BROJ 126. 24. VELJAČE
BJELORUS ‘ZAROBLJEN’ U VARAŽDINU
Spavam u kamionu, pomažu mi dobri Varaždinci MALI ČOVJEK U VELIKOJ IGRI Aleksandr Moloshonok Metalskoj industriji Varaždin isporučio robu, EU Rusiji uveo sankcije, a poslodavac ne može pronaći novu ‘furu’
BESPLATNO DIGITALNO IZADNJE
tjednik
e
2
Kronika tjedna
LISTE PREDANE
Tko ima šanse postati novi gradonačelnik?
U Novom Marofu svih pet kandidata koji ciljaju na čelno mjesto u Gradu u zakonski određenom roku prikupilo je i predalo dovoljan broj potpisa za svoju kandidaturu. Riječ je bilo o minimalno potrebnih 450 potpisa potpore građana, a izborno povjerenstvo uzima i 50 do-
Najviše potpisa prikupio HDZ-ovac Siniša Jenkač datnih, kako bi kandidatura bila pravovaljana i nakon što se određeni broj nevažećih potpisaoduzme. Od svih kandidata najviše
Utorak, 24. veljače 2015.
ADVENTSKA ČAROLIJA U
723 tisuće kuna tisuća kuna prih
Velik interes Varaždinaca, 29 programa, više od 350 izvođača, popularno klizalište a potom i pozitivni financijski pokazatelji rezultat su nove manifestacije “Adventska čarolija” što je na Kapucinskom trgu održana krajem prošle i početkom ove godine. je prikupio HDZ-ov kandi- Na današnjoj konferendat za gradonačelnika Siniša Jenkač, ukupno 2.071 potpis. Slijedi ga dosadašnji novomarofski gradonačelnik Darko Hrenić (Reformisti) koji je prikupio 854 potpisa potpore, a predao ih je prvi, još u ponedjeljak 16. veljače. Kan d i d at ko a l i c ij e HNS-HSU Dragutin Košćak predao je ukupno prikupljenih 797 potpisa, Bo- ciji za novinare u Gradris Ravić (Laburisti) 712, a skoj vijećnici, predstavVilim Čikan čiju kandida- ljeni su i rezultati same turu u Novom Marofu nit- manifestacije. Održano ko nije očekivao izbornom je 29 programa s više od povjerenstvu je predao 600 350 izvođača, a Kapucinpotpisa. skim je trgom prošlo više Je li riječ o barem donekle od pet tisuća posjetitelja. indikativnim podacima po- Izrazito je posjećena bila kazat će se ubrzo, jer službe- i Kuća Djeda Mraza, a na kampanja trajat će manje zadovoljni su bili i izlaod dva tjedna, do 6. ožujka. gači i ugostitelji. Prijevremeni izbori za grad- - Atmosfera je bila vrlo sko vijeće i gradonačelnika pozitivna, kao i same Novog Marofa, kao što je emocije, a smatram da poznato, održat će se u ne- je Adventska čarolija na djelju 8. ožujka. Kapucinskom trgu bila
Kapucinskim trgom prošlo je više od pet tisuća posjetitelja
pun pogodak. Nadamo se da će sljedeće godine biti barem tako dobra i još bolja. Što se tiče financijskih pokazatelja, završili smo u plusu. Ukupno je bilo 723 895 kuna rashoda, a 815 370 kuna prihoda. S tim ostatkom prihoda krećemo u organizaciju ovogodišnjeg adventa - istaknuo je Predrag Ciglar, direktor Gradske tržnice. Izvrsnim se, rečeno je na konferenciji za novinare, pokazalo i klizalište koje je bilo otvoreno gotovo dva mjeseca. Prodalo se 14 234 ulaznica, a
USPJEH TVRTKE IZ VARAŽDINA
U PLUSU
a rashoda, 815 hoda
Top 10 najboljih inovativnih projekata
Varaždinska tvrtka Mobilisis ušla je u top 10 najboljih inovativnih projekta. Na natječaju „Moja prilika“ Zagrebačke banke, raspisanom u listopadu prošle godine, između gotovo 600 prijava ušli su među finaliste kao jedina varaždinska tvrtka. Cilj ZABA-inog projekta je izdvojiti financijska sredstva kao potporu poduzetničkim idejama koje nude svjež i inovativni pristup poslovanju, a upravo to je postigla tvrtka Mobilisis koja je osmislila sustav za detekciju i bilanciranje osobnih automobila, kamiona i autobusa u lukama i pristaništima. i komentarima Varaž- Riječ je o projektu koji dinaca, ovim smo projektom zaista pogodili u sridu. Bez obzira što smo imali puno nepoznanica i neke strahove prije samog tog iskoraka, Adventska čarolija se pokazala kao pun pogodak. klizalo je više od 15 tisu- Već smo krenuli u prića klizača. Ove godine u premu noven - naglasio planu je i veće klizalište. je gradonačelnik Goran - Sudeći prema licima Habuš.
tjednik
Zbroj: 723 tisuće kuna rashoda, 815 tisuća kuna prihoda
e
3
Kronika tjedna
Utorak, 24. veljače 2015.
IMPRESSUM
eTjednik Nakladnik: Conceptus Publica d.o.o. 42000 Varaždin, I. Kukuljevića 23 Redakcija tel/fax: 042/488-488 Predsjednik Uprave: Zvonimir Brlenić
Glavni urednik: Alen Matušin e-mail: kontakt@evarazdin.hr Redakcija: Valerija Mihalić, Ivan Tomašković, Josip Novak Fotografi: Zoran Stanko, Nikola Kokotec Grafika: Domagoj Sigur
predviđa razvijanje pametnog sustava za detekciju i bilanciranje osobnih automobila, kamiona i autobusa u mirovanju koje će detektirati i mjeriti
Dosta vam je gužve i nervoze, oni imaju rješenje duljinu vozila u kolonama ispred ulaza u luke i ispred pristaništa. Znači ako vam je dosta gužve i nervoze na trajektnim pristaništima tvrtka Mobilisis ima rješenje.
