjemlijeka na obiteljskimgospodarstvima, mogu se podijeliti na čimbenike koji određujuvisinu prihoda i čimbenike kojidjeluju na troškove proizvodnje. Na prihode u proizvodnjimlijeka u obiteljskim gospodarstvimadjeluju: osnovna cijenamlijeka i teladi,odnosno junadi;državni poticajiproizvodnje mlijeka i goveda;poticaji i naknade za poljoprivrednuproizvod-

GOSPODARSTVO
Tablica 1: Proračun prihoda i dohotka proizvođačamlijeka Pa m m Broj grla 5 Brojgrla 10 Cijena 2 600 3 500 2 600 3 500 po jedinici/ Muznost Prihodi 30 935 40 363 61 870 80 725 Prodajnacijenamlijeka 2,09 [27 235 36 663 54 470 73 325 Otkupnacijena 1,29 [16 835 22 663 33 670 45 325 Državna premija 0,55 7 150 9 625 14 300 19 250 Premijamljekare 0,25 3 250 4 375 6 500 8 750 Prodajateladi 1 850 3 700 3 700 7 400 7 400 Cijenakoštanjamlijeka 192. 178 1,88 1,64 Dohodak 5.015 8.271 11.203 21.685 |Prodajnacijenamlijeka 2 215 5 462 5 680 15 925 Otkupnacijena 1 406 3 377 3 511 9 844 Državna premija 597 1434 1491 4 181 Premijamljekare Prodaja teladi Mljekarski list 15

čunat je dohodak (odprihoda oduzeti svi troškovi materijala, plaćenihusluga i procijenjene amortizacije, bez troškova vlastitograda)od 5,0do 8,3tisuće kuna za stado od 5 krava, te dohodak od 11,2do 21,7tisuća kuna za stado od 10 muznih grla. Dohodak od teladi jeproračunat na temeljuoduzimanjatroškova oko 500 litara utrošenogmlijeka od prihodadobivenogprodajom teleta.

Grafikon 1: Struktura prihodaprema proizvodnjimlijeka po grlu

Prihod po grlu (kn

Ukupniprihodi po muznom grlu su od 6,2do 8,1tisuća kuna godišnje, a dohotci od 1,0do 2,2 tisuće kuna. Kod prihoda se zbog proračuna na istojrazini cijena za različite veličine stada ne razlikujumeđusobno prihodi po grlu na istojrazini godišnjeproizvodnjemlijeka.Razlike su značajne na različitoj razini muznosti po grlu,kojajeosnovni činitelj učinkovitosti mljekarskeproizvodnje u našim obiteljskim gospodarstvima.

Grafikon 2: Struktura dohotkaprema proizvodnjimlijeka po grlu

Tako prinižojkoličini namuženogmlijekaukupnidohodak po kravi u osnovnom stadu od 5 grla oko 1,0tisuća kuna. Pritom osnovna cijenamlijekačini 28,0%, a državna premija i premijamljekare oko 17,3%ukupnogdohotka. Na razini proizvodnjemlijeka od 3.500 litara po grluukupnidohodak je1,25tisuća kuna po grlu s udjelomprodajnecijenemlijeka od 66%. Osnovna cijenamlijeka čini 40,8%, a premije19,3%ukupnog dohotka po grlu. U osnovnom stadu s 10 muznih grla su prosječnidohotci 1,65 i 2,17tisuća kuna po jednomgrlu.Osnovna prodajnacijenamlijekačini 313% dohotka priprosječnoj proizvodnji 2 600 litara mlijeka po grlu i 45,4%ukupnogdohotka privišojrazini proizvodnje. Premiječine 19,8 i 28,0%.

U dohotku od prodajemlijeka osnovna cijenamlijekačini oko

10kmvas3.5001t

prizvođačimamlijeka

61,8%,a državna premija i Od važnijihpoticaja i naknada premijamljekare oko 38,2%za sve razine proizvodnje.

Zaključno jevažno istaći da državne mjerepotporeizravno i značajnodjeluju na prihode i dohodak proizvođačamlijeka. S povećanjemstupnjaiskorištenosti genetskogpotencijalamuznih krava (proizvodnjamlijeka i teladi po kravi) u pravilu brži rast bilježeprihodi i dohodak proizvođača, no državne poticajnemjere najvećiučinak imaju na manjim razinama proizvodnje.

u ovom proračunu nisu uključenenaknade za ostavljenirasplodnipodmladak (1.480kn,odnosno 2 000 kn na područjuod posebnedržavne skrbi za ostavljenorasplodno grlo). Isto tako,dodatni utjecaj na prihode i dobitak obiteljskih gospodarstavakoja se bave govedarskom proizvodnjom može imati poticaj od 0,22kn po kgžive vage za tov junadi i zaštitna cijena od 9,50do 14,50 kn po kg,ovisno o fazi tova m

GOSPODARSTVO
Skrava s2 600lit Skrava s3 500 lit 10 krava s26001it 10 krava s3 500 lit
teladi
OtkupnacijenaCIDržavnapremijaB8PremijamljekareBHProdaja
2 500 2000 Š s TR1 500 P e Ez Ž 1o+ guE Bil 0 Skrvas2600lt = Skmvas3 500lt 10kmvas2600lit
E OtupnacijenaDržavnapremija
|
i PremijamijekareProdajateladi
16 Mljekarski list

Osnovni pokazatelji i naknade u

govedarskoj proizvodnji

Piše:doc dr Zoran Grgić

Kada se ispitujuprihodi i dohodak obiteljskihgospodarstava proizvođačamlijeka, važno jerazmotriti postojećedržavne mjere potpore. U proizvodnjimlijeka obiteljskihgospodarstava osnovne mjerepotporesadržane su u Zakonu o novčanim poticajima i naknadama u poljoprivredi(“Narodne novine", br 29/94.) te njegovimizmjenama i dopunamaobjavljenim u “Narodnim novinama";br 9/95.,108/95.,15/96.,25/ 96.,30/96.,33/96.,108/96.,20/97., 47/98. i 76/98.

Novčani poticaj u poljoprivredi novčana su sredstva za poticanje određene poljoprivredneproizvodnjekojaje od interesa za tržište RepublikeHrvatske Sredstva se osiguravaju iz državnog proračuna.Pravo na novčani poticaj i naknadu imajufizičke i pravne osobe kojeobavljajudjelatnost poljoprivrede s prebivalištem ilisjedištem u Republici Hrvatskoj,kojiproizvode za tržište RepublikeHrvatske Novčani potcajza poljoprivrednuproizvodnjuproizvodenu i isporučenu tržištu RepublikeHrvatske u tekućojgodini,ostvaruje se najkasnije do 31 siječnja iduće godine.

ženskih rasplodnihgrla, u skladu s propisima o mjerama za unapređivanjestočarstva

vodnjuisporučujupravnim0sobama - mljekarama.Novčani poticaj za mlijekoisplaćuju se i pravnojosobi kojaprovodiprogram uzgojnoselekcijskog rada u stočarstvu u RepubliciHrvatskoj po obračunatoj litri mlijeka, za koju su proizvođačimlijekaostvarili novčani poticaj - u visni od 20,00 kn na 1 000 litara mlijeka te pravnojosobi kojaprovodiprogram zdravstvene zaštite mlijeka po obračunatoj litri mlijeka za kojusu proizvođačiostvarili novčani poticaj - u visini od 3,00 kn na 1 000 litara mlijeka.Zaštitna prodajnacijenamlijekaje1,29 kn po litri (0,35DM). S državnom premijomod 0,55(i0,8)kn/Inajniža prodajnacijenamlijekaprosječne masnoće 3,6%je1,84 kn po litri Korisnici novčanogpiticaja za kvalitetni rasplodnipodmladak su proizvođačikvalitetne rasplodne stoke koji su upisani u Uspisnik proizvođačakvalitetne rasplodne stoke, u skladu s propisima o mjerama za unapređivanjestočarstva Novčani poticaj za rasplodnipodmladak isplaćuju se nakon uvođenjarasplodnogpodmlatka u Središnjimatični popismuških i

Pravo na novčani poticaj u stočarskojproizvodnjiostvaruje se između ostalog za proizvodnju: kravljeg,kozjeg i ovčjegmlijeka, sjemena(sperme)kvalitetnih bikova,rasplodnihgrlaizvornih pasmina goveda,ovaca i koza,testiranjeodabranih rasplodnih bikova (performancetest, progeni test) za umjetnoosjemenjivanje i prirodnipripust, te kvalitetnoga rasplodnogpodmlatkagoveda, ovaca i koza

Korisnici novčanogpoticaja za proizvodnjumlijeka su svi proizvođači mlijekakojisvojuproiz-

Korisnici novčanih poticaja za tov junadi su proizvođačijunećeg mesa, koji su vlasnici, odnosno korisnici objekata za držanje i tov stoke Oni osiguravaju osnovnu stočnu hranu na obiteljskom gospodarstvu,ugovore tov stoke s prerađivačima mesa, prodajuutovljenustoku po propisanim zaštitnimcijenama, a pridržavaju se ugovorenihkontigenata,dinamike stavljanja u tov i isporuke utovljenestoke na klanje.Novčanipoticajiisplaćuju se proizvođačima za utovljenu i isporučenujunadod 150 na 280 kgžive vage, odnosno od 280 na 450 kg žive vage kod faznogtova iliza utovljenujunad od150na450kgžive vage Novčani poticajisplaćuje se korisniku novčanih poticaja samo za proizvedeni prirast kgžive vage po grlu. Za tovnu junadjeutvrđena zaštitna prodajnacijena. Pod zaštitnom cijenompodrazumijeva se cijenaunutar intervala kojegčine donja igornjaciljnacijenautovljene junadi za: - utovljenujunaddo 280 kgž v od 11,50 do 14,50kuna po kg; - utovljenujunadod 280 do 450kgž.v.od9,50do12,00kuna po kg.U slučajuporemetnje na tržištu,intervenira država i otkupom zadržava navedene cijene.[iii

GOSPODARSTVO
Tablica: Pregledosnovnih novčanih poticaja i naknada u govedarskoj proizvodnji Proizvod Jedinica Iznos kn Redovno | Posebno* Mlijeko** litra 0,55 0,8 Rasoplodnipodmladak Goveda grlo 1.480 2.000 Ovce i koze grlo 370 500 Rasplodnagrlahrvatski pasmina Istarsko govedo grlo 5 500 Slavonski podolac grlo 5.500 Tov junadi po kg 0,22 Osnovno stado*** Krava grlo 350 Ovaca i koza grlo 30 područje posebne državne skrbi,brdskoplaninsko područje,otoci i poluotok Pelješac kravlje,ovčjei kozje na brdskoplaninskom i otočnom području Mljekarski list 17

