Volkswagen je lani u R&D uložio 11,7 milijardi eura
Prvi strateški projekti kreću do kraja lipnja 2015. godine
Privatni sektor povećava ulaganja u istraživanja i razvoj unatoč padu prihoda i profita str. 4
Premda praćen sumnjama i kritikama, Fond za financiranje strateških ulaganja krenuo je u život str. 3
EURO REPORT
31. prosinca 2014. Broj 127/128 / 2014. Izvješća iz institucija Europske Unije
GRCI IZLAZE NA PARLAMENTARNE IZBORE, EUROPA STRAHUJE OD SYRIZINE POBJEDE
Vodeći briselski think tankovi ne isključuju izlazak Grčke iz zone eura B udući da grčki parlament nije uspio izabrati predsjednika države, Grci će 25. siječnja izaći na parlamentarne izbore. Ovi izbori izazvali su veliku pažnju zbog mogućnosti da na čelo Helenske republike dođe stranka Syriza i da potezi koje je ranije najavljivala dovedu do nove krize eura. U najmanju ruku, Aleksis Cipras želi velike promjene u dosadašnjim dogovorima s Europskom unijom i MMF-om oko načina izlaska svoje zemlje iz dužničke krize.
tako i do bankrota Grčke, koji je dva puta uz velike napore izbjegnut. Ne samo to, nego je Syriza - iako se nikako ne smatra ekstremnom - najviše lijeva stranka u Europskoj uniji u ovom momentu, i kao takva iskače iz europske srednjestrujaške ideologije. Vrlo je velika razlika između Syrize i svih drugih europskih vladajućih stranaka, što bi dodatno jako otežalo dogovore. Cipras i njegovi kolege u Europskom vijeću ne bi govorili isti jezik. Glavni zahtjev Syrize bio bi
A ko Syriza ipak dođe na vlast, ne bi imala puno prostora za pregovore s EU-om jer Grci ne žele odbaciti euro Okretanje leđa „trojki“ ponovo bi dovelo do nepovjerenja investitora i do bankrota Grčke Tumači se da nije posrijedi samo populističko zadovoljavanje aktera na unutrašnjoj sceni (na pr. obećanjima o novim zapošljavanjima u javnoj upravi), nego i odbacivanje zajedničkog, europskog plana, koje su druge ekonomije u krizi u zoni eura prihvatile i provele, neke uspješno, kao Irska, a neke zadovoljavajuće, kao Portugal. Takvo okretanje leđa „trojki“ ponovo bi, smatra se, dovelo do nepovjerenja investitora, a isto
da neke europske vlade otpišu dodatni dio grčkog duga, što bi porezni obveznici u tim zemljama loše primili. Neraspoloženje prema Grčkoj, koja se smatra primjerom neodgovorne državne politike i nepouzdanom balkanskom zemljom, prirodalo bi i rastu nepovjerenja sjevernih i zapadnih članica Unije prema jugu Europske unije, a u eurozoni prema njenim rubnim ekonomijama. Vodeći briselski think tankovi poput Bruegela ne isključuju izlazak Grčke iz zone zajedničke valute, a niti iz Europske unije. Smatra se da je grčki premijer Samaras
UŽIVO IZ BRUXELLESA
ELEKTRONIČKI NEWSLETTER odigrao je dvostruki blef: najprije je sazvao izvanredne predsjedničke izbore, uz očekivanu perspektivu da njegov kandidat neće proći, što nužno povlači parlamentarne izbore. Sve ankete javnog mnijenja predviđaju da će Syriza biti u tom slučaju prva stranka. Ali, Antonis Samaras, tako kažu grčki briselski dopisnici s jedne, i briselski analitičari s druge strane, računa da će se Grci toliko prestrašiti velike sveeuropske uzbune koja se digla na perspektivu Ciprasove pobjede, da će ponovo izabrati veliku Nea Demokratia-Pasok koaliciju koju vodi on, Samaras. Naime, Grci znaju i da bi u slučaju Syrizine pobjede Cipras morao naći partnere za vlast, a procjenjuje se da njegov koalicioni potencijal nije prevelik, što znači da bi takva situacija povećala osjećaj nesigurnosti koji se dodatno negativno reflektirao na ekonomiju. Kako je Grčka tek nedavno počela oporavak, S. Samaras se zapravo kladi da građani tome neće okrenuti leđa. Ali, čak i da dođe do takvog razvoja, negativne posljedice osjetila bi samo Grčka, dok bi se eurozona izvukla bez većih posljedica. To je procjena europskih i američkih (Brookings i Global Planning) think tankova. Zona eura je jača i kao zajednički sustav, a njene slabe članice su ojačane nizom mjera. U slučaju da Syriza ipak dođe na vlast, Aleksis Cipras ne bi imao veliki pregovarački prostor jer sami Grci ne žele napustiti niti euro, a pogotovo ne Europsku uniju. Dakle, samo ako Syriza napravi dugački niz pogrešnih poteza, moglo bi doći do takvog, krajnjeg ishoda. Na takav razvoj ne treba suviše računati, čak ni u slučaju da nakon parlamentarnih izbora u Velikoj Britaniji naredne godine London počne okretati leđa Bruxellesu.