Marketing Saša Golubić - 042/488-605 sasa.golubic@conceptus-publica.hr Gordan Žamić - 042/488-602 gordan.zamic@conceptus-publica.hr
4
Kronika tjedna
PRO-LIFE INICIJATIVA
Varaždinci molili protiv abortusa U srijedu, 18. veljače, je počelo okupljanje vjernika ispred varaždinske bolnice s ciljem bdijenja i molitve protiv abortusa, u sklopu pro-life inicijative “40 dana za život“. Kršćani vjeruju da je molitva najjače oružje koje posjeduju i spomenuta inicijativa, u koju je Varaždin prvi put uključen, provodila se paralelno u deset hrvatskih
Policijski službenici PU varaždinske dovršili su kriminalističko istraživanje nad muškarcem (63) koji je dlanom po licu udario policijskog službenika. On je u petak, 20. veljače, prouzročio prometnu nesreću te napustio mjesto događaja. Nakon što je uočen i zaustavljen, počeo je vrijeđati i prijetiti policij-
TRAŽIT ĆE SE 50 ZAPOSLENIKA
U bivšem “Boru u travnju pokreć Početkom veljače, nakon što je skupština vjerovnika odlučila imovinu Bora dati u zakup, Požgaj Grupa iz Velikog Bukovca preuzela je prostore bivše novomarofske drvne industrije te već početkom travnja namjerava nastaviti
Asortiman proizvoda u načelu će biti isti, zatekli vrlo loše stanje
gradova. Za prestanak pobačaja u Varaždinu molili i članovi varaždinske udruge Betlehem. Kampanja u kojoj varaždinski vjernici nastoje utjecati na promjenu razmišljanja rodilja i pacijentica OB Varaždin, nastavila se i u petak. Ispred varaždinske bolni- proizvodnju. ce protiv abortusa vjernici Kako nam je rečeno od su molili dva sata. predsjednika Uprave tvrtke Požgaj d.o.o., članice grupacije, Nikole Požgaja, u tijeku su pregovori s vanjskim kupcima, radovi skim službenicima. Oni su i prvi val investicija da bi ga upozorili da se smiri, no se prostor ponovno pri63-godišnjak je otvorenim veo svrsi. dlanom po licu udario po- - Asortiman proizvoda licijskog službenika. u načelu bi trebao biti isti, Uz uporabu sredstava ali zatekli smo katastroprisile doveden je u PU falno stanje u kojem nije varaždinsku. Predan pri- bilo moguće pokrenuti tvorskom nadzorniku Po- proizvodnju. Sada ćemo licijske uprave varaždin- investitrati od 400 do 500 ske u nedjelju uz kaznenu tisuća kuna da bi proiprijavu. zvodnju pokrenuli, a ka-
Ošamario policajca
Utorak, 24. veljače 2015.
snije još između milijun i dva milijuna kuna da bi tvornica mogla efikasno raditi – kaže Požgaj, ističući da će za početak zaposliti oko 50 ljudi. Pogon posrnule novomarofske tvrtke iznajmili su na šest mjeseci, a ukoliko im cijena bude prihvatljiva, tvornicu namjeravaju i kupiti. Naime, nije riječ o prvoj tvornici koju su na sličan način doveli u red. - 2012. godine, kaže Požgaj, iznajmili smo proizvodnju u Lici koja je
Utorak, 24. veljače 2015.
Kronika tjedna
5
OFORMILI ŽUPANIJSKU ORGANIZACIJU
u” Požgaj Grupa će proizvodnju
krenula od nule, a danas ima stotinu zaposlenih. U Donjem Miholjcu također smo preuzeli tvornicu tvrtke u stečaju, danas u njoj radi 130 zaposlenih, a isto tako smo krenuli od nule. Dakle, imamo u tome iskustva i kada se nečeg uhvatimo, onda znamo što treba napraviti da bi stvari funkcionirale. Dugoročno, kako doznajemo od Požgaja, u bivšem Boru ponovno bi moglo raditi oko 80 zaposlenih.
Dugoročno će se uložiti između jedan i dva milijuna kuna - Za efikasnost ove tvornice ključna je automatizacija, nov i moderan strojni park te optimalan broj ljudi – kaže Nikola Požgaj.
Reformisti u hotelu “Trakošćan” Oko 200 delegata Narodne stranke - Reformisti okupilo se u hotelu Trakošćan te za predsjednika županijske organizacije stranke izabralo Tomislava Paljka. - Mi smo stranka koja želi nove i mlade ljude i zato se nemojte čuditi što ja neću biti predsjednik županijske organizacije. Mislim da im treba dati prostora i podršku - riječi su kojima se okupljenima obratio Darko Hrenić, koji prelazi u sjeverozapadni savez stranke nakon što se oformi. - Odlučio sam slijediti Radimira Čačića i “drznuo se” voditi Reformiste prema po-
ski čelnik Reformista Tomislav Paljak. - Ovo je posao u koji ulazim s jasnim ciljevima, zadacima, jasno postavljenim brojkama i tu nema uzmaka. Procijenite sami što nas čeka jer upravo vi ćete pod mojim
bjedi u stožernoj županiji. Ne moram vam govoriti što za Reformiste znači pobjeda u Varaždinskoj županiji - rekao je u svom govoru koji je na trenutke podsjećao na prepoznatljiv način govora njegovog stranačkog šefa, novoizabrani županij-
vodstvom iznijeti rezultat koji sam naveo. Sa sigurnošću vam mogu obećati samo rad - rekao je Paljak. Natalija Martinčević istaknula je da okupljeni broj članova i delegata stranke ponajviše govori o njihovoj snazi.
Drznuo sam se voditi stožernu županiju, rekao je Paljak
6
Javne politike
Utorak, 24. veljače 2015.
ONO KAD BI NEKI IPAK MALO PRIČEKALI
ODBILI STE PREGLED ILI OPERACIJU?
Sustav vas je zabilježio!
Piše: Valerija Mihalić
Ministarstvo zdravlja “Programom plus” namjerava skratiti liste čekanja, međutim, kako doznajemo u varaždinskoj bolnici, neki od pacijenata odbijaju iskoristiti raniji termin Kako bi se skratile liste čekanja na dijagnostičke i operacijske zahvate, što je jedan od većih problema u hrvatskom zdravstvu, Ministarstvo zdravlja pokrenulo je akciju “Program plus”. U akciji sudjeluju 33 hrvatske bolnice koje će dijagnostičke i operacijske zahvate na koje se najduže čeka, obavljati u poslijepodnevnim satima srijedom i subotom prijepodne. Na ovaj način planira se skratiti liste čekanja za šest tisuća pacijenata, a program će se provoditi do ljeta ove godine. – Pacijenti
OB Varaždin jedna je od 33 bolnice koje sudjeluju u akciji Minstarstva
koji dugo čekaju, bit će ovih dana pozvani da srijedom poslijepodne i subotom ujutro obave preglede – rekao je ministar Varga i dodao kako očekuje dobar odaziv bolnica s obzirom na novi model plaćanja. Prema tom modelu Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje bolnicama će plaćati usluge tek po izvršenju. – Bolnicama je sada cilj da rade više, a dodatni rad će im se i dodatno platiti – istaknuo je ministar. Bolnice same odabiru de- pregleda ili operacija za jedsetak dijagnostičkih po- nodnevnu bolnicu za koje stupaka, prvih kontrolnih imaju najduže liste čekanja
i u skladu s tim organiziraju dodatne termine. Kakva je situacija s listama čekanja i novim projektom u bolnicama Varaždinske županije, provjerili smo u Općoj bolnici Varaždin te Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju Varaždinske Toplice. – Mi smo započeli s „Programom plus“ na način da srijedom popodne te subotom ujutro odrađujemo preglede te dijagnostičko-terapijske postupke, a to su CT (svi dijelova tijela), UZV dojki, UZV štitnjače, UZV srca, kolonoskopija, specijalistički
Utorak, 24. veljače 2015.