=

Uloga zaštite okoliša u

proizvodnji i preradi mlijeka

Piše: mr sc Damir Brlek

Zaštita okoliša svakodnevno je prisutna u svim životnim djelatnostima i aktivnostima, a ovdje će se pažnjausmjeriti na proizvodnjui preradumlijeka. Ova strateška djelatnostzaokružuje nekoliko usko povezanihciklusa (izgradnjafarmi,proizvodnja zdrave hrane,primarnaproizvodnja mlijeka,otkup,transport,prerada, distribucijagotovihproizvoda) gdjesvaki ciklus karakteriziraju određene posebitosti. Nameće se potrebadati prikaz i odrediti ciljeve i smjernice kako skrbiti o okolišu u već spomenutomlancu proizvodnje i prerademlijeka. Ovajse prikazdajekroz iskustva i organizacijuzaštite okoliša LURA GRUPE, kao vodećeghrvatskogsustava industrijamljekarskih proizvoda.Najvažnijegospodarske djelatnosti LURA GRUPE su svakako preradamlijeka i proizvodnjamliječnihproizvoda te kooperativni odnosi u poljoprivrednojproizvodnji;stočarstvu i ratarstvu S tim u svezi koncipiranajei politikazaštite okoliša unutar kompanije i sam sustav upravljanjaokolišem Također, ovakva jepolitikaslijedstalnog praćenjasvjetskihtokova u politicizaštite okoliša,između kojih se izdvajaju dva najvažnija perioda u posljednjihdesetak godina:

sebno se ova konstatacija odnosi na period od 1987 god.prema kasnije. U tom periodujeSvjetsko povjerenstvo za okoliš i Brundtland povjerenstvo formuliralo konceptodrživograzvoja. Isti je temeljen na principima ostvarivanjapotrebnihdruštvenih promjena,ostvarivanja ravnopravnosti i brige za okoliš,potvrđivanjasvijesti o potrebamabudućih generacija i njihovompravu na zadovoljenje tih potreba.

sursa, pročišćavanjeotpadnih voda,metode kompostiranja, zakonodavstvo u zaštiti okoliša, zamjenafreona iz rashladnih sustava i sl.)kojeće doprinijetiukupnojkvaliteti očuvanja i poboljšanjastanjadijelovaokoliša i okoliša u svojnjegovojukupnosti. U tom pravcu zauzet jestav i politikakompanije na način da prihvati već zacrtanu politiku zaštite okoliša razvijenihzemalja zapadneEurope i Sjeverne Amerike i to na način:

1 Pridržavanje i provođenje načela politikeOdrživograzvoja

2 Uvođenjepolitikeupravljanjaokolišem

2 Iza ovog perioda,točnije 1992 god.održana je KonferencijaUjedidnjenihNaroda o okolišu i razvoju(UNCED) u Rio de Janeiru,gdje se usvojilaAgenda 21 ilislikovito prevedeno - Program za promjenu za 21 stoljeće. Pralelno jedonijeta i odluka o uspostaviSvjetskogpovjerenstva za Održivi razvoj. Ove dokumente jeprihvatila i potpisala i Republika Hrvatska

Nakon navedenih događaja zaštita okoliša poprimapraktičan karakter, za razliku od prijašnjeg deklarativnog.Ovojkonstataciji ide u prilog i to što su zakonodavna tijeladržava svjetske zajednicepooštravali i iz dana u dan pooštravaju kroz zakone i provedbenepropiseobveze sviju prema prirodi i okolišu

Sljedeći"prethodno, LURA GRUPA postalajejedanod 23 osnivača Hrvatskogposlovnog Savjeta za održivi razvoj i ujedno se tim aktom obvezala provoditi tu politiku. U najkraćimcrtama to znači da se opredjeljujemo za razvojkojiskrbi o okolišu,kojije tehnički podoban,gospodarstveno provediv i društveno prihvatljiv, a u konačnosti omogućuje zadovoljavanjepotrebasadašnje generacije ne ugrožavajući mogućnostizadovoljenjapotreba budućih generacija.

1 Intenzivira se polaganjepažnjezaštiti okoliša u svim njegovim elementima (zrak,voda,tlo,očuvanjebiološke raznolikosti, proizvodnjazdrave hrane i sl.). Po-

Nakana jeovim člankom pokazati osnovni način ustroja i opće politikezaštite okoliša kompanije te poljoprivrednestručnjake i ostale pripremiti za sljedeće konkretne obveze i zadaće, te na nužnost poduzimanjaodređenih radnji(zaštitatla,racionalno korištenjeprirodnihizvora i re-

Prilogovoji ovakvojpolitici, kao i dokaz prelaska s deklarativne na pragmatičnupolitiku zaštite okoliša,objavljena je i Povelja o zaštiti okoliša čije se odrednice smatrajuobvezujućim za kompaniju te su podložne vanjskimrevizijama.Obzirom na važnost navedenogdokumenta donosimo ga u cijelosti istavljamo na kritički uvid svim zainteresiranima Isto tako ovim putem ostajemootvoreni za sve primjedbe i sugestije svih zainteresirenih gledeprovođenjanačela Povelje.

GOSPODARSTVO ka k> LU
18 Mljekarski list

Povelja o zaštitiokoliša

1. Zaštita okoliša jedio poslovne strategije LURA Grupe.

9 Uvodi se postupakjednogodišnjevlastite revizijestanja okoliša, a dvogodišnjeprovode vanjski,neovisni revizori

10 Svake naredne godineLURA Grupaće redovito objavljivati izvješća o stanjuokoliša

2 Sigurnost,zdravlje i zaštita okoliša su prioriteti u poslovanju Grupe.Zaštita okoliša provodi se u svakom područjuproizvodnje i distribucije naših proizvoda.

11. LURA Grupase obvezuje izraditi Strategijuzaštite okoliša, a na temeljuStrategijeizradit ćemo parcijalne,provedive programe zaštite okoliša

3 Tijekomobavljanjasvojih aktivnosti odlučni smo u opredjeljenju za očuvanje i osiguranje:

- sigurnosti rada

- zaštite zdravlja svih zaposlenika

- uravnoteženograzvitka

- razvitka mehanizama zaštite okoliša u cjelini

unutar kompanijepozicionirana u najviši vrh poslovodstva odnosno u Sektor za strateški razvoj, općei pravne poslove i poslove zaštite okoliša kojemujena čelu Potpredsjednikkompanije. Unutar Sektora ustrojenjeOdjel za inženjeringzaštite okoliša i kontrolu onečišćenjakojijezadužen za provedbusvih poslovavezanih uz zaštitu okoliša

12. Otvoreni smo za sve zainteresirane stranke u svim pitanjima i segmentimapolitikezaštite okoliša te smo uvijekspremniodgovoriti na upite o istom Svi podaci u poslovimazaštite okoliša su javni i dostupnijavnosti.

- poboljšanjakakvoće življenja

- očuvanjaprirodnihzajednica - očuvanjabiološke raznolikosti

- racionalnogkorištenjaprirodnih izvora i energije

4. Dosljedno se pristupapoštivanjunačela politikeodrživog razvitka kako kroz članstvo u Hrvatskom poslovnomSavjetu za održivi razvoj,tako i u svakodnevnim aktivnostima

Trendovi u okruženju

13 Biramo poslovnepartnere i poslujemo s onima kojizaštiti okoliša posvećujujednakupozornost kao iLURA Grupa. Od svojihdobavljačazahtijevamopoštivanjevisokih standarda zaštite okoliša kao i politikeodrživog razvoja.

14. Nastojimoizgraditivlastitu viziju i biti dalekovidni kako bismo u svakom trenutku mogli odgovoriti na izazove i zahtjeve tržišta,zakonskih propisa i znanstvenih dostignuća u pogledu zaštite okoliša

5 Dosljednoprovodimo i poštujemoodredbe zakona i propisa RepublikeHrvatske kojiregulirajupitanjazaštite okoliša. Također,ustrajni smo na provođenjuodredbi međunarodnih konvencija,protokola i ugovora o zaštiti okoliša kojeje preuzela RepublikaHrvatska

Važnost i veličinu ukupnegrane prehrembeneindustrije, a u kojojznačajnomjestozauzima proizvodnja i preradamlijeka, nijenužno potrebnoisticati jerje to jednostavnotrajna i kontinuirana djelatnost te svakodnevna potreba. Kao uvod za daljnja razmatranja i razmišljanja te o potrebi djelovanja u zaštiti okoliša u proizvodnji i preradimlijeka,daje se nekoliko zanimljivihpodataka što se dogodilo u ovom stoljeću, a direktno jevezano za proizvodnju hrane:

15 Nastavljamo s dobrim poslovanjem, što znači da se pri donošenjusvih poslovnihodluka uvažavajuzahtjevizaštite okoliša Ovakvim pristupomželimo osigurati i promicatiekodjelotvorno poslovanje.

6 Daljnjirazvojposlovanja usjmerava se i koncipiraprema međunarodnim normama serije ISO 9000 i ISO 14 000.

7 Uvodimo sustav upravljanja okolišem na najvišojupravljačkoj razini Grupe.

8 Permanentno se u sustavu obrazovanjazaposlenika radi na podizanjukvalitete znanja i odgovornosti u pogleduzaštite okoliša na svim razinama Grupe.

16 Djelovanjem LURA Grupe u skladu s Poveljomzaštite okoliša na očuvanju i unapređenju stanjaokoliša,sigurnosti rada i kvalitete sveukupnostiposlovanja,nastojat ćemo zadovoljiti sva očekivanjapotrošačaproizvoda iz našegproizvodnogprograma Poveljajeobjavljena 30 rujna 1998 god.

Kako bi se navedena politika provela u djelo,zaštita okoliša je

aa mm apop GOSPODARSTVO
BROJ
1900.
1 6 MILIJARDI 5 MILIJARDI 100 MILIJUNA GODIŠNJE T u 10 MILIJARDI OBRADIVO TLO: 1950. 1980 2000 ha/st 0 52 0 3 0 25 EROZIJA 0 7% TLA + (1emtla U prinos za 3%) RAUBANJE TLA 4 UMJETNO GNOJIVO kgst 5 > 26 30 god Mljekarski list 19
STANOVNIKA:
1990.

GORIVO

Itžita 60 > 163

PORAST POTROŠNJE

ENERGIJE

1900. - - 1990 12X T

0 5 --- 1 8 kg OTPADADNEVNO

BRDO 100M 1000 X 1000 m 50 --- 2001 VODE

novnika S porastomstanovništva slikovito jeprikazan i padraspoloživogobradivog tla po stanovniku i to samo za posljednjih 40 godina.Pridodamo li ovome još i prirodneprocese erozije(velikim dijelomizazvane nepotrebnim krčenjemšuma)postavlja se pitanje koliko i kakvogće obradivog tla ostati za budućnost

Dajese prikazporastabroja stanovnika na Zemlji u ovom stoljeću te prikazkontinuiranog “nestanka? obradivog tla Vidljivo jekako jesamo u ovom stoljeću brojstanovnika povećanviše od tri putate se s prosječnimprirastom od 100 milijunastanovnika godišnje, oko 2040 god. na Zemljiočekuje 10 milijardi sta-

OBAVIJESTI I REPORTAŽE mr

Dajese prikaz“raubanja" tla uz kontinuirani porastpotrošnje umjetnihgnojiva,slikovit porast potrošnjegorivaizražen u litrama po toni proizvedenogžita,porast potrošnjeenergije,porast“proizvodnje"otpadapo stanovniku dnevno i porastdnevne potrošnje vode po stanovniku Vidljivo je kako je prethodnoumanjeno obradivo tlo sve više opterećeno

ObiteljskakućanstvaŠkrobarStjepanaiStankaizBrezjaLopatinec,Međimurje - značajniproizvođačimlijeka

Piše:dipl.ing.StjepanBrlek

U 1998. godinimljekari“Sirko" isporučili su 249 000 litara mlijeka.Zajedno sa suprugama Anom i Suzanom te unukom Igorom, posjeduju 30 ha zemljišta, od čega25 ha vlastitoga i 5 ha u zakupu.

korištenjemumjetnihgnojiva kao i emisijama iz potrošnjemotornih goriva.Također jejasnovidljivo višestruko povećanje(12puta) potrošnjesvekolike energije, četverostruko povećanjepotrošnje vode kao i povećanjednevne “proizvodnje"otpada. Uspoređujućinavedene podatke o prosječnimpotrošnjama resursa, izvora i energenata po stanovniku iimajući u vidu kako je brojstanovnika samo u ovom stoljećuporastaoprekotri puta, nameće se zaključak kako jedošlo krajnjevrijeme o ozbiljnom razmišljanju o daljnjojpotrošnji i razvitku Ovo jeposebnovažno jerjevećina navedenih resursa i energenataNEOBNOVLJIVOG karaktera.

hova uspjeha, a opredijelili su se za holstein pasminu.

slobodom držanju,sistem izgnojavanja jerešetkast. U objektu je uvedena strojnamužnja - mljekovod, a uvedene su i pojilice. U priručnojmljekarinalazi se rashladni uređaj - laktofriz od 850 litara,nabavljenposredstvom mljekare“Sirko"

U okviru objektaizgrađeni su i silosiza kukuruzno zrno od 85 mši silažu stabljikaklip 800 m?,garaže za svu mehanizaciju, kao i septičkajamaod 600 m:

U strukturi sjetvenajzastupljeniji jekukuruz - zrno stabljika 15 ha i zrno 5 ha Ostalo su djetelinsko travne smjese,livade i pašnjaci.