31. prosinca 2014. Broj 127/128 / 2014. Izvješća iz institucija Europske Unije
2
© EU
fotografijatjedna
Od 1. siječnja 2015. Litva uvodi euro i tom demonstracijom povjerenja u zajedničku valutu, daje veliki novogodišnji poklon Uniji.
EURO REPORT impressum Euroreport Elektronički newsletter Izvješća iz institucija Europske Unije Nakladnik: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Trg N. Š. Zrinskog 7-8 10000 Zagreb
Urednici: Ines Sabalić (Bruxelles) ines@info-iz-bruxellesa.hr ines.sabalich@numericable.be +00 32 497 11 80 94 (mob) +00 32 2 33 00 184 (tel)
Dizajner i grafički urednik: Goran Stančić goran@info-iz-bruxellesa.hr
Ratko Bošković (Zagreb) ratko@info-iz-bruxellesa.hr r_boskovic@yahoo.com +385 91 345 99 56 (mob)
Produkcija i marketing: Info iz Bruxellesa d.o.o. Ilica 169, 10000 Zagreb +385 1 3773 722 (tel/fax)
Održavanje web stranice: Gorila IT Zagreb
Euroreport je besplatna internetska publikacija namijenjena svim građanima i poslovnim ljudima. Izlazi jednom tjedno. Stavovi izneseni u newsletteru su isključivo stavovi autora i uredništva, i nisu službeni stavovi Ministarstva vanjskih i europskih poslova niti Vlade RH. Tekstove iz newslettera je dopušteno prenositi i newsletter je dopušteno slati dalje drugim osobama.
31. prosinca 2014. Broj 127/128 / 2014. Izvješća iz institucija Europske Unije
UVODNIK
Prvi strateški projekti do ljeta E uropski sastanak šefova država i vlada, posljednji u ovoj godini i prvi otkako ga vodi Donald Tusk, te prvi otkako je predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker, imao je dvije glavne teme. Prva je bila uspostavljanje Fonda za strateške investicije kojemu je cilj pokretanje ulaganja u Europu, ali i, makar se to ne izgovara u istom dahu, poticanje Njemačke na veću potrošnju. Druga tema bili su odnosi s Ukrajinom i Rusijom. Dvadesetosam šefova odobrilo je osnivanje Fonda za strateške investicije, koji bi trebao mobilizirati 315 milijardi eura. U mnogim članicama Junckerov plan bio je prvotno pogrešno
U natoč sumnjama i kritici, Fond za strateške projekte započeo je svoj život shvaćen, i polako dolazi do razumijevanja da ako je projekt na listi od 2000 njih koje je nedavno objavila Europska komisija, to znači da odgovara široko shvaćenim smjernicama Junckerova plana. Komisija u tom slučaju, načelno govoreći, stoji iza ideje takvog projekta. U siječnju, Komisija će, prema naputku u zaključcima Vijeća, već imati prijedlog kojim će se ustanoviti Europski fond za strateške investicije, a zatim predložiti Europskom parlamentu da ga odobri. Fond će biti otvoren za kontribucije zemalja članica bilo izravno, bilo preko njihovih nacionalnih banaka. Ovo zadnje uvijen je,