Javne politike
7
‘Program plus’ u bolnici Varaždin srijedom poslijepodne i subotom ujutro
CT (svi dijelovi tijela) UZV dojki UZV štitnjače UZV srca kolonoskopija specijalistički oftalmološki kardiološki prvi neurokiruški plastična kirurgija
8 oftalmološki, kardiološki te neurokirurški prvi pregled, kao i različiti zahvati dnevne bolnice plastične kirurgije – rekao nam je Nenad Kudelić, zamjenik sanacij-
Jedan od ozbiljnih problema je i dodatna opterećenost medicinskog osoblja skog upravitelja Opće bolnice Varaždin. Ideja o skraćivanju listi čekanja kao takva je dobra, no praksa pokazuje određene probleme. Iako bi se očekivalo da će što više pacijenata iskoristiti
Javne politike mogućnost ranijeg termina pregleda, neki to odbijaju učiniti. Također, jedan od ozbiljnijih problema je i preopterećenost medicinskog osoblja. – Većina pozvanih pacijenata odaziva se na preglede, no moram reći da nažalost neki pacijenti, usprkos činjenici da im se nudi raniji termin pregleda ili zahvata, isti ne žele obaviti u predloženom terminu ili se jednostavno ne pojave na pregledu – objašnjava Kudelić. Prema njegovim riječima, zasad liječnici uglavnom surađuju na projektu. – Moram napomenuti da se radi o prekovremenom radu ionako preopterećenog osoblja koji zahtijeva definitivno dodatne napore. Broj pacijenata koji se na svakom ovakvom radilištu odradi je u prosjeku 10 do 15, a istovremeno se radi na nekoliko radilišta. Hoće li ovakav način rada u konačnosti dovesti do značajnog pomaka u skraćenju listi čekanja teško je predvidjeti budući da ne možemo predvidjeti koliki će biti priljev novih pacijenata, no ovim putem svakako bih htio apelirati na pacijente da se odazovu na poziv i raniji po-
nuđeni termin. Svako neprihvaćanje ranijeg termina ili neodazivanje na poziv bilježimo, a takvo neodgovorno ponašanje uskraćuje i ometa drugim pacijentima ranije i pravovremeno pružanje zdravstvenih usluga – napomenuo je Kudelić. „Program plus“ provodi i Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Varaždinske Toplice. Rad je također organiziran u popodnevnim satima za one
Utorak, 24. veljače 2015.
dijagnostičke postupke za koje se najdulje čeka. – Očekujemo da ćemo na taj način smanjiti liste čekanja za dijagnostičke pretrage na koje se kod nas čeka više od 90 dana. To su UZV dojke, UZV abdomena, UZV vrata te se nadamo time svesti čekanje na razumno, odnosno medicinski podnošljivo vrijeme. Dijagnostičke pretrage koje su uključene u „Program plus“ obavlja samo jedan naš liječnik, koji
Mihalić smatra da će ovakav način rada dati rezultate, napose gdje ima kadra i opreme
Utorak, 20. siječnja 2015.
9
Javne politike onim bolnicama koje imaju dovoljan kadar i opremu. – Akcija „Program plus“ jedna je od aktivnosti usmjerena na skraćivanje lista čekanja.
U idućih šest mjeseci vidjet će se hoće li se liste smanjiti
se odmah rado odazvao akciji. Pacijenti su prije svega zadovoljni što im se na ovaj način izlazi ususret – rekli su iz Specijalne bolnice u Varaždinskim Toplicama. Što se tiče lista čekanja za ostale usluge koje pružaju pacijentima, napominju kako se čeka u okviru medicinske opravdanosti. – Primjerice, za početnu stacionarnu rehabilitaciju čeka se do 30 dana, za održavajuću rehabilitaciju do dva mjeseca, za prvi pregled fizijatra, reumatologa ili neurologa ispod mjesec dana, dok za usluge rentgena i laboratorija nema lista čekanja, što znači da se potrebna pretraga obavlja istog dana – napominju. Sanacijski upravitelj Specijalne bolnice za medicin-
sku rehabilitaciju Varaždinske Toplice Damir Mihalić smatra kako će ovakav način rada dati rezultate, osobito u
U ustanovama koje imaju raspoložive kadrovske potencijale i opremu sigurno će dati rezultate. Novi sustav ugovaranja pružanja zdravstvene zaštite, a koji model je u primjeni s početkom godine, trebao bi generirati sma-
njenje listi čekanja, budući da potiče ustanove na veće izvršenje u pružanju usluga zdravstvene zaštite kako bi ostvarili i veće mjesečne prihode za rad ustanova – naglasio je Mihalić. Hoće li se liste čekanja doista smanjiti, vidjet će se kroz idućih šest mjeseci. U svakom slučaju, realni problemi koji su se već pojavili su neodogovornost nekih pacijenata, koji se ne odazivaju ranijim terminima, a zbog kojih se upravo i krenulo u ovaj program. Na površinu će u mnogim bolnicama vjerojatno isplivati i problem nedostatka medicinskog osoblja, kao i opreme potrebne za obavljanje pretraga na koje se čeka i više od godine dana. „Program plus“ zasigurno će pokazati, a još jednom i dokazati Ministarstvu zdravlja sve nedostatke hrvatskog zdravstva. Pitanje je samo hoće li ih Ministarstvo znati riješiti.
Najduža lista čekanja na plastičnoj kirurgiji Što se tiče dužina lista čekanja, u varaždinskoj su bolnici one različite ovisno o zahvatima. – Moram napomenuti da sami broj dana čekanja koji se prikazuje ne odražava realno stanje budući da se vrlo često radi o pretragama koje se planski određuju za na primjer šest mjeseci ili godinu dana u sklopu redovitih kontrola kao što je to u slučaju onkoloških bolesnika. Trenutno je u našoj bolnici najduža lista čekanja za zahvate jednodnevne kirurgije iz područja plastične kirur-
gije koje osim kroz „Program plus“, koji podrazumijeva rad srijedom i subotom, namjeravamo riješiti pojačanim radom i ponedjeljkom popodne – istaknuo je Kudelić dodajući kako će se ukupni broj pacijenata koji će riješiti kroz ovaj program tek vidjeti, s obzirom na to da je program planiran kroz sljedećih šest mjeseci. Prema planu Ministarstva zdravlja, liste bi se trebale smanjiti barem na polovicu ili unutar tri mjeseca za odrasle, odnosno 30 dana za djecu.
10
Kolumna
Utorak, 24. veljače 2015.
PISMA IZ HRVATISTANA
Titove i Tuđmanove biste valja smrskati maljem Što nam danas znači eliminacija diktatorova poprsja i kojim smjerom kreće Hrvatska, pitaju se danas viđeniji domaći antifašisti. Odgovor je dakako jednostavan k’o pekmez...
