Skola molitve 1 - Josip Lončar

Page 1

ŠKOLA MOLITVE I. UPOZNATI I DOŽIVJETI BOGA

Josip Lončar


...................................................................................................................... Knjižicu brata Josipa koju držim u rukama želim zadržati u srcu. Vjerujem da su razmišljanja u njoj uistinu plod suradnje s Duhom Boga živoga te da izviru iz duše koja moli i trpi, pita i traži, slama se u vlastitoj nemoći i uzdiže se ujedno u sili Gospodnjoj. Što je molitva? Kako uopće na to odgovoriti? Ulazak u jednu drugu dimenziju, u Prisutnost. Komunikacija s Onim koji nas bezgranično ljubi. Neizreciva podložnost Milosrđu u susretu punom ljudskih okvira, a opet tako nepojmljivom. Moramo li definirati molitvu? I da i ne. No, barem možemo pokušati. Josip nas uvodi, korak po korak, u ovaj pokušaj. Vrlo pristupačno, jednostavno, potkrijepljeno Riječju koja je prožeta duhom molitve. U stvari, ne može se govoriti o molitvi vjernika bez poznavanja Pisma. Zato sam zahvalan dragom autoru, jer ljubi Boga i jer ljubi čovjeka kojemu hoće približiti otajstvo molitve, neophodno za život u punini. Kao djeca, moramo učiti. Kao djeca, ponekad ćemo zaspati, odustajati, vraćati se, ponovno otkrivati važnost razgovora s Ocem. Stoga sam ra-

......................................................................................................................


...................................................................................................................... dostan jer ova knjižica nije samo teološki rad na temu o kojoj svi pričaju ili svi spekuliraju. Isprepletena iskustvom, spoznaja o molitvi iznesena u ovom nevelikom djelu, pruža jedno ohrabrenje i poziv: pokušaj. Uđi u borbu. Vježbaj. Isplati se. Neka je čitanje ovog priručnika na blagoslov onima koji otvaraju svoja srca na pohod milosti. Jer „molite i dat će vam se”. A očajnički trebamo Isusa. p. Marko K. Glogović, OSPPE

Josipa poznajem već duže vremena i s njim surađujem na polju evangelizacije preko 10 godina. On je zaista čovjek Božji obdaren različitim karizmama na izgradnju Crkve. Otkrivenja koja ima o Božjoj riječi prodiru duboko u srca ljudi. Kroz propovijedanje prenosi svoje iskustvo vjere koja podiže i ohrabruje vjeru vjernika i otvara ih za nadnaravna iskustva – obraćenja, oslobođenjai ozdravljenja. Ova škola molitve izvrsna je prilika da doživite

......................................................................................................................


...................................................................................................................... širinu i dubinu duše ovog dragog evangelizatora. Vjerujem da će vam po poticajima ove knjige, Isus postati mnogo stvarniji i bliži, a vaša molitva mnogo osobnija i dublja. Iz toga razloga, svim srcem preporučam ovu kratku knjižicu, jer vjerujem da će vam ona biti prava mala škola molitve. Neka vam je blagoslovljeno. vlč. Dražen Radigović

......................................................................................................................


Copyright© 2012 Josip Lončar Nakladnik: Figulus, Koprivnica Autor: Josip Lončar Tehnički urednik: Momir Blažek Lektura i korektura: Martina Zidarić Tisak: Web 2 Tisak d.o.o. Teološka lektura: p. Remigije T. Mlinarić, OFM vlč. Dražen Radigović (odg. urednik Rheme) p. Marko K. Glogović, OSSPE (odg. urednik Booka) p. Antonio M. Čirko, OCD, dr. sc. Knjigu možete naručiti na: www.figulus.hr, e-mailom (tajnica@figulus.hr) ili na: 048/621-159, 099/216-4788 i 091/220-6542 Biblijski tekstovi preuzeti su iz Novog zavjeta (prijevod: Duda – Fućak) u izdanju Kršćanske sadašnjosti.