ali zapravo izravan poziv Njemačkoj. Svejedno, države se još nisu do kraja izjasnile oko sudjelovanja u ovom Fondu. U danima pred summit, povremeno se činilo da će se Berlin postaviti na čelo ovog projekta među zemljama članicama, ali na summitu nije bilo o tome riječi. Obratno, Angela Merkel smatra da Fond ne treba financijski širiti, a François Hollande najavio je da će njegova zemlja financijski pojačati Fond kreditiranjem projekata. To se slaže s njihovom generalnom politikom bržeg rasta. Pariz i London koriste ovaj Junckerov plan i politički i stvarno. Tako su najavili da će imati zajedničke projekte u prenosu energije i u digitalnoj ekonomiji. Upravo to su dva sektora na koja će se, najviše od svega, oslanjati Fond za strateška ulaganja. U svakom slučaju, premda izložen velikim sumnjama i kritikama, Fond je nakon summita započeo svoj život, i do kraja šestog mjeseca već bi trebala početi realizacija nekih projekata, a to je za Bruxelles vrlo brz ritam. Uz sve kritike Junckerovog plana, on i njegov Fond predstavljaju važnu izmjenu filozofije u centru EU-a. Sad je i službeno da se naglasak stavlja na rast. To može objasniti i suzdržanost Berlina, gdje se smatra da period „fiskalne konsolidacije“, koji su mnoge zemlje u EU-u doživjele kao duboko kontroverzan, treba zamijeniti razdobljem „reformi“. Naprotiv, kad se kaže „rast“, u Berlinu to očitavaju kao poziv na veću domaću potrošnju u Njemačkoj, na što još nisu spremni.
NE STIŠAVAJU SE RASPRAVE O JUNCKEROVU PLANU
‘Fond za strateške investicije ne smije postati donatorska konferencija’
N
eke zemlje, i neki sadašnji i bivši europski lideri predbacuju Junckerovom planu da nije dovoljno ambiciozan, a dio te debate mogao bi odjeknuti i u Europskom parlamentu kad odobravanje Fonda dođe na red. Fond je zamišljen kao treći stup ekonomske obnove Europe, a druga dva i dalje su proračunska disciplina i strukturne reforme. Pariz i Rim favoriziraju i gurat će J.-C. Junckera oko prvog stupa, ali nitko nema namjeru da se “Fond pretvori u donatorsku konferenciju”. Isto tako, novi predsjednik Europskog vijeća D. Tusk nada se da se razgovori o Fondu u Vijeću neće pretvoriti u favoriziranje vlastitih nacionalnih projekata (i miniranje tuđih). Ideja Fonda jest upravo mobilizacija privatnih sredstava za cijeli spektar europskih projekata, rekao je diplomat iz kruga Donalda Tuska. “Istog trena kad će se pojedine vlade početi miješati u realizaciju projekata, nestat će povjerenje investitora”, rekao je. Istodobno, J.-C. Juncker pozvao je vlade zemalja članica da predstave što kvalitetnije projekte, a ne samo sumarne ideje. Također, predsjednik EIB-a Werner Hoyer rekao je da je Junckerov plan oporavka realan i ponovio da Europska banka za investicije stoji iza njega.