Piše: Branko Detelj
N
isam mislio da ću ovo ikada napisati, ali eto, treba biti pošten i priznati: Tomislav Karamarko potpuno je u pravu. Barem u jednome. Potpuno je u pravu kada kaže hvala bogu što je napokon otišao Ivo Josipović. Jedan je problem riješen. Puno veći, međutim, krije se pod upitnikom hoće li ono što slijedi biti bogzna kako bolje od njega. Rashodovani predsjednik tek po završetku mandata počeo je biti onakav kakav nije bio prethodnih pet godina, dakle jasan i konkretan, i raditi ono što je zapravo trebao raditi cijelo vrijeme. Pa je tako tek na odlasku iskoristio priliku i upozorio naciju na opasnosti koje prijete.
Ustaška zmija, kazao je, i dalje ne spava. Mjesta za paniku, sva je prilika, ipak nema. Za njegovu nasljednicu susreti sa zmijama nisu nikakva rijetkost, već stvar rutine. Njeni susreti s poskocima uvijek su završavali dobro. Ona je oduvijek instinktivno znala kako se ponašati u blizini zmija. ako barem piše u njenoj, friško objavljenoj biografiji, gundulićevskoj pastorali ispjevanoj epskim desetercima, o idiličnom djetinjstvu i životu dječaka zarobljenog u tijelu lijepe djevojčice. Nakon svega ostaje tek pitanje o kakvom idiličnom djetinjstvu uopće možemo govoriti u doba najcrnjeg mraka i diktature jednog od najvećih zločinaca u povijesti. Riječ je, dakako, znate već i sami, o toliko puta viđenoj i izlizanoj špranci. Naime, kako ćete bez greške prepoznati one koji su u vrijeme socijalističke tame lijepo i bezbrižno živjeli? Po tome što su danas upravo oni
T
najveći kritičari broznoga doba i Titove strahovlade. To je aksiom. Bilo da je riječ o Tuđmanovoj dinastiji, Pavletiću, Juri Radiću, Antunu Vrdoljaku ili pak nekom petom, najveći kritičari stanja u Drugoj Jugoslaviji upravo su oni što su zlatno doba privatnih i profesionalnih života proživjeli u vrijeme mraka. Novoizabrana predsjednica KGK odlučila je zahvaliti Brozu na idiličnom djetinjstvu tako što će njegovu bistu ukoniti iz svog ureda na Pantovčaku. Graknuše odmah dežurni fenomenolozi, među njima i Mesić, prepoznavši u tome ustupak profašističkim krugovima. Ma, kakva bista, kakvi bakrači. Ako će to riješiti barem jedan problem u ovoj državi, sve Titove i Tuđmanove biste valja promptno smrskati maljem u hiljadu komada. u, međutim, dolazimo do drugog hrvatskog aksioma. Naime, kako ćete bez greške prepoznati političare bez vizi-
T
je i rješenja za kurentne probleme? Tako što će oni goruće probleme uvijek pomesti pod tepih, a vama će pod nos baciti Tita, tisućljetne snove, ustaše i partizane. Što nam danas znači eliminacija diktatorova poprsja i kojim smjerom kreće Hrvatska, pitaju se danas viđeniji domaći antifašisti. dgovor je dakako jednostavan k’o pekmez. Ono što se moglo naslutiti u predsjedničkoj kampanji, dobilo je potvrdu izborom uvaženih gostiju na inauguraciji i odabirom pojedinih savjetnika, regrutiranih iz redova šatoraša u Savskoj i prebačenih u kabinet predsjednice. Baš nikakve dileme nema i ne može biti. Posve je jasno u kojem će smjeru ići politika muškarca zarobljenog u tijelu lijepe žene. Dakako, lijepa žena je predsjednica KGK, a muškarac zarobljen u njoj isti je onaj što je bio u pravu, gore, u prvoj rečenici teksta. Ime mu je Tomislav Karamarko.
O
11
Kolumna
Utorak, 20. siječnja 2015.
VOLIM VARAŽDIN
Plati ispit pa kupuj pesticide Osobno nisam u dilemi hoću li zbog malog vinograda, voćnjaka, cvjetnjaka, vrta ići na tečaj i polaganje ispita. Neću iz dva razloga...
P
o svemu sudeći do sada smo prskajući vinograde, voćnjake, vrtove, trujući štakore i komarce, masovno trovali i sebe jer nismo znali pročitati upute za upotrebu pesticida. Da nas Piše: Boris Ratković zaštiti država je doniumirovljeni novinar jela Zakon o održivoj uporabi pesticida pa je odredila da ubuduće kod kupovine materiTo postaje veoma jala za prskanje i zaštitu ozbiljna stvar za bilja u poljoprivrednim i ostalim dućanima kusvakog tko ima pac mora imati sa sookućnicu, vrt, bom i pokazati iskaznicu o položenom ispitu nekoliko voćki, za sigurno rukovanje trseka, i mnogi su u pesticidima! o postaje veoma varaždinskom kraju ozbiljna stvar krenuli na tečajeve... za svakog tko ima okućnicu, vrt, nekoliko voćki, trseka, a pogotovo za obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja žive i preživljavaju od prodaje uzgojenog povrća, voća, vina. I mnogi su u varaždinskom kraju krenuli na tečajeve koje organiziraju poljoprivredne zadruge, savjetodavne službe, udru-
T
ge vinogradara i vinara, pučko otvoreno učilište i poljoprivredne škole. Tečajevi traju do 15 školskih sati nakon čega se polaže ispit i dobiva iskaznica bez koje nema kupnje pesticida. oliko koštaju tečajevi i ispiti? Slušanje predavanja stručnjaka naplaćuje se ponegdje (u Istri) 600 kuna od čega polovicu plaćaju lokalne vlasti, u našem kraju to je navodno mnogo manje pa općina Jalžabet za jednog člana obitelji ili OPG daje 150 kuna po polazniku dok u Vinici svakome tečajcu pomažu sa 100 kuna a s 20 kuna sufinanciraju ispit. Inače, ispit košta od 50 do 80 kuna. sobno nisam u dilemi hoću li zbog malog vinograda, voćnjaka, cvjetnjaka, vrta ići na tečaj i polaganje ispita. Neću i to iz dva razloga : prvo to je jednako propisu da za branje gljiva treba kupiti u Šumariji dnevnu kartu za 50 kuna što daje pravo
K
O
ubrati samo dva kilograma bilo kakvih gljiva, dakle 25 kuna za kg gljiva što je skuplje nego na placu a nema garancije da ćete tako skupe šumske gljive uopće naći. Ne nađete li gljive - lovu poklanjate šumarima. rugi razlog je mnogo jači – u susjednoj Sloveniji, članici Europske Unije, također je donijet Zakon o održivoj uporabi pesticida koji je nakon godinu dana primjene, prema mojim saznanjima, ukinut i prestao važiti. Danas u svakoj slovenskoj prodavaonici materijal za zaštitu bilja, dakle pesticide, možete kupiti bez potvrde o položenom ispitu. A od Varaždina do Ormoža je dvadesetak kilometara. oliko će trajati naš novi zakon, čije odredbe stupaju na snagu 26.studenoga 2015.godine? Nepoznato je. Do tog datuma naši trgovci moraju prodavati pesticide i kupcima bez iskaznice.