CIP zapis dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 801536 ISBN 978-953-56330-2-0 (cjelina) ISBN 978-953-56330-3-7


Sadržaj

Uvod ............................................................................................................. 9 Probudimo Isusa ......................................................................... 11 Susretnimo ga .............................................................................. 13 Stvorimo svoju sliku Boga ............................................. 16 Promatrajmo .................................................................................. 24 Vježbe molitve .............................................................................. 27 Uskrisenje mladića iz Naina .......................................... 27 Ozdravljenja u genezaretskoj okolici ................33 Mama, teta, Marija i Ivan .................................................. 37 Ozdravljenje gubavca ........................................................... 41 Isusov radni dan ........................................................................ 48 Nije me dostojan ........................................................................ 51 Sažali se ...............................................................................................54 Hrana koja siti .............................................................................. 56 Sažalio se do kraja .................................................................. 60 Gdje su dva ili tri, ondje sam i ja ............................ 64 Šest sati na križu ....................................................................... 66 O autoru ................................................................................................ 75


.


Uvod

Molitva je susret čovjeka s Bogom. To je susret čitavog čovjeka s Bogom. Zato molitva osim razuma poznaje i volju i emocije. Molitva je susret koji ispunjava, oslobađa, liječi, usmjerava, podiže, tješi, umiruje, razveseljava, kroti, krijepi... Molitva je proces po kojem čovjek postaje svet (cjelovit – usađen u Boga). Molitva je mnogo više od izgovaranja naučenih riječi i formula. Molitva se uči i usavršava cijeli život. Počinjemo s tečajem koji će biti prilagođen više duhu nego razumu. Neće biti sistematičan, neće imati određeni redoslijed, a neće biti ni predvidiv a ipak će onima koji ga ozbiljno shvate biti itekako koristan.

...................................................................................................................... UVOD

9


......................................................................................................................

Molitva je više ‘stvar’ duha nego razuma pa ćemo mi tečaj započeti tako da naučimo probuditi svoj ljudski duh te ga naučimo surađivati s Duhom Svetim

...................................................................................................................... 10

ŠKOLA MOLITVE


......................................................................................................................

Probudimo Isusa Isus je rekao Nikodemu kako će svi oni koji su rođeni odozgor, od Duha Svetoga i koji su vođeni tim istim duhom, biti nepredvidivi poput vjetra kojemu ne znamo odakle dolazi i kamo ide (usp. Iv 3, 8). Ukoliko želimo biti njegovi učenici, trebamo se odreći vlastitih, provjerenih shema i početi se oslanjati na izravne poticaje Duha. Posebno je to važno za učitelje. Pravi učitelj nikad sâm ne prestaje učiti i on je uvijek samo onaj koji prenosi znanje, ono naučno i ono od Duha izravno zadobiveno. Učitelji vole objašnjavati i dokazivati, držati se logike i redoslijeda, no u evanđeljima vidimo kako najveći učitelj Isus nije previše objašnjavao i dokazivao, već je slušateljima davao mogućnost da se sâmi odrede prema onome što im je govorio. Najveći učitelj nije učio samo riječima, već i primjerom. Apostol Pavao nije se usudio bilo što učiti što u njegovu životu nije bila proživljena stvarnost, i njegova se riječ i propovijedanje nisu sastojali u uvjerljivim riječima mudrosti, već u očitovanju Duha i snage, kako se njegovi učenici

...................................................................................................................... PROBUDIMO ISUSA

11


...................................................................................................................... ne bi oslanjali na ljudsku mudrost, nego na Božju snagu (usp. 1 Kor 2, 1-5). Molitva je više ‘stvar’ duha nego razuma pa ćemo mi tečaj započeti tako da naučimo probuditi svoj ljudski duh te ga naučimo surađivati s Duhom Svetim. Na taj ćemo način upoznati Boga i steći dovoljno povjerenja u njega kako bismo mu se zaista mogli predati. Često se nalazimo u situaciji sličnoj onoj kad su učenici plovili s Isusom u barci te se podiglo tako strašno nevrijeme da su bili blizu pogibelji. Isus je mirno spavao kao da se njega ne tiče što će svi poginuti. Učenici su tako dugo čekali da Isus nešto poduzme dok opasnost nije postala prevelika. Tek su ga tada probudili (usp. Mt 8, 23-27). Možda je vrijeme da ga i mi probudimo. Naime, primili smo njegova Duha još na krštenju, no čini se da još uvijek spava. Previše je kršćana poginulo i imalo mizeran život samo zato jer u sebi nisu probudili Duha Svetoga. Lijepo je znati da je Duh Sveti u nama po krštenju, no ukoliko ga ne probudimo i ne počnemo zajedno s njime aktivno komunicirati, propustit ćemo život u izobilju koji

