brojana trojica, otiπao sam povukavπi okidaË Remington saËmarice u svojoj kuÊi na Lake Washington Boulevardu u Seattleu 5. travnja 1994. godine. Tako barem kaæu sluæbeni izvjeπtaji ali mnogi se s tim ne slaæu. Internet je preplavljen teorijama o tome kako je ovu rock ikonu netko zapravo ubio. Neke od tih analiza su vrlo ozbiljne i daju prostora kalkulacijama i sumnjama. Njegovi prijatelji su redom tvrdili kako nije bio suicidalan tip, Ëlanovi Buzzcocksa koji su se druæili s njim na posljednjim koncertima izjavljivali u novinama kako im se doimao Ëist. Samo prizoriπte tragedije pruæalo je neke sumnje - okidaË je po svemu sudeÊi povukao desnom rukom πto je neobiËno jer je bio ljevak, u krvi je navodno imao smrtonosnu dozu heroina pa po tome nije ni bio sposoban podignuti puπku, na puπci navodno nisu pronaeni niËiji otisci πto moæe upuÊivati da ju je netko obrisao...sve te teorije zavjere upiru prst u Courtney Love, najpoznatiju rock udovicu, vrlo inteligentnu, ali takoer krajnje dezorijentiranu osobu. Nagaa se da je njegova oproπtajna poruka zapravo bila poruka da mu je dosta benda i æene, navodno se htio rastati od nje i zapoËeti novi æivot. Jedno je sigurno, Kurt Cobain nije bio ravna linija, bio je istinski
58
hi-fimedia #60
Dr. Jekyll i Mr. Hyde rock glazbe, po mnogoËemu osoba raspolovljene unutraπnjosti koja se teπko nosila sa stvarnim æivotom a joπ manje sa slavom. Nije ga bilo strah da se ne predozira heroinom, ali kad su ga pitali zaπto je kupio Volvo odgovorio je “zato jer je najsigurniji”, grozio se komercijalnosti i korporativne diskografije, no pristao je na preproduciranje nekih stvari s In Utero jer diskografska kuÊa nije bila sretna radikalnoπÊu albuma, nije ga bilo briga za svijet ali se ipak oËajniËki trudio da snimi glazbu koju Êe svijet voljeti... Kao i svaka velika rock ‘n’ roll priËa i ona o Nirvani dokazuje kako sam æivot piπe najlue scenarije s nizom sitnih sluËajnosti bez kojih vjerojatno nikad ne bi slavili ovaj trio. Od toga da je Cobain dolazio iz disfunkcionalne obitelji pa je sam gradio svoj svijet, dugogodiπnjeg bola u trbuhu koji ga je dis-
tancirao od ljudi ali i fokusirao na glazbu, do sluËajnosti koja je htjela da se obitelj Krista NovoseliÊa iz Hrvatske doseli baπ u provinciju na pacifiËkoj obali, grad Aberdeen, Bogu iza nogu i tako omoguÊi da se stvori Ëvrsti nukleus buduÊeg najveÊeg benda na svijetu. U mozaik neobiËnih podudarnosti spada i Kurtovo prijateljstvo iz rane mladosti s Daleom Croverom, basistom veÊ afirmirane noise-metal skupine Melvins. Da nije bilo tog poznanstva, tko zna kad bi i dali bi Nirvana uπla u studio i snimila prve pjesme s legendarnim producentom Jack Endinom, kuÊnim producentom etikete Sub Pop, kolijevke grungea. - Radio sam s njima jer ih je preporuËio Crover. Svidjeli su mi se, ljude u Sub Popu sam obavijestio o njihovoj kvaliteti i ugovor je uskoro potpisan, prisjetio se kasnije te igre sluËaja Endino. Tiskan u tisuÊu primjeraka “Love Buzz/Big Cheese” singl kao njihovo prvo izdanje iz studenog 1988. pao je u pravo vrijeme na plodno tlo. Naime, lavina grungea zakotrljala se samo nekoliko mjeseci ranije izlaskom sirovog Mudhoney singla “Touch Me I’m Sick”, moæda i najupeËatljivije himne cijelog vala iz Seattlea s jakim odjekom na college radio stanicama. No, u to vrijeme malo bi se tko kladio na Nirvanu da Êe otiÊi tako daleko, njihova muzika je pod teπkim utjecajem underground bendova iz sredine osamdesetih, Meat Puppets prije svih, pa onda starog hard rocka i novog Ëikaπkog noisea bila priliËno grubo iskustvo za uπi mnogih. Za samo πesto dolara i pet dana u Reciprocal studiju s Jackom Endinom Nirvana je snimila prvi album “Bleach”, postala miljenik nezavisnih radio postaja i nekih kolega iz branπe, prije svih ekipi iz Mudhoney, Dinosaur Jr., te Sonic Youth Ëije su veze presudile da dou do ugovora s Geffenom.
