49.indd

4/ S povodom Investicije, radovi, izgradnja 15. obljetnica osnivanja 1. bojne 111. brigade ZNG Sjećanje na teške, ali ponosne dane Domovinskog rata 6/ Iz rada Općine Resor zdravstva i socijalne skrbi Živimo aktivno – živimo zdravo

Svečano obilježeni Dan državnosti i Dan Antifašističke borbe

Iz rada VMO Marčelji Ususret marčeljskom danu 8/ Iz duhovnog života Ljetna meditacija: Susret s Isusom 10/ Odgoj i obrazovanje DV Viškovo: Dijete – uvijek u prvom planu OŠ Sveti Matej: Od školskih natjecanja do svečane priredbe 13/ Kultura Ustanova Ivan Matetić Ronjgov: XXVIII. proljeće u Ronjgima; Susret zborova posvećen Kaplanu, Papandopulu i Prašelju; Ritmovi nemira

Čitajte nas na službenim stranicama Općine www.opcina-viskovo.hr

Iz rada knjižnice: Seminar knjižara i knjižničara; Tisuću blaga u zlatnom gradu 14/ Iz rada udruga UAB: Godina značajnih obljetnica; Dodijeljeno 150 priznanja; Održana izborna skupština udruge Udruga umirovljenika: Nastavlja se uspješan rad Halubajske mažoretkinje: Medaja do medaji – kolarin za naše Halubje DVD Halubjan: Mjere zaštite od požara; Iz aktivnosti udruge 18 / Sport KK Sveti Matej: Uspjesi koji obećavaju BK Marinići: Dva nova trofeja krase BK “Marinići Pikado klub Nevera: Neveri pripalo treće mjesto NK Halubjan: Visoke pozicije juniora i mlađih morčića 21/ Judi z našega kraja Va svete auto crossa: Na trkah z Pinelon; Kad Muha zazuji za volanon U svijetu sporta i ljepote 24/ Jeste li znali Nove tehnologije u sakupljanju i razvrstavanju otpada 25/ Obljetnice Spomen nestalom austrougarskom mornaru Počelo je 1941.

30/ Noviteti iz knjižnice

IZ RADA OPĆINE

INVESTICIJE * RADOVI * IZGRADNJA

REKONSTRUKCIJA VATROGASNOG DOMA U GORNJIM SROKIMA

ASFALTIRANJE NERAZVRSTANIH PROMETNICA

Nakon provedenog javnog natječaja Općina Viškovo je sklopila ugovor o nadogradnji vatrogasnog doma u Gornjim Srokima. Izvođač radova je poduzeće Gradin Rijeka. Vrijednost ugovorenih radova iznosi 2 656 484,73 kune u što je uračunat i pripadajući PDV. Rok izvođenja radova je sto dana od uvođenja u posao.

Nakon provedenog javnog natječaja Općina Viškovo je sklopila ugovor o asfaltiranju nerazvrstanih prometnica. Izvođač radova je poduzeće Goran Graditeljstvo d.o.o. Delnice. Vrijednost ugovorenih gradova iznosi 2 928 000,00 kune u što je uračunat i pripadajući PDV. Rok izvođenja radova je sto dana od uvođenja u posao. Osnovom sklopljenog ugovora biti će asfaltirano 9 000 m2 novih prometnica i obnovljeno s novim asfaltnim slojem oko 39 000 m2 nerazvrstanih cesta.

Nadogradnjom prostora DVD “Halubjan” dobiti će za svoje potrebe novih 360 m2 novouređenog prostora. Planirano je da bi dio novouređenog prostora osim za funkcije vatrogastva služio i za druge potrebe mještana naselja Sroki i Kosi.

U sklopu ugovorenih radova biti će izvedeni i zemljani radovi na uređenju okoliša.

Asfaltiranjem ovih prometnica Općina Viškovo se približava svom konačnom cilju da sve prometnice u Općini Viškovo budu asfaltirane.

IZGRADNJA SABIRNE PROMETNICE U RADNOJ ZONI RZ-8

IZGRADNJA 3 BLOKA NIŠA, PRILAZNE CESTE I POTPORNOG ZIDA NA GROBLJU VIŠKOVO

U tijeku su radovi na izgradnji sabirne prometnice u radnoj zoni RZ-8. Izvođač radova je Dira-gradnja Rijeka. Vrijednost investicije iznosi 3 020 035,56 kuna. Rok izvođenja je sto radnih dana, što znači da bi svi radovi bili završeni do kraja ljeta.

Po provedenom javnom natječaju Općina Viškovo sklopila je ugovor o izgradnji 3 bloka niša, prilazne ceste i potpornog zida na groblju Viškovo. Izvođač radova je poduzeće Modula d.o.o. iz Matulja. Vrijednost ugovorenih radova iznosi 736 781,47 kuna u što je uračunat i pripadajući PDV. Rok izvođenja radova je sto i dvadeset dana od uvođenja u posao.

Investiciju je sufinanciralo Ministarstvo gospodarstva Republike Hrvatske. Izgradnjom ove ceste u duljini od cca 500 metara biti će završena izgradnja komunalne infrastrukture u radnoj zoni RZ-8 čime će biti stvoreni uvjeti za stavljanje cijele radne zone u funkciju gospodarstva.

4

Općinski načelnik Goran Petrc, prof.

Glasnik Općine Viškovo br. 49

S POVODOM 15.

OBLJETNICA OSNIVANJA 1. BOJNE 111.

BRIGADE ZNG TOMISLAV DOŠEN, PRVI ZAPOVJEDNIK 1. BOJNE 111.

BRIGADE:

POBIJEDILI SU ODLUČNOST, VJERA I LJUBAV

L

egendarna 111. brigada obilježila je 15. obljetnicu postojanja. Ime Viškova ostat će zabilježeno na stranicama povijesti stvaranja hrvatske države, kao mjesto u kojem je formirana 1. bojna 111. brigade. Obilježavanje te značajne obljetnice i otkrivanje spomen-ploče bili su povod za razgovor sa prvim zapovjednikom 1. bojne 111. brigade, Tomislavom Došenom.

Otkuda je potekla inicijativa i kako je 1. bojna formirana upravo na području naše općine?

- 1. bojna 111. brigade ZNG formirana je tijekom ljeta 1991. godine, a prvi puta mobilizirana je 13. 09. 1991. na Viškovu, iz razloga da se blokira vojarna u Klani i spriječi eventualni prodor oklopnih snaga „JNA“ prema Rijeci. Odluku o mobilizacijskom zborištu donijelo je zapovijedništvo brigade.

Pripadnici 1. bojne 111. brigade boravili su 1991. u viškovskom domu. Kakvo je bilo raspoloženje ljudi?

- Dijelovi postrojbe naizmjenice su boravili u Viškovu do početka listopada 1991. godine, civilno pučanstvo i lokalna vlast bili su nam izrazito naklonjeni pružajući nam svu moguću materijalnu i moralnu potporu, cijelo nam je Halubje peklo kolače i plelo čarape, čak je i lokalna limena glazba organizirala za nas mimohod kroz Viškovo. Bilo je i dvadesetak onih koji su bili na strani neprijatelja i koji su mu javljali svaki naš pokret, ali znali smo za njih.

Raspoloženje pripadnika bojne bilo je fantastično – krasila ih je odlučnost i vjera u pobjedu, jer sve su to bili dragovoljci.

Molim Vas da pojasnite koliko jedna bojna broji ljudi i koliko bojni čini brigadu? Kakvo je bilo naoružanje u prvim danima rata i koji stupanj obučenosti ljudi?

- Pješačka bojna načelno broji od 500 do 700 ljudi, nas je bilo oko 600. Pješačku brigadu načelno čine tri bojne plus postrojbe potpore, sveukupno oko 2500 ljudi, a 111. br. ZNG tada je imala šest bojni. Naoružanje smo ili kupovali sami, ili neki gospodarstvenici za nas, a dostavljali su nam ga i Hrvati koji su radili u ondašnjoj policiji. Oružje namijenjeno prešanju “čupali” su i dijelili nama, sve u svemu, dok nisu zauzete vojarne u Otočcu i Gospiću, imali smo oko 200 cijevi na 600 ljudi. Ljudi su mahom bili mladi u solidnoj kondiciji i s odsluženom “JNA“ tako da su svi imali neka predznanja, koja smo svakodnevno nadopunjavali.

Kakav je bio vojnički i zapovjednički kadar?

- Vojnički kadar činili su dragovoljci s područja Liburnije, Halubja, Rijeke, Sušaka, itd. Mahom su to bili Hrvati oko 95 % te nacionalne manjine. Zapovijedni kadar uglavnom su činili pričuvni časnici i ljudi koji su iskazivali liderske i organizacijske osobine. Uspostavom HVU otpočela je vojna izobrazba i selekcija kadrova.

Već početkom rujna krenuli ste na prvi vojni zadatak, u Liku, koja se u to vrijeme nalazila u vrlo teškoj situaciji. Primorje

Glasnik Općine Viškovo br. 49

NA DOMU HRVATSKIH BRANITELJA

SPOMEN PLOČA U ČAST 1. BOJNE 111. BRIGADE 24. lipnja - Povodom obilježavanja 15 godina od formiranja 1. bojne 111. brigade ZNG u Domu Hrvatskih branitelja u Viškovu održana je svečanost otkrivanja spomen ploče.

- Otkrivamo ploču kao trajni spomen na događanja koja su obilježila i odredila našu noviju povijest.

Na ovom mjestu okupili su se ljudi koji su se u odlučujućim trenucima stavili u službu svoje domovine.

– istaknuo je u svom govoru općinski načelnik Goran Petrc, dok je dožupan Luka Denona podsjetio na žrtve brigade – 53 poginulih i 265 ranjenih.

Posebno dirljiv govor održao je 1. zapovjednik 1. bojne 111. brigade: Onih kojih više nema ipak još žive, žive u nama!

I nisu u pravu oni koji kažu da nema heroja domovinskog rata, oni postoje, to su oni koji su u najkritičnijim trenutcima zamijenili svoje domove i radna mjesta puškom. I kao što sve prolazi, proći ćemo i mi, ali ostat će trajni spomen - sloboda i nezavisnost! - istaknuo je Tomislav Došen, posebno se zahvalivši i tadašnjoj tajnici MZ Viškovo Dinki Petrc, koja im je u tim trenucima pružila izuzetnu pomoć.

Spomen ploču otkrili su općinski načelnik i 1. zapovjednik bojne, a ploču je blagoslovio vlč. prof. Matija Matičić, župni vikar župe Sveti Matej. Ovom svečanom trenutku uz brojne nazočne svečanost su uveličali brigadni general i 1. zapovjednik 111. brigade Sergio Rabar i stožerni brigadir Frano Primorac. i Rijeka, a prema tome i Viškovo branilo se u Lici. Kakav je bio “put” bojne i gdje je po Vašem mišljenju bilo najteže?

- Naše područje imalo je sreću da nije bilo obuhvaćeno neposrednim ratnim djelovanjem, jer je neprijatelj zaustavljen na preko 100 km udaljenosti od Rijeke. Bojna, kao cjelina djelovala je na području Like od Velebita do Kapele, Bosanske Posavine, te u svim borbenim operacijama HV: Medački Džep, Bljesak, Oluja, a pripadnici bojne kasnije u drugim postrojbama i u operacijama Maestral i Južni potez. Najteže je svakako bilo na početku jesen/zima 1991. godine, zbog nedostatka iskustva, naoružanja i opreme.

Uspjesi HV rezultat su iznimne požrtvovnosti ljudi koji su je stvorili i doveli do konačne pobjede hrvatske vojske. Da li postavljanje ove ploče znači doprinos valoriziranju vrijednosti Domovinskog rata?

- Danas smo suočeni s kriminalizacijom Domovinskog rata i ratnika, pa svaku ovakovu akciju doživljavamo kao uspjeh i priznanje, poglavito kad se osjećamo ovako iskreno prihvaćeni kao na Viškovu, jer za nas branitelje najvažnije je mišljenje i raspoloženje našeg hrvatskog naroda prema nama.

D. Brusić Fotografije: A. Jurdana

5

S POVODOM LUKA MATANIĆ, OPĆINSKI VIJEĆNIK I AKTIVNI SUDIONIK DOMOVINSKOG RATA

SJEĆANJE NA TEŠKE, ALI PONOSNE DANE DOMOVINSKOG RATA

O

duvijek je Dom u Viškovu bio središtem značajnih zbivanja, od onih lijepih, slavljeničkih pa i do onih sudbonosnih trenutaka, zahvaljujući kojima je određena sudbina hrvatskog naroda. U spomen na značajne događaje i ljude dodjeljuju se nagrade i priznanja, pišu knjige, imenuju ulice.... Prije dvije godine dom u Viškovu ponio je naziv i spomen-ploču Dom hrvatskih branitelja, a ove godine uslijedila je i spomen-ploča u povodu osnivanja 1. bojne 111. brigade. Na konferenciji za tisak, upriličenoj uoči ovoga događanja javnosti su se obratili: općinski načelnik Goran Petrc, zapovjednik Tomislav Došen i općinski vijećnik Luka Matanić, kojeg smo zamolili za kratak razgovor.

Bili ste aktivni sudionik Domovinskog rata i obnašali različite dužnosti u HV-u, kao časnik HV-a 2004. godine držali ste govor povodom imenovanja viškovskog doma u Dom hrvatskih branitelja?

- Hvala na pitanju, ponosan sam što sam pristupio u Oružane Snage RH 18. studenog 1990. godine, u ono vrijeme u MUP RH. Do tada sam bio zaposlen u jednoj tvornici u Ličkom Osiku.

Kako je u Lici već tada bilo jasno što slijedi, bez dvojbe odlučio sam napustiti radno mjesto i pristupiti u Redarstvene snage MUP-a, naravno uz potporu supruge koja je ostala u Gospiću sa dvoje male djece, u gradu u kojem je već neprijatelj aktivno na različite načine djelovao. Krajem 1991. godine prešao sam iz MUP-a u HV-118. brigadu Gospić. Pored određenog vremena koje sam proveo na Plitvicama 1991. godine i na položajima u Zadarskom zaleđu, cijelo vrijeme Domovinskog rata proveo sam na ratištu u Gospiću. U svojoj vojnoj karijeri koja je završila 31. ožujka 2005. godine odlaskom u invalidsku mirovinu sa činom bojnika, obnašao sam dužnosti vojnika, zapovjednika desetine, voda, satnije, samostalne bojne Vojne policije i na kraju bio sam prvi i posljednji Načelnik ureda Zapovjednika 5. korpusa H KOV-a u Rijeci.

Završio sam temeljnu časničku izobrazbu, tečaj stranih jezika (njemački) i kao drugi časnik HV-a RH, 2001. godine Vojnu akademiju u SR Njemačkoj (najveća vojna škola) sa časnicima iz 42 zemlje svijeta.

Prigodom proglašenja Doma hrvatskih branitelja održao sam govor kao izaslanik Zapovijednika i Zapovijedništva 5. korpusa H KoV-a. Osobito sam ponosan kao časnik HV-a i mještanin Općine Viškovo da je općinski dom dobio naziv Dom hrvatskih branitelja u čast svim hrvatskim braniteljima Domovinskog rata.

Danas ste općinski vijećnik HDZ-a. Kako vidite ulogu naših mještana u Domovinskom ratu i da li postavljanje spomen ploče

znači doprinos valoriziranju vrijednosti Domovinskog rata?

- Kako sam 1990. godine pristupio u MUP, tako sam iste godine u ožujku postao član HDZ-a, moje prve i jedine stranke. Pristup u HDZ i MUP bio je na putu stvaranja samostalne, neovisne i cjelovite RH. Kako je u međuvremenu donesen Zakon da se djelatnici HV-a ne mogu aktivno baviti politikom posvetio sam se službi u HV-u poštujući pozitivne Zakone RH. Odlaskom u mirovinu prošle godine, završivši aktivnu službu u HV-u, odlučio sam nastaviti započeti put 1990. godine i aktivno se uključiti u politiku te nastaviti služiti mještanima moje Općine i šire sukladno mogućnostima. Ovim putem zahvaljujem svima koji su mi pomogli i dalje pomažu u tom cilju.

Na pitanje o ulozi mještana Viškova u Domovinskom ratu mogu dati samo svoje osobno viđenje na temelju informacija i saznanja kojima raspolažem, jer sam u Općinu Viškovo doselio nakon završetka Domovinskog rata 1997. godine.

Smatram da bi pravi, točan i konkretan odgovor mogli dati ljudi koji su za vrijeme Domovinskog rata sudjelovali u pripremi, organizaciji i odlasku na ratišta iz Viškova.

S obzirom da, nažalost, u Općini Viškovo imamo poginule branitelje Domovinskog rata koji su položili život za Domovinu i kojima moramo biti doživotno zahvalni kao i članovima njihovih obitelji, da imamo ratne vojne invalide, koji su izgubili svoje zdravlje i dijelove tijela u Domovinskom ratu, da imamo Dragovoljce Domovinskog rata Općine Viškovo kao i mnoge branitelje koji nisu članovi Udruga, mnoge anonimne pojedince koji se ne ističu, a bili su aktivno uključeni u stvaranje hrvatske vojske, pomagali braniteljima na ratištima i na razne druge načine pomagali u stvaranju Republike Hrvatske, mogu reći da je uloga mještana Viškova bila velika i važna u Domovinskom ratu i stvaranju samostalne RH. Također mislim da bi tisuću mještana Općine odgovorilo s tisuću različitih odgovora na ovo postavljeno pitanje.

Kako su moja obitelj i dom u Gospiću bili ugroženi od prvog dana agresije, a s obzirom da sam danas mještanin Općine Viškovo koja je bila daleko od bojišnice, nastojim realno iskazati doprinos mještana Općine i izraziti posebnu zahvalnost svima koji su ostavili svoje obitelji i otišli na bojišnicu shvativši da se Viškovo brani u Lici i drugim mjestima na bojištu.

Izuzetno mi je drago što sam upravo mještanin ove Općine, gdje su ljudi vrlo otvoreni i pozitivni, gdje žive mnoge obitelji poginulih hrvatskih branitelja Domovinskog rata, HRVI, hrvatski branitelji iz cijele Hrvatske i mnogi koji su morali napustiti svoje domove u BiH i svatko od njih ima svoj Križni put.

Obilježavanje tužnih, ali ponosnih zbivanja u Domovinskom ratu apsolutno podržavam. Nažalost, često puta se razdvajamo radi nebitnih stvari, umjesto da smo svi složni i da zajedničkim snagama promoviramo vrijednosti Domovinskog rata, stavljajući ih ispred osobnih interesa.

U potpunosti podržavam i pozdravljam inicijativu 111. brigade ZNG-a u svezi postavljanja spomen ploče na Domu hrvatskih branitelja, sjećanja na teške, ali ponosne dane stvaranja naše Domovine. Ova je inicijativa dobar primjer za iste ili slične aktivnosti ostalim postrojbama HV-a. Svako obilježje koje pozitivno vrednuje Domovinski rat i događaje u njemu dobro je, naročito za mlade naraštaje, kako se ne bi zaboravilo i ne daj Bože ponovilo s obzirom da, nažalost, mi Hrvati brzo zaboravljamo.

Razgovarala: D. Brusić Ulazak u Lički Osik

6

Glasnik Općine Viškovo br. 49

ZDRAVSTVO I SOCIJALNA SKRB PREVENTIVNE AKCIJE OPĆINE VIŠKOVO I RESORA ZDRAVSTVA, SOCIJALNE SKRBI, PRIMARNE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE I BRIGE O DJECI

“ŽIVIMO AKTIVNO – ŽIVIMO ZDRAVO” • U JESEN SE NASTAVLJA AKCIJA PREVENTIVNIH PREGLEDA MJEŠTANA S CILJEM POBOLJŠANJA ZDRAVLJA I SPRIJEČAVANJA ZLOĆUDNIH, KARDIOVASKULARNIH I CEREBROVASKULARNIH BOLESTI Poštovane mještanke i mještani Općine Viškovo!

Medijske kampanje kao i promocija zdravih načina života općenito na nacionalnom i županijskom nivou nisu kontinuirane, a ovisne su o financijskim sredstvima i o zainteresiranim pojedincima. Stoga jedinice lokalne samouprave, kao mjesta gdje ljudi žive i rade imaju posebnu ulogu osobito u dobro organiziranim i zainteresiranim općinama jer mogu omogućiti bolju zdravstvenu skrb svojim mještanima. Osobito stoga, jer ciljani preventivni pregledi nisu financijski pristupačni velikom broju građana, a dostupnost navedenim pregledima u državnim zdravstvenim institucijama još je uvijek nedostatna, s dugim listama čekanja. Temeljem takve procjene na prijedlog Resora zdravstva, socijalne skrbi i primarne zdravstvene zaštite u Proračun Općine Viškovo uvrštena su za 2006. godinu sredstva za organiziranje preventivnih pregleda.