Posjedujupraktično svu potre- bnu mehanizaciju, od čega 3 traktora od po 39,70 i 75 KS 5-6 prikolica,kombajnza kukuruz, silokombajn i dr, Posjedujuobjekte za 40 krava muzara i 60 grla podmlatka, među kojima i ženski podmladak za remont Sav ženski podmladaknamijenjen jeza vlastiti remont, a dijelom i za prodaju.

Prosječnaproizvodnjamlijeka u 305 dana laktacije dosiže 6 200 kg.Dnevno isporučuju750-800 litara mlijeka s 4,2% mliječne masti

Tijekom1998 godineisporučili su 249 000 litara mlijeka s 4,2% mliječnemasti Zadovoljni su cijenommlijeka, kao i premijom, tim više što je redovna isplata. Nisu zadovoljniparitetomcijena u odnosu na reprodukcijski materijalpotrebanseljacima(mineralna gnojiva,zaštitna sredstva, sjeme,mehanizacija).

Kod izgradnje i opremanja objekta,proširenjaobjekta,nabavu mehanizacije i rasplodnihgrla, u proteklomrazdobljukoristili su kredit posredstvom“Vindije", Hrvatske kreditne banke za obnovu i razvoj i Ministarstva za poljoprivreduRH,podpovoljnim uvjetima.

Muški podmladaknamijenjen jezavlastito tovilište Sva grla su u

Škrobarovi su zadovoljni poljoprivrednomselekcijskom službom,kojaih redovno posjećuje i čiji su savjeti i sugestije dio nji-

Mehanizacijajezastarjela, a nabava nove u ovom momentu, u odnosu na bankarske kredite - visoke kamate za seljake, jenedostupna.Zadovoljni su i premijom za oteljeneprvotelke iz vlastitoga uzgoja,koju su i koristili

GospodinŠkrobarsmatra da smo previšeorijentirani na uvoz niza poljoprivrednihproizvoda kojebi naši seljacimogliproizvoditi i za izvoz m

GOSPODARSTVO m
L_|
20 Mljekarski list

Kobilje mlijekoizvor

zdravlja i dodatnog prihoda

seljačkih gospodarstava

Piše:prof. dr Jan Čižek

aktivan napitakkojisadržava 0,51% alkohola Već stoljećima je fermentirano kobiljemlijeko na ruskoazijskim prostorimapoznato kao kumis To jevisoko vrijedna namirnica idealna za prirodno liječenje i cijenjenidodatak hrani kod kroničnih (trajnih)probavnih smetnji i crijevnihoboljenja. Utvrđeno jeda se već nakon 25 dana redovitoguzimanja po 2 dl kumilaca postižuosjetniuspjesi.

Kobile dajuna dan 8 litara mijeka. Za potrebeuzgojaždrebadi dnevno se ostavljaju 4 litre To se postiže tako da se od kobile izmuze, s istim muznim uređajem kao za koze, 4 litre mlijeka, a ostatak posiše ždrijebe na pašnjaku.

Kobilje se mlijekoprerađuje u sedam visoko vrijednihproizvoda:Equilac - prirodnoduboko zamrznuto kobiljemlijeko.Odrasli ga rabe kao dodatak hrani priželučanim,crijevnim i jetrenimtego- bama te prioboljenjima kože i za povećanjaotpornosti(imuniteta).

Za vrijemeposjetaSvjetskoj izložbi organskobioloških namirnica (“zdravehrane") i proizvoda široke potrošnje, imao sam prilike razgovarati s gospodinomZollmanom, vlasnikom prve i najstarije kobiljefarme u Njemačkoj,koji ima četrdesetgodišnje iskustvo u radu Farma je usred prelijepog okruženjaOdenwaldskih šuma, područjapogodnog za rekreaciju i razvojseoskogturizma. Kako je udaljena od industrijskog onečišćenja,pogodnajeza kontroliranu organskobiološku proizvodnju kojunadzire i certificira “Demeter", najpoznatijenjemačko i u svijetu uvaženo udruženjeorganskobio- loških proizvođača.

Sto šezdeset hektara idealno je za proizvodnju krme Dvjesta kobila Haflingerpasmine sa ždrebadi uglavnompase na pregonskom pašnjaku.

Kumilac granulatjeprahod dubokozamrznutogfermentiranog kobiljegmlijeka.Granulat ovog mlijekaosobito jepogodanoblik kada se svakodnevno uzima u malim količinama

Kumilac krema

Kumilac losion - oba proizvoda novost su za njegukože i tijela. U njihovom se sastavu učinkovito nadopunjujuvrijedneaktivne tvarivitamin E i jojobinoulje u kremi, a vitamin B ijojobinoulje u losionu s fermentiranim kobiljimmlijekom.

Za dojenčad i djecukoristi se kao nadopunamajčinommlijeku kod probavnihsmetnji,alergije na mlijekoiza povećanjeopćeotpornosti.

Vrlo vidljivi učinci postižu se već za 30 dana dnevnim uzimanjem 1/4 litre ili jednevrećice equilaca u prahu.

Kumilac gel za kupanje i tuširanje.OvajpH neutralan, bez alkalija spram kiseline otporangel,čijaje osnova fermentirano kobiljemlijeko,posebno se iskazao i preporuča se za njeguoboljele kože

Kobiljemlijeko jealbuminskoglobulinskomlijeko(kazein55%, albumin 45%).Kazein jeu sitnim pahuljicamakoje se ne zgrušavaju u velike grude.Sadržajslobodnih aminokiselina i peptidajevisok Mliječnemasti sadrže 55% nezasićenih masnih kiselina, od toga 13,1%linolne kiseline,9,1%linolenske,1,8%arahidonske kiseline Odnos kalijaspram natrija jeoko VL

“Kada smo 1959 godinepočeli s proizvodnjom", kaže gospodin Zollman,“vidjeli smo da proizvodnjanijebaš jednostavna. No, riješeni su proizvodnoproblemitehnološki kao i komercijalizacija proizvoda.Ekonomski uspjehproizvodnje", kaže vlasnik,“počiva na tome da mliječniproizvodidaju najmanjejošjedanputtoliku vrijednostkoliko vrijediždrijebe, pa je tada i dobit gotovo dvostruka."

Equilacgranulat jeu prahosušeno duboko smrznuto kobilje mlijeko.Postupakdobivanjapraha od duboko zamrznutogkobiljeg mlijekanajučinkovitiji je postupak kojim se životne tvari osjetljivog proizvodaEquilacamogu trajno sačuvati

Velika potražnja za tim proizvodima trebala bi biti poticaj da se na atraktivnim područjima u Posavini, s našim autohtonim posavskim konjem, i kod svih ljubiteljadržanjakonja, za sada bez veće ekonomske koristi,osmisli odgovarajućiuzgojniprogram Time bi se potakla unosna proizvodnja, kao dodatni prihodobiteljskim gospodarstvima,gdjeintenzivno poljodjelstvo radi prirodnihuvjetanije mogućeili kojasu pogodna i za razvojseoskogturizma

Kumilac - fermentirano kobilje mlijeko. To jeprirodanbiološki

Tako bi se potakla i naša organskobiološka proizvodnjačiji se prizvodi od našeg“BIOS" saveza za organskobiološku proizvodnju sve više čak iz inozemstva traže,jerje Hrvatska nadaleko poznatajoškao prirodnočisto i nezagađenopod- ručje. m

OBAVIJESTI I REPORTAŽE
Mljekarski list 21

Piše:dipl.ing.StjepanKeglević

Godine 1954 i1955

Osnovane dvijevijetnamske države

Na Ženevskojkonferenciji započetoj 8 svibnja1954.,odlučeno je da se na područjukolonije

Francuske Indokine osnujuprivremeno dvijedržave, i to Sjeverni Vijetnam s Hanojemkao glavnimgradom i Južni Vijetnam sa Sajgonomkao glavnimgradom. U sjevernomdijeluvladao jesocijalistički, a u južnomkapitalistički sustav Kako bi bolje razumjeli te događajevalja nam se ukratko osvrnuti na zemljopisne i povijesnečinjenicekojesu ih uzrokovale

Južnokineskog mora Manila je grad i luka na otoku Luzon s oko

1,200.000stanovnika

Međutim,već od 1941 pojavio se komunistički revolucionar HO-ŠIMIN (18901969), kojije svojimDemokratskim frontom prisilio cara da odstupi s vlasti (abdicira) i sam preuzme vlast Francuzi su isprvapriznalinjegovu vladu, ali su već 1946 otvorili neprijateljstva kako bi spriječili proširenjenjegovogkomunističkog utjecaja. Tako je započeo osmogodišnji rat u kojemsu se Ho-ŠiMinove snage, nazvane VIETMIN,ogorčenoborile, pa su npr artiljerijskaoružjaprevozili prekoplanina čak na biciklima Konačno su brojnefrancuske snage bile zbijene u jedanprsten u džungli kod gradaDIEN BIEN FU (uSjev.Vijetnamublizu Laoske granice) i tamo su nakon 56-dnevne opsadekapitulirale 7. svibnja 1954

Indokina jepoluotok u jugoističnojAzijiizmeđu Bengalskog zaljeva i Južnogkineskog mora Na oko 2 mlijuna km? pružaju se tropskešume,savane i grmovite stepe, kao i ogromna rižina polja kojadajunajvećuproizvodnju riže na svijetu.Tikovina,kaučukovac i razne rude,velika su tamošnjaprirodnabogatstva. Tu živi oko 1000 milijunaljudi,danas u osam država

Francuska osvajanjaistočnih dijelovaIndokine započela su polovinom 19 stoljeća, i završila 1893 godinezaposjevši sve tri vijetnamskeoblasti,Kambodžu i Laos Pri krajuDrugogsvjetskog rata, 1945.,Japanci su Francuzima preotelivijetnamskepokrajine i osnovali nezavisnu državu Vijetnam, a carem je postao BAO-DAJ

Pred sve većom komunističkom opasnosti za slobodan demokratski svijet, osnovan jeobrambeni savez nazvan skraćenicom SEATO, engleski“South East Asia TreatyOrganization". Savezu su pristupilesljedećedržave: Australija,Francuska,Velika Britanija, Novi Zeland,Pakistan, Filipini,Tajland i Sjedinjene Američke Države. Ciljje saveza da usklađujezajedničkeobrambene napore u istočnoazijskom prostoru te da unapređujegospodarsku i tehničku suradnju zemaljačlanica

