Plus 78

KOLUMNA

Josip Lončar OSVRT NA PROŠLI MJESEC

Z na

n

jera v i os t

Pism

o tat

S svjet imbolika la u kršć istočnih an a

skaja j i l Bibjeljen isc

i

U Tvojoj prisutnosti

Iskustvo prisnog, osobnog poznavanja Boga Isus – čovjek pro m

Ples – jedna od prečica do radosti

jene

ns oča

tvo

O MT I D R A M? O T I Z A Š O R AD ŠT svj

ed

!

O V O N

SADRŽAJ

4 Uvodno slovo U Tvojoj prisutnosti 6 Srce Isusa, Sina Oca Vječnoga 8 Josip Lončar - kolumna Osvrt na prošli mjesec 12 Josip Lončar

U Tvojoj prisutnosti – osvrt

18 Svjedočanstvo

Zašto radim to što radim?

23 Sveta godina milosrđa

Njegova je najveća radost opraštati nam

24 Znanost i vjera

Religiozna vjera se ne temelji na dokazima?

27 Biblijska iscjeljenja – i danas!

30 prof. Livio Marijan

Simbolika svjetla u istočnih kršćana

36 Pismo tati 11

Tatin konačni odlazak

42 Vedrana Čolić Isus – čovjek promjene

46 dr. Ivo Belan

Ples – jedna od prečica do radosti

49 Humor Odgovorni urednik: p. Marko Glogović, OSPPE Urednica: Martina Zidarić Grafičko oblikovanje: Momir Blažek Lektura: Martina Zidarić

PLUS | lipanj 2016.

+

Uredništvo: Josip Lončar, Martina Zidarić, Momir Blažek, Marko Matijašević, Mihael Lončar, Irena Kukec, Tatjana Prepelić Suradnici u ovom broju: dr. Ivo Belan, Vedrana Čolić, Josip Lončar Zaharija, fr. prof. Livio Marijan, Nikola L. Noso

3

IMPRESUM

UREDNICA: Martina Zidarić

U Tvojoj Dragi čitatelji i čitateljice!

E

vo, svi smo ovdje u posljednje vrijeme pod dojmom knjige koju smo pripremali. (Josip je u svome osvrtu na nju pomno prikazao njezin sadržaj i razlog zbog kojeg je oduševila tolike milijune čitatelja. A ja ću ovdje iznijeti svoj doživljaj.)

Gledam nas vjernike – svoje poznanike, župljane, rodbinu. I u većine ne vidim razliku naspram onih koji nisu vjernici. Ponosno izjavljujemo da smo vjernici, redoviti smo na svetoj misi, branimo vjeru i Crkvu, ali u isto vrijeme kukamo kako nam je teško u našoj državi, zabrinuti smo, bolesni, baš kao i oni koji nisu vjernici. U tome vidim još nešto: možda ne znamo drugačije, možda nas nitko nije poučio, ukazao nam na ono što razlikuje vjernika od Vjernika.

Upravo to praktično i konkretno daje ova knjiga. Ona se sastoji od misli za svaki dan u godini koje je autorica koncipirala tako da se u njima Isus obraća onome tko čita. Isus čitatelja / čitateljicu poziva da prebiva u Njegovoj prisutnosti, jer ondje će dobiti Njegovu snagu ne samo za ovaj život nego, što je još važnije, za onaj vječni. Isus nam daje svoju silu, 'izlijeva je na svako tijelo'. Tek kad ju primimo, pravi smo vjernici i tek će tada oni koji to nisu primijetiti da smo po nečemu drastično različiti od drugih. I tada ćemo im moći posvjedočiti o „Kristu u nama, nadi slave!” (v. Kol 1,27)

4

www.kristofori.hr | PLUS

Uvodno slovo

prisutnosti Ovome mome iskustvu dodatno je doprinijela Josipova ideja da tekst objavimo u oba roda. Na prvu mi se ta ideja učinila suvišnom, ali kad sam tekst 'prebacivala' iz muškog u ženski rod, zaista sam primijetila razliku. Dotad se ovim razlikovanjem muškog i ženskog roda nisam previše zamarala. Primjerice kad bih pozdravljala one koji čitaju naš časopis, rekla bih jednostavno „Dragi čitatelji” argumentirajući da se pod tim podrazumijevaju i čitateljice. Nisam se također obazirala ni na to što je, npr. naša Biblija prevedena u muškom rodu. No nakon iskustva s ovom knjigom počela sam to primjećivati i shvatila sam da to u meni nesvjesno stvara određenu distancu kada čitam Riječ. Osjećaj

Čitajući tekst ove knjige u že­ nskom rodu još sam više isku­ sila kako se On osobno obraća meni osobno kao da se ona ne obraća izravno meni – konkretnoj osobi, određena spola, porijekla, povijesti... Upravo sam tu bliskost iskusila kad sam čitala tekst ove knjige u ženskom rodu: još sam više iskusila kako se On osobno obraća meni osobno. A to me iskustvo potaknulo da se u svojim svakodnevnim trenucima molitve još više otvorim Gospodinu, da se mu se predam, i od njega primam.

v­idjeli i makar malo naslutili ovo što vam opisujem: Ne oklijevaj primiti radost od mene, jer ti je darujem u izobilju. Što više ostaješ u mojoj prisutnosti, to lakše moji blagoslovi teku u tebe. U svjetlu moje ljubavi postupno se preobražavaš u moju slavu. Provodeći vrijeme sa mnom, počinješ shvaćati kako je široka, dugačka, visoka i duboka moja ljubav za tebe.

Ponekad odnos koji ti nudim izgleda predobro da bi bio moguć. Ja izlijevam svoj život u tebe, i sve što trebaš činiti je da me primaš.

U svijetu u kojem moraš prvo zaslužiti da bi mogla uzeti, savjet kako se trebaš odmarati da bi primila zvuči odviše lako. Postoji povezanost između primanja i vjerovanja: što imaš više pouzdanja u mene, to si sposobnija primiti mene i moje blagoslove. Imaj moj mir, i znaj da sam ja Bog. Druga Korinćanima 3,18; Efežanima 3,17-19; Psalam 4,10 Neizmjerno sam zahvalna što sam imala priliku čitati ovu knjigu. Jer nas podsjeća (a treba nas podsjećati svaki dan, za što je idealan upravo ovakav koncept knjige) na ono najbitnije za nas ljude – da smo ovdje samo u prolazu, i da vječni život može početi već danas. Isus nas čeka da mu se odazovemo na taj poziv.

Želim nam svima da nam čitanje bude na Izdvajam misao za 14. ožujka kako biste b­lagoslov i izgradnju!

PLUS | lipanj 2016.

5

MEDITACIJA O LITANIJAMA SRCA ISUSOVA sveti Ivan Pavao II. Značenje toga „snažnog ojačanja unutarnjega čovjeka” – koje djelo Duha Svetoga čanjaje unutarnjega čovjeka” što– koje djeluje u našim je djelo Duhasrcima Svetoga – što objašnjava nastavak djeluje nam u našim srcima poslanice Efežanima kojoj – objašnjava nam unastavak čitamo: „Po vjeri Krist prebiposlanice Efežanima u kojoj vjeriteKrist prebivačitamo: u srcima„Po vašim u ljubavi va ukorijenjeni u srcima vašim i utemeljeni te u ljubamognete shvatiti... ljubav vi ukorijenjeni i utemeljeni Kristovu koja shvatiti... nadilazi svaku mognete ljubav spoznaju se nadilazi ispunite svaku do Kristovudakoja svespoznaju punine Božje” (Ef 3,17-do da se ispunite 19). sve punine Božje” (Ef 3,1719).

To može napraviti samo Duh Sveti u našem To može napravitiljudskom samo Duh duhu.

Svetiljudskom može SvetiSamo u Duh našem pred nama otvoriti tu puniduhu.

Samo Duh Sveti može nama otvoriti tu puninupred „unutarnjega čovjeka”, koji smije biti čovjeka”, zaokunu ne „unutarnjega kojisamo ne smije bitiprolazi zaokupljen onim što „nego mora ukorijeniti i pljensesamo onim što prolazi utemeljiti” onojukorijeniti „ljubavi” i „nego se umora koja ne prolazi.

Ta se „ljubavi” ljubav utemeljiti” u onoj u ljudskom koja ne prolazi.

Ta se Srcu ljubav Po njegovu se Srcu Bog približava našim srcima objavljuje njegova Sina.u ljudskom Srcu objavljuje rigibam rigibamkoljena koljenapred pred Stoga novljevu zajedno Srcu s njom nego„prigiMajka? njegova Sina.

Ocem, Ocem,... ...neka nekavam vam bamo Stoga zajedno s njom „prigikoljena pred Ocem”.

I U Kristovu Srcu Crkva nalaKristovu Srcu dadne dadnepopobogatstvu bogatstvu zajedno s njom pred molimo da I zi U bamo koljena Ocem”. prilaz k Bogu kojiCrkva je Pre-naSlave Slavesvoje svojeojačati ojačatisesepopo pobožnost Otkupitelja zajedno sSrcu njom molimo da sveto lazi Trojstvo, prilaz k Otac, Bogu Sin koji i je Duhu Duhunjegovu njegovuu usnazi sna­ Presveto Duh Sveti.Trojstvo, Taj jedini Otac, zazi unutarnjega čovjeka Bogi –Duh ujedno Sveti.Jedan Taj jedii za unutarnjega „Unutarnji se čovjek” „mora Sin (Efčovjeka 3,14-16). moli Trojstven – neizreci(Ef Tako 3,14-16). ni Bog – ujedno Jedan i ukorijeniti i utemeljiti” u onoj Kristov riječiTako apostol moli Kristov Trojstven – neizrecivo vo je otajstvo vjere. je „ljubavi” koja ne prolazi – ta otajstvo riječima povjere.

On uistiOn uistinu „prebiva u maapostol poslanice Efežanise ljubav objavljuje u ljudskom nu svjetlu nedostupnu” „prebiva u svjetlu nema. slanice Crkva slavi Efežanima. svet(1 Tim 6,16).

Crkva Srca slaviIsusova svetko-i dostupnu” (1 Tim 6,16). kovinu Srcu njegova Sina otajstvu togaIsusova božan-i vinu Srca isto je je vrijeme beskrajni po Duhu u UU isto vrijeme beskrajni pobožnost SrcuSvetom, Otkupitelja otajstvu toga božanskog skog Srca posvećuje također svijeta, nama ojača Svetom, unutar- u Bog Bogdopustio dopustiodadagagazagrli zagrli svijeta, po Duhu Srcamjesec posvećuje također cije- svima cijeli lipanj.

Srceonog onogČovjeka Čovjekakojem kojem svima nama ojača unutar- Srce njega čovjeka. li mjesec lipanj. je je ime Isus iz iz Nazareta: Isus ime Isus Nazareta: Isus A tko će moći biti bliži Sinjega čovjeka.

AA popoSrcu Krist.

SrcuSina SinaBog Bogsese A tko će moći bitiMajka? bliži Si- Značenje toga „snažnog oja- Krist. novljevu Srcu nego

Srce Isusa, Sina Oca Vječnoga

PP

6

www.kristofori.hr | PLUS

3. lipnja: Svetkovina Srca Isusova Biblioteka Kristofori približava približavai inašim našimsrcima srcimai i dolazi dolazik knjima. njima.

Tako Takojejesvatko svatkoododnas naskršten kršten „U„Uime imeOca Ocai iSina Sinai iDuha Duha Svetoga”.

Svetoga”.Svatko Svatkojejeododnas nas već većododpočetka početkauronjen uronjenu u Boga Bogajednog jednogi trojstvenog i trojstvenog– – u uBoga Bogaživoga, živoga,u uBoga Bogakoji koji daje daježivot. život.Tog TogBoga Bogaispoviispovijedamo jedamokao kaoDuha DuhaSvetoga Svetoga koji, koji,izlazeći izlazećiododOca Ocai iSina, Sina, „daje „daježivot”. život”.

Srce SrcejejeIsusovo Isusovo„oblikovano „oblikovano ododDuha DuhaSvetoga Svetogau ukrilu kriluDjeDjevice viceMajke”.

Majke”.Bog Bogkoji koji„daje „daje život”, život”,koji kojisese„povjerava „povjeravačočovjeku”, vjeku”,započeo započeojejedjelo djelosvosvojejerasporedbe rasporedbespasenja, spasenja,tako tako dadajejepostao postaočovjekom. čovjekom.UpraUpravovou udjevičanskom djevičanskomzačeću začećui i rođenju rođenjuododMarije Marijezapočinje započinje njegovo njegovoljudsko ljudskosrce, srce,„obli„oblikovano kovanoododDuha DuhaSvetoga Svetogau u krilu kriluDjevice DjeviceMajke”.

Majke”.

ToToSrce Srceželimo želimoštovati štovatiti-tijekom jekommjeseca mjesecalipnja. lipnja.Od Od toga togaSrca, Srca,još jošdanas, danas,želimo želimo učiniti učiniti posebno posebno povjerljipovjerljivuvuosobu osobuzazasvoja svojaoskudna, oskudna, siromašna siromašnaljudska ljudskasrca, srca,zaza srca srcananarazličite različitenačine načineiz-izmorena, morena,nanarazličite različitenačine načine izmučena. izmučena.A Aipak ipaksrca srcakoja koja seseuzdaju uzdajuu umoć moćsamoga samoga Boga!

Boga!I Iu uspasonosnu spasonosnumoć moć Presvetoga PresvetogaTrojstva.

Trojstva.

Prijevod: Prijevod:Glasnik GlasnikSrca SrcaIsusova Isusova Odabrao: Odabrao:fr.fr.Nikola NikolaL.L.Noso Noso Izvor: Izvor:portal portalbitno.net bitno.net PLUS | lipanj 2016.

Srce koje kuca za čovjeka Srce koje ne ‘vidi’ čovjeka nije srce Isusovo

A

ko pogledamo Evanđelja, vidjet ćemo nevjerojatne prizore iz Isusova života. Nevjerojatni su samo zato jer ih danas rijetko viđamo. Taj je čovjek Isus imao vremena za obične male ljude. Nije se trebalo najavljivati mjesecima unaprijed. Nitko tko je njemu došao nije bio odbijen.

Taj čovjek Isus imao je samilosti za patnike i grešnike. Ni­ tko nikad nije njemu došao tražiti zdravlje, a da mu ga Isus nije dao. Nitko nikad nije došao tražiti oslobođenje, a da mu ga Isus nije dao. Nitko nije došao po utjehu, a da mu je Isus nije dao. Tko god je trebao savjet, Isus mu ga je dao.

Mnogi su dolazili k njemu, a on ih nije čekao u svojem uredu u uredovno vrijeme, nego je sâm tražio one kojima je milosrđe bilo potrebno. Nije dopuštao da ga zovu čak ni dobrim. Oni koji su ga susretali nisu se morali ‘preznojavati’ u nelagodi jer nisu znali kakvom bi ga titulom morali nazivati. Ni danas ne moraju. Svi ga jednostavno zovemo: Isus! Takvo mu je srce. To je srce koje kuca za čovjeka – pa kako bi onda moglo ‘zaobići’ tog istog čovjeka. Bog je svijet stvorio za čovjeka, čak je i umro na križu za čovjeka.

Srce koje ne ‘vidi’ čovjeka nije srce Isusovo.

To je srce htjelo da ga nasljeđujemo – a posebno da ga nasljeđuju oni kojima je mnogo dano (usp. 1 Iv 2,3-6). Naredio nam je da jedni druge ljubimo točno onako kako nas je on ljubio (v. Iv 15,12). Samo oni koji ne žele vidjeti ne vide u Evanđeljima način na koji nas je on ljubio.

Iz knjige Josipa Lončara „Sila odozgor” (v. str. 45 u Booku)

7

KULUMNA

Umirovljenici – evangelizatori.

'Recept' Župnika arškog. Zašto dopuštamo da nas 'šišaju'? ... Što se može iskusiti u samo jednom mjesecu i što se sve iz toga može naučiti? Evo samo nekih događanja u svibnju, koje želim po­ dijeliti s vama, dragi čitatelji Umirovljenica

sti. Nije li to nevjerojatan apsurd?! Kad sam je upitao zašto ga nije otišla posjetiti, nije mi Prošli sam mjesec prevodio knjigu koja me znala odgovoriti. U njezinu je životu nikad je u mnogočemu promijenila na bolje. Izme­ nitko nije potaknuo na takvo nešto niti ju đu ostalog naučila me je živjeti u sadašnjo­ je podučio kako bi to mogla činiti. A čula je sti (naslov: „U Tvojoj prisutnosti”). Naime, oko 4 000 misnih propovijedi. Ni na jednoj shvatio sam da propuštam vidjeti ili iskusiti od tih propovijedi nije čula ni riječi o tome da bi ljudi u mirovini mnogo dobroga kad trebali učiniti sve što sam mislima u prošlosti ili u budućnosti. Dakle, Umirovljenike smo olako je u njihovoj moći za u posjet nam je došla otpi­s ali, a upravo oni imaju vječno spasenje svojih draga kućna prijateljica, najveću moguću priliku raditi prijatelja i rođaka. Na jutarnjim misama u vjernica koja dnevnu na spasenju svojih vršnjaka našim crkvama svakog misu propušta samo u dana vidimo pobožne izvanrednim situacija­ ma. Živi sama i ima obilje vremena za moli­ umirovljenike, koji neumorno dolaze moli­ tvu. Priopćila nam je kako joj je umro rođak ti za svoje spasenje. Možda je vrijeme da ih nakon što je mjesec dana proveo u bolnici. župnik otvoreno upita koga će od onih koji Umro je bez sakramenata, bez izmirenja s su se udaljili od Boga i Crkve danas posjeti­ Bogom. Našoj prijateljici nije uopće palo na ti. A možda je vrijeme i da ih nauči kako da pamet da u tih mjesec dana ode do njega i to uspješno čine. Svojevremeno sam svim pokuša s njime razgovarati o vječnom spa­ hrvatskim župnicima poslao dvije knji­ senju. Nije ni posebno molila za njega. Ona ge „Kako povjerovati” i „Proslijedi dalje”, ima svoj ustaljeni dnevni raspored pobožno­ koje govore upravo o tome. Koliko znam iz

8

www.kristofori.hr | PLUS

KULUMNA

OSVRT NA PROŠLI MJESEC Josip Lončar ovratnihinformacija, informacija,velika velikaihihjejevećina većina p­p­ ovratnih odmah odmahbacila bacilauusmeće, smeće,a apročitao pročitaoihihjejesamo samo malibroj. broj.Zato Zatoihihpreporučam preporučamumirovlje­ umirovlje­ mali nicima.Umirovljenike Umirovljenikesmo smoolako olakootpisali, otpisali, nicima. upravooni oniimaju imajunajveću najvećumoguću mogućupriliku priliku a aupravo raditi raditinanaspasenju spasenjusvojih svojihvršnjaka vršnjakaprijateljā, prijateljā, rođakāi poznanikā i poznanikā––molitvom molitvomi posjetom. i posjetom. rođakā

dnevno moli pred za svoje župlja­ sata dnevno moliPresvetim pred Presvetim za svoje ne, župljane, za svaku za svaku obiteljobitelj posebno. posebno.

Nije neki Nije neki or­ ganizator, ni propovjednik ni animator, no organizator, ni propovjednik ni animator, župljani no župljani ga poštuju ga poštuju i imaidaleko ima daleko najveći najveći po­ stotak vjernika u crkvi.

Mi vjernici od svojih postotak vjernika u crkvi.

Mi vjernici od župnika svojih župnika očekujemo očekujemo upravo toupravo – da vjeruju to – uda Boga, u moć molitve i damolitve mole za nas.

