BROJ 120. 13. SIJEČNJA
2009. Prva pratilja Miss Hrvatske 2011. Miss Interneta 2014. Menadžerica vodeće lifestyle tvrtke na Srednjem Istoku
OTKRIVAMO
KAKO JE VARAŽDINKA DORA MARKOTIĆ MARTINEZ (23) OSVOJILA GRAD SNOVA I BUDUĆNOSTI
Moj uspjeh u Dubaiu tek je početak
BESPLATNO DIGITALNO IZADNJE
tjednik
e
1996. Varaždinska najklinceza1
2
Kronika tjedna
HABUŠ IZNENAĐEN
Utorak, 13. siječnja 2015.
NATJEČAJ ZA ŠEFA VART
Livija Faić oštro de
Mesek podnio ostavku s funkcije predsjednika UV JUGS-a Marijan Mesek, dosadašnji predsjednik Upravnog vijeća Javne ustanove Gradski stanovi podnio je 31. prosinca 2014. godine ostavku s navedene funkcije. U kratkom telefonskom razgovoru Mesek nam je
Kao razlog Habuš vidi njegovo inzistiranje na otkazu Kukecu potvrdio da je podnio ostavku te naglasio kako se osjeća dobro jer je ipak riješio dva najveća problema, smjenu ravnatelja JUGS-a i useljenje u stanove. - Osjećam se dobro jer
sam uspio riješiti dva najveća problema. Ljudi su konačno uselili u stanove, a to mi je bio i cilj. Također, smjenili smo dosadašnjeg ravnatelja Vladimira Kukeca. Kukec je smjenjen regularno, zakonskim putem. Njegovi uvjeti nisu prihvaćeni, međutim ima se pravo žaliti - rekao je Mesek. Gradonačelnik Goran Habuš iznenađen je Mesekovom ostavkom i odbacuje optužbe da je Grad Varaždin kao osnivač JUGS-a odgovoran za loše stanje u ustanovi. - Iznenađen sam Mesekovom ostavkom i ne znam zašto ju je podnio jer si je u posljednja dva mjeseca dao dosta truda da se riješi problem ravnatelja i useljenja u stanove - rekao je Habuš, ističući kao razlog njegove ostavke možda njegovo inzistiranje na otkazu Kukecu.
Ovih dana završio je rok prijave na natječaj za direktora gradske tvrtke Vartop, što ga je Grad Varaždin raspisao još krajem studenog 2014. godine da bi ga polovicom prosinca poništio pa ponovno raspisao 30. prosinca 2014. godine. Zbog poništavanja prvotnog natječaja koji je bio izrazito usko definiran, ali i poprilično nedefiniranih
Ovakve glasine očito su ciljano usmjerene, smatra Livija Faić stručnih zahtjeva i spreme, u varaždinskim kuloarima pojavile su se glasine kako se mjesto direktora gradske tvrtke Vartop namješta zbog političkog kadroviranja. Namještanje natječaja sve se češće počelo vezati uz mladu SDP-ovku Liviju Faić, predsjednicu Foruma žena SDP-a Varaždinske županije. Na upit namješta li joj se doista mjesto direktorice Vartopa, Faić je oštro demanti-
rala takve navode. – Ovakve lažne glasine kojima raspolažete i koje nažalost kruže medijskim i javnim prostorom, očito su ciljano namijenjene nanošenju štete meni i mojoj stranci s obzirom da sam predsjednica Foruma žena SDP-a Varaždinske županije – odgovorila je Faić. Kako kaže, navedene glasine su namjerne laži i nanošenje štete, jer se na spomenuti natječaj nije ni javila. – Jer kako drugačije te
TOPA POBUDIO SUMNJE
emantirala glasine da i vi i cjelokupna javnost prosudi ozbiljnost i točnost takvih glasina. Kako se može nešto namjestiti
Niti sam se javila na taj natječaj, niti se planiram javiti, kaže Faić
tjednik
glasine nazvati nego kao namjerne laži i nanošenje štete, jer činjenica (naravno, provjerljiva!) je da niti sam se javila, a niti planirala javiti na natječaj za direktora Vartopa budući da imam sasvim druge planove u svom poslovnom životu. Samim time, molim
e
3
Kronika tjedna
Utorak, 13. siječnja 2015.
nekome tko se uopće nije javio na natječaj – odgovorila je Livija Faić, predsjednica Foruma žena SDP-a Varaždinske županije. U namještanje natječaja ne vjeruju ni varaždinski gradonačelnik Goran Habuš, ni predsjednik županijskog SDP-a i saborski zastupnik Mario Habek. Habuš tvrdi kako mu je ovo prvi glas o namještanju spomenutog natječaja, dok Habek, kako nam je rekao u telefonskom razgovoru, nije ni znao da je natječaj raspisan. IMPRESSUM
eTjednik Nakladnik: Conceptus Publica d.o.o. 42000 Varaždin, I. Kukuljevića 23 Redakcija tel/fax: 042/488-488 Predsjednik Uprave: Zvonimir Brlenić
PRIVATNA SVADBA
Jurgec snimljen kako pjeva Sarajevu, Trebeviću i Paveliću Na adresu naše redakcije u srijedu, 7. siječnja, navečer stigla je video snimka HDZ-ovog načelnika Donje Voće Krunoslava Jurgeca koji na privatnoj svadbi na melodiju pjesme Jasenovac i Gradiška Stara pjeva stihove “Sarajevo ispod Trebevića, bit ćeš opet Ante Pavelića, bit ćeš opet Ante Pavelića”. Iako je snimka bila mutna, iz nekoliko izvora potvrđeno nam je da se doista radi o načelniku Krunoslavu Jurgecu, a
Glavni urednik: Alen Matušin e-mail: kontakt@evarazdin.hr Redakcija: Valerija Mihalić, Ivan Tomašković, Josip Novak Fotografi: Zoran Stanko, Nikola Kokotec Grafika: Domagoj Sigur
snimka je navodno nastala na privatnoj svadbi u Trakošćanu. Jurgec na mikrofon prvo govori kako je protiv Stipe Mesića i Ive Josipovića, a potom da je za HDZ i Hrvatsku. Komentar smo zatražili od načelnika Krunoslava Jurgeca koji nije ni potvrdio ni demantirao da je na spomenutoj snimci, te je tom prilikom rekao da “ne sjeća se ni tog videa ni događaja” i napomenuo da će se o svemu očitovati naknadno.
Marketing Saša Golubić - 042/488-605 sasa.golubic@conceptus-publica.hr Margareta Leskovar - 042/500-651 margareta.leskovar@conceptus-publica.hr Marija Herceg - 042/488-602 marija.herceg@conceptus-publica.hr
4
Kronika tjedna
Utorak, 13. siječnja 2015.
VELIK INTERES
Lideri braniteljskih prosvjeda u Varaždinu U prepunoj kongresnoj dvorani hotela Turist, održana je tribina pod nazivom “100 posto za Hrvatsku” na kojoj su govorili Ante Deur, Đuro
“Milanović i Josipović također su imali priliku postati invalidi” Glogoški i veteran specijalne policije Stiv Culej objasnivši okupljenima zašto branitelji i invalidi Domovinskog rata već skoro tri mjeseca prosvjeduju ispred zgrade Ministarstva branitelja u u Zagrebu.
- Imali su Milanović i Josipović priliku braniti Hrvatsku s puškom od agresora i biti u invalidskim kolicima. No, ti ljudi u Domovinskom ratu nisu imali empatiju prema svojem narodu, a danas nemaju ni poštovanje prema hrvatskim braniteljima, rekao je na tribini Ante Deur predsjednik Zbora udruga veterana hrvatskih gardijskih postrojba. Obraćajući se okupljenima naglasio je kako je počašćen što je u našem gradu, ustvrdivši da je Varaždin “100 posto za Hrvatsku”. - Poštujemo svakog čovjeka. Ali mora se za sva vremena znati kako je nastala ova država i mora se poštivati njezin temelj, a to je Domovinski rat koji je iznad svih nas – zaključio je Ante Deur. (jn)
Mrak Taritaš: “H godine još nije p Nakon što je u ponedjeljak vijence na vlastitu inicijativu položilo izaslanstvo HDZ-a i time izazvalo burne reakcije, komemoracijom i misom kod kapele u Podrutama danas je službeno obilježena 23. godišnjica pogibije petorice europskih promatrača, stradalih u helikopteru misije Europske zajednice. U podnožju spomen obilježja vijence su položila izaslanstva Republike Italije, Francuske, Varaždinske županije i
Grada Novog Marofa, a u ime Vlade Republike Hrvatske okupljeni-
Lapsus linguae ili što... ministrice graditeljstva? ma se obratila ministrica graditeljstva Anka Mrak Taritaš. Nejasno je, međutim, iz
Utorak, 13. siječnja 2015.
5
Kronika tjedna BABY BOOM BIO JE U KOLOVOZU
U Varaždinu lani rođeno 14 pari blizanaca
Hrvatska 1992. postojala” kojeg razloga je ministrica tom prilikom rekla da Hrvatska 1992. “još nije postojala”, iako je Hrvatska svega nekoliko mjeseci nakon spomenute nesreće, 22. svibnja 1992., već postala punopravnom članicom Ujedinjenih naroda. - Prije 23 godine vojska jedne zemlje koja više ne postoji, koja je počinila agresiju, raketirala je nenaoružani helikopter na putu iz Mađarske u Zagreb. Tom prilikom tragično su stradali pri-
padnici nama dragih zemalja. Oni su radili svoj posao u mirovnoj misiji, u vrijeme kada Hrvatska još nije postojala - rekla je, naime, Mrak Taritaš. - Danas nakon 23 godine postoji Hrvatska koja je izvojevala svoj put do članstva u EU, u kojoj aktivno sudjeluje i vidi svoju budućnost – dodala je u nastavku svog govora, istaknuvši kako iz prošlosti svi učimo, a životi europskih promatrača utkani su u sadašnjost i budućnost Hrvatske.
Prošle godine u Varaždinu je rođeno 1530 djece. Prema podacima Službe za ginekologiju i opstetriciju najviše beba rođeno je u kolovozu 2014., njih 153, a najmanje u veljači kada su rođena 102 djeteta. Pogledaju li se imena koja su tijekom prošle godine roditelji davali svojoj djeci, može se zaključiti da su i dalje najpopularnija tradicionalna hrvatska imena. “Baby boom“ u varaždinskom rodilištu zabilježen je u kolovozu kada je najviše dječaka dobilo ime Luka, David i Jan. Kod djevojčica, najpopularnija imena bila su Dora, Ema, Tena, Lena i Lara... - Lani je rođeno 14 pari blizanaca, a točan broj rođene muške ili ženske djece znat ćemo krajem siječnja kada se obrade svi podaci – ističe Nada Jalšić, prvo-
stupnica sestrinstva. Inače, u Službi za ginekologiju i opstetriciju Opće bolnice Varaždin trenutno radi 11 specijalista ginekologije i opstetricije. Rodiljama su uvijek pri
Omiljena imena i dalje su Dora, Ema, Tena, Lara, Luka, David... ruci i četiri specijalizanta ginekologije i opstetricije, dva specijalista pedijatra, jedan specijalizant pedijatrije, 10 prvostupnica sestrinstva, četiri prvostupnice primaljstva, 19 medicinskih sestara i 19 primalja.
6
Politika
Utorak, 13. siječnja 2015.