D
K
12
Kolumna
Utorak, 24. veljače 2015.
OD KORZA DO MARKOVA TRGA
Hitni bolnički odjel s 8 godina kašnjenja
A
ko ste pomislili da je pelješki most građevina koja se najduže gradi u Hrvatskoj, ipak moramo, istini za volju, reći da je varaždinska županija na neslavnome prvom mjestu s izradnjom kirurgije odnosno hitnoga objedinjenoga prijma bolesnika, kako bi se službeno trebao zvati taj zahvat. Nekako su mi u kutku svijesti i najave izgradnje modernoga turističkoga topličkoga kompleksa, pa bi se onda mogla županija nadmetati sama sa sobom. Izmijenile su se lokalne i područne vlasti, promjenili su se sastavi Sabora, bilo je već nekoliko premijera u nizu kao i vlada koje su obećavale izgradnju kirurgije, koliko li je samo pacijenata trpjelo zbog neodgovarajućih uvjeta, međutim, do danas se nismo maknuli dalje od početka. išta ne bi bilo neobično, opće je mjesto u hrvatskoj politici ta nepodnošljiva lakoća obećavanja, obmanjivanja, odugovlačenja i otezanja, kupovanja podrške najavama ali i kupovanje vremena pripremom tih velebnih projekata. Već je 2007. doneseno i objavljeno nekoliko povijesnih odluka o gradnji hitnoga objedinjenoga prijma, tada se govorilo o varaždinskom emergency zdravstvu pod dojmom popularne američke serije Hitna služba. Nismo se
N
doduše nagledali Clooneya i Višnjića u Varaždinu ali jesmo holivudskih trikova i efekata, jednom riječju opsjena. Zatim se pred lokalne izbore 2009. potpisao i sporazum o zajedničkoj gradnji toga objekta, ali se, čim su izbori okončani, odustalo od prvotnoga plana s obrazloženjem da je preambiciozan. Tada se prišlo promjeni projekta, nekoliko je povjerenstava stručno razrađivalo ono što je nužno sa medicinskoga i građevinskoga aspekta, pa se ponovno potpisao sporazum 2011. godine, kojem je pristupio i grad Varaždin kao financijski partner. ada se, već pogađate, ponovno mijenja vlast i, gle čuda, pod političkim pokličem „promjene počinju u Varaždinu“ mijenjaju sporazumne uvjete, traže tobože optimalne modele financiranja i održavanja zgrade i najavljuju početak izgradnje u proljeće 2012. Naravno, pod snažnim utjecajem pionira javno-privatnoga partnerstva, tada je prvo odlučeno da će se graditi po tom modelu, ali se nakon nekoga vremena ipak prišlo izrađivanju komparatora klasičnoga i javno-privanoga modela izgradnje zdravstvenih ustanova. Pune su tri godine trebale da se utvrdi kako će ipak biti isplativiji javno-privatni model, premda smo to, narav-
T
no, znali odmah jer je jedina prednost toga modela što se država može zadužiti ali se plaćanje obroka privatnome partneru ne smatra javnim dugom države kojoj je javni dug narastao na 80 posto BDP-a. Nije šija nego vrat, ali bi nam moglo doći –glave. ako je jasno da se šuška o izborima već u proljeće (doduše, neće biti prijevremeni, ali će biti prije roka), evo nam sada ponovno projekta nove kirurgije, čak i s raspisivanjem natječaja za građevinske radove. Tako se pompozno i slavodobitno najavljuje zapravo reciklirani politički projekt, koji, nadajmo se u stručnom zdravstvenom smislu nije vrijeme pregazilo ako se već sve drugo oko nas izmijenilo što bi moglo utjecati na smislenost projekta. Prije svega, čaki ako zanemarimo da se upravo provodi valjda deseta reforma zdravstva, koja pak uključuje spajanje bolnica, opće je poznato da varaždinskoj bolnici nedostaje preko 30 liječnika specijalista, da se na nekim odjelima bolnica oslanja isključivo na marljvost, odgovornost i kompetentnost starijih liječnika, da se muku muči s lijekovima i uređajima, da je bolnica na nekim odjelima kadrovski opustošena, što se vidi i po tome da se za neke gotovo već rutinske medi-
K
cinske zahvate danas putuje u Zagreb. Mnogi liječnici u bolnici prigovaraju da će se opet uložiti prvenstveno u zidove, u zgradu, a da je vrijedna i moderna oprema mogla biti ugrađena i u pregrađene postojeće kapacitete. No, nitko od njih neće glasno reći da je protiv nove izgradnje. Ali svakako se treba pitati tko će raditi u tim novim prostorima i s novim uređajima jer čak i uz pretpostavku da će se dio nedostajućega kadra popuniti novim specijalizacijama, opet nam kronično nedostaje liječnika pa i medicinskoga osoblja. A, na žalost, trendovi su takvi, o čemu smo već pisali, da sve više mladih obrazovanih ljudi odlazi u inozemstvo, kao i da dobri mladi liječnici lako pronađu posao u drugim gradovima. a kraju, ne treba smetnuti s uma da, poučeni dosadašnjim tijekom ove političke trakavice oko izgradnje nove kirurgije, nije baš tako sigurno da će se s izgradnjom uopće započeti ove godine. Da je ova vlast htjela ostaviti iza sebe neki smisleni veći projekt kao dobro zajednice, već bi se naši građani liječili nekoliko godina u tim prostorima. Ali, naravno, građani su najmanje bitni u cijeloj priči, odnosno bitni su do izbora.
N
Homo democroaticus
14
Druga Hrvatska
Utorak, 24. veljače 2015.
IZNIMNO POSTIGNUĆE GE
Geotehnički labarato fakulteta je prvi i tren geomahnička ispitiva
Geotehnički laboratorij i Laboratorij za geokemiju okoliša Geotehničkog fakulteta, u prosincu prošle godine akreditirani su od Hrvatske akreditacijske agencije (HAA) prema normi HRN EN ISO/TS 17025 kao ispitni laboratoriji iz područja ispitivanja tla i voda.
Znanje - imanje Dokaz je to uspješnosti ulaganja varaždinskog Geotehničkog fakulteta u razvoj nastavne i istraživačke infrastrukture, koja će našoj visokoškolskoj ustanovi zasigurno povećati kvalitetu nastave i osigurati veću prisutnost na tržištu, doznajemo od vo-
“Jednom ispitano, svud priznato”, sada vrijedi za laboratorij ditelja geotehničkog laboratorija, dipl.ing.geot. Damira Štuheca. Osim što niz godina radite u zvanju stručnog su-
Razgovarao: Josip Novak Foto: Zoran Stanko
Ispitivanja kod nas sad priznaju sv
Utorak, 20. siječnja 2015.