Austrijaponovno stekla nezavisnost

Francuzi nisu moglinastaviti ratovanje, jer su im SAD otkazale daljnjuvojnupomoć.Na spomenutojŽenevskojkonferenciji došlo jedo nagodbe da se uz rijeku Ben Hai,blizu 37 paralele, učini privremenademarkaciona linija između sjeverne ijužnedržave Ta podjelabila je uzrokom novog rata kojijeizbio 1965 Na istoj konferencijiodlučeno jeda se na područjubivše Francuske Indokine osnujujošdvijenezavisne kraljevine: Laos i Kambodža Protukomunistički savez u jugoistočnojAziji

Ovajsavez sklopljen je u Manili,glavnomgraduFilipina, 8 rujna1954 Filipini su nezavisna država od 1946

Nalaze se na otočnojskupini od 7083 otoka predistočnom obalom Azije,između Tihogoceana i

Prisjetimo se da jeNjemačka podvodstvom Adolfa Hitlera 13 ožujka1938.,pripojilanezavisnu RepublikuAustrijuučinivši ju svojompokrajinom. To jeu povijestipoznatopod nazivom “Anschluss" Nakon sloma Njemačke osnovali su saveznici,kojisu polovicomsvibnja1945 došli na austrijskotlo,“Savezničku komisiju za Austriju".Sovjeti su upravljalipokrajinamaGradišće, Donjomi GornjomAustrijom, Amerikanci GornjomAustrijomjužno od Dunava i Salzburgom,Francuzi Voralbergom i Tirolom, a EngleziŠtajerskom,Koruškom i istočnim Tirolom I tako je to trajalo do proljeća 1955 kada su nakon smrti Staljina, za Austriju, u Kremljudošli povoljniji trenuci S austrijske strane su bili odlični pregovarači;kancelar Julius RAAB i njegovzamjenik Dr Adolf SCHARF te je tako za Austrijustigaoveličanstveni dan 15. svibnja1955., u Beču je potpisanAUSTRIJSKI DRŽAV-

_/ Obitelj ii dom a Sonne
Kronika čovječanstva
22 Mljekarski list

dina Okupacijskepostrojbe su se obvezale napustitizemljunajkasnije 90 dana nakon ratificiranjaUgovora.Isto tako,Ugovorom se Austrijaobvezujepoštivati manjinskaprava Slovenaca u Koruškoj i Hrvata u Gradišću Iznad svega stojizaključak Austrijskognacionanogsavjeta da će Austrija biti neutralna zemlja, što su potvrdilečetiri velike sile.

Sredinom rujna1955 Austriju su napustile i posljednjesovjetske jedinice.Kasnije jeutvrđeno da je jedanengleskičasnik otišao iz Klagenfurta 26 listopada, pa je tajdan proglašennarodnim blagdanom,pod nazivom “DAN ZASTAVE"

NI UGOVOR čiji su potpisnici ministri vanjskihposlova:Vječeslav MihajlovičMOLOTOV (SSSR),John Foster DULLES (SAD),Harold Macmilla (Vel. Britanija), Antoine PINAY (Francuska) i LeopoldFIGL (Austrija). To se zbilo u 11.30 sati u Mramornojdvorani baroknog dvorca Belvedere. Pred dvorcem jestajalostotine tisuća ljudikoji su nakon pojavespomenutih državnika na balkonu dvorca izražavali neopisivuradost, a u cijeloj zemljizvonila su zvona Za Austrijujenastupilo novo razdoblje puno najvećih nada koje su se u velikojmjeri i ostvarile.

Smrti velikih ljudi

teorijske fizike i filozofski duboko zahvaća u problemeprostora i vremena Einsteinova teorijajedna jeod temeljnihzakonitosti prirodeprema kojojsvako tijelo ima energiju, što znači da su u jezgramaatoma sadržane goleme količine energije. To jepotvrđeno eksperimentimanuklearne fizike i korištenjemnuklearne energije. Einstein, kao veliki mirotvorac, nikad niježelio da se nuklearna energijakoristi u ratne svrhe

Aleksandar FLEMING, bakteriolog, umro je 11 ožujka 1955 u Londonu Rođen je u Engleskoj(LockfieldDarvel) 6 kolovoza 1881. Postajedirektorom Mikrobiološkoginsituta u Londonu. U svojimistraživanjima bakterijastaphylococa,opazioje kad se na njihovojkulturi pojavljujugljiviceplijesni,bakterije ugibaju. Iz gljivicajeuspioizolirati supstancukojajesprečavala razvojbakterija.Budući da se

Albert EINSTEIN, fizičar, umro jeu 76 godiniživota 18. travnja1955. u SAD, gradu Princeton. Rođen je u njemačkom graduUlmuu 14 ožujka1879 Studijezavršava na Visokojtehničkojškoli u Ziirichu,gdjepostajekasnije i profesorom teorijskefizike Nobelovu nagradu za fiziku dobio je1921. Kasnijeradi u Berlinu na svojojteoriji gravitacije. Po dolasku Hitlera na vlast,1933 zbogžidovskog porijeklaoduzete su mu sve funkcije kao i imetak, te odlazi u SAD odrekavši se njemačkogdržavljanstva. Od tada do smrti radi u Institutu za viša znanstvena istraživanja u Princetonu Njegovateorijarelativnosti je temeljniokvir za daljnirazvoj

Tekst Državnogugovora sastoji se od preambule, 38 članova, dva dodatka i petlista.U predvečerje potpisivanjaUgovorabrisana jeiz preambulerečenica da Austrija snosi suodgovornost za Drugi svjetski rat Njoj su priznate granice kojejeimala 1 siječnja1938., a zabranjenojojje bilo kakvo sjedinjavanje s Njemačkom.Austrijska savezna vojskasmijeimati pod oružjemnajviše 54 000 vojnika te ne smijeposjedovati nikakvo raketno oružje.Austrija se nadaljeobvezala pokritisovjetska potraživanjaisporukamarazne robe u vrijednosti od 150 milijuna dolara, kao i 10 milijuna tona nafte besplatno,tijekom 10 go-

A Einstein

A Fleming

radilo o gljivicinazvanojPenicillium nonatum, njihovarazarajućasupstancadobila je ime PENICILIN To se zbilo čak 1928 EngleskiliječnikHovard FLOREY sa suradnicima je10 godina kasnijepostaviotemelje za proizvodnjutogpripravka.Godine 1945 dobili su obojica, kao i Ernest CHAIN,engleskifiziolog i biokemičar,Nobelovu nagradu za medicinu Početkom Drugog svjetskog rata penicilinom su počela liječenjabolesti kojeuzrokujurazni mikroorganizmi. Naročito uspješnoje liječenatuberkuloza

KRONIKA ČOVJEČANSTVA
V M Molotov
Mljekarski list 23

Hrvati u Rumunjskoj

Piše: dipl.ing.StjepanKeglević

hereza, kako to piševlč L 1 Krmpotić.Nakon franjevaca došli su oci Družbe Isusove i nastavljalibrigu franjevaca.

Nakon što smo naše poštovano čitateljstvoizvijestili ukratko o Hrvatima u Austriji,Mađarskoj i Boki Kotorskoj, u ovom brojuprogovoritćemo o Hrvatima u Rumunjskoj o kojima se dugokod nas nijepisalo.

Za podatke o tom dijeluHrvata, vjernihsebi i starojDomovini, dobili smo od g HrvojaSALOPEKA, pročelnikaOdjela za hrvatske manjine u Hrvatskojmatici iseljenika, na čemu smo mu vrlo zahvalni Poklonio nam jetekstove referata kojesu za vrijeme manifestacije TJEDAN HRVATA IZ RUMUNJSKE, u Zagrebu1989., održali stručnjaci:HrvojeSALOPEK,vič Lazar Ivan KRMPOTIĆ, prof.StjepanKRPAN,prof.Tihana PETROVICiSanjaVULIĆ,afotodokumentarni dio djelojeDarka VUKOVCOLIĆA. Danas u Rumunjskojstručnjaci razlikujuuglavnom ove četiri skupinehrvatskogživlja:

1 Karaševski Hrvati u dolini rječiceKaraš;

2, ŠokačkiHrvati u Rekašu; 3 PokupciTuropoljci u Keči; 4 Brinjacičakavci u Čeneju. Karaševski Hrvati

Karaševski Hrvati, ili kako ih druginarodi zovu Krašovani, došli navodno iz Bosne oko 1393., u vrijemeugarskohrvatskog kralja Sigismunda, i naselili današnji rumunjski dio Banata,jugozapadno od gradaRešice,podnovisokog gorjaSemenik Tu i danas žive u ovih sedam sela: Karaševo,Ravnik, Lupak,Klokotić,Vodnik,Nermiđ i Jabalče. Doseljenike su doveli i za njih se stoljećimabrinuli oci franjevci - brinuli za njihovrast u katoličkojvjeri,branili ih ičuvali od

Ovi Hrvati bili su dobri stočari. Opisuje ih S Krpanu prilogu “Ovčarstvo kod Hrvata u rumunjskojžupanijiCarasSeverin", a Salopeknavodi kako su ti Hrvati bilizapravo sretni što žive na zemlji udaljeni od one u banatskojravnici, pa su bili za vrijemekomunizma sačuvani od prisilnekolektivizacije i zadržali svojapradjedovska imanja.Zapošljavaju se u metalurškom središtu Rešici i obližnjimrudnicima, pa ih jeto zaustavljalo na rođenojgrudi.Danas ih ima oko 7.000,duboko su povezani s Katoličkom crkvom,čuvajustaru tradiciju i govore materinjimjezikom kao rijetkokojazajednica. U svom jezikuimajuzanimljivih posebnosti kojejepodrobnoistraživala gđa. S Vulić, a mi ćemo navesti njihovenazive za tri katolička blagdana:Tijelovo zovu BRAŠANČEVICA,Rokovo ČUMINDAN (sv.Rok jezaštitnik kuge a kugunazivajustarim balkanskim nazivom ČUMA) a Badnjakzovu TRPIDAN,jerse na tajdan trpi gladzbogposta. O odijevanju karaševskih Hrvata napisala jeveliki priloggđa. T Petrović, ali to prelazi okvire ovog našegčlanka Prenosimo iz tograda snimku obitelji iz sela Lupaka.

