Škola molitve 3 - Dar jezika - Josip Lončar

Page 1

ŠKOLA MOLITVE III. DAR JEZIKA Josip Lončar


Škola molitve III. (1. izdanje) Copyright © 2014 Josip Lončar Nakladnik: Figulus, Koprivnica Autor: Josip Lončar Lektura i korektura: Martina Zidarić Grafički urednik: Momir Blažek Naslovnica: Momir Blažek Tisak: Web 2 Tisak d.o.o.

Knjigu možete naručiti na našoj internetskoj stranici (www.figulus.hr), e-mailom (tajnica@figulus.hr) ili telefonom (048/210-104, 095/206-5421). Ostala izdanja potražite na: www.figulus.hr Biblijski tekstovi preuzeti su iz Biblije u izdanju Kršća­nske sadašnjosti (prijevod: Duda – Fućak).

CIP zapis dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 872267 ISBN 978-953-56330-2-0 (cjelina) ISBN 978-953-7929-07-7


Sadržaj

Zašto ova knjižica? .................................................................................... 5 Uvod ............................................................................................................................ 8 Radosna novost (vijest) ..................................................................... 11 Pedesetnica .................................................................................................... 13 Znak nevjernicima ................................................................................... 19 Ni jedan ljudski jezik ............................................................................ 23 Tko moli ...............................................................................................................26 Molite uvijek, bez prestanka ...................................................... 32 Molitva po Božjoj volji ........................................................................36 Najvažnija stvar – izgradnja samog sebe ....................38 Izlječenje duše ..............................................................................................41 Zaštita ....................................................................................................................46 Micanje prepreka ..................................................................................... 50 Kako progovoriti ........................................................................................ 55 Molitva i govor .............................................................................................60 Neki praktični savjeti ...........................................................................62 O autoru ..............................................................................................................68



Zašto ova knjižica?

Budući da postoji popriličan broj knjiga na ovu temu, dugo nisam ni pomišljao da bih trebao uložiti vrijeme i napor u pisanje još jedne iste ili slične. Ipak, s vremenom sam susretao sve više onih koji su primili dar jezika, koristili ga određeno vrijeme i zatim odustali ili ga sveli na najmanju moguću mjeru, pa sam počeo razmišljati zašto je to tako. Razmišljajući, shvatio sam da je taj, meni silno dragocjen dar, važan ne samo zbog onoga što sam o njemu pročitao već i zbog mnogo toga do čega sam došao koristeći ga i o njemu meditirajući. Kad primimo određenu karizmu, s njome bismo trebali naučiti živjeti. Karizma je poput skupocjena dara koji si nikako ne možemo priuštiti sami nego nam ga daruje Duh Sveti kako bi nas jače privukao k sebi.

...................................................................................................................... DAR JEZIKA

5


......................................................................................................................

Karizmu kao dar volim usporediti s ovime: kao da sasvim običnom siromašnom čovjeku, iz njemu potpuno neobjašnjiva razloga, netko iz čiste ljubavi pokloni novi helikopter i kaže mu: „Ovaj će ti moj dar pomoći da živiš puninu života“. Zai­ sta velik dar! A svatko može sasvim slobodno odlučiti što će učiniti s njime. Neki vrlo brzo odustanu jer ne vide nikakav smisao helikoptera u svome životu, iako im je itekako godilo da imaju nešto što drugi nemaju; neki se malo provozaju, no ubrzo ih to prestane zanimati jer nisu shvatili čemu im taj dar zaista može poslužiti, dok neki (pogotovo oni koji su za tim darom čeznuli) povjeruju da će im helikopter donijeti novu kvalitetu života pa odluče naučiti rukovati njime (voziti ga) te usvojiti prometna pravila zračnoga prometa. Dakle, za svaku karizmu treba naučiti kako se njome uspješno služi (rukuje) ali i kako se njome služi u Crkvi. Kad počnemo koristiti karizmu, stječemo iskustva o kojima naše srce prije nije ni pomišljalo, koja

...................................................................................................................... 6

ŠKOLA MOLITVE III.