Druga Hrvatska
15
EOTEHNIČKOG FAKULTETA
orij varaždinskog Geotehničkog nutno jedini akreditirani labaratorij za anja tla u sjevernom dijelu Hrvatske
da vi
radnika u nastavi, dugogodišnji ste voditelj Geotehničkog laboratorija. Je li ova akreditacija HAA na neki način priznanje vama i vašim kolegama za konstantnu modernizaciju i uvođenje novih metoda ispitivanja i tehnologija u laboratoriju? Prvo želim pojasniti što se krije pod pojmom „akreditacija“. Naime, pre-
Vrlo zahtjevne norme nije bilo lako ispuniti, ali Varaždinci su uspjeli ma definiciji međunarodne norme HRN EN ISO/ IEC 17000, „akreditacija je ocjena treće strane koja se odnosi na tijelo za ocjenu sukladnosti a kojom se daje formalni dokaz njegove osposobljenosti za obavljanje određenih zadataka ocjene sukladnosti“. Drugim riječima, to je formalna potvrda ovlaštenog državnog tijela, u ovom slučaju Hrvatske akreditacijske agencije, da laboratorij ima
16 uspostavljen sustav upravljanja kvalitetom te da je kadrovski i tehnički osposobljen za izvođenje određenih ispitivanja prema akreditiranoj normi odnosno metodi. To se može shvatiti i tako da se u takav laboratorij može imati povjerenje da je svoj dio posla obavio na ispravan način usklađen s određenim pravilima i zahtjevima. Za takav laboratorij vrijedi maksima: “jednom ispitano, svud priznato“! Zahtjeve norme HRN EN ISO/ IEC 17025:2007 nije lako zadovoljiti jer osim strogih tehničkih uvjeta traže i visoku edukaciju labora-
Druga Hrvatska
Utorak, 24. veljače 2015.
torijskog osoblja i razvijeni lu izlaznih rezultata mjeresustav upravljanja zapisima nja. Osim toga, postupak kojima se prati svaka faza priprema za akreditaciju je vremenski i financijski zahtjevan pa ga bez opredjeljenja Uprave fakulteta da se provede ne bi bilo moguće realizirati. Zato možemo reći da je akreditacija laboratorija zajednički uspjeh zaposlenika u laboratoriju i Uprave Geotehničkog fakulteta u provođenju politike kvalitete.
Uključeno osoblje moralo je proći brojne tečajeve i seminare
Upravljanje kvalitetom
Koje ste preduvjete morali ispuniti i kako dugo u ispitivanju uzoraka tla ili je trajao proces akredivode uz višestruku kontro- tiranja Geotehničkog la-
boratorija kao ispitnog laboratorija iz područja ispitivanja tla? Ideja o akreditaciji fakultetskih laboratorija začeta je još 2006. godine ali se na njenoj realizaciji intenzivnije radilo u protekle dvije godine. Prije otprilike godinu dana, imenovan sam od strane uprave Fakulteta koordinatorom za provedbu procesa akreditacije fakultetskih laboratorija. Za mene je to bio izazov koji sam uspješno savladao nakon što su Geotehnički laboratorij i Laboratorij za geokemiju okoliša akreditirani od strane HAA. Budući da je
Laboratorij koji ostavlja bez daha Tek letimičan pogled na opremu i uređaje koje posjeduje Geotehnički laboratorij GFV-a, ostavlja bez daha. O kojoj je zapravo opremi i uređajima riječ, bez kojih je nezamisliv rad ovakvog ispitnog laboratorija? Geotehnički laboratorij zauzima ukupno 180 m2 prostora koji čini pet prostorija s modernom opremom grupiranom prema namjeni odnosno vrstama ispitivanja. Oprema je nabavljena 2006. godine kada su se iz nepovratnih namjenskih sredstava MZOŠ-a modernizirali i opremali mnogi fakulteti Sveučilišta u Zagrebu. Tako je dio tih sredstava dodijeljen i Geotehničkom fakultetu koji ih je uložio u osuvremenjivanje i proširenje nastavnih i istraživačkih kapaciteta. Tom prilikom je infrastruktura labo-
ratorijskih prostora potpuno obnovljena i nabavljena je suvremena i kvalitetna oprema poznatih europskih proizvođača. Mnogi ispitni procesi računalno su nadzirani, omogućeno je kontinuirano bilježenje mjernih vrijednosti za cijelo vrijeme trajanja ispitivanja a obrada i interpretacija rezultata mjerenja izvodi se pomoću specijalnih računalnih programa sukladno metodi prema nekoj od odabranih normi ispitivanja (američke, britanske, europske ili nacionalne). Geotehnički laboratorij osposobljen je izvoditi sva standardna geomehanička ispitivanja koja zahtijeva npr. Geotehnički elaborat za praktično svaku vrstu geotehničkog zahvata. Najznačajnije vrste tih ispitivanja su i akreditirane kao ispitne
metode. Posebno važnu ulogu imaju troosna ispitivanja kojima se najbolje simuliraju uvjeti „in situ“ u kojima se nalazi tlo. U RH postoji svega nekoliko troosnih uređaja a jedan se nalazi u našem laboratoriju. Budući da se radi o složenom uređaju koji se sastoji od mnoštva sklopova, smješten je u zasebnu prostoriju. Na njemu se mogu izvoditi razne vrsta troosnih ispitivanja u kojima se uzorci tla podvrgavaju različitim stanjima naprezanja. Ova vrsta ispitivanja danas se smatra „krunom“ geomehaničkih laboratorijskih metoda ispitivanja tla i stijena. Osim standarnih ili bolje rečeno uobičajenih geomehaničkih ispitivanja, u laboratoriju izvodimo i specijalna ispitivanja koja može definirati sam naručitelj.
Utorak, 20. siječnja 2015.