Poglavarstvo Općine Viškovo prihvatilo je potom prijedlog PREVENTIVNIH PREGLEDA ZA 2006. godinu pod nazivom “ŽIVIMO AKTIVNO – ŽIVIMO ZDRAVO”. U sklopu navedenih aktivnosti provesti će se cijelokupni PREVENTIVNI PREGLEDI za otprilike 1000 naših mještana, s ciljem poboljšanja zdravlja i spriječavanja zloćudnih, kardiovaskularnih i cerebrovaskularnih bolesti koje su u stalnom porastu.

Već tijekom lipnja uz svesrdnu pomoć članica Udruge umirovljenika Općine Viškovo, kojima se i ovom prilikom toplo zahvaljujemo provedeni su upisi i odmah potom i izvršeni slijedeći besplatni preventivni pregledi:

osteoporoze za žene od 50 do75 godina. /80 mještanki/ 2. Ultrazvuk trbuha s posebnim osvrtom na prostatu, te hemocult – test na tragove krvi u stolici, kao rani screening za karcinom debelog crijeva, organiziran za muškarce od 50 do75 godina. /100 mještana/ 3. Mamografija – za žene od 40 do 50 godina te 70 do75 godina, /100 mještanki – ima još slobodnih termina za upis!!/ 4. Mamografija – za žene od 50 do 69 godina, biti će organizirana u suradnji s Županijskim zavodom za javno zdravstvo te će stanovnice dobiti poziv /500 mještanki/.

Svi upisi su vršeni samo za mještane naše Općine, uz predočenje osobne iskaznice, u prostorijama Udruge umirovljenika /pon-četvrtak 9-11 sati/. Ujesen nastavljamo s našim akcijama, te Vas molimo da pratite javna sredstva priopćavanja – Naš Glasnik, Novi list te Radio Maxium, koji nam kontinuirano daju potporu u našim aktivnostima.

Ujedno, još jednom naglašavamo da se nikako ne smije podcijeniti značaj primarne prevencije bolesti osobito u starijoj dobi, te da je traženje rizičnih faktora za nastanak kardiovaskularnih te ranih znakova malignih bolesti obveza svih nas pojedinaca ali i zajednice u cjelini.

Stoga uključite se aktivno u poboljšanje svoga zdravlja i akciju “ŽIVIMO AKTIVNO – ŽIVIMO ZDRAVO”.

Srdačno Vas pozdravlja Vaša, Pročelnica Resora zdravstva, socijalne skrbi i brige o djeci Mr. sc. dr. Ines Strenja–Linić

1. Denzitometrija – mjerenje gustoće kostiju, kao prevencija

USUSRET “MARČELJSKOM DANU”

IZ RADA VMO MARČELJI

• OGLASNIM PLOČAMA DO BOLJE INFORMIRANOSTI MJEŠTANA • OKUPLJANJE MLADEŽI NA PROSTORU OKO STARE ŠKOLE U VEČERNJIM SATIMA DOVODI DO NARUŠAVANJA MIRA SUSJEDA Poštovani mještani,

Lj

eto je na pragu, razmišlja se o godišnjim odmorima a mi u Mjesnom odboru razmišljamo o ″Marčejskom danu″, našoj tradicionalnoj ljetnoj fešti sa sportskim i kulturnim sadržajima.

Dana 08.07. Boćarski klub Marčelji organizirati će tradicionalni turnir, u večernjim satima zabavljati će nas Marinero band, a o ostalim detaljima biti ćete pravovremeno obavješteni. Što možemo reći za rad Mjesnog odbora u protekla tri mjeseca?

U sklopu obilježavanja dana Općine Viškovo, u staroj školi je održana izložba starih dokumenata, fotografija i predmeta. Uz fascinantnu dokumentaciju naše povijesti priličnu pažnju pobudio je jedan izložak. Riječ je o kipu Blažene Djevice Marije koji potječe iz kapelice sagrađene 1903. godine u Mavrima. Kapelice više nema, ali kip je ostao sačuvan do danas. Odmah se rodila ideja o ponovnoj izgradnji kapelice, (sačuvani su i originalni nacrti) koja osim sakralne namjene ima svakako i veliki povijesni značaj. Mjesni odbor podržava ovu inicijativu te smo već i pokrenuli određene aktivnosti.

Mještani Garića ponose se svojim igralištem koje je postalo i središte društvenog života, međutim nakon nekoliko godina

Glasnik Općine Viškovo br. 49

potrebno mu je i određeno održavanje. Općinskom poglavarstvu postavili smo prijedlog hitne sanacije potpornog zida, te nabavu određene opreme koja je dotrajala ili neadekvatna.

U Garićima i Klićima planira se konačno postavljanje autobusnih čekaonica, u čijem sklopu bi trebale biti i oglasne ploče.

Također bi oglasne ploče postavili i na već postojeće čekaonice u Marčeljima, te na staru školu Marčelji. Time bi se ostvario projekt kojega smo zacrtali još u početku djelovanja, a sve zbog lakše i efikasnije komunikacije s mještanima.

Dolaskom ljepših dana započelo je asfaltiranje. Za sada su pokrpane veće rupe, a očekujemo prema planu za ovu godinu i “ozbiljnija” asfaltiranja na pojedinim dionicama.

Na posljednji sastanak odbora Boćarskog kluba Marčelji, bio je pozvan i pisac ovih redaka, te je osim dogovora za ″Marčejski dan″ dotaknuta i još jedna aktualna tema. Riječ je o okupljanju mladeži na prostoru oko stare škole gdje su u posljednje vrijeme učestala narušavanja mira susjeda, te nekontrolirana ponašanja i to do kasno u noć. Mada prevladava mišljenje da glavni uzročnici dolaze izvan našega mjesta, odlučeno je da se održi sastanak predstavnika BK, VMO i naše mladeži kako bi se iznašlo rješenje ovog problema. v. d. predsjednika VMO Marčelji Ozren Štefan dipl. ing.

7

IZ DUHOVNOG ŽIVOTA

LJETNA MEDITACIJA:

SUSRET S ISUSOM...

O

vog ljeta preporučam susret oči u oči s Isusom. Svim beznadnim slučajevima...

Možda se On već umorio tražeći tebe i mene. Apsurdno je da postojiš, pa te zatim nikad više nema...

Sv. Filip Neri, svetac pun humora i spontanosti, hodajući ulicama Rima, pristupi nekom mladiću i upita ga što radi.

- Spremam ispit i nadam se da ću završiti srednji stupanj, odgovori.

- A onda?, upita ga svetac.

- Upisat ću pravo, odgovori mladić.

- A onda?, nastavi svetac.

- Onda ću postati poznati odvjetnik, reče mladić.

- A onda?, bijaše uporan svetac.

- Onda ću se oženiti i zasnovati obitelj, još uporniji bijaše mladić.

- A onda?, nije se dao svetac.

- Pa želja mi je jednom ući u gradsku upravu, onda u Parlament, imao je dovoljno ambicija mladić.

- A onda?, dosađivao je svetac.

- Ah, onda ću jednog dana valjda u zasluženu mirovinu, reče mladić.

- A onda?, nastavio je svetac.

- Onda, onda... Vjerojatno ću i umrijeti jednoga dana, nevoljko će mladić.

Svetac mu se sasvim približi i šapne jedva čujno: A onda?

Mladić nije odgovorio. Ostao je svecu dužan odgovor na najvažnije pitanje...

Onda će doći Krist i na tom odlučujućem susretu pitati jesmo li spremni... *** U vremenu treba zaraditi vječnost, štovani čitaoče. Pozaspali kršćanin za vrijeme ljetnog odmora ne ide u crkvu. A zašto i bi, kad prosječni kršćanin u životu ide pet puta u crkvu. Prvi put: nosi ga se (krštenje). Drugi put: ide sam (Prva Pričest). Treći put: gurne ga kum (Krizma). Četvrti put: vuče ga žena (vjenčanje; danas više ni to). Peti put: nose ga drugi (sprovod). ‘A onda?’...

A Isus je rekao da će se brzo vratiti. Nadao se da nas neće naći pozaspale. Nažalost, na odmoru, a i inače, često drijemamo. Svijet hrče, otpadnici hrču, izabranici hrču, a kad mačka spava, miševi su gazde u kući...

Zato, dragi čitaoče, ne zaboravi odmor, ne samo tijela, već i duše. Samo je u Bogu mir, dušo moja, tepa psalmist svojoj duši. A sv. Augustin uvjerava: Nemirno je srce naše, dok se ne smiri u Tebi, Gospodine...

Isus Krist se rodio prije više od 2000 godina, a za mnoge kao da se nije ništa dogodilo. Jedan tjedan ima 168 sati, od toga samo 1 (jedan) sat tjedno za Sv. Misu – 168:1, zar je to previše?

Ma što god pili ovog ljeta, bilo čim napajali dušu osim Isusom Kristom, opet ćemo ožednjeti. Isus Krist nudi rješenje svih tvojih glavnih problema. Ne moraš piti mutne i zagađene vode, kad znaš gdje je izvor: Isus je izvor vode žive koja teče u vječni život.

Ne moraš gladovati ili se hraniti mrvicama na raznim sumnjivim ili opasnim mjestima, kad znaš: Isus je kruh protiv gladi i ništavila, On je kruh života. Ne moraš lutati noću tražeći svjetlo, kad znaš, gdje je svjetlo protiv besciljnosti: Isus je svjetlo svijeta. Ne moraš tražiti izlaz i utjehu u čaši ili drogi kad znaš gdje je utjeha: Isus je tvoja utjeha. Ne moraš se hraniti poluistinama i lažima kad znaš: Isus je Istina; zato se rodio da posvjedoči za istinu.

Ne moraš izgubljen pitati gdje je tvoj pravi put, kad znaš gdje je put: Isus je Put. Ne moraš tražiti konačni cilj svoga života na nekim sporednim i slijepim cestama, kad znaš gdje je tvoj 8

jedini cilj: Isus je tvoj cilj kojemu ideš. Onima koji gladuju pravoga kruha, On govori: Ja sam kruh živi. One, koji se izgube u noći, poziva: Ja sam svjetlo svijeta. Neodlučne ohrabruje: Ja sam Vrata. Izgubljene poziva: Ja sam pastir dobri. One koji se boje, ohrabruje: Foto Matej Ne boj se! Ja sam. Ako si mrtav, On ti oglašava: Ja sam Uskrsnuće i Život...

Isus Krist daje ti ono što tražiš uzalud drugdje. Sve, za čim čezne duša tvoja, nalaziš u Isusu. Bez Boga smo kao ribe na kopnu, u smrtnoj opasnosti. Sve te može razočarati, ali Isus ne može. Kod Boga se ne može izgubiti. Najdragocjenije razočarenje jest u grijesima, kada se pokaže da nas je naša fantazija varala i da nam se grijesi osvećuju – tada si zreo za susret s Isusom. Svi su ljudi s teškim grijehom mrtvi. Ali ti ne trebaš umrijeti! Isus ti nudi oproštenje grijeha. Samo ti Isus, u Sakramentu pomirenja, tom salonu za ljepotu duše, može reći: Ustani, oživi, uskrsni! Tu On ljubi grješnike koji oplakuju svoj grijeh, tu se Njegova nježnost i milosrđe više izlijeva na grješnike nego na pravednike: Idi, ni ja te ne osuđujem... Tu On ne samo da oprašta grijehe, nego ih preokreće u milost; zar nisi čuo da je ondje gdje je grijeh bio velik, milost bila još veća (usp. Rim 5,21)? Misliš li da je Njegovo srce manje od tvoga? Onima koji leže na tlu, nemoćni da se dignu – On im daje novi život, čisti ih i posvećuje, ne samo vodom, nego vlastitom Krvlju. Onima koji su nad nekim ponorom, On ih podsjeća da je Bog nad ponorom načinio cestu za one koji vjeruju. On je za tebe učinio mnogo, a učinio bi još i više da si više vjerovao... Vjera je ona snaga koja izaziva Božju moć da djeluje. I tvoje će srce kliktati od radosti da imaš takvoga Boga...

On udara na grijeh, a da ne povrijedi grješnika. On nije trošio vrijeme vičući protiv grješnika; naprotiv, Njegova ljubav je zanijela grješnike. Jer ljubav ne pamti zla ni rane koje je zadobila...

U osobnom susretu s Njim, ljudi se mijenjaju. Kad su mogli toliki ljudi prije tebe, zašto ne bi i ti...?! Samarijanka, koja žudi vjeru više nego vodu, od grješnice postaje vjesnicom Radosne vijesti.

Zakej, omraženi carinik, lopov koji nešto od carine sakrije u svoj džep, susreo se s Isusom i promijenio život. Nikodem, potajno i po noći, susreo se s Isusom, ali taj susret nije nikada zaboravio, i on će pokopati mrtvog Isusa. Sv. Franjo Asiški nije nikada zaboravio svoj poljubac gubavcu; prije obraćenja zazirao je od gubavaca, no nakon toga, za nagradu, postao je drugi čovjek...

Susreti s Isusom mijenjaju ljude.

Bilo bi ovog ljeta dobro da se i ti sjetiš svojih davnih susreta s Isusom... Možeš Ga naći ako si sposoban za velike odluke, ako si u stanju za Njega sve dati i ostaviti. Onoga dana kad Ga poslušaš, bit ćeš slobodan. On je Voda živa koja će te oprati, oživjeti, očistiti. Dobit ćeš komadić neba, a to je najviše i najdragocjenije što si čovjek može poželjeti. Na licu će ti se moći pročitati Očev poljubac vječnosti. Iz tebe će isijavati zrake svetosti.

Iz tvoje će nutrine poteći potoci žive vode. Bit ćeš sin u Sinu. Na licu će ti se moći pročitati da si u Boga zaljubljen(a). Samo Krist može u tvome srcu uništiti grijeh, iscijeliti ranu i zapaliti ljubav!

Kako nam je potreban Isus! Prije nego što će uskrisiti Lazara, kaže: Ja sam uskrsnuće i život! To je riječ koju će vjernik čuti u posljednji dan... Kad ozdravlja slijepca, kaže: Ja sam

Glasnik Općine Viškovo br. 49

svjetlo svijeta! Raskajanom razbojniku obećava: Još danas sa mnom ćeš biti u raju. Jedna je stvar umrijeti i znati da su ti oprošteni grijesi, a strašna je stvar otići u vječnost noseći sa sobom svu svoju krivnju... Da je dobri razbojnik uz svoje grijehe imao također i tvoje, reci, bi li Isus promijenio svoju odluku? O, ne, Isus bi ti usprkos tome rekao: Još danas sa mnom ćeš biti u raju! Ta On je došao spasiti ono što bijaše izgubljeno, došao je radi grješnika a ne radi pravednika! Nikoga, tko Mu se u Bibliji obratio za pomoć, nije odbio. Nije zabilježeno.

Pa nećeš ni ti biti prvi! Ljubav Božja ne liječi onoga koji nema rana... Da su tvoje krivnje ne znam kakve, da su tvoji grijesi ne znam koliki, On te neće osuditi! O, kad bi znao kako Ga to veseli! Zagrlit će te, staviti na svoja ramena kao pastir izgubljenu ovcu i dovesti te kao dragocjeni biser pred svog Oca: Oče, nisam se uzalud popeo na križ. Ovaj sin bijaše mrtav a sada živi. Bijaše izgubljen i nađe se. I Misa počinje...

Isus i tebi nudi spasenje, ljubav. Za Njega ništa nije previše O S V R T

prljavo, ništa bespovratno izgubljeno, ništa neizlječivo, ništa nepopravljivo... On ne želi ubiti grješnika, nego ga pretvoriti u sveca. Sposoban je skinuti lanac krivnje sa tebe. On jedini to može. On će, ako Ga ljubiš i imaš bezgranično povjerenje u Njega, popraviti sve tvoje pogreške kao što će majka ponovno povezati bolestan prst. I izvodit će u tebi divna djela i ti ćeš savršeno odgovoriti planovima koje Bog ima s tobom.

On te čuva kao zjenicu svog oka. On je kao mudrac koji u sjemenci vidi plod, u ličinki leptira, u grješniku sveca. Viđene su nevjerojatne milosti kako se slijevaju u zlu dušu, čak i u izopačenu!

Jer ti si ljubljeni grješnik. Nebo je puno raskajanih grješnika...

Bog je u Isusu predivan. Divan je naš Isus!

Ovog ljeta otkrij istinu o sebi: istinu o Bogu koji te ludo ljubi...

I ne zaboravi: završetak svih susreta u Evanđelju jest - gozba... Kad bi Gospodin za svoj stol zvao samo pravednike, sva bi mjesta ostala prazna...

p. Ivan Androić MSC, župnik

MH OGRANAK VIŠKOVO

ZIVUČENO Z MARČEJSKE STARINI

P

ovodom Dana Općine Viškovo Ogranak MH Viškovo upriličio je izložbu nazvanu Zivučeno z Marčejske starini.

Izložba je postavljena u Staroj školi u Marčeljima, a mogla se razgledati tijekom vikenda između 21. i 23. travnja. Otvorenje su uljepšala djeca Dječjeg vrtića Viškovo pod vodstvom odgojiteljica Sekane Hrvatin i Ane Muhvić. Vrtićari su, odjeveni u narodne nošnje, pokazali igre i brojalice kojima su se zabavljali njihovi vršnjaci iz prošlih stoljeća.

U početku bilo je zamišljeno da će biti izloženi dokumenti pronađeni u nekoliko obitelji tijekom prikupljanja podataka za četvrti svezak Ljetopisa općine Viškovo, kojemu će tema biti upravo kuće i obitelji iz Marčelji. Tijekom pripreme, osim dokumenata starih između 100 i 200 godina, pronađene su fotografije, dopisnice, odjevni i uporabni predmeti. Autorice izložbe gđe Maja Crnić i Sekana Hrvatin odlučile su se za izlaganje raznolike građe koja će prikazati nekadašnji život u njegovoj potpunosti.

Glavninu izložbe sačinjavali su raznoliki dokumenti razvrstani u nekoliko grupa. Tako smo mogli vidjeti osobne dokumente od izvoda iz matičnih knjiga, poziva na glasovanje do radnih knjižica, dokumente o gradnji kuća i originalne nacrte stare stotinu godina, oporuke, kupoprodajne ugovore te druge pravne spise koji svjedoče o političkim i kulturnim prilikama vremena u kojem su nastali. Najstariji izloženi dokument datira iz 1820. godine i svjedoči o kupnji zemljišta ubilježenog pod nazivom Brentarovo. Zanimljivo je da je dokument pisan talijanskim jezikom, da su imena talijanizirana, ali je ostao hrvatski naziv parcele. Taj je dokument, ali i velik dio ostalih izložaka, u vlasništvu obitelji Vlah – Bačurkineh.

U posebnu su skupinu svrstani dokumenti vezani uz poznate ličnosti iz Marčelji. Tu smo mogli vidjeti dopisnicu koju je Ive Jardas pisao iz zatočeništva, dopise arhitekta Iva Marčelje i fotografije škole koju je on projektirao i gradnju nadzirao u svom rodnom mjestu, te notne zapise najpoznatijeg marčejskog učitelja Aleksandra Miliha.

Posebnu pozornost svih posjetitelja izložbe izazvao je nacrt kapelice, koja se do šezdesetih godina prošlog stoljeća nalazila na Mavrovičinemu (na ulazu u nekadašnji Metalografički kombinat, tj. nasuprot ulaza u Piceriju Jeans). Tijekom postavljanja izložbe, zapravo istraživačkog rada provedenog u podrumima i tavanima marčejskih kuća, pronađen je i kip Majke Božje iz te kapelice. Nacrt i kip, kao i niz zanimljivih izložaka poput svilenog rupca i okovratnika od nojevog perja, vlasništvo je obitelji Jardas (Vinka i obitelji njegove pok. sestre Ruže) iz Mavri. Od

Glasnik Općine Viškovo br. 49

Foto Matej

više se mještana čuo poticaj za obnavljanje ove građevine.

Jedan je kutak zauzela dota Katarine Marčelja Katetine.

Tu su bili izloženi odjevni predmeti, jastučnice, plahte i stolnjaci izvezeni pred 120 godina, a do danas očuvani u ormarima njezinih potomaka. Zavjese izrađene “šupljim bodom” nakon desetaka godina našle su svoje mjesto – na prozorima škole.

Osim zanimljivošću izložaka, ovaj je događaj plijenio pozornost i ljepotom vizualnog dojma. Crno i bijelo, svila i platno u dijagonalnim kutovima, a između njih život sačuvan u fotografijama i dokumentima koji svjedoče o brižnosti koja se vidi u nastojanju stalnog napredovanja imetka i osiguravanju egzistencije potomcima. Raznolikost, ljepota, poštovanje autoriteta i neprestano stremljenje boljitku, odlike su Marčelja kakve smo upoznali zahvaljujući ovoj izložbi. Naizgled siromašan kraj pokazao se iznimno bogatim. Ova je izložba potakla mnoge da promišljaju o našem mjestu, da ga sagledaju u drugom svjetlu ili zapravo upoznaju.

