Plus 72

Page 1

istočne kršćanske crkve

TOMINI KRŠĆANI

ljubav i poštovanje

Zašto žene

viču?

LIDIJA ŠTAJDUHAR

Koji je smisao postojanja Razgovor s

p. Mihovilo m

JOSIP LONČAR

SVEĆENIK I MISA (2)

RADOST SV EĆENIKA JE UČINITI DR UGE SR ET NIM A PAULA TOMIĆ Odvikavanje od ekrana


OTKRIJTE JEDINSTVENU TAJNU USPJEŠNOG BRAKA! Ova uspješnica „New York Timesa“ prodana je u više od 1,6 milijuna primjeraka!

Meki uvez: 100 kn Tvrdi uvez: 140 kn Idealan dar! Uključuje čestitku za posvetu

T I H

Ljubav i poštovanje Jedinstvena tajna uspješnoga braka

Najdublja ženina potreba je potreba za ljubavlju. Kad je ta potreba ispunjena, ona je sre­ tna. Muškarčeva najdublja potreba je da se osjeća poštovanim. Kad je ta potreba ispu­ njena, on je sretan. U suprotnom, dolazi do sukoba.

Autor daje odgovore i biblijske naputke za ova ključna pitanja: • zašto dolazi do sukoba u braku? • kako ih riješiti? • kako uživati u novootkrivenoj ljubavi i poštovanju?

Ako svim srcem primite ove biblijske naputke, i Vaš će se brak preobraziti. Narudžbe: 095/206-5421, 091/220-6542, 048/210-104 i tajnica@kristofori.hr. 2

www.kristofori.hr | PLUS


UVODNO SLOVO

Dragi čitatelji! Otvoreni poticajima Duha neprestano smo u pokretu i svojevrsnim mijena­ ma. To potvrđuje i ova nova uređivač­ ka koncepcija. Neizmjerno sam rados­ na i istovremeno, kako je kazao Marko, svjesna odgovornosti koju sam dobila u zadatak. Ono što mogu obećati u svoje, i u ime svojih kolega, je da ćemo se i dalje truditi i nastojati oko zaje­ dničkog cilja: posredovati Božju ljubav i milosrđe, širiti njegovo kraljevstvo. Vas ohrabrujem da molite za nas.

Ojačaj nas da, kako pjevamo u nedje­ ljnom misnom predslovlju, s još većim žarom „posvuda naviještamo tvoja silna djela jer si nas iz tame pozvao u svoje divno svjetlo!“ Sve vas, dragi čitatelji, još jednom potičemo da nam šaljete tekstove u kojima svjedočite o vlastitim iskustvima.

* Dolazi Božić, a svjedoci smo da svijet postaje sve kaotičniji. Ljudi se sve više boje... Znamo da u Bibliji na 365 mjesta piše: „Ne boj Nije uvijek lako raditi sve se!“ Isus svojim učeni­ ono čime se kao Zajednica cima kaže: „U svijetu Kristofori bavimo. Zapra­ imate muku, ali hrabri vo često je teško jer smo budite ja sam pobijedio u svijetu i suočavamo se s svijet!“ Molimo za mir, mnogim protivštinama; mir koji dolazi iz dubo­ jer smo ljudi i imamo svoje ke povezanosti svakog slabosti i mane... No upra­ pojedinca s Bogom. Mo­ vo smo zato još svjesniji limo da svako srce um­ odakle dolazi sve ono što smo do sada uradili, odnosno tko to jesto straha ispuni Ljubav. omogućuje i blagoslivlja (nebrojene MES-ove, susrete Škole molitve, poje­ Neka vas čuva i zagovara Blažena Dje­ dinačne molitve, hodočašća…; izdali vica Marija, anđeli i svi sveci Božji! više od 80 brojeva časopisa, i na deseti­ Od srca vam želim blagoslovljen ne knjiga...) Naša je jedina želja u svemu Božić! tome da, kad stanemo pred Njega, ču­ jemo kako nam govori: „Valjaš, slugo...“ Martina Zidarić, urednica

PLUS | prosinac 2015.

3


SADRŽAJ

5 Mudre riječi za ljepši život Naočale biskupa Nikole 6 Razgovor s p. Mihovilom „Radost svećenika je...“ 12 Josip Lončar Svećenik i misa (2) 16 Svjedočanstvo Vratila sam se na svetu misu 18 Lidija Štajduhar Koji je smisao postojanja 22 Zaharija Pismo tati 8 27 Iz nagovora don Josipa Radića Svijet u nevolji 28 Paula Tomić Odvikavanje od ekrana 32 Igra koja završava u raju 34 Ljubav i poštovanje Zašto žene viču? 36 Istočne kršćanske crkve Tomini kršćani (I.) 42 Svjedočanstvo Jedinstvo u poniznosti

IMPRESUM

+

46 Veseljko Kralj Mali Bog 48 dr. Ivo Belan Dani ljubavi i mira 49 Veselo je srce izvrstan lijek

Odgovorni urednik: p. Marko Glogović, OSPPE Urednica: Martina Zidarić Grafičko oblikovanje: Momir Blažek Lektura: Martina Zidarić Uredništvo: Josip Lončar, Martina Zidarić, Momir

4

Blažek, Marko Matijašević, Mihael Lončar, Irena Kukec, Tatjana Prepelić Suradnici u ovom broju: dr. Ivo Belan, Marija Berić, Stjepan Kosi, Veseljko Kralj, Josip Lončar-Zaharija, prof. Livio Marijan, Lidija Štajduhar, Paula Tomić

www.kristofori.hr | PLUS


Mudre riječi za ljepši život

Naočale biskupa Nikole

Kad bismo samo na tren stavili ove 'naočale', vidjeli bismo da

je bolji svijet moguć…

N

ikola – sveti čovjek, koji je na najčudesniji način pripremao mnoga do­ bra ljudima, neočekivanu radost za velike i male, osobito za naj­ manje. Vjerovati u svetog Nikolu znači vjerovati u dobrotu drugih. Vjeruješ li ti još uvijek u dobro drugih, ili očekuješ sve od svog strogog lica, izbrušenih riječi, prijeteće pesnice? Život je tako lijep, ako si u stanju vjerovati da ti je žena bolja nego što misliš, da tvoj muž ne misli tako, pa čak i kad je ponekad težak; da tvoj su­ sjed, tvoje kolegice i kolege, tvoji pretpostavljeni imaju i dobre strane. Ako to više ne vidiš, onda što hitnije zamoli svetog Nikolu za naočale, kako bi mogao ponov­ no otkrivati dobrotu u drugima. PLUS | prosinac 2015.

I još nešto: pomogni svetom Nikoli da svoje darove što bolje podijeli. Nikola želi podati nešto i siromašnim ljudima, siromaš­ noj djeci. A za to si mu potreban – upravo ti! Vjerujem u svetog biskupa Niko­ lu. Ne u Nikolu iz robnih kuća, u Djeda Božićnjaka sa svjetlećim reklamama koji služi isključivo po­ većanju prometa. Pra­ vi Nikola nalazi se u velikoj opasnosti da mu promidžba ne dođe glave. Nai­ me, reklamom se čudo spon­ tane dobrote za svu djecu svijeta iskorje­ njuje na upravo brutalan način.

Vjerujem u svetog biskupa Niko­ lu koji već stoljećima među lju­ dima širi duh dobrote i ljubavi. Šesti prosinca je dan čuda. Mali­ šani klikću i plešu od veselja, sta­ riji ljudi uživaju u dječjoj radosti. To čudo moglo bi se svakog dana događati, ne samo za djecu. Stoga molim svetog bi­ skupa Nikolu da velikim ljudima donese naočale, posebne naočale, pomo­ ću kojih bi manje gledali na sebe, a više na druge: kod kuće, na radno­ me mjestu, u jav­ nosti, posvuda. Molim svetog Nikolu da im podari do­ bro srce. Phil Bosmans 5


Razgovor s p. Mihovilom Filipovićem, svećenikom monfortancem (S.M.M.)

„Radost svećenika je učiniti druge sretnima“ "Ako si povjerovao Bogu da te voli do ludosti Križa, budi odvažan da tu istu ljubav prenosiš drugima!" Pater Mihovil poznat je vjernicima u Hrvatskoj, osobito karizmaticima. Razgovarali smo s njim te doznali gdje se sada nalazi u službi. Upitali smo ga što za njega predstavlja svećeništvo, kako se odlučio za taj poziv, te zašto ljudi malo cijene svećenike. Zanimalo nas je također kako je to biti svećenik karizmatik, i kakvu ulogu Karizmatska obnova ima u Poljskoj crkvi PLUS: Mnogi od naših či­

tatelja poznaju Vas kao svećenika i duhovnika, no ne znaju gdje ste i u kojoj službi sada. 6

Već sam petu godinu u Polj­ skoj, u Częstochowi, u re­ dovničkoj zajednici Bracia Montfort sv. Gabriela (Braća sv. Gabrijela), koja je u Poljsku

došla 1998. godine. Zajednicu vodi Francuska provincija a trenutno su u njoj dva brata i ja kao dodatak. Uz časne sestre Kćeri Mudrosti i oce monfor­ www.kristofori.hr | PLUS


RAZGOVARAO: Josip Lončar

„U Poljskoj ne nedostaje svećenika, posebno onih koji poznaju, i koji su uključeni u Karizmatsku obnovu”

tance tvorimo tvorimo Monfortansku Monfortansku tance obitelj. Jedanput Jedanput mjesečno mjesečno obitelj. slavimsvetu svetumisu misuuuVaršavi Varšaviss slavim dvadesetak Hrvata, Hrvata, uključu­ uključu­ dvadesetak jući jući naše naše Veleposlanstvo, Veleposlanstvo, koji koji ondje ondjerade radei ižive. žive.

tadašnji čestohovski nadbi­ Poljsku tadašnji čestohovski skup nadbiskup Stanislaw Stanislaw Nowak Nowak pred­ ložio i izabrao za duhovnika predložio i izabrao za duhov­ Karizmatske nika Karizmatske obnoveobnove u Duhuu Duhu Svetom cijelu Nadbi­ Svetom za cijeluzaNadbiskupiju. skupiju. To je bilo veliko izne­ To je bilo veliko iznenađenje za nađenje jerne u Poljskoj mene, jerzau mene, Poljskoj nedo­

rizmatske stojanja Karizmatske obnove u našojobnove nad­ biskupiji. u našoj nadbiskupiji. Za svečanostZasmo sve­ izabrali čanost dvoranu smo izabrali u svetištu dvoranu na u svetištu Jasnoj Jasnoj Gori, na a od tadaGori, svakua od tadasubotu svakuuzadnju subotu zadnju listopadu or­ ganiziramo Forum, u listopadutakozvani organiziramo ta­ na kozvani kojemForum, sudjeluje na oko kojem 1000 su­ Moj Moj dolazak dolazak uu Poljsku osoba djeluje izokocijele 1000nadbi­ osoba bio biojejeplaniran planiran i postupno i postu­ Svećenik ne traži da njemu bude iz skupije, cijele nadbiskupije, te gosti izvante pno pripravljan od 2008. nje. Takvi izvan nje. nasTakvi susreti nas pripravljan od 2008. g. dobro i ugodno, ne traži svoju gosti g. Taj period, i vrije­ sreću, već sreću drugih. To je susreti podižupodižu i snaže da i snaže idemo da Taj period, kaokao i vrijeme od me 2010. od 2010. g., g., smatramo smatra­ dalje u dalje idemo ostvarenju u ostvarenju naše­ mo vremenomduhovnog duhov­ njegova radost, učiniti druge našega ga udjelaudjela u misiji u misiji naše vremenom nog razaznavanja volje sretnima lokalne naše lokalne Crkve,Crkve, posebno po­ razaznavanja volje Božje. Božje. Naime, u evangelizaciji. sebno u evangelizaciji. Naime, postavili postavili smo si pitanje: smo si pitanje: „Želi li„Želi Bog lidaBogmi­ da staje ne nedostaje svećenika, svećenika, posebno onih po­ sionari misionari monfortanci monfortancidođu dođuuu koji sebno poznaju, onih koji i koji poznaju, su uključe­ i koji Drugi Drugi znak znak Božje Božje providno­ providno­ Poljsku?“Bog Bognam namjejekroz krozove ove nisuu uključeni Poljsku?“ Karizmatsku u Karizmatsku obnovu. Ta sti sti jeje mrežna mrežna stranica stranica (www. (www. godine godineprogovarao progovaraopo posvojim svojim jeobnovu. služba Ta otvorila je služba konkretne otvorila louisgrignion.pl), louisgrignion.pl), koju koju susu mi mi znakovima znakovimada daželi. želi. prilike konkretne za pastoralno prilike za djelova­ pastoral­ laici laiciponudili ponudiliotvoriti otvoritii ivoditi. voditi. nje no udjelovanje Nadbiskupiji. u Nadbiskupiji. Te godine, Nisam Nisam ihih poznavao; poznavao; javili javili susu Prvi Prvijejeznak znak bio bio da me dapet memje­ pet 2011., Te godine, odlučili 2011., smoodlučili proslaviti smo sesesami samipo ponadahnuću nadahnućuDuha Duha seci mjeseci od moga od dolaska moga dolaska u Poljskuu 30. proslaviti godišnjicu 30. postojanja godišnjicu Ka­ po­ Svetoga Svetogasasaželjom željomdadaseseduhov­ duhov PLUS | prosinac 2015.

7


Razgovor s p. Mihovilom Filipovićem, svećenikom monfortancem (S.M.M.)

ta.Dakle Daklemoj mojputput obraćenja nost sv. sv. Ljudevita Ljudevita Monfort­ Monfort­ misionarima nost misionarima Krvi Krvi Kristove Kristove ta. obraćenja je je put traženja smisla skog skogproširi proširii iprodubi produbiuupolj­ polj­ koji kojisu subili biliuuHrvatskoj, Hrvatskoj,p.p.Jo­ Jo­ put traženja smisla života.života. Jed­ skom skom narodu. narodu. Tu Tu duhovnost duhovnost sipom sipomi ip.p.Zbignjevem. Zbignjevem. no Jedno od pitanja od pitanja koja su koja mesumu­ me su su napose napose poznavali poznavali i i živjeli, živjeli, mučila u tom smislu su: pi­ čila u tom smislu su: pitanje ss idejama idejama vodiljama: vodiljama: „Samo „Samo IzIz tih tih sese znakova znakova vidi vidi razvoj razvoj trpljenja tanje trpljenja i pitanje smrti. i pitanje smrti. Kada mogadjelovanja djelovanjai imogućnost mogućnost sam Bog“ Bog“(Božji (Božjisluga slugakardinal kardinalSte­ Ste­ moga Kadau sam Isusuu Isusu KristuKristu pronašao pro­ fan fanWyszyński) Wyszyński)i i„Totus „TotusTuus“ Tuus“ da daseseosnuje osnujeZajednica Zajednicamisio­ misio­ odgovor našao odgovor i jasnoćui da jasnoću ono što da (sv. (sv. Ivan Ivan Pawao Pawao II.). II.). Preko Preko tete nara naramonfortanaca monfortanacauuPoljskoj. Poljskoj. čovjeku ono štoizgleda čovjekunegativno izgleda nega­ [tr­ Stogajejenaš našgeneral, general,misiona­ misiona­ pljenje stranice stranice počelo počelo se se događa­ događati Stoga tivno [trpljenje i smrt] postaje i smrt] prikazni posta­ timnogo mnogotoga. toga. Posebno Posebno bih ista­ bih rara monfortanaca, monfortanaca, p.p. Santino Santino dar je prikazni ljubavi, tada dar ljubavi, sam osjetio tada istaknuo knuo informiranje, informiranje, i organizi­ i or­ Brembila, Brembila,uupismu pismukoje kojejejeupu­ upu­ veliku sam osjetio slobodu veliku da slobodu idem tim da putem Velike slobode i ganiziranje ranje duhovnih duhovnih vježbi, kao vježbi, pri­ tio tionadbiskupu nadbiskupučestohovskom čestohovskom putem, idem tim putem, putem Velike prava za Posvetu Isusu ljubavi, koja je Isuskoja sâm.je kao priprava za Posvetu slobode i ljubavi, Isusu po Mariji. po Mariji. Do sada Do sada sam Svećenika ljubav prema Bogu i Isus Daklesâm. ne Dakle samo ne da samo sam sam vodio vodio desetak desetak takvih Božjem planu spasenja čini slo- da povjerovao sam povjerovao da je Bog da duhovnih vježbi, vježbi, što u ljubav, samveć tu sam ljubavtu duhovnih je Bog već ljubav, bodnim i velikodušnim, odva­ Częstochowi, što što izvan, upoznao, a rezultat toga Częstochowi, ljubav upoznao, a rezultat uu drugim drugim biskupijama. žnim da može činiti ono na što je toga je daje je da Bog je Bogsve svemoje moje Kroz Kroz tete duhovne vježbe pozvan: davati se bezinteresno, i rane, terete, križeve, križeve, ne ne počeo sam sam proširiva­ trošiti se na slavu Božju počeo oduzeo, nego negopromijenio promije­ titi našu našu monfortansku u ljubav. Tada u unioljubav. Tada samsam u toj udrugu udrugu „Marija „Marija Kraljica Kraljica Sr­ Sr­ mons. mons.Waclawu WaclawuDepou Depoudobio dobio toj autentičnoj autentičnoj ljubavi, ljubavi,povezanoj poveza­ daca“, daca“,koja kojatrenutno trenutnobroji brojioko oko odgovor odgovor i i ss radošću radošću nas nas pri­ pri­ noj s trpljenjem i križem,osjetio osje­ s trpljenjem i križem, 420 420članova članovaizizraznih raznihdijelova dijelova hvaća hvaća uu svoju svoju nadbiskupiju. nadbiskupiju. tio želju da Isusa Krista želju da Isusa Krista koji koji je to Dakle uspostava uspostava prve prve Zajed­ Zajed­ jeučinio to učinio za mene – ljubio Poljske. Poljske. Organiziramo Organiziramo godiš­ godiš­ Dakle za mene – ljubio me nji njisusret susretuuCzęstochowi, Częstochowi,i ipla­ pla­ nice nice monfortanaca monfortanaca uu Poljskoj Poljskoj me svoje trpljenje – sli­ krozkroz svoje trpljenje – slijedim niramo niramo neke neke inicijative. inicijative. Tako Tako trebala potpuno do kraja! Na trebalabibiseseostvariti ostvaritiuuidućoj, idućoj, jedim potpuno i do ikraja! Na tom smo smoodlučili odlučiliiduće idućegodine, godine,od od 2016. 2016. godini, godini, kada kada Red Red slavi slavi tom putuputu moga moga redovničkog redovničkog i sve­ i 25. 25.siječnja, siječnja,započeti započeti16 16devet­ devet­ 300. 300. obljetnicu obljetnicu blažene blažene smrti smrti svećeničkog ćeničkog poziva poziva najvažniju najvažni­ nica, nica,zazasvaku svakužupaniju županijupo pojed­ jed­ našega uloguima ima Blažena Djevica Djevica našegautemeljitelja utemeljiteljasv. sv.Ljude­ Ljude­ juulogu nu, nu,sspredloženim predloženimmolitvama molitvama vita vita Marije Marije Grignona Grignona Mon­ Mon­ Marija. Marija. SS mojim mojim predanjem, predanjem, koje kojeposebno posebnoupućuju upućujuna naob­ ob­ fortskog. fortskog. koje koje sam sam učinio učinio posvetnom posvetnom novu novukrsnih krsnihobećanja obećanjai iPosve­ Posve­ molitvom, molitvom,aakasnije kasnijei ivlastitim vlastitim tutuIsusu Isusupo poMariji, Mariji,izraženih izraženihuu riječima riječimada daJoj Jojpredajem predajemsvoje svoje „Radost „Radostsvećenika svećenikaje je Jasnogorskim Jasnogorskim zavjetima zavjetima polj­ polj­ srce, srce,sve svejejeišlo išlobrzo brzoi ibez bezikak­ ikak­ učinitidruge drugesretnima“ sretnima“ vih skog skognaroda: naroda:„Šlubi „ŠlubiJasnogor­ Jasnogor­ učiniti vih mojih mojih planova. planova. UU devet devet ski“. ski“. Zavjete Zavjete su su izrekli izrekli poljski poljski godina godina postao postao sam sam svećenik, svećenik, biskupi biskupi godine godine 1966. 1966. na na čelu čelu PLUS: PLUS: Kako Kako ste ste se se odlučili odlučili aatada tadasam samjoš jošuvijek uvijekradio radiouu ss tadašnjim tadašnjim primasom primasom kardi­ kardi­ za zapoziv pozivsvećenika; svećenika;možete možete tvornici tvornici Ina-Oki Ina-Oki uu Zagrebu. Zagrebu. nalom nalomStefanom StefanomWyszyńskim. Wyszyńskim. lilinam namreći rećinešto neštoootome? tome? Dakle Dakle put put svećeništva svećeništva jeje veli­ veli­ ko ko Božje Božje djelo, djelo, znak znak Njegove Njegove Osim Osimtoga togauukontaktu kontaktusam samtete To Tojejeput putobraćenja obraćenjakoji kojinuž­ nuž­ ljubavi ljubavine nesamo samozazaonoga onogakoga koga surađujem surađujemna napolju poljuduhovnih duhovnih no noprolazi prolazisvatko svatkotko tkoozbiljno ozbiljno poziva poziva uu tutu službu službu nego nego i i zaza obnova obnovasasastarim starimprijateljima, prijateljima, razmišlja razmišljaoosmislu smislusvoga svogaživo­ živo­ obitelj obitelj i narod narod izizkojega kojegaBog Bog 8