Obitelj iz Lupaka(Snimljeno oko 1934)

bavili su se poljodjelstvom, stočarstvom i vinogradarstvom. Krajem 19 stoljeća bilo jeoko 1700 duša,pa je u Rekašu postojala hrvatska škola,kulturna društva, čitaonica i knjižnica, te se i trgovalo na hrvatskom jeziku.Glavno smanjenjetognašegnaroda uzrokovao jerumunjskikomunizam koji im je oduzeo zemlju, a mladi se nisu željelimučiti u kolhozima, nego otiđoše u tvorničke radnike u Temišvar. Godine 985 u Rekašu je bilo samo još200 duša U uvjetima današnjerumunjskedemokracije obnavljaju se u Rekašu stare hrvatske manifestacije, kao na blagdan sv Ivana Krstiteljaobičaj RUGE, kojegjesimbol ružmarin Oni surađuju s ostalim hrvatskim organizacijama u Rumunjskoj što im održava hrvatski duh

Pokupci - Turopoljci u Keči

ŠokačkiHrvati u Rekašu Rekaš jegradić 23 km istočnije od Temišvara i u njegovimsjevernim i zapadnimdijelovima žive Hrvati kojisebe zovu Šokcima, a takoihzovuirazni druginarodikoji tamo žive Oni su tamo, prema predaji, došli od Babine Grede (jugozapadno od Vinkovaca) oko 1650 godinedok su tim dijelom temišvarskog Banata jošvladali Turci Bili su oni dobri gospodari -

Razlozi zadoseljenje Hrvata u to područjedanašnjeRumunjske, sežu u doba oslobođenjaHrvatske od Turaka krajem 17 stoljeća. Tada je,naime,carevina Autrijaorganizirala Vojnukrajinu i u središnjoj Hrvatskoj, pa su i zagrebačkim biskupimaoduzeta mnoga velika imanja. Za nadoknadu dobili su bogatubanatsku gospoštiju u Biledu kod Temišvara U cilju uspješnoggospodarenja na tim površinama biskupMaksimilijan Vrhovec preselioje 1801 svoje

IZ HRVATSKE POVIJESTI
24 Mljekarski list
BJELOVAR 43000 Bjelovar,Križevačka cesta 3 b Te 043/25 18 90 rex 043/25 17 00 mobitel: (099/711)Ke)(06) MUZNI APARATI POZNATIH EUROPSKIH PROIZVOĐAČA - sAC - MILKLEINE - WESTFALIA monofazniilitrofazni - sa jednom,dvijeilitrikante stabilneili na kolicima vezovi ZA STOKU (4 tipa) Niskiprivez s krmnom pregradom Grabnerovravni vez SISTEMI ZA IZGNOJAVANJE Sistemza izgnojavanje “EKONOMIK" | .kran_ i IZPROIZVODNOG PROGRAMA NUDIMO: KRMNE ZABRANE POJILICEVIŠETIPOVA An i GUMENI TOPLIPOD Hidrauličnisistem SKRTICA" PRIBOR ZA ODRŽAVANJE HIGIJENESTOKE

predijalce(uživateljebiskupskih posjeda) s područjaPokupskog i Turopoljapodijelivši im na uživanja 8 011 jutarazemljetime da su im bile izgrađene kuće i gospodarske zgrade. Oni su do 1848. davali biskupimagodišnjapodavanja. Poslije su neki postali i veliki posjednici s 200 i 300 jut.zemlje.

Ti Hrvati bili su odlično organizirani te su do 1930 imali u Keči svojuopćinu, a hrvatska škola očuvala se do 50-tih godinanašega stoljeća. Osim togaimali su kulturnoumjetnička društva,gospodarsko društvo,vatrogasno kao i vjerskadruštva.

Smotra folklora93.,ZagrebFolklorno društvo ""Karaševska zora",prof.MiljaRadan i Hrvoje Salopek

Komunistički sustavje i njihučio nadničarima na vlastitojzemlji, a konačno je zbog“kulačtva" 23 obitelji moralo otići u progonstvo u Baraganna rijeciPrutu (lijevi pritokDunava).Vratili su se kasnije u svojemjesto, pa im je demokratska rumunjskavlast vratila posjede i dobivajunovčanu pomoć.

Danas jebrojtih Hrvata kajkavskognarječja pao na 60-tak duša Sačuvali su nešto običaja, učlanjeni su u Zajedništvo Hrvata u Rumunjskoj, pa će im to sačuvati stari hrvatski identitet

Brinjaci - čakavci u Čeneju

Iz sličnih razloga kao i kečanski Hrvati, oko 1820. preseljeno jedvadesetakobiteljiprezimenaVUČETIC iz Brinja,Stajnice,Lipica i

okolnih zaselaka u selo ČENEJ7-8 km jugoistočno od Keča. Oni su postalibogatipoljodjelci dobivši oko 18 000 jutarazemlje, od toga 7 000 jutaraoranica Ženili su se s Kečanskim Hrvatima. Po svojim sposobnostima,bogatstvom, ali uz pomoćsvog moćnogsuplemenika zagrebačkogkanonika Stjepanapl. VUČETIĆA, slali su mladiće u visoke škole,koji su postizali značajnegrađanske,svećeničke ivojne položajediljemcijeleAustrougarske. To jebilo lijepo, ali je uzrokovalo smanjenjetogživlja u samom čeneju, ali iodnarođivanje.

Tamo danas jošživi samo nekoliko hrvatskihobiteljiprezimena MIKŠIĆ,što potječu od Kečana, a od Vučetića živi jošsamo jedanstari gospodin - samac

Sajmišna 8b, Sv Ivan Zelina

HRVATSKA

Tel : 00385/1/20 60 920

Fax: 00385/1/20 60 595

GSM: 098/281-550

Iz ovog kratkogpregeldajasno se vidi da su Karaševski Hrvati najbrojnija naša oaza u Rumunjskojkojaodržava žive veze s domovinom Hrvatskom u raznim vidovima. Posebno jevažna politička suradnja s Karaš-severinskom županijom,čijejeizaslanstvo posjetiloHrvatsku, a naš saborski zastupnikprof.Đuro VIDMAROVIĆ obilazi organizacije Karaševskih Hrvata Suradnju na razini društva spominjemoredovno pri-jateljevanjeogrankaSELJAČKE SLOGE iz Buševca i društva iz sela Klokotić,koji su podkrajprošle godinebili ovdje.Naša društva VENČEC iz ZagrebačkeDubrave i KUD iz Ilove surađuju u folkloru s tamošnjimsličnim društvima Ne manjevažna jesuradnjaKatoličke crkve u Hrvatskoj s karaševskim župama. Pod pokroviteljstvom Hrvatske matice iseljenika grupa zagrebačkih studenata šaljesvojimkolegama Hrvatima u Rumunjskoj knjige,plakate,brošure, audio i video kasete i tako uvelike doprinoseodržavanjunjihovenacionalne svijesti. Dobrim odnosima doprinosi i Međunarodna smotra folklora u Zagrebu, kao npr ona iz 1993 s kojeprenosimosnimku na kojojjes desne strane g Hrvoje Salopekkojemuponovno zahvaljujemona velikojmnožini podataka od kojih smo samo mali dio mogli iznijeti u ovom članku

ZEMAT U SURADNJI S BANKOM kredit bez učešća na 6 godina s počekom od 2godine

godišnjakamata 5%

5% kamata na poček (2 god )ide u glavnicu

SVEVRSTE POLJOPRIVREDNE do 50000 kn: 3 jamca

MEHANIZACIJEZAVAŠE osiguranje kredita 1,5%

GOSPODARSTVO: od 50000 kn: hipoteka na stambeni objekt

-TANJURAČA 36 DISKOVA gene

- PNEUMATSKESIJAČICE

- ŽITNE SIJAČICE

Potrebna dokumentacija:

1 gruntovniizvadak za kuću ilizemlju, - PRIKOLICE 4 t KIPER 2 fotokopijadomovnice,

RASIPAČI - 600 kg,3 500 kg,6 000 kg

-SIPOVE PRIKOLICE ZA STAJSKI GNOJ

-CREINA -MALČERI

- TRAKTORSKE FREZE OD 0,90 - 2,20

3 fotografijakuće,

4 mišljenjesavjetodavneslužbe iz općine

Ako zemljanijena osobu koja traži kredit,treba priložitipotvrdu ozajedničkom domaćinstvu pe e. ae i o e

IZ HRVATSKE POVIJESTI
>
26 Mljekarski list

Rizničari narodnog ruha

proslavili 50. obljetnicu rada

Pripremio: dipl.ing.StjepanKeglević

Kao što smo nagovijestili u našem listu br 9/1989.,Posudionica i radionica narodnih nošnji u Zagrebuproslavila jesvečanim koncertom u Hrvatskom narodnom kazalištu, 24 siječnja 1999 50 godinasvog rada na čuvanju, izradi i promicanjuhrvatskog narodnogruha.

uživjeti i oni kojinisu imali sreće promatrati ga i slušati u živo Ansambl LADO - zbor Ladarke s pjesmama“Lepilado" i “Dobro jutrogospodaru.

“Međimurje kak si lepozeleno" pjevalaJanjaIvančan Prigorskiplesovi na kraju sa sitnim drmežom

SKUD “I G KOVAČIĆ"Plesovi otoka Korčule,“Idem kolu makar i ne igrala" iz Brodskog posavlja te Vrličko kolo

HKUD “ŽELJEZNIČAR" - “Od dvora do dvora" iz Habdijanovaca kod Valpova.

U općem veselju i velikom pljeskurazdraganepublikedošla jevelika završna scena kojojje autor Ivan Ivo IVANČAN. Na pozornicu su uplesali svi izvođači opisanogprograma u silnom šarenilu i svjetlucanjusvojihnošnji, plešućiuglavnom u prigorskim ritmu:

HDFA“ENTENTIN" -“Sve ptičicezapjevale" iz bistranskog kraja.FA“VENČEC" - “Bogpoživi kućegospodara" iz Draganica, “Pivajsine da Bunjevcižive" i “Raskrilila krila Bunjevačkavila"

* DRUŽINA “VUGA"- “Šokačke pismeiz Bačke i Srijema".

Pokroviteljtogprelijepogpredstavljanjanarodnih plesova,glazbe i nošnji, bilo jeMinistarstvo kulture RepublikeHrvatske, a program jeosmislio prof.Josip FORJAN sa svojih 20 suradnika, na čelu s gđom.Vlastom KRUHONJA i gosp Branimirom MILAS Kroz program je biranim tekstovima vodio Branko UVODIĆ.

KUD“PREPOROD"-“Vranci se konjižvataju“ - iz Baranje.

* KUD “CROATIA" - “Baška jemalo selo" - kanti i tanci s otoka Krka

FA “ZAGREB-MARKOVAC" - “Posavčica" - iz Posavine

Svirajte nam mužikaši, Najse srce naše raši!

Autori su publiciprikazali presjekbogatehrvatske pučketradicije od najjužnijih_otmjenih korčulanskih bala, do sjevernjačke čeznutljivepjesmeMeđimurja,pa od istočnih baranjskih, srijemskih i bunjevačkih kola punih temperamentnogživota, do suzdržanih tanci i pjesama uz pratnjusopila s otoka Krka na zapaduDomovine Navesti ćemo točke programa prema njihovim izvođačima kako bi se u njihmogli

U to se pojavilo svih šest djelatnika Posudionice sa svojom jedinomživućom osnivačicom gđom. Katarinom TURKALJ, primajućizaslužne čestitke i košare cvijeća. I tako u urnebesnom raspoloženjuzavršena jeproslava 50 godinapostojanja i stalnog razvitka zagrebačkeriznice narodnogruha kojoj i naš MLJEKARSKI LIST želi puno daljnih uspjeha na promicanjuhrvatske narodne baštine m

OBIČAJI
Mljekarski list 27
RIMAGENTSRIMALKANRIMACID(/ frensio A OMALJE (| LEHEMIE (247 SANALWEICOCIDWEICOPURTensid-Chemie Zagreb d.o.o.za proizvodnjuidistribucijukemijskihproizvoda HR - 10000 ZAGREB, Varšavska 6 tel/fax:01/48 30 180; tel.:48 30 028 lužnataikiselasredstvaza CIP;dezinficijensi;aditivi sredstva
pranjestakleneiPET ambalaže
transportera u industrijipića
primjenom
prehrambenoj industriji MUZNA OPREMA d.0.0. TELFAX 043/878034, TEL.:043/878059 MOBITEL: 099 416 081 8 Cc E: Žabjak 7c - Rovišće PRODAJAMONTAŽA - SERVIS - MALI MUZNI UREĐAJI KOMPLETNA OPREMA U ŠTALI - MLJEKOVODI IZMUZILIŠTA - VEZOVI KOMPJUTERSKO - LIGEN BOKSOVI HRANJENJE STOKE - KOMPJUTERSKO - SISTEMI ZA IZĐUBRIVANJE HRANJENJE TELADI - SKREPOVI ZA LAUF STAJE - LAKTOFRIZI - TOPLI PODOVI
za
sredstvaza podmazivanje
ostalasredstvaza čišćenjeidezinfekciju s
u