Za članove Ogranka MH Viškovo izuzetno je važna suradnja uspostavljena s mnogo pojedinaca te udruga. Zahvaljujemo svima koji su pomogli ostvariti ovaj projekt, ali moramo istaknuti da ovakve aktivnosti zahtijevaju mnogo truda i veliku organizaciju za koju Ogranak MH nema dovoljno, prije svega, tehničkih sredstava. Da bi se organizirala izložba poput Koreni Halubja, koja je održana u rujnu, ili Zivučeno z marčejske starini, održane u travnju, potrebni su mjeseci priprema i, što se često zaboravlja, puno fizičkog rada (nošenje i prevoženje klupa, stakala i eksponata). Zahvaljujemo za sve lijepe i poticajne riječi, ali apeliramo na odgovorne i one koji imaju tehničkih sredstava da ubuduće budu susretljiviji i učine njima mali, a nama izuzetno značajan napor. Tako će mještani moći i nekoliko puta godišnje uživati u plodovima zajedničkog truda.

Marina Frlan - Jugo

9

ODGOJ I OBRAZOVANJE DJEČJI VRTIĆ VIŠKOVO OBILJEŽIO DESETU OBLJETNICU SVOG POSTOJANJA

DIJETE

– UVIJEK U PRVOM PLANU

• DIJETE JE UVIJEK U PRVOM PLANU•POSEBNA PAŽNJA POSVEĆUJE SE STRUČNOM USAVRŠAVANJU ODGOJITELJA

D

esetu obljetnicu svog postojanja Dječji Vrtić Viškovo obilježio je 19. svibnja 2006. godine, velikom svečanošću u Hrvatskom kulturnom domu na Sušaku. Obilježavanje značajne obljetnice prilika je za razgovor sa ravnateljicom Dolores Matković i kratki osvrt na protekli rad.

Dječji Vrtić Viškovo, bio je prva Javna ustanova čiji je osnivač Općina Višovo, a prve korake napravio je upravo u prostorima škole.

- Bila je to samo jedna grupa u sastavu Dječjeg vrtića Rijeka.

Općinsko vijeće Općine Viškovo na svojoj sjednici 06. 06. 1996. godine donijelo je odluku o osnivanju zasebne predškolske ustanove i izdvajanju iz sastava Dječjeg vrtića Rijeka. Pristupilo se adaptaciji prizemlja stare škole, a istovremeno su s područja Općine Viškovo kontaktirani kadrovi potrebni za rad vrtića, a roditelji obaviješteni o mogućnostima smještaja djece u vrtić.

Vrtić je svoja vrata otvorio 01. 10. 1996. godine za dvije cjelodnevne i jednu poludnevnu grupu.

Vrtić je ubrzo razvio bogatu programsku aktivnost?

- Danas vrtić pohađa 80 djece u dobi od tri do šest godina u tri cjelodnevne skupine. Osim cjelodnevnog programa tijekom ovih 10 godina osmislili smo kraće programe koji se provode u vrtiću. Programi su osmišljeni u našem vrtiću, a provode se na temelju programa rada koji je verificiran od strane Ministarstva prosvjete.

Za djecu koja pohađaju vrtić, ali i za djecu koja ne idu u vrtić, provode se sljedeći programi (upisi su u rujnu, programi traju od listopada do lipnja, plaćaju roditelji): - program likovne igraonice /uključeno 40 djece/ - program ritmičko-plesne igraonice /40 djece/ - rano učenje engleskog jezika /10 djece/ - ljetovanje /30 djece/ - zimovanje /20 djece/ Za djecu koja idu u vrtić u redovni rad integrirani su sljedeći /besplatni/ programi: - vjerski odgoj - informatika Za djecu pred polazak u školu koja ne pohađaju vrtić (financira Općina Viškovo i Ministarstvo prosvjete) - program male škole /35 djece/ Igra je ozbiljan posao Nastojimo djeci pružiti osjećaj sigurnosti i voljenosti. U našem radu polazimo od toga da je dijete uvijek u prvom planu. Želimo zadržati njegovu individualnost i osigurati mu zadovoljstvo u igru. Mnogi misle „pa oni se samo igraju“. Ali igra je ozbiljan posao. Kroz igru dijete usvaja osnovne pojmove, razvija svoje kreativne potencijale, stupa u socijalne interakcije s drugom djecom i s odraslima. To sve utječe na pravilan psihofizički rast djeteta. Kroz igru možemo uočiti za koje područje dijete pokazuje posebni nteres (neka djeca bolje crtaju, neka imaju izraženije matematičke sposobnosti i sl.), ali isto tako možemo vidjeti u kojem području dijete ne može ostvariti prosječne rezultate. Tu je velika uloga odgojiteljica. One uočavaju upravo te specifičnosti za svako dijete te ih kroz igru potiču da razvijaju svoje potencijale. Zato igra mora biti pravilno osmišljena i vođena.

Rad u našem vrtiću se pomno planira, naročito na početku godine kada se timski dogovaramo o svim aktivnostima koje ćemo provoditi tijekom godine. To su tzv. projekti koji se mogu odvijati kroz jednu ili više godina, ali mogu trajati i kraće. Neki od projekata su bili: kulturna baština našeg kraja, sport, bajke, glazba...

10

U proteklih 10 godina bilo je mnogo izleta, posjeta kazalištu, druženja, maškara. Prepoznatljivi su naši koncerti Ravnateljica Dolores Matković i voditelj i priredbe. Mnogi su iz vrtića otišli sa usMario na proslavi vojenim vještinama skijanja, plivanja. Ali obljetnice vrtića najvažnije je da je dijete iz ovog vrtića ponijelo radost, veselje i spremTIJEKOM 10 GODINA nost za daljnje učenje.

DJELOVANJA DJECA Tijekom proteklih godina vrtić VRTIĆA OSVOJILA SU je razvio i bogatu izdavačku BROJNE NAGRADE: djelatnost, od vrtičkog lista do OD OPĆINSKIH DO MEĐUNARODNIH slikovnica.

- Naše slikovnice nisu nastale *** slučajno. Svaka od njih ima VRTIĆ VIŠKOVO – DOBITsvoju priču i plod je rada djece i NIK OPĆINSKOG I odgojiteljica u našem vrtiću. Prva ŽUPANIJSKOG PRIZNANJA ZA POSTIGNUTE slikovnica „Čoška i Maroška“ bila je rezultat dvogodišnjeg REZULTATE U ODGOJNOOBRAZOVNOM RADU bavljenja kulturnom baštinom našega kraja, za slikovnicu „Veli i mići repići“ tekst smo dobili na poklon od nonota Ivana Rudanovića, slikovnica „Promet“ je rezultat projekta na istu temu koji se provodio u starijoj grupi, a za realizaciju slikovnice „Ja znam i pazim“ na temu vatrogasne zaštite imali smo veliku pomoć od tate Klaudija Filčića. U suradnji s Mladenom Kušecom izdali smo kalendar slikovnicu „Tajne mora“. Osim toga jednom godišnje već osam godina izlazi naš list „Škabelin“. Ove smo godine izdali i svoj prvi CD „Bušić suncu“ gdje su djeca našeg vrtića izvela deset pjesama pisanih isključivo za naš vrtić.

Vrtić je ubrzo prerastao predviđene okvire...

- Na žalost u ovih deset godina nije se riješio prostorni problem našeg vrtića. Podstanari smo u OŠ Sv. Matej. Školska djeca prolaze kroz vrtić dok djeca spavaju ili se oblače na hodniku, dijelimo i prostor kuhinje, i zaista se treba zahvaliti i djelatnicima škole i vrtića na izuzetnom strpljenju i trudu, jer u ovakvim uvjetima nije lako raditi ni jednima ni drugima. Mali prostor uvjetuje i mali kapacitet za smještaj djece pa tako godinama ne možemo primiti u vrtić svu djecu čiji roditelji to žele. Imamo u pripremi još nekoliko programa ali ih ne možemo provesti upravo zbog nedostatka prostora.

Individualni pristup izuzetno je važan u razvoju zdrave i kreativne ličnosti, jedna od osnovnih preduvjeta, međutim je i obrazovan i kreativan odgojitelj?

- Uspjesi mališana velika su zasluga stručnog i kvalitetnog kadra. Taj kadar se stvarao upravo ovdje u ovom vrtiću. S obzirom na odgovornost i važnost odgojiteljskog poziva već od samih početaka kao ravnateljica uvidjela sam da samo kvalitetan i dobro educiran odgojitelj može prihvatiti i tako veliku odgovornost: odgajati djecu. Zato sam veliku pozornost posvetila upravo edukaciji odgojiteljica. Neke od edukacija proveli smo u našem vrtiću, a sudjelovali smo na mnogim stručnim skupovima širom Hrvatske. Na nekima od njih i mi smo predstavili i naše struče radove, jer imali smo i mi o čemu naučiti druge.

Neke od odgojiteljica već su se specijalizirale za određena područja rada s djecom, a možemo se pohvaliti i da su dvije odgojiteljice unaprijeđene u zvanje odgojitelja-mentora. U našem vrtiću stručnu praksu provode studenti s Visoke učiteljske škole u Rijeci i Bogoslovnog fakulteta u Rijeci, a svake godine imamo i pripravnike koji kod nas obavljaju pripravnički staž.

D. Brusić

Glasnik Općine Viškovo br. 49

ODGOJ I OBRAZOVANJE OBILJEŽEN DAN ŠKOLE OŠ “SVETI MATEJ” VIŠKOVO

OD SPORTSKIH NATJECANJA DO SVEČANE PRIREDBE DOK SU SE UČENICI STARIJIH RAZREDA NADMETALI U NOGOMETU, KOŠARCI I ODBOJCI, NAJMLAĐI SU SVOJE SNAGE ODMJERAVALI U GRANIČARU • POSLIJEPODNEVNI SATI BILI SU REZERVIRANI ZA KULTURNE AKTIVNOSTI, SVEČANU PRIREDBU, TRADICIONALNO PROGLAŠENJE UČENICE GENERACIJE I PREDSTAVLJANJE NOVOG BROJA TRATINČICE

O

igrača, koje su na kraju dovele do pobjede osmih razreda.

Za to vrijeme članovi školskoga šahovskoga kluba odmjeravali su snage partijama šaha, a učenici šestih i sedmih razreda u Marčeljima su igrali boće u organizaciji lokalnoga boćarskoga kluba.

snova škola “Sveti Matej” Viškovo 25. 06. 2006. godine tradicionalno je proslavila svoj dan. Taj su petak obilježile sportske i kulturne aktivnosti učenika koje su zaokružene prigodnim svečanim programom na kojem je proglašena i učenica generacije za školsku godinu 2005./2006.

Kao i svake godine i ova je proslava Dana škole započela prijepodnevnim sportskim aktivnostima u školskoj dvorani. Tribine su bile prepune navijača koji su bodrili učenike od 5. do 8. razreda u njihovim sportskim natjecanjima. Učenici petih razreda svoje su snage odmjerili u graničaru, pri čemu su 5. b i 5. d razred

igrali za 3. mjesto (pobjedu je odnio 5. b), a finale između 5. a i 5. c razreda završilo je pobjedom 5. a razreda. Nogometna ekipa sastavljena od učenika 5. razreda odigrala je nogometnu utakmicu protiv šestaša, koji su svoje mlađe suparnike na kraju i pobijedili.

Učenice sedmih razreda međusobno su odmjerile svoje snage u odbojci, a pobjednice, učenice 7. b razred, u finalu su izgubile od odbojkašica osmih razreda.

Nakon utakmice košarkaških reprezentacija šestih i sedmih razreda, pobjednici sedmi razredi odigrali su finale s reprezentacijom osmaša koji su ih nadmoćno pobijedili.

Nogometna utakmica sedmih i osmih razreda ispunila je tribine školske dvorane svojom neizvjesnošću i dobrom igrom

Glasnik Općine Viškovo br. 49

U poslijepodnevnim satima uslijedio je nastavak proslave Dana škole obilježen kulturnim aktivnostima. Učenici sedmih razreda, članovi Debatnoga kluba naše škole, održali su u školskoj knjižnici debatu na temu “Cenzura interneta je opravdana”. Nakon toga u predvorju škole otvorena je izložba učeničkih radova iz područja likovne i tehničke kulture te ručnoga rada, nakon koje je uslijedila prezentacija novoga broja školskoga lista “Tratinčica”.

Na kraju dana ispunjenoga brojnim aktivnostima u školskoj je dvorani održana svečana priredba u kojoj su sudjelovali članovi školskoga zbora i instrumentalne sekcije, plesna skupina te recitatori mlađih razreda. Na samom kraju priredbe gledateljima se obratio ravnatelj škole Josip Crnić i pritom se osvrnuo na aktivnosti naše škole tijekom školske godine te učenicom proglasio Ivanu Vrban.

11

ODGOJ I OBRAZOVANJE IVANA VRBAN - UČENICA GENERACIJE ŠKOLSKE GODINE 2005./2006.

ZAJEDNIČKI PODIJELJENA RADOST

I

vana Vrban učenica je 8. a razreda, koja je ove školske godine 2005./2006. proglašena učenicom generacije. Zbog toga smo ju zamolili za kratki intervju.

Ivana, jesi li očekivala da će te izabrati za učenicu generacije?

Ivana: Pa i nisam baš!

A jesi li se tome potajno nadala!

Ivana: Iskreno – jesam.

Kako si reagirala kada si to doznala?

Ivana: Da sam učenica generacije, doznala sam od svojih roditelja, nakon što ih je nazvala moja razrednica učiteljica Vali Božić. Oni su bili jako sretni i ponosni zbog mene, a i ja s njima. Što je prema tvom mišljenju, presudilo u tvoju korist da budeš izabrana za učenicu generacije?

Ivana: Pa, pretpostavljam moj školski uspjeh i natjecanja na kojima sam sudjelovala.

Možeš nabrojiti svoje školske uspjehe?

Ivana: Odlična sam učenica i sve sam razrede od prvog do osmog završila s prosjekom ocjena od 5,00. U sedmom i osmom razredu sudjelovala sam i na općinskom i županijskom

natjecanju iz zemljopisa, a u osmom još i na županijskom natjecanju iz engleskog jezika. Članica sam Mladih geografa i sudjelovala sam u aktivnostima koje su se provodile u sklopu Globe programa u kojem je i naša škola. Što su na sve to rekle tvoje kolege iz školskih klupa?

Ivana: I oni su se jako radovali sa mnom i bili su ponosni što je učenica generacije baš netko iz 8. a razreda.

Kako si proslavila ovo priznanje koje si dobila?

Ivana: Počastila sam svoj razred i sve učitelje škole tortom. Želiš li reći nešto za kraj?

Ivana: Željela bih se zahvaliti svojoj razrednici, svim profesorima i svojim roditeljima koji su uvijek bili uz mene.

NA BOĆALIŠTU U MARČELJIMA ODRŽAN PRVI TURNIR UČENIKA U BOĆANJU u svojoj boji dresova sa natpisom škole, dobila je posljednje upute od starijih boćara. Borba je počela uzbudljivo i bespoštedno, mjerilo se, trčalo s jedne strane terena na drugi, navijalo i zbrajalo punte. Nakon nekoliko sati, iscrpljeni igrači okrijepili su se krafnama i sendvićima. Dobro raspoložena publika je cijelo vrijeme navijala za svoje favorite.

Zasluženo, pobijedila je ekipa 7. a razreda i kao nagradu su, osim medalje, godišnje članarine BK “Marčelji”, fotografije i majice s natpisom Škole, dobili po pizzu u Opatiji. Načelnik naše općine i pročelnik za sport osobno su se na ovom turniru uvjerili kakve boćarske talente ima naša škola, OŠ “Sv. Matej” Viškovo.

Hrvoje Saršon, 7. c

TURNIR ZA SJEĆANJE U NATJECANJU ŠEST EKIPA PRVO MJESTO PRIPALO EKIPI 7. A RAZREDA Po prvi put ove godine, 26. 05. 2006. na Dan škole održan je turnir učenika u boćanju. Na terenu BK “Marčelji”, svoje snage odmjerili su učenici šestih i sedmih razreda. Nekoliko dana ranije, vrijedno smo trenirali, smišljali taktike, odvagivali boće... poput pravih profesionalaca. Nije nam smetalo ni sunce ni kiša. Želja za pobjedom na ovom turniru bila je prejaka. S nestrpljenjem smo dočekali i to jutro.

Osvanulo je prekrasno, upravo idealno za ovaj povijesni sportski događaj. Šest ekipa, sa svojim najboljim boćarima, ukupno nas dvadeset i četvero bilo je spremno. Svaka ekipa 12

Foto Matej

13. lipnja, 06. – Mladi glazbenici, članovi istoimene katedre Ustanove I. M. Ronjgov, uglavnom učenici OŠ Sveti Matej održali su koncert u glazbenoj slušaonici Spomen doma Ronjgi.

Glasnik Općine Viškovo br. 49

KULTURA IZ RADA USTANOVE IVAN MATETIĆ RONJGOV

XXVIII. PROLJEĆE U RONJGIMA Tradicionalna manifestacija stvaralaštva učenika osnovnih škola Primorsko-goranske županije održana je u spomen domu velikog skladatelja 2. lipnja 2006. Umjetničko-stvaralački rad bio je, kao i svake godine, organiziran u jutarnjim satima. Učenici su pod vodstvom svojih mentora, stvarali raspoređeni po radionicama: glazbena, likovna, novinarska, mladi skladatelji, literarna, recitatorska i foto radionica. Osnovno polazište rada svih radionica sadržaji su našeg zavičaja. Tijekom radnog dijela nastaju umjetnička dijela, skladaju se pjesme, pišu radovi, oslikavaju zidovi, pišu novinski članci, vježbaju skladbe i pjesme, a mladi fotoreporteri svaki detalj nastoje ovjekovječiti.

Poseban doživljaj za mlade stvaraoce predstavlju razgovori s gostima Proljeća. Gost XXVIII. Proljeća bile su pjesnikinja, urednica i književnica Ivanka Klarić i dosadašnja voditeljica Pro-

Foto Matej

ljeća Dorotea Štifanić Mislej, kojoj je ovom prigodom uručeno posebno priznanje i nagrada Ustanove.

Poslijepodnevni dio programa, nakon pauze za okrijepu i odmor, predviđen je za zabavu i predstavljanje onoga što je tijekom jutra stvoreno, a dodijeljene su nagrade za literarna ostvarenja pristigla na natječaj Čakavčići pul Runjgi. Posebna, ekološka nagrada dodijeljena je Emi Žauhar, učenici OŠ Sveti Matej.

SUSRET PJEVAČKIH ZBOROVA PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE – „KANAT PUL RONJGI“

SUSRET ZBOROVA POSVEĆEN KAPLANU, PAPANDOPULU I PRAŠELJU

Foto Matej

„Kanat pul Ronjgi“, susret pjevačkih zborova Primorsko-goranske županije održan u subotu predvečer 16. lipnja 2006. bio je posvećen: spomenu na Josipa Kaplana, 100. godišnjici rođenja Borisa Papandopula i 75. godišnjici života Dušana Prašelja.

Ljubiteljima zborskog pjevanja sa po dvije pjesme predstavilo se dvanaest zborova naše Županije: Ženski pjevački zbor

Marinići, KUD “Sloga” Hreljin, Mješoviti pjevački zbor “Halubjan” Ženski pjevački zbor “Učka”Matulji, Mješoviti pjevački zbor DVD Opatija, Ženski vokalni sastav “Lira”, Mješoviti pjevački zbor “Ive Jurjević” iz Omišlja, Mješoviti pjevački zbor “Matko Laginja” Klana, Pjevački zbor mladih “Josip Kaplan” Mješoviti pjevački zbor Hrvatske čitaonice Trsat, Mješoviti pjevački zbor Veprinac te Mješoviti pjevački zbor KUU “Jeka Primorja”, dok je kroz program vodila Blanka Uzelac. Na žalost, zbog bolesti, susretu nije bio nazočan – skladatelj, dirigent i duša manifestacije Dušan Prašelj.

Izostao je stoga i nastup njegova zbora. Ipak članovi Riječkog oratorijskog zbora na kraju manifestacije pridružili su se pjevačima zborova u zajedničkoj izvedbi Matetićeve Pjesme slobodi i Prašeljevoj Svečanoj pjesmi Primorsko-goranske županije, koje su izveli pod palicom dirigenta Darka Čargonje.