Druga Hrvatska
Ispitivanja prema svjetski priznatim američkim i britanskim normama
norma HRN EN ISO/IEC 17025 prilično zahtjevna jer integrira dijelove nekoliko drugih normi, zaposlenici laboratorija morali su se svojski potruditi u njihovom savladavanju i inplementiranju u jedan jedinstveni sustav. On sadrži velik broj dijelova, počevši od razvoja susta-
Moderna oprema smještena je na ukupno 180m2 prostora va upravljanja kvalitetom u laboratoriju do zadovoljavanja tehničkih zahtjeva pojedinih normi ispitivanja. Kako bi se obavila takva zadaća, osoblje oba laboratorija moralo je proći brojne edukativne tečajeve i seminare, što je uz redovne obveze u nastavi i tekuća ispitivanja od njih iziskivalo dodatne napore i angažman. I uprava Fakulteta morala se uključiti u proces akreditacije i donijeti neke važne odluke bitne za daljnji rad i razvoj svojih laboratorija. To se dijelom odnosi i na financijska ulaganja jer postupak akreditacije ima svoju cijenu a jedan od uvjeta
17
za dobijanje akreditacije je rad na opremi umjerenoj od strane već akreditiranih umjernih laboratorija. Obzirom da se akreditacija potvrđuje svake godine,
nije lagana zadaća. Koje metode geomehaničkih laboratorijskih ispitivanja obuhvaća akreditacija? Moram odmah pojasniti
Ispitnim metodama obuhvaćaju vlažnost i gustoću tla, granicu tečenja, plastičnosti... osim koristi koje donosi zahtijeva i određena ulaganja u njeno održavanje, i to za svaki akreditirani laboratorij posebno. To u današnjim uvjetima globalne krize, složit ćete se,
da se ne akreditira laboratorij već metoda ispitivanja, međutim dovoljno je akreditirati jednu ispitnu metodu da se laboratorij nađe na službenom popisu Hrvatske akreditacijske
agencije kao akreditirani laboratorij. To samo naoko zvuči jednostavno, jer se za status akreditiranog laboratorija moraju zadovoljiti svi zahtjevi norme HRN EN ISO/IEC 17025 bez obzira na broj akreditiranih metoda. Kako naš laboratorij izvodi geomehanička ispitivanja tla i za potrebe izrade Geotehničkih elaborata, akreditirali smo ispitne metode koje se uobičajeno traže za uvid u relevantna fizikalno-mehanička svojstva tla. Za sada je to osam ispitnih metoda koje obuhvaćaju vlažnost i gustoću tla, određivanje granulometrijskog sastava metodom sijanja i areometriranja, određivanje Atterberg-ovih granica tečenja i plastičnosti, određivanje indeksa plastičnosti, određivanje svojstava tla pri jednodimenzionalnoj konsolidaciji (edometarski test) i određivanje posmične čvrstoće tla izravnim posmikom u maloj ćeliji (određuje se vršna i rezidualna kohezija te kut
18 unutrašnjeg trenja). Nabrojena ispitivanja izvode se prema američkim i britanskim normama koje su poznate i priznate širom svijeta. Informacije o kojim se točno normama radi mogu se dobiti od voditelja Geotehničkog laboratorija ili se mogu pronači na stranicama HAA. U planu je akreditacija još četiri ispitne metode kojima
Laboratorij koji nije akreditiran teško će do većih ili zahtjevnijih projekata će se obuhvatiti parametri tla za potrebe projektiranja prometnica. Razumljivo da laboratorij i sad obavlja sva ta ispitivanja ali ona trenutno nemaju status akreditiranih metoda iako se izvode prema svim zahtjevima akreditacije. Svi rezultati dobiveni akreditiranim ispitnim metodama moraju biti označeni posebnom oznakom akreditacije koja sadrži broj akreditacijske norme i registracijski broj laboratorija. Zato je na ispitnim izvješćima laboratorija vrlo lako uočiti je li laboratorij akreditiran i za koje metode ispitivanja.
Druga Hrvatska
Utorak, 24. veljače 2015.
Zahtjevi sve veći Moraju li geotehnički laboratoriji bez akreditacije „zaboraviti“ angažman u domaćim i međunarodnim projektima? Ulaskom RH u EU prihvatili smo brojne propise iz područja graditeljstva kojih se moramo pridržavati ili ih primjenjivati u projektiranju geotehničkih zahvata, pogotovo ako su financirani iz europskih fondova. Između ostalog, svi oni traže pouzdane podatke laboratorijskih ispitivanja pa je osnovni uvjet da se ona izvode u akreditiranim laboratorijima. Drugim riječima, ukoliko laboratorij nije akreditiran, neće se moći uključiti u zahtjevnije ili veće projekte koji se planiraju ili već izvode na području naše države. Moram primijetiti da je interes za naše usluge porastao otkad smo postali akreditirani laboratorij pa se iskreno nadam da će to opravdati i najvećim dijelom vratiti uložena sredstva. Ujedno, ovo je prilika da podsjetim sve domaće projektantske i izvođačke tvrtke kao i investitore iz područja geoinženjerstva okoliša i graditeljstva da na Geotehničkom fakultetu već dugi niz godina djeluje Geotehnički laboratorij koji je sad i akreditiran te da mu se s povjerenjem obrate za pružanje svih usluga geomehaničkih ispitivanja tla, naročito ako se radi o složenijim ili zahtjevnijim geotehničkim
zahvatima.
nio snažan zaokret prema Inženjerstvu okoliša. NeZaštita okoliša davno odobreni diplomski Možemo li uskoro oče- studij Inženjerstva okoliša kivati nove projekte Geo- pozicionira Geotehnički
Interes za njihove usluge je porastao, nadaju se povratu uloženih sredstava tehničkog fakulteta u Varaždinu koji nesumnjivo smanjuju regionalne nejednakosti u razini znanstvene, istraživačke i obrazovne infrastrukture? Sasvim sigurno možemo. Naime Geotehnički fakultet je posljednje desetljeće uči-
fakultet u središte interesa europske politike zaštite okoliša koja podrazumijeva znanstveni i inženjerski pristup rješavanju složenih projekata kao što su na primjer sanacija klizišta, zbrinjavanje otpada, zaštita voda i slično. Djelatni-
Utorak, 27. siječnja 2015.
19
Druga Hrvatska potporu financijskim sredstvima koja dodjeljuju razni domaći ili strani Fondovi i MZOŠ a od prošle godine fakultet prema svojim kriterijima dodjeljuje i vlastita sredstva za provođenje
Uprava fakulteta značajno ulaže u razvoj unatoč krizi znanstvenih projekata koji se nisu uspjeli sufinancirati ci Geotehničkog fakulteta zvanju svake godine konku- iz državnog proračuna. Ideu znanstveno-nastavnom riraju svojim projektima za ja i projekata dakle ne nedo-
staje, pitanje je samo koliko se novaca može izdvojiti za njihovo realiziranje. U situaciji kad gospodarstvo u zemlji stagnira a ekonomska situacija nije baš ohrabrujuća, uprava Geotehničkog fakulteta na čelu s dekanom, izv.prof. dr.sc. Josipom Mesecom, pokazuje veliko razumijevanje za potrebe napredovanja svojih znanstvenih novaka i značajno ulaže u daljnji razvoj znanosti u području svog djelovanja što treba posebno istaknuti i pohvaliti. Ni u jednom trenutku nije zanemareno ulaganje i u nastavni proces, čime se osigurava visoka razina kvalitete nastave i stjecanje svih potrebnih vještina i kompetencija završetkom studijskih programa koji se izvode na Geotehničkom fakultetu.