Akoza vjeruju u Boga, u moć i da mole ćenas. svakodnevno pojedinačno moliti za sva­ Ako će svakodnevno pojedinačno mo­ kulitiobitelj, s vremenom će te obitelji i pošto­ za svaku obitelj, s vremenom će te obitelji Župa Župakoja kojatreba trebaobraćenje obraćenje vati i poštovati i zavoljetii zavoljeti – bit će im – bit do njih će imsvedoviše njihsta­ sve Jedan Jedanmoj mojdragi dragiprijatelj prijateljživi živiuužupi župikoja kojajeje lo.više S vremenom će većina će župljana znati stalo. S vremenom većina to župljana mnogo mnogo godina godina bila cijeniti, sigurnoi jesigur­ da to znati icijeniti, zapuštena. zapuštena. Sad Sad imaju će se u župama početi no je da će se u župama mladog mladog župnika župnika koji Znam jednog župnika u Hrva­ početi mijenjatimijenjati mnogo toga; mno­ pokušava pokušava na na razne tskom zagorju koji tri sata go Bogtoga; će polako Bog ćedolaziti polako načine načine dovesti dovesti ljude dnevno moli pred Presvetim dolaziti u srca župljana.

Jedna u srca župljana. uucrkvu, crkvu, no no koliko koliko se Jedna je ozbiljna je ozbiljna anketaanketa po­ god godtrudio, trudio, to to mu mu ne za svoje župljane, za svaku pokazala kazala dada naši naši župnici župni­ uspijeva. uspijeva.Mnogi Mnogi se žu­ se obitelj posebno… u uosobnoj ci osobnojmolitvi molitvizaza pnici župnici nalaze nalaze u sličnoj u slič­ svoje župljane župljaneprovedu provedu situaciji; noj situaciji; znajuznaju koji jekoji najuspješniji je najuspješniji načinnačin da uuprosjeku prosjekušest šestminuta minutadnevno. dnevno.Čini Činisesedada sedatosepostigne, to postigne, no zanotuzasetumetodu se metodu odlučuje odlu­ susumlađe mlađegeneracije generaciježupnikā župnikānanastudijima studijima samo čuje veoma samo veoma mali postotak mali postotak njih. Čak njih.i vjer­ Čak i teologije teologijenaučile naučilemnogo mnogodobroga, dobroga,no nonisu nisu nici vjernici znajuznaju kako bi kako ih župnik bi ih župnik mogaomogao privućipri­ k naučile naučilemoliti; moliti;molitva molitvaim imnije nijeninipotreba potrebanini Bogu vući ikuBogu Crkvu. i u'Recept' Crkvu. je 'Recept' više nego je više jedno­ nego radost radostniničast. čast.Što Štovrijedi vrijedidadanaučiš naučišsva svazna­ zna­ stavan. jednostavan.

Primijenio Primijenio ga je sveti ga jeŽupnik sveti Župnik arški; nja njaovoga ovogasvijeta, svijeta,ako akonisi nisinaučio naučiomoliti?! moliti?!TuTu on arški; je, usput on je,rečeno, usput jedan rečeno,odjedan rijetkih od župni­ rijetkih nikako nikakonenemislim mislimnanaizgovaranje izgovaranjemolitvenih molitvenih kažupnika koji je koji proglašen je proglašen svetim. svetim.

Znam Znam jednog jed­ obrazaca, obrazaca,nego negonanamolitvu molitvukoja kojaizlazi izlaziizizsrca srca župnika nog župnika u Hrvatskom u Hrvatskom zagorju zagorju koji trikoji satatri koje kojevjeruje, vjeruje,a anenesamo samoizizusta. usta.

PLUS | lipanj 2016.

9

KULUMNA

Plameni Plamenijezici jezici

Božja djela?! način Ako vas zanima Božja više odjela?! tom na čudesan razglašuju daru, je apostol rekao za kako Ako za vaskoji zanima više oPavao tom daru, koji bijevolio da Pavao ga imaju svi kako vjernici, jer sedasviga apostol rekao bi volio trebamo knjige izgra­ koje imaju sviizgrađivati, vjernici, jerpročitajte se svi trebamo suđivati, o njemu napisaliknjige oni koji ga su koriste go­ pročitajte koje o njemu dinama, ne knjige kojigodinama, ga nikad nisu napisaliaoni koji gaonih koriste a ne htjeli pa onih ga zato nisu primili. knjige koji ga ni nikad nisu htjeli pa ga zato nisu ni primili.

I Iove ovesmo smogodine godineuupropovijedima propovijedimananabla­ bla­ gdan gdanDuhova Duhovaslušali slušalioodaru darujezika. jezika.Ne Neže­ že­ lim limuopće uopćespominjati spominjatišto štosmo smosve svečuli, čuli,već već ćućusamo samoreći rećidadaprema premaprocjeni procjeniMeđuna­ Međuna­ rodne rodneslužbe službeKatoličke Katoličkekarizmatske karizmatskeobno­ obno­ veveizizVatikana Vatikanatajtajdar dardanas danasima imapreko prekosto sto milijuna milijunavjernika vjernikakatolika. katolika.ToTojejedar darkoji koji Demonokracija služi služizazavlastitu vlastituizgradnju, izgradnju,a anenezazakomuni­ komuni­ Demonokracija kaciju kacijumeđu međuljudima. ljudima.ToTobibiveć većsvaki svakipro­ pro­ Na blagdan Duhova sam bio u Njemačkoj. povjednik povjednikmorao moraoznati znatiiščitati iščitatiizizčetrnae­ četrnae­ Vozeći Na blagdan Duhova samslušao bio u sam Njemačkoj. se tamo i natrag, radio stog stogpoglavlja poglavljaPrve Prveposlanice poslaniceKorinćanima.

Korinćanima. kako Vozeći tamo i moguće natrag, slušao radio bihse izbjegao zastoje sam na auto­ Sjećam Sjećamseseduhovne duhovneobnove obnoveuujednoj jednojnašoj našoj putu. kakoUbih moguće auto­ tihizbjegao sedam-osam satizastoje vožnjenasve je župi, župi,nanakojoj kojojjejeuudaru darujezika jezikaprogovori­ progovori­ naputu.

U tih sati vožnje sve je radiju bilosedam-osam u znaku blagdana Duhova. lolodvjestotinjak dvjestotinjakljudi. ljudi.Bilo Bilojejetotovrlo vrloslično slično Napominjem na radiju bilodau nisam znaku slušao blagdana Duhova. njihov ka­ onome onomešto štosesedogodilo dogodilonanaPedesetnicu: Pedesetnicu:ne­ ne­ tolički Napominjem da nisam slušao njihov da ka­ radio. Pitam se kako je moguće kima kimasesečinilo činiloda da su se tolički radio.s Pitam mi, zemlja gotovose oni onikoji kojitako tako„brbljaju” „brblja­ kako je moguće da mi, najvećim postotkom napili ju” napili slatkog slatkog vina,vina, no Kako je moguće da mi, zemlja s katolika, zemlja s imamo gotovo me­ naj­ bilo no je bilo i onih je i onih kojima koji­ je gotovo najvećim postotkom ka­ dije većimkojipostotkom ka­ su još uvi­ Duh ma Sveti je Duh daoSveti da jasno dao tolika, imamo medije koji su još jek tolika, medije podimamo tako velikim razumiju da jasnoo čemu razumiju ti pri­o uvijek pod tako velikim utjeca­ utjecajem koji su još uvijek pod komuni­ sutni čemu„pijanci” ti prisutni brbljaju. „pi­ tako Možda velikim zato utjecajem sta. što jem komunista?

Jedna janci”je gospođa, brbljaju. inače Jed­ komunista. smo mi Hrvati Možda ovce protivnica na je gospođa, dara jezika, inače zato što smotko mi Hrvati koje 'šiša' kako koja protivnica tom prilikom dara jezika, nije htjela koja tom za njprilikom moliti, želi. ovceNisu kojeBavarci 'šiša' tko kako želi. Nisu Bavarci bolji vjernici od nas, ali posvjedočila nije htjela zakako nj moliti, je bila zaprepaštena posvjedočila rije­ kako sebolji vjernici od nas, ali ne se ne stide ne stide svojega Boga, stide se svojega javno, čima je bila koje zaprepaštena je slušala. Dotad riječima nije koje nikoga je sluša­ čula naBoga, ne stide se javno, na televiziji i ra­ televiziji i radiju, pozdraviti kršćanskim dala.tako Dotad govori nije onikoga Bogu čula i njegovim da takodjelima. govori o pozdravom diju, pozdraviti kršćanskim pozdravom i deklarirati se vjernicima.

Za­ i Rekla Bogujei da njegovim takve hvale djelima. ne može Reklanijedan je da takve čo­ što deklarirati se vjernicima.

Zašto dopuštamo dopuštamo da još uvijek živimo u de­ vjek hvale govoriti ne može sâmnijedan po sebi,čovjek i da ihgovoriti ona uopće sâm monokraciji, da još uvijektj. živimo u demonokraciji, vlasti manjine?

Zašto namtj. nepomože sebi, ponoviti. i da ih ona Bilauopće je duboko ne može potrese­ pono­ manjina vlasti manjine? odre­ određujeZašto kakonam ćemomanjina se ponašati naviti. onime Bila što je duboko je slušala, potresena kao i činjenicom onime što daje kako đujeih, kako se ponašati kako ih, ne daj ne ćemo daj Bože, ne bismo povrijedili? jeslušala, upravokao onai bila činjenicom među rijetkima da je upravo kojima ona Ne Bože, ne bismo povrijedili?

Ne namećući povrjeđuje povrjeđuje li ta manjina nas jebila Duhmeđu Sveti dao rijetkima da razumiju. kojima Dar je Duh jezikaSveti je nam li tasvoje manjina nas namećući namdasvoje vri­ vrijednosti?

Isus kaže će loše namijenjen dao da razumiju. i za to da Darnevjernici jezika je povjeruju. namijenjen proći jednosti?

Isusgakaže da će loše proći oni koji oni koji se postide u javnosti.

Apo­ Nije i za litosedana nevjernici Pedesetnicu povjeruju. obratilo Nije trilitisu­ se na stol ga Pavao se postide u javnosti.

Apostol kaže Pavao u Poslanici Rimljanima dau ćePedesetnicu ljudi upravoobratilo zato štotrisutisuće slušaliljudi priproste upravo trebamo Poslanicisrcem Rimljanima trebamo sr­ vjerovati,kaže ali idaustima ispo­ Galilejce zato što kako su slušali na čudesan priproste način Galilejce razglašuju kako vijedati cem vjerovati, ali i ustima svo­ svoju vjeru ako se ispovijedati želimo spasiti.

10

www.kristofori.hr | PLUS

KNJIŽARA KRISTOFORI

Prije Prijeviše višegodina godinazaposlio zaposliosam samseseu ujednoj jednoj građevinskoj građevinskojtvrtci. tvrtci.Kad Kadsam samprvi prviput putušao ušao u uured, ured,desetak desetaksam samondje ondjeprisutnih prisutnihsluž­ služ­ benika benikaglasno glasnopozdravio pozdravios sHvaljen HvaljenIsus Isusi i Marija.

Marija.Nastao Nastaojejemuk, muk,a aonda ondasususeseneki neki počeli počelipodsmjehivati podsmjehivatii ipraviti pravitišale šalenanamoj moj

Kad bi neki spiker na radiju ili te­ leviziji pozdravio s Hvaljen Isus, zasigurno ne bi dobro prošao – svi mi to jako dobro znamo račun. račun.Trebalo Trebalomimijejegotovo gotovomjesec mjesecdana dana upornosti upornostidadamimisvisvilijepo lijepoodvrate: odvrate:Uvijeke Uvijeke hvaljen. hvaljen.Nisam Nisamimimništa ništanametao nametaoi nije i nijemimi smetala smetalanjihova njihovareakcija. reakcija.Rekao Rekaosam samimimdada jajatako takopozdravljam pozdravljamradi radisebe, sebe,a aoni onimogu mogu otpozdraviti otpozdravitikako kakogod godžele. žele.I, I,ubrzo ubrzosusuzna­ zna­ li lišto štožele, žele,a atotoimimjejedodotada tadabilo biloneugodno neugodno jerjerjejedruštvo društvonametnulo nametnulodruge drugevrijedno­ vrijedno­ sne snestandarde. standarde.Kad Kadbibineki nekispiker spikernanaradiju radiju iliiliteleviziji televizijipozdravio pozdravios sHvaljen HvaljenIsus, Isus,zasi­ zasi­ gurno gurnonenebibidobro dobroprošao prošao– –svisvimimitotojako jako dobro dobroznamo. znamo.Zato Zatovas, vas,dragi draginaši našičitatelji, čitatelji, izazivam izazivamdadapozdravljate pozdravljatekršćanski. kršćanski.Jedan Jedan moj mojdragi dragiprijatelj prijateljsvakome svakomenanarastanku rastanku iskreno iskrenopoželi: poželi:„I„Ineka nekateteBog Bogučini učinivelikim velikim svecem!” svecem!”Nećete Nećetevjerovati, vjerovati,gotovo gotovosesenit­ nit­ kokonenebuni bunii svima i svimajejemakar makaru udubini dubinisrca srca drago dragočuti čutitakve takveriječi. riječi.Pokušajte Pokušajtei vi, i vi,samo samo neka nekatotobude budeiskreno iskrenoi iz i izsrca. srca.

Bilo Bilojejeu uovome ovomemjesecu mjesecujoš jošmnogo mnogotoga, toga, nonočini činimimisesedadajejeovo ovozazasada sadadovoljno. dovoljno.I I nanakraju: kraju:„Neka „NekateteGospodin Gospodinučini učinivelikim velikim svecem, svecem,dadasesetvoja tvojaobitelj, obitelj,tvoje tvojemjesto mjestoi i tvoja tvojaHrvatska Hrvatskamogu moguponositi ponosititobom tobomkroz kroz generacije!” generacije!”

PLUS | lipanj 2016.

PO N U P OV NO ROD AJI

Mogu li primiti ono što Te sada molim?

Mnogo puta nam Bog želi i može dati, ali mi ne možemo primiti

U

velikoj većini slučajeva od Boga ne primamo ne zato što nam On ne želi ili ne može dati, nego zato što ne možemo primiti. Naša bi molitva trebala počinjati pitanjem: „Mogu li primiti ono što Te sada molim?” Dakle, molitva bi se trebala mnogo više baviti promjenom srca molitelja nego nagovaranjem milosrdnoga Boga da nam se smiluje.

Nakon što naučimo primati, trebamo početi učiti davati. Jer ne primamo samo za sebe nego i za one koji ne mogu sami primiti.

Iz knjige Josipa Lončara „Kako povjerovati“ (v. str. 45 u Booku). Knjigu možete naručiti u našoj web-knjižari (www.kristofori.hr) 11

PIŠE: Josip Lončar

U Tvojoj prisutnosti Predstavljam knjigu koja nikoga neće ostaviti ravnodušnim; nije ni mene. U kratkom vremenu postala je svjetski hit, a samo u Poljskoj je do sada prodano 80 000 komada. Za knjigu kršćanskog sadržaja to je nevjerojatna brojka

Koncepcija knjige Koliko smo do sada samo čuli ili pročitali do­ brih riječi koje su nas potaknule donijeti odluku da ćemo se u nečemu promijeniti i postati kvali­ tetnijim ljudima?! Čini se da je većina tih naših odluka završila poput sjemena koje je palo na prva tri tla Isusove prispodobe o sijaču. Ko­ liko god se trudili i koliko god čvrsto odlučili, nismo uspjeli u tome ustrajati. Nikako da neka 12

naša odluka urodi trajnim rodom. Nije da ne želimo i da se ne trudimo, već jednostavno ne uspijevamo. Mnogi su zbog toga odustali od promjene samih sebe (čitaj: vlastita obraćenja) i sada taj neuspjeh pokušavaju kompenzirati pojačanom pobožnošću ili činjenjem dobrih djela. Naravno da ovo drugo (pobožnost i do­ bra djela) nikako ne treba izostaviti, no prvo je daleko važnije jer donosi nutarnju radost i nu­ tarnji mir, jer raduje Boga i raduje naše bližnje. www.kristofori.hr | PLUS

Nova knjiga: U Tvojoj prisutnosti

Krštenjem smo se rodili za novu vrstu života, Uživanje Božje prisutnosti no izgleda da nismo do kraja shvatili kako taj novi život živjeti. Autorica knjige pokušava Kršćani danas rijetko znaju uživati u novom navesti čitatelje da se svaki dan u godini bave životu, darovanom po krštenju. Od nekršćana određenim promišljanjima i da na taj način se razlikujemo i po tome što u nama po svom Duhu Bog prebiva. Da­ stvaraju duhovne navi­ ke, koje u dobru i ple­ Knjiga nas uvodi u iskustvo pri­ kle, mi kršćani, za razli­ ku od svih ostalih ljudi, menitu srcu rađaju više­ snog, osobnog poznavanja Boga možemo uživati poseb­ strukim rodom, kako to nu Božju prisutnost, kao objašnjava Isus u prije spomenutoj prispodobi o sijaču. Knjiga nas, što jedino zdravi mogu uživati zdravlje, jedino kao što to čini i Katekizam Katoličke Crkve, slobodni slobodu... No, svi znamo da su uživapoziva na svakodnevno razmatranje Božje ti nešto i uživati u tome dva različita pojma. riječi. Autorica svakodnevno uzima nekoliko Možemo imati najbolji i najpravedniji politički biblijskih redaka i prezentira ih u obliku za­ sustav i najbolje vremenske uvjete, a da u njima mišljenog Isusova govora upućenog čitatelju ne uživamo; možemo biti potpuno zdravi, a da knjige. Dakle, ne radi se o izravnim poruka­ u zdravlju ne uživamo. Možemo imati ljubav ma, već o promišljanjima do kojih kroz raz­ Božju razlivenu u srcu, a da u njoj ne uživamo ni najmanje. Ova nas knjiga uvodi u svjesno matranja možemo doći i sami. uživanje Božje prisutnosti.

Najveća vrijednost ovog djela je to što čitatelja uvodi u svijet razmatranja na vrlo jednostavan Život u sadašnjosti način, u molitvu koja je nužna da se produbi vjersko uvjerenje, da se potakne obraćenje srca Mnogi od nas previše vremena provode u proš­ losti ili u budućnosti. i ojača volja da se slijedi Krista (v. KKC 2705- Autorica pokušava navesti či­ Kad razmišljamo o tome što smo mogli učiniti 2708; KKC 2655, 2688).

Ona to postiže kroz tatelje da se svaki dan u godi­ bolje ili o tome što bi­ svoju koncepciju. Ako ni bave određenim promišlja­ smo mogli činiti kako bi čitatelj svakodnevno s njima i da na taj način stvaraju nam u budućnosti bilo pažnjom čita i razmatra duhovne navike, koje rađaju bolje, propuštamo vi­ djeti što nam se događa njezine kratke tekstove, višestrukim rodom sada. Mnogi su proveli mora primijetiti sva tri veći dio života, a da nisu navedena ploda razma­ tranja. Knjiga će ga potaknuti da razmatra i postali svjesni prirodnih ljepota koje je Bog druge biblijske tekstove, liturgijske i druge mo­ stvorio da u njima uživamo, nisu svjesni ljudi s kojima žive i, što je najporaznije, nisu svjesni litve, pjesme slavljenja...