www.kristofori.hr | PLUS


RAZGOVARAO: Josip Lončar

poziva.Zato Zatojejemoja mojarodbina rodbina poziva. ponosna, ponosna,aamislim mislimda dai inarod narod treba biti biti ponosan ponosan na na svoje svoje treba svećenike, koji koji sese žrtvuju žrtvuju da da svećenike, tajnarod narodprima primakroz kroznjihovo njihovo taj služenje služenjeBožju Božjuljubav ljubavi iposve­ posve­ ćenje. ćenje. PLUS: PLUS: Kako Kako iziz Vaše Vaše per­ per­

spektive spektive izgleda izgleda svećenič­ svećenič­ kiki život? život? Recimo Recimo da da želite želite nekome nekometko tkoseseodlučuje odlučujeza za taj taj poziv poziv ispričati ispričati kakav kakav će će imati imati život život i i što što ga ga sve sve očekuje, očekuje,što štobiste bistemu murekli? rekli? Mnogim Mnogim jeje vjernicima vjernicima ži­ ži­ vot vot svećenika svećenika tajanstven tajanstven i i čini čini nam nam sese da da jeje toto jedan jedan od od razloga razloga zašto zašto mnogi mnogi tako takomalo malocijene cijenesvećenike. svećenike. Svećenički Svećenički jeje poziv poziv dar dar koji koji osoba osoba prepoznaje prepoznaje uu slobodi slobodi

PLUS | prosinac 2015.

odgovora odgovora da da ljubi ljubi i i kroz kroz tutu ljubav ljubavčini činidruge drugesretnima. sretnima.Ta Ta ljubav ljubav treba treba uu svećeniku svećeniku po­ po­ stajati, stajati,izizdana danauudan, dan,Božjom Božjom ljubavlju. ljubavlju. Dakle Dakle svećenik svećenik ne ne traži traži da da njemu njemu bude bude dobro dobro i i ugodno, ugodno, ne ne traži traži svoju svoju sreću, sreću, već većsreću srećudrugih. drugih.To Tojejenjegova njegova radost, radost,učiniti učinitidruge drugesretnima. sretnima. UUkonačnici konačnicitatasreća srećane nemože može biti biti potpuno potpuno zadovoljena zadovoljena na na ovome ovomesvijetu, svijetu,zbog zbogsmrti, smrti,ali ali seseprodužava produžavauuvječnosti. vječnosti.Zato Zato jeje razumijevanje razumijevanje tete sreće sreće uu trajnosti trajnostiljubavi, ljubavi,koja kojamože možebiti biti samo samouuBogu, Bogu,koji kojijejepo ponaravi naravi Ljubav. Ljubav.Stoga Stogajejeuspjeh uspjehuutome, tome, biti bitisretan, sretan,samo samouusvetosti. svetosti.To To znači značitrajati trajatiuuBogu Bogukoji kojijejejedi­ jedi­ ninisvet, svet,besmrtan, besmrtan,vječan, vječan,jer jerjeje beskonačna beskonačnaljubav ljubavkoja kojanikada nikada ne ne prestaje. prestaje. Život, Život, kao kao tajna, tajna, bilo bilozazasvećenika svećenikailiililaika, laika,jest jestuu

svetosti, svetosti,tj.tj.uuonom onomintimnom intimnom odnosu odnosukoji kojiseseuspostavlja uspostavljaiz­ iz­ među među Boga Boga i i duše duše koja koja traži traži Božje Božje zajedništvo zajedništvo kroz kroz Riječ, Riječ, sakramente, sakramente, uu molitvi molitvi kon­ kon­ templacije. templacije.To Tojejetajna tajnakoja kojasese objavljuje objavljuje uu jednostavnosti jednostavnosti uu iskrenom iskrenom služenju služenju uu dobroti, dobroti, blagosti, blagosti, pravednosti, pravednosti, mislo­ mislo­ srđu... srđu... To Tošto štoljudi ljudimalo malocijene cijenesveće­ sveće­ nike nikeproizlazi proizlaziiziztoga togašto štomalo malo cijene cijenesvetost svetosti ine nepoznaju poznajuput put svetosti, svetosti, put put Božje Božje ljubavi ljubavi do do čovjeka, čovjeka, koji koji posebno posebno dolazi dolazi po posvećenicima, svećenicima,tj.tj.sakramen­ sakramen­ tima timakoji kojiobnavljaju obnavljajuživot životra­ ra­ njen njen grijehom grijehom i i slabostima. slabostima. Svećenik Svećenik nije nije nadnaravno nadnaravno iliili božansko božanskobiće, biće,on onjejestvor stvorkoji koji uu svojoj svojoj ljudskosti ljudskosti nosi nosi svoje svoje slabosti, slabosti, grešnosti, ograniče ograniče­

9


Razgovor s p. Mihovilom Filipovićem, svećenikom monfortancem (S.M.M.)

nosti, ali ali svećenik svećenik jeje također također nosti, nositelj onoga onoga Božanskog, Božanskog, nositelj kojim Bog Bog želi želi po po svećeniku svećeniku kojim obogatiti cijeli cijeli Narod. Narod. Dakle Dakle obogatiti svećenicinisu nisuneki nekiprivilegira­ privilegira­ svećenici ni, ni,već većoni onikoji kojisu suizabrani izabranida da budu budusredstvo sredstvozazaBožje Božjedjelo­ djelo­ vanje vanjezazadruge, druge,zazanarod narodBož­ Bož­ ji.ji.To Tosvećenici, svećenici,kao kaoi isam samIsus Isus Krist, Krist,Veliki Velikisvećenik, svećenik,pokazu­ pokazu­ ju, ju,i iprenose prenoseBožju Božjuljubav ljubavkroz kroz predanja, predanja, žrtve, žrtve, trpljenja trpljenja pod pod raznim raznimvidovima. vidovima.To Tosvećenik svećenik zna znai ion onsesetoga togane neboji, boji,jer jerga ga ljubav ljubav prema prema Bogu Bogu i i Božjem Božjem planu planuspasenja spasenjačini činislobodnim slobodnim i i velikodušnim, velikodušnim, odvažnim odvažnim da da može može činiti činiti na na što što jeje pozvan: pozvan: davati davatisesebezinteresno, bezinteresno,i itrošiti trošiti sesena naslavu slavuBožju, Božju,koji kojisesesam sam objavio objaviouumudrosti mudrostiKriža. Križa. Dakle Daklešto štobih bihmogao mogaoporučiti poručiti onima onimakoji kojimisle mislena nasvećenički svećenički poziv: poziv:Ako Akosisipovjerovao povjerovaoBogu Bogu da da tete voli voli do do ludosti ludosti Križa, Križa, budi budiodvažan odvažanda datutuistu istuljubav ljubav Mojepoznavanje poznavanjeKarizmatske Karizmatske prenosiš prenosišdrugima! drugima! Moje obnoveuuDuhu DuhuSvetom Svetomzapo­ zapo­ obnove čelo čelojejejoš još1995. 1995.g.g.kada kadasam sambio bio „Karizmatska „Karizmatskaduhovna duhovna đakon đakonuuRimu. Rimu.Godinu Godinupotom potom obnova obnovauuPoljskoj Poljskojje je sam sam kao kao mladi mladi svećenik svećenik prvi prvi zaista zaistaživa živaiiima imaveliki veliki put put prisustvovao prisustvovao velikom velikom su­ su­ sretu uu Riminiju, Riminiju, godišnjem godišnjem utjecaj utjecajna naživot životuuCrkvi“ Crkvi“ sretu susretu susretu Karizmatske Karizmatske Obnove Obnove Italije. Dakle Dakle slobodno slobodno mogu mogu PLUS: PLUS: Vi Vi ste ste svećenik svećenik za za Italije. reći da da jeje moj moj svećenički svećenički ži­ ži­ kojeg kojegitekako itekakomožemo možemoreći reći reći votod odpočetka početkabio biopovezan povezanss kako kako pripada pripada Katoličkoj Katoličkoj vot karizmatskim pokretom. pokretom. Po Po karizmatskoj karizmatskojobnovi. obnovi.Kako Kako karizmatskim povratku iziz Rima Rima uu Zagreb, Zagreb, jeje biti biti svećenik svećenik karizma­ karizma­ povratku od1997. 1997.g., g.,polako polakosam samupo­ upo­ tik tik uu Poljskoj, Poljskoj, kako kako drugi drugi od znavaoosobe osobei izajednice zajednicetoga toga svećenici svećenicigledaju gledajuna nakolege kolege znavao tipa. Jedno Jedno sam sam vrijeme vrijeme bio bio karizmatike karizmatiketetekako kakona nanjih njih tipa. duhovnik duhovnik Obnove Obnove uu Duhu Duhu uu gledaju gledajupoljski poljskibiskupi? biskupi? 10

Zagrebačkoj Zagrebačkoj nadbiskupiji, nadbiskupiji, aa sada sadauuPoljskoj Poljskojimam imamveć većdrugi drugi mandat mandatkao kaoduhovnik duhovnikObno­ Obno­ ve veuuDuhu Duhu(mandat (mandatuuPoljskoj Poljskoj traje traje četiri četiri godine). godine). Dakle Dakle uu Poljskoj PoljskojKarizmatska Karizmatskaduhovna duhovna obnova obnova iduće iduće godine godine slavi slavi 40 40 godina godinaod odprvih prvihzajednica zajednicakoje koje su supostale postalepo posvećenicima svećenicimakoji koji su sutotoiskustvo iskustvoprenijeli prenijeliizvana izvana dok doksu sustudirali studiraliuuAmerici. Americi.UU Poljskoj PoljskojKarizmatska Karizmatskaduhovna duhovna obnova, obnova,kao kaoi idrugi drugiveliki velikipo­ po­ kreti, kreti, imaju imaju delegata delegata biskupa biskupa Biskupske Biskupske konferencije, konferencije, što što zazarazvoj razvoji idjelovanje djelovanjePokreta Pokreta znači značimnogo. mnogo. Pokret Pokret djeluje u www.kristofori.hr | PLUS


RAZGOVARAO: Josip Lončar

većinibiskupija biskupija(nije (nijeprisutan prisutan većini moždadvije-tri). dvije-tri).Svaka Svakabi­ bi­ uumožda skupija skupijaima imakoordinaciju koordinacijugdje gdje duhovnika duhovnika imenuje imenuje lokalni lokalni biskup, biskup,dok doklaika laikakoordinatora koordinatora biraju, biraju,nanačetiri četirigodine, godine,lideri lideri zajednica, zajednica,a apotvrđuje potvrđujegagabi­ bi­ skup. skup.Koliko KolikojejePokret Pokretsnažan snažan govori govorinekoliko nekolikoiskustava. iskustava.

nas nasobogati obogatisvojim svojimdarovima. darovima. Da Daseseprime primetitidarovi darovipotrebna potrebna jejeMarijina Marijinavjera, vjera,poniznost poniznosti i radosno radosnoiščekivanje, iščekivanje,jerjerOnaj Onaj koji kojinas nasželi želiobdarivati, obdarivati,najviše najviše seseraduje radujekada kadatotoprepozna­ prepozna­ mo moi iprihvatimo prihvatimototošto štonam nam želi želidati. dati.Bog Bogdolazi dolazisasasvojim svojim milosrđem, milosrđem,tj.tj.besplatnom besplatnomlju­ lju­ bavlju, bavlju,koja kojaoznačava označavasve sveka­ ka­ Godišnji Godišnjisusret susretuuCzęstochowi: Częstochowi: rizme. rizme.Taj Tajjejedar darnajpotrebniji, najpotrebniji, nanasusretu susretu zatvorenog zatvorenog tipa pet­ tipa a aprihvaćajući prihvaćajućidar darljubavi, ljubavi,po­ po­ petkom – sudjeluje 3 000 kom – sudjeluje oko oko 3 000 li­ stajemo stajemokreativni kreativnii iaktivni aktivnidada dera i animatora s oko stotinu lidera i animatora s oko stoti­ tutuljubav ljubavprenosimo prenosimodrugima drugima svećenika; na otvorenom nu svećenika; na otvo­ na razne načine, načine, aatotosusu susretu renomsubotom susretu subotom – sudje­ Karizmatska je obnova u Poljskoj također karizme. – sudjeluje 60 000 veoma dinamična i po biskupijaluje od 60 000 od do 100 do 100 000 sudionika što bih bih više višeželio želio sudionika s oko 500 sve­s ma raznolika. U nekim biskupija- Dakle što oko 500 svećenika i ne­ ćenika i nekoliko biskupa. nego da da Bog BogCrkvu Crkvukoja koja ma postoje Škole nove evangeliProšle godine tjedan se okuplja okuplja uusvojoj svojojdjeci, djeci, kolikosam biskupa. Prošle dana na dana školi zacije a vode ih upravo svećenici obiteljima, zajednicama zajednica­ sam sudjelovao godine tjedan zasudjelovao animatorena zajednicâ školi za koji su u Karizmatskom pokretu ima cijelom i cijelom Narodu, Narodu, obdari koju animatore je vodio John zajednicâ Bas­ iznova obdari iznova velikomvelikom sviješću Karizmatskaduhovna duhovnaobnova obnova sviješću hobora, svećenik Ugande. Karizmatska da je On čovjeka kojega koju je vodio JohnizBashobora, da jeuzOn uz čovjeka Poljskojjejezaista zaistaživa živai iima ima kojega Susret se održao u Licheniu; bira ibira poziva bitibitiNjegovim svećenik iz Ugande. Susret se uuPoljskoj i poziva Njego­ velikiutjecaj utjecajnanaživot životuuCrkvi. Crkvi. vim uodržao tjednu ujeLicheniu; bilo 1000u osoba odrazom tom svijetu; dada tjednu sje veliki odrazom u utom oko bilostotinu 1000 osoba svećenika, s okoa zadnji stotinu toga togačovjeka čovjeka(nas) (nas)obdari obdaribo­ bo­ dan, koji je bio otvorenog tipa,je gatstvom gatstvomsvojih svojihdarova darovai kariz­ i kariz­ svećenika, a zadnji dan, koji „Prihvaćajući „Prihvaćajućidar dar bilo 40 000 tisuća mi midadamožemo možemotime timeobogatiti obogatiti biojeotvorenog tipa,ljudi. bilo Sve­ je 40 ljubavi,postajemo postajemo tu000 je tisuća misu predvodio svaku svakuosobu osobutom tombesplatnom besplatnom ljudi. Svetulokalni je misu ljubavi, kreativnii iaktivni aktivnida da ljubavlju, biskup u koncelebraciji s okou kreativni ljubavlju,koja kojatješi, tješi,podiže, podiže,is­is­ predvodio lokalni biskup 600 svećenika. sVeć punjava, punjava, oživljava, oživljava, izgrađuje, izgrađuje, koncelebraciji okodvije 600 go­ sve­ tu tuljubav ljubavprenosimo prenosimo dine ćenika. uzastopce Već dvije na stadionu godine uza­ u drugima“ snaži, snaži, ozdravlja, ozdravlja, oslobađa oslobađa i čini i čini drugima“ Varšavi stopce održava na stadionu se susret u Varšavi koji sve svenovo. novo. vodi održava p. John se susret Bashobora. koji vodi Su­p. PLUS: PLUS:Što Štokao kaosvećenik svećenikže­ že­ sretu Johnprisustvuje Bashobora.oko Susretu 50 000 pri­ lite lite poručiti poručiti vjernicima, vjernicima, Bdijmo Bdijmozajedno zajednos sMarijom Marijomdada sustvuje oko 50 000 sudionika! po­ sudionika! po­ sebno sebnočlanovima članovimaKariz­ Kariz­ Božji Božjipohod pohodbude budeistinski istinskisu­ su­ matske matskeobnove, obnove,uuovo ovovrije­ vrije­ sret sreti inovo novorođenje rođenjeuuDuhu Duhui i Karizmatskajejeobnova obnovauuPolj­ Polj­ me Karizmatska medošašća, došašća,kad kadsesepripre­ pripre­ Istini, Istini,koji kojinam namjejeobećao obećaosam sam skoj skoj veoma veoma dinamična dinamična i i popo mamo mamozazablagdan blagdanBožića? Božića? Isus. Isus.Neka Nekavas vassve sveblagoslovi blagoslovii i biskupijama biskupijamaraznolika. raznolika.UUne­ ne­ pomiluje pomilujeSvemogući, Svemogući,i iostane ostane kim kimbiskupijama biskupijamapostoje postojeŠkole Škole Poručio Poručiobih bihim imprije prijesvega svegadada zauvijek zauvijekBog Bogs snama. nama. buduotvoreni otvorenizazadolazak dolazakGos­ Gos­ nove nove evangelizacije evangelizacije a a vode vode budu ihihupravo upravosvećenici svećenicikoji kojisusuuu podina, podina,koji kojiuvijek uvijekdolazi dolazidada PLUS | prosinac 2015.