...................................................................................................................... 12

ŠKOLA MOLITVE


...................................................................................................................... nam je darovan. Kristov duh je, također, prisutan u liturgiji i u sakramentima no nekako se trudimo biti što ‘tiši’ kako ga ne bismo probudili. Naučili smo kako je Ilija susreo Boga u laganom povjetarcu (usp. 1 Kr 19, 9-13), a ipak zanemarujemo činjenicu kako se Duh Sveti na Duhove na učenike spustio u silnoj huci i snazi (usp. Dj 2, 2). Čudno je to da uzimamo primjer proroka, a odbacujemo primjer Duhova čije smo iskustvo svi dužni nasljedovati (usp. KKC 1302).

Susretnimo ga Molitva je uvijek susret s Bogom i ima najrazličitije oblike, no svim tim susretima zajedničko je to što u njima mi kao osoba susrećemo Boga kao osobu. Usporedimo taj susret s bilo kojom drugom osobom. Što nam je u pojedinim situacijama susreta važno? To svakako ovisi o tome što osoba koju susrećemo za nas predstavlja i koliko je poznajemo te koliko povjerenja u nju imamo. Svakako je važno čuti osobu koju susrećemo, važno je

...................................................................................................................... SUSRETNIMO GA

13


...................................................................................................................... vidjeti je i promatrati njezino ponašanje, osjetiti njezine emocije, prepoznati njezinu volju. Važno je toj osobi dopustiti da djeluje na nas svojim riječima i činima. Važno je bez straha očekivati da ćemo se u susretu s tom osobom smijati i plakati, ljutiti i radovati, ohrabrivati i plašiti – s radosnima ćemo se radovati, a sa žalosnima žalovati. Od drugih osoba učimo i poprimamo nešto od njihova karaktera. Stara poslovica kaže: „S kim si – takav si!” Upravo to primijenit ćemo na naš susret s Bogom u molitvi. Odmah si na početku posvijestimo činjenicu da nije Bog jedini kojeg u molitvi susrećemo, nego susrećemo i sve one koji se nalaze u duhovnim prostorima (usp. Heb 12, 22-24). Tako naš duh u molitvi može susresti anđele, proslavljene duše na nebu, duše u čistilištu i duše drugih ljudi, naših suvremenika, koji poput nas mole i molitvom ulaze u susret s Bogom. To nam potvrđuju nebrojeni primjeri ljudi molitve kroz povijest Crkve, i pozivaju nas da ih nasljedujemo.

...................................................................................................................... 14

ŠKOLA MOLITVE


......................................................................................................................

Molitva je uvijek susret s Bogom i ima najrazličitije oblike, no svim tim susretima zajedničko je to što u njima mi kao osoba susrećemo Boga kao osobu

...................................................................................................................... SUSRETNIMO GA

15


......................................................................................................................

Stvorimo svoju sliku Boga Čovjek vidi i promatra, čuje i sluša, dotiče i opipava, njuši i miriše – ono što mu je na neki način zanimljivo. Zanimljivo znači da je nešto, kako u Otkrivenju piše, vruće ili studeno. Primjećujemo ono što volimo i ono što ne volimo – ostalo smo naučili ignorirati. Već prema intenzitetu naših emocija prema nečem određenom s čime se susrećemo, pokazujemo određenu manju ili veću volju da to isto doživimo. Tako svaki dan prolazimo istom ulicom, slušamo istu glazbu, gledamo iste ljude na radnom mjestu... Sve je to postalo dio nas. O svemu smo tome stvorili vlastitu sliku koja odgovara našim trenutnim ‘potrebama’. Problem je u tome što smo takvu istu sliku stvorili i o Bogu! Razmislimo malo o toj svojoj slici. Ukazuje li ona na Boga kojemu se možemo i zaista slobodno hoćemo bezuvjetno predati – upravo onako kako on to od nas traži? Mnogi vjernici nemaju takvu sliku Boga, ili je imaju samo u svojem razumu no ne i u svojem srcu. Oni uvijek iznova ustima predaju Bogu svoj

...................................................................................................................... 16

ŠKOLA MOLITVE


......................................................................................................................