Boga ni u sebi ni oko sebe. Dok zabrinuto gle­ Koje su teme knjige? Knjiga se ne bavi temama damo u budućnost, propuštamo vidjeti mnoge o kojima ima dovoljno drugih kršćanskih knji­ male stvari koje bi nas mogle razveseliti sada. ga; ne govori o molitvi, pobožnostima, sakra­ Isus nas u više navrata upozorava da se ne tre­ bamo tjeskobno brinuti za sutra, već se trebamo mentima, žrtvama, spasenju, otkupljenju...

PLUS | lipanj 2016.

13

PIŠE: Josip Lončar

ćemosesevratiti vratitiIsusu Isusukoji kojinas nasje jedošao došaospasiti, spasiti, usmjeriti usmjeritinana današnji današnji dan,dan, na sadašnji na sadašnji trenutak. trenu­ ćemo On je On već je u sutrašnjem danu idanu brinei se za ono a neosuditi. osuditi. tak. već u sutrašnjem brine se za a ne štoono ćešto nasćeondje dočekati.

Jedan ododglavnih nas ondje dočekati.

Jedan glavnih preduvjeta preduvjetaživota životau uizobilju izobiljuje jetajtajdadagagauopće uopće Traži Tražilice licemoje moje postanemo postanemosvjesni, svjesni,jerjermožemo možemogagaživjeti živjetisamo samo u usadašnjem UUsva svačetiri četirievanđelja evanđeljanemamo nemamonijednu nijednuriječ riječ sadašnjemtrenutku. trenutku. o oIsusovu Isusovutjelesnom tjelesnomizgledu, izgledu,nonocijela cijelaBibli­ Bibli­ jajaopisuje opisujeBoga.

Boga.Starozavjetni Starozavjetniizraz izraztraženja traženja Ništa Ništanas nasne nemože možerastaviti rastaviti Božjeg Božjeglica licanije nijeništa ništadrugo drugododostalna stalnaželja željazaza Bog Bognas nasnikad nikadneće nećeprestati prestativoljeti; voljeti;štoštogod goduči­ uči­ nili, nili,ononćećenas nasuvijek uvijekčekati čekatipoput poputizgubljena izgubljena Kroz knjigu ćemo sve više i više sina sinaizizLukine Lukineprispodobe. prispodobe.Ništa Ništanas nasnenemože može biti svjesni prisutnosti ponuđe­ rastaviti rastavitiododljubavi ljubavikoja kojanas nasjejeotkupila otkupilananakrižu. križu. nog mira i ulazit ćemo u njegovo On Onnas nasneneprestaje prestajevoljeti, voljeti,nego negosmo smomimiti tikoji koji iskustvo iz izraznoraznih raznoraznihrazloga razlogaprestajemo prestajemovoljeti voljetinjega. njega.

Kroz Krozustrajno ustrajnodruženje druženjes knjigom s knjigomtataćećeseseisti­ isti­ spoznajomBoga, Boga,želja željadadagagauvijek uvijeksve svepri­ pri­ nananastaniti nastanitiu unama namai kad-tad i kad-tadćećedonijeti donijetiplod. plod. spoznajom snijeupoznajemo. upoznajemo.Isus IsusuuIvanovu Ivanovuevanđelju evanđelju Ako Akoneneprije, prije,sjetit sjetitćemo ćemoje jesesepred predsmrt smrti tada i tada snije

NOV O!

www.kristofori.hr

U Tvojoj prisutnosti Misli za svaki dan u godini Aktivno zajedništvo s Bogom počinje sa svjesnošću njegove prisutnosti. On je neprestano prisutan, a mi smo to tek onda kad to svjesno želimo biti.

Ova je knjiga tu želju probudila u miliju­ nima ljudi.

14

www.kristofori.hr | PLUS

Nova knjiga: U Tvojoj prisutnosti

govori govori kako kako jeje vječni vječni život život uu poznavanju poznavanju Boga.

Boga.Knjiga Knjiganas nasuvodi uvodiuuiskustvo iskustvoprisnog, prisnog, osobnog poznavanja poznavanja Boga.

Boga. IzIz tog tog iskustva iskustva osobnog proistječeživot životkoji kojimožemo možemozvati zvatiživotom životomuu proistječe izobilju.Taj Tajživot životne neovisi ovisininiookakvim kakvimživot­ život­ izobilju. nimokolnostima, okolnostima,nego negoisključivo isključivooonašem našem nim osobnomodnosu odnosus sBogom.

Bogom. osobnom

UUtebe tebese, se,Isuse, Isuse,pouzdajem pouzdajem Knjiga Knjiganas nasuvodi uvodii iuusvjesnost svjesnostneprestanog neprestanog pouzdavanja pouzdavanjauuBoga.

Boga.Bog Bognam namjejepotreban potrebanuu apsolutno apsolutnosvakoj svakojživotnoj životnojsituaciji, situaciji,aada datoga toga ponekad ponekaduopće uopćenismo nismosvjesni. svjesni.Cjeloviti Cjelovitimo­ mo­ žemo žemobiti bitisamo samokad kadsmo smoduboko dubokosvjesni svjesnida da smo smosjedinjeni sjedinjenis snjime. njime.Upravo Upravojejetatacjelovi­ cjelovi­ tost, tost,tatapotpunost potpunostono onošto štonas nastako takoneodolji­ neodolji­ vo voprivlači privlačikknjemu. njemu.Jednom Jednomkad kadjejeiskusimo, iskusimo, nećemo nećemo jeje prestati prestati tražiti. tražiti. Ta Ta jeje cjelovitost cjelovitost poput poputmane manekoju kojususuŽidovi Židovimorali moralisakupljati sakupljati svakog svakogdana danaiznova iznovai ikoja kojaihihjejesvakog svakogjutra jutra čekala čekalasvježa. svježa.

Radost Radost Kao Kaošto štosesemi miradujemo radujemoradosti radostivlastite vlastitedjece, djece, tako takosesei iBog Bograduje radujenašoj našojradosti. radosti.Postoje Postojene­ ne­ brojene brojenestvari stvariuukojima kojimasesemožemo možemoneprestano neprestano radovati, radovati,poput poputljudske ljudskedobrote, dobrote,istine, istine,mira, mira, nježnosti, nježnosti,sloge, sloge,prijateljstva, prijateljstva,praštanja; praštanja;lijepog lijepog vremena, vremena,prekrasne prekrasneprirode, prirode,lijepe lijepeumjetnosti, umjetnosti,

kako kakokaže kažeRiječ RiječBožja, Božja,istinski istinskisesemožemo možemora­ ra­ dovati dovatitek tekuuBogu, Bogu,kad kadsvijet svijetpromatramo promatramonje­ nje­ govim govimočima. očima.

Mir Mir Živimo Živimouusvijetu svijetunemira, nemira,užurbanosti, užurbanosti,jurnja­ jurnja­ ve, ve,straha, straha,neprestane neprestanezabrinutosti... zabrinutosti...UUsvemu svemu tome tomemožemo možemouživati uživatiIsusov Isusovmir. mir.Taj Tajmir mirpro­ pro­ izlazi izlaziizizspoznaje spoznajenjegove njegoveprisutnosti, prisutnosti,njegove njegove

Isus je naš stalni pratitelj, koji je sve na našem putu pripremio za naše dobro. Ako ga nismo svje­ sni, promašit ćemo blagoslove svemoći, svemoći,njegove njegoveljubavi. ljubavi.UUIsusov Isusovmir mirula­ ula­ zimo zimokad kadpostanemo postanemosvjesni svjesnida danam namstoji stojina na raspolaganju, raspolaganju,duboko dubokouunama namai ioko okonas. nas.Kroz Kroz knjigu knjigućemo ćemosve sveviše višei iviše višebiti bitisvjesni svjesniprisut­ prisut­ nosti nostiponuđenog ponuđenogmira mirai iulazit ulazitćemo ćemouunjegovo njegovo iskustvo. iskustvo.

Pratitelj Pratiteljna naživotnom životnomputu putu

Isus Isusjejenaš našstalni stalnipratitelj, pratitelj,koji kojijejesve svena nanašem našem putu putupripremio pripremiozazanaše našedobro. dobro.Ako Akogaganismo nismo svjesni svjesnii iako akodanom danomkoračamo koračamos smislima mislimauu budućnosti, budućnosti, promašit promašit ćemo ćemo blagoslove blagoslove koje koje smo smomogli mogliprimiti primitijedino jedinouusadašnjosti. sadašnjosti.On On neće neće rješavati rješavati sve sve naše naše probleme, probleme, neće neće ma­ ma­ U Božjoj prisutnosti učimo biti knuti knuti sve sve naše naše križeve, križeve, neće neće pobijediti pobijediti sve sve svjesni onoga što nas može uči­ naše naše neprijatelje, neprijatelje, pa pa ipak ipak ćemo, ćemo, putujući putujući s s niti radosnima njime, njime,uživati. uživati.UUvećim većimživotnim životnimbolima bolimaimat imat ćemo ćemoveću većupriliku prilikuiskusiti iskusitinjegovu njegovuljubav, ljubav,uu vlastitog vlastitograda radai istvaranja, stvaranja,svakodnevne svakodnevnehrane, hrane, većim većimstresnim stresnimsituacijama situacijamaiskusit iskusitćemo ćemonje­ nje­ odjeće... odjeće...UUBožjoj Božjojprisutnosti prisutnostiučimo učimobiti bitisvje­ svje­ gov govveći većimir, mir,uuusamljenosti usamljenostićemo ćemoviše višeiskusiti iskusiti sni snionoga onogašto štonas nasmože možeučiniti učinitiradosnima radosnimaili, ili, njegovu njegovublizinu, blizinu,uu životnim životnim ćemo radostima

PLUS | lipanj 2016.

15

PIŠE: Josip Lončar

učiti učitizahvaljivati zahvaljivatii islaviti slavitiga... ga...Kad Kadnaučimo naučimo biti bitisvjesni svjesninjegove njegoveprisutnosti, prisutnosti,naše našećećemoli­ moli­ tve, tve,mise, mise,naše našeslavljenje slavljenjei štovanje i štovanjebiti bitiusmje­ usmje­ reni reninananjega. njega.On Onćećenam nambiti biticilj cilja asve sveostalo ostalo samo samosredstva sredstvapopokojima kojimamožemo možemouživati uživatiuu njegovoj njegovojprisutnosti. prisutnosti.

izgledaju izgledajutoliko tolikoutopijski utopijskidadaihihgotovo gotovosmatra­ smatra­ jujukrivovjerjem. krivovjerjem.Knjiga Knjigagovori govorio ozadobivanju zadobivanju tih tihobećanja obećanjakao kaoo ocjeloživotnom cjeloživotnomprocesu procesukoji koji seseneprestano neprestanorazvija razvijas snašim našimprisnim prisnimpozna­ pozna­ vanjem vanjemBoga, Boga,a akoji kojićećesesedovršiti dovršitiuuvječnosti. vječnosti.

Knjiga jeje uuformatu formatumo­ mo­ može stati statiuu Bezuvjetna Bezuvjetna Božja Božja lju­ »Kad si god napastovana da litvenika ii može malo veći džep džepi iuusvaku svaku bav, bav,njegova njegovastalna stalna pri­ gunđaš, dođi k meni i izbaci torbicu. Prevede­ Preve­ žensku torbicu. sutnost sutnostuunama, nama, njegov dena u ženskom rodu, na je uježenskom rodu, kao neopisivi neopisivi mir, mir, njegova to iz sebe« da kaoseda Isusseobraća Isus obraća ženskoj stalna stalna radost, radost,život životu osobi. Nadam da se malobrojni osobi. Nadam se da sesemalobrojni muškarci izobilju, u cjelovitosti, u izobilju, u cjelovitosti,njegovo njegovoneprestano neprestano ženskoj je čitati nećeštonaljutiti štokori­ će koji će jekoji čitatićeneće naljutiti će morati praštanje... praštanje...samo samosusuneka nekaododIsusovih Isusovihobeća­ obeća­ muškarci koristiti žensku verziju. stiti žensku verziju. nja, nja,koja kojasusumnogim mnogimvjernicima vjernicimatoliko tolikodaleka dalekai i morati

U tvoje srce stavljam svoju pjesmu Ulomak iz knjige (9. listopada)

N

alaziš se na dugotrajnom putovanju, putovanju u visine, i možda ti je sna­ ga već na izmaku. Iako si po­srtala, nisi ispustila moju ruku. Zadovoljan

sam tvojom željom da ostaneš koračati uz mene. Ipak, je­dna me stvar žalosti: tvoja sklonost žaljenju. Sa mnom možeš o poteškoćama s kojima se susrećeš razgovarati koliko god želiš. Ja bolje od bilo koga razumijem s kakvim se

stresom i naporom suočavaš. Možeš mi reći kako se osjećaš, jer razgovor sa mnom razbistruje tvoje misli i pomaže ti da na stvari gledaš iz moje perspe­ ktive.

Međutim, sasvim je nešto drugo kad se žališ drugima. Žaljenje te može izložiti grijesima samosažaljenja i srdžbe, koji mogu ozbiljno ugroziti tvoj duhovni

život. Kad si god napastovana da gunđaš, dođi k meni i izbaci to iz sebe. Kad mi se otvoriš, ja u tvoj um sta­vljam svoje misli i u tvoje srce svoju pjesmu.

Jeremija 31,25; Filipljanima 2,14-15

16

www.kristofori.hr | PLUS

POĐITE S NAMA NA HODOČAŠĆE! SUSRETNITE SVECE NAŠE SVETE CRKVE I MILOST KOJA SE JOŠ UVIJEK ŠIRI ONDJE GDJE SU DJELOVALI

POSEBNOST NAŠIH HODOČAŠĆA:

• prilika na jedinstven način razmatrati Riječ Božju (kroz promatranje, meditaciju i unutarnju molitvu), • tematska predavanja stručnog voditelja i • razgovor s voditeljima; pojedinačna molitva za konkretne potrebe.

HODOČAŠĆE PADRE PIJU U SAN GIOVANNI ROTONDO Novi termin: 11. – 13. studenoga 2016. g.

Prijave su u tijeku! (Hodočašće 17. – 19. lipnja: popunjeno!)

Sadržaj i program hodočašća: 1. dan: posjet i sveta misa u Loretu; dolazak u San Giovanni Rotondo u večernjim satima 2. dan: San Giovanni Rotondo – sveta misa te posjet mjestima poveza­nima sa životom Sveca; posjet Monte Sant' Angelu gdje se nalazi špilja sv. Mihaela; poslijepodne slobodno za hodočasničke pobožnosti, za oso­bni razgovor s voditeljima te pojedinačne molitve za potrebe hodočasnika 3. dan: posjet Lancianu i sveta misa u svetištu euharistijskog čudesa. Povratak.

Cijena: 1500 kn Za detaljne informacije i rezervacije nazovite na: 048/210-104; 095/206-5421; 091/220-6542 (radnim danom 8 – 16 sati); ili se javite e-poštom na: tajnica@kristofori.hr PLUS | lipanj 2016.

www.kristofori.hr 17

ISKUSTVO SA ŠKOLE MOLITVE

Prošlog smo mjeseca u Školi Školi molitve razmatrali tekst iz 21. poglavlja Ivanova evanđelja, koji opisuje kako su učenici išli pecati. Odmah sam uočio da se to događa samo nekoliko tjedana nakon Isusova uskrsnuća. Petar kaže ostalima: „Idem ribari18

ti”, a oni mu odgovore: „Idemo i mi s tobom”. U razmatranju i meditaciji posebno su me dodirnule dvije rečenice. Jedna je: »Nato učenik koga je Isus osobito ljubio reče Petru: „Gospodin je!”« (Iv 21,7), a druga: »Nakon doručka upita Isus Šimuna

Petra: „Šimune Ivanov, ljubiš li me više nego ovi?” Odgovori mu: „Da, Gospodine, ti znaš da te volim.” Kaže mu: „Pasi jaganjce moje!”« (­ I­ v 21,15-16) Pokušao sam sebe staviti u taj događaj i razmišljao sam kako bih se ja osjećao da sam s njima. www.kristofori.hr | PLUS

SVJEDOČANSTVO

Zašto radim to što radim?

Mnogi se u životu pitaju: „Zašto mi ne ide?!” Izlaz iz toga kruga ne­ sretnosti i neuspjeha leži u dvije spoznaje. Vjeruješ li, zaista vjeru­ ješ, da si ljubljen, i da sve možeš u onome koji te jača? Bez njega ne možemo učiniti ništa, ali s njim možemo učiniti sve I ja sam učenik koje­ Nakon početka obraćenja mi ništa nije pomoglo. To je ga Isus osobito ljubi primijetio sam kako imam trajalo nekoliko tjedana; bio

veliku potrebu da me drugi sam već lud od tjeskobe i sve Još kao dječak razmišljao prihvate, a u isto sam se vri­ sam lošije spavao. A onda sam o sebi previše negativno. jeme bojao da ću ponovno sam se jedne noći probudio Osjećao sam se manje vrijed­ biti odbačen. Prije nekoliko i, kako više nisam mogao nim i odbačenim, a kako se s godina odjednom sam se zaspati otišao sam u dnevni tim nisam znao boriti, ubrzo našao u tako jakoj tjeskobi boravak i počeo vapiti Gos­ sam donio unutarnji stav da da ni sâm nisam znao što podinu zbog toga stanja. će me drugi voljeti ako bu­ me muči. To stanje nije pre­ U jednom trenutku osjetio sam da je Isus pored dem puno bolji. Budući da dolazim iz obitelji u Ivan je maknuo svoje ime i na to mene. Istog trena sva kojoj se jako puno radi­ mjesto stavio ono što je njemu tjeskoba je nestala a On mi je rekao: „Ne lo, mislio sam da će me drugi voljeti ako sve što najvažnije, svoj unutarnji stav trebaš biti dobar”. radim odradim kako srca: „učenik kojega je Isus oso­ Kako sam puno raz­ oni žele i koliko žele. bito ljubio” mišljao o tome i to me Tako sam stekao naviku raditi sve više. Ali moji unu­ stajalo, nego se štoviše sve dugo držalo, shvatio sam da tarnji stavovi i osjećaji bili su više pojačavalo tako da u mi je rekao ovo: „Volim te sve jači tako te su se u meni jednom trenutku nisam više takvog kakav jesi i ne trebaš počeli javljati strahovi i sve razmišljao ni o čemu dru­ zavrijediti (kupovati) moju sam više gubio povjerenje u gome. Počeo sam se moliti ljubav.” A upravo sam s tim kako sam mogao i znao, ali imao problema cijeli život. ljude.

PLUS | lipanj 2016.

19

ISKUSTVO SA ŠKOLE MOLITVE

Tako Takomi mijejeuurazmatranju razmatranjuod­ od­ mah mahzazaoko okozapela zapelaIvanova Ivanova rečenica:»Nato »Natoučenik učenikkoga koga rečenica: Isusosobito osobitoljubio ljubioreče rečePe­ Pe­ jejeIsus tru:„Gospodin „Gospodinje”« je”«(Iv (Iv21,7).

21,7). tru: Bila Bilami mijeječudna. čudna.Na Naprvi prvipo­ po­ gledIvan Ivankao kaodadaželi želipokazati pokazati gled kakojejebolji boljiod oddrugih drugihi kako i kako kako jejevažno važnoistaknuti istaknutidadajejeoso­ oso­ bitovoljen. voljen.Zato Zatosam samodmah odmah bito pomislio pomisliodadajejeIvan Ivanegocen­ egocen­ tričaniliiliohol. ohol.Jer Jerbaš baštakvog takvog tričan vidim vidimsebe. sebe.Tada Tadasam sampočeo počeo razmišljatizašto zaštojejeIvan Ivansama sama razmišljati sebetako takopredstavio predstaviouusvome svome sebe Evanđelju.

Evanđelju.