Karizmatskom Karizmatskompokretu. pokretu.Tako Tako jejeprije prijedvije dvijegodine godinetakođer također uuCzęstochowi Częstochowizapočela započelajed­ jed­ nanatakva takvaškola, škola,koja kojaredovito redovito organizira organiziraseminare seminareiliilikurs, kurs, poput poputsljedećih: sljedećih:„Filip“; „Filip“;„Pa­ „Pa­ vao“; vao“;„Danijel“; „Danijel“;itd,... itd,...Također Također treba treba napomenuti napomenuti dada izlaze izlaze razni razničasopisi časopisi––jedan jedanod odnjih njih jeje „Egzorcist“. „Egzorcist“. Zatim Zatim susu tutu mnoge mnogemrežne mrežnestranice straniceveo­ veo­ ma mabogate bogateaktualnim aktualnimtemama temama vezanima vezanimauzuzdjelovanje djelovanjeKariz­ Kariz­ matske matskeobnove obnoveuuDuhu. Duhu.Dakle Dakle

11


PIŠE: Josip Lončar

12

www.kristofori.hr | PLUS


Iz pripremnog teksta knjige o svetoj misi

Svećenik i misa (2) Na misi Sijač sije sjeme, svoju Riječ. Hoće li ona donijeti ploda ne ovisi samo o onima koji je slušaju nego i o onima koji je izgovaraju

U

svakoj misi ima određeni broj ja- njima razmišljamo; rijetko kad imaju neko kih rečenica, tj. rečenica koje izi­ posebno značenje za nas i rijetko kad donose skuju više vremena da bi ih čitači i plod, iako u sebi sadrže molbe za najvažnije slušači shvatili, te na njih adekvat­ duhovne i vremenite potrebe vjernika. Kad no reagirali u razumu i srcu. Da bi izgovara­ proučimo sve molitve koje izgovaramo Bogu nje molitvenih obrazaca u pojedinoj crkvenoj bilo stvarna molitva ili godini, postavlja nam razgovor s Bogom tre­ Kako to da se od onoga što tra­ se pitanje kako to da se ba zadovoljiti osnovne žimo u molitvama, koje izgo­ od onoga što u njima od kriterije. To su: da ra­ varamo Bogu u pojedinoj crk­ Boga tražimo, u velikoj zumijemo ono što se većini vjernika ne ispu­ venoj godini, u velikoj veći­ni izgovara, da vjerujemo ni gotovo ništa. Je li pro­ kako to Bog želi i može vjernika ne ispuni gotovo ništa? blem u Bogu koji nam dati i da to isto želimo. ne želi ispuniti te moli­ Kako bi to uopće bilo moguće u mnogim je tve, u nama koji ne vjerujemo ili je ponekad rečenicama potrebno zastati jednu do neko­ problem u tome što ih zbog nekvalitetnog iz­ liko sekundi. govaranja nismo mogli ni razumjeti a kamoli u srcu prihvatiti a onda ih iskreno i željeti? Uzmimo samo primjere zborne, prikazne i popričesne molitve. Na svakoj ih misi čujemo, Prije svake zborne i popričesne molitve sveće­ no rijetko kad ih se poslije mise sjećamo ili o nik nas pozove da se pomolimo i učini kratku

PLUS | prosinac 2015.

13


PIŠE: Josip Lončar

pauzu pauzu(šutnju) (šutnju)kako kakobismo bismosesemogli moglisabrati. sabrati. On Onjejetajtajkoji kojitreba trebaprocijeniti procijenitikoliko kolikookuplje­ okuplje­ nim nimvjernicima vjernicimatreba trebavremena vremenadadasesesaberu saberui i dadas spažnjom pažnjomslušaju. slušaju.On Onjejetajtajkoji kojivjernike vjernike mora morazainteresirati zainteresiratizazatetemolitve. molitve. Svaki Svakisvećenik svećenikmože možesam samodrediti odreditina nakoji kojićeće način načinpročitati pročitati(izmoliti) (izmoliti)pojedine pojedinemolitve, molitve, aaneki nekiihihpročitaju pročitajunenepraveći pravećinikakve nikakvepauze pauze uutekstu. tekstu.Kad Kadbibisisidali dalimalo maloviše višetruda trudai iuba­ uba­ cili cilipauze pauzeposlije poslijesvake svakejake jakeriječi riječiiliilicjeline, cjeline, totobibiproduljilo produljilomolitvu molitvuzazanajviše najvišedvadese­ dvadese­ tak taksekundi, sekundi,alialibibiuuvjernika vjernikaslušatelja, slušatelja,koji koji susuujedno ujednoi isumolitelji, sumolitelji,također takođeruupotpuno­ potpuno­ stistipromijenilo promijenilomogućnost mogućnostshvaćanja shvaćanjai ipri­ pri­ hvaćanja. hvaćanja.Čitanje Čitanjetih tihmolitava molitavanenetreba trebabiti biti teatralno, teatralno,nego negoihihsvećenik svećeniktreba trebapročitati pročitati tako takoda davjernici vjernicishvate shvatekako kakoon onsam samrazu­ razu­ mije, mije,prihvaća prihvaćai iželi želi(važno (važnomu muje) je)ono onošto što izgovara. izgovara.

Po PoGospodinu Gospodinunašem našem/1//1/Isusu IsusuKristu, Kristu,/1//1/Sinu Sinu /1//1/ /1//1/ tvome, tvome, koji kojis stobom tobomživi živi i ikraljuje kraljuje/1//1/uu Bog/1//1/po posve svevivijedinstvu jedinstvuDuha DuhaSvetoga Svetoga/1//1/Bog jeke jekevjekova. vjekova. Uzmimo Uzmimoi jednu i jednudarovnu darovnumolitvu: molitvu: izvore/1//1/pobožnosti pobožnostii imira mira/2//2/.
Mo.
MoBože, Bože,/2//2/izvore /1//1/ /1//1/ limo limotete da daovom ovomžrtvom žrtvom tebe tebeiskreno iskreno štujemo, štujemo,/2//2/
a
apričešću pričešćutvoga tvogaotajstva otajstva/2//2/popo-

Svećenik treba te molitve pročitati tako da vjernici shvate kako on sam razumije, prihvaća i želi (važno mu je) ono što izgovara stignemo stignemo/1//1/međusobnu međusobnuvjernost vjernosti ijedinstvo. jedinstvo. /3/
 /3/
 Po PoKristu Kristu/1//1/Gospodinu Gospodinunašem. našem.

I Izazanju njućećenam namtrebati trebatidvadesetak dvadesetaksekundi sekundiviše. više. Pogledajmoi jednu i jednupopričesnu: popričesnu: Pogledajmo Pogledajmoprimjer primjerzborne zbornemolitve molitve(u(uzagra­ zagra­ Pogledajmo dama damajejepredloženo predloženopribližno približnovrijeme vrijemepauze pauze Gospodine, Gospodine,/2//2/izliječi izliječinas nas/1//1/potpuno potpuno/2//2/svosvouusekundama): sekundama): jim jimmilosnim milosnimdjelovanjem. djelovanjem./3//3/
Stvori 
Stvorinam nam Svemogući Svemogući/1//1/vječni vječni/1//1/Bože, Bože,/3//3/daj daj/1//1/da darara- /1//1/ novo novosrce srce/2//2/ da dauvijek uvijekčinimo činimošto štojejetebi tebi /2//2/ /2//2/ /3/
 /3/
 /3//3/ stemo stemouuvjeri, vjeri, nadi nadi i iljubavi: ljubavi: da dahoćehoće- milo. 
PoKristu Kristu/1//1/našem našemGospodinu.
 Gospodinu.
/3//3/ milo. 
Po mo mo/1//1/što štozapovijedaš zapovijedaš/1//1/i ipostignemo postignemo/1//1/što što /3/
 /3/
 obećavaš. obećavaš. Da Dabibisesepostigla postiglakvaliteta kvalitetaizgovaranja izgovaranjakoja kojaćećeslu­ slu­ KKC #1098 Zajednica se na susret sa svojim Gos­ podinom mora pripraviti, mora biti „narod pri­ kladno raspoložen“. Ta priprava srdaca zajedničko je djelo Duha Svetoga i zajednice, posebno njezi­ nih službenika. Milost Duha Svetoga ide za tim da pobudi vjeru, obraćenje srca i prianjanje uz Očevu volju. Ta je priprava pretpostavka za prihvaćanje drugih milosti što će ih samo slavlje ponuditi, i za plodove novog života kojim ono treba da naknad­ no urodi.

14

KKC #1128 To je smisao tvrdnje Crkve: sakra­ menti djeluju ex opere operato (doslovno: „samim time što je čin izvršen“), tj. snagom Kristova djela spasenja jednom zauvijek izvršenog. Iz toga pro­ izlazi da „sakrament nije ostvaren pravednošću čovjeka koji ga podjeljuje ili prima, nego Božjom moći“. Kad se koji sakrament slavi u skladu s na­ kanom Crkve, u njemu i po njemu djeluje moć Krista i njegova Duha, neovisno o osobnoj svetosti službenika. Ipak, plodovi sakramenata ovise i o raspoloženju onoga koji ih prima. (podebljao autor) www.kristofori.hr | PLUS


šačima šačimapomoći pomoćidadadjelatno djelatnosudjeluju, sudjeluju,tekstovi tekstovisese moraju morajuprvo prvorazmatrati razmatratia aonda ondaihihtreba trebaizvježbati izvježbati izgovarati. izgovarati.Za Zatotojejepotreban potrebantrud trudi ivrijeme. vrijeme.Ako Ako poštujemo poštujemoliturgijske liturgijskeobr­ obr­ a­sace, ­sce,Bog Bogćećesnagom snagomsa­ sa­ mog mogsakramenta sakramentadjelovati djelovatičak čaki iako akosvećenik svećeniknene izgovara izgovaramolitve molitves srazumijevanjem, razumijevanjem,vjerom vjeromi hti­ i hti­ jenjem, jenjem,no nototoneneznači značidadaćećevjernici vjernicibiti bitidovoljno dovoljno raspoloženi raspoloženidadadjelatno djelatnoi plodonosno i plodonosnosudjeluju. sudjeluju. SSkvalitetnijim kvalitetnijimčitanjem čitanjemmisa misabibiseseprodužila produžila zazaotprilike otprilikepet petminuta, minuta,koje kojesesemože možeuzeti uzetiod od uvoda uvodailiiliod odobavijesti obavijestinanakraju, kraju,a amožda moždačak čaki i od odpropovijedi. propovijedi.Konačno, Konačno,bolje boljejejedadamisa misatraje traje nekoliko nekolikominuta minutaduže dužei idadauunjoj njojsudjelujemo sudjelujemo djelatnije. djelatnije. Ponavljam, Ponavljam,prosječan prosječančovjek čovjeknije nijesposoban sposobanra­ ra­ zumski zumskipratiti pratitii isrcem srcemprihvaćati prihvaćatiriječi riječinanamisi misi ako akoseseone oneizgovaraju izgovarajuprebrzo prebrzoi bez i bezrazumijeva­ razumijeva­ nja, nja,vjere vjerei ihtijenja htijenjaonoga onogakoji kojiihihizgovara. izgovara.Zato Zato jejevelika velikaodgovornost odgovornostnanasvećenicima svećenicimadadasesekva­ kva­ litetno litetnopripremaju pripremajuzazamisu, misu,a anavedene navedenestvari stvariuu ovom ovomtekstu tekstusususamo samomanji manjidio diotetepripreme. pripreme. Kad Kadsvećenik svećenikdjelatno djelatnoi plodonosno i plodonosnosudjeluje sudjelujeuu misi, misi,crkva crkvajejeuvijek uvijekprepuna prepunavjernika vjernikakoji kojizbog zbog njega njegasudjeluju sudjelujuuumisi misiučinkovitije. učinkovitije.

SC #11 A da se postigne takva potpuna djelotvor­ nost, nužno je da vjernici pristupaju svetome bogoslužju s raspoloženjem pravoga duha, a svoju pamet usklade s glasom te da surađuju s višnjom milošcÏu, kako je ne bi uzalud pri­ mali. Stoga sveti pastiri moraju budno paziti da se u bogoslužnom činu ne samo obdržavaju propisi za valjano i dopušteno slavlje nego i da vjernici s poznavanjem, djelatno i plodotvorno u nje­ mu sudjeluju. (podebljao i podcrtao autor)

PLUS | prosinac 2015.

ŠTO MOŽE ISPUNITI PRAZNO MJESTO U SRCU RODITELJÂ KOJI SU IZGUBILI DIJETE Ponekad se majka koja je izgubila dijete, a koja je potom opet začela, nastoji utješiti mišlju da ponovno nosi bebu koju je izgubila. To se događa kada žalovanje nije završeno, niti je došlo do emocionalnog oslobođenja i ozdravljenja. Bog međutim nema običaj „vraćati“ bebe u majčine utrobe. Ako se takav stav i očekivanje zadrže, nova će beba možda zauvijek imati duboki osjećaj da je zapravo nečija zamjena. Takva se djeca osjećaju odbačeno, kao da nisu voljena ili prihvaćena onakva kakva jesu. (...) Što dakle može ispuniti prazno mjesto u srcu roditeljâ koji su izgubili dijete? Ulomak iz knjige „Iscjeljenje ženinih emocija“ autorice Paule Sandford (vidi str. 32 u Booku) 15


Svjedoči: I. A.; priredila: Marija Berić

"Vratila sam se na svetu misu"

U lipnju ove godine je prvi put sudjelovala na susretu Kristofora, i odmah je doživjela predivno iskustvo o kojem sada radosno svjedoči: „Taj mi je susret promijenio život!“ odlučilaići ićizazasvijetom, svijetom,aane nezaza toga, toga,i ikrenula krenulaprema premaNjemu. Njemu. „Sve „Sve je je bilo bilo bitnije bitnije odlučila Njim. Njim.Bila Bilasam samnesretna, nesretna,ljuta, ljuta, Tada Tadasam samshvatila shvatilavažnost važnostsve­ sve­ od odNjega“ Njega“ Dok Dok me me dragi dragi Isus Isus čekao čekao da da dođem dođem na na svetu svetu misu, misu, jaja bih bih pila pilakavu, kavu,šetala. šetala.Jutarnju Jutarnjubih bih misu misu prespavala, prespavala, na na popod­ popod­ nevnu nevnumi misesenije nijedalo daloići ići––bila bila sam sampreviše previšelijena. lijena.Sve Svejejebilo bilo bitnije bitnijeod odNjega... Njega... Ipak, Ipak,i itada tadasam samznala znalada damoj moj život život nije nije potpun. potpun. Jer Jer svaku svaku sam sam nedjelju nedjelju navečer navečer osjeća­ osjeća­ lala nezadovoljstvo nezadovoljstvo zato zato što što jeje prošao prošaojoš jošjedan jedandan dankad kadsam sam 16

ispovijedi,svete svetemise... mise...Me­ Me­ krivila krivila druge druge jer jer me me odvlače, odvlače, teteispovijedi, đutim, i i nakon nakon toga toga iskustva iskustva aaopet opet––bila bilasam samsvjesna svjesnada dajeje đutim, počela počelasam samseseokretati okretatinatrag: natrag: odluka odlukana nameni. meni. preskočila preskočilabih bihjednu jednunedjelju, nedjelju, pabibisesei idruge drugenedjelje nedjeljepoja­ poja­ Onda Ondami mijejeprije prijenekoliko nekolikogo­ go­ pa dina dina Gospodin Gospodin pomogao pomogao da da vilo vilonešto nešto„bitnije“... „bitnije“... vidim vidimkako kakoizgleda izgledaput putkojim kojim idem, idem, aa koji koji put put vodi vodi prema prema Hvala HvalaBogu, Bogu,danas danasmi minedje­ nedje­ Njemu. Njemu. Postala Postala sam sam svjesna svjesna ljom ljomništa ništanije nijebitnije. bitnije.

Dok me dragi Isus čekao da dođem na svetu misu, ja bih pila kavu, šetala. Jutarnju bih misu prespavala, na popodnevnu mi se nije dalo ići www.kristofori.hr | PLUS


„Danas „Danasživim živimza za svetu svetumisu“ misu“ UUlipnju lipnjuove ovegodine godinesam samprvi prvi put put sudjelovala sudjelovala na na karizmat­ karizmat­ skom skomsusretu susretukoji kojiorganiziraju organiziraju Kristofori. Kristofori.Bila Bilajejesubota. subota.Ono Ono što štosam samtada tadadoživjela doživjelateško teškojeje opisati. opisati. Osjetila Osjetila sam sam Gospo­ Gospo­ dina dinana navlastitoj vlastitojkoži. koži.Njegova Njegova milost, milost, ljubav, ljubav, mir, mir, radost... radost... preplavili preplavilisusumoju mojudušu. dušu.Ispla­ Ispla­ kala kalasam samtoliko tolikosuza. suza.Izliječio Izliječiojeje moje mojerane. rane.Ondje Ondjesam samupozna­ upozna­ lalaljude ljudekoji kojisstolikom tolikomvjerom vjeromi i ljubavlju ljubavljugovore govoreoosvetoj svetojmisi. misi. Sljedećeg Sljedećeg dana, dana, uu nedjelju, nedjelju, ustala ustala sam sam ss lakoćom. lakoćom. Rekla Rekla sam sammužu: mužu:„Ja „Jaodo odona namisu, misu,aa titikako kakooćeš“. oćeš“.Mislim Mislimda dasam samtete nedjelje nedjeljeotišla otišlasama. sama.IInastavila nastavila sam samići ićiredovito, redovito,svake svakenedje­ nedje­ lje. lje.Vratila Vratilasam samseseGospodinu, Gospodinu, vratila vratilasam samsesena nasvetu svetumisu! misu! Otada Otada idem idem na na misu misu svake svake nedjelje, nedjelje,aatrudim trudimsese(iako (iakojoš još uvijek uvijekne nedovoljno) dovoljno)ići ićii iuutjed­ tjed­ nu. nu.Danas Danaskad kaduđem uđemuucrkvu, crkvu, kad kadseseprekrižim, prekrižim,predam predamsvoj svoj dan dan i i svoje svoje brige brige Bogu, Bogu, osje­ osje­ ćam ćamsesemirno, mirno,sretno sretnoi izahva­ zahva­ ljujem ljujemBogu Bogušto štosam samsesevratila. vratila. Danas, Danas,nakon nakontoga togalipanjskog lipanjskog susreta susreta uu Dugom Dugom Selu, Selu, živim živim zazasvetu svetumisu. misu.Taj Tajmi mijejesusret susret promijenio promijenioživot! život! P.P.S.S.Nakon Nakonšto štojejemoj mojsuprug suprug vidio vidiomoju moju„upornost“, „upornost“,počeo počeo jeje i i on on ići ići redovito redovito na na misu. misu. Sada Sadana namisu misuidemo idemozajedno. zajedno. PLUS | prosinac 2015.

mo lit va@k ris to fo ri.hr

|

w w w. k r i s to fo r i . hr

Trebate li molitvu?