U ime domaćina Ustanove Ivan Matetić Ronjgov ljubiteljima zborskog pjevanja obratio se stručni suradnik Ustanove Darko Čargonja, a u ime Općine Viškovo član Poglavarstva zadužen za odgoj i obrazovanje, kulturu, i sport Jadranko Lučić. Druženje uz pjesmu i taktove grupe “Swing” potrajalo je do kasnih sati.

VEČER PUL MATETIĆEVEGA OGNJIŠĆA

RITMOVI NEMIRA PREDSTAVLJENA KNJIGA O ŽIVOTU I DJELU OSKARA DANONA, NASTALA PREMA ZABILJEŠKAMA NOVINARKE SVJETLANE HRIBAR Ronjgi, 8. lipnja 2006. – U glazbenoj slušaonici Matetićeve rodne kuće predstavljena je knjiga “Ritmovi nemira”, život i djelo našeg i svjetskog dirigenta Oskara Danona, koja je nastala prema zabilješkama Svjetlane Hribar.

Uz glazbene ilustracije knjigu su predstavili autor i Svjetlana Hribar. Oskar Danona, dirigent svjetskog glasa, koji je kao sudionik NOB-a često bio prisiljen dirigentsku palicu zamijeniti puškom, sa nevjerojatnom preciznošću govorio je o proteklim godinama, susretima s ljudima, datumima i događanjima.

Glasnik Općine Viškovo br. 49

Foto Matej

Posebnu zanimljivost predstavlja način na koji je napisana knjiga, stilom pričanja u prvom licu, a što je posebno zanimljivo knjigu je moguće čitati i na preskoke. Svjetski poznati dirigent, s nostalgijom je ustvrdio vrijednost i vječnost glazbe.

13

KULTURA UDRUGA ANTIFAŠISTIČKIH BORACA I ANTIFAŠISTA VIŠKOVA

IZ RADA KNJIŽNICE HALUBAJSKA ZORA ZADAR, 06.-08. 04. 2006

SEMINAR KNJIŽARA I KNJIŽNIČARA

Pripremila: Branka Miočić

Tradicionalni seminar knjižara i knjižničara, u organizaciji izdavačke kuće Mozaik knjige iz Zagreba, održan je u Zadru od 06. 04. do 08. 04. 2006.

Prisustvovali su knjižari i knjižničari iz čitave Hrvatske. Djelatnici Mozaik knjige upoznali su nas s nakladničkim planom za 2006., a nagradu za 2006. godinu dobili su: najbolji knjižar, najbolji knjižničar narodnih knjižnica i najbolji knjižničar školskih knjižnica.

Direktori Mozaik knjige bili su nam na raspolaganju za razgovor o svim problemima s kojima se susrećemo u međusobnoj suradnji.

U ugodnom ambijentu dvorane Bura u hotelu Funimation autori, Miro Gavran i Sanja Pilić predstavili su svoje nove knjige za mladež. Ujedno su se osvrnuli na svoje početke pisanja, prihvaćanja od nas – knjižničara i čitalačke publike – te planova za budućnost.

Posjeta Zadru ne bi bila opravdana bez razgledavanja Gradske knjižnice Zadar. Kroz sve dijelove knjižnice provela nas je ljubazna knjižničarka, te smo mogli vidjeti, a i “ponijeti ideje” u svoju knjižnicu, sve segmente koji tako dobro povezuju u jednu cjelinu, kulturno, informacijsko i prije svega knjižnično okruženje.

STUDIJSKO PUTOVANJE U PRAG POSJETA “MESTSKOJ KNIHOVNI V PRAZE”

TISUĆU BLAGA U “ZLATNOM GRADU” “Zlatni grad”, “grad s tisuću tornjeva”, “kruna svijeta”: od srednjeg vijeka Prag uživa glas najljepših gradova svijeta. S pravom! Jer različite kulture, koje su u njemu stoljećima, učinile su Prag jednim od najvrijednijih unikatnih gradova na svijetu. Grad, koji čini da srca pjesnika i fotografa brže kucaju, koji priča tisuće priča i koji sa svojom neprolaznom ljepotom ima jedinstveni čar, kojemu se putnici teško mogu oduprijeti.

U tom “blagu” se među mnogobrojnim znamenitostima smjestila i “MESTSKA KNIHOVNA V PRAZE”, najveća narodna knjižnica u Češkoj republici. Osnovana je 1891. god., nakon obnove prostire se na 1100 m2, posjeduje 2,45 mil. knjiga, ima oko 170 tisuća korisnika, trećinu čine djeca, pa srednjoškolci i studenti. Ima i 16 ogranaka, te dva bibliobusa. Obrada i posudba građe je automatizirana, pa je to danas jedna od najdugovječnijih kulturnih ustanova. Ima svoju viziju i strategiju za budućnost, a sve u ostvarenju glavnog cilja – sveobuhvatnog informiranja kako sadašnjih tako i potencijalnih korisnika u svojoj sredini. Sve to ide u prilog tezi da je ta knjižnica danas knjižnica za 21. stoljeće.

Ljubazno osoblje Knjižnice provelo nas je kroz sve odjele, demonstriralo njihov način rada, obradu i posudbu knjiga, pretraživanje njihove baze kao i mogućnosti pretraživanja ostalih knjižnica koje su njihovi ogranci. Posebno nas je zanimalo što imaju u njihovom knjižnom fondu od građe na hrvatskom jeziku kao i građe naših autora na češkom jeziku. Zaključili smo da naše izdavaštvo prate na zavidnoj visini, pa se u njihovom knjižnom fondu mogu naći i knjige o našoj povijesti, politici, beletristika, dječja literatura.

Na ulazu u knjižnicu postavljeno je umjetničko djelo koje čini svojevrsnu skulpturu – bunar “sagrađen” od 8000 otpisanih knjiga. U otvoru poput suze ogledaju se posložene knjige u dnu ogledala, pa nas takav raspored podsjeća na bunar bez dna. Ideja je to, tko ima dovoljno prostora u knjižnici, da se knjige koje su dotrajale iskoriste na ovako osebujan način.

14

ODRŽANA IZBORNA SKUPŠTINA UDRUGE Izborna skupština udruge, na kojoj je analiziran rad u protekloj godini, te usvojen program za ovu godinu, održana je 29. 04.

2006..

Na skupštini je bilo govora o problemima udruge, o potrebi kvalitetnijeg rada, nepostojanja prostora za rad, te drugim problemima s kojima se susrećemo.

Također su zacrtani i ciljevi za realizaciju što kvalitetnijeg rada udruge.

Cilj nam je kvalitetnije informiranje žitelja naše općine o našoj djelatnosti, bolje organiziranje društvenih djelatnosti, proslava značajnijih datuma, ličnosti i lokacija iz NOB-a, i sl.

Značajna je također konstatacija da nam je važna bolja suradnja sa vanjskim srodnim organizacijama i udrugama, a u smislu sporazuma o suradnji, koji smo potpisali prošle godine u Opatiji s boračkim organizacijama Ilirske Bistrice, Idrije, Ljubljane.

Na izbornoj skupštini izabrano je novo rukovodstvo i izvršni odbor udruge sa manjim promjenama u odnosu na prethodni sastav.

U Izvršni odbor izabrani su: - Veljko Širola, Davorka Petrc, Milutin Frlan, Mirko Miljenović (Marinići) - Radojka Dimevski (Viškovo) - Bojana Marčelja, Zvjezdana Marčelja, Milovan Marčelja (Marčelji) - Gabrijela Saršon, Zdenka Širola (Saršoni) - Zvjezdana Saršon (Mladenići) - Antica Marčelja i Zvonko Sušanj (Sroki) te - Marijo Sušanj i Zdravko Cetina (Kosi) Izabran je i nadzorni odbor udruge i to sljedećem sastavu: - Ivan Mihelić, Dragica Miljenović i Nada Trinajstić.

Skupštini, održanoj u Domu Marinići prisustvovalo je više od 100 članova udruge i gostiju.

Z. Cetina

Glasnik Općine Viškovo br. 49

IZ RADA UDRUGA UDRUGA ANTIFAŠISTIČKIH BORACA I ANTIFAŠISTA OPĆINE VIŠKOVO ODRŽANA SVEČANA SJEDNICA UDRUGE

DODIJELJENO 150 PRIZNANJA Povodom Dana antifašističke borbe naroda Hrvatske te obljetnica ustanka i pobjede nad fašizmom, 16. lipnja je održana svečana sjednica skupštine naše udruge, na kojoj se podsjetilo na sve one događaje na našem terenu u ratu 1941.-1945., na sve one strahote što su prošli mještani našeg kraja u nesebičnoj borbi protiv fašističke nemani, koja je u Kastavštini i Halubju vršila stravični teror, o masovnom ustanku naroda ovoga kraja u borbi za slobodu.

Na sjednici su uručena priznanja svim sudionicima NOR-a s

područja današnje općine Viškovo za koje se moglo utvrditi da su na bilo koji način sudjelovali ili pomagali NOR. Nakon 60, odnosno 65 godina od onih sudbonosnih dana uručena su priznanja 150-orici naših članova i mještana Općine Viškovo, kao jedan znak pažnje tim ljudima za sve ono što su proživjeli na bojištima, u izbjeglištvu, šumama, logorima i na našem terenu u Halubju i Kastavštini, noseći oružje, hranu, poštu, letke, pišući parole, rušeći neprijateljske veze, komunikaciju, gradeći barikade, napadajući fašističke patrole i odrede, vršeći diverzije i koji su na svakom koraku onemogućavali neprijateljsko djelovanje.

Svečana sjednica održana je u Domu hrvatskih branitelja u Viškovu uz prisustvo velikog broja sudionika, članova naše udruge i brojnih gostiju iz općine, susjednih gradova. Prisutnima su se obratili načelnik Općine Viškovo Goran Petrc i predsjednica Saveza antifašista Grada Opatije Iva Sorta Bilajac.

Fotografije: Foto Matej

IZ DJELATNOSTI I AKTIVNOSTI UDRUGE U 2006. GODINI

Piše: Zdravko Cetina

krajeva Republike Hrvatske od nacistističkih hordi i domaćih izdajnika.

GODINA ZNAČAJNIH OBLJETNICA

Cijela godina bila je praznik slobode i pobjede nad mračnim silama fašizma, u kojoj se odaje zahvalnost svim sudionicima Narodno oslobodilačkog rata u borbi za slobodu.

• ODRŽANA IZBORNA SKUPŠTINA UDRUGE • AKTIVNOSTI POVODOM OBLJETNICE POBJEDE NAD FAŠIZMOM I USTANKOM NARODA HRVATSKE • OBILJEŽAVANJE DANA MLADOSTI - RADOSTI U KUMROVCU

Članovi naše udruge sudjelovali su, a sudjelovat će i tijekom cijele ove godine na svim značajnim manifestacijama, zborovima, komemoracijama, akademijama u organizaciji SABA PGŽ-a, a vezano za ove obljetnice i redovne godišnje programe.

Ovogodišnja programska aktivnost udruge temelji se na velikim obljetnicama 60. godišnjici oslobođenja od fašizma i 65. godišnjici ustanka naroda Hrvatske.

Godine 2005. i 2006. označene su velikim jubilejima i obljetnicama. Cijeli demokratski svijet, Europa i naša zemlja proslavili su 60. obljetnicu nad fašizmom i oslobođenje svih naših

***

18. siječnja 2006. – Delegacija naše udruge sudjelovala je na polaganju vijenaca na spomen obilježje u Mrkoplju povodom obilježavanja tradicionalnog memorijala 29 smrznutih partizana na Matić Poljani.

31. siječnja 2006. – Članovi udruge sudjelovali su na akademiji u HKD na Sušaku povodom 60. godišnjice oslobođenja od fašizma.

5. ožujak 2006. – Delegacija naše udruge sudjelovala je tradicionalno na godišnjoj skupštini udruge Antifašističkih boraca i antifašista grada Opatije s kojom tradicionalno održavamo suradnju.

8. ožujak – povodom Dana žena povjerenici na terenu posjetili su bolesne članice udruge sa skromnim poklonima.

22. lipnja – Na Dan Antifašističke borbe položit će se vijenci i cvijeće na dva spomen obilježja na našem terenu. Istog dana članovi udruge sudjelovali su na tradicionalnoj proslavi na legendarnom Tuhobiću.

Početkom jeseni planira se posjet logoru smrti Jasenovac, a cjelokupni program za ovu godinu realizirat će se u prema financijskim mogućnostima, uz podršku i donaciju članstva.

Glasnik Općine Viškovo br. 49

15

IZ RADA UDRUGA UDRUGA UMIROVLJENIKA – PODRUŽNICA VIŠKOVO

NASTAVLJA USPJEŠAN RAD

U

Domu hrvatskih branitelja u Viškovu održana je 06. svibnja 2006. godišnja izvještajna skupština, kojoj su prisustvovali i viškovski načelnik Goran Petrc te članica Poglavarstva Općine Viškovo zadužena za socijalnu skrb, primarnu zdravstvenu zaštitu i brigu o djeci mr. sc. dr. Ines Strenja Linić, predsjednik Zajednica udruga umirovljenika PGŽ, Rijeka gospodin Oskar Piškulić, predstavnik Udruge umirovljenika Kastav i ostali uzvanici.

Nakon otpjevane himne “Lijepa naša” i odavanja počasti umrlim umirovljenicima, sve prisutne članove i goste pozdravio je dopredsjednik Udruge Milivoj Mladenić.

Predloženo je radno predsjedništvo koje je jednoglasno prihvaćeno. Prihvaćanjem dnevnog reda pročitana su izvješća po točkama. Izvješće o radu podnijela je Zorka Rubeša, Financijsko izvješće Mirjana Hlača, Izvješće Nadzornog odbora Bruno Mladenić, te Program rada Milivoj Mladenić. U uvodnom izlaganju dopredsjednik je naglasio uspješan rad Udruge sa novoizabranim predsjednikom na 1. sjednici Izvršnog odbora od 11. ožujka 2005., Ivanom Rubeša koji je tu dužnost obnašao sve do njegove tragične smrti 27. veljače 2006. tj. jedanaest mjeseci.

Svojim nesebičnim zalaganjem bio je motorna snaga i pokretač svih naših aktivnosti. Svojim načinom rada i ljudskim stajalištima stvarao je odnose koji su bili garancija da se sve odluke Izvršnog odbora u potpunosti realiziraju. Uza sve kvalitete imao je i onu najvažniju ljudsku kvalitetu, jednostavno bio je čovjek koji je znao i osjećao što je umirovljenički život. Nikad nije žalio truda ni vremena za dogovore, toliko je toga htio doprinijeti da život umirovljenika i starijih osoba bude ljepši i plemenitiji.

Udruga je tijekom 2005. godine sa novoizabranim predsjednikom bila vrlo aktivna. Dobra organizacija i velik broj izleta, kao i širenje raznih programa za umirovljenike povećao je interes umirovljenika za pristup u članstvo Udruge.

U izvještajnom razdoblju održano je 16. sjednica Izvršnog odbora, što je u skladu sa statutarnim odredbama, te broj održanih sjednica čak i prelazi obvezu koja proističe iz Statuta. Održano je i 12 radnih sastanaka Odbora ili užeg sastava Izvršnog odbora.

Održana je jedna konferencija povodom Međunarodnog dana starijih osoba u mjesecu listopadu 2005. na RI TV sa pok. predsjednikom Udruge i sa predstavnicima Zajednice Udruge umirovljenika PGŽe i Podružnice umirovljenika Jelenje, na temu djelovanja podružnica umirovljenika.

16

Pokrenut niz novih aktivnosti Dopredsjednik je istaknuo veliki broj raznih aktivnosti koje se pokrenute radi poboljšanja kvalitete života članova: 1. Omasovljenje članova Udruge 2. Posjet kazalištu 3. Sudjelovanje na Halubajskom karnevalu 4. Zdravstvena predavanja 5. Besplatni liječnički pregled kralježnice i stopala 6. Organizirani izleti i druženja 7. Obilježavanje Međunarodnog dana starijih ljudi (tijekom mjeseca listopada) - medicinsko predavanje na temu “Moždani udar” - predavanje o masažeru za prokrvljenost organizma - šetnja u prirodi (Lužina) - posjet naših članova koji su zbrinuti u domovima za starije osobe - izlet po Istri - koncert Mirjane Bobuš, Marija Lipovšek-Batifjake uz pratnju Roberta Grubešića 8. Blagdansko druženje umirovljenika u Domu hrvatskih branitelja Viškovo uz prigodni program Duška Jeličića i “Bonace” te klape “Mirakul” iz Leprinca 9. Podjela prigodnih paketa za bolesne članove 10. Korištenje toplica pod posebnim uvjetima (u više obroka).

Planirani izleti u 2006. godini: Predviđeno je 8 izleta, po Hrvatskoj i inozemstvu, 2 druženja i 2 piknika: Izleti: - Dubrovnik (3 dana) - Jednodnevni izlet brodom Poreč-Rovinj - Izlet brodom ”Dora” za Veneciju - Plitvička jezera - Verona - Dvodnevni izlet Split-Brač - Sajam cvijeća u Zagrebu i razgled Ogulina - Jednodnevni izlet za Bohinj Druženja: - Golubinjak - Novogodišnje druženje - Dva piknika u prirodi Za sve navedeno neophodna je i financijska potpora Općine Viškovo. Moramo naglasiti da Općina Viškovo prati rad naše Udruge i financijski pomaže u svim našim aktivnostima.

U prostoru za rad Udruge provode se česte sjednice Izvršnog odbora i razne akcije kao npr. upisi novih članova, predbilježbe za izlete, kazalište, razne lječničke preglede, za odmor umirovljenika u toplicama, ispunjavanje i podnošenje zahtjeva za dopunsko zdravstveno osigu-

• NA ODRŽANOJ SKUPŠTINI, ISTAKNUT JE USPJEŠAN RAD UDRUGE SA DOSADAŠNJIM PREDSJEDNIKOM IVANOM RUBEŠA KOJI JE TU DUŽNOST OBNAŠAO JEDANAEST MJESECI, DO NJEGOVE TRAGIČNE SMRTI 27.

VELJAČE 2006. • NA PRIJEDLOG IZVRŠNOG ODBORA UDRUGE ZA PREDSJEDNICU JEDNOGLASNO JE IZABRANA ZORKA RUBEŠA ranje umirovljenika, terapije za prokrvljenost organizma i dr.

Na prijedlog Izvršnog odbora Udruge za predsjednicu je izabrana Zorka Rubeša što je na skupštini jednoglasno prihvaćeno i pljeskom podržano.

Saslušana su s pozornošću sva izvješća. Iz prezentiranih izvješća moglo se zaključiti da je podružnica tijekom 2005. godine bila vrlo aktivna u ostvarivanju svih aktivnosti zacrtanih Programom rada.

Prisutnima se obratio načelnik Općine Viškovo Goran Petrc, pozdravio je sve nazočne a novoizabranoj predsjednici čestitao na izboru te puno uspjeha u budućem radu. Napominje da sve što je učinjeno za umirovljenike, posebno u posljednje vrijeme, rezultat je dobre suradnje Udruge umirovljenika sa lokalnim vlastima Općine te da je jedna od najbrojnijih i najorganiziranijih udruga na području ove općine. Općinskim proračunom osigurana su financijska sredstva za uređenje još jednog prostora prijeko potrebnog za rad Udruge. Dr. Ines Strenja-Linić obratila se nazočnima i čestitala predsjednici na izboru. Ujedno naglasivši da je uz suradnju Udruge umirovljenika i Općine Viškovo provedena anketa “Potrebe i zadovoljstvo životom starijih osoba” nad 130 ispitanika-umirovljenika (godišta 1930.-1941. god.). Cilj istraživanja bio je upoznati način života starijih ljudi općine Viškovo i njihove potrebe. Naglašava da je Poglavarstvo Općine Viškovo podržalo ideju o besplatnim preventivnim pregledima žitelja. Sredstva su osigurana rebalansom iz Proračuna Općine i to za preglede: - denzitomeriju (za žene od 50 do 75 godina) 80 osoba - ultrazvuk prostate i hemokult (za muškarce od 50-75 godina) 100 osoba - mamografiju (za žene od 40 do 50 godina te od 70 do 75 godina) 100 osoba.

Po završetku skupštine dopredsjednik Udruge zahvalio se gostima na odazivu, pjevačkom zboru “Halubjan” na sudjelovanju u programu te odazivu umirovljenika u ovakvom broju, i pozvao sve nazočne na skromni domjenak.

OBAVIJEST – Podružnica umirovljenika neće raditi tijekom mjeseca kolovoza.

Zorka Rubeša

Glasnik Općine Viškovo br. 49

IZ RADA UDRUGA HALUBAJSKE MAŽORETKINJE

MEDAJA DO MEDAJI – KOLARIN ZA NAŠE HALUBJE NA MEĐUNARODNEN FESTIVALE MAŽORI TIMI VA SISKE HALUBAJSKE MAŽORETKINJE OSVOJILE DVE BRONČANE I JENU SREBRNU MEDAJU

T

r smo Van još zadnji vijaj rekle da smo pronte za putovanje.