Prvi nalaz imena hrvatskoga

Piše: dipl.ing.StjepanKeglević

Dijelovioltarne pregrade iz Šopota kod Benkovca

Prvi spomenik na kojemnalazimo uklesano ime “HRVATA",

—————————>

HRANIDBA GOVEDA

pisanojelatinskim jezikom i vezano jeuz ime kneza Branimira Prvotno ćemo priopćitinajglavnijepodatke o tom knezu O njegovu se porijeklu puno nezna, ali je sigurno da je hrvatsku kneževinu preuzeo poslijekneza Zdeslava 879 godine. Za vrijeme Zdeslava Hrvatska jebila priklonjenaistočnom Bizantskom carstvu, a Branimir jeučinio odlučni zaokret prema Zapadu,tj.rimskojpapinskojstolici na kojojje tada sjedioIVAN VIII Branimir jepapi,putemposlanikaIvana, poslaopismo u kojemmu izjavljuje da se sa svojimnarodom opet vraća u krilo rimske crkve RazdraganiIvan VIII. javljaknezu da jena dan Uzašašća Gospodnjeg, 21 svibnja879., kod svečane mise na Petrovu grobupodigaoruke k nebu i blagoslovioBranimira, sav

narod hrvatski i svu njegovu zemlju.Zbog togapovjesničari smatraju da je knez Branimir praviosnivač hrvatske političke nezavisnosti

Knez jesa suprugom Marušom dao graditimnoge crkve i samostane, pa tako i predromaničnu crkvicu u selu ŠOPOT,2 km jugozapadno od Benkovca Tu je otkrivena horizontalna kamena greda s oltarne pregrade na kojoj ispodukrasa jasnočitamo BRANIMIRO, što u prijevoduznači “za vrijemeBranimirovo"

Tu jenađen i krnjitrokutasti kameni zabat oltarne pregrade s uklesanim riječima “DUX CRUATORUM" To jedakle najstariji zapishrvatskogimena, a znači “KNEZ HRVATA "

Branimirovo se ime nalazi i iznad ulaza u crkvu Bl Djevice Marije u današnjemgornjem MUĆEU iz godine888

KnjigaHRANIDBA GOVEDA zamišljena jekao priručnik za sve stručnjake,tehnologe i stočare u govedarskojproizvodnji i proizvodnji stočne hrane, a djelomice i kao udžbenik za stjecanje novih znanja iz hranidbe goveda,jerse obrada temelji na znanstvenim dostignućima,iskustvu,tradiciji i našim gospodarskimmogućnostima.

D STJEPAN FELDKOFER

HRANIDBA

HRVATSKAMLJEKARSKAUDRUGA

ZAGREB -lica31/l!I,tel./fax: 01 424-420

neopozivo kuna Knjigumožeteplatiti:

IRANIDBAGOVEDA"autoradr.Pak

1 Pouzećem

primjerakaMine. era, po sjenod150, 00

HRVATSKI SREDNJEVJEKOVNI SPOMENICI
Mljekarski list 29

NAŠIHMALIŠANA

Emocionalni ili čuvstveni

razvoj djece

Piše: dipl.odgajateljZrinjka KeglevićStević

Štosve utječe na razvoj emocija?

Osim već spomenutogsazrijevanja, na razvojemocijautječe i učenje,uvjetovanje te oponašanje odraslih Tu jei intelektualni razvojkojiuvjetujerazvojčuvstvenog života

jeneosjećaje, ali ione neugodne. Tada uočavamo početakrazvojnog putaosjećajnogživota: dvijeosnovne međusobno oprečne emocije, a to su ugoda i neugoda. Ulogaroditelja ješto prije i na najboljimogućinačin osloboditi bebu neugodnihčuvstava i osiguratiponovno stanjeugode.Sigurno jeda svi mladi roditelji žele imati zadovoljnu i sretnu bebu, a ne plačljivka i nezadovoljka.

Iz skupinenegativnoobojenih osjećajaprvise, već kod uzrasta 68 mjeseci,javljastrah Sazrije-

Ruski filozof Pavlov o osjećajimaljudirekao jesljedeće: “Svakoj emocijiodgovaraposebno stanje i posebanrad srca i krvnih žila Tako se prinegativnim emocijama(tuga,strah,bijes)krvne žile stežu, a pripozitivnim(radost)šire se na tajnačin stvaraju povoljneuvjete za krvotok i hranjenjetkiva " Lako jezaključiti da jeza tijelo i za dušu zdravije biti u životu češće radostan, a ne tužan ili bijesan.Pogledajmo zajednokako u prve tri godine života počinječuvstveni život svakog od nas

nik kojičini dječjeopažanje sve boljim, pa ono točno zna tko su mu najbližeodrasle osobe Ono je u potpunostiuočilo razliku među ljudima te se tako prvijavljastrah od nepoznatih lica Osim ljudskih lica,glasova,dijeteopaža i svoju okolinu,posebnodobro poznaje svojkrevetić i svojusobu Sjetite se neobičnogponašanja,nezadovoljstva i nervoze vaše bebe kad ste u posjetu, pa želite dijete ostaviti spavati u njemunepoznatojsobi i krevetiću. Po nekim psiholozimaodmah iz straha javlja se i bijes - osjećajtakođer negativnoobojen.

Ponašanjenovorođenčeta opisuje se kao uopćenaaktivnost, jer više organa, pa i cijelotijelo, reagiraistovremeno na podražaje. Znači,kod tek rođenih beba, određenih čuvstava još nema Plač je tajkojijediniukazuje na postojanjenekogneugodnog osjećaja;primjericeglad,žeđ.

Beba s tri mjesecapokazuje svojimnajbližimazadovoljstvo, odnosno ugodne,pozitivno obo-

Koliko će djetetovosjećajni život biti bogat i raznovrstan ovisi o dječjojmašti jeri njenrazvoj također utječe na različite emocijekod djece.Odrasli svojimponašanjem i reakcijamačesto i nehotice uče djecukako emocionalno reagirati u određenim situacijama. Vrlo često mogu roditeljiprimjetiti u djetetovom ponašanjusvojegeste,čuti svoje poštapalice, pa i one nepristojne izraze Jer što odrasli u ljutnji i bijesukažu, to djeca i oponašaju kada njihnešto ljuti. Strah se isto može učiti od odraslih, jerga mi odrasli ne možemo kontrolirati i pokažemoga; prmjerice, strah od grmljavine, nekih životinja, nekih zvukova i mraka

Obilježjadječjihosjećaja

1. kratkotrajnost,prolaznost (nagliprijelazi od suza u smijeh; od smijeha u ljutnju; od ljubavi u ljubomoru - za sve vrijedi i obrnuto)

2 jačina(intenzitet)jevelika, veća nego kod odraslih

Od 8-12 mjesecijavlja se oduševljenost i naklonost prema odraslima, a naklonost prema djeci 0d 12-18 mjeseci.No,paralelno se javlja i ona dobro poznata negativnaemocija a to je ljubomora Do krajadrugegodine razvit će se i najpoželjnijiosjećaj, a to je radost Dijete ove dobi stanjezadovoljstva, radosti i razdraganostipokazivati će smijehom i skakanjem.

3. reakcija na ista emocionalna stanja jerazličtia (jednodijete u velikom strahu zanijemi,drugo se odmah rasplače, a treće traži utjehu kod majke)

4. što jedijetestarije to više može kontrolirati vlastite osjećaje (razmišlja o posljedicama svog postupka)

5 dječjeosjećajeuglavnomlako otkrivamo jerih djecapokazuju, a ne kriju kao što to često čine odrasli.

ODGOJ
30 Mljekarski list

DATULJA

Tropsko bilje u stanu

Piše: dipl.ing.Darko Kantoci

AVOKADO

Avokado jebiljkaporijeklom iz Južne Amerike,pripadaporodici lovora i u prirodinaraste do 20 m visine.

Za uzgojdatuljepotrebnoje najvišestrpljenja. Koštice posadite u zemlju na dubinu oko 2,5 cm, zalijte i posudusmjestite na toplo i tamno mjesto.Sjemenke će proklijati za otprilike dva mjeseca Kada prokliju,stavite biljke na svijetlo i toplomjesto.Ljeti datuljeobilno zalijevajte, držite je na sunčanom i toplommjestu, dok se zimi mogu držati na hladnijem mjestu.Datulja ne podnosipropuhi temperaturuispod16"C

Vjerujem da ste barem jednom poželjeliimati neku egzotičnu biljku u svome stanu ilipakneku biljkučijeplodovekoristimo u kućanstvu Neke tropskebiljke možete sami uzgojiti i na tajnačin uljepšatistambeni prostor. Pokušajte,jednostavno je.

AGRUMI

Plodove ovoga voća često se može naći u domaćim trgovinama, a koštica će se laganozakorijeniti u vodi ililaganojzemlji kojastalno mora biti vlažna Pričvrstite košticu tako da trećina bude u vodi sa zašiljenim vrhom prema gore. Donjidio stalno mora biti u vodi Budite strpljivi jerponekadjepotrebno i nekoliko tjedana da koštica proklije. Vodu nemojtemijenjati već samo nadolijevajte mlaku Koštica će se raspuknuti,pustitikorijenje i potjeratistabljiku. Kada se razviju 2 do 3 lista,presaditebiljku u lonac sa zemljom.

Ako ste strpljivi, košticu stavite direktno u zemlju, pa biljku nećete morati presađivati, no biti će potrebnoviše vremena da koštica proklije. Vrh koštice mora biti iznad zemljekojastalno treba biti vlažna

Govorimo li o agrumimatada mislimo na limun,naranču, mandarinu ili grejp.Njihovjeuzgoj vrlo jednostavan. Koštice kojenađete u plodovimaoperite u mlakojvodi i osušite U lončić sa zemljom za cvijećekojuste kupili u trgovini,utisnite košticu na oko 2em iredovito zalijevajte. Uskoro će izniknuti mlade biljke.Biljčicama jepotrebnomnogo svijetla i umjerenotoplomjesto(8do 10 %C)tijekomzime, a ljeti ih možete držati u vrtu Potrebno jenapomenuti da ovako uzgojnelimun, naranča ilidrugavrsta, vjerojatno neće donositi rod,no sasvim je sigurnoda biljkadjelujedekorativno Želite li plod,tada tako uzgojenubiljkutrebate cijepiti, no o tome nekom drugom prilikom.

ANANAS

SMOKVA

Smokva se razmnožava isključivo reznicama ilisadnicama Pokušate li jeuzgojiti iz sjemena, rijetko će tajpokušajuroditi uspjehom.

Sadnicu posadite u propusnu zemlju,smjestite je na sunčano mjestozaštićeno od propuha i umjerenozalijevajte.

Osim navedenih biljaka, iz koštica možete uzgojiti sve voćne vrste Svaku košticu utaknite u zaseban lončić s kupovnomzemljom.Tvrde koštice badema, breskve ili marelice prijesadnje laganonatucite, ali pazite da ne oštetite osjetljivu mekanu jezgru.

Dok su biljkejošdovoljno male da budu u kući,presađujte ih svakogproljeća.Redovito ih orezujte da se što kasnijerazviju u drvo

Odrežite vrh ploda s rozetom listova,izdubite meso kako nebi došlo do trulenja i ostavite nekoliko dana da se sve osuši. Odstranite nekoliko donjihlistova i rozetu stavite u mješavinu kupovne zemlje za cvijeće i pijeska. Sve smjestite na svjetlo i toplo mjesto(oko18%C) i uz redovito zalijevanje rozeta će pustiti korijenje i početitjeratilistove

Također se može uspješno uzgajati i šumsko drveće Posadite ploddivljegkesena,žir ili sjemenku bora Ne držite ih na suviše toplommjestu, a od proljeća do jesenimožete ih držati na otvorenom Njegujete li pravilno tako uzgojenebiljke,izrasti će mala stabalca, no želite li plodove, morate ih cijepiti.