„Ne mogu više, preteško je, osjećam da me nitko ne cijeni, nitko ne primjećuje. Muče me razne bolesti, problemi u braku, u obitelji, na poslu, kao da me nešto stalno tlači, ne vidim izlaza! Više ne znam može li mi i želi li mi itko pomoći?!” Ako se prepoznajete u nekoj od navedenih situacija, zavapite Gospodinu da Vam pomogne uz pomoć poslužitelja Dru­štva Kristofori, te započnite, uz vlastita nastojanja i njegovu pomoć, novi život! On to itekako želi i može; pitanje je želite li to, isti­nski, i Vi? Ako je Vaš odgovor na Gospodinov poziv pozitivan, molimo Vas da se za sudjelovanje u molitvi prijavite e-mailom na: molitva@kristofori.hr i učinite prvi korak. Molitva se održava u Domu Kristofora u Koprivnici te u župi sv. Stjepana u Botincu. Dovoljno je poslati e-mail u kojem navodite da se želite prijaviti za molitvu, a obrazac za prijavu, informacije o terminu održavanja, kao i upute o točnom mjestu održavanja molitve bit će Vam poslani u odgovoru.

Nudimo: 1. Molitve za fizičko ozdravljenje 2. Molitve za nutarnje iscjeljenje 3. Duhovno savjetovanje u skladu s našim mogućnostima Više informacija potražite na našoj internetskoj stranici. 17


PIŠE: Lidija Štajduhar

Koji je smisao postojanja Hodiš li kroz život bez Njega ili s Njim?

V

jerujem da svaki čovjek traži odgovore na pitanja o smislu postojanja. Uz Božje sjeme u nama, obilježile su nas i molitve drugih, a da toga nismo ni svjesni. Mož­ da su baš one izazvale tu nedefiniranu čežnju koju nismo znali imenovati. Kritične životne okolnosti na jednak način potiču ljude na razmišljanje o eg­ zistencijalnim pitanjima. Tada Boga zazivaju i oni koji Ga još nisu upoznali... 18

On čeka da mu poklonimo vrijeme Sjećam se ratne devedeset i prve. „Dragocjenosti“ su stale u putnu torbu – ono što bi trebalo obilježiti jedan život. Ne možeš ponijeti kuću, ni dvorište, ni najdraže uspome­ ne, kao ni sitnice koje skupljaš poput hrčka kroz godine... www.kristofori.hr | PLUS


„Jedini razlog zašto mnogi misle da je teško spoznati Božje postojanje i bît duše je to što svoj duh nikada ne odvajaju od osjetila i ne izdižu ga iznad tjelesnoga svijeta.“ (René Descartes)

U rodilištu čekam svoje prvo dijete. Donosim mnoga obećanja. Bit ću najzahvalnije stvore­ nje na svijetu, samo neka sve prođe kako treba. Neću mrmljati. Radovat ću se Suncu i prirodi, voljeti sve ljude, neću postavljati nerealne ciljeve.

tet „pobjednika“ – što više posjeduješ, više vrije­ diš. Uz potrebno, mnoge nevažne stvari lagano su zauzimale prostor, zarobljavajući naše misli.

A On, opet je gledao u nevjerici, čekajući da Mu damo vrijeme. Ta, poznaje nam dubine, u Prošlo je i to vrijeme. Moj njih je usadio tu veliku gradić ostao je bez ožilja­ ... Boje se da su previše sagri- ljubav. Sveto pismo go­ ka. Nosili su ih oni koji ješili i da je nemoguće zadobiti vori kako je naše srce su ostali bez najmilijih, oprost, što je najveća zabluda. nemirno dok se ne smi­ pokušavajući shvatiti gdje ri u Bogu. Zar današnje se rodilo zlo koje im je Bog kaže da je došao radi grje­ vrijeme ne svjedoči o zauvijek obilježilo živote. šnika, a ne radi pravednika tome? Zar svijet nije Stale su uzbune i tišina je pun nesretnih ljudi, bo­ ponovno tekla bez grubih prekida. Na nebo se gatih i siromašnih? vratila duga, jasnije se čuo cvrkut ptica. Sunce je grijalo toplije, a zalasci su ispunjavali neizreci­ Molitva. Zajedništvo. Zahvalnost vim mirom. No, malo-pomalo, kako je blijedio strah, blijedjela su i obećanja dana u teškim vre­ Stručnjaci kažu da je depresija velik problem menima. Vrijeme je kao samo od sebe počelo današnjice, bez obzira na ljudsku dob. Nit­ teći sve brže. Vratio se sindrom hrčka, mentali­ ko nije imun. Zašto? Sve je manje vremena za PLUS | prosinac 2015.

19


PIŠE: Lidija Štajduhar

najvažnije––zajedništvo. zajedništvo.Mnogi Mnogiljudi ljudineneznaju znaju sua sve kraćipovrijeđenosti jer se smanjivao i ego. najvažnije trenuci bivali su Smanjila sve kraćisujer kakookrenuti okrenutiustaljeni ustaljenitijek tijekživota životakoji kojiihihnene sesei očekivanja k ljudima smo se kako smanjivao iusmjerena ego. Smanjila su se ijer očekivanja jedinom pravom Bogu. Kroz ispunjava.Traže Tražeodgovore odgovoreuualternativama alternativamakoje koje okretali ispunjava. usmjerena k ljudima jerizvoru smo se– okretali jedi­ tada idemo na novi i dublji način jer stoji nisuBog. Bog.Boje Bojesesedadasusupreviše previšesagriješili sagriješilii idada kušnje nom pravom izvoru – Bogu. Kroz kušnje tada nisu obećanjenao tome će nemoguće zadobiti idemo novi kako i dublji jeje nemoguće se sve jer okrenuti na do­ o oprost,štošto je najveća stoji obećanje oprost, je najveća za­ Ako odlutamo, čeka nas vje­ način zabluda. kaže da bluda. Bog Bog kaže da je do­ tome bro onima kako koji će seGa sveljube. okre­ rno... On je na kraju svakog nuti je došao radi grješnika, šao radi grješnika, a ne Neki na kažu dobro da jeonima djelova­ koji puta, raširenih ruku, bez Ga a nepravednika. radi pravednika. radi Mnogi ljube. Neki kažu da je nje molitve autosugestija. osude Mnogi „Nemoli­ zna­ kažu: „Nekažu: znamo djelovanje molitve autosu­ Nije, jer kako objasniti ti“.mo Jednostavno moliti“. Jednostav­ je. Treba ozdravljenje gestija. Nije, jer moje kako majke obja­ odlučiti i krenuti. Akoi krenuti. je molitva s zasniti kojuozdravljenje se molilo, amoje da tomajke nije znala, na se daljinu? no je. Treba odlučiti Akorazgovor je molitva za koju molilo, Bogom, tada razgovarajmo kao s prijateljem. je cijeli životnaoddaljinu? srčane astme što je do­ razgovor s Bogom, tada razgovarajmo kaoI s Bolovala a da to nije znala, Bolovala cijeli japrijateljem. sam tako krenula. I ja samUz tako svekrenula. one zadane Uz sve moli­ one slovce život izazivalo od srčanegušenje. astme što Kako je doslovce ne biti zahvalan izazivalo tve, zadane ova mi molitve, je najdraža, ova mi jošjeuvijek. najdraža, Nemoguće još uvijek. je nakon gušenje. svihKako intervencija ne biti zahvalan u našim životima? nakon svih in­ tada ne osjetiti mi se na Nemoguće je Božju tada neblizinu. osjetitiOtkrivao Božju blizinu. Ot­ tervencija u našim životima? najdivnije krivao minačine. se na najdivnije Najviše kaonačine. ljubav,Najviše praštanje. kao On nas vjerno čeka Lako ljubav, je tada praštanje. uronitiLako u tu blizinu je tada iuroniti ljubav. uPoželiš tu bli­ On nas vjerno čeka jojzinu rećii dobro ljubav.jutro Poželiš i laku joj noć. reći dobro Postajejutro dio tebe, i laku On ne traži puno, čeka na našu blizinu, želi da mijenja noć. Postaje ti sadržaj diomisli. tebe, Dobro mijenjaznaš ti sadržaj kada simisli. po­ mu predamo Onseneobratimo, traži puno,povjerimo, čeka na našu blizinu,terete, želi da vrijedio Dobro druge znaš kada ili ono si dobro povrijedio u sebi. druge Kaješili seono i podijelimo radosti. povjerimo, Ako odlutamo, čekaterete, nas mu se obratimo, predamo mijenjaš dobro ubez sebi. prisile. KaješNo, se buka i mijenjaš svijeta bez je katkad prisile. vjerno, podijelimo svoje radosti. izgubljene Ako sinove odlutamo, i kćeri. čeka Možda nas prejaka, No, buka zahtjevi svijetakoji je katkad nam se prejaka, nameću zahtjevi izvana iza­ koji nas vjerno, ponekad svojenaizgubljene teži načinsinove podsjeća i kćeri. da je Možda tu, ali zivaju nam stres. se nameću Dotičuizvana nas strahovima, izazivaju stres. brojkama, Dotiču nema boljeg nego znati da podsjeća je na kraju nas ponekad na teži način da svakog je tu, ali brigama koje nismo odabralibrigama za svoj život. nas strahovima, brojkama, koje Naša nismo puta, raširenih ruku, znati bez osude. nema boljeg nego da je na kraju svakog jeodabrali odluka hoćemo li zagristi udicu. Nakon za svoj život. Naša tu je odluka hoćemo puta, raširenih ruku, bez osude. obraćenja, li zagristi shvatila tu udicu. sam Nakon važnost obraćenja, svakodnevnog shvatila Sjetimo se, dao je svog sina, da nas otkupi i čitanja Riječi svakodnevnog Božje. Zahvalna sam Riječi svećeniku Hoćese,li dao ushitjenaših Božića biti i sam važnost čitanja Božje. spasi. Sjetimo svog srca sina,ovog da nas otkupi koji se boriosam oživotvoriti i učiooživo­ nas dovoljan Zahvalna svećenikumoju kojivjeru se borio da skrenemo pogled štalici,Božića ili će se spasi. Hoće li ushit naših srcakovog biti tvoriti moju vjeru i učio Naučili nas župljane pravim raspršiti župljane pravim koracima. smo praštati dovoljan u bezbroj da skrenemo treperavih pogled lampica k štalici, nadajući ili će se koracima. Naučili smo praštati sebi i drugima, sebi i drugima, a trenuci povrijeđenosti bivali seraspršiti da će nasu one bezbroj ugrijati? treperavih lampica nadajući se da će nas one ugrijati? PREPORUČAMO!

20

www.kristofori.hr | PLUS


OGLAS

TRAŽIM NEKOGA TKO ĆE ME DOHRANITI U SVOJOJ OBITELJI ILI ME SMJESTITI U STARAČKI DOM. Toj osobi i njezinoj obitelji zauzvrat nudim neprekidnu molitvu, prikazivanje svojih trpljenja te stalnu pomoć s neba kad u njega dođem. Jer, osim iskrene vjere u Boga, ne posjedujem nikakva druga dobra.

Podaci poznati uredništvu. Molimo vas da se na oglas javite isključivo e-poštom na: urednikbook@kristofori.hr


PIĹ E: Zaharija

22

www.kristofori.hr | PLUS


Pismo tati 8

Očevo djetinjstvo i odrastanje I naši su roditelji bili djeca. Mnogi od njih rasli su u nesretnim obiteljima (ili u tuđim obiteljima, bez oca ili majke ili bez oboje). Poznavanje njihova djetinjstva može nam uvelike pomoći da ih razumijemo i prihvatimo onakve kakvi su bili i kakvi (trenutno) jesu; da ih ne osuđujemo, već da im oprostimo; da ih zamolimo za oprost jer često smo i mi njih razočarali, iznevjerili njihova očekivanja. Međusobno opraštanje pokreće u svima nama nevjerojatnu snagu Poštovani čitatelji! Iako sam u prošlom broju obećao ispričati što smo od tate naslijedili, i kako smo se s tim naslijeđem nosili, ipak bih vam prije toga želio u ovom, osmom, pismu opisati očevo djetinjstvo i njegovo odra­ stanje, prema onome što sam saznao bilo od njega, bilo od drugih ljudi.

Kako je moj djed „izumio“ samopo­ služivanje Dragi tata! Obitelj u kojoj si rođen bila je za tvoj pojam bogata. Imali ste nekoliko jutara zemlje koju ste obrađivali s jednim parom konja. Hranili ste krave i svinje i uzgajali perad. Iz malog vi­ PLUS | prosinac 2015.

nograda dobivali ste dovo­ljno vina za svoje potrebe. Kuća tvog oca bila je ciglom zidana jedinka, s velikom prednjom sobom, koja je imala dva pro­ zora prema ulici i jedan prema dvorištu. Na tu se sobu nasta­ vljala manja soba, koja je slu­ žila i kao kuhinja, zatim pro­ storija za različite namjene. Iz

Oboje ste, i ti tvoja majka, došli u kuću tuge i žalosti. Istinski neprihvaćeni od početka... te se prostorije išlo drvenim stubištem na tavan. Iza nje se nalazila staja, svinjci, po­ljski zahod, ograđeno gnojište i na kraju štagalj. Od teškog rada na zemlji i u vinogradu dobro su živjeli tvoj otac, njegova

žena i njihova dva sina. Naj­ više je radila žena tvog oca. On je bio više veseljak nego seljak. Pričao si mi kako bi usred ljeta odjenuo zimski, takozvani „kožuh“ – debeli, topli prsluk bez rukava, izra­ đen od ovčjeg krzna. Tako odjeven sjeo bi pred kuću na klupu privlačeći pažnju pro­ laznika, svojih suseljana koji su tuda prolazili. Na njihove podsmjehe i primjedbe da je lud kad se tako odjenuo usred vrelog ljeta, nije im ostajao dužan. Uz obaveznu psovku objasnio bi im svoju „logiku“: „Bolje da sunce peče kožuh nego mene!“ Znao bi iznijeti punu bačvicu vina na ulicu, pred kuću, da se sami posluže svi koji su žedni! Mislim da je to bilo prvo „samoposluživa­ nje“ na ovim prostorima! A možda i na cijelom svijetu! I još besplatno! 23


PIŠE: Zaharija

Rođenjem si došao u kuću tuge i žalosti Dragi tata! Sve je išlo dobro, dok žena tvojega oca nije naglo oboljela i, nažalost, umrla. Nije ima­ la više od 35 godina. Njezina smrt slomila je tvojega oca. Bio je potpuno shrvan, i od onog nekadašnjeg veseljaka nije ostalo ništa. Potpuno se promijenio. Njegova je žena za života nosila cijelo domaćin­ stvo, brinula za njega, dječake, kuću i gospodarstvo. Upravo je to najviše utjecalo na njezin prerani odlazak. Kad nje više nije bilo, tvoj otac nije mogao sam voditi kuću i gospodar­ stvo i brinuti o djeci. Stoga se odlučio ponovno oženiti. Ukazala se dobra prilika. U selu je bila mlada udovica ko­ joj je muž nedavno umro. Ona je pristala udati se za tvojega oca. Bilo je to 1921. godine. Sljedeće godine rođen si ti! Tvoj stariji brat (po ocu) tada je imao deset godina, a mla­ đi osam. U kući je još uvijek vladala tuga i žalost. Tvome rođenju nitko se nije posebno veselio, osim tvoje majke, a i njezina je radost sigurno bila nepotpuna zbog smrti njezi­ na prvog muža. Oboje ste, i ti tvoja majka, došli u kuću tuge i žalosti. Istinski neprihvaće­ ni od početka. Tvojem je ocu najvažnije bilo da on, njegovi sinovi, kuća i gospodarstvo ne 24

ostanu sami. Vjerojatno je bio svjestan da bi bez žene i oni i njihovo gospodarstvo propali. (Gotovo se tako i dogodilo, ali više iz drugih razloga.) I ono malo ljubavi što mu je ostalo nakon smrti njegove prve žene dao je novoj ženi i novorođenom djetetu, tebi. Zbog toga je ogorčenje tvoje braće bilo ogromno! Ostali su bez majke i bez njezine ljuba­ vi, a kad si ti rođen, ostali su i bez dovoljno očeve ljubavi. I dok si se u kući rodio ti, u nji­ ma se rodila mržnja! Ti i tvoja majka bili ste „krivci“ za sve što im se događalo. Nisu vas

A što si tek ti od njih doživio? Iz­ gle­da da je to bilo toliko ružno da mi nikad nisi ni pri­čao o tome prihvatili ni voljeli. I nikad se to nije promijenilo. Tvoja su se braća međusobno često tukla. U jednoj takvoj tuči mlađem je bratu od bratova udarca cjepa­ nicom ostao doživotni ožiljak nasred čela! A što si tek ti od njih doživio? Izgleda da je to bilo toliko ružno da mi nikad nisi ni pričao o tome. Sigurno su te ponižavali i zlostavljali. Ni majka ni otac nisu te mogli uvijek zaštititi jer su radili u polju ili vinogradu, a tebe su morali ostaviti njima na brigu.

Mogu samo zamisliti što ti se događalo kad si bio ostavljen njima na milost i nemilost. Kad su tvoja braća odrasla i oženila se, sa svojim su mla­ dim ženama živjeli u vašoj, to jest očevoj kući. Svi osim tebe spavali su u prednjoj sobi. A ti u kuhinji ili, ljeti, u sjeniku. Takav život nije nikome od­ govarao, kuća je naprosto bila pretijesna za sve vas. Premalo sloge, previše ljubomore, za­ visti, srdžbe, predbacivanja i odbacivanja. A ljubavi možda samo u tragovima. Ti nikad nisi ni govorio o ljubavi, ne sje­ ćam se da si ikad spomenuo da ti je netko od tvojih rekao da te voli. A ne sjećam se ni da si ti ikome od nas rekao: „Volim te“. U takvom okruženju živio si slje­ dećih trinaest godina. A onda je iznenada umro tvoj otac! Isti dan kad ste se ti i majka vratili sa sprovoda, tvoja su vas braća i njihove žene dočekale na vratima riječima: „U ovoj kući za vas više nema mjesta. Pokupite svoje stvari i idite kamo znate!“ Oprosti, tata, što tako grubim riječima pre­ pričavam ono što se dogodilo tvojoj majci i tebi. Jer možda niste bili dočekani baš tim ri­ ječima, ali sjećam se kako si mi sam rekao, niste imali izbora! Pokupili ste svoje stvari i otiš­ li iz očeve kuće u podstanare i to u malu kuću na kraju sela čiji su vlasnici živjeli u nekoj www.kristofori.hr | PLUS


Pismo tati 8

prekomorskoj zemlji. Mislim da svojoj braći nisi to oprostio, jer nikad od tebe nisam čuo lijepe ili pohvalne riječi, nisam osjetio da među vama vlada bratska sloga, a o ljubavi da ne govorim.

i slične gluposti, izgubio je ugled ozbiljnog čovjeka, pot­ puno zapustio gospodarstvo i na kraju umro kao siromah i ovisnik. Strina je umrla ne­ koliko godina prije njega, od posljedica zlostavljanja.