ANALIZA Da se pita građane Varaždinske županije Cestica Petrijanec JOS 61,37% KGK 38,63%
Donja Voća JOS 58,08 % KGK 41,92%
Sračinec
Vinica JOS 63,25% KGK 36,75%
Maruševec
Vidovec JOS 70,12% KGK 29,88%
Varaždin
Klenovnik Bednja Beretinec Ivanec Lepoglava
G. JO Sv. Ilija JOS 60,80% KG KGK 39,20%
Novi Marof
IVO JOSIPOVIĆ OSVOJIO SEDAM UTVRDA HDZ-A VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
Piše: Valerija Mihalić
Breznički Hum Visoko KGK 61,57% KGK 38,43%
Breznica
7
Politika
Utorak, 13. siječnja 2015.
e dosadašnji predsjednik bi ponovno pobijedio U demokraciji pobjeđuje većina pa je Republika Hrvatska dobila prvu predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović. Ivo Josipović pobjedu je odnio šest županija i gradu Zagrebu
Trnovec Bartolovečki
. Kneginec OS 60,58% GK 39,42%
Sveti Đurđ
Jalžabet JOS 53,14% KGK 46,86%
Martijanec
V. Bukovec
M. Bukovec Ludbreg
Varaždinske Toplice
Ljubešćica KGK 62,26% JOS 37,74%
Republika Hrvatska dobila je prvu predsjednicu. Nakon neizvjesne izborne noći i, kako se to ovih dana vrlo popularno kaže, „mrtve utrke“ za predsjednika Republike Hrvatske, mandat od pet godina osvojila je Kolinda Grabar-Kitarović, kandidatkinja HDZ-a i prva žena u povijesti Hrvatske koja
će kao predsjednica svoju poz i c iju zauzeti na zagrebačkom Pantovčaku. Grabar-Kitarović tijesnu pobjedu uzela je u 14 hrvatskih županija, a svoj glas dalo joj je 50,74 posto birača. Mnogi politički komentatori njenu pobjedu nazivaju Pirovom, smatrajući kako je pobjeda došla na krilima dijaspore, s nešto više od 30 tisuća glasova u njenu korist. Međutim, 1 114 865 građana i građanki s pravom glasa odlučilo je svoj glas dati upravo
HDZovoj kandidatkinji, a demokracija nas uči kako većina odlučuje. S druge strane, dosadašnji predsjednik Ivo Josipović, jedini od dosadašnjih predsjednika države koji nije uspio produljiti mandat, izgubio je Pantovčak s 1 082 430 glasova. Pomalo u nevjerici, ali mirno i staloženo, nakon 22 sata 11. siječnja, čestitao je Kolindi Grabar-Kitarović na pobjedi te dao naslutiti kako ćemo ovog profesora i kompozitora još gledati na hrvatskoj političkoj sceni. U prilog tome zasigurno mu ide potpora od upravo 1 082
430 glasova, odnosno premoćna pobjeda u šest županija i Gradu Zagrebu. Već tradicionalno, Josipovića je veliku podršku dobio upravo u Istarskoj županiji, Primorsko-goranskoj, Gradu Zagrebu, Krapinsko-zagorskoj županiji, Koprivničko-križevačkoj, Međimurskoj i Varaždinskoj županiji. Od spomenutih županija najviše je dobio u Istarskoj, čak 79,47 posto, u Međimurskoj 72,60 posto te u Varaždinskoj županiji potporu od 64,23 posto. Suzimo li rezultate na lokalnu razinu, vidjet ćemo kako je Ivo Josipović u Varaždinskoj županiji premoćno pobijedio HDZovu kandidatkinju. Pobjeda u 6 gradova i 18 općina Varaždinske županije dovoljno govori o tome kako dišu naši sugrađani i sumještani. Zanimljiv
8 je i podatak da je Kolinda Grabar-Kitarović pobjedu odnijela u svega tri općine, u HDZ-ovim općinama Ljubešćica i Visoko te u jednoj HNS-ovoj općini Bednja. Neodlučeno je bilo u Brezničkom Humu, gdje su Josipović i Grabar-Kitarović popola podijelili glasove. U krajnju ruku, neobičan je rezultat da je Josipović vrlo visoke rezultate postigao i u tradicionalno čvrstim utvrdama HDZ-a u Varaždinskoj županiji. Vidovec s vrlo visokih 70,12 posto, Vinica s 63,25 posto, Petrijanec s 61,37 posto, Sveti Ilija s 60,80 posto, Gornji Kneginec s 60, 58 posto, pa čak i Donja Voća s
Politika 58,08 posto te Jalžabet s 53,14 posto, rezultati su koji govore o premoćnoj pobjedi Josipovića u Varaždinskoj županiji. S tim se slaže i varaždinski župan Predrag Štromar, koji je naglasio kako su mještani Varaždinske županije birali jednu tolerantnu i uljudnu sliku naše županije. – Izuzetno sam zadovoljan rezultatima izbora u Varaždinskoj županiji, jer su građani birali jednu uljudnu sliku lijepe naše. Birali su kandidata koji je smiren, tolerantan i koji želi uspjeh gospodarstvu Republike Hrvatske – rekao je župan Štromar. Činjenicu da je Josipović premoćno pobijedio u dosad čvrstim HDZ-ovim općinama, Štromar tumači optimistično. –
Naši mještani iz HDZovih općina vidjeli su da je Josipović bolja opcija od Kolinde Grabar-Kitarović. Oni sami vide kako žive kada su na vlasti u njihovim općinama načelnici iz HDZ-a i očito to ne odobravaju stoga su svoju potporu i glas dali Josipoviću – smatra Štromar. Komentar lošeg rezultata Kolinde Grabar-Kitarović u Varaždinskoj županiji, posebice u HDZ-ovim općinama (izuzev Ljubešćice i Visokog), tražili smo i od predsjednika Županijske organizacije HDZ-a Anđelka Stričaka, no do zaključenja broja nismo ga uspjeli dobiti. U svakom slučaju, Josipović je premoćno pobijedio i u svih šest gradova Varaždinske županije. Varaždin mu je dao 71,31 posto glasova, Ivanec 70,15 posto, Ludbreg 67,11 posto, Varaždinske Toplice 59,97 posto, Novi Marof
Utorak, 13. siječnja 2015.
53,12 posto, dok mu je Lepoglava dala 53,08 posto glasova. Ukoliko bi rezultate preslikali na parlamentarne izbore, koji nam slijede krajem 2015. godine, jasno je kao dan da će vlast u Varaždinskoj županiji ponovno osvojiti koalicija HNS-SDP. Radikalizam nekih članova HDZ-a Varaždinske županije, kojem smo svjedočili posljednjih tjedana kampanje za predsjedničke izbore, Varaždincima i Varaždinkama, odnosno žiteljima Varaždinske županije, nije baš najbolje sjeo. Tolerantnost, smirenost i uljudnost, kako je rekao župan Štromar, odlike su kandidata kojeg je Varaždinska županija izabrala. Ipak, odlika demokracije jest pobjeda većine. Ovog puta, većina Hrvatske odabrala je Kolindu Grabar-Kitarović. Naravno, ne bi bilo pošteno da ih ne spomenemo, odabrala ju je i većina dijaspore.
Naši mještani iz HDZ-ovih općina vidjeli su da je Josipović bolja opcija od Grabar-Kitarović. Oni sami vide kako žive kada su na vlasti u njihovim općinama načelnici iz HDZ-a i očito to ne odobravaju stoga su svoju potporu i glas dali Josipoviću, smatra Štromar
10
Kolumne
Utorak, 13. siječnja 2015.
PISMA IZ HRVATISTANA
Te tri slatke riječi – ‘ja sam ustaša’
Piše: Branko Detelj
N
e znam za vas, ali meni je to, moram priznati, potpuni misterij. Nije baš da se radi o nekakvoj krležijanskoj rečeničnoj konstrukciji, pa da čovjek mora biti član Mense ili bogzna kako vispren da je uspije prevaliti preko usana. Daleko od toga, riječ je o jednostavnoj rečenici. Tri riječi. Zašto je onda, vrag bi ga znao, na pitanje novinara ili u nekoj drugoj prigodi, tako teško izgovoriti to famozno ‘Ja sam ustaša’. Zaista, da imam i najmanjih simpatija naspram koljačke poetike Pavelićevih crnokošuljaša, da smatram kako je njegova marionetska tvorevina bila izraz tisućljetnih težnji hrvatskoga naroda, da su mi stričevi, kako to obično argumentiraju apologet-
ski nastrojeni trabanti, ubijeni na Bleiburgu, da mi je arhitektura jasenovačkog logora estetski bliža od arhitekture peterburškog Ermitaža, da se oduševljavam rasnim zakonima, ili da mislim kako je vrhunac mudrosti zatvoriti u logor ili ubiti drugačijeg od sebe, ja bih to, braćo i sestre, bez ikakvog problema napisao na ovome mjestu. Jesam, ustaša sam, možemo li na sljedeće pitanje? Nije ugodno kada se čovjek srami svojih osjećaja ili uvjerenja. Ne razumijem stoga od čega zaziru i koga se boje svi ti silni, ovdašnji simpatizeri endehaške diktature. oga s e b oj e estradni bojovnici i doglavnici, svi ti thompsoni, bulići i čagalji? Koga se boje ti brendovi i turisti s poglavnikova groba, svi ti šukeri, šimunići i mamići? Pred kime drhti kaptolski establishment, svi ti lasići, košići i pozaići? Koga ili čega se boje svi ti političari i poglavice kojekakvih homofobnih i referendumaških udruga, svi ti vrli mu-
K
ževi, ‘mjerači kukuruza’ i korpulentne dame što inspiraciju crpe iz mraka prve polovice četrdesetih godina prošloga stoljeća? kako to da svi oni, kada ih pitate zašto su, tamo i tamo, tada i tada, urlali ustaške davorije ili mahali podignutom desnicom, umjesto konkretnog odgovora u pravilu krenu nešto prtljati kako, eto, nisu znali, ili su bili pijani, ili ih je nagovorio susjed, ili se ne sjećaju, ili su mislili da je riječ o staroj šansoni Tereze Kesovije? Ispada da je filoendehaški ‘izlazak iz ormara’ nezgodniji i riskantniji od onog homoseksualnog. Još bi čovjek razumio da oni eventualnim priznanjem nešto riskiraju, ugled, karijeru, posao, brak, ljubavnicu, zatvor – u Njemačkoj, recimo, postoji zakon koji sankcionira sve one koji negiraju nacističko zlo – ali u Hrvatskoj je danas ozračje takvo da ćete veće neugodnosti imati ako se predstavite kao šahist ili numizmatičar, nego zbog povika ‘za dom spremni’. Na por-
I
talu eVaraždin.hr ovih ste dana tako mogli čitati vijest i vidjeti snimku na kojoj načelnik Donje Voće Krunoslav Jurgec, na svadbi u Trakošćanu solira na podiju i na melodiju pjesme ‘Jasenovac i Gradiška Stara’ pjeva stihove: ‘Sarajevo, ispod Trebevića, bit ćeš opet Ante Pavelića, bit ćeš opet Ante Pavelića’. I taman kad pomisliš da će čovjek doći i reći – jesam, to sam bio ja, pjevao sam jer mi je poglavnik super, jer Francetićevu sliku držim iznad postelje, jer sanjam Hrvatsku do Sarajeva i Zemuna, jer su to moji osjećaji i uvjerenja – on se, eto, odjednom više ničega ne sjeća. a kako je moguće? Kažem, potpuni misterij. Zar je tako teško reći te tri slatke riječi ‘Jesam, ustaša sam’. Ili će ipak biti da su svi ti vrli muževi, što se zanose i oduševljavaju poglavnikom, Jurom i Bobanom, zapravo tek ustaške pičkice, hrabri samo na tuđim svadbama, po blatnim klijetima i za šankovima zadimljenih birtija.