Čovjek vidi i promatra, čuje i sluša, dotiče i opipava, njuši i miriše – ono što mu je na neki način zanimljivo

...................................................................................................................... STVORIMO SVOJU SLIKU BOGA

17


...................................................................................................................... život, a srcem ostaju zatvoreni. Zbog toga nemaju radosti kršćanstva. Biblija je knjiga u kojoj možemo promatrati Boga, vidjeti ga onakvoga kakav on zaista jest i čuti ono što on zaista govori. Promatrajući ga prikazanog u najrazličitijim biblijskim situacijama, možemo ga susresti u svojoj nutrini koja ga zatim uvijek iznova prepoznaje u molitvi i reagira na način na koji smo ga prepoznali, tj. doživjeli. Kod promatranja treba isključiti mudrovanje i umovanje jer je njima Bog sakriven (usp. Lk 10, 21). Dakle, treba jednostavno promatrati, bez postavljanja pitanja o smislu teksta, onako kako to rade mala djeca (usp. Mk 10, 13-16). Pitanja ćemo postavljati kad budemo učili o meditaciji. Mudrost i umnost ponovno ćemo uključiti kad budemo učili o Bogu. Za početak trebamo naučiti promatrati (usp KKC 2654). Počet ćemo s promatranjem Isusa. (usp. Heb 3, 1; Heb 12, 3; Rim 11, 22) Ukoliko zaista želimo u svojem srcu vidjeti njegovu stvarnu sliku, trebamo ga promatrati od rođenja do smrti, u radosti i žalosti, kad radi i kad se odmara, kad je ljut i kad je dobre

...................................................................................................................... 18

ŠKOLA MOLITVE


......................................................................................................................

Kod promatranja treba iskljuÄ?iti mudrovanje i umovanje jer je njima Bog sakriven. Dakle, treba jednostavno promatrati, bez postavljanja pitanja o smislu teksta, onako kako to rade mala djeca

...................................................................................................................... STVORIMO SVOJU SLIKU BOGA

19


...................................................................................................................... volje, kad govori, poučava, kad prima i daje, kad liječi i oslobađa, kad moli i kad se odmara, kad blagoslivlja i kad proklinje, u slavi i u poniženju, u slobodi i na križu... Trebamo ga slušati kad govori majci, kad govori djeci, učenicima, mnoštvu, farizejima, potrebitim pojedincima, židovima i poganima... Na taj će način naša duša stvoriti sliku Boga prema kojem će onda imati sasvim određene emocije, volju i stavove. Bit će to Bog kojeg ćemo u molitvi susretati na sasvim osobnoj razini. Naša slika Boga bit će samo nama svojstvena i mi ćemo ga doživljavati na sasvim jedinstven način. Ta će se slika kroz čitav naš život mijenjati i usavršavati jer ćemo se mi mijenjati susrećući Njega. Ta će slika uvelike pomoći da stvorimo sasvim osoban odnos s Bogom. Posebno ćemo ga drukčije doživljavati u sakramentima i u liturgiji Crkve koji više neće biti nešto što trebamo obaviti, nego nešto što itekako želimo doživjeti. Nema čovjeka koji u sebi ne nosi podsvjesnu potrebu za priznanjem. Koliko je doktorata napisano samo zato da bi se dobilo priznanje, ko-

...................................................................................................................... 20