Kad smo godinama kasnije u rijetkim prilikama, možda jednom-dva puta godišnje do­ lazili tvojemu bratu u posjet, on bi otišao u štagalj samo da izbjegne razgovor s tobom. Još gori odnos imao si s drugim bratom, s kojim si se čak i po­ tukao. Naime, jednom je pri­ likom odrješito rekao da će si uzeti k sebi tvoga srednjeg sina jer lijepo pjeva i svira. Ti si mu odbrusio da od toga neće biti ništa, neka si on sam napravi „mužikaša“, koji će ga zabavlja­ ti. I ti i on ste bili tankih živaca i jedva ste se podnosili pa je taj verbalni sukob brzo prerastao u svađu a svađa u tučnjavu. Najveća uvreda stricu je bilo to što si mu rekao da si sam napravi „mužikaša“, iako ste obojica znali da stric ne može imati djece. Stric je silno tukao i na druge načine zlostavljao svoju ženu i to je sigurno bio jedan od razloga što nije mo­ gla imati djece. Oba su strica bili psovači a ovaj je dodatno bio „seosko spadalo“. Znao je raditi gluposti kojima se smi­ jalo cijelo selo. Tako je jednom upregnuo konja, dok ga je još imao, i kroz selo vukao kori­ to umjesto kola. Radeći takve

Duhovitost ili izrugivanje?

PLUS | prosinac 2015.

Dragi tata! Ti si od svog oca naslijedio smisao za šalu, koji si prenio nama. Mi smo te voljeli vidje­ ti kako se šališ i htjeli smo te oponašati i natjecati se s to­ bom u izmišljanju i izvođenju

Ti nikad nisi ni go­ vorio o ljubavi, ne sjećam se da si ikad spomenuo da ti je netko od tvo­jih rekao da te voli...

bio posebno vješt, zagrlio i re­ kao pred svima nama: „Ti si, tata, portabl“, aludirajući na tvoju visinu od skoro 160 cen­ timetara i težinu od 60 kilogra­ ma. Svi smo prasnuli u smijeh i brzo te pogledali da vidimo kako ćeš ti reagirati. Ti si se nasmijao, ali ovog časa ne bih stavio ruku u vatru da je to bio onaj tvoj karakteristični glasni i grleni smijeh od srca. Možda si tog časa shvatio jednu svoju pogrešku u odgajanju: naučio si nas da nam naši rođaci, su­ sjedi i prijatelji, pa i mi sami, budu predmet naših, pone­ kad i neukusnih, šala. I bilo ti je drago kad si vidio koliko smo u tome uspješni. Ali kad si ti postao predmet naših šala, koje nisu uvijek bile dobre i bezazlene, nije ti bilo drago. Nažalost, kao ni ti nismo uvi­ jek znali prepoznati onu 'finu' granicu između dobrih i loših šala, između šala koje izazivaju smijeh i onih koje izvrgavaju ruglu osobu koja je predmet šale; između bezazlenog i do­ bronamjernog podbadanja i podrugljivog podbadanja koje je kod drugih izazivalo neugo­ du, muk, kiseli osmijeh, gor­ činu pa i tešku povrijeđenost. Ipak prevladavale su one be­ zazlene šale, koje smo zbijali s drugima. Na primjer s jednim od mojih prijatelja iz sela, koji je često dolazio k nama.

tih šala i nepodopština. Pone­ kad smo u tome pretjerali na tvoju štetu, osobito kad smo malo porasli, tako da je ispalo da ti se izrugujemo. Takvo si pretjerivanje često grubo pre­ kidao. Što si bio stariji, sve smo se više šalili na tvoj račun, jer smo osjetili da više nisi tako opasan. Nismo te se više tako jako bojali. A istovremeno smo htjeli biti što sličniji tebi. Čak i bolji, pa i u pretjerivanju. Sjećam se jedne zgode kad te On je bio vedre naravi, vese­ je najmlađi brat, koji je u tome ljak, volio je šalu. Imao je ku­ 25


PIŠE: Zaharija

štravu riđu riđu kosu, kosu, koju koju nikad nikad štravu nijemogao mogaobogzna bogznakako kakouredi­ uredi­ nije ti.ti.Lice Licemu mujejebilo bilonaborano naboranopo­ po­ put putnarančine narančinekore. kore.Zubi, Zubi,i iprsti prsti bili bili su su mu mu žuti žuti zbog zbog pušenja. pušenja. Palio Palio jeje cigaretu cigaretu zaza cigaretom cigaretom (i(i njemu njemu jeje pušenje pušenje skratilo skratilo život život –– umro umro jeje ne ne dočekavši dočekavši 65. 65.rođendan). rođendan).Volio Voliojejepopiti, popiti, volio voliojejenaše našedruštvo društvoi išale šalepa pa i i na na vlastiti vlastiti račun. račun. Baš Baš jeje bio bio dobričina, dobričina,i iuunjemu njemunije nijebilo bilo zloće. zloće. Za Za jednog jednog tvog tvog posjeta posjeta nama, nama, svi svi smo smo sjedili sjedili uu našoj našoj maloj maloj kuhinji kuhinji uz uz kavu, kavu, pričali pričali smo smošale šalei izabavljali zabavljalise. se.UUjed­ jed­ nom nomtrenutku trenutkuon onjejeizašao izašaona na verandu, verandu, vjerojatno vjerojatno kako kako bibi ispljunuo ispljunuoduhan. duhan.Isti Ističas časkad kadjeje otišao otišaovan, van,titisisiga, ga,tata, tata,počeo počeo ozbiljnim ozbiljnim glasom glasom zvati: zvati: „Ivo, „Ivo, Ivo“, Ivo“,tako takomu mujejebilo biloime, ime,„dođi „dođi brzo brzo natrag!“ natrag!“ On On sese odmah odmah vratio vratio i i upitao upitao te: te: „Što „Što sese do­ do­ godilo? godilo?Zašto Zaštome mezovete?“ zovete?“TiTisisi mu muodgovorio: odgovorio:„Zvao „Zvaosam samteteda da ne nestojiš stojišvani, vani,da dateteljudi ljudine nevide vide i ida dane nepomisle pomisleda dasmo smosvi sviuu ovoj ovojkući kućigrdi grdikao kaoti.“ ti.“To Tojejebio bio urnebes. urnebes.Nikad Nikadtotonismo nismozabo­ zabo­ ravili. ravili.AAIvo Ivosesenije nijeuvrijedio. uvrijedio.

Bilo Bilobibinepravedno nepravednone nespome­ spome­ nuti nuti i i jednu jednu zgodu zgodu srednjeg srednjeg brata. brata.Jednu Jednuvečer, večer,bio biojejemrak, mrak, sjedili sjedili smo smo također također uu kuhinji kuhinji zazastolom stolomi irazgovarali. razgovarali.Mama Mama jejenešto neštoradila radilauuhodniku. hodniku.Naj­ Naj­ edanput edanputjejesrednji srednjibrat bratgotovo gotovo panično panično povikao: povikao: „Mama, „Mama, mama!“ mama!“Mama Mamajejebrzo brzodošla došlai i upitala upitalaga gašto štosesedogodilo. dogodilo.„Daj „Daj mi mibateriju!“ bateriju!“odgovorio odgovoriojejebrat, brat, misleći mislećina nabaterijsku baterijskusvjetiljku. svjetiljku. Mama Mamamu mujejedonijela donijelasvjetiljku svjetiljku i iupitala upitalaga gašto štoćećemu, mu,aaon onjeje

Dugo sam te i u tome oponašao sve dok nisam shva­tio da najviše ra­dim štetu samom sebi, svom ugle­du i ugledu svo­je obitelji pred pred svima svima nama nama odgovorio: odgovorio: „Ma, „Ma, opala opala mi mi jeje kuglica kuglica od od smole smole pod pod stol stol pa pa jeje moram moram pronaći“. pronaći“.Oprosti, Oprosti,tata, tata,i itotosmo smo naučili naučili od od tebe: tebe: kopati kopati nos nos i i igrati igratisesesstim timkuglicama! kuglicama!

Dragi Dragitata! tata! Tebe Tebe su su ljudi ljudi ss pravom pravom držali držali veseljakom. veseljakom.Uz Uzkavu kavui icigarete cigarete dobro dobroraspoložen raspoloženmogao mogaosisisa­ sa­ tima timaprepričavati prepričavatidogodovštine dogodovštine iziz doba doba momaštva, momaštva, odnosno odnosno služenja služenja kod kod seoskih seoskih gazdi, gazdi, i i dobrih dobrihi ionih onihmanje manjedobrih, dobrih,i iiziz doba dobasluženja služenjavojnog vojnogroka. roka.Ali Ali ako akosesena nastolu stolunašlo našlomalo malodo­ do­ maćeg maćeg vina, vina, zvanog zvanog tudum tudum iliili direktor, direktor,tvoje tvojesu suriječi riječipostajale postajale sve sveoštrije, oštrije,sve svesisiviše višeprekidao prekidao druge, druge,isticao isticaosebe sebei,i,malo-po­ malo-po­ malo, malo, nestajalo nestajalo jeje dobrog dobrog ras­ ras­ položenja. položenja. Zbog Zbog jakosti jakosti vina, vina, koje koje titi jeje davalo davalo hrabrost hrabrost da da govoriš govorišpreko prekomjere mjereoodrugima drugima i ipred preddrugima drugimakritizirajući kritizirajućiih, ih, znalo znalojejedoći doćido dosvađa svađai irazlaza. razlaza. Dugo Dugosam samtetei iuutome tomeoponašao oponašao sve svedok doknisam nisamshvatio shvatioda danaj­ naj­ više više radim radim štetu štetu samom samom sebi, sebi, svom svomugledu ugledui iugledu ugledusvoje svojeobi­ obi­ telji. telji.Borio Boriosam samsesei idanas danassesebo­ bo­ rim rimda daseseoslobodim oslobodimsuvišnih suvišnih i ioporih, oporih,ispraznih ispraznihriječi, riječi,riječi riječi koje koje nalaze nalaze samo samo loše loše strane strane drugih. drugih.Vjeruj Vjerujmi, mi,dragi dragitata, tata,toto jejeteška teškaborba. borba.

Nastavak (deveto pismo) čitajte u idućem broju.

26

www.kristofori.hr | PLUS


Iz nagovora don Josipa Radića

Svijet u nevolji „Bog nam priopćava da nas čeka nevolja za nevoljom, koja će kulminirati. To nam Bog ne govori da nas zastraši, nego da nas za to pripremi. Čovjek se priprema tako da svoj život, svoju sudbinu gradi na Bogu. Tako se priprema za svaku moguću nevolju. Ti i Bog možete nadvladati sve...“

Ako imamo vjere, nemamo se čega bojati

„Svjedoci smo onoga što se događalo (…) u Parizu; velika tragedija. Međutim (…) vidimo da nam Sveto pismo go­ vori o mnogo težim stvarima koje čekaju svijet i Crkvu; koje su mnogo strašnije, mnogo šire i mno­ go dublje. I ovo što se događa samo je djelić, fragment jedne borbe velike i široke, širokog rata. Sveto pismo nam go­ vori da će Crkva i cijelo čovječanstvo proći otajstvo Vazma; da će proći najprije kroz agoniju Velikog petka, da bi uskrsnula. Da će čovječanstvo morati proći kroz Veli­ ki petak, ali da je sigurna pobjeda Ljubavi, Boga Isusa Krista Mesije. Kaže nam Božja Riječ: nakon niza nevolja, muka, tjeskoba, patnje, boli, Velikog petka na zemlji, nakon one velike zadnje muke, intervenirat će Bog. I tu će intervenirati Bog, jedini koji posto­ ji, a to je Isus Krist. Niti je koji uzašao, niti PLUS | prosinac 2015.

drugoga treba itko očekivati, niti se koji ob­ javljivao, niti se objavljuje danas, doli ovaj... Nema drugoga imena pod nebom, nema drugoga mesije, nikome se drugome ne trebamo nadati. Bog ima svoga mandatara, jedinoga pravoga, istinskoga, a mi imamo jedinu pravu domovinu, koju je uredio On osobno. I koju On vodi osobno. Njemu se jedino­ mu možemo nadati i od njega očekivati dobro.“ Bibl. reference: Mt 7,24-27; Mk 13,28; Sir 2,1... Cjelovito predavanje možete poslušati na Youtubeu („Svijet klizi u velike nevolje i patnje kakvih nikad nije bilo, ali ne bojte se, Bog je s nama!“). Don Radić go­ vori o vidljivom i nevidljivom svijetu, o tome koji je svijet prvi stvoren; zašto je nevolja neminovnost našeg života na Zemlji; zašto i otkada na Zemlji bjesni nes­ miljeni sukob; kako se pripremiti za ono što će doći; o znakovima vremena; kroz što Crkva mora proći prije dolaska Kristova; o velikom otpadu od vjere... 27


PIŠE: Paula Tomić

Odvikavanje od ekranâ Tehnologiju možemo koristiti za međusobno zbližavanje; da svijet učinimo boljim mjestom; za učenje… Drugačije uporabe sebične su i suvišne. Došašće je milosno vrijeme, idealno za provođenje u djelo dobrih odluka poput ove… Vrijeme. Obično govorimo o tome kako ga nikad nema dosta, kako „brzo leti“ i kako je uvijek isto... Zato volim pratiti liturgij­ sku godinu. Prema njoj svaki je dan dru­ gačiji, „obojan“ svecem ili sveticom koji se u njemu časti. Svaka nedjelja i svetkovina ima neku svoju milost, a posebno liturgij­ ska vremena adventa i korizme ubacuju u svakodnevicu sebi svojstvenu notu hoda, pokore, pročišćenja, iščekivanja… 28

Budući da se približavamo novoj liturgijskoj godini (godini C), ulazeći u vrijeme došašća, ili adventa, sigurno već smišljamo i čega ćemo se to odreći u znak ljubavi prema Gospodinu. Zato evo jednoga konstruktivnog prijedloga za sve roditelje i svu djecu. Odrecimo se televizije ili barem pokušajmo skratiti vrijeme provedeno pred svim ekranima kojima robujemo. Zašto? Evo nekoliko razloga. (Jedan od najva­ www.kristofori.hr | PLUS


Ideja za Došašće

Ne čudi da danas već 40-50% djece, dakle svako drugo dijete, ima neki poremećaj govora – dislaliju, disgrafiju... ili poremećaj fine motorike…

žnijih je taj što pretjerano gledanje televizije od­ napse, nego se sinapse razvijaju onoliko koliko se mozak stimulira podražajima. Broj sinapsi maže zdravom rastu i razvoju naše djece.) određuje inteligenciju, prilagodljivost čovjeka. Najveći stimulant razvoja sinapsi je pokret, od­ Tehnologija šteti zdravlju nosno upotreba prstiju (fina motorika, dodir, Dr. Ranko Rajović je predsjednik Odbora za ručni radovi, igre...), zatim govor, pa vid. Najslo­ darovite međunarodne udruge Mensa te UNI­ ženiji pokret je akomodacija oka (dalje – bliže). CEF-ov suradnik na projektu ranog poticanja Ako dijete gleda televiziju ili igra videoigrice triintelektualnog razvoja djece. Autor je sustava četiri sata, ono živi 40 000 motoričkih pokreta učenja NTC, metode koja razvija kognitivne manje, a umanjen je i broj akomodacije oka. sposobnosti djece povezujući saznanja medi­ cine i pedagogije. Temeljne postavke njegova b) Čovjekov mozak, kao organ za preži­ sustava učenja upozoravaju na činjenicu da vlja­vanje, najviše razvija ono što tijelo mozak uspostavi 75% svih neuronskih sinapsi koristi. A ono što se ne koristi, odumire. Ako do sedme godine, a od toga 50% sinapsi nasta­ se naše sinapse ne koriste – odumiru. Posljedica ne do pete godine djetetova života. Zato je vrlo je gubitak inteligencije, pamćenja (demencija) i važna stimulacija velikih dječjih potencijala od najfinijih funkcija mozga: čitanje, pisanje, raču­ najranije djetetove dobi. Evo ključnih doktoro­ nanje... Javlja se i tjelesna zakržljalost, pretilost i vih postavki. agresija, poremećaji privrženosti; otuđenje; psi­ hički poremećaji. a) Čovjek je biće pokreta. Znanost je doka­ zala da je broj naših živčanih stanica genetski On ističe također kako prekomjerno korištenje predodređen, ali ne i njihova povezanost – si­ tehnologije dovodi do ozbiljnih psiholoških, PLUS | prosinac 2015.

29


PIŠE: Paula Tomić

emocionalnihi iduhovnih duhovnihproblema problematetetrostru­ trostru­ emocionalnih kog kogotuđenja: otuđenja:od odsebe, sebe,drugih drugihi iprirode. prirode.Stoga Stoga ne nečudi čudida dadanas danasveć već40-50% 40-50%djece, djece,dakle daklesvako svako drugo drugodijete, dijete,i iovdje ovdjekod kodnas, nas,ima imaneki nekiporeme­ poreme­ ćaj ćajgovora govora––dislalija, dislalija,disgrafija... disgrafija...iliiliporemećaj poremećaj fine finemotorike. motorike.

Kaošto štovrijedi vrijedizazamnoge mnogedruge drugestvari stvarii itehno­ tehno­ Kao logija logijajejedobra, dobra,alialijejevažno važnonaučiti naučitikako kakojejedr­ dr­ žati žatipod podkontrolom, kontrolom,odnosno odnosnokako kakone nedopustiti dopustiti samima samimasebi, sebi,aapogotovu pogotovudjeci, djeci,da dapostanemo postanemo robovi roboviekrana. ekrana.Jer Jerživot životnije nijetutuda dasesegleda. gleda.Život Život sesetreba trebaživjeti. živjeti.

Njegovo Njegovoučenje učenjepotvrđuje potvrđujei iAmerička Američkaakade­ akade­ mija mija zaza pedijatriju pedijatriju tete Kanadsko Kanadsko pedijatrijsko pedijatrijsko društvo društvokoji kojitvrde tvrdeda dadjeca djecado dodvije dvijegodine godinene ne bibi smjela smjela biti biti izložena izložena nikakvoj nikakvoj tehnologiji, tehnologiji, djeci djeciod odtritrido dopet petgodina godinatrebala trebalabibiseseuporaba uporaba tehnologije tehnologijeograničiti ograničitina nasat satvremena vremenadnevno, dnevno,aa djeci djeciod odšest šestdo do18 18godina godinana nadva dvasata satadnevno. dnevno.

Pet Petsavjeta savjetaza za„odljepljivanje“ „odljepljivanje“ djece djeceod odekrana ekrana Evo Evostoga stogapet petdodatnih dodatnihsavjeta savjetakako kakokroz krozovo ovo vrijeme vrijemedošašća došašća„odlijepiti“ „odlijepiti“djecu djecuod odplaviča­ plaviča­ stog stogekranskog ekranskogsvjetlucanja svjetlucanjate,te,uuisto istovrijeme, vrijeme, kako kakokvalitetnije kvalitetnijeprovesti provestizajedničko zajedničkovrijeme vrijemes s njima njimakroz krozrad radi iigru. igru.