2014., godina krize europskih vrijednosti
© EU
ŠEFOVI DRŽAVA OKREĆU EU PREMA RASTU
3
P
J.-C. Juncker vodit će s Londonom pregovore o članstvu u EU-u
rošla godina u Europskoj uniji prošla je u znaku krize europskih vrijednosti, krize koja se manifestirala u vrlo ozbiljnoj sumnji u to da li Europska unija ima smisla. To se vidjelo u desnopopulističkim, a tu i tamo i pravim krajnje ekstremnim strankama koje su nicale i dobivale na glasovima u Europi. Najneugodnije slike dolazile su iz istočnoeuropskih zemalja, ali je taj antieuropski populistički val najmasovnije zahvatio staru europsku demokraciju, Francusku. Najkonkretnije, takva kriza obilježila je Veliku Britaniju koja bi mogla, nakon izbora u 2015. godini, možda početi i stvarno, a ne samo na riječima, okrenuti leđa članstvu. Vjerojatnije je ipak da će doći do novih dogovora i reformatiranja članstva, no kakvi će biti zahtjevi Londona, ovisit će o budućoj britanskoj vladajućoj koaliciji. Britanski euroskepticizam vjerojatno je rijetko prepoznat engleski nacionalizam, koji će ipak možda biti ublažen nakon što je Škotska odlučila ostati u Ujedinjenom Kraljevstvu. Dobar dio komunikacije o novim odnosima Londona i Bruxellesa vodit će s europske strane Jean-Claude Juncker, novi predsjednik Europske komisije. Bivši luksemburški premijer odolio je prvom velikom napadu na svoj ugled oko poreznog pogodovanja velikim kompanijama u Luksemburgu. Isto tako, jako je napadan i njegov veliki plan strateškog ulaganja u Europu, a jedan od prigovora jest da se radi o “europskom populizmu”. Ipak, Juncker ostavlja dojam zainteresiranog i hrabrog političara, a ne tek šefića birokrata kojima drugi izdaju zapovijedi. Koliko je to istina, koliko je neovisan o velikim igračima, tek će se pokazati. Golemi problem koji se nadvio nad Unijom je sigurnosni. Rusija je bila u ekspanziji, i makar je za sada zauzdana cijenom nafte i plina, inflacijom rublje i sankcijama, ipak predstavlja problem kojemu se za sada ne vidi rješenje.
31. prosinca 2014. Broj 127/128 / 2014. Izvješća iz institucija Europske Unije
4
PRIVATNI SEKTOR POVEĆAVA ULAGANJA U ISTRAŽIVANJA I RAZVOJ UNATOČ PADU PRIHODA I PROFITA
Samo Volkswagen je lani u R&D uložio 11,7 milijardi eura, 65 puta više nego cijeli hrvatski privatni sektor ULAGANJA U R&D PO SEKTORIMA INDUSTRIJE I GLAVNIM ZEMLJAMA I REGIJAMA U 2500 VODEĆIH KOMPANIJA U SVIJETU Ulaganja u R&D 2013. (u milijardama eura) 20
40
60
Farmaceutika i biotehnologija Tehnološka postrojenja i oprema Automobili i auto dijelovi Softver i kompjutorske usluge Elektronička i električna oprema Industrijski inženjering Kemijska industrija Avio, svemir i obrana Generalna industrija Proizvodi za razonodu Zdravstvena oprema i usluge Proizvodnja nafte i plina Banke Fiksne telekomunikacije Graditeljstvo i građevni materijali
80
100
Europska unija Sjedinjene američke države Japan Ostale države
Izvor: The 2014 EU Industrial R&D Investment Scoreboard. European Commission, JRC/DG RTD.
E
D va vodeća sektora po ulaganjima u R&D su farmaceutika i biotehnologija, te tehnološka postrojenja i oprema
uropska komisija objavila je prošlog tjedna pregled rezultata za 2014. godinu u istraživanjima i razvoju (R&D) u Europskoj uniji, koje provodi i financira privatni sektor. Pregled se temelji na uzorku od 2500 poduzeća, vodećih svjetskih ulagača u istraživanja i razvoj, koji zajedno nose oko 90 posto svih investicija u R&D u svijetu. Vodeći investitori u R&D na svijetu nastavili su i u 2013. povećavati svoja ulaganja za 4,9 posto, što je znatno više od rasta njihovih prihoda, koji je iznosio 2,7 posto. Još je zanimljivije i važnije da je 633 kompanija od vodećih globalnih
povećalo ulaganja u istraživanja i razvoj 2,6 posto premda su zabilježili pad ukupnog prihoda od 1,9 posto i pad operativnog profita od velikih 6,6 posto. Drugu godinu uzastopno vodeći svjet-
ZBIRNI UČINCI ULAGANJA U ISTRAŽIVANJA I RAZVOJ (R&D) 2500 KOMPANIJA Faktor Broj kompanija R&D 2013. (mlrd. Eura) Promjena R&D (%) Neto promjena prihoda (%) Promjena neto dobiti (%) Promjena zaposlenosti (%)
Ukupno
EU
SAD
Japan
2500 538,5 4,9 2,7 8,2 -0,1
633 162,4 2,6 -1,9 -6,6 -0,6
804 193,7 5,0 2,0 10,6 -3,1
387 85,6 5,5 11,2 63,7 2,8
Ostale zemlje 676 96,8 8,1 5,4 9,8 1,7
Izvor: The 2014 EU Industrial R%D Investment Scoreboard, European Commission, JRC/DG RTD.