Po pravice mi smo vavek pronte samo da je budi kamo pohajat i zabavjat se. Kudar got hodile judi ćute našu voju za kunpanijun, prijateljstvon i zato nas vavek pozivju da budemo njihi gosti. Pozvane smo tako va Svetu Nedjelju, Sisak, Čakovec, Petrinju i Šibenik, a kako smo mi ženskice od krijanci ni lepo odbit kad te neki pozove. A zač i bimo kad va saken od teh gradi imamo drage prijateljice z kemi se vavek lepo družimo uz tanac i pjesmu. Imamo i pozivi va Rogoznicu, Vodice i opet va Šibenik (aš smo njin se jako zapijažale), i ako budemo imele dosti beči, sigurno ćemo posjetit dragi prijatelji.

Va Čakovec smo šle aš su njihe mažoretkinje slavile 10. rođendan, a takovu se feštu ne propušća. Va Šibenik smo šle opret Šibenski festival djeteta, a taj je festival sigurno najveseleji i najiskreneji prepun dečjega smeha i jubavi za seh.

Poseban nan je događaj bil sudjelovanje na Međunarodnen festivale mažori timi ki se j’ održaval va Siske. Festival je natjecateljskega karaktera a sudjelovalo je 7 timi z Hrvacke, Češke,

DOBROTVORNI DARIVATELJI KRVI OPĆINE VIŠKOVO

HUMANITARNE AKCIJE ZA SPAS ŽIVOTA I ZDRAVLJA U 2006. godinu aktiv dobrovoljnih darivatelja krvi Općine Viškovo ušao je radno. Sudjelovali smo u organizaciji i provođenju aktivnosti na viškovskom karnevalu održanom 21. siječnja podjelom pića sudionicima karnevala i pomažući u podjeli hrane.

Foto Matej Zbog dostatnih količina krvi u Zavodu za transfuzijsku medicinu odgodili smo najavljenu akciju darivanja krvi 08. 04. 2006. i nastali su veliki problemi oko obavještavanja darivatelja, pa se ovim putem izvinjavamo onima koji su došli u Marčelje, a akcije nije bilo.

Darivanje krvi održali smo 20. svibnja od 8 do 13 sati u staroj školi u Marčeljima. Ovoga puta krv je darovalo 66 darivatelja od kojih su trojica po prvi put darovali dragocjenu tekućinu i ovim putem pozivamo mlade i zdrave osobe s područja općine Viškovo da se pridruže našim humanitarnim akcijama na dobrobit cijelog društva i za spas života i zdravlja mnogih naših sugrađana, prijatelja i rođaka. Jedan darivatelj iz Javne vatrogasne postrojbe Grada Rijeke Mladen Kuhar dao je krv jubilarni 100-ti put.

I ovoga puta aktivistice Crvenog križa pomogle su podjeli zahvalnog obroka, a jedan naš član pozvan je na izlet u njihovom aranžmanu 10. 6. na Plitvice.

Mađarske, Poljske. Halubajske mažoretkinje natjecale su se va oštroj konkurencije i osvojile su: - mlaje juniorke va kategorije maleh formacij – 3. mesto - seniorki va kategorije maleh formacij – z palicun – 2. mesto - seniorki va kategorije pomponi – 3. mesto Oko vrata čuda medaj, teškeh nog ma punega srca vrnule smo se va naše Halubje. Dočekalo je svoje pobjednice i srećno jih zagrlilo milo njin šapićuć: SO ZLATO OVEGA SVETA NIMA SJAJ KEGA VI NOSITE VA OKE I SRCE PUTUJUĆ PO SVETE I ŠIREĆ PRIJATELJSTVO, LJUBAV I NAJLEPČU PRIČU O DRAGEMU KRAJU Z KEGA PRIHAJATE. Nina

MH OGRANAK VIŠKOVO OBAVIJEST SUDIONICIMA LITERARNOG NATJEČAJA Obavještavamo sve sudionike literarnog natječaja, kojeg je raspisao Ogranak MH Viškovo, da će tijekom ljetnih mjeseci biti izvješteni o rezultatima natječaja. Svaki će sudionik dobiti obavijest i obrazloženje na kućnu adresu, a podatci o nagrađenim radovima bit će zatim objavljeni u sljedećem (rujanskom) broju Glasnika općine Viškovo. Budući da nisu svi pošiljatelji naveli svoju adresu, komisija moli da pošalju svoje podatke na adresu Vozišće 3, za Ogranak MH Viškovo, kako bismo mogli objaviti rezultate natječaja.

Foto Matej

MJEŠOVITI PJEVAČKI ZBOR HALUBJAN

NASTAVLJA SE USPJEŠAN RAD Nakon opravdane pauze Mješoviti pjevački zbor Halubjan nastavlja uspješan rad, što su pokazali i održani nastupi: nastup na svečanoj skupštini UAB Općine Viškovo te nastup na manifestaciji Kanat pul Ronjgi. Nakon kratke ljetne pauze, 22. 08. 2006. zbor nastavlja s probama.

Vuković Goran

Glasnik Općine Viškovo br. 49

17

IZ RADA UDRUGA DVD HALUBJAN

MJERE ZAŠTITE OD POŽARA U RAZDOBLJU OD 01. LIPNJA DO 31. LISTOPADA STROGO JE ZABRANJENA UPORABA OTVORENOG PLAMENA NA OTVORENOM PROSTORU To podrazumijeva da je u navedenom razdoblju zabranjeno bilo kakvo spaljivanje otpada, granja te ostalih poljoprivrednih ili šumskih površina radi čišćenja. Prema Programu aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara, kojeg je donijela Vlada RH, DVD Halubjan je napravio operativni plan motrenja i dežurstava na području Općine Viškovo. Motrenje i ophodnja vršit će se na području općine Viškovo u razdoblju od 15,00 do 21,00 sati u danima velike ili vrlo velike požarne opasnosti te u danima prosudbe za takvim djelovanjem Vatrogasnog operativnog centra (VOC). Ljetna sezona za vatrogasce sezona je visokog rizika, jer dovoljna je samo mala nepažnja pa da plamena stihija proguta dugogodišnji trud, hektare zelenog raslinja, stoljetnih šuma, a da ne spominjemo mogućnost ljudskih žrtava. Važnu ulogu u savladavanju vatrenih opasnosti ima brzina otkrivanja i reagiranja na požar, opremljenost i obučenost vatrogasnih jedinica. I dok najveća odgovornost leži na profesionalnim postrojbama, ništa manja važnost ne pripada dobrovoljnim članovima vatrogasnih društava. U stvari, možda i veća, jer činjenica da su osnovani na volonterskoj osnovi i iz humanitarnih pobuda ne umanjuje opasnosti kojoj se, u slučaju potrebe, izlažu. Njihov značaj sigurno je jedan od razloga da se u posljednje vrijeme sve veća pažnja posvećuje kvalitetnijoj opremljenosti i financiranju dobrovoljnih vatrogasnih društava, što je i zakonski regulirano.

Ovom prilikom, upozoravamo kako je nepoštivanje odluke o zabrani paljenja vatre kažnjivo.

ekipe djece i mladeži na Županijskom takmičenju

IZ AKTIVNOSTI UDRUGE: NAUTIKA 2006.

TREĆE MJESTO U VJEŽBI S BRENTAČAMA Tijekom održavanja sajma „Nautika 2006“, pri štandu Vatrogasne zajednice Primorsko-goranske održano je vatrogasno takmičenje s brentačama za djecu. Djeca našeg društva osvojila su izvrsno treće mjesto.

NA ŽUPANIJSKOM VATROGASNOM NATJECANJU Vatrogasna zajednica županije Primorsko-goranske organizirala je 21. svibnja 2006. godine u Novom Vinodolskom županijsko vatrogasno natjecanje za djecu (6-12 godina) i mladež (1216 godina). U natjecanju je sudjelovalo u kategoriji djece 33, a u kategoriji mladeži 23 ekipe. Naše društvo je u svakoj kategoriji imalo po jednu ekipu. Djeca su zauzela 20 mjesto, a mladež 12.

Očekuje nas i natjecanje u Plešcima, 24. 06. 2006., na kojem ćemo sudjelovati sa dvije ekipe.

Radovi na nadogradnji Vatrogasnog doma već su započeli, a Ove godine će po prvi puta 9 članova mladeži boraviti u „Kampu vatrogasne mladeži Fažana 2006.“ (26. 06.-03. 07.)

Zlatko Žauhar ekipa djece na takmičenju „NAUTIKA 2006“

SPORT KOŠARKAŠKI KLUB “SVETI MATEJ”

USPJESI, KOJI OBEĆAVAJU Od početkom ove kalendarske godine naš klub formirao je više natjecateljskih ekipa, s kojima zapaženo sudjeluje u ligama Primorsko-goranske županije. U veljači je započela liga mladih kadeta, odnosno igrača rođenih ‘92. i ‘93. godine. Nakon preliminarnog razigravanja, u koje je uključeno 16 ekipa naše županije, formiraju se 1. i 2. mlađa kadetska županijska liga od po 8 ekipa.

Sveti Matej, nakon izjednačenog omjera pobjeda i poraza nalazi svoje mjesto u 1. županijskoj ligi, te na kraju zauzima 7. mjesto.

Usporedno s tim u travnju ove godine započela je kadetska županijska liga za igrače rođene ‘91. i ‘92. godine, te nakon prvog dijela natjecanja zauzimamo izvrsno 3. mjesto. Nestrpljivo očekujemo nastavak drugog dijela prvenstva koje započinje u rujnu.

Najveće nade u uspijeh na županijskom, a možda i na nivou Hrvatske, Košarkaški klub Sveti Matej polaže u dječake rođe-

18

ne ‘94. i ‘95. godine. Ova vrlo talentirana generacija ostvarila je četiri uzastopne pobjede na samom startu županijske lige i dijeli prvo mjesto na ljestvici sa dječacima Triglav osiguranja.

Sa početkom nove školske godine također očekujemo uspješan nastavak natjecanja.

Ovim putem želio bih se zahvaliti svim pojedincima koji su na bilo kakav način pomogli našem klubu u ostvarenju dosadašnjih uspjeha. Posebno zahvaljujem na razumijevanju čelnih ljudi naše zajednice i OŠ Sveti Matej. Igračima i svim članovima kluba čestitam na njihovom čvrstom i pobjedničkom mentalitetu. trener, Dragan Mrak

Glasnik Općine Viškovo br. 49

SPORT I. HRVATSKA LIGA - BK MARINIĆI

DVA NOVA TROFEJA KRASE BK MARINIĆI

U

ljetno zatišje BK Marinići ulazi sa još dva osvojena trofeja – Prelazni pehar Grada Rijeke i osvajanje županijskoga kupa – najnoviji su trofeji koji krase službene prostorije kluba. Što se još novoga dogodilo u BK „Marinići“ od posljednjeg pojavljivanja u Glasniku Općine Viškovo?

Najkraće bi bilo reći – puno lijepih stvari. No, mi želimo nabrojiti te lijepe stvari. Pa, idemo redom: zazelenila su se stabalca koja su posađena uz vanjske jogove. To možemo zahvaliti članovima uprave gosp. Bedeniku, koji je iskopao rupe i gosp. Dokoziću, koji je sponzorirao stabla. Namjerno spominjemo imena, jer posebno treba spomenuti i gosp. Markovića iz DI Klana, koji je također član uprave. On je za sada najveći sponzor, a uz to svoje sponzorstvo uspio je u klub kao sponzora dovesti jednog od najjačih bankara – Erste banku.

Drago nam je da su prepoznali u nama pravog promotora svojih firmi. Ipak smo mi prvoligaš, koji može reklamirati firme i proizvode širom Istre, do Zagreba, pa i širom Lijepe naše, ukoliko uspijemo ući u završnicu doigravanja.

Iskoristili bi priliku pozvati sve koji se na ovaj način žele reklamirati, da pomognu klubu, a mi ćemo ponosno nositi znak njihove firme ili proizvoda i na sportskoj odjeći i istaknuti reklamu u boćalištu.

PIKADO

Foto Matej

Red je spomenuti i rezultate. Trebalo je biti na boćalištu za vrijeme susreta sa BK Zrinjevac, koji znamo što znači u ovom sportu – pobijedili smo i bili sretni, ali posebno nas je obradovala navijačka atmosfera. Gospodin Ledić, koji je legenda boćanja, priznao je da još nije doživio takvu atmosferu.

Naravno, i porazi su sastavni dio natjecanja. Doživjeli smo dva neugodna poraza: od Benčića i Tria – Buzet. To nas nije obeshrabrilo, i pobjedom u Zagrebu protiv Starčevića, dalo nadu da ćemo ući među četiri ekipe za doigravanje za prvaka države.

Moramo spomenuti i ostale pogone. Naše ženskice su odigrale jednu izvanrednu utakmicu sa Pašcem, koje u svojim redovima imaju europske prvakinje,a uspješno se takmiči u svom rangu i druga muška ekipa. za BK Marinići predsjednik Jakov Vrban

• PK NEVERA NA XIII. DRŽAVNOM PRVENSTVU

NEVERI PRIPALO TREĆE MJESTO Središte čuvene Zlatne doline, doline kraljeva grad Požega bila je, u vremenu od 21.-23. travnja, domaćinom državnog prvenstva u elektronskom pikadu, gdje se okupilo preko 80 ekipa i 500-tinjak igrača i igračica iz cijele lijepe naše.

U najelitnijem razredu, u A ligi ekipa sa Halubja morala se kao i prošle godine zadovoljiti trećim mjestom, s obzirom da je na putu ka finalu opet zaustavljena od zagrebačke ekipe Pande u dugom i teškom polufinalu. Iako su susret otvorili vodstvom od 5.0, ipak su zbog male doze opuštanja i nadasve velikog umora igrači Nevere na kraju poraženi sa 8:9. Na kraju, treći put za redom, krunom državnog prvaka okitila se ekipa TGH Vegosa iz Zagreba, koja je, moram to napomenuti, u razigravanju po skupinama, sa velikih 11:6 bila poražena od ekipe Nevere.

Glasnik Općine Viškovo br. 49

• ČLAN PK NEVERE, TONČI RESTOVIĆ KLUPSKOJ RIZNICI PRIDODAO TITULU DRŽAVNOG VICEPRVAKA

Vrlo dobar rezultat, na pojedinačnom državnom prvenstvu, ostvario je član PK Nevere, Tonči Restović koji je u finalu izgubio od izuzetno raspoloženog Zorana Grgića, TGH Vegos, te na taj način klupskoj riznici pridodao titulu državnog viceprvaka.

Europsko prvenstvo – iskustvo, koje treba bolje iskoristiti Na netom završenom europskom prvenstvu u Umagu halubajski pikadori još jednom će se morati zadovoljiti samo stečenim iskustvom budući da su u konkurenciji 51 ekipe iz 16 europskih zemalja osvojili tek 17 poziciju. Iako su tradicionalno došli u okrnjenom sastavu, priliku za osvajanje bolje pozicije na europskoj sceni morat će pričekati, možda sljedećeg prvenstva koje će se održati u Češkoj.

Do sljedećeg javljanja, sportski pozdrav, Jasmin Hodžić

19

SPORT NOGOMET

• NK HALUBJAN

VISOKE POZICIJE JUNIORA I MLAĐIH MORČIĆA • MLAĐI MORČIĆI I JUNIORI HALUBJANA OSVAJANJEM 3. MJESTA U SVOJIM KATEGORIJAMA POTVRDILI SU KVALITETU, DOK SE SENIORSKA EKIPA MORA ZADOVOLJITI IGRANJEM U IV. HRVATSKOJ NOGOMETNOJ LIGI Natjecateljska sezona 2005./06. polako se arhivira. Sigurno je da će u toj arhivi posebno mjesto zauzeti dobna kategorija mlađi morčići i juniori. Pamtiti će oni ovu sezonu i biti jako zadovoljni, jer osvajanjem 3. mjesta u svojim kategorijama potvrdili su svoju kvalitetu i skrenuli na sebe pozornost nogometnih simpatizera. Naravno čestitke i trenerima Đaniju Sinožiću i Miroslavu Puljiću. Dobar rezultat je i osvajanje 6. mjesta mlađih pionira. Kadeti su 7, a stariji morčići i stariji pioniri zauzeli su 9. mjesto u svojim ligama.

U organizaciji stručnog stožera omladinskog pogona i roditelja kraj sezone obilježen je druženjem djece, trenera i roditelja.

Uz domjenak odigrale su se utakmice između roditelja i djece, bilo je i zanimljivih nogometnih poteza roditelja, na kojima bi im pozavidjeli i malo bolji igrači. Sve u svemu bilo je lijepo, a prigodni program iskoristio je i predsjednik kluba Srećko Milković za podjelu diploma i zahvalnica najboljima igračima i strijelcima po dobnim kategorijama, pa to izgleda ovako: Mlađi Morčići (1996. god. i mlađi): Diploma za najboljeg igrača: Karlo Josipović Diploma za najboljeg strijelca: Karlo Josipović Zahvalnica za dobre igre i sportsko ponašanje: Mateo Kusturin i Deni Kajfeš Zahvalnica za osvojeno 3. mjesto: Miroslav Puljić – trener Stariji Morčići (1995. god. i mlađi): Diploma za najboljeg igrača: Ivan Marinić Diploma za najboljeg strijelca: Marin Frelih Zahvalnica za dobre igre i sportsko ponašanje: Andrej Brletić i Alberto Sabo Mlađi pioniri (1993. god. i 1994. god.): Diploma za najboljeg igrača: Elvis Omerhodžić BK „HALUBJAN“ VIŠKOVO

BORBA ZA PRVO MJESTO DRUGE ŽUPANIJSKE LIGE U prvom polugodištu 2006. godine, od 25. travnja do 30 lipnja BK „Halubjan“ odigrao je deset prvenstvenih utakmica, ostvario 7 pobjeda i 1 neriješen rezultat te pretrpio dva poraza. Sa osvojenih 15 bodova trenutno dijeli prvo mjesto na prvenstvenoj ljestvici s ekipom „Rikard Benčić II“, koja je odigrala jednu utakmicu manje zbog obveza nekolicine njihovih mladih igrača i voditelja u reprezentaciji Hrvatske.

Nastavak prvenstva počinje početkom mjeseca rujna. Od preostale 4 utakmice dva puta su domaćini, a dva gosti. S obzirom da im u goste dolazi glavni konkurent, ekipa Rikard Benčić II, BK „Halubjan“ ima realne šanse da se umiješa u borbu za prvo mjesto i pravo u viši rang natjecanja, tj. Prvu županijsku ligu.

Višegodišnji problem nedostatka mlađih igrača za tzv. brzinske discipline Klub je ove natjecateljske sezone donekle riješio angažiravši dva mlađa igrača. Nažalost, zbog radnih obveza nedjeljom, jedan od njih nije uvijek mogao nastupiti, što se i odrazilo na rezultat utakmice i ekipa je pretpjela poraz protiv glavnog rivala za osvajanje prvog mjesta.

20

Diploma za najboljeg strijelca: Antonio Šebelja Zahvalnica za dobre igre i sportsko ponašanje: Zvonimir Podnar i Domagoj Bušljeta Stariji pioniri (1991. god. i 1992. god.): Diploma za najboljeg igrača: Matej Stojak Diploma za najboljeg strijelca: Elvis Harbaš Zahvalnica za dobre igre i sportsko ponašanje: Dean Frlan i Petar Butorac Kadeti (1989. god.i 1990. god.): Diploma za najboljeg igrača: Mario Marčelja Diploma za najboljeg strijelca: Mario Marčelja i Pavle Josić Zahvalnica za dobre igre i sportsko ponašanje: Matija Torbarina i Josip Nedić Zahvalnica za dobro vođenje momčadi: Valter Tomić – trener Juniori (1987. god. i 1988. god.): Diploma za najboljeg igrača: Luka Božić Diploma za najboljeg strijelca: Marko Malić Zahvalnica za dobre igre i sportsko ponašanje: Kristijan Štimac i Denis Mujakić Zahvalnica za osvojeno 3. mjesto: Đani Sinožić – trener Seniorska ekipa ovu sezonu, osim čestih promjena trenera i „bljeska“ u nekim utakmicama, neće posebno pamtiti. Visoke kriteriji Hrvatskog nogometnog saveza za novu III. HNL, klub trenutno ne može ispuniti pa i to može biti jedan od razloga.

HNS na jesen kreće u novu i po tko zna koju „avanturu“ reorganizacije hrvatskog nogometa, može se kazati ništa novo, već viđeno. IV. HNL će biti liga u kojoj će igrati naš klub u novoj sezoni. Ocjena Upravnog odbora je da u ovom trenutku IV. HNL zadovoljava potrebe i interese članova i simpatizera kluba.