Tehnologija Tehnologijašteti štetiodnosima odnosimaili: ili: život životnije nijetu tuda dase segleda; gleda;život životse se treba trebaživjeti živjeti Osim Osimtoga togamediji medijii itehnologija tehnologijasusunas nasuvukli uvukliuu život životkomotnosti, komotnosti,brzine, brzine,dugmića; dugmića;uspavali uspavalisusu nam nammozgove mozgovei inavikli naviklinas nasulaziti ulazitina naširoka širokavra­ vra­ ta, ta,dobiti dobitisve sveodmah, odmah,jeftino, jeftino,bez bezprevelike prevelikežrtve žrtve i itruda. truda.Svojim Svojimponašanjem ponašanjempostajemo postajemoprimjer primjer našoj našojdjeci, djeci,jer jerona onagledaju gledajukako kakojejetati tatipuno punolak­ lak­ šešeizvaliti izvalitisesena nakauč kauči igledati gledatiutakmicu, utakmicu,nego negosese igrati igratis snjima; njima;kako kakojejemami mamipuno punolakše lakšegledati gledati neku nekuseriju serijuiliilikako kakosesekuha kuharučak ručakna naTV-u, TV-u,nego nego gagapraviti pravitis snjima. njima.Djeca Djecaosjećaju osjećajunašu našusebičnost sebičnost i inaš našunutarnji unutarnjistav stav„daj „dajmi mimoj mojmir!“, mir!“,pa paćećetoto postati postatii injihov njihovnačin načinživota. života.Djeca Djeca'otkrivaju' 'otkrivaju' ovaj ovajnaš našunutarnji unutarnjistav: stav:„sve „sveću ćutitiudovoljiti udovoljitibez bez pogovora, pogovora,samo samome mepusti pustina namiru“, miru“,odnosno odnosno djeca djecaznaju znajuda daseseroditelji roditeljine nežele želegnjaviti gnjavitis snji­ nji­ ma maako akosesepobune pobunekad kadim imsesenešto neštozabrani, zabrani,jer jer tada tadasesetreba trebaproći proćikroz krozsuze, suze,viku, viku,objašnjava­ objašnjava­ nje, nje,i ina nakraju krajui ibavljenje bavljenjes snjima... njima...Zato Zatojejelakši lakši put putodmah odmahudovoljiti udovoljitidjeci djecii iizbjeći izbjećignjavažu gnjavažu provođenja provođenjavremena vremenauukonstruktivnom konstruktivnommeđu­ među­ sobnom sobnomodnosu. odnosu.Tako Takostvaramo stvaramo„razmaženke“ „razmaženke“ i i„gotovane“, „gotovane“,i isvi sviskupa skupaostajemo ostajemosiromašniji siromašniji zazaemotivne emotivnetrenutke trenutkezajedništva, zajedništva,koji kojina nakraju kraju čine činenaša našasjećanja sjećanjai inašu našupovijest. povijest. 30

1.1.Zaposlite Zaposliteihih

Ako Akovaša vašadjeca djecasatima satimagledaju gledajuteleviziju televizijuiliiliigra­ igra­ jujuigrice, igrice,totoznači značida daimaju imajupreviše previšeslobodnog slobodnog vremena. vremena.Sigurno Sigurnopostoji postojimnogo mnogotoga togašto štobibi mogli moglinapraviti napravitiuukući kući––pokupiti pokupitiosušeno osušenoru­ ru­ blje bljei ispremiti spremitigagana namjesto, mjesto,isprazniti ispraznitiiliilinapuni­ napuni­ titiperilicu perilicuzazasuđe, suđe,usisati… usisati…Ostaje Ostajena navama vamada da otkrijete otkrijetei ipodijelite podijelitezaduženja. zaduženja. 2.2.Pošaljite Pošaljiteihihvan vanda dase seigraju igraju

Nekada Nekadajejedovoljan dovoljanrazlog razlogzazaslanje slanjedjece djecevan van bio biotaj tajšto štomama mamane neželi želida dajoj„uprljaju joj„uprljajukuću”. kuću”. Danas Danastaj tajargument argumentuudjece djeceviše višene neprolazi, prolazi,jer jer upravo upravoihihgledanje gledanjetelevizije televiziječini činimirnima, mirnima,aliali zato zatoznanstvenici znanstvenicisve sveviše višenaglašavaju naglašavajukako kakojeje www.kristofori.hr | PLUS


djecipotrebno potrebnoda dasvakog svakogdana danaprovode provodeviše višesati sati djeci igrina naotvorenom otvorenomkako kakobibibila bilazdravija, zdravija,bolje bolje uuigri učila,imala imalamanje manjealergija, alergija,razvijala razvijalasocijalne socijalne učila, vještinepregovarajući pregovarajućis svršnjacima… vršnjacima… vještine

Djeca osjećaju našu sebičnost i naš unutarnji stav „daj mi moj mir!“, i to će postati i njihov način života 3.3.Pošaljite Pošaljiteihihuukuhinju kuhinju

Proglasite Proglasitesvoje svojedijete dijeteodgovornim odgovornimzazapripre­ pripre­ mu mu večere/ručka, večere/ručka, i i možda možda ćeće vas vas iznenaditi iznenaditi rezultati. rezultati.Davanje Davanjeodgovornosti odgovornostidjeci djecipovećava povećava njihovo njihovosamopouzdanje samopouzdanjei irazvija razvijasnalažljivost. snalažljivost. Naravno, Naravno,budite buditeuublizini blizinida daim imsese„nađete „nađetepri pri ruci” ruci”kad kadzaškripi. zaškripi.Nemojte Nemojtepreviše previšekritizirati kritizirati njihova njihovaprva prvajela, jela,niti nitisesenervirati nerviratiako akone neuspiju. uspiju. Određene Određenepogreške pogreškemoraju morajusesekad-tad kad-tadnapra­ napra­ viti, viti,aakad kadsusudjeca djecamanja, manja,i ipogreške pogreškesusumanje. manje. 4.4.Natjerajte Natjerajteihihda daotvore otvoreknjigu knjigu

Uvjetujte Uvjetujtekorištenje korištenjemedija medijačitanjem. čitanjem.Neka Nekadje­ dje­ cacaimaju imajutjednu tjednuobvezu obvezupročitati pročitatijednu jednuknjigu knjigu (treba (trebaprilagoditi prilagoditivremensku vremenskuodrednicu odrednicučitanja čitanja dobi dobidjeteta djetetai iveličini veličiniknjige) knjige)i ine nedopuštati dopuštatiim im da dasesepribliže približedaljinskom daljinskomiliilitipkovnici tipkovnicidok doktotone ne završe. završe.Ako Akoknjiga knjigaostane ostanenepročitana, nepročitana,zabrana zabrana seseprenosi prenosina nasljedeći sljedećitjedan. tjedan. 5.5.Tražite Tražitepomoć pomoćod odnjih njih

Što Što god god radite, radite, nastojte nastojte uu toto uključiti uključiti djecu. djecu. Možda Moždatrebate trebatezavršiti završitiprepisivanje prepisivanjenekog nekogiz­ iz­ vještaja vještajazazasvoj svojposao? posao?Zamolite Zamolitedijete dijeteda davam vam diktira. diktira.Začepio Začepiosesefilter filterna naperilici perilicirublja? rublja?Neka Neka vam vamgagapomogne pomogneočistiti. očistiti.Pranje Pranjeautomobila, automobila, organiziranje organiziranje kuhinjskih kuhinjskih ladica, ladica, preslagivanje preslagivanje ljetne ljetnei izimske zimskegarderobe garderobe––zazasvaki svakiod odovih ovih zadataka zadatakazamolite zamolitepomoć pomoćdjeteta. djeteta.Oni Onićećebiti biti nagrađeni nagrađeni ponosom, ponosom, aa vivi zadovoljni zadovoljni što što ste, ste, barem baremprivremeno, privremeno,porazili porazilisvoje svojeelektronske elektronske suparnike. suparnike. PLUS | prosinac 2015.

„EVO, DAO SAM VAM VLAST“ Pozorno pogledaj što Isus kaže u Lukinu evanđelju: „Evo, dao sam vam vlast da bez pogibli gazite zmije i štipavce, i moć nad svakom neprijateljskom silom, te vam sigurno ništa neće moći nauditi“ (Lk 10,19). Problem s većinom od nas je u tome što ne upotrebljavamo snagu koju nam je Bog dao. Moć je u nama – mi smo obučeni u nju, ali se plašimo dohvatiti je i dotaći je, ili zakoračiti i hodati po „duhovnoj vodi“. Nemoj se bojati upotrijebiti vlast koju ti je Isus dao! Nikad nećeš izbaciti prvog demona dok ne pokušaš. Možda ćeš prvi put biti malo preplašen! Ja sam zaista bila! Prvi put kad sam se suočila s odlukom: izgnati đavla, ili pobjeći, zauzela sam položaj i izbacila đavla. Čovjek o kome je riječ bio je vlasnik jedne od najvećih tvrtki u Americi (...) Ulomak iz knjige „Ozdravljati bolesne“ (vidi str. 32 u Booku)

31


DRUŠTVENA IGRA

Igra koja

završava u raju

Vjerujemo da smo svi već čuli za ovu igru neuobičajena naslova. Mnogi su je i zaigrali i oduševili se njezinom istinskom poukom koju kroz zabavu pruža i djeci i odraslima...

I

gra „Putovanje s Marijom, Majkom Isuso­ vom“ predstavljena je 2012. godine a krajem prošle godine doživjela je svoje drugo izdanje. Igru je osmislila obitelj Rukavina: Nada i Robert, te njihovo devetero djece: Marija, Ivan, Magda­ lena, Klara, Ana, Rebeka, Noemi, Judita i Estera.

Tko kaže da se odrasli ne trebaju igrati? Svjedoci smo pojave sve većeg broja „igara za odrasle“, posebno igara na sreću, osobito na internetu. To samo potvrđuje prirodnu ljudsku

Igra završava u Raju Ideju su, napominju, dobili u molitvi promišlja­ jući o igri koja bi bila istovremeno zabavna te vjerski prihvatljiva i poučna, i da se u nju može uključiti cijela obitelj. Robert kaže kako je po­ mislio da bi bilo zanimljivo povezati Gospina putovanja uz Isusa u cjelinu, ispreplesti ih pita­ njima iz Biblije i igru završiti u Raju, kamo nas Gospa želi sve odvesti. 32

www.kristofori.hr | PLUS


IGRA U KOJO

J

TREBA POM Ovo je posve dr AGATI DRUG ugačija društv IMA? ena igra. U igri ti nego je jednak nije najvažnije o pobijedi­ ništvo i radost važno pomagati drugima. O na tako promič kada se i poslje e zajed­ dnji igrač nađe u Raju. možeotkriti otkritikarticu karticus stalentima talentimai tako i takoihihsaku­ saku­ može pljati. pljati.Onaj Onajigrač igračkoji kojiuuNebeski NebeskiJeruzalem Jeruzalemsti­ sti­ gne gneposljednji posljednjijoš jošuvijek uvijekmože možebiti bitiprvi prvi––kako kakojeje potrebu potrebuzazaigrom, igrom,koja kojaostaje ostajeuučovjeku čovjekui kada i kada rekao rekaoIsus Isus––odnosno odnosnomože možepobijediti pobijeditiuuigri igrijerjer odraste. odraste. sesemože možedogoditi dogoditidadapri priulasku ulaskudobije dobijeupravo upravo karticu karticus najvećim s najvećimbrojem brojemtalenata. talenata. Robert Robertsmatra smatradadaseseodrasli odrasliitekako itekakotrebaju trebaju igrati, igrati,i itotozajedno zajednos sdjecom, djecom,nikako nikakoigre igrenana Za Zabrak brakuukojem kojemće ćesvi svibiti biti sreću srećuu,u,primjerice primjericekladionicama. kladionicama.Na Natajtajnačin način ispunjeni ispunjeni i i sretni sretni roditelji roditeljimogu moguučiniti učinitidadavrijeme vrijemekoje kojeprovode provode sasasvojom Robertsvim svimroditeljima roditeljimavoli voliporučiti poručitidadaodrede odrede svojomdjecom djecombude budekvalitetnije. kvalitetnije.Tako Takodo­ do­ Robert prinose prinoseizgradnji izgradnjiistinskih istinskihmeđusobnih međusobnihodnosa odnosa vrijeme vrijemeuudanu danuzazaobiteljsku obiteljskumolitvu, molitvu,nanakojoj kojoj što štojejeododključne ključnevažnosti važnostizazasvaku svakuobitelj. obitelj. ćećesudjelovati sudjelovatičitava čitavaobitelj obiteljjerjer„upravo „upravouda­ uda­ ljenost ljenostododBoga Bogarezultira rezultirabrojnim brojnimrazvodima, razvodima, Cilj Ciljove oveigre igrejest jestokupiti okupitiobitelj, obitelj,roditelje roditeljei djecu i djecu svađama svađamai inetrpeljivostima netrpeljivostimauubraku, braku,uukojima kojima oko okoBoga, Boga,i iomogućiti omogućitiimimdadakroz krozsesekroz kroznju nju uvijek uvijeknajviše najvišeispaštaju ispaštajudjeca. djeca.Pokušajte Pokušajteuusvojoj svojoj zbliže; zbliže;izraze izrazeosjećaje, osjećaje,želje željei očekivanja i očekivanjajedni jedniodod supruzi, supruzi,odnosno odnosnosuprugu suprugui ivašoj vašojdjeci djeciljubiti ljubiti drugih. drugih.ToTojejeigra igramolitve molitvezajedništva, zajedništva,koja kojanas nas Isusa Isusai, i,vjerujte vjerujtemi, mi,imat imatćete ćetenajljepši najljepšibrak, brak,brak brak uči učio oBibliji. Bibliji. koji kojibiste bistemogli moglipoželjeti.“ poželjeti.“

Posljednji Posljednjimože možebiti bitiprvi, prvi,i itako tako pobijediti pobijeditiuuigri igri Igra Igrazavršava završavatek tekkada kadaposljednji posljednjiigrač igračstigne stigne uuNebeski NebeskiJeruzalem. Jeruzalem.Dakle, Dakle,popoulasku ulaskuuuigru igru svaki svakisudionik sudionikdobije dobijekartice kartices stalentima, talentima,koje koje otkriva otkrivatako takodadapomaže pomažeigraču igračuiza izasebe. sebe.Ono­ Ono­ liko likoputa putakoliko kolikobaci bacikocku kockuzazadrugoga drugogailiilimu mu pomogne pomogneodgovoriti odgovoritinanapitanje, pitanje,toliko tolikoputa puta

Kako do Igre?

Idealan božićni dar Igru „Putovanje s Marijom, Majkom Isusovom“ možet e nabaviti od izdavača i distrib utera NA-RU-RO d.o.o. (na : 098/980-4555 ili: info.naru ro@gmail.com) te u našoj knji­ žari (www.kristofori.hr). PLUS | prosinac 2015.

33


LJUBAV I POŠTOVANJE Za muškarce (ali mogu pročitati i žene)

Zašto žene viču?

Kad žena počne vikati, nije jedino 'rješenje' pobjeći i povući se u sebe. Jer, „mudar je bolji od jakoga“... Muškarci su skloni po­ vlačiti se u sebe uslijed sukoba sa svojim supru­ gama. Kada se u njiho­ vu braku uzburka ocean emocija, muž se može os­ jećati kao da se utapa, dok žena ostaje ležerno plutati. No ako se muž oslanja na biblijska načela i na Božje tehnike, on može naučiti plivati kroz sukobe. Ovo je dokaz da je „mudar bo­ lji od jakoga“ (Izr 24,5). 34

Ona ponižava, on se povlači... Jedan je muškarac sa mnom podijelio nezadovoljstvo koje osjeća zato što ga nje­ gova žena ponižava svojim oštrim riječima. On je tipičan muškarac. Na njezine je ver­

balne napade on reagirao povlačenjem u sebe, što je nju izluđivalo.

To ne treba biti tako! Podučavao sam ga kako da promijeni pristup prema ženi i da otkrije kako može ut­

„Slušaj, ponekad se čini da su žene izvan ko­ ntrole, ili se može činiti da žele kontrolirati, ali evo koja je njihova prava namjera..." www.kristofori.hr | PLUS


BRAK I OBITELJ

-20%

Popust v r kupnju p ijedi do 30. 12. za reko www.figulus.hr

jecati na njezin duh snagom ljubavi kojoj se svaka žena prepušta. Nakon što je iskušao ono što sam mu savjetovao, bio je za­ tečen rezultatima. Kao i obič­ no, ona se uzrujala zbog neke beznačajne sitnice i svadljivo ga napala. On ju je zaustavio i rekao joj nježno, ali odluč­ no: „Pogledaj me, možeš me nastaviti ponižavati ili mi se možeš pridružiti na kauču gdje možemo sjesti i moliti se nad ovom situacijom.“

Koja je njezina stvarna namjera Kao zrak iz balona sva je ne­ gativnost izašla iz nje. Presta­ la je vikati, okrenula se prema kauču, sjela, pognula glavu

i pružila mu ruku. On nije mogao vjerovati. Nikada nije vidio takvo što. Rekao sam mu: „Slušaj, po­ nekad se čini da su žene izvan kontrole, ili se može činiti da žele kontrolirati, ali njihova stvarna namjera zapravo je da se s muževima povežu u ljubavi. Kada osjeti da istins­ ka ljubav dopire do nje, ona se odmah sjedinjuje s duhom svoga muža i njezin je cilj postignut. To je cijelo vrijeme i bila njezina namjera!“ Ovaj je muž shvatio što želim reći. On je prihvatio moje prijedloge, iako se to proti­ vilo njegovu uobičajenom načinu komunikacije. Kad je vidio rezultate, povjerovao je. (...)

Ulomak iz knjige „Ljubav i poštovanje“, iz poglavlja pod naslovom „Kako ljubiti svoju ženu“. U njemu autor navodi savjete koji svakome suprugu mogu pomoći da iza sukoba prepozna, i shvati ovu duboku žensku potrebu.

PLUS | prosinac 2015.