P
11
Kolumne
Utorak, 13. siječnja 2015.
VOLIM VARAŽDIN
Taksi zamjena za “buseke” Kada je zapao snijeg u nedjelju na prvi predsjednički izborni dan, auto mi je bio zatrpan snijegom, bez zimskih guma, a izborno mjesto udaljeno 5 ulica, dva kilometra....
N
estali su s varaždinskih ulica simpatični mali autobusi, popularni “buseki”, koji su glumili gradski prijevoz, bili bez redovnog voznog reda, zaustavljali se na neoznačenim Piše: Boris Ratković stajalištima i bez pristuumirovljeni novinar pačnih informacija putnicima kojim pravcima i ulicama voze. Na takav način nisu mogli privuPriča mi prijatelj ći Varaždince i potaknukako su njih četvoro ti ih da gradsku vožnju osobnim automobiliposlije noćne pijače ma zamjene jeftinijim zbog viška alkohola javnim prijevozom. “Buseki” su se pojavili u krvi ostavili svoje na ulicama 2004. godine automobile, nazvali i vozili gradom, prigradskim naseljima, do trgoCammeo koji ih je vačkih centara na periodvezao doma i... feriji, do okolnih sela. judi su ih koristili za odlazak i povratak na posao, na tržnicu, u kupovinu, bolnicu, na groblje. Koliko su bili rentabilni i donosili tvrtki dobitak ili gubitak nije poznato ali, zadnji podaci govore da je firma “Varaždin bus” 2014. godine završila u stečajnom postupku.
L
Grad je nedavno dobio neophodnu zamjenu za “buseke”, poslije Rijeke, Osijeka i Zagreba, tvrtka Taxi Cammeo ponudila je svoje usluge Varaždinu. Prije dva mjeseca pojavila su se vozila Cammeo i počela voziti gradom po pristupačnoj cijeni. U to sam se osobno uvjerio: kada je zapao snijeg u nedjelju na prvi predsjednički izborni dan, auto mi je bio zatrpan snijegom, bez zimskih guma, a izborno mjesto udaljeno 5 ulica, dva kilometra. Nazvao sam Cammeo, u roku od tri minute stigao je taksi u Slavensku ulicu, ljubazni vozač odvezao me do Aleje kralja Zvonimira, pričekao da obavim glasanje i vratio doma. Za vožnju (do 5 km) platio sa 20 kuna a čekanje od 6 minuta - 6 kuna! ako niske cijene mnogima će riješiti problem povratka kućama poslije proslava. Priča mi prijatelj kako su njih četvero poslije noćne pijače zbog viška alkohola
T
u krvi ostavili svoje automobile, nazvali Cammeo koji ih je odvezao doma i ukupno naplatio 20 kuna, pet kuna po osobi! Inače, nakon 5 km svaki slijedeći kilometar naplaćuje se 5 a sat čekanja 40 kuna. vrijeme dok nije bilo automobila usluge prijevoza u Varaždinu nudili su kočijaši. Godine 1898. Tvrtka Izidor i Mavro Moses dobila je dozvolu za “najamno vozarstvo” i otvorila “fijakersko stajalište” na Glavnom trgu (Korzu – današnjem Trgu kralja Tomislava). Fijakeri su na “stajalištu” morali biti dostupni građanima 24 sata. Iz nedavne prošlosti spomenimo da je tvrtka Varteks, u vrijeme kada je zapošljavala više od 8.000 radnika, imala svoj transportni pogon koji je 3 puta dnevno autobusima dovozio radnike na posao i vozio kućama. Varteksovi autobusi prevozili su zaposlene i drugih firmi.
U
12
Politika
Utorak, 13. siječnja 2015.
SINIŠA JENKAČ
Tko je žestoki Hr rival koji je srušio proračun Marofa Razgovarao: Alen Matušin
Foto: Arhiva/Zoran Stanko
Priča o novomarofskoj politici, o kojoj se sada već govori i šire, u posljednjih nekoliko godina priča je o političkom, a kako se često doima – i osobnom rivalstvu između dva čovjeka: Siniše Jenkača i Darka Hrenića. Oko njih dvojice lokalna javnosti na izborima 2013. godine bila je podijeljena slično kao i
hrvatska javnost u aktualnom slučaju Ive Josipovića i Kolinde Grabar Kitarović, samo taj put u Hrenićevu korist. Kako će biti na izvanrednim izborima za koji mjesec, preostaje nam da vidimo. Međutim, može se reći da je prilikom osvajanja vlasti 2013. godine, kao i prilikom njezinog rušenja prije manje od mje-
sec dana, presudnu ulogu odigrala politička matematika. HSS i Laburisti, odnosno – oni isti koji su prošle godine, s iznimkom bivšeg SDP-ovca Marijana Kopjara, pridonijeli tijesnoj Hrenićevoj pobjedi – a Kukuriku koaliciji u Gradskom vijeću osigurali većinu – sada su većinu osigurali Jenkačevom HDZ-u, a prora-
čunu Grada pad. Početak kraja, ako se to tako može nazvati, bio je, dakako, izlazak Hrenića iz HNS-a i zalaganje za pomirbu HNS-a i Reformista, na koju bi u trenutnoj situaciji teško pomišljao i netko poput Tuđmana - premda je istina da ih je ovih dana (nakratko?) uspio ujediniti zajednički predsjednički kandi-
Politika
Utorak, 13. siječnja 2015.
13
Č
renićev o a? dat Ivo Josipović.... Sinišu Jenkača odlučili smo, pak, pitati zašto se za boljitak grada nije odlučio boriti amandmanima na proračun, što je bio prigovor njegovih političkih oponenata, te skriva li se u njegovom sukobu s Hrenićem nešto više od političkog rivalstva... I široj javnosti već je poprilično poznato da se no-
vomarofska politika u posljednjih nekoliko godina zapravo svodi rivalstvo između vas i Darka Hrenića. Postoji li neki osobni animozitet između vas dvojice? - Barem što se mene tiče, nema nikakvog animoziteta, pogotovo ne osobnog. Naša razmimoilaženja su na političkoj razini. Niti se osob-
no družimo niti imamo zajednički krug prijatelja i osim toga što je Novi Marof mala sredina pa se susrećemo na nekim događajima, nemamo nikakvih drugih dodirnih točaka. Premda on svojevremeno meni nije htio pružiti ni ruku, ja njega uvijek pozdravim. S obzirom da me često spominje u negativnom
kontekstu, on očito ima neki problem sa mnom, ali ja odgovorno tvrdim da privatno ni na koji način nismo zavađeni. To je čista politika! Još ljetos znalo vas se vidjeti zajedno nakon što je on izašao iz HNS-a, kako to komentirate s obzirom na sadašnju situaciju? - U izvanpolitičkim situacijama, kao što sam i
14 rekao, mi smo se najnormalnije susretali, a u situaciji kada je izašao iz HNS-a i tražio potpore također smo normalno komunicirali. Ne znam koji je razlog tomu što g. Hrenić u određenom trenutku počinje zaoštravati odnose, ali pretpostavljam da je to zato što na poziciji za gradonačelnika kao jedinog rivala vidi mene. Možda je to i 2013. godine bio način da senzibilizira svoje članstvo, za što sada otkako više nije u HNS-u imam i potvrdu. Naime, sadašnja predsjednica HNS-a Dragica Bitar rekla mi je da ih je znao prozivati zato što
Politika vu obitelj”? - Meni to zvuči pomalo djetinjasto i vuče mi samo na to da pokušava zaoštriti kampanju i senzibilizirati javnost za sebe na način da se prikaže ugroženim od “nekakvih zločestih HDZ-ovaca”. Svi mediji mogu potvrditi da se nikada nismo bavili, a nikada se ni nećemo baviti Hrenićem osobno, pogotovo njegovom obitelji ili djecom. Nas to ne interesira! To nas zapravo žalosti i pitamo se koji je uopće njegov motiv da u javnost izlijeće sa svojom djecom i obitelji, što je potencirao i u prošloj kampa-
Osnivač je tvrtke za čarter koja raspolaže s dvije jedrilice, radi u “Plastici Šantek” bi oni ponekad sa mnom ili nekim drugim istaknutijim članom HDZ-a sjeli na kavu. Čak je znao reći da ga oni “fizički moraju braniti od nas”. Dakle, postoji određena namjera da se u nekim trenucima namjerno zaoštravaju odnosi, ali ja odgovorno tvrdim da osim toga što smo mi različite političke stranke, nikakvih drugačijih “zaoštrenih odnosa” nema. Kako onda komentirate Hrenićevu izjavu da vam “nikada neće oprostiti” i da je svako vaše priopćenje ujedno i “udarac na njego-
nji. Ne potenciramo to mi! Uostalom, i njemu osobno više bi koristilo da izbjegava takav način komunikacije jer građani su već dosada shvatili da to nije točno. Jedna od stvari koje se vama osobno često predbacuju je vaše radno iskustvo. Budući da o tome postoje različite priče, možete li javnosti, pa i svojim glasačima, reći čime se zapravo bavite? - Trenutno radim u “Preradi plastike Šantek” kao voditelj prodaje, a moja obitelj još od 80-ih je u vlasništvu obrta, odnosno – danas
Utorak, 13. siječnja 2015.
“Sve sam suprotno od onoga što navode ljudi poput Radimira Čačića” tvrtke za prijevoz opasnih tvari. Ja osobno osnivač sam tvrtke koja se bavi čarterom jedrilca, ali zbog političkog angažmana izašao sam iz vlasničke strukture. Tvrtka u svom vlasništvu ima dvije jedrilice u vrijednosti od po 200 tisuća eura, u nju sam uložio mnogo vlastitih sredstava kroz kreditno zaduženje, a u tom poslu sam se kao kontinentalac našao sasvim slučajno na jednom jedrenju s prijateljima koji su također krenuli u taj posao. Išli smo polako, iako mogu reći da ne dolazim iz financijski ovisne obitelji. Moji djedovi s jedne i druge strani bili su obrtnici i svi mi čitav život smo radili i pridonosili razvoju. Ne znam što bih drugo osim toga mogao reći, osim što se mogu pohvaliti da nisam dužan ni porez ni doprinose ni dobavljačima. Sve naše obveze rješavamo na vrijeme, a probleme u poslovanju imamo iste kao i svi drugi poduzetnici u Hrvatskoj. No, nisam osoba koja je zainteresirana za taj
način eskponiranja, pa zato nikada nisam potencirao govoriti niti o svojem poslovanju niti o svojoj imovini. To je vaše pravo, ali ako ništa drugo, niste li upravo na taj način svojim političkim protivnicima da li povod za tvrdnje poput
Utorak, 13. siječnja 2015.
dina radnog staža i nemam nikakvih dugova, a prozivaju me oni koji su iza sebe ostavili tugu, čemer i jad. Od Izraela na dalje! Nastave li se takvi napadi morat ću tražiti pravnu pomoć, međutim mislim da sam o tome sve rekao i stvarno, nemam se više vremena time baviti! Neka se oni bave mojom politikom, a ne sa mnom. U sličnom kontekstu već godinama provlači se i pitanje o vašem školovanju. Predbacuje vam se, naime, da ste u svojoj 37 godini još uvijek apsolvent. Što možete reći o tome? - Mogu reći to da Kineziološki fakultet nisam upisao odmah po završetku škole nego izvanredno, jer sam
Gradski HNS nakon izbora vidi kao most prema Županiji i županu onih koje je iznio Radimir Čačić. Je li vas povrijedila ta njegova izjava i namjeravate li ga tužiti kao što se moglo čuti u kuloarima? - Smatram da za nekoga tko je u politici nije važno je li poduzetnik ili radnik i koje je struke, nego ono
15
Politika
što on predstavlja u politici i koliko u nju daje sebe. Naravno, nije nevažno ni dokazati svoju sposobnost. Međutim, ja sam sve suprotno od onoga što navode ljudi poput Čačića, što najviše govori upravo o njima. Iza sebe imam 17 go-
se u međuvremenu bavio drugim stvarima. Međutim, mladima mogu poručiti da, ako imaju za to mogućnosti, fakultet upišu odmah poslije srednje škole i pokušaju ga završiti jer poslije dođu druge obaveze. No, smatram da to nije
najvažnija stvar na svijetu nego, opet ponavljam, najvažnije to da li političar hoće i može. Od 2005. godine aktivno sam u gradskoj politici, govorim engleski, solidno i njemački, i s obzirom na svoje poslovno iskustvo smatram da imam dovoljno kompetencija.