Naime, Naime,Ivan Ivanjejesvoje svojeEvan­ Evan­ đelje napisao napisao zadnji, zadnji, pred pred đelje krajprvog prvogstoljeća, stoljeća,već većpe­ pe­ kraj desetgodina godinanakon nakonIsusova Isusova deset uskrsnuća.Tada Tadaviše višenije nijebio bio uskrsnuća. mladkao kaoonda ondakada kadajejebio bio mlad

20

učenik. učenik.Pokušao Pokušaosam samsisi'slo­ 'slo­ žiti' žiti'tuturečenicu rečenicuonako onakokako kako bibimeni menibila bilalogična: logična:»A »AIvan Ivan reče rečePetru: Petru:„Gospodin „Gospodinje”«. je”«.

Tada Tadasam samshvatio shvatiodadajejeIvan Ivan nanamjesto mjestogdje gdjejejetrebalo trebalobiti biti njegovo njegovoime imestavio stavio„učenik „učenik kojega kojegajejeIsus Isusosobito osobitoljubio” ljubio” ––on onjejemaknuo maknuosvoje svojeime imei i nanatotomjesto mjestostavio stavioono onošto štojeje

mijejebila bilarhema rhema––ima­ ima­ ToTomi čvrstiunutarnji unutarnjistav stavsrca srca titičvrsti sami ijajaučenik učenikkoga kogaIsus Isus dadasam osobitoljubi. ljubi. osobito

SSkojim kojimmotivom motivom radiš radišsvoj svojposao? posao?

Dok Dok sam sam razmatrao, razmatrao, pro­ pro­ čitao čitaosam sami itekst tekstizizLukina Lukina evanđelja, evanđelja, uu kojem kojem Luka Luka opisuje opisuje prvi prvi susret susret Isusa Isusa i i Petra je taj događaj apostola apostola(Lk (Lk5,1-11).

5,1-11).Rad­ Rad­ prenerazio jer je vi­ nja nja jeje jako jako slična slična ulomku ulomku izizIvanova Ivanovaevanđelja: evanđelja:Petar Petar dio kakav plod donosi ujutro ujutro susreće susreće Isusa; Isusa; nakon nakon njegov posao, a kakav što što jeje propovijedao propovijedao uu Pe­ Pe­ Isusova riječ trovu trovučamcu, čamcu,Isus Isusmu mukaže: kaže: „...bacite „...bacitemreže mrežezazalov”, lov”,a aPe­ Pe­ tarodgovori: odgovori:„Učitelju, „Učitelju,svu svu njemu njemunajvažnije, najvažnije,svoj svojunu­ unu­ tar smosesenoć noćtrudili trudilii iništa ništanene tarnji tarnjistav stavsrca: srca:„učenik „učenikkoko- smo ulovismo,alialinanatvoju tvojuriječ riječ jega jegajejeIsus Isusosobito osobitoljubio”. ljubio”. ulovismo, bacit bacitću ću mreže”. Petar Isusa Isusa

www.kristofori.hr | PLUS

IZ KATEKIZMA

zove zoveučitelj učiteljjerjergagajejedodotada tada slušao slušaoi sigurno i sigurnojejebio biozadiv­ zadiv­ ljen ljenIsusovim Isusovimgovorom. govorom.Petar Petar baci bacimreže, mreže,i kada i kadasusuihihpoče­ poče­ lilivući, vući,gotovo gotovosususeserazderale razderale

Kada sam se u medi­ taciji stavio u Petrovu situaciju, pitao sam se koji je motiv moga po­ sla, zašto ga radim papasusuzvali zvaliuupomoć pomoćprijate­ prijate­ ljeljeizizdruge drugelađe. lađe.Tekst Tekstdalje dalje kaže kažedadasusuobje objelađe lađeumalo umalo potonule potonuleod odmnoštva mnoštvariba. riba.

Petar Petarjejenanatotopao paoIsusu Isusudodo nogu nogui irekao rekaomu: mu:„Gospo­ „Gospo­ dine, dine,odlazi odlaziod odmene, mene,gre­ gre­ šan šansam samčovjek”. čovjek”.Sada Sadamu musese umjesto umjestos s„učitelju” „učitelju”obraća obraćas s „Gospodine”. „Gospodine”.Kao Kaodadamu muželi želi reći: reći:„Ti „Tisisipredobar predobarzazamene, mene, jaja sam sam grešan; grešan; odlazi odlazi od od mene menejerjersisinećeš nećešpuno punopo­ po­ moći ” ”Petar moćisasamnom. mnom.

Petarjejetada tada bio bioobiteljski obiteljskičovjek, čovjek,trebao trebao sesebrinuti brinutizazasvoju svojuobitelj; obitelj; kao kaoiskusan iskusanribar ribarlovio loviojejeci­ci­ jelu jelunoć, noć,alialinije nijeulovio ulovioništa. ništa.

Vjerojatno Vjerojatnoseseujutro ujutronakon nakon takve takvenoći noćinije nijeosjećao osjećaodo­ do­ bro, bro,kao kaoninimi mikada kadauložimo uložimo puno punotruda trudauuneki nekiposao, posao,a a od odnjega njeganemamo nemamokoristi; koristi;i i mi misvaki svakiposao posaoradimo radimozbog zbog nekakve nekakvekoristi. koristi.Oni Onisususada sada ulovili ulovili nekoliko nekoliko tona tona ribe ribe (koliko (kolikostane staneuudvije dvijelađice). lađice).

Petra Petrajejetajtajdogađaj događajprene­ prene­ PLUS | lipanj 2016.

razio raziojerjerjejevidio vidiokakav kakavplod plod donosi donosinjegov njegovposao, posao,a akakav kakav Isusova Isusovariječ: riječ:Isus Isusmu mukaže kaže „baci „bacimreže” mreže”(njegova (njegovariječ), riječ), i Petrov i Petrovposao posaodobiva dobivasasvim sasvim drugi drugismisao. smisao.

UUIvanovu IvanovuEvanđelju Evanđeljuradnja radnja je,je,dakle, dakle,slična, slična,alialidogađa događasese uudrugo drugovrijeme vrijeme––samo samone­ ne­ koliko kolikotjedana tjedananakon nakonIsusova Isusova uskrsnuća. uskrsnuća.Zato Zatomi misesedok dok sam samrazmatrao razmatraočinilo činiločud­ čud­ nim nimtotošto štojoš jošuvijek uvijekribare. ribare.

Isus Isusseseobraća obraćaPetru Petrunaziva­ naziva­ jući jućigagaŠimune ŠimuneIvanov, Ivanov,pod­ pod­ sjećajući sjećajućigagadadajejetotonjegovo njegovo staro staroime imei da i dajoš jošuvijek uvijekradi radi stari stariposao. posao.

Kada Kadasam samseseuumeditaciji meditacijista­ sta­ vio viouuPetrovu Petrovusituaciju, situaciju,pitao pitao sam samsesekoji kojijejemotiv motivmoga moga posla, posla,zašto zaštogagaradim. radim.Radim Radim liligagajerjersesebrinem brinemzazasvoju svoju obitelj obiteljiliilisesebojim bojimdadanećemo nećemo imati imatidovoljno dovoljnoiliilimi mijejebolje bolje imati imativiše višedadanenedođemo dođemouu

Petar je naučio da će ako ljubi Isusa, moći iz te ljubavi pasti njego­ ve ovce… situaciju situacijukada kadaćućusesemorati morati suočiti suočitisasastrahovima? strahovima?I onda I onda mi mijejeIsusovo Isusovopitanje pitanjePetru Petru izgledalo izgledalo sasvim sasvim drugačije. drugačije.

Isus Isuspita: pita:„Ljubiš „Ljubišlilime meviše više nego Petar potvrđu negoovi?” ovi?”

Petar potvrđu­

Razmatranje Dokle smo u ovome došli?

R

azmatranje pokreće misao, maštu, osjećanje i želje. To je pokretanje nužno da se produbi vjersko uvjerenje, da se potakne obraćenje srca i ojača volja da slijedi Krista.

Kateheza djece, mladih i odraslih, teži za tim da se Riječ Božja razmatra u osobnoj molitvi, posada­ šnjuje u liturgijskoj molitvi, te pounutarnjuje u svako vrijeme kako bi donosila rod u novom životu. ... Učenje osnovnih molitava napamet pruža molitvenom životu neopho­dnu potporu, ali je nadasve važno da se uživa u njihovu smislu. (KKC br. 2708, 2688)

21

ŠKOLA MOLITVE

je:je: „Da, „Da, Gospodine”, Gospodine”, aa Isus Isus mu muodgovara: odgovara:„Pasi „Pasijaganjce jaganj­ moje”. ce moje”.

Petar Petar je jejako jakodobro dobro znao znaokoliko kolikogagaIsus Isusljubi; ljubi;nig­ nig­ dje djenenepiše pišedadamu mujejeIsus Isusišta išta rekao rekaokada kadagagajejezatajio. zatajio.Znao Znao jejedadajejevoljen voljeni iznao znaojejekoje koje mu muposlanje poslanjeIsus Isusdaje. daje.Tada Tada gagaIsus Isustriput triputpita: pita:„Ljubiš „Ljubišlili titimene?” mene?”Nakon Nakontrećeg trećegputa puta Petar Petarseseražalostio. ražalostio.Isus Isusmu mu

Cjeloživotni tečaj molitve

in, nje, Našice, Kn se: Zagreb - Tr m na d... te ra či -G lju Prik ica, Ivanić a jezera, Rugv čk vi it Pl , in Varažd

Cilj Škole molitve je pomoći pojedincima u iz­ gradnji osobne i zajedničke (grupne) molitve.

Informacije o ostalim grupama i tečaju potražite na www.kristofori.hr ili pošaljite e-mail na adresu Tečaja.

Prijave na: tecaj@kristofori.hr

KNJIŽICE KOJE ĆE VAM BITI NA BLAGOSLOV: (ŠKOLA MOLITVE 1, 2 I 3)

Naručiti možete na: 095/206-5421, 091/220-6542 i 048/210-104 tajnica@kristofori.hr Detaljnije informacije potražite u Booku na str. 45 22

Što može biti bolje od pravog motiva, a to je samo ljubiti Isusa, iz te ljubavi živjeti i tako hraniti one koje nam je dao? svaki svakiput putnakon nakonšto štogagaupita: upita: „Ljubiš „Ljubišlilime meviše višenego negoovi?”, ovi?”, kaže: kaže: „Pasi „Pasi jaganjce jaganjce (ovce) (ovce) moje”. moje”.

Petru Petrujejeteško teškoi iražalostio ražalostiose,se, alialijejenaučio naučiodadaćećeako akoljubi ljubi Isusa, Isusa,moći moćiizizteteljubavi ljubavipasti pasti njegove njegoveovce, ovce,i idadatotoneće nećeićiići ako akoćećetajtajposao posaoraditi raditibez bez Isusove Isusoveljubavi. ljubavi. Što Štomože možebiti bitibolje boljeod odpravog pravog motiva motivaizizkojeg kojegradimo radimototošto što radimo radimo––aatotojejesamo samoljubi­ ljubi­ titiIsusa, Isusa,izizteteljubavi ljubaviživjeti živjetii i tako takohraniti hranitione onekoje kojenam namjeje dao? dao?

Jer Jerneneživimo živimosamo samoookruhu, kruhu, nego nego od od svake svake Riječi Riječi koju koju nam namon ondaje. daje. www.kristofori.hr | PLUS

SVETA GODINA MILOSRĐA Sveti Ivan Maria Vianney (1786. – 1859.), svećenik, župnik arški

Njegova je najveća radost opraštati nam Ta Sin Čovječji dođe potražiti i spasiti sve izgubljeno!

I

sus Krist ne samo da nas u svojoj milosti poziva nudeći nam sva sredstva potreb­ na za naše posvećenje nego on hita po­ tražiti svaku svoju odlutalu ovcu. Pogle­ dajte samo kako on prolazi kroz gradove i sela tražeći izgubljene i vraćajući ih u svoj zagrljaj.

ali on ga želi posjetiti ne bi li ga spasio. Kako bi se Zakej uistinu savršeno pokajao, Isus s njime razgovara kao dobar otac sa svojim djetetom koje se izgubilo. Zakej se popeo na smokvu, a on ga poziva: „Zakeju, žurno siđi! Danas mi je proboraviti u tvojoj kući. Došao sam ti doni­ jeti milost...” On kao da mu govori: „Zakeju, ostavi za sobom svoju oholost i navezanost na svijet, siđi dolje, odaberi poniznost i siro­ maštvo.” Kako bi ga dobro shvatio, Isus mu na kraju još kaže: „Danas je došlo spasenje ovoj kući...” Bože moj, kako li je veliko tvoje milosr­ đe prema grešnicima!

Pogledajte kako se odvaja od svojih apostola kako bi otišao i pričekao Samarijanku pored Jakovljeva zdenca (Iv 4,6). Pogledajte Isusa u kući Šimuna Gubavca: nije on onamo otišao radi objeda, nego je znao da će ondje susresti grešnicu Magdalenu (Mk 14,3). Pogledajte ga kako se uputio prema Kafarnaumu pronaći drugoga grešnika u njegovoj carinarnici: bio Nakon svega što je Isus Krist učinio kako bi je to Matej, od kojega je kasnije učinio gorlji­ nas spasio, kako se možemo prepuštati oča­ vog apostola (Mt 9,9). javanju kada je njegova najveća radost opra­ štati nam? Jer bez obzira kakvi naši grijesi Ako upitate Isusa zašto je ušao u Jerihon, on bili, ako za njih tražimo oproštenje i kajemo će vam reći da ondje prebiva čovjek po imenu se zbog njih, možemo biti sigurni da nam je Zakej, za kojega svi znaju da je veliki grešnik, oprošteno.

PLUS | lipanj 2016.

23

ZNANOST I VJERA Zašto Dawkinsova definicija vjere ne 'drži vodu'

Religiozna vjera se ne temelji na dokazima?

Upravo suprotno!

N

a temelju onoga što jući u obzir Dawkinsov savjet, je Richard Dawkins bio baš te kaže, jasno je da je jed­ postavljamo pitanje: Gdje je (ne)sreće i upoznao nepropor­ na od stvari koja je u dokaz da se religiozna vjera ne cionalno velik broj takvih ljudi.

Dawkinsu stvorila neprijatelj­ temelji na dokazima? Naravno, Ali to ne mijenja činjenicu da stvo prema vjeri u Boga dojam moramo priznati da nažalost pravovjerno kršćanstvo inzi­ koji je (nažalost) stekao, prema postoje ljudi koji ispovijedaju stira na tome da ne možemo kojem se „znanstveno vje­ odvojiti vjeru od dokaza. rovanje temelji na javno Iz toga pak slijedi da je Bog Vjera je zapravo odgovor provjerivim dokazima, a živo, mudro i svemoćno biće, na dokaze, a ne radost religiozna vjera ne samo zbog nedostatka istih. da nema dokaza, već koje je uzvišenije od cijeloga Kršćanski apostol Ivan radosno s krovova viče svemira i u potpunoj mjeri sa­ piše u svojoj Isusovoj bio­ da je neovisna o dokazi­ vršeno grafiji: „A ova [znamenja] ma”. Drugim riječima on su zapisana da vjerujete...” smatra svaku religioznu vjeru vjeru u Boga i koji otvoreno To znači da on shvaća svoje za­ slijepom vjerom. Dakle, ako je zauzimaju protuznanstveni i pise dijelom dokaza na kojima tome tako, vjera možda ipak mračnjački stav. Njihov stav se temelji vjera. Apostol Pavao zaslužuje svrstavanje s velikim dovodi vjeru u Boga na zao glas piše o onome u što su vjerovali boginjama. Međutim, uzima­ i trebalo bi ga osuditi. Možda mnogi pioniri suvremene zna­ 24

www.kristofori.hr | PLUS

ZNANOST I VJERA

nosti, tj. da je priroda sama dio dokaza za Božje po­ stojanje: „Jer što se o Bogu može spoznati, očito im je: Bog im očitova. Uistinu, ono nevidljivo njegovo, vječna njegova moć i božanstvo, onamo od stvara­ nja svijeta, umom se po djelima razabire tako da nemaju isprike.” Shvaćanje da je potrebno vjerovati u nedostatku dokaza nije dio biblijskog svjetonazo­ ra. Kao i u znanosti, vjera, razum i dokazi idu jed­ ni uz druge. Tako Dawkinsova definicija vjere kao „slijepe vjere” ispada upravo suprotnom biblijskoj definiciji vjere. Zanimljivo je što se čini da nije ni svjestan te nedosljednosti. Nije li to možda poslje­ dica njegove slijepe vjere?

Dawkinsonova idiosinkrazijska definicija vjere tako pruža upečatljiv primjer upravo onakvog načina razmišljanja za koji tvrdi da mu se gadi – razmišlja­ nje koje se ne temelji na dokazima. Jer u očitovanju nedosljednosti od koje zastaje dah, uopće nam ne pruža dokaz za svoju tvrdnju da se vjera raduje ne­ ovisnosti o dokazima. A to ne čini zato jer je teško pronaći takav dokaz, nego zato jer takvog dokaza nema. Nije potreban veliki istraživački napor kako bi se konstatiralo da nijedan ozbiljni stručnjak za Bi­ bliju ili mislilac ne podržava Dawkinsovu definiciju vjere. Francis Collins kaže za Dawkinsovu definiciju da „sigurno ne opisuje vjeru većine ozbiljnih vjerni­ ka u povijesti, niti onih koje osobno poznaje”.

Collinsova opaska je važna jer pokazuje da novi ate­ isti odbacivanjem svake vjere kao slijepe vjere ozbilj­ no narušavaju vlastitu vjerodostojnost. Kao što kaže John Haught: „Kao što je i samo jedna bijela vrana dovoljna da dokaže da nisu sve vrane crne, tako je sigurno i postojanje nebrojenih vjernika koji odba­ cuju pojednostavljenu definiciju vjere novih ateista dovoljno da dovede u pitanje primjenjivost njihove kritike na značajan dio religiozne populacije.”

Ulomak iz knjige prof. dr. sc. Johna Lennoxa „Je li zna­ nost pokopala Boga?” u izdanju EUROlibera iz Splita Knjigu možete naručiti u našoj web-knjižari (www.kristofori.hr) PLUS | lipanj 2016.

Ateizam V

jerovanje da nekada nije postojalo apsolutno ništa. I

tome ništa se ništa nije dogodilo

sve dok to ništa nije, na magičan način, eksplodiralo (bez razloga) i tako je ništa stvorilo sve i svag­ dje. I onda je masa tih eksplodiranih svega i svačega, nekim čudom, sama sebe preuredila (naravno bez ikakva razloga) u samo-replicirajuće komadiće koji su se onda pretvorili u dinosaure.

I onda se oni izruguju vašoj vjeri.

25

ZNANOST I VJERA Isaac Newton

STVORITELJ, UZDRŽITELJ, POČETAK I SVRHA SVIH STVARI...

Dokaz(i) da Bog postoji

O

vaj divni uređaj sunca, planeta i kometa mogao je nastati jedino odlukom i moću jednoga pre­ mudroga i svemožnoga bića. I ako svaka zvijezda stajačica čini centar jednoga našemu sistemu sličnoga siste­ ma, to onda mora da cjelina, jer je konstruirana po jedin­ stvenoj zamisli, sačinjava carstvo jednoga te istoga vladara.

Iz toga pak slijedi da je Bog živo, mudro i svemoćno biće, koje je uzvišenije od cijeloga svemira i u potpunoj mjeri sa­ vršeno. Jasno je da višnji Bog nužno egzistira; i radi te iste nužde postoji on posvuda i u svako vrijeme.