Međutim planovi za budućnost kluba su drukčiji. Trenutno najveći problem za rad kluba su i dalje svlačionice i rasvjete na pomoćnom igralištu, a po riječima načelnika Općine Viškova Gorana Petrca, izrada prostorne i projektne dokumentacije u završnoj je fazi. U pauzi između dva prvenstva redovito se vrše radovi na glavnom terenu. Održavanje preko 7.000 m2 zelene površine nije nimalo lako, ali status najboljeg travnjaka u III. HNLzapad treba i dalje zadržati. Sigurno je da će to tako i biti jer Radivoj Kasalović i „prvi operativac kluba“ Bono Pavić znaju svoj posao. Nabavljena su i dva prozračivača trave i sada klub posjeduje cijeli „arsenal“ opreme i strojeva za održavanje igrališta.

Sada se vrše radovi na „zaštitnoj ogradi“ iza golova na glavnom igralištu gdje se stara demontira zbog dotrajalosti i postavlja nova, a na pomoćnom igralištu se postavlja nova. Ukupna investicija navedenih radova iznosi oko 90.000 kn.

U međuvremenu klub je dobio i sportskog direktora. To je Igor Milanović dugogodišnji igrač i kapetan seniorske momčadi, poznato nogometno ime u našoj županiji i šire. Ozbiljnost i odgovornosti u poslu kao i timski rad su mu vrlina, pa je za očekivati da će zahtjevnu zadaću sportskog direktora obavljati na najbolji mogući način. za Udrugu NK Halubjan: Branko Milković, dipl. ing.

Glasnik Općine Viškovo br. 49

JUDI Z NAŠEGA KRAJA

VA SVETE AUTO - CROSSA

SINIŠA FILČIĆ – PINEL

NA TRKAH Z PINELON H

alubje je bogat kraj. Sačeren. Z prekrasnun prirodun, kulturun živjenja, a najveć z judi ki imaju sake sorti interesi.

Jenega takovega, zaljubljenika va neobično našla san pul Lučić. Njega već si poznate. O Puste šušura na sakoj fešte, a kad ni Pusta kampana z auti po dolceh i po blate. Ča veće i gubje blato, to je on kuntenteji. Znate već da povedan od našega Pinela – pusnega meštra, ma i meštra od auto-trki z kemi se on bavi. Pinel je Siniša Filčić i iznimno je uspješan va svete auto-sporta.

Kad san prišla va njegov veseli dom zajedin se mići počel z manun igrat, buševat me, si mi je vlasi zmešal, saki putac otputil, smel se i su me opšlatal. A ja san bila srećna i zadovojna kuliko j’ jubavi va tako mićen otročiće. Verujen da ste razumeli kako san se najprej morala pozabavit z mićen Pinelićen, Sinišinen otročićen Maurićen, ki ima komać 10 meseci, ma je šegav i vragolast kot i otac. Intanto je prišal i On. Va tute z prevrnjenemi rukavi, blatneh ruk i potnega čela. Vavek va dele, vavek va mote z auti i vokol auti.

Pinel, ča si vavek ovakov?

- Ja, mala. Jušto ovakov skroze. Od 2003. leta kad san z 23 leta počel vozit auto – cross utrki. Privukle su me te nemotarije ke su bile na Gromišćine, tamo va Dubine, onako bimo rekli na divo. Saki vikend drobili smo gromiški kamik po ten dolčine i jako dobro se zabavjali. I ne samo mi. Prišlo nas je gledat čuda judi, po par tisuć. Se me je više intrigiralo i tuliko san se namoral da bez auto – crossa ne moren živet. Ča si vozil?

- Nabavil san stari auto, golfa jedinicu, kega san uredil i krenul.

Kad san postigal dobri rezultati, nabavil san malo boji i već 2002. nastupil na Prvenstve Hrvatske z golfon dvojkun va klase 1,6 kubik.

Ki su ti najdraži rezultati?

- 2003. leta na Prvenstve Hrvatske san osvojil 10 mesto va konkurencije 25 vozači, a već 2004. va istoj konkurencije san postal viceprvak. Isti uspjeh zadržal san i 2005. leta. Prvi san i na Otvorenen prvenstve Primorsko – goranske županije. A sakako treba naglasit i 1.mesto va međunarodnen Alianz kupe.

Ka ti je utrka najveć prirasla srcu?

- A znaš kako je. Saki najveć voli svoje i potvrdit se na svojen terene. Zato mi je najdraži uspjeh oni od 2003. leta va Rupe.

Bila je to prva trka va Rupe i moj prvi pehar. On blešći nekun posebnun svetlobun. A Rupa je i najbliže trkalište našemu kraju pak pride čuda navijači, a poseban je osjećaj kad imaš velu potporu svojeh judi.

Glasnik Općine Viškovo br. 49

Kuliko treniraš i kako se parićuješ za tako veli uspjehi?

- Klasičnega treninga ni. Omogućeno nan je da sprovamo auto na staze va Rupe. Kroz celu zimu parićuje se auto. Deli se nabavjaju kako se ki snajde, naručuju se od sakudar. Od celega štrmora brzo se pokvari menjač, federi (amortizeri) i gumi. Za se to rabi fanj beči prišparat, pa se za dobro parićan auto potroši i do 10 tisuć euri.

A onda imaš i dobri sponzori?

- Se teže jih je nać. Ma kad imaš dobri rezultati i njih je više.

Zahvalan san semi ki mi pomoru: Chevrolet Grohovac, tvrtka “KMG” d.o.o vlasnika Darka Gržinčića ili kako ga si znaju Joškinega, “Ark Mihelić”, tvrtka “Rume” d.o.o, autoprevoznik Boris Filčić, Klesarija Mrvčić, Stolarija Sanjina Sroka, klub AMD Grobnik, Fero Čaval d.o.o, Mramor comerce Matulji, DC Domeni, Caffe bar Marišćina. Nadan se da san seh spomenul, ako san slučajno kega pozabil neka se ne jadi.

Je bilo kakoveh nepoželjneh situacij, ozljedi?

- Va aute smo dobro zaštićeni. No va ludoj vožnje pride do kontakta z drugen auton, pak se lahko prevrneš, al’ zletiš z stazi. Zato osim ča moraš bit dobro “nabrijan”, za vožnju rabi bit i smiren, da kad ti se dogodi neč falo moreš reagirat i ako je moguće nastavit trku.

San se i obrnul nekuliko puti, san. Na zadnjoj trke va Jastrebarsken san se grdo razbil. Koleno san rovinal i fanj se natukal.

Va medicinskoj službe su si faši na me potrošili i zamotali me, ma ja san sejedin šal vozit finale. To ti je halubajski adrenalin, pomešan z čuda trdoglavosti. Kad neš namislin – teško me j’ fermat.

Družiš se z judi z tega interesnega područja?

- Dan. Iman sakudar prijatelji. Na gusto hodin va Varaždin i tamo se čuda judi bavi z auto – crosson. Stekal san čuda prijatelji z kemi se družin vokol trk ma i van njih.

Medijski si eksponiran. Je se ča promenilo va tvojen živjenjen?

- Nisan se promenil. Vavek san jednako nem. Družin se z staremi prijetelji i stičen oni novi. Si me podržavaju i pomoru koliko god ki more. Najveća njin je nagrada moj uspjeh kega ne bi bilo bez najbojeh mehaničari, a to su Darko Maras i Saša Blažić, a da auto vavek zgjeda kot novi, zadužen je Mladen Trinajstić – Bino. Velo mu hvala za to. Judi ki su zaduženi za blato čistit i gumi menjat su Zoran Vlaše, Igor Petrc i Danijel Šebelja. Sen skupa se zahvaljujen ča su vavek uz mene.

Kade si se vozil? Posloži malo se te medalji.

- Vozil san va Rupe, Jastrebarsken, Varaždine, va Slovenije – Domžale, va Ivanić-Grade. Ma sakamo hludin kade god se ča organizira! Zovu me, a ja ne umen reć ne! Iman 20 pehari va 21

JUDI Z NAŠEGA KRAJA zadnje 2 sezoni. Od tega čak 13 prveh, 4 druga i 3 treća mesta.

Nosiš sobun kakov škapular ki te čuva?

– Dan. Nosin sobun Majku Božju Trsatsku.

Ona je zaštitnica seh našeh domaćeh judi pa tako i mane.

Prej trki se prekrižin i zamolin je da mi pomore.

Neostvarena želja?

- A vavek je neka. Tr znaš kakov je čovek.

Vavek želi ono ča nima. Vavek san drugi na prvenstve Hrvatske.

Trebeda ću bit malo boje sreći pak me neće opeta to mesto tokat.

Vela mi je želja provat jenu od europskeh trk CEZ (centralna europska zona). Ali „otom, potom“. Sakako ćete bit obaviješteni! Kad do tega priden prva ćeš znat!

A ča govori Ane? A ovi doma?

- Si su z manun nemi.

Neki put se i najade, ma si vide moju velu jubav za auti, pak jih jad vaje pasa i iskrena su mi podrška. Moja Ane najveća. Otrpi sega i sačesa. Ma z čuda pažnji mi parićuje robu i se ča rabi. Čuva našega Maurića. (Ane zija odzada: “Nikad ga ni!

Kad ferma štajon od trki, pošne štajon od Pusta! Kad fini Pust, pošnu trki...!”)

Kako se vidiš za deset let? Ćeš se još s ten bavit?

- Ću. Sigurno ću, aš to jako volin. Neka san živ i zdrav, još ću čuda dat i dobit od auto-sporta.

A mi ćemo mu bit podrška.

I parićajte škornje, pa gremo va Rupu, tamo na on vršić otkuda se cela staza vidi, ma i kamo skaču najveći kusi blata. Tako ćemo navijat za našega prvaka Pinela!

22

CLAUDIO VISINTIN – MUHA

KAD MUHA ZAZUJI ZA VOLANON

S

i ki se vozimo po halubajskeh cestah, va oveh pol leta smo prišli pravi auto-trkači. Nikad ne znaš kade je raskopano, kade ćeš past va škuju, kade je nahitano kamene i kuliko ti rabi za nekamo prit. Ni čudo da je auto-sport se popularniji va našen kraje, a onda su tu i rezultati.

Naš Halubajac priznati je auto-sportaš i od prvo.

Ulaže on čuda dela i muki, pa zasluženo osvaja tituli. Va ovoj ćakule doznat ćete kako je mladićac od Jug stal uz rame takmičaron z cele državi i z velen ponoson i uspjehon predstavil naš kraj celoj Hrvatskoj. Zovemo ga Muha. Vavek nekamor poteče, nigdere nima mesta, dešpetjiv je, vesel, simpatičan, zuji od ženske do ženske.

On je i halubajski zvončar. I to simpatičan medo ki se pohićuje i prti po dreve. Prej sega, on je veli prijatelj i uspješan sportaš – Claudio Visintin.

Muha, kada i kako si se odlučil za auto-sport?

- Od mićega san brnčil z usti. Najprvo dok san popejeval igrački, potla san brzo tekal z neken volanon v rukah i brnčel kako da vozin trki. Kot otrok sel bin va auto od sakega ki bi mi pustil, z volanon šoferiral i va mašte vozil sakudar.

Moj prvi ozbiljneji susret z auto-sporton bil je va AMD Matulji-racing. Neki prijatelji su me, onako usput, pobrali sobun prej 8 let i sad me se ne moru rešit. Vas ta šušur, dih benzini i brnčije motori, to mi se pijažalo. Počel san kot sudac na auto-trkah, a onda san 2002. leta odlučil i vozit.

Kako se jušto zove ta auto-sport?

- Brdsko-brzinske utrke. Voze se po brdskeh cestah. Postižu se vele brzini, a do izražaja najviše prihajaju vozačke sposobnosti sakega pojedinca.

Uspješan si bil na čuda trki. Želiš morda izdvojit neki uspjehi do keh ti je posebno stalo?

- Do sake mi je trki stalo, aš drugačije ne bin sudjeloval va njoj. Saka staza je drugačija, zahtjevna i baš ta različitost natjecatelja intrigira. Izdvojil bin npr. trku 2003. leta va Limsken kanale kade se je održavala Velika nagrada Poreča. Tamo san osvojil 1.mesto va grupe H 2000 kubik, i 3. mesto va grupe H. Tamo san generalno bil 11. od 60 sudioniki. Taj uspjeh mi je jako drag zato aš je to bila moja prva pobjeda.

Iza postignuteh rezultati stoji čuda zalaganja i dela. Čuda treniraš?

- Dan, na dan! Saki dan, jurišajuć po cestah. Ma ni klasičnega treninga. Cesti po keh se voze trki su “obične” cesti po keh se prometuje saki dan, pa trenirat po njih ni moguće. Prvo trki obično imamo dva treninga na određenoj staze, zavin tega da je malo boje upoznamo.

Jako se brzo voziš? Strah me je ni gjedat te! Si se kada rovinal?

- Uuuuuuuuf!!! Bile su 2 totalki va tri trki za redon.

A ja! Šal san fanj veselo, malo j’ pobegal zadnji kraj i buf! Vas san se natukal, zlomil ruku, bil pofašan i dve šetemani hodil kot robot. Ma nisan pomolal! Bil bin ja šal i na sledeću trku se onako pofašan, ma ni

bilo s čen. Auto j’ bil kot da ga ni.

Najhuje san se razbil va pasano leto Oguline, kada san letel 40 metar po zrake. Kot tić!

Ostal san živ i jenako bedast.

Ali to j’ normalno va auto-sporte. Sako toliko se malo zleti z cesti, udrije va bankinu i va gumi, ali ni strašno. Navadiš se brzo.

Ni te pasala voja za trkami nakon nesreći?

- Ma da ti pravo rečen, ni mi baš bilo sejedin opet sest za volan. Ali jubav je pokretač. Jubav te sili da delaš i nemoguće. Moja jubav za auti je jako velika.

A jubav prema NJOJ? - A koj??? Ma ni je trenutno, ALI... Morda će se prepoznat! (op.a. Se je tajanstveno...)

Imaš sponzori?

- Nekako se i do njih teško prihaja. Najveći sponzori su moji prijatelji. Čuda jih je. Si su tako iskreni i dobri. Pomoru mi na si modi kako god ki ume. To su Halubje d.o.o Viškovo, Stolli sport d.o.o Jušići, Auto-park d.o.o Viškovo, Građevinske usluge Turak, Vulkanizerske usluge Zračnica, Ina, a s par njih se još pregovara. Moran spomenut i moji prijatelji od keh iman najveću podršku i da njih ni, ne bin pejal trki. To su: Poldić, Neno, Jasmin, Alen Zubo, Goran Peruč, Alen Babić, Gordan-Shorty, Paulo Raspor, Sandro Mrvčić, Damir Surina, Igor Črnac.

Posebno hvala dven juden bez keh sigurno ne bi bilo dobre trki, a to su Loren Brmalj i Alen Peruč.

Neka oproste ako san kega pozabil!

Sigurno se družiš z judi ki vole auto-sport?

- Družin se saki dan z judi takoveh interesi. Vavek se ćakula od trki, kamo se gre, kako se auto parićuje, ča treba nadodat da boje gre. Iman prijatelji po celoj Hrvatskoj. Istrijani su mi dragi, veseli judi. Čuda san prijatelji upoznal i va Zagrebe. Za njih vavek iman vremena i voji.

Kako se nosiš z mediji? Si popularan?

- Ha, ha, ha! Pa prate me mediji. Kako auto-sport, tako i mane. A lepo mi se vidi kad pročitan neč šesno od sebe. Mediji šire krug judi, poznanstva. A onda je i više obožavateljic...a to me najveć veseli.

Kade si se vozil i ka si mesta osvojil?

- Vozil san sakuda va Hrvatskoj. Na Učke, va Splite, Karlobage, Čabre, Kutjeve, šli smo na Sljeme, va Limski kanal, Rabac, Ogulin. Sako se leto vozi va teh mesteh.

A nagradi...pa njih je čuda. Od kad san se počel bavit z auto-trkami iman 30 pehari, čuda priznanji, zahvali za promidžbu va auto-sporte.

Bilo je sakakoveh mesti, a va zadnja 2 leta niš ispod 3. mesta. Pa tako san 2005. leta na Učke, va zadnjoj trke sezoni osvojil 1. mesto. Ovo leto na

Glasnik Općine Viškovo br. 49

JUDI Z NAŠEGA KRAJA

Učke san bil 2., malo mi je falelo do prvega mesta.

2005.leta va Buzete je bila trka na koj san osvojil 2.mesto va kategorije A6, i to va međunarodnoj konkurencije. 2006. leta va Splite san bil 2. va klase A6, a va 3. grupe. Va Limsken kanale san osvojil 1. mesto 2003. leta. A ča se pasanega leta tiče, skoro san smiron bil drugi.

Va Game si glavni! Kako susedi i prijatelji gledaju na tvoj hobi?

- Prihajaju na trki kade vozin i vela su mi podrška. To čuda znači.

Judi me nazovu, pitaju kako san pasal. Neki me i na ceste fermaju, po hrbate potapšu i reču kako navijaju jušto za me. Saki mi i sreću poželi. Lepo mi se to vidi, drago mi je. Kad san pak tebe videl na Učke, da za me navijaš, znal san da moj trud ni uzaludan!

Reču da “Brižna mat ka Pusta rodi!” O Puste te ni doma, to znan. Ča doma govore za trki?

- Ava! Ne pitaj! Si su nemi z manun! Skroze se kanpana vokol auti. Još i po noće! Malo ki put prinjurgaju, ma familija mi je najveća podrška. Najveća mama Meri. Mama je mama! Najboja i najviše potrpi! Sako toliko zove i pita ako san živ. (Volin te mama KARATE

i cijenin tvoju pažnju!) Čuda koraja mi dava i moj otac, pak velo hvala i njemu.

Vela mi je podrška i moja sestra, ali nadraža ona mića od nećakinji Nini. Nina se zove, kot i ti. I sa je na šustu (valda su Nini takove). Ima komać leto dan, ma već vidin da joj se auto pijaža.

Zamen je ki put sobun, vozin ju i povedan, a ona je sa zadovojna.

Ki zna, morda će i ona pejat trki. Ja bin to jako volel.

Si praznovjeran? Nosiš kakov škapular sobun na natjecanje?

- Iman Majku Božju i sliku jene drage mi osobi. Osjećan da mi to vavek pomore.

Neostvarena želja?

- Želja! Vavek san pun želji! Se bin rad! Ali neostvarena želja je bit najboji va svojoj klase. Va trenutnen poretke san prvi. Nadan se da će tako i ostat. A kad dosegnen vrhunac, opet ćemo se nać, pa ću ti povedat kako je bit najboji! (op.a. čekan to z nestrpljenjen).

Kako se vidiš za 10 let? Ćeš se još s ten bavit?

- Ako bude voji, soldi i tolerantneh ženskeh... i naravno, podrški prijatelji kot i do sad, sigurno ću se još vavek s ten bavit!

Najteže pitanje za te! Ča je lepče bit zvončarski medved al auto-vozač?

- A joooj!!! Ma kako me to moreš pitat! Ćeš da se raspolovin?

Te dve stvari se ne moru usporedit. I jena i druga su moje vele jubavi. Ja san zvončar i z dušun i telon. I volin zvončarsku monturu više leh svoju kožu, ma volin i auto-trki. Va mane je čuda jubavi i voji i moren je podelit na jeno i na drugo. Viš, viš, mogal bin jedanput i vozit kot medved! Spojil bin dve jubavi va jenu!

Ostvarit ću i to!

Koliko je kuražan - ne sumnjan va to. A ki zna...!?

Za vas se kroz trki propejala Nina Dukić

DIANA SALEŠ:

U SVIJETU SPORTA I LJEPOTE N

a 14. izboru miss sporta, održanom prošle godine u Varaždinskim toplicama laskavu titulu Miss personality ponijela je Diana Saleš iz Viškova.

Rođena 06.02.1986. u Rijeci, karate trenira od 1993. godine u KK „TAD-RIJEKA“ kod Miše Beraka, i to sportski karate stil shotokan. Već kao jedanaestogodišnjakinja ponijela je crni pojas, a sportski uspjesi nastavili su se nizati: Ekipno - prvakinja Europe, a pojedinačno treća u Europi i treća na svjetskom prvenstvu. Osvoja i prvo mjesto u „Zlatnoj ligi“ gdje dolaze najbolje natjecateljke iz Europe.

Glasnik Općine Viškovo br. 49

Kako se rodila ljubav prema karate-u?

S tatom sam odlazila gledati treninge, te sam tako i ja zavolila taj sport.

Tvoji planovi za budućnost? Želja mi je „uzeti“ medalju u desetom mjesecu na seniorskom prvenstvu svijeta, koje će se održati u Irskoj.