LONČANICE
Mljekarski list 31

Ovce i koze jeftinije od

kanadera

Pripremio: dipl.ing.Darko Kantoci

stotinjak ovaca Ovce jenaselio na dio otoka zvanog Rat,kojijebio neprohodan. Danas su vidljivi rezultati,tajjedio otoka prohodan, čime je smanjenaopasnost od požara. Tako bi se otoci od požara

ovaca i koza

Kada bi domaći pastir sa stadom od 100 do 150 ovaca ilikoza mjesečnozaradio 3000 do 4000 kn,koliko zaradi profesionalni vatrogasac,Dalmacija bi uskoro moglaimati milijunsko stado i ne bi gorjela.

Iz inozemstva

Split, Ovce i koze bolja su ijeftinija protupožarnazaštita od kanadera Dokaz tome ječinjenica da tamo gdjepasu ovce i koze ili nema požara, ilisu vrlo rijetki. To jetvrdnjaDavorina Pamića objavljena u stručnom časopisu “Zadrugar".Zapuštenost i zanemarenost nekadašnjihpoljoprivrednih površina,uzrok je za 1118 prošloljetnihpožara uz dvijeljudske žrtve, 16 313 ha izgorjele površine i štete oko 590 milijuna kuna

h4 LJ Ožujak

Vaš agrometeorolog

mr Dražen Kaučić

“SNIJEGA JE STVARNO

OVE GODINE BILO"

Ove jezime snijega na tlu bilo više nego što jeto uobičajeno. Primjerice, u Zagrebuimamo prosječno 33 dana sa snijegom na tlu,dok je do 1 veljače njegovapojava na tlu trajala 40 dana

Relativno dugoboravak snijega na tlu pogodovaojeozimim ratarskim kulturama, dok jetlo izorano dubokom brazdom sakupiloviše vode od ne izoranog tla

Montreal, Krava jeosjetljivaživotinja i može prepoznatiljudepo boji odjeće i razlikovati one koji se prema njojodnose dobro ililoše Rezultat jeovo istraživanja znanstvenika iz Centra za istraživanje i razvojkrava muzara i svinja iz Lennoxvillea (Quebec).

Ako se krava bojičovjekakoji se u vrijememužnjenalazi pokraj nje,može postatinemirna i zadržava mlijeko, što za oko 9% smanjujekoličinu mlijekakoje daje, a povećava se opasnost od ozljedekrave i radnika

Godine 1960 u Dalmaciji je paslomilijun što koza,što ovaca, a po požarujeprosječnoizgorjelo 2,7ha površine.Godine 1997 stado brojitek 200 000 ovaca i koza, a u požaruprosječnoizgori 47 ha površine. Iz ovih podataka uočljivajevrijednost ovaca i koza u protupožarnojzaštiti u Dalmaciji.

Kao doprinoszaštiti otoka Zlarina biologDavor Cukrov je1995 godine sam nabavio stado od oko

Drugojeistraživanjepokazalo da krave kojepasu na poljima mahunarki dajuviše mesa i manje zagađujuokoliš od onih kojepasu travu Ishrana sastavljenaisključivo od mahunarki,povećavaprinose mesa za oko 50%,dok se za oko 10% smanjujeispuštanje metana, štetnogplinakojiutječe na zagrijavanjeatmosfere

I tako,uživajući ove zime u blještavilusnijega,vjerujemo da mnogiod nas ne znajukako pod snijegom u Himalajama, na dalekim Andama,na Alpamai planinamaAntarktika, teče život primitivnihkukaca poput četinaša,skokuna i šturkožoharaša Temperaturanjihovog tijelavrlo jeblizu točke zamrzavanja.Fiziološki su im procesi tako prilagođeni niskim temperaturama da ukoliko se naglo ugriju,uginut će Kod navedenih kukaca cijeli se život odvija sporo Primjerice,ličinki šturkožoharača treba čak petgodina da dođe do svojetakozvane “zrele? dobi Valjaistaći da navedeni kukci nemaju krila. Uostalom, pa oni ih i ne mogu imati,jerza pokretanjekrila treba energije, a oni jetoliko nemaju.

ZANIMLJIVOSTI
32 Mljekarski list

Presađivanje

Piše: dipl.ing.Darko Kantoci

sobnih biljaka

LONCI

Nijeteško prepoznati kada je sobnom biljupostalosuviše tijesno u njegovimloncima;biljke više ne napredujukao ranije, zaostaje im rast, novo jelišće sve manje. Da jedošlo vrijemepresađivanjabiljke nam pokazuju i na način da snagom vlastitog korijenarazbijulonac,naravno ako ih uzgajate u glinenomloncu

VAĐENJE

Nove glinenelonce potrebno je prijepresađivanja 24 sata močiti u vodi.

HRANJIVA

Osim odgovarajućeposude prilikompresađivanjapotrebna su nam i hranjiva. U trgovinama se može kupitimješavinazemlje za cvijećekojaje pogodnaza gotovo sve sobno bilje, a hranjivost traje dva do tri tjedna.

Nakon što na dno lonca stavite drenažni sloj,stavite nešto zemlje.Zatim biljkustavite u lonac vodeći računa da jena potrebnoj visini,odnosno da bude u zemlji onoliko koliko je bila i prije. Nakon togalonac se punizemljom, a biljkupomičitekako bi se zemljašto boljerasporedila. Kada lonac napunite do vrha, zemljujepotrebnoutisnuti sa svih strana tako da jojvisina bude oko 1 em ispodruba.

ZALIJEVANJE

Inače,najvažnije je odabrati pravu veličinu lonca. Ako malu biljkupresadimo u preveliki lonac, malo korijenje neće moći upiti svu vlagu i zemlja će ostati mokra,hladna i zbijena, bez dovoljnozraka Korijentakve biljke ubrzo će početitrunuti,biljka neće napredovati i ubrzo će propasti. Ako pakbiljkupresadimo u premalilonac,doći će do njegovog pucanja, a ako jelonac plastični,korijenje će se zaplesti i u ovom će slučajubiljkapropasti.

Jednom rukom prihvatitebiljku prizemlji, a drugomuzmite dno lonca Okrenite lonac oko biljke,preokrenite lonac i dlanom laganonekoliko putaudarite po dnu dok biljka sama ne ispadne. Ponekad jepotrebnorubom lonca laganoudariti nekoliko puta o rub stola

Ako ste zanemerivali presađivanje,ponekad se može dogoditi da nakon vađenjabiljke iz lonca ugledateisprepletenokorijenje u čvrstu grudu.To je znak da je presađivanjeizvršeno u posljednjemtrenutku Prije no što takvu biljkupresadite u novi lonac, korijenjepažljivoprorijedite i skratite, čime se preostalom korijenjuostavlja više prostora.

Prilikom prvog zalijevanja nakon presađivanja, vodu nalijte do ruba lonca. Kasnijezalijevajte manje,sve dok se na biljci ne pokažuznakovi uspjeleadaptacije. Do tada biljkunemojte izlagatidirektnom suncu, prevelikojtoplini,hladnoći i propuhu. Nikako ne koristite gnojiva sve dok se na biljci ne razvijunovi listovi Kasnije,jednomtjedno, u vodu za zalijevanjedodajtetekuće gnojivo.

Zato jeprilikompresađivanja najbolje uzeti novi lonac kojijeza dva brojaveći od staroga. Kako bi bili sigurni da će suvišna voda otjecati, iznad otvora lonca potrebno jestaviti drenažni sloj, komadiće starogglinenoglonca, opekeiliveće kamenje.

No,postoje i biljkekojepodnose vraćanje u istilonac izkojega su izvađene, ali nakon skraćivanja i prorjeđivanjakorijena i izmjene zemlje.

LONČANICE
Mljekarski list 33

Zdravo življenjevodič za

starije ljude

Kako poboljšatikvalitetu svog života i održati i dobro zdravlje sve do duboke starosti

Piše: dr Ivo Belan

Ljudidanas žive duljenego ikad prije i žele uživati mnogo godinaaktivnogživota.

treba početi u djetinjstvu i nastaviti kroz čitav život

Pušenje.Zabluda jeda pušenje nijevažno ako ste pušiličitav život bez očitih loših posljedica. Nikad nijeprekasno da osjetitekorist prestankom=pušenja.Ustvari, prestatipušitijenajučinkovitija mjerakojumožete poduzeti u ciljupoboljšanja svoga zdravlja.

čanih tegoba,povišenogkrvnog tlaka i oštećenjamozga S obzirom na to da će alkohol ostajati u organizmuduže kako postajete stariji, možda ćete uočiti da na vas djeluju već i vrlo male količine Zbogtogaće biti mudro (akoveć pijete) da pijetejošmanjeod takvih malih količina

Tjelesnatežina Nijezdravo imati niti prekomjernu, niti nedovoljnutjelesnutežinu Ako imate prekomjernutjelesnutežinu bit ćete teže pokretljivi i izloženi većem riziku od visokogkrvnog tlaka,srčanogoboljenja i šećerne bolesti. Ako patite od artritisa, veća jevjerojatnost da će se on pogoršati.Najboljinačin da smanjitetjelesnutežinu je kombinacijadijete i tjelovježbe. Ako imate nedovoljnutjelesnutežinu bit ćete izloženi većem riziku od fraktura i osteoporoze.

Prehrana Ako prehrananije raznovrsna ili nijedovoljna, postojiveća vjerojatnostpojavebolesti. S drugestrane, jestipreviše može također uzrokovati zdravstvene probleme.Dobro uravnotežena prehrana mora biti raznovrsna Uključite puno voća,povrća,hrane bogateškrobom,vlaknastim komponentama(kruh, krumpir,tijesto,riža),ribu,posebno skušu,sardine,tunu, losos Uvijekodaberite krto meso i perad Izbjegavajtejakozasoljenu i preslatkuhranu Zasićene masnoće,kao što jemaslac,punomasno mlijeko i mast, treba uzimati umjereno.Vodite brigu o tome da uzimate mnogo tekućine Vitamin D jevrlo važan u održavanjuzdravih kostiju, a ima ga u ribljemulju,margarinu,žitnim pahuljicama.

Kako starimo, na svima nama događaju se promjene - kosa gubi svojuboju,počinjemozaboravljati,stepeništa nam postaju strmija.Međutim,postojimnogo togašto možemo učiniti da poboljšamokvalitetu svog života i održimo dobro zdravlje sve do duboke starosti Stariti nijebolest i to se događasvima nama Međutim,nemojte“otpisati" razne fizičke i mentalne problemekao “to jestarost" Danas se mnoge bolesti mogu vrlo lako i uspješno liječiti,postojemnogistručnjaci kojimogu pomoći i postojimnogo togada si sami pomognete.