ski ulagač u istraživanja i razvoj je europski proizvođač automobila Volkswagen koji je u 2013. lani povećao investicije u R&D za golemih 23 posto, na čak 11,7 milijardi eura. I sljedeća tri mjesta među vodećom četvorkom na globalnoj ljestvici drže iste tvrtke koje su ih držale i godinu dana ranije, korejski Samsung Electronics, te američke tvrtke Microsoft i Intel. I Samsung je dramatično povećao ulaganja u R&D, za čak 25,4 posto, na ukupnih 10,2 milijarde eura. Za usporedbu, prema podacima koje je nedavno objavio Eurostat, čitav hrvatski privatni sektor je lani u R&D ukupno uložio oko 180 milijuna eura, što znači da je samo Volkswagen uložio 65 puta više nego sva hrvatska privatna poduzeća zajedno. No, u pregledu za 2014. među vodećih deset postoje i novopridošlice, to su američki Google na devetom mjestu i europski Daimler na desetom. Vodeću desetoricu kompletiraju dvije švicarske farmaceutske tvrtke, to su Novartis i Roche, te japanska Toyota i američki Johnson & Johnson. Dva vodeća privredna sektora po ulaganjima u istraživanja i razvoj u svijetu, farmaceutika i biotehnologija, te tehnološka postrojenja i oprema, pokazala su umjereno
31. prosinca 2014. Broj 127/128 / 2014. Izvješća iz institucija Europske Unije
povećanje ulaganja u istraživanja i razvoj, 2,4 i 3,3 posto. Za najveći porast, od 13,6 posto, pobrinuli su se građevinari i proizvođači materijala, dok su čelna tri sektora povećala ulaganja osjetno više od svjetskog prosjeka, softver i kompjutorske usluge za 11,4 posto, elektronika i električna oprema 9 posto te proizvođači automobila i auto dijelova 7,1 posto. Analiza trendova od početka financijske krize 2009. pokazuje oporavak ulaganja u R&D u razdoblju od 2010. do 2012. Međutim, ulaganja europskih kompanija znatno su se usporila u 2013. i bila su praćena padom prihoda od prodaje. Američke kompanije pokazale su se u međuvremenu osjetno žilavijima. Također, europske kompanije koncentrirale su se u sektorima sa srednjim intenzitetom ulaganja u R&D poput proizvodnje automobila i auto dijelova, dok američke dominiraju u sektorima s visokim intenzitetom istraživanja, osobito u ICT industriji. Američke tvrtke koje djeluju u sektorima s visokim intenzitetom ulaganja u R&D investiraju puno više nego istovrsne europske kompanije. Najveća je razlika u ICT sektorima kao što su softver, poluvodiči, kompjutorski hardver, Internet, kompjutorske usluge i biotehnologije povezane sazdravstvom: europske tvrtke koje obuhvaća izvješće Europske komisije uložile su lani 61,9 milijardi
5
DESET VODEĆIH EUROPSKIH KOMPANIJA PO ULAGANJIMA U ISTRAŽIVANJA I RAZVOJ (R&D) Redoslijed
Kompanija
Zemlja
Sektor
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7.
Vokswagen Daimler BMW Sanofi-Aventis Robert Bosch Siemens GlaxoSmithKline
Njemačka Njemačka Njemačka Francuska Njemačka Njemačka UK
8.
Airbus
Nizozemska
9. 10.