ŠKOLA MOLITVE


...................................................................................................................... liko je sportaša naporno treniralo kako bi dobili priznanje, koliko je glazbenika vježbalo kako bi dobili priznanje, koliko je radnika naporno radilo kako bi dobili priznanje, koliko se supružnika žrtvovalo kako bi dobili priznanje, koliko je ljudi izabralo svoj životni poziv (uključujući i duhovni poziv) kako bi dobili priznanje, koliko je automobila kupljeno i kuća sagrađeno kako bi se dobilo priznanje, koliko je novca potrošeno na kure za mršavljenje i uljepšavanje kako bi se dobilo priznanje... Ova bi lista mogla biti jako dugačka. Svima onima koji traže priznanje, svojstveno je jedno – svjesno ili podsvjesno žele da ih drugi ljudi primijete, da ih vide i da ih prihvate. No većina čini jednu te istu pogrešku – žele biti ono što nisu jer misle da onakvi kakvi jesu neće biti prihvaćeni. Oholost se događa onda kad iz bilo kojeg razloga želimo biti ono što nismo. Ponos nam ne dopušta da se prestanemo promatrati mjerilima koja je postavio svijet, a poniznost je mudro prihvaćanje sebe točno onakvima kakvi jesmo. A svatko od nas vrijedan je priznanja i iskreno će ga dobiti tek onda kad postane ono što zaista jest. Zato je po-

...................................................................................................................... STVORIMO SVOJU SLIKU BOGA

21


...................................................................................................................... niznost velika mudrost jer nas uvodi u istinu koja nas može osloboditi. Najnevjerojatnija činjenica ljudske gluposti jest ta da svi želimo biti primijećeni, a sâmi se jako malo trudimo primijetiti druge. Promatrajući Boga, naučit ćemo na isti način promatrati i ljude. Otkrivajući Boga, otkrivat ćemo i svoje bližnje. Kako se osjećate kad se susretnete s nekom osobom koju ste susreli samo jednom u životu, i to možda prije više godina, a ta osoba pamti vaše ime, pamti kako ste izgledali, što ste rekli i kakav ste dojam na nju ostavili? Kako se osjećate u društvu osobe koja vam u zajedničkom susretu poklanja svu svoju pažnju, iako se nimalo ne nameće i nema vas namjeru u bilo čemu iskoristiti? Naravno da takvu osobu s pravom možemo cijeniti. To je samo dio plodova koje možemo imati kroz molitvu vođenu Duhom. Zašto ne bismo već sada odlučili da ćemo nastojati drugima davati ono što nama najviše treba (usp. Mt 7, 12). Ako nam je ‘oko zdravo’, tj. ako naučimo pravilno promatrati svijet, Boga i sebe, čitavo će naše biće biti zdravo (usp. Mt 6, 22-23). Besplatno dajte i besplatno ćete primiti. Ne trebate se mučiti za-

...................................................................................................................... 22

ŠKOLA MOLITVE


...................................................................................................................... vršiti visoke škole, pobijediti u sportu, obogatiti se, kupiti skupi auto, smršaviti, postati netko ili nešto... Jer tako skupo plaćate, a budući da skupo plaćate, niste spremni ni besplatno dati. Koje li tragedije! Najveće bogatstvo koje nam je Bog, osim sebe sâma, dao, nije materijalno, nije vlast, nije uspjeh... To nije ništa drugo doli ljudi s kojima živimo, tj. bližnji. Ta, najveća zapovijed ljubavi zapravo nam ne zapovijeda, nego nas upućuje na život u izobilju usmjeravajući nas na ljubav prema Bogu i bližnjemu. U tom je ‘usmjerenju’ sav zakon i svi proroci, sva mudrost i sve obilje života (usp. Mt 22, 34-40). Ako ne ljubimo bližnjega, ne ljubimo ni Boga (usp. 1 Iv 4, 20). To što je apostol Ivan izrekao nije prvenstveno osuda, već je putokaz prema Bogu. No, bez svjetla Duha Svetoga, mnogo nam toga u Bibliji ostaje nejasno, nezanimljivo, neostvarivo, neaktualno, a nekima čak i netočno (usp. Iv 16, 12-13). Prelazimo na prvu vježbu!

...................................................................................................................... STVORIMO SVOJU SLIKU BOGA

23


......................................................................................................................