...................................................................................................................... naše oči nisu gledale, i naše uši nisu slušale. To je Bog pripremio onima koji ga ljube (1 Kor 2,9). Isus nam je obećao puninu, odnosno obilje života. Ta se punina ne sastoji ni u zdravlju ni u bole­sti, ni u bogatstvu ni u siromaštvu, ni u počastima ni u poniženjima, ni u znanju ni u neznanju, ni u služenju ni u tome da budemo služeni... Punina ili obilje života je punina ili obilje čovještva. Definirana je bogoštovnim krepostima: vjerom, ufanjem i ljubavlju, a očituje se kroz plodove duha: ljubav, radost, mir, blagost, krotkost, nježnost, uzdržljivost, postojanost, istinoljubivost, poniznost... Budući da nam dar jezika uvelike može pomoći da postanemo ljudi po Božjoj mjeri, ova bi knjižica mogla biti na veliku korist svakome tko ju pročita, prouči i usvoji ono što je u njoj dobro i od Božjeg Duha. U njoj sam nastojao ne pisati o većini onoga što o tome daru možete pročitati u drugim knjigama.

...................................................................................................................... DAR JEZIKA

7


......................................................................................................................

Uvod

A htio bih da vi svi govorite drugim jezicima. (1 Kor 14,5) Hvala Bogu, ja govorim drugim jezicima većma nego svi vi. (1 Kor 14,18) Zar svi govore jezike? (1 Kor 12,30) Prema statistici Međunarodne službe katoličke karizmatske obnove (ICCRS), čije je sjedište u Vatikanu a osnovalo ju je Papinsko vijeće za laike s ciljem da koordinira, savjetuje i potpomaže djelovanje Katoličkoga karizmatskog pokreta širom svijeta, danas preko sto milijuna katolika u svijetu ima karizmu koju najčešće nazivamo „dar jezika“ ili „molitva u drugim jezicima“. Zbog nerazumijevanja važnosti toga dara, većina onih koji su ga primili koriste ga premalo, a mnogi vjernici nemaju ni potrebu moliti da ga prime.

...................................................................................................................... 8

ŠKOLA MOLITVE III.


...................................................................................................................... Osobno u drugim jezicima molim već preko dvadeset godina, prosječno nekoliko sati dnevno, i zasigurno mogu, zajedno s apostolom Pavlom, zahvaliti Bogu što molim drugim jezicima više od mnogih drugih (usp. 1 Kor 14,18). Želja mi je jednaka onoj Pavlovoj, a onda i Go­ spodinovoj: da svaki vjernik moli drugim jezicima (usp. 1 Kor 14,5). Ne mogu svi imati sve darove Duha pa tako ni dar jezika. I bez toga se dara može biti dobrim kršćaninom. I bez mnogih drugih darova i karizmi, može se postati svetim i može se ispuniti poslanje koje nam daje Bog. To je već uspjelo mnogima te mnogima uspijeva i danas. Dakle, dar jezika nikako nije neizbježan uvjet za rast u svetosti, ali je onome tko ga ima i onome tko se njime služi, zasigurno velika pomoć. Posvijestimo si još jednom da je taj dar imao apostol Pavao, da ga je visoko cijenio, mnogo ga ko-

...................................................................................................................... DAR JEZIKA

9


...................................................................................................................... ristio i svakome poželio da slijedi njegov primjer. Mnogi su vjernici u prošlim stoljećima imali taj dar. Milijuni katolika širom svijeta posjeduje danas taj dar.

...................................................................................................................... 10

ŠKOLA MOLITVE III.


......................................................................................................................

Radosna novost (vijest)

Moje je iskreno obraćenje iz tradicionalnog vjernika u vjernika koji zaista vjeruje Bogu, a ne samo u Boga, započelo kad sam od jednog svećenika čuo kako u crkvi govori da je dar jezika primio na svojoj krizmi (poput mnogih koji su taj dar također primili na svome sakramentu krizme) te da danas mnogi vjernici diljem svijeta imaju taj i mnoge druge darove Duha Svetoga. Tada sam pomislio: „Ako je to istina, onda je to zaista radosna novost za mene i moje kršćanstvo može i treba imati sasvim novu i kvalitetniju dimenziju“. Provjerio sam njegovu tvrdnju, i silno poželio živjeti svoju vjeru na takav, nov način. Odmah nakon što sam čuo za taj dar, htio sam čuti kako netko govori, odnosno moli u drugim jezicima. Prije toga sam se raspitao pa nisam očeki-