Ericsson Nokia
Švedska Finska
Automobili i dijelovi Automobili i dijelovi Automobili i dijelovi Farmaceutika i biotehnologija Automobili i dijelovi Elektronika i električna oprema Farmaceutika i biotehnologija Avionska, svemirska i obrambena industrija Tehnološka postrojenja i oprema Tehnološka postrojenja i oprema
R&D 2013. (mlrd. Eura) 11,74 5,38 4,79 4,76 4,65 4,56 4,15 3,58 3,48 3,46
Izvor: The 2014 EU Industrial R&D Investment Scoreboard. European Commission, JRC/DG RTD.
E uropske kompanije su srednjeg intenziteta ulaganja u R&D poput proizvodnje automobila i auto dijelova eura, dok su američke u istraživanja i razvoj investirale 142,6 milijardi eura. Da li iz ulaganja u istraživanja proistječu
patenti? Europska komisija prvi put je ove godine potražila odgovor na to pitanje i ustanovila da vodeći svjetski ulagači u R&D, koje je EK obuhvatila anketom, osvajaju oko jedne trećine svih patenata koje izdaju europski i američki patentni uredi. Najviše patenata uspijeva registrirati sektor elektronike i električne opreme, čak deset puta više nego farmaceutika i biotehnologija, a najaktivniji i najuspješniji u patentiranju svojih otkrića su Samsung i IBM.
ukratko ECB: EKSPANZIVNA MONETARNA POLITIKA IPAK BI BILA KORISNA „Zbog načina mjerenja i statistike, pokazatelji inflacije skloni su preuveličavati stvarnu inflaciju, tako da indeks jednak nuli zapravo znači negativnu stopu“, objasnio je u intervjuu Wirtschaftswocheu potpredsjednik ECB-a Vitor Constancio. Pritom je iznio i nekoliko vrlo značajnih misli koje se nikako neće dopasti pobornicima njemačkog ordoliberalizma u vođenju europske monetarne politike. Potvrdio je da je kupnja vrijednosnih papira od strane ECB-a na sekundarnom tržištu, „čak i državnih obveznica, savršeno legalna“. Constancio je rekao da se slaže da se monetarnom politikom ne može potaknuti rast, ali da ipak „u kratkom roku ekspanzivna monetarna politika može pomoći da se popuni proizvodni jaz“. Ta politika „osobito je učinkovita kada kupujemo (ECB) vrijednosnice od nebankovnog sektora“, rekao je potpredsjednik ECB-a.
POROŠENKO TRAŽI SASTANAK S PUTINOM Ukrajinski predsjednik Petro Porošenko izrazio je želju da se 15. siječnja sastane s predsjednikom Rusije Putinom, francuskim predsjednikom Hollandeom, te s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel. Svrha ovog sastanka, koji bi se trebao održati
u glavnom gradu Kazahstana Astani jest nalaženje načina za okončanje sukoba u Ukrajini. Govoreći na konferenciji za tisak u ponedjeljak u Kijevu, Porošenko je izjavio kako su ministri vanjskih poslova zemalja članica ‘normandijskog formata’ dobili zadatak da pripreme dnevni red i nacrt rezolucija za ovaj sastanak na vrhu, upućujući na sličan takav četvorni sastanak održan prije nekoliko mjeseci u Francuskoj. Kao posrednik u razgovorima, svoju pomoć u organizaciji ponudio je predsjednik Kazahstana Nursultan Nazarbajev.
EURO SE ŠIRI I NA LITVU Litva prihvaća 1. siječnja na referendumu euro. Razlozi zbog kojih građani ove geografski najzapadnije baltičke zemlje žele zajedničku valutu su očekivanje bolje ekonomije, veća stabilnost, ali i učvršćivanje europskog identiteta i pripadanja u ozračju nesigurnosti zbog ruskih namjera. Prošle godine Rusija je u nizu situacija pokazivala da je veliki susjed i naizgled nije marila što su Balti dio europskih i euroatlantskih integracija. Građani žele taj ishod iako su svjesni i nezaposlenosti i niskog rasta eurozone. Oni sami mirno su podnijeli velike i teške reforme zbog kojih je i kod njih nezaposlenost visoka.