“Od rotora do mosta...” Jedna od vaših “stiliziranih” izjava bila je da Hrenić više ne može prijeći ni rotor prema Paki ni most preko Bednje. No, dobijete li izbore, kako ćete kao “HDZ-ov gradonačelnik” spomenuta mjesta prijeći i vi sami? - Vrlo jednostavno. Dokaz tomu su svi načelnici Općina oko Novog Marofa, počevši od Ljubešćice, Kneginca, Jalžabeta, Vidovca, Petrijanca... Svi oni nešto rade iako su – HDZ, te surađuju i sa županijskom i sa državnom vlašću. Najvažnije je imati projekte, jer one koji imaju projekte ni jedna vlast ne može zaustavljati. Istina je da smo mi oporba, ali činjenica je da između Reformista i HNS-a vlada zavada. Oni nisu politički protivnici nego – neprijatelji, iz razloga što se radi o jednom političkom tijelu raskoljenom na dva dijela. Sada se postavlja pitanje tko će od njih više uzeti i naravno da zbog toga među njima vlada rat. S druge strane, moj stav je da svi zajedno u Gradskom vijeću moramo voditi bri-
16 gu za grad. Ako je župan Štromar iz HNS-a onda ja očekujem suradnju preko novomarofskog HNS-a i svima nudim ruku. No, isto tako očito je da će se dogoditi promjena vlasti na državoj razini i da na vlast dolazi HDZ sa svojim koalicijskim partnerima. Nakon što ste zajedno s Borisom Ravićem i Marijanom Kopjarom srušili novomarofski proračun, možete li reći koji su to konkretno projekti koje nudite? - Najvažnije od svega što ja ističem u posljednjih pet godina su poslovne zone. To će biti prvi projekt moje uprave! Proračun nećemo napuhavati za 6, 7 milijuna kuna, jer to nije realno. Prije godinu i pol dana podijelili smo
Politika program u nekoliko tisuća primjeraka, ali nažalost, sve ono što je pisalo u tom programu morat će pisati i ponovno. Između ostaloga, neminovne će biti uštede. Odgovorno tvrdim da ću
Utorak, 13. siječnja 2015.
nja zona, za koje je već bilo nekoliko zainteresiranih pa su odustali. Odustali su, pak, jer mi imamo samo zemlju, ništa drugo. Zato je ona priča o nanotehnologiji sama po sebi iluzija, isto kao
Ne treba odmah očekivati revoluciju, ali treba zauzeti smjer i početi rješavati stvari sebi i svojim zamjenicima prvi “skinuti” plaću, a predložit ću da se skine naknada i vijećnicima jer se moramo senzibilizirati. Konačno, i to će na kraju biti neki iznos koji će se moći uložiti u projekte komunalnog oprema-
i tvornica stakla u Oštricama. Odgovorno tvrdim da svaka politika treba biti barem toliko odgovorna da je zasnovana na realnim osovama, jer političar ne može otvoriti tvornicu. Političar kroz svoja poznanstva, veze,
prijateljstva i borbu na terenu stvara samo uvjete za investitore, a prethodno im treba osigurati prostor i infrastrukru. Kad smo već kod poznanstava, u kakvim ste odnosima s nekim od najpoznatnijih novomarofskih poduzetnika kao što su Šantek, Ivec, Zagorec, Kopjar, Meštrić... - Sa svima njima se pozajem i komuniciram, a s nekima sam takoreći kućni prijatelj. Dapače, i ovim putem pozivam sve njih na suradnju, jer i oni imaju svoja poznanstva kroz koja bi se moglo doći do toga da netko otvori neki pogon i zaposli ljude. Međutim, treba reći da ne treba očekivati nikakvu revoluciju jer ništa se ne događa preko noći, ali
Za Hrenića smo bili doslovno “neprijatelji” Kad smo kod HNS-a i g. Bitar koju često spominjete, je li vas Hrenićev izlazak iz stranke na neki način zbližio s HNS-om? Jednom prilikom vas se čak moglo vidjeti na jednom njihovom opuštenom druženju, što je 2013. godine, priznat ćete, bilo nezamislivo. - Mogu reći da sam čitavo ovo vrijeme solidno komunicirao s članovima HNS-a i SDP-a s kojima nalazim neke dodirne točke. To nije nikakav problem! Ponavljam da je ranije očito bila prisutna manipulacija članovima HNS-a od strane njihovog bivšeg člana Darka Hrenića, pri čemu je on doslovno govorio da smo mi
“neprijatelji”. Sada toga očito nema, pa su i oni opušteniji u komunikaciji i sve to malo po malo izlazi na vidjelo. Odazivam se svugdje gdje me pozovu, jer ako postanem gradonačelnik svih građana, a siguran sam da ću postati, onda vjerujem da suradnja mora postojati jer bez toga nema operativnog rješavanja problema. Kad se nešto dogovara, onda u vijeću mora postojati konsenzus i zato, kažem, nema nikakvog animoziteta između mene i njihovih članova. Konsensus u vijeću svojedobno je postojao i oko službenog automobila, a sada je on predmet vaših žestokih kritika. Hoćete li
ga voziti postanete li gradonačelnik? - Ako se ne varam, mislim da sam ja osobno po tom pitanju bio suzdržan. Međutim, auto je sada tu, iako mi u HDZ-u nismo digli ruku baš za taj auto. Na inzistiranje gradonačelnika i naše objektivno promišljanje prihvatili smo da gradu treba novi auto, ali time nismo rekli da ćemo kupiti superluksuzni auto koji je prema meni nepotreban za Grad Novi Marof. Ako se sada više to isplati, zamijenit ćemo ga nekim manjim atraktivnim automobilom. Ako se ne isplati, onda ga nećemo mijenjati, ali smatram da nas treba služiti minimalno 15 godina.
Utorak, 13. siječnja 2015.
treba zauzeti smjer i početi rješavati probleme. Druga stvar koja je važna i koja me žalosti je to da u gradskoj upravi nema nikoga tko bi se bavio Fondovima Europske unije. Sve što se napravilo, poput Kulturnog centra ili škole u Remetincu, organizirao je HDZ preko europskih fondova. Odonda nema ničega! Dakle, mi smo i po tom pitanju u jednom “rikvercu s potegnutom ručnom“. U slučaju da i dobijete izbore, koliko je realno da ćete u sljedeće dvije godine uspjeti realizirati tako zahtjeve projekte kao što poduzetničke zone ili pripremiti projekte za kandidaturu prema Europskim fondovima? Stječe se dojam da već sada računate i na sljedeći mandat. - Jasno da računamo. U ove dvije godine trebamo zaokrenuti kormilo u potpuno suprotnom smjeru i dobro naštimati jedra, da lovimo vjetar. Samo tako se s Novim Marofom koji u odnosu na druge gradove i općine doslovno stagnira može učiniti nešto da se to promijeni. Naravno da se u dvije godine revolucija neće dogoditi, ali samom promjenom pristupa – od gospodarstva pa do najmanjih problema koji tište građane – siguran sam da će se promijene dogoditi i da ćemo na temelju toga dobiti potporu građana za onaj pravi operativni četverogodišnji mandat. Jeste li taj smjer mogli
Politika mijenjati na način da ste predložili svoje amandamne na proračun, kao što su vam to na posljednjoj sjednici prigovorili vijećnici koji su proračun podržali? Ovako, kako neki kažu, ispada da “Jenkač želi samo vlast!”
što se srušio proračun više je “zaslužna” opcija koja je dosad podržavala Hrenića nego HDZ. Prije šest mjeseci predsjednica Kluba vijećnika HNS-a, SDP-a i HSU-a aktualnog gradonačelnika iskritizirala je čak jače od nas. Možda je to zato
“Pet godina predlagali smo amandmane i oni pet godina nisu usvajani...” - Gledajte, mi smo pet godina predlagali amandamane i oni pet godina nisu usvajani. S druge strane, pet godina gledamo samo rastrošnost, nepotrebna zapošljavaljanja, nepotrebne kupovine automobila i nerazumljivo nepoduzimanje glavnih operativnih stvari. Uostalom, za to
što ga ona bolje poznaje, ne znam... (smijeh) Međutim, želim reći da izbori koji koštaju 160 tisuća kuna, a koje će podijeliti angažirani studenti, nezaposleni i umirovljenici, neće biti tolika šteta kao daljnje potunuće grada u sljedeće dvije i pol godine. Na kraju, ako se predomislite i odustanete od
17 kandidature, odustat će i Darko Hrenić kao što je rekao. Neki bi, pak, rekli da ćete nas time “sve poštedjeti i svojih prepucavanja”. Što mislite o toj ideji? - To njegovo “malo bi, malo ne bi” je već smiješno i djetinjasto. Mi smo ozbilj-
na stranka i naša kampanja prvenstveno će biti usmjerena na naš program. U prošloj kampanji često smo isticali negativnosti, ali sada već manje više svi znaju da “gradonačelnik nije nikaj napravil”. Međutim, dovoljno smo već dosada na to stavljali naglasak. Sada nas interesira program, implementacija tog programa i zaokret grada. Ne želim više reagirati na Darka Hrenića, iako čujem da mi je na konferenciji za medije ime spomenuo barem 30 puta. Bit će i drugih kandidata, koliko čujemo, ali oni nas također kao osobe ne zanimaju.
18
112
Utorak, 13. siječnja 2015.