...................................................................................................................... DAR JEZIKA

11


...................................................................................................................... vao ni jedan strani jezik, već neki govor koji nitko ne razumije. Zato nisam bio jako iznenađen kad sam u jednoj karizmatskoj grupi čuo ‘brbljanje’. Da sam se, naprotiv, u takovoj skupini ljudi kojim slučajem našao ne znajući da oni zapravo mole u drugim jezicima, pomislio bih da su pijani – upravo kao što su pomislili mnogi Židovi koji su prisustvovali prvom izljevu Duha i prvoj manifestaciji dara jezika na Pedesetnicu (v. Dj 2, 1-13).

...................................................................................................................... 12

ŠKOLA MOLITVE III.


......................................................................................................................

Pedesetnica

Pedesetnica – prvi Duhovi Kad je napokon došao dan Pedesetnice, svi su bili zajedno na istome mjestu. I eto iznenada šuma s neba, kao kad se digne silan vjetar. Ispuni svu kuću u kojoj su bili. I pokažu im se kao neki ognjeni razdijeljeni jezici te siđe po jedan na svakoga od njih. Svi se napuniše Duha Svetoga i počeše govoriti drugim jezici­ ma, kako im već Duh davaše zboriti. A u Jeruzalemu su boravili Židovi, ljudi pobo­ žni iz svakog naroda pod nebom. Pa kad nasta ona huka, strča se mnoštvo i smètê jer ih je svatko čuo govoriti svojim jezikom. Svi su bili izvan sebe i divili se govoreći: „Gle! Nisu li svi ovi što govore Galilejci? Pa kako to da ih sva­tko

...................................................................................................................... DAR JEZIKA

13


...................................................................................................................... od nas čuje na svojem materinskom jeziku? Parti, Međani, Elamljani, žitelji Mezopotami­ je, Judeje i Kapadocije, Ponta i Azije, Frigije i Pamfilije, Egipta i krajeva libijskih oko Cirene, pridošlice Rimljani, Židovi i sljedbenici, Kreća­ ni i Arapi – svi ih mi čujemo gdje našim jezici­ ma razglašuju veličanstvena djela Božja.“ Svi su izvan sebe zbunjeno jedan drugog pita­ li: „Što bi to moglo biti?“ Drugi su pak, podru­ gujući se, govorili: „Slatkog su se vina pona­ pili!“ (Dj 2,1-13) Tada su u Jeruzalemu zbog blagdana boravili Žido­vi iz svakog naroda pod nebom. Kad su apostoli po­čeli govoriti drugim jezicima, mnoštvo se strčalo da vidi i čuje što se događa a među njima je bilo mnogo onih kojima hebrejski nije bio materinji jezik. Poznato je da su svi Židovi toga vremena, bez obzi­ra gdje živjeli, poznavali svoj, hebrejski jezik, na kojem su obavljali pobožnosti po sinago-

...................................................................................................................... 14

ŠKOLA MOLITVE III.


...................................................................................................................... gama i po kućama. Dar jezika nije dân radi sporazumijevanja. Prisutni su čuli kako najmanje dvanaestorica apostola istovremeno govori drugim jezicima, a pisac Djela apostolskih, sveti Luka, nabraja nam petnaestak različitih nacija iz kojih su došli oni koji su apostole slušali kako govore njihovim materinjim jezicima. Oni koji su razumjeli, bili su zadivljeni. Slušali su o veličanstvenim Božjim djelima o kojima je pra­ ktički govorio sam Duh Sveti nadahnjujući govor apostola u drugim jezicima. Možemo se i sami, u mašti diviti razmišljajući o onome što su, i na koji način apostoli govorili. Zapanjujuće je bilo i to da je Bog govorio preko neukih ljudi, većinom ribara: prisutni su ih čuli kako savršeno govore njihovim materinjim jezicima, iako te jezike nisu nikad učili. Sjećam se zgode kad je u jednoj našoj župi, na našu molitvu za izljev Duha Svetoga, u drugim jezicima progovorilo preko 200 ljudi. Ondje se