Iz toga pak slijedi da je Bog živo, mudro i svemoćno biće, koje je uzvišenije od cije­ loga svemira i u potpunoj mjeri savršeno

26

Isaac Newton www.kristofori.hr | PLUS

BIBLIJSKA ISCJELJENJA

Biblijska iscjeljenja – i danas!

Jedan od najpoznatijih evangelizatora dr. Charles Price (1887. – 1947.) poznat je naročito po tome što je naglašavao da su iscjeljenja poput onih u Bibliji dio svakodnevna iskustva Crkve u svakome razdoblju. Tako je po njegovoj vjeri i službi Isus obnovio i ozdravio na tisuće ljudi! Jedna od njih bila je sestra glavnog 'lika' knjige „Najsretniji ljudi na svijetu”

Tvoja će sestra veče­ras biti iscije­ljena

ro razilazila, neprekidno se pribojavajući da će ga netko zaustaviti. Dr. Price je opazio moju nestrpljivost. „Ne budi nestrpljiv, sine”, rekao je. „Tvoja će se­ stra večeras biti iscijeljena.”

Zurio sam u njega. Kako može tako nešto si­ gurno tvrditi? Ali naravno, podsjetio sam se, on nije vidio slike i nije mogao imati pojma kako je situacija ozbiljna. (...)

(...) „Doktore Price, zovem se Demos Shakari­ an i moja je sestra stradala u prometnoj nesre­ ći, a doktori u bolnici kažu da neće preživjeti, pa smo se pitali biste li Vi mogli doći”, rekao sam u jednom dahu.

Dr. Price zatvorio je oči i na njegovu licu opa­ zio sam umor. Jedan trenutak ostao je stajati.

Isus me je ozdravio Nenadano je otvorio oči.

Florence je ležala u svom bolesničkom kre­ „Idem”, rekao je. Žurio sam ispred njega kroz masu koja se spo­ vetu, napola skrivena gusto isprepletenim

Kost je bila gotovo pretvorena u prah, krhotine sve više proširene na svakoj sljedećoj slici PLUS | lipanj 2016.

27

BIBLIJSKA ISCJELJENJA

c­jc­ evčicama jevčicamai žicama. i žicama.Predstavio Predstaviosam samjojjojChar­ Char­ sam mora biti nepomično. gdje se nalazio, umotan i Stajao okupansam timtamo pulsira­ sam zrakom. se nalazio, umotan i okupan tim pulsira­ lesa lesai ona i onajejeslabo slabokimnula. kimnula. jućim jućim zrakom.

Dr. Dr.Price Priceizvadio izvadiojejebočicu bočicus suljem uljemizizdžepa džepai i Začulo se stenjanje iz dubine njezina grla, no stenjanje iz dubine njezina bez grla,ri­no izlio izliomalo malonanaruku. ruku.Zatim Zatimje,je,pružajući pružajućiruku ruku jeZačulo li to odsebola ili u nekoj vrsti ekstaze je linisam to odmogao bola iliodrediti. u nekoj Dvadeset vrsti ekstaze bez ri­ nevjero­ kroz krozaparaturu aparaturuoko okonjezina njezinakreveta, kreveta,stavio staviopr­ pr­ ječi, stestenananjezino njezinočelo. čelo.„Gospodine „GospodineIsuse”, Isuse”,rekao rekaoje,je, jatnih ječi, nisam minuta, mogao Florence odrediti. se vrtjela Dvadeset i okretala nevjero­ u „zahvaljujemo „zahvaljujemoštoštosisiti tiovdje. ovdje.Zahvaljujemo Zahvaljujemoštošto svom jatnihžičanom minuta,zatvoru Florence dok se smo vrtjela dr.i Price okretala i ja u svom žičanom zatvoru smo dr. Price i ja ti tiiscjeljuješ iscjeljuješnašu našusestru. sestru. ”” izbjegavali utege koji su sedok divlje njihali.

Svake izbjegavali utege sam koji su Svake sekunde očekivao da se će divlje sestranjihali. upasti kroz Nastavio Nastaviosesemoliti moliti svojim svojim snažnim snažnim i istodobno i istodob­ vrata sekunde i zatražiti očekivao objašnjenje sam da ćezasestra naš postupak; upasti kroz nježnim glasom, glasom, ali više znao vrata sam i zatražiti da sobu objaš­ obi­ no nježnim nisam čuonisam ni riječi.čuo Neka laze svakih njenje za naš desetpostupak; minu­ ali više ni Iscjeljenja poput onih u Bibliji izvanredna riječi. Neka izvanredna promjena ta. Alisam znao nitko da sobu nije došao. obilaze dogodila promjena se udogodila sobi. Činila se dio su svakodnevna iskustva svakih Kao dadeset smo minuta. nas troje Ali nitko nije došao. seuviše... sobi. nekako Činila se zgusnu­ više... Crkve u svakome razdoblju bili prebačeni iz Kao obič­da tijom.

Sam zrak postao je nog prostora smo nas troje i vremena bili pre­ nekako zgusnutijom. iz običnog prostora i vremena u svijet gust, Samkao zrak dapostao smo stajali je gust, u vodi. kao da smo stajali u u bačeni svijet nastanjen jedino toplom, svuda prodi­ vodi. rućom nastanjen Božjom jedino prisutnošću. toplom, svuda prodirućom Nenadano, na svome visokom krevetu Flo­ Božjom prisutnošću. rence se iskrivila.

Dr. Price je odskočio kadFlo­ je Isto tako iznenadno ponovno je to postala Nenadano, na svome visokom krevetu Isto tako bolnička iznenadno soba. Florence ponovnojejeležala to postala mir­ jedan renceuteg se iskrivila. od teškog Dr.čelika Price je prohujao odskočiopokraj kad je obična njegove jedan uteg glave.odFlorence teškog čelika se okrenula prohujao na jednu pokraj noobična na krevetu. bolnička Postupno soba. Florence su se i utezi je ležala prestali mir­ stranu, koliko joj žice dopuštale, a zatim na njihati. no na Jedan krevetu. dugačak Postupno trenutak su sesei utezi zagledala prestali u njegove glave.suFlorence se okrenula na jednu njihati. Jedan dugačak trenutak se zagledala u drugu. su se podopuštale, čitavoj sobia zatim njihali,na mene. stranu,Sada koliko suutezi joj žice kružili drugu.dok Sada se su ona se okretala utezi po čitavoj amo-tamo. sobi Znao njihali, mene. sam kružili da bih dokjesetrebao ona okretala zaustaviti amo-tamo.

– liječniciZnao su „Demose”, šapnula je, „Isus me je ozdravio.” neprestano razmrskano bedrosu „Demose”, šapnula je, „Isus me je ozdravio.” sam da bihponavljali je trebao da zaustaviti – liječnici mora biti nepomično. sam tamo bedro gdje Nagnuo sam se nad nju. „Znam”, rekao sam. neprestano ponavljaliStajao da razmrskano Nagnuo sam se nad nju. „Znam”, rekao sam.

-25%

Popust vrijedi za mjesec lipanj u našoj web-knjižari www.kristofori.hr

Najsretniji ljudi na svijetu Istinita priča o poslovnome čovjeku koja je snažno motivirala laike širom svijeta da se organiziraju i uključe u evangelizaciju 28

www.kristofori.hr | PLUS

KNJIŽARA KRISTOFORI

Vidio Vidiosam samBožju Božjusilu silu Kada Kadajejenekoliko nekolikominuta minutakasnije kasnijesestra sestraušla ušlau u sobu, sobu,bila bilajejezadovoljna zadovoljnaštoštoFlorence Florencespava spavamir­ mir­ nim nimsnom. snom.Sljedećeg Sljedećegjutra, jutra,nakon nakonštoštosam samod­ od­ vezao vezaodra draPricea Priceakući kućiu uPasadenu, Pasadenu,bio biosam samjošjoš uvijek uvijekpospan pospankad kadjejedr.dr.Haygood Haygoodtelefonirao. telefonirao. „Htio „Htiobih bihdadadođeš dođeši pogledaš i pogledašove oveslike”, slike”,bilo bilojeje sve sveštoštojejerekao. rekao.

Kad Kadsam samstigao, stigao,soba sobau ukojoj kojojsususesenalazili nalaziliren­ ren­ dgenski dgenskiuređaji uređajibila bilajejepuna punaljudi. ljudi.Liječnici, Liječnici, sestre, sestre,laboratorijski laboratorijskitehničari, tehničari,svisvisususesegurali gurali naprijed. naprijed.NaNaosvijetljeni osvijetljeniekran ekranbilo bilojejepričvr­ pričvr­ šćeno šćenoosam osamploča. ploča.Prvih Prvihsedam sedamprikazivalo prikazivalo jejerazmrskano razmrskanolijevo lijevobedro bedroi zdjelicu. i zdjelicu.NaNane­ ne­ kim kimmjestima, mjestima,kost kostjejebila bilagotovo gotovopretvorena pretvorena u uprah, prah,krhotine krhotinesve sveviše višeproširene proširenenanasvakoj svakoj sljedećoj sljedećojslici. slici.Osma Osmaslika, slika,napravljena napravljenatog togju­ju­ tra, tra,pokazivala pokazivalajejezdjelicu zdjelicukoja kojajejebila bilanormal­ normal­ nanau usvakom svakompogledu. pogledu.Obje Objestrane straneslike slikebile bilesusu istovjetne: istovjetne:lijeva lijevabedrena bedrenakost kostjednaka jednakadesnoj. desnoj.

Samo Samonekoliko nekolikovrlo vrlotankih tankihlinija linijagovorilo govorilojejeo o tome tomedadajejejednom jednom– –sigurno sigurnoprije prijemnogo mnogogo­ go­ dina dina– –tatačvrsta čvrstakost kostbila bilaozlijeđena. ozlijeđena.(...) (...)

Znao Znaosam samdadasam samsvojim svojimočima očimavidio vidioBožju Božju silu. silu.(...) (...)

Ova je knjiga iz korijena promijenila živote mnogih laika, osobito poslovnih ljudi, širom svijeta te im dala sasvim novu perspektivu Evanđelja. U njoj možemo pratiti sasvim konkretno djelovanje Duha Svetoga te naučiti mnogo toga što pojedincima ali i različitim zajednicama može pomoći da prepoznaju i realiziraju njegove poticaje.

Knjigu možete naručiti u našoj web-knjižari (www.kristofori.hr)

PLUS | lipanj 2016.

Bogu je stalo – zato nam je poslao Duha Svetog

K

ad vjernici u Hrvatskoj traže pomoć od Boga preko njegovih službenika, prečesto dobiju odgovore poput: „Molite se i bit će dobro”, „Prihvatite to kao Božju volju!”, „Odite psihijatru jer se mi time ne bavimo”, „Mi se nemamo vremena baviti vašim problemima” i sl. (...) Bog je itekako zainteresiran za svaki naš problem. On nam nije dao Duha Svetoga kako bismo životne situacije prihvaćali onakvima kakve jesu, već kako bismo ih mijenjali da budu onakve kakvima On želi da budu. Za to je, međutim, potrebno mnogo toga naučiti. Nadamo se da će ove knjige doprinijeti tome da vjernici, kad zatraže pomoć od svojih župnika, konačno počnu dobivati drukčije odgovore, poput: „Preporučit ću vas dušobrižniku kojemu se možete javiti i u kojega možete imati povjerenja” ili: „Rado ću vas saslušati pa ćemo vidjeti što Bog može učiniti!” (...)

Iz hrv. predgovora knjige „Otpusti svoju prošlost” autorā Johna Lorena i Paule Sandford (v. str. 45 u Booku) Knjigu možete naručiti u našoj web-knjižari (www.kristofori.hr)

29

DUHOVNOST I MENTALITET ISTOČNOG KRŠĆANSTVA (3)

30

www.kristofori.hr | PLUS

PIŠE: prof. Livio Marijan

Simbolika svjetla u istočnih kršćana Tema svjetla na kršćanskom Istoku veoma je naglašena. Evo koji je ra­ zlog i cilj toga, te kako se očituje u obredima i duhovnosti

J

edna od najčešćih tema s kojom se u istočnim kršćanskim obredima prikazuje preobražena narav našega života u Kristu je svjetlo.

Promatrati Boga u tom svjetlu znači živjeti u njemu. Sv. Ire­ nej Lionski je kazao: „Vidjeti svjetlo znači biti pod svjetlom i sudjelovati u njegovoj jasno­ ći. Jednako tako: gledati Boga znači biti u njemu i sudjelovati U duhovnosti i mistici kršćan­ u njegovu životvornom sjaju. skoga Istoka prevladava iva­ Stoga, tko gleda Boga – sudio­ novska tema svjetla: svjetlost nik je njegova života.”

Jaganjca u Gradu Gospod­ njem (Otk 21,22.26). Duhov­ Upravo u tim riječima možemo ni život znači prosvijetljenost razumjeti naglašenu teologiju ovom božanskom svjetlošću. svjetla u istočnim kršćanskim Crkvama. Ona se naglašeno provlači kroz ikonografiju, hi­ Upravo u tim rije­ mnografiju, liturgijske tekstove čima možemo ra­ i obrede podjednako u svim zumjeti naglašenu istočnim obredima. Gotovo da teologiju svjetla nema molitve ili hvalospjeva u istočnim kršća­ koji ne govori o Kristu – Svje­ tlu ili o prosvjetljenju u zna­ nskim Crkvama čenju obraćenja i preobražaj­a.

PLUS | lipanj 2016.

U

istraživanju objavlje­­ ne istine, na Istoku i na Zapadu su se, naime, primjenjivale ra­ zličite metode i pristupi u razumijevanju i ispovijedanju božanskih stvari.

Ne čudi stoga što je ka­ tkada jedna tradicija došla bliže do potpunijeg vrednovanja nekog aspekta otajstva objave od druge ili ga bolje osvijetlila... (Drugi vatikanski sabor, Unitatis Redintegratio, 17) 31

DUHOVNOST I MENTALITET ISTOČNOG KRŠĆANSTVA (3)

P­a ljenje i držanje svijeća za vrijeme obreda je toliko blisko i drago svakom istočnom kršća­ ninu. Ta simbolika svjetla ozna­ čava temeljni ritam časova u istočnim obredima (časoslov), budeći u vjernicima nostalgi­ ju za božanskom vizijom koju ovdje na zemlji smiju uhvatiti pogledom tek u znakovlju. Do­ voljno je samo baciti letimičan pogled na svagdanje i uobiča­ jene tekstove istočnih obreda i lako ćemo uočiti tu sveprisut­ nost teme svjetla.

Trojici koja nas spasi!” (Pri­ pjev koji se svakodnevno po­ navlja u bizantskoj Božanskoj liturgiji nakon pričesti)

„Upalimo svjetiljke, braćo, jer dolazi Zaručnik – onaj koji ima doći. U dan vječnoga suda otvorit će pravednima vrata svjetlosti.

Prosvijetli nam srca, Gospode, i upravi nam korake stazama svojim. Uvečer, dok svjetlost iščezava, ti nam budi sunce i bit ćemo osvijetljeni tobom – Vječni i Sveti!” („Soghita” – stihovi Upalimo svjetiljke koji prate psalme, Večernja „Vidjesmo svjetlost istinsk­u, maronitskog obreda) primismo Duha nebe­sko­ ga, nađosmo vjeru pravu, Jutarnja i Večernja su osobiti klanjamo se nerazdje­ljivoj časovi posvećeni temi svjetla u 32

Gotovo da nema mo­ litve ili hvalospje­ va koji ne govori o Kristu – Svjetlu ili o prosvjetljenju u zna­ čenju obraćenja i pre­ obražaja

Krštnje se u istočnim obredima još uvijek naziva prosvjetljenjem

www.kristofori.hr | PLUS

PIŠE: prof. Livio Marijan

Simbolika svjetla oz­ načava temeljn­i ri­tam časova u isto­ čnim obredima (časo­ slov), budeći u vjer­ nicima nostalgiju za božanskom vizijom...

svim istočnim obredima. Uju­ tro se s izlaskom sunca slavi Krista – Svjetlo života i svije­ ta, koje se uvijek iznova rađa i koje prosvjetljuje sve. Jutarnja u bizantskom obredu to izra­ žava osobito lijepim poklicima i molitvama koje se svagdano ponavljaju:

„Svjetlo Kristovo, prosvjetljava sve!” „Bogorodicu i Majku Svjetla pjesmama veličajmo!” „Slava tebi koji si nam pokazao svjetlost!” „Pošalji svjetlost svoju, Kriste Bože, i prosvijetli srce moje!”

skoga, svetoga, blaženoga, Isuse Kriste!

Došavši k sunca zapadu, ugledasmo svjetlost večernju: pjevamo Ocu i Sinu i Svetomu Duhu Bogu.

Uvečer se pale svjetiljke i slavi Krista kao „nezalazeće sunce”.

Na Večernjoj bizantskog obre­ da svake večeri se pjeva prasta­ ri kršćanski hvalospjev „Kristu Svetlu” („Phos hylaron”) uz pa­ ljenje svijeća i svjetiljki: „Radosno Svjetlo svete slave besmrtnoga Oca nebe-

Paljenje svijeća spada u redoviti svagdanji duhovni život svih istočnih kršćana PLUS | lipanj 2016.

33

KRŠĆANI ISTOKA

Dostojan jesi jesi uu sva sva vrevreDostojan mena slavljen slavljen biti biti glasima glasima mena pobožnim,Sine SineBožji, Božji,koji koji pobožnim, daješživot životsvemu svemusvijetu, svijetu,i i daješ stogatetesav savsvijet svijetslavi.” slavi.” stoga IstočneCrkve Crkveuvijek uvijeksusupre­ pre­ Istočne puneupaljenih upaljenihsvjetiljki svjetiljkii isvi­ svi­ pune jeća.Upaliti Upalitisvijeću svijećunanaslavu slavu Ikona mudrih djevica, koje s upaljenim svjetiljkama ulaze na svadbu jeća.

Gospodnju, Bogorodice, Bogorodice, nana sa Zaručnikom Gospodnju, častsvetaca svetacailiilizazažive živei ipokoj­ pokoj­ čast prigodomulaska ulaskauucrkvu, crkvu, neneprigodom poljubitisvijeću svijećui iprekrižiti prekrižitisese poljubiti njome, držati držati upaljenu upaljenu svije­ svije­ njome, vrijemeobreda, obreda,gorjeti gorjeti ćućuzazavrijeme svjetiljkupred predikonom ikonom––sve sve svjetiljku spadauuuobičajeni uobičajeniduhovni duhovni totospada vjerskiživot životistočnih istočnihkršćana. kršćana. i ivjerski kućamaseseredovito redovitonanajed­ jed­ UUkućama nomzidu zidu(istočnom) (istočnom)drže držeiko­ iko­ nom predkojim kojimgori gorisvjetiljka svjetiljka Molitveni prostor u domu koptskih kršćana nenepred svijeća,gdje gdjesesepali palitamjan tamjani i iliilisvijeća, nasvijet! svijet!Neka Nekaseseutisne utisnena na početku početkuSvetog Svetogpisma pismastoji: stoji:„I„I moli.Duhovni Duhovnii ipraktični praktičnismi­ smi­ na moli. nama znamen znamen svjetla svjetla lica lica stvori stvoriBog Bogsvjetlost!” svjetlost!”(Post (Post1,3).