BURAN POČETAK GODINE ZA VARAŽDINSKU POL
Rekordna zapljena oružja namijenjena teroristima? Piše: Ivan Tomašković
Policijski službenici PU varaždinske akcijom “Manje oružja manje tragedija” tijekom 2014. prikupili su 82 ručnih bomba, mina i rasprskavajućih sredstava, 27 komada automatskog oružja, 33 komada puški, pištolja i revolvera, 12.464 komada streljiva i 1,4 kilograma eksploziva Početkom nove godine, točnije 3. siječnja Policijska uprava varaždinska zaplijenila je enormnu količinu oružja, streljiva i ekplozivnih tvari. Kod Dražena Cmrečaka iz Križanca (41) i Davora Papeca (41) iz Črešnjeva pronađeno je tako oružja za cijelu specijalnu postrojbu. U osobnom vozilu pronađeno je 20 pištolja s pripadajućim spremnicima, 16 automatskih pištolja sa spremnicima, devet automatskih pušaka sa spremnicima, desetak prigušivača, 14 komada spremnika za automatski pištolj, 11 komada elektrodetontorskih kapisli, 2,8 kilograma TNT eksplo-
ziva, 30 komada ručnih pištolj i puška kućne izra- Muškarci nisu od prije pobombi M75, osam koma- de kalibra 20 i više desetaka znati policiji i akcija je plada spremnika za automat- komada lovačkih patrona nirana. Moram pohvaliti naše interventne policajce koji su zbilja bili jako profeU osobnom vozilu sionalni. Također ne isključujemo mogućnost da je pronađeno je 36 pištolja, oružje bilo namijenjeno te9 automatskih pušaka, rorističkim akcijama - rekao je načelnik PU varaždinske, desetak prigušivača, 11 Darko Jurčec. U cijeloj priči zanimljivo detonatorskih kapisli, je da je jedan o uhvaćenih laserski ciljnici, TNT... član HNS-a te član mjesnog odbora Križanca. Riječ je o sku pušku MGV, 12 koma- te malokalibarskog streljiva. Draženu Cmrečaku. da laserskih ciljanika i više - Ostavite nas na miru - reZa svaku pohvalu stotina komada streljiva. U kla je majka Dražena Cmrepretrazi domova i drugih - U dvadeset godina ko- čaka, donedavnog člana prostorija kojima se koriste liko radim u policiji nisam HNS-a koji je 2011. godine 41-godišnjaci pronađeni su svjedočio takvoj zapljeni. na listi HNS - SDP-a ušao
Utorak, 13. siječnja 2015.
19
112
LICIJU
u Mjesni odbor Križanca. Majka Davora Papeca bila je nešto razgovorljivija. - Vjerujem da se Davor zatekao u krivo vrijeme na krivom mjestu. Ne vjerujem da je upleten u cijelu priču - dodala je majka Davor Papeca.
U pritvoru Nakon kriminalističkog istraživanja, osumnjičeni su u predani pritvorskom nadzorniku PU varaždinske uz kaznenu prijavu za kazneno djelo nedozvoljenog posjedovanja, izrade i nabavljanje oružja i eksplozivnih tvari. Županijsko državno odvjetništvo u Varaždinu is-
pitalo je Papeca i Cmrečaka zbog osnovane sumnje da su počinili kazneno djelo nedozvoljenog posjedovanja, izrade i nabavljanja oružja i
eksplozivnih tvari. Također sutkinja istrage Županijskog suda u Varaždinu je usvojila prijedlog državnog odvjetnika i odredi-
la im je istražni zatvor zbog opasnosti od ometanja postupka međusobnim utjecajem i utjecajem na sudionike kaznenog djela.
Dražen Cmrečak zbog šverca oružja suspendiran iz HNS-a Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati suspendirala je Dražena Cmrečkog iz svog članstva. Na ovu je odluku utjecala posebno teška optužba za kazneno djelo nezapamćeno u Varaždinskoj županiji, čime je nanesena velika šteta stranci, priopćili su iz Županijske organizacije Hrvatske narodne stranke Varaždinske županije.
- Sukladno Statutu, do okončanja postupka pred Sudom časti, osoba koja je pod suspenzijom iz članstva ne može obnašati stranačke dužnosti, sudjelovati u radu stranačkih tijela, birati i biti biran u stranačka tijela te biti kandidiran na stranačkim listama za izbore, sve do ukidanja suspenzije ili okončanja postupka pred Sudom časti - poručili su iz ŽO HNS-a. (it)
20
Gospodarstvo
Utorak, 13. siječnja 2015.
ZAGORSKI PURAN: POVIJESNA TRADICIJA, KUL
Prije 80 godina purani su godišnje “nosili” 30 milijuna današnjih eura Puran je na područje varaždinske županije stigao u 16. stoljeću kao divlja perad, koju su i stari Bednjanci lovili po šumama. Kao izvrsna mesna delicija i izvozni brand upoznao je trpeze velikih europskih država s našim krajem
Utorak, 13. siječnja 2015.
21
Gospodarstvo
LTURNA BAŠTINA, ZAŠTO NE I OZBILJAN BIZNIS
Miljenko Ernoić (lijevo) i Dragutin Vinc ek
Piše: Josip Novak
Bogatstvo pasmina domaćih životinja dio je naše povijesne tradicije i kulturne baštine, koje čini, održava i povećava bioraznolikost Hrvatske. Među tradicijskim pasminama domaćih životinja, posebno mjesto zauzima zagorski puran, koji je nesumnjivo materijalni, duhovni i mental-
ni fenomen našeg kraja, skog izraza „peruano“ doznajemo od dr.sc. Mi- koji je u Europu stigao s ljenka Ernoića. ovim životinjama početkom 16. stoljeća zahvaTradicijsko peradarstvo ljujući španjolskim kon- Zagorski puran im- kvistadorimna. Puran se portiran je iz južnog di- brzo proširio Europom i jela Sjeverne Amerike, u našem kraju se prvi put odnosno njegovi preci spominje 1561. godine potječu iz Meksika ili Gu- kao „pečenka na Malu atemale. Izvedenica riječi Gospu“ u jednoj ispravi puran dolazi od talijan- lepoglavskih pavlina. Tih
pet i pol stoljeća možemo garantirati da se on uzgaja na istovjetan način, kao perad koja se drži u dvorištu, oko kuća, u vinogradu, po voćnjacima i sjenokošama – ističe Ernoić koji je uz mr.sc. Romana Ozimeca i dr. sc. Dragutina Vinceka autor osebujne monografije o zagorskom puranu.
22 Ta živahna i kočoperna ptica je kao izvrsna mesna delicija i izvozni brand upoznala trpeze velikih europskih država s našim Zagorjem, a posebno se cijenio na dvoru engleskih kraljeva i kraljica. Već smo spomenuli da je puran na područje Varaždinske županije stigao kao divlja perad, koju su i stari Bednjanci lovili po šumama.
Živi “insekticid“ - Danas je teško zamisliti hajku na purane koji su u neku ruku “poletarci“ i mogu poletjeti na drvo kako bi izbjegli opasnost od predatora u divljini. No, naš narod na kraju je uspio djelomično udomaćiti ovu
Gospodarstvo perad koja 80 posto svog života provodi lutajući u prirodi, tražeći hranu. Srećom, purani pritom pojedu i brojne štetnike. Na njihovom meniju je uz hrušteve i
Utorak, 13. siječnja 2015.
jeb. Već i sam latinski naziv, Meleagris gallopavo, u doslovnom hrvatskom prijevodu opisuje purana kao “biserolikog pjetlopauna“ – ustvrdio je naš sugovornik
Winston Churchill volio je na svom tanjuru imati pečenku spravljenu od zagorskog purana skakavce čak i gorka krumpirova zlatica. Stoga zagorski purani s pravom nose titulu “insekticid na dvije noge“! Od šumskih ptica iz reda kokoški od njega je impozantniji samo tetri-
koji je se s kolegama upustio u višegodišnje istraživanje ovog fenomena našeg kraja. Široj javnosti vjerojatno je malo poznat podatak da je u staroj Kraljevini Jugosla-
viji peradarstvo bilo jedno od najvažnijih izvoznih aduta. Zagorski purani su najviše izvoženi u Englesku, Belgiju, Njemačku i Švicarsku. - Prije drugog svjetskog rata matično jato zagorskih purana brojilo je čak 26.000 kljunova i ta velika populacija, deseterostruko veća u odnosu na današnju, mogla je i u onim ekstenzivnim uvjetima proizvesti više od 200.000 purica i purana namijenjenih manjim dijelom za vlastite potrebe, a većim za izvoz. U to vrijeme vrlo aktivno se izvozom bave tvrtke iz Čakovca (TT Vajda), Zlatar Bistrice (Jajex), Ptuja (Poduzeće J. Reinhard)
Jedinstvena monografija Monografija Zagorski puran / Zagorje turkey, (ADIPA, Zagreb) tiskana je na 228 stranica, na kojima je uz tekst 107 fotografija, 31 crtež i umjetnička slika, 13 reprodukcija naslovnica, 5 karata, 5 grafikona, 21 tablica i 3 sheme. Uvezana je šivanjem, ima tvrde mat plastificirane korice, teška je 1 kg te brboće kad joj zafućkate, uvjeravaju autori. Dvojezična je, hrvatsko-engleska, i možete je ponosno slati širom svijeta, ako već sama ne odleti. Iz nje možete doznati je li zagorski puran najstarija pasmina purana na svijetu; je li zagorski puran srodniji Zagorcu ili krokodilu; koja je najobljubljenija perad u Hrvata; što je biserkoliki pijetlo-
paun puranu; kako su 1728. Hrvati zvali purana, a nije đesba; kako je zagorski puran osvojio
Englesku, a Churchill zbog toga slao Zagorcima pisma zahvale; čemu se najviše čudi zagorska purica; tko je hrvatski Salvador Dali, a tko Picasso; tko zagorskog purana zove u svatove i
zašto; može li se zagorski puran može progresivno razmnožiti, bez suvišnog zašto; da li zagorski puran tamani međimurske krumpirove zlatice; tko rajta sajaste, a tko špounga dimaste purane; treba li zagorski puran dozvolu za vožnju kočije; zašto zagorska purica i mrtva prdi; te konačno, zašto Zagorcu zagorski puran izlazi iz šlica i jede trešnje. I ne samo to jer u knjizi ćete čitati tekst na svahiliju, pardon bednjanskom, a kojeg ćete savršeno razumjeti, jer je preveden na hrvatsko-engleski. Uz 10 recepata riječju napisanih i slikom snimljenim za ovu knjigu, tu je i tajni 11., Krležin recept za pravu zagorsku pečenu puricu...
Utorak, 13. siječnja 2015.
i Zagreba (Oveix d.d.). Samo iz “Vajde“ i “Reinharda“ tridesetih godina prošlog stoljeća izvozilo se oko 180.000 kljunova godišnje. Ljudi bi u to vrijeme jata svojih purana jednostavno dotjerali na željeznički kolodvor i potom su ih nakon preuzimanja, dobro uvježbani radnici gušili ili klali. Drugi svjetski rat prekinuo je izvoz zagorskih purana, ali je nakratko obnovljen 1946. godine. Među sretnicima koji su nakon višegodišnjeg prekida ponovno obradovali svoje nepce ovom delicijom bio je i Winston Churchill. Naime, sačuvano je njegovo
Gospodarstvo
Purani su prepoznatljiv element Zagorja
pismo poslano u Zlatar u kojem zahvaljuje što opet ima zagorskog purana u tanjuru - naglasio je Ernoić od kojeg doznajemo kako danas matičnih zagorskih purica ima oko 3.500 kljunova.
Gubimo milijune eura Nažalost, prijeratni izvoz purana koji je brojao oko 200 tisuća kljunova, danas je nemoguće dostići. No, broj naših autohtonih purana može se brzo obnoviti, uvjeren je Ernoić.
23 - Svaka od 3.500 spomenutih purica može snijeti 20 oplođenih jaja što osigurava oko 70.000 purana za tržište. Treba znati da postoji i veliki broj njih koji nisu evidentirani ili prstenovani. Potencijala zasigurno ima i treba poraditi na marketingu. U gospodarsko iskorištavanje zagorskog purana mora se uključiti i naša diplomacija. Kad znamo da je prije nekih 80 godina vrijednost izvoza iznosila šest milijuna eura, danas bi to trebao biti ekvivalent od 30 milijuna eura. Dakako uz uvjet da se zadrži uzgoj na tradicionalan način – zaključio je Ernoić.
24
Kolumna
Utorak, 13. siječnja 2015.