...................................................................................................................... DAR JEZIKA

15


...................................................................................................................... zatekla i žena čiji je muž drugim jezicima govorio otprije, i koja nikako nije mogla prihvatiti da bi to „brbljanje“ moglo doći od Boga. Kad je na red došlo svjedočenje ljudi koji su progovorili u daru jezika, ona je posvjedočila prva. Sama nije progovorila, ali joj je Duh Sveti dao da razumije ono što je čula. Rekla je da nikad nikoga nije čula na tako čudesan način hvaliti Boga i o njemu govoriti. Bila je zapanjena i zadivljena, upravo poput Židova koji su slušali apostole na Pedesetnicu. Ne znamo koliko je na Pedesetnicu bilo onih koji nisu razumjeli ništa i koji su mislili da čuju pijane ljude kako besmisleno brbljaju (v. Dj 2,15). Na taj dan Pedesetnice u Jeruzalemu – nakon što je apostol Petar, prvi papa, održao prvu javnu propovijed – obratilo se i krstilo tri tisuće ljudi. Židovi su tada još uvijek bili pod dojmom Isusova pogubljenja i progona njegovih sljedbenika te su

...................................................................................................................... 16

ŠKOLA MOLITVE III.


...................................................................................................................... živjeli u velikom strahu od vjerske vlasti. Što ih je, unatoč tome strahu, navelo da se javno odluče priključiti progonjenim kršćanima ako ne ono što su preko dara jezika čuli na svojim materinjim jezicima? Nije li im Bog progovorio osobno upravo na taj način? Nije li ih začudila činjenica što je Bog na taj način svoju poruku od nekih sakrio, a nekima ju objavio? Ti su se novokrštenici vratili svojim domovima s nevjerojatnim iskustvom Duha Svetoga. A na putu prema svojim kućama, sigurno su mnogima koje su susretali, bili prvi navjestitelji evanđelja i prvi koji su svjedočili o čudesnome djelovanju Duha Svetoga. Tako je dar jezika bio Božje sredstvo po kojemu se dogodilo prvo masovno obraćenje a po tome se obraćenju počela graditi Crkva. Po daru jezika, Duh Sveti je objavio Crkvi kako želi da naviješta evanđelje na svim jezicima (materinjim), svakome stvorenju – kako bi svi ljudi imali jednaku priliku spasiti se i živjeti obećano obilje.

...................................................................................................................... DAR JEZIKA

17


...................................................................................................................... Dar jezika je i danas znak nevjernicima, koji ih, kroz najrazličitija očitovanja, privlači da povjeruju.

...................................................................................................................... 18

ŠKOLA MOLITVE III.


......................................................................................................................

Znak nevjernicima

Tako drugi jezici nisu znak vjernicima, nego nevjernicima. (1 Kor 14,22) Pedesetnica se događa i danas. Na susretima na kojima se govori ili moli u drugim jezicima, i danas se nađu neki koji ono što se govori, čuju i razumiju na svome materinjem jeziku, dok ostali ne razumiju ništa. Događa se i to da osobu koja govori drugim jezicima, razumiju istovremeno, savršeno – na vla­ stitome materinjem jeziku – dvije ili više osoba iz različitih nacija, dakle osobe s različitim materi­ njim jezicima. Najčešći je pak slučaj da u grupi prisutnih (svi iz iste jezične skupine) u kojoj se govori, odnosno moli drugim jezicima, ono što se govori, razumi-

...................................................................................................................... DAR JEZIKA

19


...................................................................................................................... ju samo neki pojedinci. To je tada govor upućen izravno njima. Te su osobe tada začuđene ne samo onime što im Bog progovara već i činjenicom da Bog progovara upravo njima. Kako objasniti fenomen da od, primjerice, sto Hrvata koji slušaju govor u jezicima, sve savršeno razumije samo jedan od njih, dok ostali ne razumiju ni riječi? Mnogi ljudi širom svijeta mogu posvjedočiti da svoje obraćenje zahvaljuju upravo tome fenomenu – razumjeli su govor u drugim jezicima te su od nevjernika postali vjernicima. Osobno sam svjedočio sličnim situacijama i čuo o mnogim drugima. Posebno mi je upečatljivo bilo svjedočanstvo koje sam čuo od misionara u Južnoj Americi čiji se je subrat rugao daru jezika, pogotovo kad je čuo da su u jednome selu potpuno nepismeni i neuki ljudi u maloj molitvenoj zajednici progovorili drugim jezicima. Na nagovor subrata otišao je u to selo da vidi o čemu se radi. Kad su počeli moliti u drugim jezicima, jedan je od urođenika počeo na savršenome materinjem jeziku tog

...................................................................................................................... 20

ŠKOLA MOLITVE III.