Molitvom dobivamo i „gubimo“ Jednog su čovjeka upitali: „Ti redovito moliš; što si time dobio?“ „Ništa...“, odgovorio je on, „...ali dopustite da vam kažem što sam izgubio: bijes, sebičnost, pohlepu, depresiju, nesigurnost, strah od smrti... Ponekad, odgovor na naše molitve ne podrazumijeva dobitak, nego gubitak koji u konačnici jest dobitak.“

35


KRŠĆANI ISTOKA

36

www.kristofori.hr | PLUS


PIŠE: prof. Livio Marijan

Tomini kršćani – kršćani siro-aramejske tradicije u Indiji (I.) Tomini kršćani jedna su od najstarijih kršćanskih zajednica na svijetu – vjeruje se da korijen vuku još od svetog apostola Tome...! Zajednica je u početku bila ujedinjena, ali od 17. stoljeća dijeli se i po crkvenoj pripadnosti i po obredima u iznimno šaroliku skupinu... „Tomini kršćani“ je naziv za drevne kršćanske zajednice koje su se do danas zadržale na jugozapadnoj obali Indi­ je (pokrajina Kerala), uz tzv. Malabarsku obalu, a prema predaji potječu još od sv. Tome apostola, evangelizatora Indi­ je. Mnogi povijesni zapisi spo­ minju njegov boravak u Indiji. I drugi jedan misionar, zvan Toma iz Kane, ovdje je širio kr­ šćansku vjeru između 5. i 8. st., u sklopu velike azijske misije nestorijanske (asirske) Crkve iz Perzije. Još prije Krista postojale su tr­ govačke veze između arapskog poluotoka i Perzije s Indijom PLUS | prosinac 2015.

pa su na Malabarskoj obali od starine prisutne i židovske zajednice (tzv. Cochin Židovi) koje postoje i danas. Još u 4. st. patrijarh Asirske crkve Istoka, sa sjedištem u Seleuciji-Ksezi­ fontu (nekad Babilon, kasnije Bagdad), redovito šalje hije­ rarhiju i kler Tominim kršća­ nima, a s vremenom imenuje metropolita za taj daleki dio svoje Crkve.

kršćanstva stare Antiohijske crkve. Od 17. st. počeli su se dijeliti i po obredima i po cr­ kvenoj pripadnosti, pa danas predstavljaju vrlo šaroliku za­ jednicu te baštine oba sirijska obreda: istočni (asirsko-ka­ ldejski) i zapadni (siro-antio­ hijski). Ovdje pojam „sirski“ nema ni etničku, ni naciona­ lnu, ni jezičnu konotaciju, već isključivo obredno-duhovnu, označavajući jednu od izvor­ Jedna od najstarijih nih kršćanskih liturgijskih kršćanskih zajednica tradicija – sirsku, uz latinsku Tomini kršćani su jedna od na Zapadu te grčku, koptsku, najstarijih i najoriginalnijih armensku i etiopsku na Istoku. kršćanskih zajednica uop­ će. Zajedničko im je što svi Tomini kršćani su po kulturi potječu od siro-aramejskog Indijci (hindska kultura) s pri­ 37


KRŠĆANI ISTOKA

izdvojila od opće Crkve i kao Crkva Pe­r­zijskoga Carstva, sa svojim isto­ čno-si­­r­skim obredom i si­ro-aramejskom ku­ ltu­­rom, krenula u eva­­ ngelizaciju Azije, sve do Indije i Kine. Na­žalost, ovu misionarsku i mo­ ćnu Crkvu su u 13. st. Mongoli gotovo uni­ štili (ostatak je malo­ brojna Asirska crkva Križ sv. Tome s golubicom na vrhu i lotosom u podnožju Istoka u Iraku i Siriji). Međutim, u indijskoj mjesama bliskoistočne semi­ pokrajini Kerali ostala je kom­ tske (židovske i mezopotam­ paktna i brojna zajednica ove ske) kulture. Govore jezikom Crkve. U 16. st. ovamo dolaze malayam (jedan od klasičnih Portugalci i s njima isusovački dravidskih jezika Indije), a misionari koji su bili privoljeli u bogoslužju dijelom kori­ dio Tominih kršćana na uniju ste i siro-aramejski, klasičan s Rimskom crkvom. Tako je liturgijski jezik svih Crkava 1665. g. nastala Siro-mala­ sirske tradicije, jezik kojim je barska katolička crkva. Oni govorio sam Isus. Sebe nazi­ koji nisu ušli u uniju ostali su vaju i Nazrani (od 'nazareni', pripadnicima Asirske crkve 'Nazarećanin'), dok ih indijska Istoka (koja sebe u Indiji danas država i društvo jednostavno naziva Siro-kaldejska crkva klasificira kao „sirske kršća­ Indije). Međutim, s ovima koji ne“ za razliku od svih drugih kršćana u Indiji (rimokatolika ili latina, anglikanaca, evange­ lika, baptista – koji su novijeg podrijetla).

su ušli u uniju i postali katoli­ ci vrlo je brzo došlo do pote­ škoća. Naime, u to vrijeme ni nauk, ni spoznaja Katoličke crkve nisu bili na današnjoj razini, pa je došlo do nasilnog nametanja rimskog obreda i latinizacije nad sjedinjenim Siro-malabarcima od zapad­ nih misionara i novoposta­ vljenih latinskih biskupa. Tako je velika frakcija godine 1653. napustila tu uniju s Katoli­ čkom crkvom, međutim nije se vratila u Asirsku crkvu Isto­ ka, već su molili siro-jakobi­ tskog patrijarha Antiohije da ih primi pod svoju jurisdikci­ ju. Tako su ušli u Siro-jakobi­ tsku pravoslavnu crkvu (koja se odvojila od opće Crkve na­ kon Kalcedonskog sabora 451. g. kao 'monofizitska', sa sjedi­ štem u Siriji), nazvavši se Sirojakobitskom crkvom Indije. Ujedno su prešli i na zapad­ no-sirski obred napustivši svoj izvorni istočno-sirski. Razliku crkvene pripadnosti i obreda

Podjele Tominih kršćana Povijesno gledano Tomini kr­ šćani bili su od početka dio Asirske crkve Istoka (nekada zvane 'nestorijanska') koja se nakon Nicejskog sabora 325. g. 38

Tipična crkva Tominih kršćana sa stilskim elementima hinduističkih hramova

www.kristofori.hr | PLUS


PIŠE: prof. Livio Marijan

Malankarska crkva u Trichuru osvjetljena prigodom blagdana

popratili popratilisusui promjenom i promjenomsvog svog etno-religijskog etno-religijskogimena imenapapasusu sesenazvali nazvali'siro-malankarcima' 'siro-malankarcima' nasuprot nasuprotkatoličkim katoličkim'siro-ma­ 'siro-ma­ labarcima'. labarcima'.Sada Sadasusudakle daklenana indijskom indijskom tlu tlu prisutne prisutne obje obje sirske sirskeliturgijsko-duhovne liturgijsko-duhovneba­ ba­ štine: štine:istočna istočnai izapadna, zapadna,kao kaoi i tritrirazličite različitecrkvene crkvenejurisdikci­ jurisdikci­ je:je:jedna jednaAsirske Asirskecrkve crkveIstoka Istoka (Irak), (Irak), jedna jedna Siro-jakobitske Siro-jakobitske crkve crkve(Sirija), (Sirija),i jedna i jednakatolička katolička (Rim). (Rim).

zapadno-sirskog 18. i 19. st. iz Engleske obreda). su stigli U 18. anglikanski i 19. st. izmisionari, Engleske asukasni­ stigli anglikanski misionari, a kasni­ je i evangelici, koji su sa svoje je i evangelici, kojinovu su sapodje­ svoje strane uzrokovali strane lu među uzrokovali malankarcima, novu podje­ te je 1876. g. nastala i Malankarska lu među malankarcima, te je Mar crkva, protestant­ 1876.Thoma g. nastala i Malankarska Mar Thoma skog miljea, zatim crkva, Samostalna protestant­ skog miljea, zatimcrkva siro-malabarska Samostalna 1862. siro-malabarska crkva 1862. g., koja se drži zapadno-sir­ skog obreda, a 1961. g. nastala g., koja se drži zapadno-sir­ skog je i protestantska obreda, a 1961. Evangelička g. nastala je i protestantska crkva sv. Tome. Tako Evangelička u Indiji crkva sv.imamo: danas Tome. Tako dvije ukatoli­ Indiji

čke danas Crkve imamo: (Siro-malabarsku dvije katoli­ ičke Siro-malankarsku), Crkve (Siro-malabarsku jednu u jedinstvu i Siro-malankarsku), s Asirskom jednu crkvomu Istoka jedinstvu (Irak), s Asirskom jednu crkvom u jedi­ nstvu Istoka sa (Irak), Siro-pravoslavnom jednu u jedi­ nstvu sa Siro-pravoslavnom jakobitskom Crkvom (Sirija) (Sirija) ijakobitskom ostalima izCrkvom te 'nekalcedo­ nske' i ostalima ili staroistočne iz te 'nekalcedo­ skupine (Armenci, nske' ili staroistočne Kopti, Etiopljani), skupinei četiri (Armenci, samostalne, Kopti, Etiopljani), od kojih sui dvije četiri samostalne, protestantske. od Također kojih su imamo i tri obredne Također baštine: dvije protestantske. istočno-sirski imamo i tri obredne obred, zapadnobaštine: sirski istočno-sirski obred i obred, novi protestant­ zapadnosirski obred i novi protestant­ ski reformirani tip bogoslužja. ski to, reformirani tip bogoslužja. Uz na malabarskoj obali In­ Uz to, na imalabarskoj In­ dije žive rimokatoliciobali (latini), dije od živevremena i rimokatolici (latini), još portugalskih još od vremena portugalskih misionara, te anglikanci iz misionara, te anglikanci iz vremena britanske imperijalne vremena britanske imperijalne vlasti. Svima je zajednički do­ vlasti.jezik Svima je zajednički do­ maći malayam te hindska maći jezik malayam hindska kultura Indije. Što setetiče dviju kultura Indije. Što se tiče dviju katoličkih Crkava – Siro-ma­ katoličkih Crkava – Siro-ma­– labarske i Siro-malankarske labarskeveć i Siro-malankarske objema duže vrijeme raste– objema već duže vrijeme raste broj vjernika. broj vjernika.

Daljnje Daljnjepodjele podjele Podjela Podjela Tominih Tominih kršćana kršćana sese nastavila nastavilai itrajala trajalasve svedodouu20. 20. st.st.Nove Novepodjele podjeleunutar unutarjako­ jako­ bitskih bitskihsiro-malankaraca siro-malankaracauro­ uro­ dile dilesusunastankom nastankomsamostalne samostalne Malankarske Malankarskepravoslavne pravoslavnecr­ cr­ kve, kve,neovisne neovisneod odAntiohijskog Antiohijskog patrijarha patrijarha Siro-jakobitske Siro-jakobitske cr­ cr­ kve. kve.Dio DioSiro-malankaraca Siro-malankaracajeje 1930. 1930.g.g.ušao ušaouujedinstvo jedinstvos sKa­ Ka­ toličkom toličkomcrkvom crkvompapajejenastala nastala i i Siro-malankarska Siro-malankarska katolička katolička crkva crkva(katolička (katolička suisui iurisiuris Crkva Cr­ zapadno-sirskog kva zapadno-sirskog obreda). obreda). U PLUS | prosinac 2015.

Krunidba mladenaca na vjenčanju u Siro-malabarskoj katoličkoj crkvi

39


KRŠĆANI ISTOKA

Siro-malabarska Siro-malabarska katolička katoličkacrkva crkva Ova OvajejeCrkva Crkvanajbrojnija najbrojnijaza­ za­ jednica jednicameđu međuTominim Tominimkršća­ kršća­ nima, nima,s spreko prekočetiri četirimilijuna milijuna vjernika, vjernika,aauutijeku tijekujejereforma, reforma, tj.tj.'čišćenje' 'čišćenje'njezina njezinaobreda obredaod od latinizacije latinizacijei ivraćanje vraćanjeizvorima izvorima istočno-sirskog istočno-sirskog obreda. obreda. Nje­ Nje­ zin zinjejevrhovni vrhovninadbiskup nadbiskupi ime­ me­ tropolit tropolit George George Alencherry, Alencherry, kardinal kardinalRimske Rimskecrkve. crkve.I ISiroSiromalankarska malankarska katolička katolička crkva crkva (oko (oko pola pola milijuna milijuna vjernika) vjernika) jejeuspješna uspješnai idobro dobroorganizi­ organizi­ rana ranazajednica. zajednica.Njezin Njezinvrhovni vrhovni nadbiskup nadbiskup––katolikos, katolikos,Baseli­ Baseli­ ososCleemis CleemisThottunkal, Thottunkal,jejeta­ ta­ kođer kođerkardinal. kardinal. UU sklopu sklopu ove ove Crkve Crkve djeluje djeluje Kurisumala Kurisumala Ashram Ashram –– muški muški samostan samostan koji koji kombinira kombinira za­ za­ padno-sirski padno-sirski obred obred s s duho­ duho­ vnom vnombaštinom baštinomi istilom stilomživota života hinduističke hinduističkeduhovne duhovnekulture. kulture. OOšarolikoj šarolikojlepezi lepeziobičaja običajadu­ du­ hovne hovne i i društvene društvene kulture; kulture; pregled pregled Crkava Crkava Tominih Tominih kr­ kr­ šćana... šćana...čitajte čitajteuuidućem idućembroju. broju. ** Prof. Prof. Livio Livio Marijan Marijan naš naš jeje renomirani renomiranietnolog etnologi ikulturni kulturni djelatnik; djelatnik; profesor profesor filozofije filozofije i i diplomirani diplomirani etnolog. etnolog. Podđa­ Podđa­ kon; kon;od odgodine godine2013. 2013.kancelar kancelar jeje grkokatoličke grkokatoličke Križevačke Križevačke eparhije eparhijei ibiskupov biskupovtajnik. tajnik.Po­ Po­ drijetlom drijetlomjejes sotoka otokaIža Ižaaas sobi­ obi­ telji teljii idvoje dvojedjece djeceživi živiuuZadru. Zadru. 40

CRKVE I STATISTIKA TOMINIH KRŠĆANA U INDIJI Tominih kršćana u Indiji ima ukupno oko deset milijuna; latinskih katolika ima oko 11 milijuna... Siro-malabarska katolička crkva: četiri milijuna pripadnika; istočno-sirskog obreda; KATOLIČKA Malankarska pravoslavna crkva: dva milijuna pripadnika; zapadno-sirskoga obreda; samostalna, u zajednici s drugim staroistočnim nekalcedonskim Crkvama Jakobitska siro-pravoslavna crkva: 1,7 milijuna pripadnika; zapadno-sirskoga obreda; dio Siro-jakobitske pravoslavne crkve Sirije Siro-Mar Thoma crkva: 900 000 pripadnika; reformirani obred; samostalna protestantska Siro-malankarska katolička crkva: 500 000 pripadnika; zapadno-sirskoga obreda; KATOLIČKA Siro-kaldejska crkva Indije: 35 000 pripadnika; istočno-sirskog obreda; dio Asirske crkve Istoka Evangelička crkva sv. Tome: 35 000 pripadnika; reformirani obred; episkopalna protestantska Samostalna siro-malabarska crkva: 10 000 pripadnika; zapadno-sirskoga obreda; samostalna Knanaya jakobitska crkva: 8 000 pripadnika; zapadno-sirskoga obreda; samostalna, u zajednici s drugim staro-istočnim nekalcedonskim Crkvama www.kristofori.hr | PLUS


POĐITE S NAMA NA HODOČAŠĆE! SUSRETNITE SVECE NAŠE SVETE CRKVE I MILOST KOJA SE JOŠ UVIJEK ŠIRI ONDJE GDJE SU DJELOVALI

POSEBNOST NAŠIH HODOČAŠĆA:

• prilika na jedinstven način razmatrati Riječ Božju (kroz promatranje, meditaciju i unutarnju molitvu), • tematska predavanja stručnog voditelja i • razgovor s voditeljima; pojedinačna molitva za konkretne potrebe.

HODOČAŠĆE PADRE PIJU U SAN GIOVANNI ROTONDO 1. – 3. travnja 2016. g. Prijave u tijeku!

Sadržaj i program hodočašća: - 1. dan: posjet i sveta misa u Loretu; dolazak u San Giovanni Rotondo u večernjim satima - 2. dan: San Giovanni Rotondo – sveta misa te posjet mjestima poveza­ nima sa životom Sveca; posjet Monte Sant' Angelu gdje se nalazi špilja sv. Mihaela; poslijepodne slobodno za hodočasničke pobožnosti, za osobni razgovor s voditeljima te pojedinačne molitve za potrebe hodočasnika - 3. dan: posjet Lancianu i sveta misa u svetištu euharistijskog čudesa. Povratak. Za detaljne informacije i rezervacije nazovite na: 048/210-104; 095/206-5421; 091/220-6542 (radnim danom 8 – 16 sati); ili se javite e-poštom na: tajnica@kristofori.hr

www.kristofori.hr


Svjedoči: Šimo Đulić

Škola je upravo ono što mi je nedostajalo na putu prema Bogu Često dobijemo najviše upravo od onoga od čega očekujemo najmanje

V

oditelj Škole mo­ litve, gosp. Jelčić, zamolio me da napišem nešto o Školi iz svoje perspektive, sto­ ga uzeh pero...

gosp. Jelčića da dođem i vi­ dim o čemu se radi. Taj je po­ ziv došao u trenutku kad se na mojem putu k Bogu poja­ vio zid koji sam teško mogao preskočiti sam.

Razmišljao sam: „Što mi Ško­ la može ponuditi novoga, što već ne znam? Dovoljno je da budem uporan u molitvama U Školu sam se upisao u li­ i krepostima kako bih se što pnju 2015. godine, na poziv više svidio Bogu i to je sve što

„Što mi Škola može ponuditi novoga, što već ne znam?“

42

se od mene traži na zemlji.“ Ali rekoh: „Ajde, otići ću je­ danput da vidim šta je to“. Dva mjeseca kasnije razmi­ šljao sam potpuno drugačije.

Bog nam zaista progovara! O čemu se radi? U Školi pro­ učavamo Božju Riječ iz Bibli­ je, zapravo slušamo što nam Bog govori preko svoje pisa­ www.kristofori.hr | PLUS


Iskustvo polaznika Škole molitve, 16. studenog 2015.

Iznenadilo me to što voditelj ne „tumači“ Riječ Božju, nego nas usmjerava da naučimo sami slušati što nam Bog pro­ govara. I zaista iz iste rečenice svatko dobije drugačiju spo­ znaju, utjehu, potvrdu... Do tada mi je u mnogo sluča­ jeva čitanje Biblije bilo nera­ zumljivo i nesuvislo, kao da sam čitao recepte za kolače jedan za drugim, a nisam ih pokušavao napraviti (nara­ vno da pola toga nisam mo­ gao ni razumjeti).

počeo sam Mu se predavati, tražiti da me On uzme za ruku i vodi, jer nisam bio siguran što trebam činiti da se svidim Bogu. Tako je mnogo lakše! Jedne sam subote u moli­ tvi iskreno rekao: „Dobro, Bože moj, evo me pred To­ bom. Sad me upotrijebi za što god hoćeš“. Već sutradan me velečasni na svetoj misi, u redu za svetu pričest, zamolio da mu se javim u sakristiju. Predložio mi je da budem iz­ vanredni djelitelj pričesti i da čitam Riječ u službi riječi na svetoj misi! I tako ja danas dijelim pričest i čitam – ja koji sam imao tremu progovoriti pred troje ljudi – a da ne spo­ minjem koliki su pozitivni učinci u mojoj obitelji i među prijateljima.