PRIČE S KAVICE
Mačići i stari mačori
Piše: Ines Hrain Većina balavaca smatra FB stranicom za seksualna upoznavanja. Bez obzira napišeš li jasno i glasno da si udana i da te ne zanimaju nikakve kavice. Bez obzira na to što jasno i glasno naglasiš da se bližiš pedesetoj. Njima je samo važno da na profilnoj slici izgledaš koliko toliko seksi. Ili da možda ličiš na njihovu mamicu. I već stižu poruke. – Jel smetam - Jesi za kavicu… - Šta imaš obučeno Ako se nad nekim pismenijim smiluješ i čak pristojno odgovoriš nešto u stilu da bi mu mogla biti mama i da nisi za kavicu, njemu je to istog momenta znak da izvadi svoju mašineriju iz gaćica i nastavlja vrtjeti MILF film u glavi. - Koje poze najviše voliš - Ja ćute lizat po cjelom tijelu - Radiću ti ono što ti niko
nije radio… Ako ti na kraju pukne film pa odbrusiš: „Nemoj me mali zamarati, nađi si neku svoju curicu za igranje, nema toga što bi me moglo iznenaditi kod tebe osim interpunkcijskih znakova!“, onda se ploča odmah preokreće. – Šta si ti zamišljaš da si petnaest godina mlađa još bi razmišljo zagorka pa se ne bi jeb...vala!!! I tu je prijateljstvu kraj. Ima i onih koji na prvu loptu pošalju sliku svojeg organčića, pa sad ti procijeni jel želiš da sjedne na autobus i pokaže ti što je pravi muškarac ili priznaješ da si frigidna kučka koja se samo zna praviti važna. Na primitak jedne takve slike odgovorih da me njegov tanašni crvić ni najmanje ne zanima. Ovaj spremno odgovara. – Ne laži sve bi dala da to dobiješ ko da neznam vas stare koke nemoj da ti mužu velim kakva si kravo jedna napuhana! Ja opet odgovaram da upravo iz ovih stopa sama krećem mužu pokazati njegov umjetnički akt. I tip se konačno povlači, uz par sočnih psovki. Imam i nekolicinu domaćih na lageru, naše gore lišće, jednako pismeni kao i ovi prethodni, lišće s tuđih gora. - se najdemo Odgovaram da mi ne pada
na pamet. Nakon par dana eto nove poruke. - more Pitam kakvo more… - more da se Ovaj je zaista prevazišao samog sebe. Rekoh - more da se kaj? I osjećam se pritom kao u dječjoj igrici slaganja riječi u rečenicu. - more da se najdemo – odgovara gotovo rečeničnim nizom. Nemre!!! Odlučim napokon prestati odgovarati na poruke bilo koje vrste nepoznatim mladićima ispod tridesete! Ma što tridesete, ispod četrdesete! A kulturno sam ih prihvatila kao prijatelje nadajući se da su možda zainteresirani za moju literaturu, ili da su mi bili bivši učenici, njihova braća ili susjedi, vujci, strici ili bratići, pa im se ne želim zamjeriti oholim odbijenicama. Ali, morat ću se. Pardon, moraču se. Ili ipak ne? Uviđam da bi puno bolja zarada bila u tome da svakome asistiram pri njegovom ručnom radu i naplaćujem tu aktivnost recimo po pedeset kuna. Ti meni miki fino uplati, a ja kod kuće kuham, štrikam, igram pasijans i tu i tamo bacim kost i opišem kakav nosim grudnjak i minicu. Dok u stvarnosti sjedim u šlafruku i papučama s medekima. To je biznis, a ne bijedna učiteljska plaćica. Ima među dječarcima i pa-
metnijih izuzetaka, ali oni se ne javljaju postarijim babama preko društvenih stranica. Oni valjda žive pravi život po vani, kao što smo i mi stariji nekad živjeli u zlatnoj drugoj polovici prošlog stoljeća. No, nije sve tako crno. Javi li se koji stariji mačor, taj je obično pismen, duhovit, osim donje glave raspolaže i gornjom, ne bi se ni usudio javiti da se ne osjeća kompetentnim u pisanoj riječi ili načinu komunikacije. E takav ti već može začiniti dan, možeš s njim povesti sasvim solidan razgovor o tome tko od vas ima koliko djece ili unučadi, gdje radite, što vas interesira, koliko dugo ste u braku… Sve dok muž ne upadne u sobu, pa spuštaj fejs navrat nanos i diži neku poštenu stranicu za poštene puce, umijeće kukičanja ili kako ispeći teletinu da bude hrskava. Pa na kraju, da zaključim, ono što sam shvatila odavno, svaka ptica svome jatu, svako godište svojem godištu. Ajde, godinica više-manje, pet do deset u plusu ili minusu, to je sve što si mogu dopustiti. Jer s dječicom treba biti krajnje oprezan, kratke su pameti, dugih jezika i njihovim mozgovima ne plutaju misli nego seksualni hormoni. Nema u tome ništa loše, sve je to prirodno i najnormalnije, ali… ne u mojoj kući, pardon, profilu! :)
25
Kolumna
Utorak, 13. siječnja 2015.
MELITINE CRTICE IZ MODNE SVAKODNEVICE
Krzno na testu vremena Šubara, muf, cofleki, bundeki, štucne... što god vam padne napamet, a tiče se umjetnog krzna, ove sezone je dozvoljeno. Krznene torbe i torbice su također veliki hit, kao i.... skog krzna. A ove sezone posebno, krzno dolazi u bezbroj varijanti i boja, od bijele i crne pa sve do neonskih plavih, pinky, ciklama, žuto... Zamislite bilo koju dužinu ili varijantu: dugo, kratko, ravno, kovrčavo...sve dolazi u obzir. rzno možete kombinirati na mnogo načina: Piše: Melita Kukec kao cijelu jaknu odnosno bundu ili samo doekano, toplo, datak na kaputu, kao ugodno oku podstavu, kragnu, pri dodiru, krzno je totalni hit sezone. Osim što tako dobro grije, podnosi najrazličitije namjene i kombinacije: za dnevne ili svečane prilike, kao vanjski odjevni predmet ili modni dodatak. Postoje modni trendovi koji dolaze i odlaze, no umjetno krzno definitivno je položilo test vremena. sluk ili razne modne doŠto ne čudi jer ono je ele- datke. Šubara, muf, cogantno i daje vam osjećaj fleki, bundeki, štucne... luksuza za samo djelić što god vam padne na cijene pravog, životinj- pamet, a tiče se umjet-
M
K
nog krzna, ove sezone je dozvoljeno. Krznene torbe i torbice su također veliki hit kao i krzneni detalji na obući ili nakitu. Stoga ne čudi da se umjetno krzno (engl. faux fur) naziva još i fun fur - zabavno krzno. Slijedeći put kad krenete u modne pohode pokušajte svom asesoaru dodati krznenu clutch torbicu, neki krzneni dodatak za glavu poput toplih slušalica ili krznenu narukvicu. Iznenaditi će vas
J
edino na što pripazite - kad skroz podlakavite da ne izgledate kao majmun na partyju. Osim ako vam to nije i cilj. No ja bih vam ipak preporučila, ako se odlučite za jednu vrstu krzna kombinirajte ga sa svim ostalim samo ne sa drugom vrstom i bojom krzna. I pripazite na još jednu stvar da nije životinjsko! Današnja tehnologija izrade umjetnih krzna je tako uznapredovala da ih je ponekad gotovo nemoguće razlikov at i o d životinjskih koja imitiraju.
Z
kako takva jednostavna mala promjena u detalju može neki inače dosadan outfit postaviti na potpuno novu razinu.
abavite se u ovosez ons koj m o d n oj krznenoj avanturi i svakako provjerite ponudu Kookabee bundeka, odnosno krznenih prsluka u katalogu na našoj web strani.
26
Život
Utorak, 13. siječnja 2015.
VARAŽDINKA DORA MARKOTIĆ
Moj uspjeh u Duba
Doru Markotić Martinez (23) domaća i šira javnosti pamti p Nakon što je moda više nije činila sretnom, odlučila je sreću joj je proširio vidike te je oslobodio od mentaliteta začahur
Utorak, 13. siječnja 2015.
Život
27
Ć MARTINEZ OSVOJILA ISTOK
aiu tek je početak
po tituli prve pratilje Miss Hrvatske i tituli Miss Interneta. u potražiti na Srednjem Istoku i gradu za kojega kaže da renog u predrasudama i jalu... Razgovarao: Alen Matušin Dora Markotić Martinez domaćoj i široj javnosti postala je poznatom 2009. godine kada je osvojila titulu prve pratilje Miss Hrvatske, a potom dvije godine kasnije kada se okitila titulom Miss Interneta 2011. U intervjuu za eVaraždin tada je izjavila da se u budućnosti vidi kao uspješna poslovna žena u „uredu staklene zgrade“. Četiri godine poslije, njezin ured zaista se nalazi u jednoj staklenoj zgradi, ali – u centru Dubaia, u vodećoj lifestyle grupaciji na Srednjem Istoku, tvrtci Louis Fourteen. Svi koji su pomislili da je zbog dva prezimena već udana, prevarili su se. Drugo prezime dodala si je u sjećanje na svog djeda koji je na nju ostavio velikog traga, a sve o sebi, svojoj karijeri i pogledima na život ispričala je u ekskluzivnom intervjuu za etjednik. Možeš li reći da ti se ostvario san koji si s nama podijelila 2011. godine? S obzirom da radim u uredu staklene zgrade u centru grada, moglo bi se
reći da se ostvario. Iako, na ovo gdje jesam gledam kao na početak svog puta, a ne kao na ostvareni cilj. Što se više ostvarujem kao mlada poslovna žena, to mi je veća glad za napretkom. Dakle, od onih si ljudi koji pet minuta nakon što kažu “super”, pomisle “e,
Čime se s bavi tvrtka Louis Fourteen? Louis Fourteen je vodeća lifestyle grupacija na Srednjem Istoku, s jedinstevnom međunarodnom concierge službom te uslugama dostupnim 24 sata na dan. Svojim uslugama omogućava svojim članovima pri-
Što se više ostvarujem kao mlada poslovna žena, to mi je veća glad za napretkom što sada...”? Ne znam je li to mana ili vrlina, no stroga sam prema sebi samoj kada je karijera u pitanju. Iako sam u samo devet mjeseci u Dubaiu jako napredovala i skoro si utrostručila plaću s početka, neprestano radim pritisak na samu sebe i pitam se što je sljedeće. To je dobro utoliko što me gura naprijed, no s druge strane dobro je ponekad stati i reci samom sebi “bravo”.
stup na najbolje događaje, last minute rezervacije u poznatim restoranima, ugovaraje luksuznih turističkih aranžmana i accesing the inaccessabkle, odnosno drugim riječima – doseći nedostižno. Na što se pritom odnosi tvoj posao? Ja sam trenutno na poziciji menadžerice za poslovni razvoj, što obuhvaća: marketing, odnose s javnošću, ugovaranje suradnje i
uvjeta s dobavljačima te još mnogo toga. Iako je moje radno vrijeme od 9 do 18 sati, često moram prisustvovati raznim događanjima nakon radnog vremena, jer mi pojavljivanje u ime tvrke omogućava stvaranje novih poslovnih poznanstava, što je jako bitno.