...................................................................................................................... misionara govoriti o njegovu životu onako kako ga Bog vidi. Naravno da taj urođenik nije nikad učio ni jedan strani jezik. Zanimljivo je također to da subrat koji je doveo misionara, nije razumio apsolutno ništa, iako govori istim materinjim jezikom. To je tome fratru misionaru bilo dovoljno da povjeruje kako Duh Sveti djeluje na taj način, iako ne i da tako nešto poželi i sâm. Nadalje, događa se da propovijed koja se održava na stranome jeziku (suvremenome ljudskom jeziku), osoba počne iznenada slušati na svome, materinjem jeziku. To je relativno česta pojava. Događa se to kad je propovijed zaista nadahnuta Duhom Svetim. Osobno sam jednom prisustvovao takvome fenomenu. Na velikim molitvenim skupovima na kojima više tisuća ljudi pjeva u daru jezika, mnogi budu zapanjeni skladnošću te pjesme, iako je ona u po­ tpunosti spontana. Nekim je nevjernicima već to dovoljan znak da se radi o Božjoj prisutnosti jer taj fenomen ne mogu objasniti drukčije. Zaista je

...................................................................................................................... DAR JEZIKA

21


...................................................................................................................... velika privilegija biti prisutan u crkvi ili u dvorani dok nekoliko tisuća ljudi pjesmom jednodušno slavi i štuje Boga. je kad razumsko slavljenje prijeđe u  Zadivljujuće pjevanje drugim jezicima. Tad se događaju mnoga ozdravljenja, oslobođenja i nutarnja iscjelje­ nja. To se događa ovdje, u Hrvatskoj, i po svim zemljama svijeta u kojima ima kršćana.

...................................................................................................................... 22

ŠKOLA MOLITVE III.


......................................................................................................................

Ni jedan ljudski jezik

Jer tko govori drugim jezikom, ne govori ljudi­ ma, nego Bogu: nitko ga ne razumije jer Du­ hom govori stvari tajanstvene. (1 Kor 14,2) Onaj tko govori drugim jezicima, ne govori ni jedan ljudski (svjetski) jezik. U određenim situacijama Duh Sveti daje nekima da govor u jezicima čuju na svome materinjem jeziku. Osoba koja moli ili govori drugim jezicima, ni sama ne razumije što govori ili moli. Apostol Pavao je bio rimski građanin i itekako se dobro služio jezikom kojim se govorilo u cijelome tadašnjem Rimskom Carstvu, stoga je očito da mu dar jezika nije služio za propovijedanje. Osnovna svrha toga dara je osobna komunikacija ljudskoga duha s Bogom, a ne komunikacija

...................................................................................................................... DAR JEZIKA

23


...................................................................................................................... između ljudi. To je razgovor nutarnjeg čovjeka s Bogom. Postoje razlozi zašto je Bog htio da razum ne razumije sve što ljudski duh treba govoriti Bogu, tj. zašto je ta komunikacija tajanstvena našemu razumu (v. 1 Kor 14,2). Svoju vjeru ne živimo samo na razumskoj, nego i na duhovnoj razini. Bog s čovjekom komunicira na razini razuma, ali i na razini duha. Biblija kao Božja riječ jednim je dijelom pisana za razum a drugim za duh. Vizije, snovi, proroštva i uspore­ dbe čine velik dio sadržaja Biblije i namijenjeni su prvenstveno duhu, a tek onda razumu. Bog nam u jednoj molitvi može progovoriti na dvije razine. Sjetimo se kako je apostol Petar molio u Jopi, u kući Šimuna kožara. Bog je njegovu duhu tada progovorio vizijom koja se ponovila tri puta i o kojoj je Petar morao promišljati (meditirati) kako bi shvatio njezinu poruku. Bog je također sasvim jasno progovorio njegovu razumu šaljući ga u Kornelijevu kuću (v. Dj 10).