Nikad nijeprekasnopromijeniti svojstil života i navike keko

Premda jasno,zdravo življenje

Alkohol U umjerenimkoličinama alkohol vjerojatno neće štetit Međutim,previšealkohola može ozbiljnooštetiti vaše zdravlje. On usporava funkcijemozga, utječe na koncentraciju,pamćenjei tjelesnereakcije. Na dugu stazu on može dovesti do želu-

Tjelovježba.Tjelovježba jekorisna bez obzira na vašu dob i nikad nijeprekasno da se počne. Međutim,ako ste bolesni ili nenaviknuti na bilo kakvu fizičku aktivnost,uputnojeprvo posavjetovati se sa svojimliječnikom. Aktivnosti kao što su obrađivanje vrta, kuglanje,vožnjabicikla,ples i hodanje,odlični su oblici tjelovježbe.Plivanjejeposebnodobro ako imate prekomjernutjelesnu težinu ilibolove u križima

Seksualni život Starijiljudi mogu uživati u seksu isto tako kao i mladi ljudi.Nakon menopauze kod žena mogu nastupitifizičke promjene, kao na primjer,suhoća vagine.Postojekreme da se to stanjeolakša Neki starijimuškarci pateod impotencijetijekom nekih oboljenja(kaošto ješećer-

VAŠLIJEČNIK mi
34 Mljekarski list

na bolest) ili dok uzimajuneke lijekove. Neka vam ne bude neugodnozatražiti pomoć od liječnika u vezi s tim ilizbogbilo koje drugeseksualne poteškoće.

hobijima,učlanite se u neki klub, upišite se na neki tečaj(npr. crtanje),čitajteknjige itd

Mentalna aktivnost. Održavanjementalne aktivnosti isto je tako važno kao i održavanje fizičke aktivnosti Provodite određeno vrijeme u svojimomiljenim

Utopljavanje zimi To jevitalni faktor da bi se čovjekosjećao dobro Kod kuće uzimajtetople obroke i mnogo toplogpića, a navečer opetuzmite jednotoplo pićeprijeodlaska u krevet i to u toplikrevet u toplojspavaćojsobi.

Kada izlazite van, najboljinačin za održavanje svog tijelatoplimje da na sebi imate nekoliko komada odjeće,dakle u više slojeva. Iznad svega, vodite briguda su vam glava,ruke i stopaladobro prekriveni,posebnoako znate da ćete negdjedugočekati na hladnom (autobusna ili željeznička stanica itd.).

Smijemo li jesti jaja?

Piše:dr. Ivo Belan

Kad se sve to ima u vidu,kako da onda zaljubljenik u jajapostupi s njihovomdvostrukom prirodom?

Znanost jeutvrdila da prehrana kojaima najbolješansepoboljšati naše zdravljesadrži: malo masnoća (ikolesterola), puno vlaknastih komponenata,malo soli,umjerenokalorija, kao i odgovarajućukoličinu svih ostalih hranjivihsastojaka. Na žalost, u životu često nijetako Tako, na primjer, 40 postodnevnih kalorija,kojeuzima prosječni Amerikanac,dolazi od masti

Jaja na oko,jaja na kajganu, jaja na šato i jaja na sve druge različite načine,ostaju i nadalje zagonetka. S jednestrane veoma su ukusni. Pružajuvrijednebjelančevine,vitamin A, minerale i drugedobre stvari S drugestrane, ovo lijepo i ukusno čudo prirode, osim tih hranjivih tvari sadrži i mnogo kolesterola Međutim, to nijejedinamana U zadnje se vrijemedosta piše o još jednompotencijalnomproblemu, a to je salmonela Nedovoljno kuhana jajamogu vam dati neugodnubakterijuSalmonellu enteritidis,uzročnika oboljenja kojemože biti vrlo ozbiljno.

Postojirješenje i za salmonelu

Bez obzira na visoku tehnologijumoderne proizvodnjejaja, jošuvijeknema načina da se garantira da svako jajekojekupujete nema u sebi salmonele. To jebakterijakojauzrokujeupalu želuca i crijeva i koja se katkada pogrešnodijagnosticira kao crijevnagripa.

Međutim,zaljubljenici u jaja mogu sebe zaštititi Toplinaubija salmonelu Prema tome, jednostavno morate kuhati jajadovoljnodugo,kako bi bili sigurni da ste uništili spomenutubakteriju. To znači kuhati jaja 7 minuta i nakon toganemate razloga za zabrinutost. Kod pečenja to je3 minute za svaku stranu A sa sirovim ili gotovosirovim jajima, u bilo kojemobliku,pozdravite se i zaboravite na njih.

Uzimajući sve to u obzir,mogu li se jajasmjestiti u tu prirodnu i zdravstveno opravdanuprehranu? Mogu,sve dotle dok jekonzumiranjejaja u skladu s gore spomenutimprehrembenimpreporukama:malo masti,malo kolesterola i umjerenekoličine To znači: ne dodavati mnogo masti za vrijemepripremejaja(npr.pečenja),konzumirati više bjelanjka nego žumanjka(bjelanjak ima malo masti i nema kolesterola, dok žumanjaksadrži jakopuno kolesterola) i jestiumjerenekoličine (npr. 2 putatjedno,umjesto svaki dan).

Kao što vidimo, oni kojivole jajamogu riješitinjihovuzagonetku s nekoliko mjerapredostrožnosti Dakle,možemo uživati u njihovojhranjivojvrijednosti i ukusu,bez da nam prisjednu.

wo; VAŠLIJEČNIK
Mljekarski list 35

IJEKO - TEHNOLOGIJA, KEMIJA | MIKROBIOLOGIJA

Tijekom 33 hrvatskogsimpozijamljekarskihstručnjakapromovirano je djeloautorice dr sc LjubiceTratnik, izv. prof:PrehrambenobiotehnološkogfakultetaSveučilišta u Zagrebu,udžbenik podnazivom: “Mlijeko - tehnologija,biokemija,mikrobiologija" u izdanjuHrvatske mljekarskeudruge.Knjiga na 390 stranica obuhvaća 5 poglavlja: I Mlijeko(57str.); II Tekući mliječniproizvodi(53str.); III Fermentirani mliječninapici(55stn), IV Sirarstvo (155str); V Sirutka (34str.) te literatura i kazalo

Autorica u predgovorunavodi:

U prvom jepoglavljuopširnoopisanosirovo mlijeko i glavni sastojcimlijeka,ističući mogućepromjenekoje se zbivaju na putu od mužnje do gotovihproizvoda.

Svako sljedećepoglavljejasnouvodi čitatelja u određenu tematiku kojase tada postupno razmatra i objašnjava što olakšava praćenjebitnih procesa u mlijeku iproizvodima od mlijekapodutjecajem različitih činitelja.

Navedene teme obuhvaćajutehnologiju,biokemiju i mikrobiologiju te njihovutjecaj na prehrambenu vrijednost i zdravstvenu ispravnostproizvodnje, a iznesena su prema sličnojkoncepciji isvako poglavlje može biti i zasebna cjelina.

Recenzenti naglašavaju da ni u stranojliteraturiiz mljekarske struke nijemogućenaći tako sveobuhvatni tekst kojijeupravo zbogtogaizravno djeloautorice. Originalnipristupdjelunapose dolazi do izražaja u sistematskom povezivanjutradicionalne stručne prakse u tehnologijimlijeka sa suvremenim znanstvenim dostignućima i to uz pomoćbrojnihilustracija i tablica s konkretnim primjerima.

Autorica u predgovorudjelaističe:

“Osnovna mi ježelja da opisane teme pobudezanimanjemladih stručnjaka kako bi lakše prepoznalivažnost navedenih zbivanja s kojima će se susretati u praksi ilipaknašli potrebnepodatke za objašnjenje ilirješenje nekih problema na kojenailaze u mljekarskojstruci".

Kao izdavači djelanadamo se da ćete i vi biti zainteresirani da postanetevlasnik ove vrijedne i estetski opremljeneknjige, te da judarujetesvojimstručnjacima iliprijateljima da saznajunešto više o proizvodimakoje svakodnevno konzumiraju.

Cijenaknjige za mljekareiznosi 200,00 kn + PDV,a za studente i učenike srednjih škola 150,00kuna + PDV (uzmogućnostplaćanja i na rate).

Na ovaj bi način pripomogliizdavaču da se podmiretroškovi oko objavljivanjaknjige, a autorici također koja jeuložila veliki napor, konzultirala brojneeksperte i pisaladjelo s puno ljubavi za mljekarskustruku

Izdavač: Hrvatska mljekarskaudruga

Dragičitatelji!

U broju 2 našegMljekarskog lista izvjestili smo Vas,da jeciklus nagradnihkrižaljki završen i da su nagradesvim dobitnicima dodijeljene, te da smo obvezni dodijeliti jošSUPER NAGRADU Dana, 8. veljačesastala se komisija od tri člana i utvrdila da između svih sudionika u Nagradnojkrižaljci

SUPER NAGRADA pripadagospođiDRAGICI KROUTIL iz Hercegovca,Moslavačka ul br 206.

Naravno dobitnicu smo o tome izvjestili, sreću nijekrila U dogovoru s njomuskoro ćemo jojuručiti nagradu.

Veseli nas što jetako veliki brojnaših čitatelja s interesom pratio i ispunjavaokrižaljku. Bili bismo Vam zahvalni, kada biste nam Vašim idejama i prijedlozimapomoglioblikovati novu Nagradnuigru. Unaprijed Vam zahvaljujemo za svaku ideju.

Našojdobitnici SUPER NAGRADE jošjednomiskrene čestitke!

h UREDNIŠTVO

NOVA IZDANJA a
36 Mljekarski list

poduzeće za proizvodnju e f Vassi1nox

opreme za prehrambenu rm i kemijsku industriju

Donja Stubica

proizvodnjaopreme za prehrambenu i kemijskuindustriju

izrada nehrđajućihcisterni (izoliranih, neizoliranih) volumena od 500 do 50.000 litara

izrada duplikatora od 50 do 100 000 litara

servis i nabava pumpiza mlijekotipa

ALFA LAVAL iAPV Pasilac

izrada laktofriza od 100 do 12.000 litara (servisiranje)

izrada nehrđajućiharmatura (Tprofili,spojnice,priključci, turbine za pranje,slavine za uzorke, redukcije,koljena)

montažanehrđajućihcijevovoda servisiranjemliječnihpumpi, pakerica,separatoraipasterizatora izradanehrđajućihkontejnera za voćnepasteikoncentrate izradanehrđajućihautocisterni za prijevozprehrambenihproizvoda izradasirnihkada(schulenburg) volumenaod 1.000do 5.000litara

* izradaopreme za minimljekare

* izradaopremeza pivovare izradaopremeza farmaceutsku industriju izradamjernihposuda(etanola) od 3 do 1.000litara

* izradaopremeza industrijupapira

REFERENCE: e “SIRELA"

49240 DONJA STUBICA, Matenačka bb, CROATIA e E đ 100x tel/fax:(049)287368; tel : (049)287377, 287375, 287-366
Bjelovar e “VINDIJA" d d Varaždin e “DUKAT" Zagreb e “MLJEKARA" Zadar e “MLJEKARASPLIT" e “MLJEKARA" Pula e “DOMIL' Županja + “KOKA" Varaždin e “KARLOVAČKA PIVOVARA" + MLJEKARA “ANTUN BOHNEC" e “ZIM" Zenica + “MLJEKARA SARAJEVO" e “MLJEKARA MOSTAR" e “DONA"
GornjaStubica e “ETOL' Celje IPK Osijek *
“KARBON" Zagreb

d Probiotik

funkcionalnije light(lagani)jogurt,s nedavno otkrivenom kulturom mikroorganizama BBL kojaje ispitanau istraživačkorazvojnom centru Morinaga (Japan). Po okusu iučinku izvanje konkurencije.

Za odrasle idjecu,prisvakodnevnoj konzumaciji,ima zdravstveniučinak: Stanje Djelovanje imunitet pospješuje metabolizam potiče osteoporozu ublažava peristaltikupojačava florucrijeva obnavlja pretilostsmanjuje

QWALTEL,

Vi s stres smiruje indija

Kakva snaga u tako malo grama!
Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.