Bezbroj mogućnosti Jesi li se u Dubai preselila “za stalno”? Moram priznati da mi je to često pitanje u zadnje vrijeme! (smijeh) Ne znam hoću li u Dubaiu provesti cijeli svoj život, no ako me pitate mislim li se vraćati u Hrvatsku, moj odgovor je ne. Ne mogu više zamisliti život u Varaždinu, iako volim svoj rodni grad i uz njega me vežu ljudi i uspomene. Dubai mi pruža bezbroj mogućnosti za napredak i što sam duže ovdje, to mi je teže zamisliti život negdje drugdje. Ne isključujem opciju odlaska u neki novi grad, Los Angeles na primjer, no ne opterećujem se time. Vjerujem da se sve događa baš kada i kako tre-
28 ba. Sam odlazak iz Varaždina te napuštanje obitelji i prijatelja bio je najteži korak u mom životu, tako da na svako daljnje preseljenje gledam kao novu priliku i neispisanu stranicu. Što ti, ipak, najviše nedostaje i kako često dolaziš u Hrvatsku? Nedostaje mi obitelj, najviše sestra, prijatelji, te bakina kuhinja. (smijeh) Božićni ručak kod bake bio bi najbolji primjer, s obzirom
Ljepota sa sobom nosi ljubomoru i ničim izazvane neprijatelje da sam umjesto na puricu ove godine navalila na svinjska rebarca. U Hrvatsku sam prvi put došla tek nakon pet mjeseci te cijeli sedmi mjesec provela, što u Varaždinu što na Hvaru. Zadnjih mjeseci dolazim puno češće doma. Bila sam krajem mjeseca te za Božićne blagdane. Kad dođem u Varaždin, prvo izljubim mamu, tatu, sestru i bake, a zatim obavezno prošećem našim predivnim baroknim gradom te popijem kavicu na Stančićevom trgu. U Dubaiu su me nedugo konačno posjetile mama i sestra. Se-
Život stra je stigla prije Nove godine kako bismo je zajedno proslavile, a mama nam se pridružila na samu Novu godinu. Proslavile smo i sestrin 18 rođendan. Ovo im je bio prvi posjet, no sudeći prema dojmovima mislim da već planiraju sljedeći godišnji. Što je bila “odskočna daska” u tvojoj karijeri: titula prve pratilje Miss Hrvatske 2009. ili titula Miss Interneta 2011. godine? Teško je reći koji mi je izbor donio više. Na svoju prošlost gledam kao na cjelinu i svaki me korak doveo do novih vrata. Bilo ih je puno, no sama sam izabrala koja ću otvoriti. Nikada ne žalim ni za čime, pošto uvijek slijedim svoje srce i instinkt. Nešto ponekad na prvu izgleda kao pogrešna odluka, no na kraju se ispostavi da je bila najbolja jer me baš takva dovela do toga gdje sam sada. Miss Hrvatske je savršen primjer. Bilo mi je tek 17 godina, čvrsto sam vjerovala u taj izbor i priželjkivala pobjedu. Titula prve pratilje u našem kraju je bila postignuće, no za mene je značila poraz. Kasnije, kad sam sazrijela i sagledala tu situaciju iz druge perspektive, shvatila sam da je u tom periodu mog života to bio najbolji scenarij.
Bez tinejdžerskih kompleksa Što si naučila tijekom vremena provedenog u svijetu mode?
Utorak, 13. siječnja 2015.
Počeci u plesnom stud Na sceni se pojavila već sa četiri i pol godine, kada je krenula na suvremeni ples u plesnom studiju “Vindi” kod Davorke Čorko-Rodeš. - Ona me naučila mnogo o sceni, ponašanju na istoj, pedagogiji i samom životu – kaže Dora. Uz suvremeni ples, Dora je u sklopu istog plesnog studija pohađala
i balet pod vodstvom Vlaste Rittig te satove glume u varaždinskom HNK pod vodstvom Barbare Rocco. Prve modne revije nosila za Levis i Anu Kraš u dobi od 14 godine. No, ono što je njezina velika ljubav oduvijek bila, to je gluma: Moja ljubav za glumom još uvijek čuči u meni i vjerojatno nikad neće ni nestati. Tek
Utorak, 13. siječnja 2015.
diju “Vindi” su mi 23 godine, cijeli svijet je preda mnom i premda se trenutno ne bavim glumom – osim kad mi zatreba u privatnom ili poslovnom životu (smijeh), ne znači da se neću u budućnosti. Kreativna sam i ne volim se ograničavati na jednu profesiju ili hobi. Moj idealni posao bit će spoj svih mojih želja, ideja i talenata.
Život Vrijeme provedeno u svijetu mode dovelo me do zaključka da sam suviše tvrdoglava da bi se bavila tim poslom. Moj karakter je težak i skoro ga je nemoguće potisnuti. Nametanja standarda i mišljenja oko kilaže i centimetara za mene je bilo neprihvatljivo. Kao mlada žena riješila sam se tinejdžerskih kompleksa, shvatila koliko volim svoje obline te da me one čine onim tko jesam. Oba izbora bila su divno iskustvo i bilo bi licemjerno osuđivati svijet mode, jer ipak su me sva ta iskustva dovela blizu ovome gdje sam danas. No, u trenutku kada me to više nije činilo sretnom, odlučila sam krenuti dalje. Danas je moj fokus na konstantnom intelektualnom i poslovnom razvitku, kvaliteti života te ljudima koje volim. To me čini sretnom, a kada sam sretna, tada to izvire i na površinu. Znam da zvuči kao klišej, no čvrsto vjerujem da je žena najljepša kada je istinski sretna.
Čvrsto vjerujem da je žena najljepša kada je istinski sretna
Koliko ljepota pomaže u životu, a koliko s druge strane odmaže u smislu da se teško dokazati u drugim važnim životnim aspektima? Kada se zamislim nad tim pitanje pada mi napamet mnoštvo odgovora za i protiv. Ljepota za sobom nosi ljubomoru i ničim izazvane neprijatelje, predrasude i otežava dokazivanje drugih kvaliteta, no s dru-
29 da si osiguraju egzistenciju, da ni o kome ne ovise. Jednom kada žena osjeti tu slobodu, osjećat će se sigurnije i snažnije no ikad. Muškarcima nema privlačnijeg od uspješne žene koja odiže samostalnošću. Što misliš, po čemu se žena ponajviše samoostvaruje: ljepotom, karijerom, udajom, djecom, svime navedenim...? Moj je život bio i bit će
Muškarcima nema privlačnije od žene koja odiše samostalnošću, koja ni o kome ne ovisi ge strane, čini život lakšim. Nažalost, živimo u društvu koje će se prije osmijehnuti i otvoriti vrata lijepom licu, no lijepo lice bez iskrenog osmjeha i lijepe riječi ne vrijedi ništa, barem meni. Vjerujem u ravnotežu, te smatram da je prava doza vanjske ljepote, pameti, usađenih pravih vrijednosti i šarma, kombinacija kojoj je teško odoljeti. Što bi savjetovala mladim djevojkama koje tek kreću u taj svijet ? Bitno je dobro se osjećati se i svojoj koži i biti svjesna svojih atributa, te iste istaknuti. Voljeti kameru i biti spontana. Svako pretjerano namještanje ili nelagoda, vidljivo je “na kilometar”. Mladim djevojkama bih svakako savjetovala
uspunjen svime navedenim. Ljepotu treba doživljavati kao njegu o sebi samoj i ne smijemo je zanemarivati. Karijera igra veliku ulogu u mom životu, no ne znači da je jednako bitna svim ženama. Svatko od nas je drugačiji, pa nam se tako razlikuju i prioriteti. Obitelj mi je na prvom mjestu. Kada naiđem na svog životnog partnera, najboljeg prijatelja i ljubavnika u jednom, posvetit ću se našem zajedničkom životu. Veselim se djeci i jedva čekam jednog dana postati majka. Obožavam djecu i majčinstvo smatram najtežim “poslom” svake žene. Odgojiti dijete i napraviti od njega čovjeka, u današnjem društvu, te-
30
Život
Obožavam djecu i majčinstvo smatram najtežim “poslom” svake žene
žak je zadatak. Potrudit ću se da imaju djetinjstvo puno ljubavi, kao što sam ja imala, te im podariti što više svog vremena. Sve što danas “gradim” dio je mog puta do ostvarenja idealne situacije u kojoj ću imati svoju tvrtku, ali i dovoljno vremena za sebe i svo- no-religijsko okruženje? je najbliže. Ljudi imaju predrasude prema Arapima! Čak Čahure predrasuda je i moja mama bila jedi jala na od tih ljudi, sve dok Kako si se prilagodi- ovih dana nije upoznala la na drugačije kultur- moje prijatelje i prijatelji-
ce. Ugodno se iznenadila koliko su pristupačni i “topli”. Ne gledam ljude kroz boju kože ili religiju. Njihovi običaji dio su moje svakodnevnice te ih više ni ne primjeću-
Utorak, 13. siječnja 2015.
jem. Poštujem različitosti u kulturama, te isto tako očekujem da drugi poštuju moju. Dubai mi je proširio vidike i natjerao me da izađem iz “čahure” predrasuda i jala. Nikada nisam shvaćala ljubomoru i zašto su ljudi zli bez ikakvoga povoda. Po dolasku u Dubai doživjela sam “društveni šok”. Kada si izložen toliko različitih nacionalnosti, promjena i otvaranje uma je neizostavno. Prestala sam biti
Zbog mentaliteta Hrvatska kaska za ostatkom svijeta Prije nego što si otišla u Dubai, nakratko si se vratila u Varaždin gdje si vodila svoju modnu školu. Na temelju tog iskustva, što možeš reći, koliko sjeverna Hrvatska u pogledu modne osvještenosti kaska za Zagrebom? Za života u Hrvatskoj smatrala sam da Varaždin kaska za Zagrebom, a sada sam uvjerena da Hrvatska kaska za ostatkom svijeta. Često krivim ekonomsko stanje u državi, no kada si iskreno odgovorim, problem je u mentalitetu. Svašta bih mogla reći o našem društvu, politici, stanju u državi i ostalom, no – više ne živim u Hrvatskoj. Svoje sam zadovoljstvo odlučila pretvoriti u sreću te krenula “trbuhom za kruhom”. Što se same mode tiče, malo je ljudi koji stvarno znaju svoj posao, a oni koji znaju često nemaju sredstava. S obzirom na broj stanovnika, smiješno mi je koliko imamo “agencija”, modela i sl. Na kraju priče, tko vrijedi taj uvijek ispliva iz mase. U kakvoj se odjeći osobno najbolje
osjećaš? Obožavam haljine i suknje u kombinaciji s razinim “topovima” i košuljama. Volim se igrati odjevnim kombinacijama i život u Dubaiu sada mi to omogućava. S obzirom da se temperatura tijekom dana ne spušta ispod 23 celzijusa, čak i sada kada je “najhladniji mjesec”, jednostavnije je poraditi na garderobi za jedno godišnje doba. U Varaždinu sam se često osjećala promatrano kada bi se malo više sredila, što u Dubaiu ne postoji. Ovdje se ljudi i za vrijeme dana sređuju kao za večernji izlazak. Koje brendove cijeniš i što bi rekla, može li se dobro obući i s malo novca? Sada si mogu priuštiti brendove koji mi prije nisu bili dostupni, no trudim se ne pretjerivati. Stil ne ovisi o cijeni odjeće koju nosiš, niti se može kupiti. U mojem ormaru može se naći Forever 21, H&M i Zara, ali i Dior, Prada i Christian Louboutin. Najbitnije je tko i kako to nosi, a ne što nosi.
Dok je Dora Božić provela u Varaž novogodišnjih praznika prvi put s
opterećena time što drugi misle i shvatila da postoje žene koje te ne mrze smo zato što izgledaš bolje od njih. Dapače, nije im nimalo problem pokloniti kompliment, i to – bez grča na licu.