Vaænije od visoke naklade, Nevermind je postao socioloπki fenomen, toËka od koje viπe u rock glazbi niπta nije bilo isto. Zlatne koke diskografije viπe nisu bili samo ljepuπkasti pjevaËi i pjevaËice koji su otvarali usta na melodije pisane od strane tima autora, sad je poËela bjesomuËna potraga za bendovima po garaæama i malim klubovima
»injenica je da je Nirvana uvijek bila dobar posao, prvi singl je rasprodan bez problema, πesto potroπenih dolara za snimanje albuma pretvorilo se u tad respektabilnih Ëetrdesetak tisuÊa prodanih ploËa. Kasniji potpis s velikom kuÊom bio je posao stoljeÊa. Samo, “Bleach” nije dao naslutiti kakav se komercijalni potencijal joπ krije u ovom trojcu koji je nakon viπegodiπnjeg traæenja adekvatnog bubnjara, konaËno rjeπenje 1991. godine naπao u bivπem Ëlanu washingtonske skupine Scream Daveu Grohlu. Ipak, u tri minute prvog albuma u πumi teπkih rifova i histeriËnog Cobainovog pjevanja skrivala se pop ljepota. Te tri minute zvale su se “About A Girl”, jednostavna gitarska pjesma naglaπene melodioznosti. - Jednog je dana Kurt doπao i rekao kako je cijeli dan sluπao Beatlese i kao rezultat skladao “About A Girl”. Mislim da je ta pjesma most izmeu grungea i pop glazbe, kazao je jednom prilikom NovoseliÊ. ProËistivπi malo buku i odbacivπi rastrzane melodije Cobain je s NovoseliÊem i Grohlom pojednostavio izriËaj, kao u dosluhu s autorskim parom Lennon/McCartney, beatlesovske melodije ukriæao s oπtrim rifovima Pixiesa i “Nevermind” koji je promijenio cijeli glazbeni biznis je bio roen. Zanimljivo, niti Ëlanovi benda niti diskografska kuÊa nisu bili svjesni kakvu bombu u rukama dræe. I jedni i drugi su trljali ruke jer su se nadali da bi moglo otiÊi oko sto tisuÊa primjeraka πto bi za Geffen bila dobra investicija s obzirom da su na ugovor potroπili manje od tristo tisuÊa dolara. PloËa s upeËatljivim omotom bebe koji roni za dolarom okaËenom na udicu izaπla je u rujnu 1991. godine. Ne samo da je inicijalna tiraæa od pedeset tisuÊa komada rasprodana bræe nego je odπtampana druga, veÊ je na samom poËetku 1992. godine “Nevermind” πutnuo “Dangerous” Michaela Jacksona s vrha top liste albuma u Americi. Vaænije od naklade, Nirvanina je ploËa postala socioloπki fenomen, toËka od koje viπe u rock glazbi niπta nije bilo isto. Zlatne koke diskografije viπe nisu bili samo ljepuπkasti pjevaËi i pjevaËice koji su otvarali usta
www.hifimedia.hr