1,3). saonaglašene naglašenesimbolike simbolikesvje­ svje­ nama sao tvogada dauunjemu njemuugledaugleda- Sâm SâmIsus Isussebe sebenaziva nazivasvjetlom: svjetlom: tla uu istočno-kršćanskoj istočno-kršćanskoj du­ du­ tvoga tla mo Svjetlost Svjetlost nedostupnu. nedostupnu. „Isus „Isusim imzatim zatimponovno ponovnopro­ pro­ mo Korake naše upravi k izgovori: govori: 'Ja 'Ja sam sam svjetlost svjetlost svijeta; svijeta; Korake naše upravi k izU kućama se redo­ vršavanju zapovijedi zapovijedi tvotvo- tko tkoide idezazamnom, mnom,neće nećehoditi hoditi vršavanju vito na jednom zidu jih,po pomolitvama molitvamaprečiste prečiste uutami, tami,nego negoćećeimati imatisvjetlost svjetlost jih, (istočnom) drže ikone Majke tvoje tvoje i i svih svih svetih svetih života… života…Dok Doksam samnanasvijetu, svijetu, Majke tvojih.” svjetlost svjetlostsam samsvijeta.'” svijeta.'”(Iv (Iv8,12; 8,12; tvojih.” pred kojim gori svje­ usp. usp.9,5).

9,5).Možda Moždajejenajpotpu­ najpotpu­ tiljka ili svijeća, gdje niji niji i i najljepši najljepši odlomak odlomak opis opis se pali tamjan i moli Temelji Temeljisimbolike simbolike Jaganjčeve Jaganjčevesvjetlosti svjetlostiuuBožjem Božjem svjetla svjetla Gradu, Gradu, novom novom Jeruzalemu, Jeruzalemu, Temeljni prirodni prirodni znak znak od od uuknjizi knjiziOtkrivenja, Otkrivenja,gdje gdjeseseuu hovnostii imentalitetu mentalitetunajbolje najbolje Temeljni hovnosti kojegaproizlazi proizlazitakvo takvoobred­ obred­ viđenju viđenjuNebeskog NebeskogGrada Gradakaže: kaže: izražava molitva molitva koja koja sese kao kao kojega izražava no i i simboličko-duhovno simboličko-duhovno „Hrama „Hramauugradu gradunenevidjeh. vidjeh.TaTa jutarnjamolitva molitvailiilimolitva molitvaPr­ Pr­ no jutarnja izvođenjejest, jest,naravno, naravno,svje­ svje­ Gospod, Gospod,Bog, Bog,Svevladar, Svevladar,hram hram vogčasa časajavlja javljauubizantskom, bizantskom, izvođenje vog tlost (sunce, (sunce, svanuće, svanuće, zalaz). zalaz). jejenjegov njegov––i iJaganjac!

Jaganjac!I Igradu gradu koptskomi isirijskom sirijskomobredu: obredu: tlost koptskom Međutim, Međutim,teološki teološkii iduhovni duhovni nenetreba trebaninisunca suncaninimjeseca mjesecadada temeljitetesimbolike simbolikenalaze nalazesese mu musvijetle. svijetle.TaTaSlava SlavagagaBožja Božja „Kriste,Svjetlosti Svjetlostiistinska, istinska, temelji „Kriste, objavi,kako kakouuStarom, Starom,tako tako obasjala obasjalai isvjetiljka svjetiljkamu muJaga­ Jaga­ prosvjećuješi iposvećuješ posvećuješ uuobjavi, titiprosvjećuješ Novomzavjetu. zavjetu.Na Nasamom samom njac!” njac!”(Otk (Otk21,22-24).

21,22-24). svakogačovjeka čovjekakoji kojidolazi dolazi i iuuNovom svakoga 34

www.kristofori.hr | PLUS

PIŠE: prof. Livio Marijan

nestaju, neka svjetlost opet pravednici zasjati zasjati o uskrsnuću, o uskrsnuću, U Usvim jeta nestaju, neka svjetlost opet pravednici svimistočnim istočnimkršćanskim kršćanskim jeta ovako ćeće bitibiti proslavljeni. proslavljeni.

BitBit ćeće dođenananas, nas,molimo molimozapravo zapravo ovako obredima obredimaje jeIvanovo Ivanovoviđenje viđenje dođe preobraženi u moju u moju priliku priliku i ui u dođeKrist, Krist,koji kojinam namdaje daje preobraženi nebeske nebeskeliturgije liturgijeideal idealsvega svega dadadođe ” Tema ovuslavu slavubitbitćećepretvoreni, pretvoreni,u u milostvječne vječnesvjetlosti. svjetlosti. ” Tema ovu bogoslužja nana zemlji.

I teksto­ bogoslužja zemlji.

I teksto­ milost ovaj oblik. oblik.

UU ovu ovu sliku sliku i priliku, i priliku, iznenadnadolaska dolaskaKrista KristaZa­ Za­ ovaj vi vinajranijih najranijihsvetih svetihotaca, otaca,koji koji iznenadna i mudrih djevica koje s s ovoj ovojsvjetlosti svjetlostii ovom i ovomblažen­ blažen­ ručnika i mudrih djevica koje susutoliko tolikozastupljeni zastupljeniu uteolo­ teolo­ ručnika svjetiljkama s njime stvubitbitćećesuobličeni suobličenii vladat i vladat upaljenim svjetiljkama s njime stvu giji, giji,duhovnosti duhovnostii mentalitetu i mentalitetu upaljenim nana svadbu je je vrlo česta u u ćeće sa sa mnom mnom – Sinom – Sinom Božjim!”

Božjim!” ulaze svadbu vrlo česta kršćanskog kršćanskogIstoka, Istoka,upućuju upućuju ulaze duhovnim duhovnimi liturgijskim i liturgijskimtek­ tek­ Uzevši stovima nana Istoku.

Uzevšiu uobzir obzirovakav ovakavteo­ teo­ stovima Istoku.

Sva ta „duhovnost” loški loškii duhovni i duhovnipristup pristuptemi temii i i „obrednost” svje­ simbolicisvjetla, svjetla,zapadni zapadnikr­kr­ Da Danam namzasja zasjatvoja tvoja simbolici tla zapravo ima za šćanin, šćanin,nenaviknut nenaviknutnanatoliku toliku vječna vječnasvjetlost svjetlost obrednost obrednosti simboliku, i simboliku,lakše lakše cilj ono najbitnije Sva Sva ta ta „duhovnost” „duhovnost” i „obred­ i „obred­ može može razumjeti razumjeti opravdanu opravdanu i i (...) preobraženje ili nost” nost”svjetla svjetlazapravo zapravoima imazaza vrlo vrlonaglašenu naglašenutemu temusvjetlosti svjetlosti pobožanstvenjenje ciljciljono ononajbitnije najbitnijei ui uistočnoj istočnoj u usvoga svogabrata bratas Istoka. s Istoka.Obo­ Obo­ (theosis) svakoga i kršćanskoj kršćanskoj duhovnosti duhovnosti osobito osobito jicijici je je nana koncu uvijek ciljcilj isti:isti: koncu uvijek zastupljeno, zastupljeno,a to a toje jepreobraže­ preobraže­ dadaimimjednom jednomzasja zasjasvjetlo svjetlo svega u Kristu njenje ili ili pobožanstvenjenje pobožanstvenjenje (the(the- Kristovo, Kristovo,kako kakoto tolijepo lijepoizriču izriču osis) osis)svakoga svakogai svega i svegau Kristu. u Kristu. tropar tropari sithir i sithir(liturgijske (liturgijskepje­ pje­ AtanazijeSionski Sionskiu usvome svome sme) sme)Preobraženja Preobraženjabizantskog bizantskog nanatemu temusvjetlosti. svjetlosti.Tako Takosv.sv. Sv.Sv.Atanazije vrlo poticajnom poticajnom nagovoru nagovoru obreda: obreda: Ciprijan u traktatu „O„O molitvi Ciprijan u traktatu molitvi vrlo svetkovinuPreobraženja, Preobraženja, Gospodnjoj” Gospodnjoj”kaže: kaže:„Također „Također zazasvetkovinu koja je je istaknuta istaknuta kao kao jedna jedna odod „Preobrazio „Preobraziosi sisesenanagori, gori, i oi ozalazu zalazui smiraju i smirajudana danapo­po­ koja najvećihgodišnjih godišnjihGospod­ Gospod­ Kriste KristeBože, Bože,i ipokazao pokazaosi si trebno je je moliti.

JerJer budući dada najvećih trebno moliti. budući njihsvetkovina svetkovinananaIstoku, Istoku,u u učenicima učenicima svojim svojim slavu slavu je je Krist istinsko sunce i istinski Krist istinsko sunce i istinski njih ustapreobraženom preobraženomGospodu Gospodu svoju, svoju,koliko kolikoimimbijaše bijašemomodan, kada molimo i tražimo dada usta dan, kada molimo i tražimo vidjeti.

Daj dada i nama, stavljaoveoveriječi: riječi:„Ovako „Ovakoćeće guće guće vidjeti.

Daj i nama, kao štošto sunce i dan ovoga svi­ kao sunce i dan ovoga svi­ stavlja grešnima, grešnima,popozagovoru zagovoruBoBogorodice gorodicezasja zasjatvoja tvojavječna vječna svjetlost.

Svjetlodavče, slava svjetlost.

Svjetlodavče, slava tebi!”

(Tropar Preobraženja). tebi!”

(Tropar Preobraženja). „Dođite, „Dođite,uziđimo uziđimonanaGoru Goru Gospodnju, Gospodnju,u uDom DomBoga Boga našega, našega,gdje gdjevidjet vidjetćemo ćemo slavu preobraženja njegova, slavu preobraženja njegova, slavu slavuOčeva OčevaJedinorođenJedinorođenca!ca!PoPosvjetlu svjetlućemo ćemoprimiti primiti svjetlo svjetloi tako, i tako,uzneseni uzneseniduduhom, slaviti istobitnu Trojihom, slaviti istobitnu Trojiu sve vjekove.“ (Stihira nana u sve vjekove.“ (Stihira Svjetlo uvijek prati navještaj Evanđelja. Božić u Kaldejskoj katoličkoj cucu Litiji Večernje Preobraženja).

Litiji Večernje Preobraženja). crkvi u Iraku PLUS | lipanj 2016.

35

PIŠE: Zaharija

Tata i ja – snimio i retuširao putujući fotograf oko 1957. godine 36

www.kristofori.hr | PLUS

Pismo tati 11

Tatin konačni odlazak Kakav god da smo odnos imali s našim pokojnim očevima, kakvi god da su bili, i što god da žalimo, zahvalimo Bogu za njih i za sve to. A On će nam otvo­ riti oči za sve ono dobro; za sve što jest i što još može okrenuti na dobro „kićenja” u govoru, uljepšane daj Bože, tepao. Za tebe je to riječi ni tepanja. U našoj kući bilo pretjerivanje, a onog tko nije bilo mjesta za takve i slič­ bi ih koristio smatrao si lice­ ne riječi. Ni sebi, ali ni mami ni mjerom koji samo glumata i Dragi moj tata! nama nisi dopuštao nikakve ne misli a pogotovo ne vjeruje Od posljednjeg pisma prošla izraze nježnosti i umiljavanja u ono što govori, niti se tako su tri mjeseca. Razlog je taj što a tepanje ti se gadilo! Smatrao ponaša. Na primjer za tebe je sam čekao ovo vrijeme, kraj si da je to samo glumatanje, kava bila „kava”, a ne „kavica”; svibnja, da se napuni 38 kruh je bio „kruh”, a ne godina od tvoje smrti. kruhek”; mama je bila Htio sam se lijepim pi­ Ali, boljelo me to što mene „mama”, a ne „mami­ smom dostojno oprostiti u kući nitko nije zvao Jožek, ca”; tata je bio „tata”, a od tebe, na način koji ti nego Joža! Nisam volio svo­ ne „tatek”. Meni je to zaslužuješ. Kažu mi ljudi bilo u redu; i dan-danas je ime! da imam dara za pisanje izbjegavam takav oblik oproštajnih govora, sto­ izražavanja. Ali, boljelo ga želim i tebi napisati pismo neprilično ozbiljnim, normal­ me to što mene u kući nitko na koje nećeš imati većih pri­ nim i iskrenim ljudima (kakvi nije zvao Jožek, osim najmla­ govora. Kao što vidiš, pismo mi vjerojatno nismo bili, ali si đeg ujaka, kojeg sam posebno počinjem riječima „Dragi moj ti htio da to postanemo). Zato volio, te rijetkih poznanika. Za tata”, no prije toga počeo sam takvo nešto nismo ni pokuša­ sve druge ja sam bio Joža! I ni­ ga pisati riječima „Predragi vali. Nikad nam nisi izravno sam volio svoje ime! Ne samo i premili oče”! I onda se sje­ uputio riječi nježnosti, a ka­ zbog toga što sam u dubini tih kako ti nisi volio nikakva moli ljubavi ili da si nam, ne duše htio da mi netko tepa,

Htio sam biti Jožek, a ne Joža

PLUS | lipanj 2016.

37

PIŠE: Zaharija

kao znak ljubavi i nježnosti, nego i zbog nečega drugoga.

Naime, u selu smo imali dva pastira, dobrodušna brata Fra­

Sada shvaćam da mi je trebala njež­ nost i zaštita od tebe. I shvaćam da nisam mogao od tebe dobiti ono što nisi dobio ni ti! nju i Jožu. Njih pamtim kao najbjednije ljude u našem selu.

Spavali su u tuđim sjenicima i štalama. Čuvali su seoske svinje i krave. Bili su odjeveni takoreći u stare, loše pokrpane dronjke. Osim pastirske torbe i drvenog štapa nisu imali ni­ šta! Jedino što su imali bila je govorna mana, i fond od ne­ koliko prostih riječi i rečenica koje su koristili čuvajući stoku i tražeći hranu i smještaj. Kad bi bio dobre volje, oponašao si njihov iskrivljeni govor, njiho­ ve nespretne kretnje i šaljivoneobične psovke. Kako si bio darovit u tome, još bi nadodao i nešto svoje. I sve bi to bilo u redu da jedan od njih nije nosio moje ime! I kad bi ti, ili netko drugi, spomenuo njego­ vo ime preda mnom, bio sam uvrijeđen i osjećao sam se po­ nižen – kao da me se uspore­ đuje s njim, bijednim seoskim pastirom – i nevoljen, kao što nije bio ni on. Danas sam 38

vrlo sretan zbog svog imena, dvorane kao nekakav mali i hvala vam što ste mi dali baš divljak, praćen smijehom sva­ tova. Taj je smijeh bio za mene to ime! ponižavajući! Osobito me po­ godilo to što si se i ti smijao i Dragi moj tata! još si k tome bio na mene ljut.

Kao što sam već toliko puta I tada mi je trebala tvoja zašti­ rekao, vjerujem da si nas vo­ ta. Za mene je ljubljenje bilo lio, ali mi smo trebali svakod­ nešto nepoznato. Iako sam nevne, vanjske znakove tvoje bio silno znatiželjan i željan ljubavi, nježnosti i zaštite. Da nas primiš u krilo, zagrliš, po­ Bogu sam vrlo za­ miluješ, pohvališ, saslušaš, da hvalan zbog tvojih nas naučiš voljeti! Meni je to posljednjih trenu­ osobito nedostajalo! Kad su mi drugi htjeli pokazati ljubav, taka na ovome svi­ ili bilo kakav oblik nježnosti jetu jer sam čuo da koji ja nisam poznavao, bježao si umro sretan! sam. Sjećam se, bili smo u sva­ tovima kod jednih naših rođa­ ka. Mi djeca, uglavnom dva­ to probati. Pet godina nakon naestogodišnjaci, igrali smo te zgode prvi put sam se zalju­ nekakvu dječju igru, gdje sam bio. Ona jedva da je imala 14 ja u određenom trenutku tre­ godina, a ja 17. Znala je doći bao poljubiti jednu djevojčicu. k nama biciklom. I dok ste No mene je bilo toliko sram ti i mama otišli nekamo svo­ da sam, usprkos nagovaranju jim poslom, a ustvari da nas svih oko mene, pobjegao iz ostavite same, mi smo se više www.kristofori.hr | PLUS

Pismo tati 11

grebli Birajućiprave praveriječi, riječi,pišući pišućii i Kad Kadsi sibiobiodobre dobrevolje, volje,sjedio sjedio greblii štipali i štipalinego negomilovali milovali Birajući ili ilimazili. brišući,mijenjajući mijenjajućirečenice, rečenice, bi bi nana klupi klupi zaza kuhinjskim kuhinjskim sto­ sto­ mazili.SveSveu šali, u šali,alialiožiljci ožiljci brišući, susuostali. duže sam sam opisivao opisivao tutu situaciju situaciju lom. lom.Jednu Jednubi binogu nogudržao držaonana ostali.Danas Danasshvaćam shvaćamdada duže je je i njoj nedostajalo nježnosti. nego štošto je je ona ona trajala. trajala.

AliAli sadsad podu, podu,a drugu a druguispod ispodsebe. sebe.U U i njoj nedostajalo nježnosti. nego Niti ustima ustima cigareta cigareta čijičiji te te dim dim šti­šti­ Nitismo smoje jedobili, dobili,nitinitismo smoje je imali, nitiniti smo je je mogli davati. imali, smo mogli davati. pao paozazaoči, oči,papasi sičesto čestoskidao skidao U jednom trenu­ ŠtoŠto nemaš, nene možeš nini dati. nemaš, možeš dati. naočale naočale(sad (sadse sesjećam, sjećam,nosio nosio tku ustao si iz kre­ NoNo nježnost i zaštitu posebno nježnost i zaštitu posebno si sinaočale naočalezazačitanje) čitanje)dadaobri­ obri­ veta kao potpuno sam osjetio s neočekivane stra­ šeššešsuzu. suzu.U Ujednoj jednojruci rucidržao držao sam osjetio s neočekivane stra­ zdrav ... nasmijao si simalu malubijelu bijelušalicu šalicus crnom s crnom ne!ne!

Jednom Jednom prilikom prilikom nam nam je je uu turskom turskomkavom, kavom,a au udrugoj drugoj posjet posjetdošao došaoujak ujakiz izZagreba.

Zagreba. si se i rekao: „O, olovku olovku kojom kojom si si ispunjavao ispunjavao Nije Nijeimao imaogdje gdjespavati spavatinego negos s mama, došla si po listić listićsportske sportskeprognoze. prognoze.Pra­ Pra­ nama namau sobi u sobinanabračnim bračnimkre­ kre­ mene!” vetima. vetima.

NaNa jednom jednom krevetu krevetu steste tilatila te te ponekad ponekad i sreća. i sreća.

Tako Tako si si spavali spavali ti itimama, i mama, a na a na drugom drugom jednom jednom nana parovima parovima talijanske talijanske lakše.Sada Sadashvaćam shvaćamdada nogometne ujak ujak i ja.i ja.

Sjećam Sjećam se se kako kako sam sam se se mimije jelakše. nogometne ligelige imao imao deset deset po­po­ je je trebala trebala nježnost nježnost i zaštita i zaštita godaka godakai dobio i dobiootprilike otprilikeiznos iznos u ujednom jednomtrenutku trenutkuprobudio probudio mimi tebe.I shvaćam I shvaćamdadanisam nisam u uprotuvrijednosti jerjer se se ujak ujak okrenuo okrenuo k meni k meni i jai ja ododtebe. protuvrijednostiododdanaš­ današ­ mogao odod tebe tebe dobiti dobiti ono ono štošto njih sam sam se se našao našao u njegovu u njegovu krilu. krilu.

I I mogao njih1010000 000kuna. kuna.I jako I jakoti tije je nisi dobio dobio nini ti!ti! bilo bilo krivo krivo štošto nisi nisi pogodio pogodio jošjoš bilo bilo mimi je je vrlo vrlo ugodno, ugodno, osjetio osjetio nisi jedan jedanpar, par,dobio dobiobi bideset desetputa puta sam samse sezaštićen! zaštićen!AliAlikad kadsam sam shvatio shvatiodadanisam nisamu utvojem tvojem Dragi više! više!Dok Doksi siispunjavao ispunjavaolistić, listić, tata!