...................................................................................................................... 24

ŠKOLA MOLITVE III.


...................................................................................................................... Ljudski duh ne funkcionira po razumskim principima i logici; potrebno je naučiti osnove po kojima on komunicira. O tome sam više pisao u knjizi Sila odozgor pa ću se ovdje osvrnuti samo na dar jezika. Dakle, kad molimo u daru jezika, naš ljudski duh moli pod nadahnućem Duha Svetoga (kako nam Duh daje govoriti – v. Dj 2,4). Nije mi poznata ni jedna situacija u kojoj su svi prisutni razumjeli taj govor na svome materinjem ili na nekome drugom jeziku. Naprotiv, uvijek barem netko ne razumije ništa. Osobe koje ne razumiju, potvrdit će da su mogle razlikovati desetak ili čak manje njima nerazumljivih riječi koje je osoba ponavljala dok je govorila u daru jezika, dok istovremeno oni kojima je dano da razumiju, sasvim normalno čuju mnogo više riječi, u savršeno smislenim rečenicama. Tu činjenicu može potvrditi gotovo svaka molitvena grupa koja prakticira taj dar.

...................................................................................................................... DAR JEZIKA

25


......................................................................................................................

Tko moli

Jer ako se drugim jezikom molim, moj se duh moli, ali um je moj neplodan. Što dakle? Mo­ lit ću se duhom, molit ću se i umom; pjevat ću hvalospjeve duhom, ali pjevat ću ih i umom. (1 Kor 14,14-15)

Kad molimo drugim jezicima, molimo mi. Doduše, ne molimo razumom, nego duhom, ljudskim duhom. Dakle, ne moli Duh Sveti, nego moli čo­ vjek. Duh Sveti nadahnjuje molitvu duha, priskače nam u pomoć. Um je za to vrijeme neplodan i nije ni na koji način povezan s molitvom. To također znači da molitva duha ne ovisi o umu. Te su dvije molitve dvije različite realnosti, i potrebne su nam obje. Apostol Pavao nas poziva da molimo i pjevamo hvalospjeve i duhom i umom. Rijetki primijete redoslijed.

...................................................................................................................... 26

ŠKOLA MOLITVE III.


...................................................................................................................... Naime, on na prvo mjesto stavlja molitvu i pjevanje hvalospjeva duhom, a tek onda umom. Sjetimo se da je čovječji duh vječan, a da tijelo propada. U današnje je vrijeme čovjek gladan duhovnosti i mnogi ju traže na krivim mjestima. Zbog nedostatka kvalitetnih i iskusnih duhovnika, mnogi izbjegavaju ulaziti u meditaciju i ko­ ntemplaciju jer je to za običnog čovjeka nepoznato područje u kojemu lako može doći do neželjenih situacija. U daru jezika duh je itekako aktivan, a svaka je neželjena situacija isključena. Oni koji ozbiljnije prakticiraju dar jezika, mogu posvjedočiti plodove te komunikacije s Bogom. Koliko je taj dar važan za duh možemo zaključiti i po tome što mu je apostol Pavao posvetio toliko pažnje u Prvoj poslanici Korinćanima. Pročitajmo taj tekst polako obraćajući pažnju na svaku riječ u kojoj Pavao spominje dar jezika: Težite za ljubavlju, čeznite za darima Duha, a najvećma da prorokujete. (1 Kor 14,1)

...................................................................................................................... DAR JEZIKA