Promatrajmo Vježbu je najbolje raditi u grupi, no možete i sâmi. Uzet ćemo jedan mali odlomak iz evanđelja i čitati ga tako da ćemo istovremeno pokušati promatrati ono što čitamo. Važno je da se čita dovoljno sporo kako se iz našeg promatranja ne bi izostavila niti jedna jedina riječ. Onaj koji čita, neka sâm procijeni koliko je potrebno da se određena slika zamisli. Uzimat ćemo kratke ulomke i nema nikakva razloga za žurbu. Kad se dođe do nekih riječi, kao npr. do određenih imena ili naziva, tada ih treba pročitati sporije i naglašenije tako da ih možemo promotriti i kroz nekoliko sekundi zadržati u svojim mislima. Važno je ono što čitamo promatrati kao određene scene u nekom filmu. Ne smije se prelaziti na sljedeću scenu ako se prije nije vidjela prethodna. Ponovno napominjem da treba samo promatrati, bez razmišljanja i postavljanja pitanja o značenju teksta. Ni jednu riječ ne smijemo preskočiti ili prebrzo prijeći jer nam se možda učinila nezanimljivom. Upravo se u takvim riječima Duh Sveti može očitovati na čudesan način i po-

...................................................................................................................... 24

ŠKOLA MOLITVE


......................................................................................................................

Upravo se u takvim riječima Duh Sveti može očitovati na čudesan način i pokazati nam ono što nikad dotad nismo vidjeli

...................................................................................................................... PROMATRAJMO

25


...................................................................................................................... kazati nam ono što nikad dotad nismo vidjeli. Ne trebamo se opterećivati vlastitim mogućnostima zamišljanja slika. Kvaliteta onoga što primamo ne ovisi prvenstveno o našoj sposobnosti vizualizacije. Vidjet ćete da i vrlo nejasno oblikovana slika može biti itekako dragocjena i našem duhu važna. Vježbe mogu biti posebno snažne ukoliko se rade u grupi u kojoj netko čitanja može čitati na način da sasvim polako i jasno čita vodeći računa o sposobnosti prisutnih da te iste riječi vizualiziraju. Kod zamišljanja slika od velike pomoći može biti to da imamo zatvorene oči. Na taj nas način ništa neće ometati. Bilo bi dobro da, barem u početku, vježbe izvodimo na mjestima gdje nas ništa neće ometati slušno, vizualno ili na bilo koji drugi način. Treba početi, a ostalo će doći s vježbom.

...................................................................................................................... 26

ŠKOLA MOLITVE


......................................................................................................................

Vježba br. 1 Uskrisenje mladića iz Naina Počnimo s Lukinim izvještajem o Isusovu uskrsnuću mladića iz Naina. Neka čitanje počne s: „Čitanje iz evanđelja po Luki, glava 7, od redka 11 do 15”. Na taj ćemo način lako pamtiti gdje se što u Bibliji nalazi. Dakle, u svojim mislima stvorimo slike četiri evanđelista, a najlakše to možemo po nekoj određenoj karakteristici. Zamislimo evanđelista Luku, koji je po zanimanju bio liječnik, kako stoji pred nama i čita nam određeno poglavlje i određene retke. Ovdje zastanimo i pokušajmo si zamisliti kako je tadašnji liječnik izgledao, čime se bavio, kakve je pacijente imao... Pustimo mašti da stvori određene predodžbe. Luka je bio Pavlov pratitelj i na trenutak si pokušajmo zamisliti Luku kako prati Pavla na njegovim putovanjima i promatra ga kako evangelizira, a zatim sve to sistematski promišlja i zapisuje. U njegovu ćemo evanđelju otkriti njegovu dušu. Samo on opisuje neke događaje, poput obraćenja desno razapetog

...................................................................................................................... USKRISENJE MLADIĆA IZ NAINA

27


...................................................................................................................... razbojnika, poput opisa Isusove zemaljske obitelji... Vidjet ćemo nježnog muškarca koji vidi patnju ljudi i odgovor Božji na tu patnju. Luka će nam postati osobni prijatelj i za vrijeme promatranja onoga što ga je Duh Sveti nadahnuo da napiše stvorit ćemo i svoj osobni odnos prema njemu. Četiri evanđelista postat će naša četiri velika prijatelja. Bit će nam poput četiri brata koji svi jednako vole Oca, a to iskazuju svaki na svoj, specifičan način. Neka nam odmah na početku bude ostavljeno dovoljno vremena nakon što se izgovori broj poglavlja a zatim i redaka kako bismo ih zamislili i kako bismo ih nekoliko sekundi zadržali u svojim mislima. Evo odlomka...