Studiram u Zagrebu i druga sam godina kineziološkoga fakulteta, nadam se da ću na vrijeme završiti fakultet i dobiti posao u struci.

Poželimo joj i mi još mnogo sportskih i profesionalnih uspjeha!

D. B.

Prošlogodišnja Miss personality trenutno je u iščekivanju seniorskog prvenstva svijeta u Irskoj.

23

JESTE LI ZNALI? MOŽEMO LI NAPRAVITI ISKORAK?

NOVE TEHNOLOGIJE U SAKUPLJANJU I RAZVRSTAVANJU OTPADA

K

valiteta življenja u određenoj sredini znači dovesti u sklad sve čimbenike koji istu mogu narušiti. U urbanim prostorima taj se problem naročito pojavljuje.

Naime, u središtima gradova, pa i manjim mjestima poput Viškova, sve veća koncentracija tzv. „proizvođača“ otpada kao što su trgovine, ugostiteljstvo.. itd. nalaže potrebu za većim tehnološkim stupnjem deponiranja i odvoza raznovrsnog otpada.

Kakva je situacija kod nas? Estetski vrlo loša, funkcionalno – još lošija! Iz prepunih spremnika te poderanih vreća smrdi, curi, bura ih ruši i odnosi, oko njih sakupljaju se insekti i glodavci, a psi razvlače otpadke. Smeće se rasipava i scena podsjeća na leglo zaraze. Čak i da to nije baš tako, i da je sve idealno, spremnici po središtu nisu nimalo estetski privlačni, a da se ne govori kako narušavaju i estetiku cjelokupne urbane sredine. Osim toga, potreba njihova čestog pražnjenja također stvara dodatne zastoje u prometu.

Danas Njemačka – sutra Hrvatska Ova krilatica nam se čini poznata, zapravo vrlo je točna, samo je pitanje vremena. To je naša budućnost, koja htjeli mi to ili ne nemilosrdno gura stare, dosadašnje tehnologije u zaborav. Ulaskom jednog dana u EU tako nešto neće biti naša želja, nego ćemo biti prisiljeni prihvaćati nove tehnologije. Zato bi nam bilo mudro već sada pomalo sustizati ono što je svima na zapadu već normalno.

Podzemni sustavi Postoje dva načina podzemnog deponiranja otpada: Finska firma Molok nudi spremnike u 5

Maštovita izvedba spremnika smještenog pod zemljom.

Tablica 1 MODEL

VANJSKI PROMJER

PREPORUČLJIVA VRSTA OTPADA - NAMJENA

Molok 300 l

600 mm

parkovi i plaže

Molok 800 l

750 mm

parkovi i plaže

Molok 1.3m3

900mm

staklo, papir, miješani otpad, metal

Molok 3.0m3

1300 mm

miješani otpad, staklo, papir, plastika, metal

Molok 5.0m3

1700 mm

miješani otpad, papir, plastika, metal

veličina (vidi tablicu 1). Na ideju je došao Veikko Salli još 1985. godine. Svi spremnici jednako izgledaju. Mijenjanjem vanjske oplate može ih se prilagoditi svakoj urbanoj sredini. Iz njih ne smrdi i ne curi, zbog toga što to ne dozvoljava temperatura pod zemljom, koja obično iznosi 6 ° C. Najveći Molok ima kapacitet od 5m3, a zauzima jednaki prostor kao dosadašnji klasični 1100 litreni spremnik. Zbog većeg kapaciteta, manipulacija je brža, tiša i rjeđa. Prednost Molokovih spremnika je i ušteda u vremenu i radnoj snazi. Naime, dovoljan je samo jedan radnik koji kranom izvlači spremnik, dok je iskoristivost u kapacitetu veća za gotovo 80% u odnosu na dosadašnji klasični sustav.

Kompletan sustav zahtijeva minimalno održavanje, koje mu jamči trajnost i do 30 godina.

Podzemni sustav mini reciklažnog dvorišta Zašto ne vjerovati pedantnim i korektnim Fincima, čija tvrtka suvereno vlada problemima oko sakupljanja i odvoženja otpada sa mjesta nastanka i to po cijelom svijetu.

24

U KORAK S VREMENOM – ESTETIKA I FUNKCIONALNOST– KARAKTERISTIKA NOVIH TEHNOLOGIJA U SAKUPLJANJU OTPADA

Firma H&G također nudi nešto sofisticiraniji podzemni sustav mini reciklažnog dvorišta.

Radi se o sustavu, koji na zahtijev vlasnika, putem ključa ili daljinskog upravljača (sličnog onome kojim otvaramo vrata garaže) hidrauličkim pogonom izlazi iz zemlje.

Prednosti takvog sustava su višestruke. Prva i osnovna namjena je estetska, a funkcionalnost je na najvišoj razini.

Predviđene su dvije varijante: – Prva varijanta sa jednim kontejnerom za individualne potrebe, te varijanta sa tri kontejnera za lokaciju na javnim površinama za više korisnika.

Možda u ovom trenutku ovo izgleda pomalo utopijski, ali tko je prije tridesetak godina u našem kraju vjerovao da će mu jednog dana početi odvoziti smeće ispred njegove kuće?

Mogućnosti naše Općine daju realnu osnovu da budemo pioniri u osvajanju novih tehnologija u sakupljanju komunalnog otpada. Uostalom, naša budućnost neminovno ide ka tim ciljevima.

Povjerenstvo za zbrinjavanje otpada

Glasnik Općine Viškovo br. 49

OBLJETNICE SPOMENICI PRIČAJU: 88 GODINA OD POTONUĆA BOJNOG BRODA ‘’SZENT ISTVAN’’ JEDNOG OD NAJMODERNIJIH U TO DOBA, KOJI JOŠ UVIJEK LEŽI BLIZU OTOKA PREMUDA NA DUBINI OD 67 METARA

SPOMEN NESTALOM AUSTROUGARSKOM MORNARU U SASTAVU FLOTE AUSTRO-UGARSKE MORNARICE HRVATI SU BILI ZASTUPLJENI SA OKO 31% I TO OD OBIČNIH MORNARA DO ČINA ADMIRALA. OVO JE PRIČA O JEDNOM NAŠEM SUMJEŠTANINU, TO JE MATE PEŠĆICA, PRIČUVNI MORNAR 2. KLASE AUSTRO-UGARSKE RATNE MORNARICE. Piše: Zlatko Krašković

K

ada odlazimo na groblja činimo to da bi se prisjetili svojih roditelja, rođaka, poznanika, prijatelja, ali posjeta groblju može biti i susret sa prošlošću, prisjećanje na minule ratove i tragične sudbine njihovih sudionika. Nakon ratova žrtvama se podižu spomenici i tako se smjenjuju države i ratovi, a spomenici ostaju kao nijemi svjedoci stradanja ratnika.

I na našem groblju postoje takva obilježja. Najmlađi je spomenik Domovinskom ratu, zatim spomenik palim borcima protiv fašizma i najstariji poginulim u I. svjetskom ratu.

O

davno nema živih sudionika toga vremena kako bi prisjećao na njihova stradanja širom europskih ratišta. Sa desne strane ulaza na viškovsko groblje stoji pomalo neuočljivo spomen obilježje isklesano od običnog sivog kastavskog kamena u kasno secesijskom stilu na kojem piše:

Poginulima u Svjetskom ratu 1914-1918 iz župe Sv. Mateja podižu župljani.

Iz tako šturog natpisa ne može se zaključiti koliki je broj poginulih župljana. Surovost Prvog svjetskog rata učinila je, kao nijedan rat kasnije, da se mnogima ne zna mjesto pogibije pa ni posljednje počivalište. Malo znamo o sudbinama poginulih, ali iz rijetko dostupnih dokumenata opisati ćemo nestanak jednog od njih. To je Pešćica (otac Mate) Mate rođen 18. 02. 1881. pod rednim brojem 13 od majke Jele rođ. Srok u Srokima k.br.62 pričuvni mornar 2. klase Austro-Ugarske ratne mornarice.

Mate je već ranije odslužio mornarički rok koji je tada trajao 4 godine da bi početkom Prvog svjetskog rata ponovno bio mobiliziran i tako proveo 8 godina u mornarici. Mnogo za čovjeka koji je u naponu snage sigurno nedostajao svojoj porodici u obavljanju poslova da bi se preživjelo na škrtoj zemlji. Otišao je u jedan besmisleni rat iz kojeg se nikada neće vratiti u svoje rodno Halubje. Kao da mu je ‘’nesretni’’ redni broj rođenja odredio tragičnu sudbinu. Vratiti ćemo se 88 godina unatrag kada je Prvi svjetski rat bio pri kraju.

Austro-Ugarska monarhija brojila je posljednje dane svoga postojanja. Poražena na svim europskim bojištima posjedovala je još gotovo cijelu ratnu flotu. U njenom sastavu Hrvati su bili zastupljeni sa oko 31% i to od običnih mornara do čina admirala. Većinu niže posade, mornara činili su Hrvati. U ukupnom postotku bili su većina na brodovima. Uglavnom su to bili mladići iz Dalmacije, Hrvatskog primorja i Istre, pomorci i ribari vični pomorskim vještinama. Austro-Ugarska ratna mornarica (KuK Kriegsmarine) smatrana je u to vrijeme šestom vojnom pomorskom silom u svijetu. Glavninu su činila četiri bojna broda: Tegetthoff, Prinz Eugen, Viribus Unitis i Szent Istvan, a spadali su u najmodernije bojne brodove u to vrijeme. Opisati ćemo ovog posljednjeg na kojem je služio Mate Pešćica.

Bojni brodovi – vrhunac tehničkog dostignuća Brod je porinut u more 29. siječnja 1912. godine u riječkom brodogradilištu ‘’Ganz & Danubius’’ (današnji ‘’3. Maj’’), a dovršen 13. prosinca 1915. godine. Posjedovao je istisninu od 20.000 t duži-

Četiri bojna broda Austro-Ugarske mornarice: ‘’Tegetthoff’’, ‘’ Prinz Eugen’’, ‘’ Viribus Unitis‘’ i ‘’Szent Istvan‘’ spadala su u to vrijeme u najmodernije bojne brodove. Brod ‘’Szent Istvan izgrađen‘’ je u u riječkom brodogradilištu ‘’Ganz & Danubius‘’ (današnji ‘’3. Maj‘’).

Glasnik Općine Viškovo br. 49

25

Z NAŠEGA KRAJA

Potapanje ‘’Szent Istvana‘’ 10. lipnja 1918. privatnom filmskom kamerom snimio je sa susjednog austrougarskog bojnog broda ‘’Tegetthoffa‘’ mornarički časnik Josef Meusburger.

nu 151 m širinu 27.34m i gaz 8.23 m. Imao je 12 topova kalibra 305 mm 12 topova kalibra 150 mm, 18 topova kalibra 66 mm za obranu od torpiljarki, a od 1916. godine postavljena su na topovskim kulama još 3 protuzrakoplovna topa. Također je posjedovao 4 podmorske torpedne cijevi promjera 533 mm.

Pokretale su ga dvije turbine AEG-Curtis jačine 26.400 Ks brzinom od 20 čv. Posadu je činio 31 časnik i 1066 dočasnika i mornara. Novopostavljeni zapovjednik mornarice admiral Miklos Horthy de Nagybanya dobio je naredbu da sa glavninom flote ponovo pokuša probiti Savezničku blokadu Jadrana tzv. ‘’Otrantsku baražu’’ (izlaz iz Jadranskog mora) zapreku koja je spriječavala prolaz austro-ugarskih i njemačkih podmornica na Sredozemno more i obratno.

Posljednji pokušaji proboja savezničke blokade Flota je bila podijeljena u dvije grupe. Svaka grupa trebala je zbog tajnosti akcije ploviti samo noću sa odredištem u uvali Slano kraj Dubrovnika odakle bi zajedno izvršili napad na ‘’Otrantsku baražu’’. Prva grupa isplovila je 8. lipnja 1918. godine i 9. lipnja uspješno doplovila na odredište. Druga grupa bojnih brodova krenula je iz Pule 9. lipnja 1918. No, već na početku akcije došlo je do nepredviđenog zastoja. U ratno vrijeme vrijedilo je strogo pravilo da se zaštitna mreža na izlasku iz pulskog zaljeva otvara po strogim pravilima. Došavši do iste brodovi druge grupe morali su stati. Vjerojatno zbog loše usklađenih prijenosa zapovijesti između zapovjedništva ratne luke (Kriegshafenkommando) i posade na zaštitnoj mreži, čekalo se da je pomoćni brod otvori. Tako je već na početku izgubljeno 45 minuta, što je bilo kobno za daljnji tijek akcije. Konačno je eskadra napustila Pulu 9. lipnja u 22.15 sati. Na čelu je bio razarač ‘’ Velebit’’ oko 1000 m iza njega plovio je ‘’Szent Istvan’’ a 800 m iza njega ‘’Tegethoff.‘’ U pratnji je bilo 6 torpiljarki (torpedoboote) Tb 79, 87, 78, na lijevoj strani a Tb 77. 76, i 81 na desnoj strani eskadre.

Brodovi potpuno zamračeni sjekli su mirnu pučinu brzinom od 16 čv. kako bi još za mraka stigli do uvale Telašćica na Dugom otoku. Dio posade bio je na svojim borbenim položajima. Ali problemi su se opet pojavili. Zbog pregrijavanja ležaja na desnoj turbini ‘’Szent Istvana‘’ brzina konvoja morala je biti smanjena na 12 čv. Tako je 10. lipnja u 2.15 sati eskadra bila tek u vodama nasuprot otoka Suska. Do svanuća je već izgubljeno dragocjenih 90 minuta od planiranog vremena. Zbog toga su se brodovi našli u opasnoj zoni djelovanja talijanskih torpednih brodica MAS 15 i MAS 21. (motoscafo antisommergibili) kojima je zapovijedao kapetan korvete Luigi Rizzo, koji je iza sebe već imao uspješne akcije na Austro-Ugarske ratne brodove.

26

Tragedija, koja se mogla izbjeći U 3.15 sati sa talijanskih brodica primijećen je gusti dim nadolazećih brodova, a 10 minuta kasnije Rizzo je naredio torpedni napad. Nakon što su presjekli pravac kretanja eskadre MAS 15 lansirao je dva torpeda sa udaljenosti od oko 300 m na prvi veći nadolazeći brod. Bio je to nesretni ‘’Szent Istvan‘’.

Prvi torpedo pogodio ga je u pramac, a drugi je pogodio nepropusnu pregradu koja je dijelila dvije kotlovnice. Već tada je poginuo znatan broj strojarskog osoblja i ložača. Nakon toga brod je stao te se zbog prodora vode u kotlovnice nagnuo na desni bok za 10 stupnjeva. Posada je očajnički pokušavala zaustaviti prodor vode postavljajući protupoplavne ponjave sa vanjske strane trupa. Zbog sve većeg naplavljivanja kotlovi su se morali ugasiti, tlak pare je padao, crpke za izbacivanje vode sve su slabije radile, a nešto prije svanuća stali su i generatori za struju, pa je tako nestalo i osvjetljenja na brodu. To je još više doprinijelo pomutnji među posadom. Panika je sve više zahvaćala mornare kojima je to većini od njih bilo prvo borbeno iskustvo. Bojni brod ‘’Tegetthoff‘’ pokušao je ‘’Szent Istvana‘’ uzeti u tegalj i nasukati ga u uvalu Brgulje na otoku Molatu ali je i to propalo. Brod se sve više naginjao, pa je more već zahvatilo gornju palubu. Mnogi su mornari poskakali u more. Časnici su pucanjem u zrak pokušali održati disciplinu. Zapovjednik kapetan bojnog broda Heinrich Seitz iz nerazumljivih razloga još ne naređuje napuštanje broda, mada je već potpuno izvjesno da će se brod uskoro potopiti.

Jedan dio posade bio je odsječen u unutrašnjosti broda. Mornari su očajnički dozivali u pomoć kroz okrugla okna na boku broda kroz koja se nisu mogli provući. Jedan manji dio posade pretežno iz unutrašnjosti Monarhije (Mađari, Česi, Slovaci Ukrajinci) nisu znali plivati pa su se do zadnjih trenutaka grčevito držali za rukohvate na palubi.

U 5.38 sati brod se naglo nagnuo, a u 5.58 počinje se lagano prevrtati oko desnog boka. U 6.05 sati potpuno se prevrće tako da mu se dno okreće ka površini. Dio posade još se uvijek nalazi na trupu. Kako podvodni dio trupa broda nije dugo čišćen bio je zarastao oštrim školjkama od kojih su mnogi mornari dobili duboke posjekotine po tijelu. U dodiru sa morem trpjeli su velike bolove. Čuli su se brojni krici i zapomaganja ranjenih mornara.

Para i zrak sablasno su šiktali iz prevrnutog trupa.

U 6.13 sati ‘’Szent Istvan‘’ nestaje pod vodom. Potapanje ‘’Szent Istvana‘’ privatnom filmskom kamerom snimio je sa ‘’Tegetthoffa‘’ mornarički časnik Josef Meusburger i to su jedini snimci. Brodovi iz pratnje završili su spašavanje utopljenika u 7.00 sati Eskadra je u 7.05 sati sa mjesta potonuća krenula

Glasnik Općine Viškovo br. 49

JUDI Z NAŠEGA KRAJA prema uvali Telašćica gdje se u 10.30 sati usidrila. Preživjeli su trima torpiljarkama i bojnim brodom ‘’Tegetthoff‘’ istog dana stigli u luku Šibenik, a zatim prebačeni u Pulu. Prema službenoj listi (verlustliste) koju je načinilo mornaričko zapovjedništvo u Puli 19. lipnja 1918. godine poginulo je 14 članova posade, 75 ih je nestalo, a 29 ranjeno od kojih je već u vožnji prema Telašćici 12 umrlo. Spašeno je ukupno 976 članova posade.

PRESLIKA ORIGINALNOG DOKUMENTA IZ BEČKOG RATNOG ARHIVA IZ KOJEG JE VIDLJIVO DA JE MATE PEŠĆICA VOĐEN POD POD RUBRIKOM NESTALI.

Do sada nisu istraženi podaci o sahrani poginulih, ali se može pretpostaviti da je to zbog ratnih prilika obavljeno na šibenskom groblju. Mate Pešćica zaveden je u rubriku ‘’nestali’’. Tako se njegovo posljednje počivalište zajedno sa svojih 74 drugova nalazi u jednoj od najvećih jadranskih grobnica u trupu bojnog broda ‘’Szent Istvan‘’ koji još uvijek leži blizu otoka Premuda na dubini od 67 m.

Za ovaj podvig Luigi Rizzo zaslužio je svoju drugu zlatnu medalju i viteški križ naredbom talijanskog kralja od 22.07. 1918.

FINA – VAM PREDSTAVLJA NOVI NAČIN PLAĆANJA RAČUNA

FINA BRZA UŠTEDA

Literatura: - Sieche E.: Szent Istvan Hungaria ‘s Only and Ill Fated Dreadnought, Warship International Nr 2/1991.

- E. Tomichich: Die Versenkung des k.u.k. Schlachtschiffes Szent Istvan’’ am 10. Jun 1918, MGH 1979

DOPUNA IZVJEŠĆA S IV. REDOVNE SKUPŠTINE OGRANKA MH VIŠKOVO U prošlom broju Glasnika objavljeno je izvješće s IV. redovne skupštine Ogranka MH Viškovo. U dijelu teksta koji govori o zahvali gđici Režić za dugogodišnju dobru suradnju uz ime Ljilje Režić greškom je izostavljen dio DJELATNICA KNJIGOVOTSTVENOG SERVISA ELDA.

FINA je ove godine pokrenula još jedan zanimljiv projekt pod nazivom „FINA brza ušteda“. Nova usluga omogućuje jednostavno i brzo plaćanje privatnih računa putem omotnice na način da klijent svoje uplatnice u omotnici s kuponom predaje, odnosno ubacuje u za to predviđene sandučiće i FINA-inim poslovnicama.

Plaćajte manje, plaćajte brže Ubacite omotnicu sa svojim uplatnicama u neki od sandučića FINA brza ušteda. FINA će vaše uplatnice obraditi, a vi poslije možete u bilo kojoj FINA-inoj poslovnici brzo i jednostavno obaviti uplatu. Točan iznos uplate možete saznati na besplatnom telefonu 0800 0080 ili na www.fina.hr Umjesto hrpe uplatnica imate jedan kupon Pri uplati u poslovnicama manje čekate, jer su vaše uplatnice već zbrojene i obrađene Za sve plaćene uplatnice dobivate jedan jedinstveni račun kao dokaz o obavljenoj uplati

Glasnik Općine Viškovo br. 49

godine. Talijanska ratna mornarica od 1919. godine i službeno slavi 10. lipnja kao ‘’Festa dela marina‘’ što je ostalo i do danas.