Dragi tata! ništa ništa ti nije ti nije smetalo, smetalo, ni ni dim dim odod krilu, krilu, postalo postalo mimi je je neugodno neugodno u našoj kući najviše je je cigarete, Situacija u našoj kući najviše cigarete, ni ni hladna hladna kava, kava, ni ni utr­ utr­ i odmaknuo i odmaknuosam samse seododuja­ uja­ Situacija ka.ka.DaDabihbihuopće uopćeopisao opisaoovo ovo ovisila ovisila o tebi o tebi i tvojem i tvojem raspolo­ raspolo­ nula nula noga. noga.

I ništa I ništa te te nije nije brinu­ brinu­ sjećanje sjećanjetrebalo trebalomimije jemnogo mnogo ženju. ženju.IliIlisi sibiobiodobre dobrevolje voljeili ili lo,lo, samo samo nije nije bilo bilo preporu­ preporu­ čljivo čljivo hrabrosti hrabrostii snage, i snage,i vremena. i vremena. si si biobio loše loše volje, volje, ili ili te te nije nije bilo. bilo. dada te uznemiravamo te uznemiravamo ili dailiseda se

Adresa: Radnička 27, Zagreb Web: www.interaktiva.hr E-mail: interaktiva@interaktiva.hr PLUS | lipanj 2016.

39

PIŠE: Zaharija

motamouutvojoj tvojojblizini, blizini,što što motamo namjejeitekako itekakoodgovaralo, odgovaralo,jerjer nam tadajejeselo selobilo bilonaše! naše!No Nokad kad tada biološe loševolje, volje,zazasve svenas nasbilo bilo sisibio najboljedadatitinenedolazimo dolazimonana jejenajbolje oči,osobito osobitomama. mama.Ali Aliootome tome oči, samtitiveć većpisao. pisao. sam

privničku gdje su te sata izašao potpuno bolnicu, gdjebolnicu, su te početkom manje od sijednog satashrvan! izašao si je naime sasvim početkom godine 1978. godine1978. operirali.

Kadope­ su Doktor potpunoti shrvan!

Doktor ti je rekao otvoreno da imaš rak i Kad vidjeli su te otvorili, terirali. otvorili, su da vidjeli imaš otvoreno naime sasvim rekao njegovi ne mogu su dakoji imašsetumor koji se Ali jako dadatiimaš tumor jako proširio. rak lijekovi i da ti njegovi lije­ Vidio pomoći. si na nama dasi Ali tomami. su rekli kovi ne mogu Vidio toproširio. su rekli samo Posamo po­ pomoći. jakodaiznenađeni si vratku mami.kući Po povratku stanje ti kući se isprva stanje nismo na nama nismo jakopaizne­ to znali prijeto počelo ti se isprva poboljšavati, počelo poboljšava­ čak si do­ shvatio nađenida pa smo si shvatio da smo ovamo i bioovamo si ljut ina bio ti, malo čak sina dobio težinimalo i bionasi težini vrlo dolaska znali prije dolaska bio nas što smo ti to zatajili.

Vratili raspoložen. i bio si vrlo No raspoložen. uskoro se sta­ No si ljut na nas što smo ti to za­ Zašto Zaštobaš bašja, ja,zašto? zašto? kući, smo i tebesesu uskoro uskoro stanje toliko nje tolikosepogoršalo da sipogor­ mo­ smo tajili.seVratili kući, i tebe u bolnicu. rao šaloponovno da si morao u bolnicu. ponovno Prijeu ponovno su uskoroodvezli ponovno odvezli u Dragi Dragitata! tata! si dobivao samo toga bolnicu. saznali Prije smotoga da usaznali Đurđev­ smo Vjerojatno bolnicu. Vjerojatno si dobivao nisu te nisu operirali i na­ Predzadnji Predzadnji dan dan svibnja svibnja na­ na­ cudaživi u doktor Đurđevcu koji pored živi doktor kla­ infuziju; samo infuziju; te operirali vršava vršavasese3838godina godinaododtvoje tvoje sičnih koji pored lijekova klasičnih koristi lijekova i pri­ kon i nakon dva dana dva vratili dana vratili su te kući. su te smrti smrtikao kaošto štosam samnanapočetku početku rodne koristilijekove i prirodne na bazi lijekove meda.na Tada kući.siTada postao si postao svjestansvjestan da se pisma pismaspomenuo. spomenuo.

A sve A tvoj da seživot tvoj bliži životkraju. bliži kraju.

Jed­ nom kadkad samsam ti došao u jesve počelo je počelo ujesen ujesen 1977.

Jednom ti došao godine.

1977. godine.

Sve si Sve češće si On, koji je mene dao tebi i tebe uposjet, posjet,ulazna ulaznai ikuhinj­ kuhinj­ osjećao češće osjećao slabostslabost i brzoi meni, okrenuo je sva zbivanja ska vrata vratabila bilasusuotvorena otvorena bilougodno ugodnoi itoplo toplo sebrzo umarao, se umarao, ali to sialipri­ to sebi na slavu a nama (i tebi i jer je bilo pisivao teškom životu proljetno vrijeme. vrijeme. Bio Biosisi si pripisivao teškomi meni) na korist astmi, životuod i astmi, koje siodgodi­ koje sâm. Tiho sam samušao, ušao,i iveć već nama bolovao, bolovao, pa nisi s vrata čuo čuo tiho tihoi iplačno plačno si godinama nipaotišao te Tako bazismo meda. te mama Tako smo i ja te odvezli mama tugovanje. tugovanje.Ušao Ušaosam samuukuhi­ kuhi­ nisi liječniku. ni otišaoPotkraj liječniku. ja odvezli k njemunadom s velikom nju.TiTisisisjedio sjedionanakrevetu. krevetu. godine ti i mama bili tiu i ki njemu s velikom u nju.

Potkrajčakte ste godine čak ste nadom u liječenja, uspješnostiako liječenja, Obuhvatiosisirukama rukamakoljena, koljena, svatovima mama bilikodu jedne svatovima tvoje ro­ kod uspješnost smo Obuhvatio đakinje.

Pričalirođakinje. su mi ljudi da oboje iako smo tvoju di­ znalioboje tvoju znali dijagnozu.

I ljuljao ljuljaosesenaprijed-nazad naprijed-nazadi iuu jedne tvoje Priča­ silibio su mi dobro ljudiraspoložen, da si bio dobro ple­ dok jagnozu. smo mi I dok ostali smo u čekaonici, mi ostali u pola polaglasa glasagovorio: govorio:„Zašto „Zaštobaš baš sao raspoložen, i zabavljao plesao se. Ali i zabavljao nakon tičekaonici, ti si, vidno ušao raspolo­ zašto?”Nisi Nisime meprimijetio primijetio si, vidno raspoložen, sa ja,ja,zašto?” svatova se. Ali stanje nakon tisvatova se pogoršalo stanje ti svojim žen, ušao sa svojim papirima dok doktitisesenisam nisamjavio. javio.Tvoje Tvojesusu papirima u ordinaciju. i seodvezen pogoršalo si i uodvezen koprivničku si u ko­ Nakon u ordinaciju.

Nakon nešto me nešto manje od jednog meriječi riječi iznenadile iznenadile i ražalo ražalo­

PREPORUČAMO!

40

www.kristofori.hr | PLUS

stile stilepapasam samtetetješio tješiokako kakosam sam znao. znao.Pitao Pitaosam samteteželiš želišli lidadajoš još nešto neštopoduzmem poduzmempreko prekosvojih svojih kolega kolegananacarini, carini,dadapokuša­ pokuša­ mo mopronaći pronaćinekog nekogdoktora doktorauu Zagrebu Zagrebukoji kojibibititipomogao? pomogao?

Kako Kakosisititiodmah odmahpristao, pristao,tako tako sam sam vrlo vrlo brzo brzo preko preko jedne jedne kolegice kolegicedošao došaododotadašnjeg tadašnjeg vrhunskog vrhunskog doktora, doktora, prof. prof.

Oberhofera, Oberhofera,koji kojijejepredložio predložio dadateteodmah odmahdovezemo dovezemok knje­ nje­ mu. mu.Ovo Ovotitipričam pričamsamo samozbog zbog jedne jednerečenice rečenicekoju kojusisirekao rekao kad kadsam samtetevozio voziouuZagreb.

Zagreb.AA rekao rekaosi:si:„Zašto „Zaštototonisi nisiuradio uradio prije?” prije?”Zašto Zaštome menisi nisiprije prijevo­ vo­ zio ziok ktome tomedoktoru? doktoru?Kao Kaodadasisi me mei tada i tadakrivio. krivio.Oprosti, Oprosti,tata, tata, sigurno sigurnototonisi nisihtio, htio,alialičinilo činilo mimisesedadamimiopet opetželiš želišugraditi ugraditi osjećaj osjećajkrivice, krivice,koji kojisam samiona­ iona­ kokonosio nosiocijeli cijeliživot, život,često čestonene znajući znajućizašto, zašto,često čestoninikriv krivnini dužan. dužan.Ali Alitutusam samživotnu životnuško­ ško­ luluprošao prošaoi ispite i ispitedosta dostauspješ­ uspješ­ nonopolažem polažemnenekriveći krivećinikoga. nikoga.

Kad Kadsmo smostigli stigliuuZagreb, Zagreb,na­ na­ kon konnekoliko nekolikodana danapregledā pregledā bio biosisibez bezoperacije operacijevraćen vraćenuu koprivničku koprivničkubolnicu. bolnicu.Naime, Naime, doktor doktorjejepregledom pregledomtvojega tvojega stanja stanjai uvidom i uvidomuudokumenta­ dokumenta­ ciju cijuutvrdio utvrdiodadaseserak rakproširio proširio i idadajejeoperacija operacijanemoguća nemogućai i nepotrebna. nepotrebna.Nakon Nakondva dvadana dana obavijestili obavijestilisusume medadasisiumro umro i idadatvoje tvojetijelo tijeloleži ležiuubolnič­ bolnič­ koj kojmrtvačnici, mrtvačnici,tiktikdodoradione radione gdje gdjesususeseizrađivali izrađivalimrtvački mrtvački sanduci. sanduci.Malo Malosam sampodigao podigao plahtu plahtukojom kojomsisibio biopokriven. pokriven.

PLUS | lipanj 2016.

Pismo tati 11

KNJIŽARA KRISTOFORI

Da, Da,totojejetijelo tijelonekada nekadapripa­ pripa­ dalo dalotebi... tebi...Ali Alijedva jedvasam samtete prepoznao. prepoznao.Bolest Bolestjejetvoje tvojetije­ tije­ lolosvela svelananaveličinu veličinudvanaesto­ dvanaesto­ godišnjeg godišnjegdjeteta. djeteta.Bio Biosisitako tako sitan sitani malen! i malen!

Samohrane majke

Ali, Ali,dragi dragimoj mojtata, tata, umro umrosisisretan! sretan!

Bogu Bogusam samvrlo vrlozahvalan zahvalanzbog zbog tvojih tvojih posljednjih posljednjih trenutaka trenutaka nanaovome ovomesvijetu svijetujerjersam samčuo čuo dadasisiumro umrosretan! sretan!Naime Naimečo­ čo­ vjek vjeks skojim kojimsisidijelio dijeliobolnič­ bolnič­ kukusobu, sobu,a apoznavao poznavaojejenašu našu obitelj, obitelj,ispričao ispričaonam namjejedadatete vidio vidiokako kakosisiuujednom jednomtre­ tre­ nutku nutkuustao ustaoizizkreveta kreveta(iako (iakosisi inače inačebio biopreslab, preslab,nisi nisimogao mogao niniglavu glavupodići) podići)kao kaopotpuno potpuno zdrav zdravi krenuo i krenuoprema premavratima. vratima.

Došavši Došavšipred predvrata, vrata,nasmijao nasmijao sisisesei rekao i rekao(otprilike) (otprilike)ovako: ovako: „O, „O,mama, mama,došla došlasisipopomene!” mene!”

Nakon Nakontihtihriječi riječivratio vratiosisisese smirenim smirenimkorakom korakomuukrevet, krevet, legao legaoi jednostavno i jednostavnoizdahnuo! izdahnuo!

Tako Takoje,je,dragi dragimoj mojtata, tata,završio završio tvoj tvojživot. život.Želim Želimtitimir, mir,tata. tata.

TiTisisivelikim velikimdijelom dijelomzaslužan zaslužan dadasam samjajadanas danassretan sretančovjek. čovjek.

Ne Nezbog zbognečega nečegašto štosisiučinio, učinio, a anisi nisimorao, morao,iliilizbog zbogonoga onoga što štosisimorao, morao,a anisi nisiučinio, učinio,već već zbog zbogtoga togašto štosam samtebe tebedobio dobio zazaoca! oca!I što I štojejeOn, On,koji kojijejemene mene dao daotebi tebii tebe i tebemeni, meni,okrenuo okrenuo sva svazbivanja zbivanjasebi sebinanaslavu slavua a nama nama(i(itebi tebii meni) i meni)nanakorist. korist.

Ima Imajoš jošmnogo mnogotoga togašto štonisam nisam ispričao, ispričao,alialivjerujem vjerujemdadaćeće doći doćivrijeme. vrijeme.

Pokažimo da nam je stalo

U

svom srcu nosim velik teret za samohrane majke. Kada sam oženio Ruth, ona je bila samohrana majka. Njezin ju je muž jednostavno ostavio. Želim vam reći da velika većina samohranih majki nosi strahovit teret i odgovornost u životu.

Neki od vas to znate iz vlastitog iskustva.

Vjerujem da Crkva ima tu obavezu. Razgovarao sam o tome s jednim kršćaninom, koji mi je rekao: „Pa zapravo su te žene vlastitim grijehom došle u tu situaciju”. To nije točno. Neke su od njih možda bile nevjenčane majke, ali nikako ne većina njih.

No čak i da jesu, gdje nam u Evanđeljima Isus zabranjuje da iskazujemo milosrđe prema grešnicima? Na kraju krajeva tim je ženama milost doista potrebna. No, većina ih je ostavljena da se same bore sa situacijom i poteškoćama za koje uopće nisu odgovorne. Smatram da bi Crkva trebala poduzeti nešto za samohrane majke. (...)

Iz knjige Dereka Princea „Tko brine za siročad, udovice, siromašne i potlačene?

Bog se brine... a mi?” u izdanju KUDP-a Knjigu možete naručiti u našoj web-knjižari (www.kristofori.hr).

41

PIŠE: Vedrana Čolić

Nikad se nije kolebao biti na strani čovjeka pa ma­ kar zbog toga ugrozio svoj ugled i život. Isus nije bio mlakonja...

42

www.kristofori.hr | PLUS

Isus nije bio mlakonja

Isus – čovjek promjene Isusovi postupci često nisu bili razumni – tako to izgleda čo­ vjekovoj paloj naravi kad promatra onoga koji se ravna po naj­ višemu zakonu

G

ledajući filmove o Isusu, primi­ jetila sam kako je često prikazan kao smiren čovjek koji svijetom klizi, gotovo lebdi, laganim ko­ rakom, smiješeći se svima oko sebe. Iako ne sumnjam da je Isus bio čovjek pun lju­ bavi, mira i radosti, ovakvi mi prikazi dje­ luju više poput prikaza nekakvog gurua ili lame, nego našeg Isusa, vrlo čovječnog i jednostavnog. Usudila bih se čak reći: da je Isus bio takav kakvim ga najčešće prikazu­ ju, vjerojatno nikad ne bi bio ubijen.

Uvijek na strani čovjeka i za čovjeka Ono što Isusa čini drugačijim od raznih gurua i „učitelja“ je to što je Isus djelovao! Gdje god se pojavio, donosio je promjenu. Nije čekao da netko drugi krene u akciju, već je on napravio prvi korak. Nikad se nije kolebao biti na strani čovjeka pa makar zbog toga ugrozio svoj ugled i život. Isus nije bio mlakonja, već odvažan. Bio je spreman umrijeti za istinu. Što se i dogodilo.

PLUS | lipanj 2016.

Pogledajmo što kaže Sveto pismo: »Druge subote uđe u sinagogu i stane naučavati. Bio je ondje čovjek kome desnica bijaše usahla. Pismoznanci i farizeji vrebahu na nj da li subotom liječi kako bi našli u čemu da ga optuže. A on je znao njihove namjere pa reče čovjeku s usahlom rukom: „Ustani i stani na sredinu!“ On usta i stade. A Isus im reče: „Pitam ja vas: je li subotom dopušteno činiti dobro ili činiti zlo? Život spasiti ili upropastiti?“ Sve ih ošinu pogledom pa reče čovjeku: „Ispruži ruku!“ On učini tako – i ruka mu zdrava. A oni se, izbezumljeni, počnu dogovarati što da poduzmu protiv Isusa.« (Lk 6,6-11; istaknula autorica) Zar to nije od Isusa bilo skroz nerazumno?

Primijetimo, Isus je znao da ga promatraju i čekaju priliku da ga optuže. Zar mu onda nije bilo mudrije pozvati bolesnog čovjeka na stra­ nu i reći mu: „Izliječit ću te kad izađemo iz si­ nagoge, negdje gdje nema optužujućih očiju“ ili još bolje: „Dođi sutra u sinagogu. Izliječit ću te

43

PIŠE: Vedrana Čolić

utrakako kakodanas danasne ne bih prekr­ s­us­tra šio šiozakon.“? zakon.“?Isus Isusjeje izgleda izgleda bio iliililud ludili ili budala budala jer jer takotako bi pobi stupio samo budala ili luđak. postupio samo budala ili luđak. ne razmišljamo Zar neZar razmišljamo često i često sami ovako? i sami ovako?

ZaštojejeIsus Isus zapravo zapravo postupio Zašto takoi iprekršio prekršio tradiciju tradiciju svojeg tako naroda? naroda?Zato Zatojer jer jeje bio bio čovjek promjene. promjene.Suprotstavljao Suprotstavljao se ne­ se nepravednim društvenim pravednim društvenim struktu­ rama strukturama ondašnjiceondašnjice bez obzirabez na cijenu obzirakoju na će cijenu zato platiti. koju će zato platiti.

Nekad mi se čini kako mnogi odNekad nas smatraju mi se čini dakako slijediti mnogi Isusaodznači nas smatraju slijepo slijediti da slijediti tradiciju Isusadruštva znači slijepo i njegovih slijediti nepraved­ tradiciju nih društva struktura. i njegovih Ime nepravednih Isus nam ponekad struktura.čak Ime može Isus donijeti nam ponekad i probitak čak pod možeuvjetom donijetidai proga koristimo bitak podu uvjetom dopuštenom da ga kontekstu! koristimoAko u doputako mislimo, štenom grdno kontekstu! se varamo Ako tako i nemislimo, poznajemo grdno Isu­se savaramo jer, kaoišto ne vidimo, poznajemo Isus Isusa nije činio jer, kao tako.što vidi­

Suprotstavljao se nepravednim društvenim strukturama onda­ šnjice bez obzira na cijenu koju će zato platiti mo, Isus nije činio tako.

Jeste li čuli što je učinio u Jeste li čuli što je učinio u hramu?! hramu?!

Evo još jednog primjera.