...................................................................................................................... 28

ŠKOLA MOLITVE


...................................................................................................................... Lk 7, 11-16

Nakon toga uputi se Isus u grad zvani Nain. Pratili ga njegovi učenici i silan svijet. Kad se približi gradskim vratima, gle, upravo su iznosili mrtvaca, sina jedinca u majke, majke udovice. Pratilo ju mnogo naroda iz grada. Kad je Gospodin ugleda, sažali mu se nad njom i reče joj: „Ne plači!” Pristupi zatim, dotače se nosila; nosioci stadoše, a on reče: ...................................................................................................................... USKRISENJE MLADIĆA IZ NAINA

29


......................................................................................................................

„Mladiću, kažem ti, ustani!” I mrtvac se podiže i progovori, a on ga dade njegovoj majci. Sve obuze strah te slavljahu Boga govoreći: „Prorok velik usta među nama! Pohodi Bog narod svoj!”

Sad ostanimo nekoliko trenutaka u potpunoj tišini misli. Ne razmišljajmo ni o čemu, umrtvimo svoj razum kako bi naš duh bio neometan, i u miru. Promatranjem riječi dopustili smo da one poput sjemena padnu u našu dušu. Dopustimo tom sjemenu da ostane potpuno mirno u našoj duši koja je postala plodno tlo. Ako prerano počnemo razmišljati što riječi koje smo pročitali znače, ponašamo se poput sijača koji drugi dan nakon sjetve otkapa zemlju kako bi vidio

...................................................................................................................... 30

ŠKOLA MOLITVE


...................................................................................................................... zašto sjeme još nije izniklo. Imajmo povjerenja da u tom trenutku mira sjeme Božje riječi polako pada u našu dušu i zahvaća ona područja naše osobnosti kojima je namijenjena. Zato je potreban mir i vrijeme (usp. Mk 4, 2-20). Nakon toga, pokušajmo cijeli događaj još jednom pregledati u svojim mislima. Zamislimo da sve u najsitnije detalje nekome prepričavamo. Kod toga pokušajte ne razmišljati o značenju onoga što ste pročitali – jednostavno odvrtite film još jednom. Bilo bi dobro kad biste nakon toga još jednom to isto nekome ispričali. Mnogi će od vas primijetiti kako ste zapamtili gotovo sve detalje, ali ćete također primijetiti da cijelu opisanu situaciju pričate na drukčiji način. Što je drukčije? Drukčiji je vaš odnos prema onome što ste pročitali. Budući da ste promatrali i srcem, a ne samo razumom, vaše je srce primijetilo milosrdnog Isusa, vidjeli ste bol majke, vidjeli ste strah velikog mnoštva ljudi koji su svjedočili tom prizoru i vi ste na neki način bili ondje, pred gradskim vratima judejskog gradića Naina, i niste mogli ostati ravnodušnima. Dopustili ste Duhu Svetome

...................................................................................................................... USKRISENJE MLADIĆA IZ NAINA

31



ŠKOLA MOLITVE I.

Molitva je susret čovjeka UPOZNATI s Bogom.I DOŽIVJETI To je susret BOGA čitavog čovjeka s Bogom. Zato molitva osim raJosip Lončar zuma poznaje i volju i emocije. Molitva je susret koji ispunjava, oslobađa, liječi, usmjerava, podiže, tješi, umiruje, razveseljava, kroti, krijepi... Molitva je proces po kojem čovjek postaje svet (cjelovit – usađen u Boga). Molitva je mnogo više od izgovaranja naučenih riječi i formula. KKC 2653 Crkva „snažno i na osobit način potiče sve kršćane (...) da učestalim čitanjem božanskih Pisama steknu ‘uzvišeno znanje – Isusa Krista’ (...). No, molitva treba da prati čitanje Svetoga pisma da se uspostavi razgovor između Boga i čovjeka, jer ‘Njemu se obraćamo kad molimo, Njega slušamo kad čitamo božanske poruke’”. KKC 2654 Oci duhovnog života, parafrazirajući Mt 7,7, ovako sažimlju raspoloženja srca hranjena Riječju Božjom u molitvi: „Tražite čitajući, i naći ćete razmatranjem; kucajte moleći, i otvorit će vam se promatranjem”.

20,00 kn

www.figulus.hr


Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.