27


...................................................................................................................... Jer tko govori drugim jezikom, ne govori ljudi­ ma, nego Bogu: nitko ga ne razumije jer Du­ hom govori stvari tajanstvene. (1 Kor 14,2) Tko pak prorokuje, ljudima govori: izgrađuje, hrabri, tješi. Tko govori drugim jezikom, sam sebe izgrađuje, a tko prorokuje, Crkvu izgrađuje. A htio bih da vi svi govorite drugim jezicima, ali većma da prorokujete. Jer veći je tko prorokuje, negoli tko govori drugim jezicima, osim ako pro­ tumači Crkvi radi izgrađivanja. (1 Kor 14,3-5) A sada, braćo, kad bih došao k vama govoreći drugim jezicima, što bi vam koristilo kad vam ne bih priopćio bilo otkrivenje, bilo spoznanje, bilo proroštvo, bilo nauk? Ako neživa glazba­ la, svirala ili citra, ne daju razgovijetna glasa, kako će se razabrati što se to izvodi na svirali ili citri? Ili ako trublja daje nejasan glas, tko će se spremiti na boj? Tako i vi, ako jezikom ne budete jasno zborili, kako će se razabrati što se govori? Govorit ćete u vjetar. Toliko, re­ cimo, ima na svijetu vrsta glasova i – nijedan

...................................................................................................................... 28

ŠKOLA MOLITVE III.


...................................................................................................................... bez značenja. Ako dakle ne znam značenja glasa, bit ću sugovorniku tuđinac, a sugovo­ rnik tuđinac meni. Tako i vi, budući da čeznete za darima Duha, nastojte njima obilovati radi izgrađivanja Crkve. (1 Kor 14,6-12) Stoga tko govori drugim jezikom, neka se moli da može protumačiti. (1 Kor 14,13) Jer ako se drugim jezikom molim, moj se duh moli, ali um je moj neplodan. Što dakle? Mo­ lit ću se duhom, molit ću se i umom; pjevat ću hvalospjeve duhom, ali pjevat ću ih i umom. Jer ako Boga blagoslivljaš duhom, kako će ne­ upućen reći „Amen“ na tvoju zahvalnicu? Ne zna što govoriš. Ti doduše lijepo zahvaljuješ, ali se drugi ne izgrađuje. (1 Kor 14,14-17) Hvala Bogu, ja govorim drugim jezicima ve­ ćma nego svi vi. Ali draže mi je u Crkvi reći pet riječi po svojoj pameti, da i druge poučim, ne­ goli deset tisuća riječi drugim jezikom. (1 Kor 14,18-19)

...................................................................................................................... DAR JEZIKA

29


...................................................................................................................... Braćo, ne budite djeca pameću, nego nejačad pakošću, a zreli pameću! U Zakonu je pisano: Drugim jezicima i drugim usnama govorit ću ovomu narodu pa me ni tako neće poslušati, govori Gospodin. Tako drugi jezici nisu znak vjernicima, nego nevjernicima; a prorokovanje vjernicima, ne nevjernicima. Ako se dakle sku­ pi sva Crkva zajedno i svi govore drugim jezici­ ma, a uđu neupućeni ili nevjernici, neće li reći da mahnitate? Ako pak svi prorokuju, a uđe koji nevjernik ili neupućen, sve ga prekorava, sve ga osuđuje. Tajne se njegova srca očituju te će pasti ničice i pokloniti se Bogu prizna­ jući: Zaista, Bog je u vama. (1 Kor 14,20-25) Što dakle, braćo? Kad se skupite te poneki ima hvalospjev, poneki ima nauk, ima otkrivenje, ima jezik, ima tumačenje – sve neka bude radi izgrađivanja. Ako tko govori drugim jezikom – dvojica, najviše trojica, i to jedan za drugim – jedan neka tumači; ako pak ne bi bilo tumača, neka šuti u Crkvi, neka govori sam sebi i Bogu. (1 Kor 14,26-28)

...................................................................................................................... 30

ŠKOLA MOLITVE III.



Dar jezika je izvanredna Božja ponuda onima koji „previše rade, a premalo mole“, onima koji su toliko zauzeti poslom za Boga, da ne stignu moliti.

Svaki vjernik želi da mu molitva bude plodo­ nosna. Često smo u nedoumici kome se treba­ mo moliti, te kako, što, i koliko dugo trebamo moliti. Također, često nismo sigurni čuje li Bog i prihvaća li našu molitvu. Kad se služimo darom jezika, ne trebamo sumnjati da je ono što go­ vorimo dobro, jer je to nadahnuto Duhom Svetim i događa se u Duhu Svetom koji po krštenju bo­ ravi u našem nutarnjem čovjeku (srcu).

20,00 kn

www.figulus.hr


Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.