Evo još jednog primjera. »Blizu bijaše židovska Pasha. Stoga Isus uziđe»Blizu u Jeruzalem. bijaše židovska U Hramu Pasha. nađe Stoga prodavače Isus uzivolova, đe u Jeruzalem. ovaca i golubova U Hramu i mjenjače nađe prodavače gdje sjede. volova, I načini ovaca biči od golubova užetâ tei mjenjače ih sve istjera gdje sjeiz Hrama de. I načini zajedno bičsod ovcama užetâ itevolovima. ih sve istjera Mje-iz njačima Hrama rasu zajedno novacs ovcama i stolove isprevrta, i volovima. a proMjedavačima njačima rasu golubova novacreče: i stolove „Nosite isprevrta, to odavde a proi 44

nedavačima činite odgolubova kuće Ocareče: mojega „Nosite kućutotrgovačodavde i ku.“ ne činite Prisjetiše od kuće se njegovi Oca mojega učenici da kuću je pisano: trgovačIzjeda ku.“ Prisjetiše me revnost se njegovi za Domučenici tvoj.« (Iv da 2,13-17) je pisano: Izjeda me revnost za Dom tvoj.« (Iv 2,13-17) Oh, majko mila, pa taj Isus nije normalan!

Jeste Oh,limajko čuli štomila, je učinio pa tajuIsus hramu nijeprošli normalan! put?

Možemo Jeste li čuli samo štozamisliti je učiniokako u hramu je o ovome prošli do­ put? gađaju Možemo brujao samocijeli zamisliti Jeruzalem. kako jeDanas o ovome bi do­ se njegov gađajupostupak brujao cijeli sharaoJeruzalem. (dijelio) Facebookom Danas bi se njegov postupak Facebookom brzinom svjetlosti.sharao Ma taj(dijelio) Isus možda uopće brzinom svjetlosti. taj Isusdopustio možda uopće nije vjernik; koji bi Ma si vjernik tako narušavati nije vjernik; redkoji i mirbiusiBožjem vjernikhramu?! dopustio tako narušavati red i mir u Božjem hramu?!

Narodna izreka kaže: „Za dobrim se konjem prašina Narodna diže.“ izreka Za Isusom kaže: „Za se svakako dobrimdizala! se konjem prašina diže.“ Za Isusom se svakako dizala!

Razmislimo: kad bi Isus danas došao, bi li ga Razmislimo: kad Isus bi danas došao, bi li ga izjedala revnost?

Nabikojim sve neprikladnim mjestima izjedala revnost? pronašaoNa trgovce? kojim bi sve neprikladnim mjestima pronašao trgovce?

Zakon iznad svih zakona Zakon iznad svih zakona

»„Tada pristupe Isusu farizeji i pismoznanci iz Jeruzalema »„Tada pristupe govoreći: Isusu „Zašto farizeji tvoji i pismoznanci učenici pre-iz stupaju Jeruzalema predaju govoreći: starih?„Zašto Ne umivaju tvoji učenici rukû prije prejela!“ stupaju On predaju im odgovori: starih?„A Nezašto umivaju vi prestupate rukû prije zapovijed jela!“ OnBožju im odgovori: radi svoje „Apredaje? zašto vi(…) prestupate www.kristofori.hr | PLUS

Isus nije bio mlakonja

baločiniti, činiti,aaono ononenepropuštati.« propuštati.«(Mt (Mt23,23; 23,23; Narod Narodme meovaj ovajusnama usnamačasti, časti,aasrce srcemu mujeje balo istaknulaautorica) autorica) daleko dalekoododmene. mene.Uzalud Uzaludme meštuju štujunaučavanaučava- istaknula jući jućinauke nauke––uredbe uredbeljudske.“« ljudske.“«(Mt (Mt15,1-3.815,1-3.8Isus Isusovdje ovdjeponovno ponovnonaglašava naglašavaglavni glavnizakon zakoni i 9;9;istaknula istaknulaautorica) autorica) uspoređuje uspoređujegagas sreligioznim religioznimzakonom zakonomdavanja davanja desetine.On Onnenegovori govoridadatreba trebaukinuti ukinutitakav takav Nakon Nakonsvih svihovih ovihstihova stihovamogli moglibismo bismozaklju­ zaklju­ desetine. zakon,već većupozorava upozoravadadajejetotopravilo praviloniže nižeodod čiti čitidadajejeIsus Isuszapravo zapravobio biorevolucionar. revolucionar.Znači Znači zakon, zakonaljubavi, ljubavi,tj.tj.ono onoproizlazi proizlaziiziztog togzakona, zakona, li litotodadaIsus Isusnije nijebio bioponizan ponizani iposlušan, poslušan,već već zakona a aneneopstoji opstojisamo samopoposebi. sebi.Izgleda Izgledadadasusufarizeji farizeji zamijenili zamijenilimjesta mjestauuhijerarhiji hijerarhijipravila. pravila.

Isus (je) u srcu ima(o) viši zakon, koji vrijedi iznad svih drugih zakona, i poništava svaki zakon koji se kosi s njim

buntovan? buntovan?Ne, Ne,nanamnogim mnogimdrugim drugimmjestima mjestima svjedočimo svjedočimonjegovoj njegovojposlušnosti poslušnostii iponiznosti. poniznosti.

Ovdje Ovdjejejeuupitanju pitanjunešto neštosasvim sasvimdrugo, drugo,a atotojeje dada(je) (je)Isus Isusuusrcu srcuima(o) ima(o)viši višizakon, zakon,koji kojivrijedi vrijedi iznad iznadsvih svihdrugih drugihzakona, zakona,i poništava i poništavasvaki svakiza­ za­ kon konkoji kojisesekosi kosis snjim. njim.Taj Tajzakon zakonje:je:Ljubi LjubiGos­ Gos­ podina podinaBoga Bogasvim svimsrcem srcemsvojim, svojim,svom svomdušom dušom svojom svojomi svim i svimumom umomsvojim, svojim,a asvoga svogabližnjeg bližnjeg kao kaosamoga samogasebe. sebe.Taj Tajzakon zakonpotpisuje potpisujesvaki svakiodod nas naskad kadživot životsvoj svojpreda predaIsusu.

Isusu.

Isus Isusjejebio biopotpuno potpunosiguran sigurandadapostupa postupaisprav­ isprav­ no. no.Nije Nijeseseninitrenutka trenutkakolebao, kolebao,brinuo brinuozazaljud­ ljud­ ske skeobzire, obzire,već većjejeznao znaošto štomu mujeječiniti. činiti.Ovo Ovojeje nama namananadvostruku dvostrukupouku. pouku.Prva, Prva,kad kadsesebori­ bori­ mo moprotiv protivnepravednih nepravednihstruktura, struktura,imajmo imajmotutu istu istusigurnost sigurnostuusrcu. srcu.Druga, Druga,kako kakobismo bismomogli mogli biti bitisigurni sigurnipoput poputIsusa, Isusa,moramo moramobiti bitiukorije­ ukorije­ njeni njeniuuLjubavi Ljubavipoput poputNjega.

Njega.TuTunam namjejevažno važno razlikovanje razlikovanjeduhova. duhova.Moramo Moramojako jakopaziti pazitikoji koji

Kad se borimo protiv neprave­ dnih struktura, imajmo tu istu sigurnost u srcu. (...) kako bismo mogli biti sigurni poput Isusa, moramo biti ukorijenjeni u Lju­ bavi poput Njega

Upravo Upravoljubav ljubavjejeono onošto štorazlikuje razlikujeIsusa Isusaododre­ re­ volucionara. volucionara.Isusa Isusanenepokreće pokrećemržnja mržnjai želja i željazaza osvetom osvetomniti nitiseseoni onizadržavaju zadržavajuuunjegovu njegovusrcu, srcu, nasduh duhpotiče: potiče:duh duhljubavi ljubavii mira i mirailiiliduh duhmr­ mr­ već većgagapokreće pokrećeljubav. ljubav.Krajnji Krajnjicilj ciljnjegove njegoveborbe borbe nas jejedonijeti donijetiljudima ljudimabolji boljiživot, život,uuslobodi. slobodi.Njego­ Njego­ žnje žnjei osvete. i osvete.Odnosno, Odnosno,nenezaboravimo zaboravimonajviši najviši vavajejedužnost dužnostpoučiti poučitiljude ljudeovom ovomvišem višemzakonu zakonu zakon, zakon,zazakoji kojijejeIsus Isusdao daosvoj svojživot. život. te,te,ako akoseseljudska ljudskapravila pravilas stim timzakonom zakonomkose, kose, potaknuti potaknutiihihdadaihihusklade. usklade.

JeJeli liIsus Isusmožda moždaanarhist, anarhist,protivnik protivnikpravila? pravila?

Nije.

Nije.Isus Isuskaže: kaže: »Jao »Jaovama, vama,pismoznanci pismoznancii ifarizeji! farizeji!LicemjeLicemjeri!ri!Namirujete Namirujetedesetinu desetinuododmetvice metvicei ikopra kopra i ikima, kima,aapropuštate propuštatenajvažnije najvažnijeuuZakonu: Zakonu: pravednost, pravednost,milosrđe, milosrđe,vjernost. vjernost.Ovo OvojejetretrePLUS | lipanj 2016.

OOautorici: autorici: Vedrana VedranaČolić Čolićrođena rođenajejeuuZagrebu Zagrebu1981.

1981. godine. godine.Završila ZavršilajejePravni Pravnifakultet, fakultet,a atre­ tre­ nutno nutnojejekućanica. kućanica.Udana Udanajejei majka i majkajejetriju triju sinova. sinova.UUslobodno slobodnovrijeme vrijemeproučava proučavaSveto Sveto pismo, pismo,i ipiše pišezazaBook.

Book.Voli Volipisati pisatipjesme pjesmei i prozu. prozu.

45

ZDRAVI ŽIVOT

Fizička aktivnost, glazba i druženje razlozi su što ve­ ćina ljudi nakon večeri pro­ vedene u plesu osjeća da je puna energije

46

www.kristofori.hr | PLUS

Piše: dr. Ivo Belan

Ples – jedna od prečica do radosti Ples jača zdravlje, duh i raspoloženje. Osobito danas, kad se većina poslova obavlja u sjedećem ili stojećem položaju, važno je uvijek iznova naglašavati kako je naše tijelo stvoreno da se kreće, tj. da bude aktivno. A od brojnih fizičkih aktivnosti koje nam stoje na raspolaganju što je zabavnije od plesa?

J

godina, među kojima je bilo i početnika i onih naprednih.

Nakon jednog brzog plesa utvrđeno je da je 72 posto njih postiglo frekvenciju pul­ sa iznad 60 posto od njihove maksimalne frekvencije. A kao što se zna, to je minimal­ Plesom do bolje srča­ na razina napora za koju se smatra kako je potrebna da no-plućne kondicije bi se postigla srčano-plućna Istraživanja stručnjaka za tje­ kondicija. lovježbu pokazala su da za vrijeme određenih brzih i na­ Puni energije nakon pornih plesova plesači mogu večeri provedene u postići čak 85 do 95 posto plesu njihove maksimalne srčane rezerve!

Divna stvar u vezi plesa je ta Međutim, utvrđeno je da i što ljudi provedu dva do tri početnici imaju koristi za sr­ sata plešući, a da im uopće nije čano-plućnu kondiciju jer to dosadno i ne žale se na umor. je aerobička fizička aktivnost. Zapravo, većina ljudi osjeća da U ovome istraživanju je sudje­ je puna energije nakon večeri lovala grupa plesača (muškar­ provedene u plesu; razlozi za ci i žene), u dobi od 20 do 65 to su fizička aktivnost, glaz­ este li možda uočili koliko su dugo živjeli neki plesa­ či? Evo samo nekih: Fred Astaire (88), James Ca­ gney (87), Arthur Murray (96) itd. A blagodati bavljenja ple­ som dokazali su i stručnjaci.

PLUS | lipanj 2016.

ba i druženje. Vrlo malo ljudi napušta plesnu dvoranu riječi­ ma: „Uh, drago mi je da je i to gotovo“.

Dakle, ljudi su skloni velikoj zabavi za vrijeme plesa, tako da jednostavno ne osjete ko­ likim se naporima izlažu.

Potrošnja kalorija za vrijeme društvenog plesa iznosi izme­ đu 100 i 400 kalorija na sat, ovisno o tome koliko se ener­ gično pleše. Za usporedbu, osoba teška 70 kilograma tre­ bala bi hodati sedam kilome­ tara, brzinom od osam minuta za kilometar, kako bi sagorjela tih 400 kalorija.

Opreza nikad dovoljno Stoga, razumljivo je, i to ov­ dje treba napomenuti, pre­ poručljivo je posavjetovati se s liječnikom o naporu kojem 47

ZDRAVI ŽIVOT

Potrošnja kalorija za vrijeme društvenog plesa iznosi između 100 i 400 kalorija na sat – kako bi sagorjela tih 400 kalorija, osoba teška 70 kilograma trebala bi hodati sedam kilometara, brzinom od osam minu­ ta za kilometar se semožete tomeih ihmože možeuputiti uputitisamo samo možeteizložiti izložitiprije prijenego nego tome štošto počnete bilo kojikoji program liječnik. počnete bilo program liječnik. tjelovježbe.

Onimakojikojičešće češćeodlaze odlazenana tjelovježbe.JerJeri plesanje i plesanjeje je Onima tjelovježba, ples,stručnjaci stručnjacipreporučuju preporučuju tjelovježba,kaokaoštoštomožemo možemo ples, vidjeti.

Primjerice srčani bole­ redovnoobavljaju obavljajuvježbe vježbe vidjeti.

Primjerice srčani bole­ dadaredovno snici snici trebaju trebaju naučiti naučiti kako kako kon­ kon­ istezanja, istezanja, kako izbjegli pre­ kako bi bi izbjegli pre­ trolirati troliratirazinu razinunapora naporaradi radi veliko velikonaprezanje naprezanjeili iliozljede ozljede održavanja održavanja srčane srčane frekvencije frekvencije listova, listova,kukova kukovai koljena. i koljena.Ta­Ta­ kođer onioni bi bi trebali trebali imati imati raz­ raz­ unutar unutar sigurnih sigurnih granica. granica.

AA u u kođer doblja doblja zagrijavanja zagrijavanja i hlađenja, i hlađenja, kaokao štošto se se radi radi kod kod bilo bilo koje koje fizičke fizičkeaktivnosti. aktivnosti.Zagrijava­ Zagrijava­ njenje se se može može provesti provesti s nekoli­ s nekoli­ koko sporijih sporijih koraka koraka ili ili s manje s manje energičnim energičnim tempom tempom plesa. plesa.

Razumljivo, Razumljivo,akoakočovjek čovjekima ima problema problema s leđima s leđima i kralježni­ i kralježni­ com, com, neće neće poduzimati poduzimati zahvate zahvate s podizanjem s podizanjem svoje svoje partnerice partnerice ili ili bilo bilo koje koje druge druge akrobatske akrobatske pokrete. pokrete.

Zaplešimo!

Zaplešimo!

Kad Kad čovjek čovjek vidi vidi kako kako mumu ples ples jača jača zdravlje, zdravlje, duh duh i raspolože­ i raspolože­ nje,nje, onda onda se se nene treba treba čuditi čuditi dada u svijetu u svijetu niču niču plesne plesne dvorane dvorane kaokao gljive. gljive.

Isplešite Isplešite se,se, ispušite ispušite pluća, pluća, iste­ iste­ gnite gnite ukočene ukočene mišiće mišiće i zglobo­ i zglobo­ ve,ve, oznojite oznojite se,se, osjećat osjećat ćete ćete se se divno. divno.

48

Ples u Svetom pismu Plesom se također može proslavljati Boga, što mo­ žemo vidjeti i iz ovih bibli­ jskih citata Kralj David je plesao svim srcem pred kovčegom Božjim (2 Sam 6,14). Nakon pobjede nad neprijateljem Judita „je stupala na čelu naroda i predvodila žene u plesu; slijedili su je Izraelci naoružani, okićeni vijencima i s hvalospjevom na usnama“ (Jdt 15,13). Propovjednik spominje „vrijeme plesanja“ (Prop 3,4). Sveti Pavao kaže: „Proslavite Boga svojim tijelom” (1 Kor 6,20).

O autoru: Dr. Ivo Belan završio je Me­ dicinski fakul­ tet u Zagrebu.

Liječnik je opće medicine. Živi u Zagrebu. Vrlo rano u svojoj karijeri počeo se baviti i medicinskom publi­ cistikom. U svojoj rubrici u Booku obrađivat će razne medicinske teme od svako­ dnevnog interesa. www.kristofori.hr | PLUS

Priredio: Zaharija

srce Veselo je lijek izvrstan

Zapov ijed ljubav i Župnik upita Pericu: ‒ Kada bi zamolio seljaka koji tuče svoga magarca da ga prestane tući, koju bi zapovi­ jed ispunio? ‒ Ljubi bližnjega svoga kao sa­ moga sebe – odgovori Perica.

Najduhovnija misao Dominikanac, franjevac i isusovac razmišljaju kako po­ dijeliti jedno jaje, te se na kraju Čiji je Juda? dogovore da će ono pripasti Susreo isusovac kapucina, i onome tko izusti najduhovni­ ubrzo se među njima razvio ju misao iz Evanđelja. duhovni razgovor. Isusovac, Dominikanac kucne po jajetu ciljajući na kapucinovu bradu, i izgovori „Effata! – Otvori reče: se!” ‒ Kažu da je i Juda nosio Isusovac kucne pa kaže: „Ku­ bradu... cajte i otvorit će vam se!”

Na to će njemu kapucin: ‒ Franjevac kucne, oguli, te Nije sigurno da je Juda nosio proguta jaje uz riječi: „Uđi u bradu, ali je sigurno da je bio radost gospodara svoga”. iz družbe Isusove.

Kršteno vino Rabin pozove susjednog župnika u goste. Nakon večere ponudi mu domaće vino. ‒ I, kako Vam se čini moje novo vino? – upita domaćin. ‒ Čini mi se da je ipak malo previše kršteno – odgovori župnik namrštena lica. ‒ Pa što onda? Zar se kršte­ njem ne postaje bolji? – odgo­ vori rabin.

PLUS | lipanj 2016.

Palmin križić Župnik najavi da će svima podijeliti malene križeve spletene od palmina lišća. ‒ Stavite križ u prostoriju u kojoj se najviše prepirete – reče župnik. Kad pogledate na njega, to će vas podsjetiti da vas Bog gleda.

Kad su ljudi počeli napuštati crkvu, jedna gospođa mu pristupi i reče: ‒ Dajte mi barem pet križića, velečasni!

Kako ih otjerati Razgovaraju tri župnika o tome kako se riješiti slijepih miševa u crkvi. Prvi reče da ih je sredio zračnom puškom, ali sad ima rupe po freskama.

Drugi reče kako ih je sve skupio te odvezao nekamo daleko, ali su se ubrzo vratili.

Treći župnik reče: „Ja ih, otka­ ko sam ih krstio i krizmao, nisam vidio...”

Ljubav prema neprijatelju Župnik upita Martina: ‒Znaš li, Martine, da je tvoj najveći neprijatelj rakija! ‒ Ali, velečasni, Vi uvijek propovijedate da treba ljubiti i svoje neprijatelje! – odgovori Martin.

Večera Sjedi muž pred televizorom, pa poviče: ‒ Ženo, jesi li pripremila večeru? ‒ Nisam. ‒ Pa zašto nisi? ‒ Poručio ti župnik: „Kad možeš sudjelovati na misi pre­ ko TV-ekrana, pokušaj preko ekrana i večerati”.

Gazda Zvoni telefon. Otac triju kćeri podigne slušalicu i čuje kako netko šapuće: ‒ Jesi li to ti, žabice moja? A otac će ljutito: ‒ Ne! Ovdje vlasnik bare!

49

Mogu li ljudi koji se ne znaju radovati ĹĄiriti Radosnu vijest?

Josip LonÄ?ar