Ispričavamo se zbog nenamjerno učinjenog propusta.

KOMUNALNO DRUŠTVO VODOVOD I KANALIZACIJA Skupština Komunalnog društva Vodovod i kanalizacija d.o.o. Rijeka, na svojoj 20. redovnoj sjednici održanoj dana 23. 02. 2005. godine donijela je sljedeću Odluku broj 61.

1. Ukoliko je povećana potrošnja vode posljedica puknuća cijevi na vodovodnoj mreži ispod javne površine – prometnice na dijelu od glavnog vodomjera do stambenog objekta, račun za vodu ispostaviti će se u visini prosječne potrošnje vode iz prethodna tri mjeseca u kojima nije bilo puknuća.

2. Račun će se umanjiti temeljem pismenog zahtjeva potrošača i utvrđenog izvida stručne službe Društva na terenu.

3. Umanjenje računa može se ostvariti po računu izdanom za mjesec u kojem je nastalo puknuće.

4. Za praćenje promjene ove Odluke zadužuju se stručne službe Društva uz obvezu da svakih šest mjeseci izvjeste Skupštinu Društva o promjeni iste, te da predlože Skupštini Društva dopunu Programa vode 3 sa ograncima u zamjenu za internu mrežu iz točke 1. Odluke.

5. Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a primjenjuje se od 1. ožujka 2005. godine.

27

OBLJETNICE 65. GODIŠNJICA USTANKA NARODA HRVATSKE

POČELO JE 1941. ŠEZDESET I PET GODINA PROTJEČE OD DAVNIH LIPANJSKIH DANA 1941. GODINE KADA SU SJEVNULE PRVE USTANIČKE ISKRE I SVOJIM BLJESKOM RAZDIRALE MRAK HITLEROVE I MUSSOLINIJEVE OKUPACIJE NAŠE DOMOVINE.

U

prisjećanju malobrojnih i od visokih godina umornih sudionika i svjedoka još jeka vraća daleki prasak pušaka koje su najavile dane za hrabre rodoljube koji su bili spremni za obračun s nacifašističkim porobljivačima i njihovim domaćim pomagačima.

U odabiru pravog puta i odvažnog opredjeljenja u tim sudbonosnim danima na strani antifašističke koalicije, predvodilačku ulogu imala je Komunistička partija Hrvatske koja je bila jedina politička snaga koja je u okupiranoj zemlji utirala put u svijet slobodnih naroda koji će odlučivati o svojoj sudbini.

U svom ratnom osvajačkom pohodu Hitler je raskomadao Jugoslaviju, prepuštajući dijelove Mussolinijevoj fašističkoj Italiji; nagradio je mađarskog kvislinga Hortija dijelovima hrvatskog teritorija. U podijeljenoj zemlji okupatori su oko sebe okupljali postojeće nacionalističke grupacije, raspirivali njihove zaoštrene sukobe i mržnju u cilju njihova istrebljivanja u bratoubilačkom ratu.

Rimskim sporazumom 1941. između fašističkog dučea Benita Mussolinija i poglavnika netom uspostavljene Nezavisne države Hrvatske, Italiji su, uz otuđene dijelove hrvatske zemlje nakon prvog svjetskog rata, prepušteni i novi dijelovi zapadne Hrvatske od Kastva i Sušaka, Hreljina, Bakra, otoka Krka i Raba i šumski prostori Gorskog kotara.

Talijanske motorizirane kolone prešle su bez otpora državnu granicu na Židovju 11.

04. 1941. i cestom Klana-Marčelji-Rijeka i nastavili zaposjedati dio dogovorenog

teritorija. Okupirani dio odmah je administrativno uključen u Kvarnersku provinciju (Provinzia del Carnaro) sa sjedištem u Rijeci.

U sva veća okupirana naselja razmještene su vojne posade s većim brojem vojnika i raznih dužnosnika koji su trebali osigurati provođenje fašističkog okupacijskog režima. Odmah su uvedene agresivne mjere kojima su nastojali što prije ukloniti sve vanjske oznake hrvatstva uz brojne parole i fašističke oznake po zidovima kuća.

U obrani ljudskosti Mladi, ali ne samo oni nisu bili spremni pasivno podnositi i prihvatiti nasilno nametnuto stanje kao nešto trajno i nepromjenjivo. Ljudsko i nacionalno ponižavanje sa strane okupatora izazvalo je ogorčenje koje je prerastalo u iskazivanje otpora i obrane vlastitih tradicionalnih vrijednosti.

Osobito se nisu mogli miriti s utvrđenom činjenicom da je okupirani i otuđeni teritorij ovog kraja založen za uspostavljanje marionetske državne tvorevine u Hrvatskoj, koja će podupirati ostvarivanje fašističkih osvajačkih ciljeva.

Ova burna i silovita ratna događanja ispunjena nedoumicama ubrzo su dovela do osvješćenja, okupljanja, organiziranja i pripremanja za uključivanje u antifašistički oslobodilački pokret koji su poticali i predvodili komunisti. Jedan mali narod u porobljenoj Europi nije htio postati poslušno roblje fašističkih okupatora, ali ni ustaša i četnika, pa je već 22. lipnja 1941. godine osnovan Sisački partizanski odred koji je bio prva naoružana postrojba partizanskih

boraca u Hrvatskoj.

Ova prva ustanička Piše: iskra žarila je i razgarala Josip Lučić plamen oslobodilačke Botrin antifašističke borbe diljem cijele Hrvatske, a poticala je širenje otpora okupatoru i na širem prostoru.

Nasilja, pa i učestali zločini okupatora, jačali su svijest naroda o neophodnosti uključivanja u općenarodni otpor u kojem je iskazano istinsko rodoljublje i spremnost žrtvovanja za slobodu.

Svjedočanstva Časnom iskoraku u iskazivanju domoljublja u ovim danima, kada nije bilo vremena za čekanje na koje su upućivale neke političke opcije u Hrvatskoj, odazivaju se i 33 kastavska dragovoljca. Drugog studenog 1941. tajno se okupljaju u dolcu Dražina nedaleko halubajskog sela Zorzići, a najmlađi među njima, moj imenjak Josip Tobijev iz kuće nedaleko okupljališta prisjetio se ovako tih događanja: “Skupit toliko ljudi takorekuć s celega Halubja ni bilo lako. Ni se hodilo po ceste, ni po pute, već najviše po stazah preko umejak i gromač, ma si smo prišli na odrejeno mesto. Neki su imeli pušku, neki revolver, a neki bombu kragujevku. Nosili smo rucak i va njin najnužnije ča smo imeli. Neki su imeli sekiru, al pilu i to nam je bilo od velike koristi za storit baraku.

Na dugi i naporan marš krenuli smo u prvim satima ratne novembarske noći preko Lovčeve griže, izbjegavajući brojne opasnosti, a jedna od većih bila je prijelaz mosta na Rječini.

Put u partizane, a osobito prijelaz preko Rječine opisao je u svom ratnom zapisu i narodni heroj Vitomir Širola Pajo: “Iz daleka čuo se šum – žubor hladne Rječine kojoj smo se brzo primicali. Odjednom sa čela se čuo skoro nečujni glas: Stoj! Kolona je stala, i jasno, većina je posjedala od umora. Vodič se izgubi u mraku, ali se nedugo vraća i kaže pronašao sam partizanski mostić. Pošli smo nedugo uz Rječinu i u koloni jedan po jedan prelazili preko jednog vrlo primitivnog mostića koji je ispod nogu toliko drmao da me je jeza hvatala. Na cilj, u logor Tuhobić, stigli smo negdje oko 10 sati prije podne”.

Nosioci spomenice 1941. godine snimljeni 1972. u Kastvu.

28

Glasnik Općine Viškovo br. 49

U prvom partizanskom logoru, koji je bio skriven u šumskom planinskom prostoru Tuhobića formirana je 20. srpnja 19141. godine prva brojnija partizanska oružana postrojba koju su uglavnom činili Sušačani, Grobničani i Kastavci. Talijanski fašisti bili su uznemireni povremenim gerilskim akcijama, kako su ih oni nazivali šumara ili ribela, pa su nakon otkrivanja ovog partizanskog skrovišta pripremali iznenadni napad. Brojna skupina talijanskih vojnika 22. studenoga 1941. godine krenula je u silovit napad na logor, ali su se zatečeni partizani, nakon kratkotrajnog okršaja uspjeli izvući iz neprijateljskog obruča.

Pripadnici raspuštenog logora Tuhobić ponovno se okupljaju na novim lokalitetima, a Kastavci već u prvoj polovici prosinca 1941. godine odabiru novo sjedište poznato kao Logor Zvir koji je bio

smješten iznad izvora Rječine. U vrijeme kratkotrajnog boravka na ovom staništu živjeli su u uvjetima troglodita (špiljskih ljudi) jer su zbog opasnosti da budu otkriveni spavali u 12 metara dubokoj špilji u koju su ulazili kroz jedva prohodni ulaz.

Ustanak se razbuktavao i partizanski logori rasli su poput planinske rijeke u koju se slijevaju bučni i nezadrživi gorski potoci. Grupe i grupice antifašističkih boraca prerastaju u čete, bataljone, brigade i divizije.

Dugi su i teški bili ti ratni dani dok snaga naroda nije prokrčila put do pobjedonosnog kraja. Narodno oslobodilačka borba obuhvatila je većinski dio naroda Hrvatske, u njoj su sudjelovali svi dijelovi i socijalne strukture naroda i narodnosti i manjina svih konfesija.

U borbi koja se odvijala u vrlo teškim

ratnim okolnostima od 1941. do 1945. godine, poginulo je preko 70 tisuća boraca, ali život je izgubilo i 130 tisuća žrtava fašističkog terora.

Narodno oslobodilački pokret kao dio antifašističkog fronta onemogućio je obnavljanje nenarodnog hegemonističkog režima Kraljevine Jugoslavije.

U partizanskom oslobodilačkom ratu rađale su se konture Republike Hrvatske kao jedne od federalnih jedinica nove Jugoslavije. Odlukama ZAVNOH-a i AVNOJ-a utvrđene su granice Republike Hrvatske u koje su uključeni i njeni otuđeni krajevi Istra i Dalmacija, što je pružalo ustavnu definiciju po kojoj je nakon obrane u domovinskom ratu, Republika Hrvatska kao slobodna, nezavisna i demokratska državna zajednica stekla međunarodni status.

OPĆINSKA ORGANIZACIJA CRVENOG KRIŽA VIŠKOVO NEDJELJNO POSLIJEPODNE U DOMU MARINIĆI

DRUŽENJE UZ TOMBOLU

D

om Marinići više nije samo prostor namijenjen treninzima probama, sastancima, radu udruga ili predstavama ... Njegova vrata u nedjeljnjim poslijepodnevima već godinu dana otvaraju se zabavi i druženju mještanki: - Naše druženje predstavlja zabavu, veselje i radost – riječi su kojima su naše sugovornice jednoglasno izrazile dojmove zajednički provedenih poslijepodneva.

- Živimo za ove trenutke, i moramo se pohvaliti da smo redovite – ističu Dinora, Ivana i Gabrijela – niš nas ne more sprečit da se najdemo i zabavimo: Ni daž, ni sneg ..., ma prišle bismo i da krampi padaju ... – veselo nadodaju.

korištenje doma. Također pozivamo i ostale mještanke Marinića, Viškova i ostalih susjednih naselja koje su željne zabave i druženja da nam se pridruže svake nedjelje od 5 do 9 sati, a u zimsko vrijeme od 16 do 20 sati.

Kako je počelo?

Prije točno godinu dana Općinska organizacija Crvenog križa Viškovo, na inicijativu mještanki Marinića, potaknula je i organizirala druženje mještanki u Domu Marinići:

Svoju prvu obljetnicu proslavile su kako doliči veselo i – uz prigodnu zakusku.

- Jednostavno, razgovarale smo i slušale potrebe i želje mještanki ističe predsjednica OO Crvenog križa Viškovo Natalija Mladenić – napisali smo zamolbu Općinskom poglavarstvu i dobile smo dozvolu za željenu aktivnost te korištenje sale u domu ... i nabavile potrebne “rekvizite”. Malo pomalo mještankama Marinića, pridružuju se i one iz Viškova, pa čak i obližnjih riječkih naselja. Malena skupina polako je povećala broj članica, koji je već porastao na 25.

- U ime svih nas zahvaljujemo se predsjednici i članicama Crvenog križa, općinskom načelniku, dr. Inas Strenji-Linić i članovima Poglavarstva, koji su nam izašli u susret i omogućili

- Zadovoljne smo odazivom i razmišljamo o širenju i obogaćivanju sadržaja, te pozivamo i ostale mještanke da nam se pridruže - ističe predsjednica Natalija Mladenić

Već godinu dana mještanke Marinića nedjeljna poslijepodneva provode u Domu Marinići u druženju i uz društvene igre: iako im je najomiljenija tombola, vrijeme mogu provesti igrajući i ostale igre poput: Čovječe ne ljuti se i Bingo. Igraju za gušt i zabavu, a posebno veselje je dobiti cinque, tombolu.

IZ RADA OO CRVENOG KRIŽA VIŠKOVO Pružanje pomoći onima kojima je to najpotrebnije osnovni je moto djelovanja ove humanitarne udruge. Uz redovito zaprimanje odjeće, obuće članice Crvenog križa brinu se da pomoć stigne u prave ruke: od dječjih i staračkih domova, bolesnima i nemoćnima, do azila za životinje.

Jednodnevni izlet autobusom na Plitvice označio je predah od svakodnevnih aktivnosti. Izlet, na koji su članice Aktiva Crvenog križa krenule 17. lipnja, protekao je u ugodnom druženju.

Zahvaljujemo se mještanima koji pružaju podršku našim aktivnostima i bez čije pomoći ni naš rad ne bi bio cjelovit. Ujedno mole se mještani i svi ljudi dobre volje da ne ostavljaju robu ispred prostorije Crvenog križa, već da se za dogovor obrate predsjednici udruge Nataliji Mladenić: GSM 091 57 46 516.

Glasnik Općine Viškovo br. 49

29

ZANIMLJIVOSTI Građanska zajednica žena, Ogranak Općina Viškovo: U Gradskoj vijećnici Grada Rijeke održana je tribina pod nazivom

“ŽRTVE

OBITELJSKOG NASILJA”

• NASILJE U OBITELJI – NAJČEŠĆI OBLIK NASILJA U HRVATSKOJ

T

ribina “Žrtve obiteljskog nasilja”, održana je utorak 20. lipnja u Gradskoj vijećnici Grada Rijeke. Gosti predavači bili su odvjetnice Dafinka Večerina i Doris Košta, dr. Mirjana Graovac i Olga Bijelić, voditeljica odsjeka za maloljetničku delikvenciju i probleme nasilja u obitelji. Tribina je ukazala na svu kompleksnost problema obiteljskog nasilja u našoj sredini: Obitelj nije samo mjesto sigurnosti, ljubavi, podrške i razumijevanja – za mnoge je to pakao, mjesto ponižavanja i patnje. Najčešći oblik nasilja u Hrvatskoj upravo je nasilje u obitelji. Statistički podatci upozoravaju da je svaka treća žena fizički zlostavljana!

Prema riječima predsjednice Građanske zajednice žena Općine Viškovo, Mirne Međimorec 30 posto hrvatskih obitelji je disfunkcionalno, 100 tisuća ima problema sa drogom, 200 tisuća osoba sa alkoholom.

Pridodamo li tome podatke, koje je istaknula odvjetnica Dafinka Večerina – da je u našoj zemlji više od 90 posto neprijavljenog obiteljskog nasilja te da je u našem zakonu, po tom pitanju, napravljen korak unaprijed, ali u praksi unatrag, problem obiteljskog nasilja pokazuje svu težinu i kompleksnost problematike.

Kao poseban problem na tribini je istaknuta inertnost sudskog sistema, odnosno naglašeno je da problem leži i u sucima, koji na zlostavljanje gledaju kao sami nasilnici.

Na neophodnost preventivnog rada ukazala je psihijatrica Mirjana Graovac naglasivši da su zdravi obiteljski odnosi temelj zdrave osobnosti te da se nerijetko prenosi model nasilničkog ponašanja.

D. B.

OBAVIJEST • RADNO VRIJEME • OBAVIJEST Od 1. srpnja do 31. kolovoza knjižnica uvodi ljetno radno vrijeme. Ogranak Viškovo i Središnja knjižnica za korisnike će biti otvorene tijekom ljetnih mjeseci po urev

STRUCNA ZA ODRASLE SIM, Stuart: SVIJET FUNDAMENTALIZMA (o tankoj liniji tolerancije i netolerancije koja se posljedično može pretvoriti u najgori oblik fundamentalizma) SHANKS, Hershel: ISUSOV BRAT (napeta priča o najvažnijem kristološkom otkriću svih vremena i njegovu značenju)

IZ RADA KNJIŽNICE

dovnom vremenu. Do promjene dolazi samo u Središnjoj knjižnici u Marinićima, koja će ponedjeljkom i četvrtkom biti otvorena od 15 do 20 sati.

GAD, Thomas: 4-D BRANDING (razbijanje korporacijskog koda mrežne ekonomije, zahtijeva predanost kontinuiranoj inovaciji, stvaralačkoj mašti i zbližavanju s ljudima kako bi se uzburkale njihove emocije) RENDIĆ MIOČEVIĆ, Ivo: UČENIK ISTRAŽITELJ PROŠLOSTI (novi smjerovi u nastavi povijesti) POLITIČKE IDEOLOGIJE: (novi prikaz, nezaobilazno štivo i za studente i za specijaliste)

TUĐMAN, Miroslav: VRIJEME KRIVOKLETNIKA (pisano na znanstven način ali jednostavno, pregledno i čitljivo kao da se radi o krimiću, što se krije iza radikalne detuđmanizacije...)

ČIĆ, Emil: HRVATSKA GLAZBA I GLAZBENICI (zanimljiv i sveobuhvatan kompendij hrvatske glazbe i njezine sadašnjosti)

VIDUŠIĆ, Emil: VAL ZA VALOM (najveće desantne operacije tijekom 20. st.)

ECO, Umberto: OTPRILIKE ISTO (provokativna i vrckava knjiga o prevodilačkim zadovoljstvima i zamkama)

SCHOPYANS, Michel: SKRIVENO LICE UN-a (atraktivna i intrigantna knjiga u kojoj autor raskida sa svim tabuima, pokazujući da su se UN posljednjih desetljeća poprilično udaljili od Deklaracije o ljudskim pravima iz 1948., ...)

GREEN, Vivian H.H.: LUDILO KRALJEVA (pregled povijesne pojave “ludih kraljeva” zanimljivim stilom punim anegdota)

MCKIBBEN, Bil: SMRT PRIRODE (poziv na radikalnu akciju koja će nam promijeniti živote) TALBOT, Michael: HOLOGRAFSKI SVEMIR (čudesna nova teorija stvarnosti koja objašnjava najnovija otkrića fizike, paranormalne sposobnosti uma, te neriješene zagonetke uma i tijela) MARUŠIĆ, Matko: MEDICINA IZNUTRA (sam autor, inače profesor medicine, kaže: “Svi su likovi stvarni i svaka je sličnost prirodna, ali pazio sam da stvari zamrsim tako da me nitko ne može tužiti.” – niz memoarskih priča iz medicine ispričanih na duhovit način...)

PRIRODNI LIJEKOVI ZA ŽENE: (653 terapije provjerene od liječnika, za tretman preko 160 vrsta problema) WEST, Zita: PRIRODNA TRUDNOĆA (komplementarne terapije za razdoblje prije začeća, trudnoću i njegu nakon poroda) 30

PETRINOVIĆ, Kruno: BRANIMIR ŠTULIĆ: PRILOZI ZA BIOGRAFIJU JONNYJA B. ŠTULIĆA: kad Miki kaže da se boji (o rocku u Hrvatskoj, nikad viđenih 205 fotografija...)

VUJIČIĆ, Kristijan: WELCOME TO CROATIA (doživljaji jednog mladog turističkog vodiča, koji će nas nasmijati, upoznati s ljepotama mnogih hrvatskih mjesta i gradova, nečemu i naučiti, ali i otvoriti neke nove horizonte) ČIĆ, Emil: POVIJEST HRVATSKIH NEPRIJATELJA (u ovom autozborniku vlastitih radova autor je uspio sazdati jedan suvisli mozaik onog što treba “nasljedovati” svaki istinski Hrvat...)

ALDISS, Brian W.: OXFORDOHRID (prvo je hrvatsko, i uopće izvanbritansko izdanje ovog putopisa o njegovom šestomjesečnom putovanju bivšom Jugoslavijom, objavljenog 1966. pod naslovom Cities and Stones)

Glasnik Općine Viškovo br. 49