Znam da Isusov put nije au­ tocesta, nego uska planinska, ne Riječi. I zaista progovara. „Tečaj“ je koncipiran u pet krivudava staza, gdje nam koraka. Najprije čitamo Ri­ prijete provalije (kriva uče­ ječ (ulomak iz Biblije); dakle, nja). Voditelj je tu kako bi netko polako čita, a mi ostali nas upozoravao da ne idemo žmireći promatramo sliku/slike (upoznajemo Uz pomoć Škole na onom sam Bog je zaista ovdje. I do­ Boga). Zatim mediti­ bar je, jako dobar, samo ramo, tj. promišljamo zidu pronašao vrata… ga moramo upoznavati o pročitanoj Riječi, od­ nosno šutimo i promatramo – preblizu rubu da se ne okli­ kao dobrog Oca. slušamo rhemu (ili kao Mujo znemo. A put je upravo onaj iz vica, samo sjedimo i ne ra­ kojim nas vodi i sveta Crkva Škola molitve je upravo ono što mi je nedostajalo na putu zmišljamo ni o čemu). Onda katolička. kojim idem prema Bogu. na temelju promotrenog – onog što nam se utisnulo (a Blagodati koje primam Ovako je zapravo mnogo lakše i brže. Inače bih onaj zid itekako se utisne) – zahvaljuje­ počeo rušiti sam, ručno, i to mo Bogu na primljenim spo­ po Školi su brojne! znajama. Nakon svega toga Nakon nekoliko tjedana Ško­ bi trajalo. A uz pomoć Škole svatko izgovori zahvalu ili mo­ le, uz pomoć voditelja i osta­ na onom sam zidu pronašao litvu. Na kraju iznosimo što je lih polaznika, slušajući Riječ i vrata. A kako je s one strane? tko osjetio, razmijenimo doži­ primjenjujući je u svom živo­ Dođite i vidite. vljena iskustva i raspravljamo. tu, mnogo toga se poslagalo. Dakako počinjemo i završa­ Prestao sam činiti djela ša­ Hvala Ti, Gospodine, na Kri­ vamo zajedničkom molitvom. blonski, da se svidim Bogu, i stoforima. PLUS | prosinac 2015.

43


PIŠE: Aleksandar Kostjuk

Jedinstvo u poniznosti „...ponizi sam sebe, poslušan do smrti, smrti na križu. Zato Bog njega preuzvisi i darova mu ime, ime nad svakim imenom...“ (Fil 2,8-9) Pavao nam u Poslanici Fi­­ lipljanima iznosi nešto po­ put recepta za približava­ nje Isusu. Isusu se približavamo tako da Mu postajemo što sličniji. A sve smo mu sličniji onda kada sve više poništavamo svoje želje, svoju usredotočenost na sebe, svoje porive za izdi­ zanje iznad drugih i, općeni­ to, svoje isticanje. Trebamo biti sluge drugima, poniziti se jer se time čistimo od svega zemaljskog. To može znači­ ti i prijezir okoline, ali time je utoliko veća vjernikova slava kod Boga. Nasuprot 44

tome, tko traži slavu od ljudi, ne traži ju od Boga i time se udaljava od Njega. Pavao nam također opisuje koliko je daleko Isus otišao u postavljanju primjera za takav način života. Imamo naizgledan paradoks kada se Bog ponizuje ne samo posta­ jući čovjekom nego postajući najniži među ljudima (barem prema ljudskim mjerilima), a samim se tim činom uzvisuje prema Bogu, koji je On sam. Isus u svojoj po­ niznosti naruša­ va same zakone (ljudske) logike

i fizičke stvarnosti i time nam ostavlja nedostižan ide­ al, koji nas treba držati svjes­ nima da nikad ne možemo dostići maksimum u pribli­ žavanju Njemu. Jer toliko je velik naš Bog. Bibl. referenca: Fil 2,1-11

www.kristofori.hr | PLUS


Cilj Škole molitve je pomoći pojedincima u izgradnji osobne i zajedničke (grupne) molitve. Voditelji: Kristofori te gosti predavači specijalizirani za pojedina područja. Mjesto održavanja: bilo koje na kojem se okupi broj kandidata dovoljan za pokrivanje materijalnih troškova tečaja. Početak: po formiranju grupe. „Više vrijedi jedna stranica Svetoga pisma, nego svi romani svijeta.“ (Zagrebački nadbiskup i kardinal bl. Alojzije Stepinac) Prijave na: tecaj@kristofori.hr Ostale informacije o Tečaju (uvjeti, način i sadržaj rada, stupnjevi...) potražite na www.kristofori.hr ili pošaljite e-mail na adresu Tečaja. U tijeku je formiranje grupa u: Dugom Selu/Sesvetskom Kraljevcu, Španskom, Samoboru, Zaprešiću, Karlovcu, Slunju (Plitvice), Zadru i Ravnoj Gori, Sesvetama, Vrbovcu, Varaždinu, Sisku te Petrinji.

KNJIŽICE KOJE ĆE VAM BITI NA BLAGOSLOV: (ŠKOLA MOLITVE 1, 2 I 3)

PLUS | prosinac 2015.

Naručiti možete na: 095/206-5421, 091/220-6542 i 048/210-104 tajnica@kristofori.hr Detaljnije informacije potražite u Booku na str. 32


PIŠE: Veseljko Kralj

Mali Bog

U jaslama se rodi Mali Bog na spasenje svijeta sveg... ‒ ‒Bilo Bilobibidobro dobrodadakrenemo! krenemo! ‒ ‒Jesi Jesililisigurna sigurnadadamožeš? možeš?Mo­ Mo­ žemo žemoi privremeno i privremenoodgoditi...? odgoditi...? ‒ ‒Čekaj, Čekaj,pomoći pomoćićućuti... ti... Josip Josipbrižljivo brižljivopoloži položiMariju Marijunana magarca magarcaveć većnatovarenog natovarenogstva­ stva­ rima rimai iodjećom, odjećom,a aostatak ostataknosi nosi i Josip i Josipsâm. sâm. ‒ ‒JeJelilititiudobno? udobno?––pita pitanininene sluteći sluteći dada Marija Marija zahvaljuje zahvaljuje Bogu Bogu zaza svaku svaku neudobnost, neudobnost, jer jerMu Muinače inačenenebibiimala imalašto što 46

prikazivatikao kaožrtvu žrtvuzazaspas spas prikazivati čovječanstva. čovječanstva.Ona Onajejeveć većtada tada znala znaladadami misvi svimožemo možemoDo­ Do­ brom brom Ocu Ocu prikazivati prikazivati svoje svoje žrtvice, žrtvice,sjedinjene sjedinjenes sKristovom Kristovom savršenom savršenomžrtvom žrtvomnanaKrižu, Križu, zazaobraćenje obraćenjegrješnika. grješnika.

niniuujednom jednomtrenutku trenutkunenepita pita Boga: Boga:„Zašto?“ „Zašto?“nego negosve svestr­ str­ pljivo pljivopodnosi podnosiznajući znajući––ako ako Bog Bognešto neštodopusti, dopusti,tko tkosmo smo mi midadaseseusprotivimo usprotivimoVječnoj Vječnoj Mudrosti, Mudrosti,a ai itime timenam namželi želi darovati darovatijoš jošljepše ljepšei iveće većemi­ mi­ losti. losti.

I Itako takokrenuše krenušenanaput. put.Muka Muka postaje postajesve sveveća. veća.Povremeno Povremeno Napokon Napokon stižu stižu uu Betlehem. Betlehem. seseuutijelu tijelujavljaju javljajui bolovi i bolovizbog zbog Grad Gradjejezagušen zagušenljudima, ljudima,alialisese neudobna neudobnasjedenja, sjedenja,alialiMarija Marija Josip Josipsvejedno svejednonada nadadadaćećepro­ pro­ www.kristofori.hr | PLUS


Božićna meditacija

naćismještaj, smještaj,barem baremzazaMariju Mariju naći i dijete.No, No,ljudi ljudinisu nisudostojni, dostojni, i dijete. odbijajućiBoga, Boga,dadaim imseseBog Bog odbijajući nakontoga togaobjavi. objavi.Rođenje Rođenje i inakon morabiti bitiskrovito, skrovito,ponizno poniznoi i mora skrivenood odznatiželjnih znatiželjnihočiju očiju skriveno željnihsenzacija. senzacija.Ljudi LjudiuuSve­ Sve­ željnih toj tojobitelji obiteljineneprepoznaju prepoznajuspas spas zazasvoj svojjadni jadniživot, život,i kao i kaošto štooni oni nisu nisuuzeli uzelitotomalo maloDijete Dijeteuusvoj svoj dom, dom,nisu nisuprimili primiliBoga BogadadaGa Ga zaštite, zaštite,tako takonije nijeniniBog Bognjih njih uzeo uzeopod podsvoju svojuzaštitu, zaštitu,već većjeje dopustio dopustio Zlome Zlome dada oduzme oduzme život životnjihovoj njihovojdjeci. djeci.Bog Bogjejemi­ mi­ lostiv, lostiv,alialii pravedan. i pravedan. Stigavši Stigavši izvan izvan grada, grada, konač­ konač­ no nougledaju ugledajuprikladnu prikladnušpilju, špilju, koja kojapastirima pastirimas svremena vremenanana vrijeme vrijemesluži služikao kaoštalica štalicazazabla­ bla­ gogokad kadsesesklanjaju sklanjajuod odnevre­ nevre­ mena. mena.Unutra Unutrajejenešto neštoslame slame i isijena, sijena,alialii iprljavštine prljavštinejer jernene postoji postojipotreba potrebazazačišćenjem čišćenjem kad kadživotinje životinjeovdje ovdjeionako ionakonene borave. borave.Marija Marijanenečeka čekasjedeći sjedeći i iskrštenih skrštenihruku rukudadaJosip Josipmalo malo počisti, počisti,jer jerjojjojseseionako ionakočini čini umorniji umorniji od od nje nje same same zbog zbog puta putaprevaljena prevaljenapješice pješicei slabog i slabog jela jela––što štoima, ima,više višedaje dajenjoj, njoj,a a sebi sebikoliko kolikoostane. ostane. ** Marijo, Marijo,titisisisve svelijepo lijepouredila uredila i ibrižno brižnoočistila, očistila,puna punaljubavi ljubavi prema premaOcu Ocui svome i svomeSinu, Sinu,koje­ koje­ gagasisis snestrpljenjem nestrpljenjemčekala čekaladada Ga Gaugledaš. ugledaš.Molim Molimte,te,učini učinitoto i is smojim mojimsrcem, srcem,onečišćenim onečišćenim svakojakim svakojakim grijesima grijesima i i zlim zlim mislima, mislima,kako kakobibiseseMali MaliIsus Isus PLUS | prosinac 2015.

udostojao udostojaouunjemu njemuroditi roditii ina­ na­ sususeserodili rodiliuujavnosti, javnosti,nanasva sva zvona zvonabili bilioglašeni, oglašeni,a anakon nakon staniti. staniti. smrti smrtininigroba grobaim imsesenenezna. zna.AA Ti?OOLjubljeni! Ljubljeni!OOUtjelovljena Utjelovljena Zazivajući Zazivajući Boga Boga uu molitvi molitvi i i Ti? Mudrosti!Jedino Jedinoduše dušepraved­ praved­ klanjajući klanjajućiMu Musesenanakoljenima, koljenima, Mudrosti! nikakoje kojesusučekale čekalenanaulazak ulazakuu dočekala dočekalasisiSvjetlo Svjetlosvijeta svijetadada nika Nebobile bilesususvjesne svjesnešto štoseseza­ za­ obasja obasjatamu, tamu,što štojujuljudi ljudisvo­ svo­ Nebo jim jimnačinom načinomživota životastvoriše stvorišei i ista istadogodilo dogodiloi ikoja kojajejetotovelika velika dozvaše dozvašenanazemlju, zemlju,dok dokjejeJosip Josip milost milostBožja. Božja.Jedino Jedinoduše dušepra­ pra­ sasastrane stranestrpljivo strpljivočekao čekaouumo­ mo­ vednika vednikakoji kojistotinama stotinamagodina godina litvi litvidadagagapozoveš pozoveši ipokažeš pokažeš iščekivaše iščekivaše utjehu utjehu Izraelovu Izraelovu mu muOnoga Onogazazakoga kogamu mujejebri­ bri­ znali znalisusudadajejekonačno konačnodošao došao nuti, nuti,štititi štititii ihraniti hranitiGa. Ga.Čak Čaksese dan dannjihova njihovapotpunog potpunogoslobo­ oslobo­ đenjai spasenja. i spasenja. i ianđeli anđelidođoše dođošepokloniti poklonititom tom đenja divnom divnomprizoru prizorumlade mladedjevoj­ djevoj­ kekekoja kojas stolikom tolikomljubavi ljubavii ipa­ pa­ Već Većnekoliko nekolikodana dananakon nakonslav­ slav­ žnjom žnjompovija povijaDjetešce Djetešcei polaže i polaže nog nog rođenja, rođenja, morao morao si,si, moj moj nanaoltar, oltar,što štogagajejeBog BogStvoritelj Stvoritelj Spasitelju, Spasitelju,trpjeti, trpjeti,kako kakosisii pra­ i pra­ pripremio pripremioplodovima plodovimazemlje zemlje–– vivičovjek čovjeki ipotpuno potpunoposlušan poslušan slama slamauujaslama. jaslama. Ocu Ocui ipodložan podložanMojsijevu Mojsijevuza­ za­ konu, konu,prolivši prolivšisvoju svojusvetu svetuKrv, Krv, Klanjam KlanjamTiTise,se,Kriste Kristei iblago­ blago­ koju kojujejeMarija Marijabrižno brižnoobrisala obrisala slivljam slivljamTe, Te,jer jersisisvojim svojimsvetim svetim i ispremila, spremila,i inadjenula nadjenulaTiTiime ime rođenjem rođenjem i i Križem Križem otkupio otkupio Isus! Isus! Isus Isus –– Spasitelj Spasitelj svijeta. svijeta. svijet svijeti imolim molimTe, Te,dadakao kaoDi­ Di­ Isus, Isus,moj mojosobni osobniSpasitelj! Spasitelj!Isus, Isus, jete, jete,učiniš učinišmene menesebi sebisličnim sličnim koji kojijejedošao došaozbog zbogmojih mojihgri­ gri­ jeha,dadaihihopere, opere,uzme uzmesasaso­ so­ i idadablagosloviš blagosloviši ispasiš spasišsvu svu jeha, nevinu nevinudječicu dječicukoja kojagube gubeživot život bom bomnanaKriž, Križ,kako kakobibizajedno zajedno niti nitineneugledavši ugledavšisvjetlo svjetlodana. dana. s sNjim Njimumrli umrlii inikada nikadaseseviše više vratili. vratili. Isuse, Isuse, hvala hvala TiTi zaza tutu ** Tvoju Tvojunezasluženu nezasluženumilost. milost.Daj Daj Tako Takoponizno poniznoi iskriveno skrivenorođe­ rođe­ mi misebe, sebe,dadaimam imamodvažnosti, odvažnosti, nje, nje,a atako takojeječvrsto čvrstozapečatilo zapečatilo snage snagei povjerenja i povjerenjadati datiTiTisebe. sebe. čitavu čitavuljudsku ljudskupovijest. povijest.Koliki Koliki Amen. Amen.

Autor o sebi: Bog me u trenutku začeća pozvao na život imenom Vese­ljko, i rodih se u obitelji Kralj 1974. g. Nanovo se rodih 2001. g. Mojoj dragoj ženi Kristini i meni Bog je, ničim zasluženo, darovao šestero djece.

47


Odabrao i priredio: dr. Ivo Belan

Dani ljubavi i mira Božić je. Obnovimo vjeru u dobro Ovaj jedinstveni događaj koji se zbio prije 101 godinu gotovo je pao u zaborav. A ne bi trebao. Upravo sada, u vrijeme božićnih blagdana, lijepo ga se prisjetiti. Mož­ da nam pruži ohrabrenje i toliko potrebnu vjeru u ži­ vot i u ono dobro u ljudima.

Na Božić 1914. godine, u jeku Prvoga svjetskog rata, njema­ čki su vojnici na bojišnici kod Ypresa odložili oružje, zapalili svijeće i počeli pjevati božićne pjesme. Francuski i drugi vo­ jnici Alijanse na drugoj strani posumnjali su da se radi o ne­ kom vojnom triku. Međutim,

kada su vidjeli da su njema­ čki vojnici izašli iz rovova bez oružja i krenuli prema nepri­ jateljskim položajima, tada su i Francuzi i ostali izašli te su počeli zajedno pjevati, plesati i častiti se. Nažalost, to je trajalo samo dva dana, a nakon toga sve se opet vratilo na stara neprijateljstva. Ipak, ti su ljudi dokazali da se uz malo dobre volje te dane moglo učiniti danima ljubavi i mira. * Učinimo i mi da nam ovi dani budu dani ljubavi, mira, opra­ štanja i pomoći potrebitima.

48

www.kristofori.hr | PLUS


Priredio: Stjepan Kosi

rce Veselo je s ek izvrstan lij O Judi Susreo isusovac kapucina i ubrzo se među njima razvio duhovni razgovor. Isusovac, ciljajući na kapuci­ novu bradu, reče: ‒ Kažu da je i Juda nosio bradu... Na to će njemu kapucin: ‒ Nije sigurno da je Juda nosio bradu, ali je sigurno da je bio iz družbe Isusove.

Činjenice i vjera Kapelan Miro je svoju pro­ povijed često znao završiti ovako: „Da vi sjedite ovdje – to je čin­ jenica. Da ja stojim i govorim – i to je činjenica. Da je netko čuo što sam rekao – e to je već u području vjerovanja!“ Nemoguća misija Zašto neki teolozi tvrde da u Raju nema žena? Jer u Knjizi Otkrivenja piše da nakon „otvaranja sedmog pečata, nasta muk na nebu oko pola sata“...

Izbor župnika Evo kako bi prošle neke biblijske osobe na izboru za župnika: Noa: Ima 120 godina iskustva u propovijedanju, ali premalo krštenja. Mojsije: Čuli smo da se zna nanervirati za sitnicu. Brza vožnja Policajac zaustavi kapelana Abraham: Za vrijeme nevolje zbog brze vožnje. Upravo kad je otišao u Egipat. Priča se je policajac namjeravao ispisa­ da je ondje imao problema s ti kaznu, velečasni reče: laganjem. ‒ Blago milosrdnima, jer će David: Osoba s vrlo niskim zadobiti milosrđe! moralnim načelima. Kao Policajac mu mirno uruči orguljaš bi mogao proći, ali rješenje o kazni i doda: kao župnik ne. ‒ Idi, i od sada više nemoj Salomon: Istina jest da je vrlo griješiti! mudar, ali se ne drži onoga što propovijeda. Ilija: Dobar je, samo što nije dovoljno tolerantan prema drugim vjerskim zajednicama. PLUS | prosinac 2015.

Jeremija: Pravi pesimist, samo kuka. Ivan Krstitelj: Odijeva se kao hipi. Zamislite da nam ta­ kav stane za propovjedaonicu. Petar: Vrlo nestabilna osoba. Tako se jednom prilikom javno odrekao svoje vjere. Pavao: Unio je previše novo­ tarija u Crkvu. Timotej: Ima potencijala, ali je još premlad. Isus: Prečesto ulazi u sukobe s teolozima, kao da naprosto provocira. A i nije baš dobar s vodstvom Crkve. Juda: Dobar je organizator, strateg, dobro raspolaže s novcem, brine za siromašne, spreman je pogurati stvari kad je netko neodlučan, lijepo izgleda i uredno se odijeva. Sve u svemu ugodna pojava kada počne s propovijedan­ jem. Mislimo da je on pravi čovjek za nas. Pitanje katekumenima ‒ Zašto je apostol Petar triput zatajio Isusa? ‒ upita vjerouči­ telj pripravnike za krštenje. ‒ Nije mu mogao oprostiti što mu je ozdravio punicu ‒ od­ govori jedan.

49


„Neki ne znaju ništa o Bogu ... jer im nitko o njemu nije govorio na razumljiv način.“ sv. Josemaría Escrivá


Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.