Utorak, 13. siječnja 2015.
O Dubaiu se mnogo govori, no možeš li nam čitateljima iz prve ruke reći što taj grad sve pruža? Osim mentaliteta, Dubai mi pruža bezbroj mogućnosti na poslovnom planu. Kada živiš u Dubaiu, novi posao je najmanji problem. Doživljavam ga kao Ameriku nekada kada su ljudi ostvarivali “američki san”. Dubavi nevjerojatno brzo raste, no i dalje je relativno
ga u bilo koje doba noći ili dana, što također igra veliku ulogu. Od restorana, klubova, šoping centara, do dućana koji rade 24 sata dnevno te imaju besplatnu dostavu. Toplo vrijeme i mogućnost odlaska na plažu, provođenje vikenda kao na godišnjem odmoru... Nema poreza... Moram li dalje? (smijeh) Za kraj, možeš li našim čitateljima otkriti tajnu (svog) uspjeha? Moja tajna mora da je u mojoj tvrdoglavosti. Uvijek sam znala što želim, i još bitnije, znala sam što
Dubai mi je proširio vidike i natjerao me da izađem iz “čahure” predrasuda
aždinu, majka i sestra tijekom su je posjetile u Dubaiu
mladi grad i samim time postoji velika mogućnost za realizaciju skoro svake dobre ideje. Meni ideja ne ponestaje i nadam se da ću se uskoro moći pohvaliti vlastitom tvrtkom. Tu je i dostupnost sve-
31
Život
definitivno ne želim. Nikada nisam slušala druge, jer sam ja ta koja živi taj život i koje će snositi posljedice donesenih odluka. I ono najbitnije, sami biramo koliko smo sretni. Važno se okružiti pozitivnim ljudima, ne gledati u tuđe dvorište, te usmjeriti svu svoju energiju u svoju uspjeh i vlastitu sreću.
Ne privlače me “tatini sinovi” S obzirom na svijet u kojem se krećeš, privlače li te tzv. fency tipovi muškaraca ili sterotipni “macho” tipovi koji ne mare previše za ništa drugo osim da su čisti i uredni? Super mi je ovo “da su čisti i uredni”... (smijeh) Često se dotaknem te teme s prijateljima, muškim i ženskim, i nisam sigurna ima li itko konkretni odgovor na to pitanje. Primjećujem da mi se s godinama ukus promijenio ili sam možda samo shvatila što zapravo trebam i tko me može učiniti sretnom. Privlače me ambiciozni i uspješni muškarci, samoostvareni, ne tatini sinovi. Da me netko krivo ne shvati, to se odnosi na sve one koji se prepuste mamici i tatici bez vlastitog doprinosa svojoj budućnosti. Jak karakter i samopouzdanje, neophodni su. Nije lako nositi se s mojom osobnošću, tako da mi odgovara samo dovoljno jaka ličnost koja je spremna na takav izazov. Intelekt i humor također igraju veliku ulogu! Na poslu
se svakodnevno susrećem s muškarcima u odijelima i moram priznati da mi je to jedan od najdražih odjevnih predmeta kod muškaraca. Što se izgleda tiče, nemam određeni tip i vjerujem da tu “kemija” odradi svoje. Budući da si još uvijek “solo”, možeš li reći otkuda prezime Martinez? Još uvijek nema prstena na mojoj ruci, a vjerujem da se to neće promijeniti još neko vrijeme. Trenutno sam usredotočena na svoju karijeru i sretnija no ikad. Kada se zaljubim mijenjaju mi se prioriteti, za što trenutno nemam vremena. Shvatila sam da se ljubav ne smije očekivati ili tražiti, ona se samo dogodi. Martinez je djevojačko prezime moje mame i dodala sam ga u čast svom pokojnom djedu koji je igrao veliku ulogu u mom djetinjstvu. Napustio nas je kad mi je bili 14 godina i naredne četiri godine razmišljala sam o tome da želim dodati njegovo prezime, kako bi uvijek bio dio mene.
32
Zabava
Utorak, 13. sijeÄ?nja 2015.
Zabava
Utorak, 13. siječnja 2015.
33
“JARILIKE”
Prvi ivanečki povijesno fanatastični film Za nekoliko mjeseci premijerno saznajte koga je sve Ivan susreo na putu potrage za onima koji su mu spalili kuću i bezdušno oduzeli njegove najmilije, oca i majku... Razgovarao: Zoran Stanko
Jednog se ljetnog dana početkom 9. stoljeća Ivan vraćao sa svojim stadom iz planina. Kod kuće pronalazi svoje roditelje mrtve, a kuću spaljenu. Sljedećeg dana kreće u potragu za razbojnicima koji su mu oduzeli sva njegova sjećanja, a na svom će se putu susresti sa mnogim zanimljivim likovima. Nakon nekog vremena saznat će da ovdje nije riječ o nekim običnim barbarima, nego se tu radi o mnogo višim silama. Ovo bi ukratko bila radnja prvog ivanečkog povijesno-fantastičnog filma rađenog prema istoimenoj knjizi Matije Severa. Glavni producenti ovog filma su Marko i Luka
Friščić, a s njima smo i porazgovarali oko ovog zanimljivog projekta. Što su/je Jarilike? Otkud taj naziv? Jarilike su priče o Jarilu, a da saznate tko je Jarilo,
kada na ovoj razini. Htjeli smo napraviti film baziran na nečemu što je već poznato većem broju ljudi i što ima priču razrađenu bolje no što bismo je mi sami mogli razraditi. Po-
Ivanečki filmaši nikada se nisu uhvatili projekta takve razine, snimanje traje od srpnja 2014. bojimo se da ćete morati pričekati do izlaska filma. Kako i kada je nastala ideja da napravite film? Prije ovog projeka imali smo i neke manje, ali ni-
četkom jeseni 2013. godine došla je ideja da napravimo film prema knjizi „Jarilike“ koju je napisao Matija Sever, da uz izradu našeg novog projekta
promoviramo i našeg sugrađanina koju je u izradu knjigu uložio dvije godine svog života. Poveznice s knjigom? Film prati knjigu najviše što je moguće. Izmjenjeni se neki sporedni likovi i manje značajni dijelovi radnje da bi se radnja čim više prilagodila filmskom formatu. Kako teče vaš projekt film Jarilike i u kojoj je trenutno fazi? Film je trenutno u procesu snimanja, ali je zapravo još uvijek i u procesu predprodukcije zbog toga što uvijek imamo nešto novo za napraviti, ili nabaviti što će nam biti potrebno za buduća snimanja.
34 Koliko truda je potrebno da se takvo nešto ostvari i koje su vam bile najveće prepreke kod stvaranja? Za izradu filma općenito, a ponajviše za izradu filma povijesno-fantastične tematike potrebno je puno više truda nego što bi itko zamislio. Čovjek bi također mislio da će nam najveće prepreke biti vizualni efekti ili izrada kostima, ali moramo priznati da nam je najveći problem zapravo pretstavljalo pronalaženje glumaca. Uzrok tome je to što u hrvatskoj filmski amaterizam još nije tako popularan kao što je u svijetu. Kako dugo traje snimanje i priprema filma? Snimanje film započelo je u drugoj polovici srpnja 2014. godine, dok sama priprema za film sada traje već malo više od godinu dana. Koliko slobodnog vremena se tu mora uložiti? U stvaranje nećeg ovako velikog kao što je svijet Ja-
Uglavnom se snima u ivanečkom kraju, a dvije lokacije nalaze se u blizini Kalnika
Zabava
Najveći problem nisu bili specijalni efekti ni izrada kostima, nego pronalazak glumaca rilika potrebno je uložiti puno slobodnog vremena, ali to naravno nije previše teško ako to radite iz same ljubavi prema stvaranju filmova. Također, moramo biti i zahvalni svim glumcima na tome što su voljni svoje slobodno vrijeme utrošiti u izradu ovog filma, s obzirom na to da ne očekuju ništa za uzvrat. Koje su lokacije snimanja? Kakvi su se ovdje problemi morali prevladavati? Sve lokacije snimanja nalaze se u ivanečkom kraju, s iznimkom dviju lokacija u blizini Kalnika. Nismo trebali prevladavati neke veće probleme, najveći problem je zapravo donošenja sve potrebne opreme na lokacije snimanja. Koliko je ljudi sveukupno uključeno u ovaj projekt? Koliko glumaca, statista? Osim glavnih producenata Marka i Luke Friščića, Karla i Matije Severa i Ivana Stanka, u pripremama za film sudjelovala je još nekolicina ljudi. Likova koji imaju
govorne dijelove, tj. likova za koje smo morali prona- j a ći glumce ima ukupno 23. viti. Previše statista za sada još nismo trebali, a iskreno se nadamo da kada dođe vrijeme za scene sa većim brojem statista da će s e ljudi
Utorak, 13. siječnja 2015.
Utorak, 13. siječnja 2015.
Glavni glumci? Glavnu ulogu mladića Ivana oživio je Karlo Sever, dok druge uloge utjelovljuju Jakov Milas, Josip Jakopec, Ela Ivanek, Petar Radošević, Matija Sever - sam autor knjige i mnogi drugi. Što ste koristili od opreme za snimanje? Tko je radio rekvizite, odjeću i sl? Mačeve, sjekire, oklope, štitove i dr. izrađivao je Luka Friščić uz pomoć Darka Friščića. Odjeću za likove koji moraju biti odjeveni na neki svojstven način izrađivala je Zvjezdana Friščić, dok su staru odjeću i tkanine za ostale likove posudit i ili dali dijelom glumci, dij el om n e k e druge osobe. Kompjuterske animacije ste radili vi ili netko drugi? Vizualne efekte izrađuje Marko Friščić, dok ih Luka Friščić montira zajedno s ostatkom filma. Od koga ste i jeste li ste dobili kakvu potporu za stvaranje filma? Nikakvu financijsku potporu još nismo do-
Zabava
35
bili. Zatražili smo sredstva poru raznih ljudi koji su jera filma i kako bi željeli iz gradskog proračuna pu- vrlo zainteresirani za flim. da izgleda? tem programa javnih po- Koliko je očekivano tra- Film će biti objavljen krajem ljeta ove godine, i voljeli bi da se premijerno prikaže u kino dvorani grada Ivanca. Ukratko, koja je tema filma? Tema filma je jednogodišnje putovanje mladića Ivana u potrazi za osvetom za smrt svojih roditetreba u kulturi, ali još uvijek janje filma? lja. Središnja točka filma je čekamo odluku iz Grada. Prema našim pretpostav- upravo ono što on proživNo, možemo ponosno reći kama film bi trebao trajati ljava i odnosi sa sobom iz da smo preko internetskih oko dva sata. raznih iskustava i susreta stranica dobili veliku pot- Kada se očekuje premi- tokom tog putovanja.
Film će trajati čak dva sata, a na njemu su do sada već bila angažirana 23 glumca
NOVI BROJ od petka 30. siječnja
NOV O!
BESPLATNI MJESEČNIK Potražite nas na više od 400 mjesta diljem županije u trgovinama Kitroa, Trgonoma, TP Branka te kod kolportera. Sudjelujte u našim SMS nagradnim igrama i anketama te osvojite vrijedne nagrade. Ukoliko niste dobili besplatni primjerak mjesečnika 30 dana, nazovite
042 500 651
i dogovorite dostavu na osobnu adresu! Kontaktirajte nas na: 30dana@conceptus-publica.hr