Ispitivanje uzoraka MBO otpada Za potrebe istraživanja koja obuhvaćaju i analizu uzoraka MBO otpada na Geotehničkom fakultetu koristite osebujni uređaj. Po čemu je on jedinstven u Hrvatskoj i Europi? Na Geotehničkom fakultetu se dugi niz godina njeguje i istraživački rad bilo da je u sklopu znanstvenih projekata koje financira MZOŠ ili sam fakultet iz vlastitih sredstava, gospodarskih projekata ili istraživanja za potrebe završnih i diplomskih radova ili disertacija djelatnika fakulteta. U tom okviru nabavljen je hidraulički
edometar, uređaj namijenjen razvijanju teorije konsolidacije tla a koji se prema mojim saznanjima jedini koristi u RH. Ono što želim istaknuti je i uređaj za ispitivanje deformabilnosti mehaničko-biološki obrađenog otpada koji je u potpunosti razvijen na Geotehničkom fakultetu u sklopu projekta „Kategorizacija krutog komunalnog otpada“. Radi se zapravo o hidrauličkom edometru prilagođenom ispitivanju uzoraka MBO otpada velikih dimenzija (oko 10 puta većim od standardnih dimen-
zija pa je kolokvijalno nazvan Big Edo) zbog čega su neki njegovi sklopovi originalno razvijeni i izrađeni u domaćim tvrtkama. Po nekim tehničkim rješenjima uređaj je jedinstven u Europi, a namijenjem je ispitivanjima za potrebe projektiranja odlagališta otpada. Osim u laboratorije, fakultet je znatna financijska sredstva uložio i u nabavu opreme za izvođenje terenskih istražnih radova kao što su geofizička i penetracijska (CPT) ispitivanja a modernizirane su i postojeće bušaće garniture.
20
Dobri ljudi
Utorak, 24. veljače 2015.
11 D Vozač iz Bjelorusije Aleksandr Moloshonok zapeo u Varaždinu
1653 kilometra od kuće, tušira se i jede u MIV-u te kaže: ‘Sreća da mi se ovo nije dogodilo u Kazahstanu’
Sp po Va
21
Dobri ljudi
Utorak, 27. siječnja 2015.
DANA NEIZVJESNOSTI
pavam u kamionu, omažu mi dobri araždinci Metalskoj industriji Varaždin isporičio je robu i ostao parkiran ispred tvornice jer vlasnik nije pronašao novu “furu”, a na ruku mu ne idu ni sankcije što ih je EU nametnula Rusiji Piše: Ivan Tomašković Snimio: Zoran Stanko
„Što će nama šoferima kuća?“, pitaju se momci iz Plavog orkestra u hitu iz 1985. godine, a 30 godina kasnije stihove njihove pjesme može pjevušiti i Aleksandr Moloshonok iz bjeloruskog grada Polotska. Naime, on je prije 11 dana dostavio robu kamionom u tvornicu Metalske industrije Varaždina, a od tada pa do danas parkiran je na parkiralištu ispred tvornice i čeka „furu“ za natrag.
-Došao sam na istovar u ke i pitao ga što da radim, no Varaždinci su pokazali Varaždin, no jednostavno no on mi je rekao da če- veliko srce i pomogli Bjetvrka ne može naći sljedeći kam – rekao je Aleksandr lorusu u nevolji.
Zvao sam već nekoliko puta vlasnika, no on mi je rekao da čekam, kaže Aleksandr
Strpljen - spašen
- Moram biti strpljiv, ali nisam gladan ni žedan. Iz tvornice MIV su mi omogućili da se istuširam u njihovim prostorijama za higijenu radnika te mi pružaju topli obrok. Također, jedan od vozača iz Varaždiutovar u blizini pa sam već Moloshonok koji se tako na, kad je shvatio u kakvoj 11 dana ovdje. Zvao sam našao u vrlo neugodnoj si- sam situaciji, zvao me na nekoliko puta vlasnika tvr- tuaciji. Spava u kamionu, ručak svojoj obitelji. Zbog
22 svega, mogu samo reći da su Hrvati prekrasni ljudi uvijek spremni pomoći. Da mi se nešto slično dogodilo u nekoj istočnoeuropskoj zemlji kao što je Rusija, Ka-
Žena mu je rekla da sve ostavi i vrati se kući, no to nije nimalo jednostavno zahstan ili Uzbekistan, to ne bi bio slučaj. Ovdje na sreću imam sve potrebno – rekao je 45-godišnji Aleksandr koji ima sina i kćer, a cijelu situaciju podijelio je sa svojom boljom polovicom. -Čuo sam se sa svojom ženom i kćeri te mi je odmah bilo lakše pri srcu. Žena mi je kazala da sve ostavim te da se vratim kući, no to jednostavno nije moguće jer bi se tako upustio u strašan rizik. Ne mogu se vratiti o vlastitom trošku – dodao je
Dobri ljudi
Utorak, 24. veljače 2015.
Dobro srce Metalske industrije Iz Metalske industrije Varaždin Aleksandru Moloshonoku omogućili su topli obrok te tuširanje u kupaonici za higijenu radnika. Ističu da vozač ima sve potrebno, no tko je spreman pomoći uvijek je dobrodošao. -Vozač smo osigurali ono najosnovnije i vrlo je zadovoljan. Ima sve potrebno, no ako je netko spreman pomoći, može pomoći – poručili su iz MIV-a s nadam da će se cijela situacija riješiti. -Nadamo se da će vlasnik uskoro zvati vozača, no mi na to ne možemo utjecati – zaključili su iz MIV-a.
Moloshonok istaknuvši da je u ovih 11 dana našao vremena te razgledao i Grad Varaždin.
Veseljak - Malo sam otišao u razgledavanje vašeg Grada i moram reći da je prekrasan pun povijesnih znamenitosti. Zrači posebnom energijom – istaknuo je vozač koji živi u Polotsku, gradu od 80 tisuća stanovnika koji se nalazi na sjeveru Bjelorusije. Veseli i nasmijani Bjelorus rekao nam je da se nada kako će se cijela situacija uspješno riješiti te da će se uskoro vratiti kući. Na ruku mu ne idu ni sankcije što ih je EU na-
“Malo sam otišao u razgledavanje vašeg grada i mogu reći da je prekrasan i pun znamenitosti...”
metnula Rusiji. -Idealno bi bilo kad bi se našao neki utovar u blizini jer ipak ovo već traje 11 dana i nije mi baš svejedno. No, ljudi su ovdje prekrasni i da nema njihove dobrote, sve bih jako teško podnio – zaključio je Aleksandr.
24
Kolumna
Utorak, 17. veljače 2015.
PRIČE S KAVICE
“Kome treba dati?”
Ž
Piše: Ines Hrain
Često slušam komentare “običnih” žena u vezi estradnih ljepotica. Uvriježilo se mišljenje da uz lijepo lice obavezno ide i retardirani mozak. Pogotovo su nabrušene na Severinu...
enska zavist je odavno i nadaleko poznata stvar, nisu je oslabila ni stoljeća koja prolaze, niti se razlikuje od kontinenta do kontinenta. Samo što ju pripadnice nekih naroda puno bolje prikrivaju od temperamentnih južnjakinja. Koje jasno obznanjuju da bi suparnicama s užitkom iskopale oči. Žene su ljubomorne jedne na drugu najviše zbog izgleda, a zatim zbog uspjeha. Današnje zvijezde crvenog tepiha ne razlikuju se puno od nekadašnjih popularnih kneginja i grofica ili seoskih krasotica razvikanih uzduž cijelog feuda. Kako smo zavidjele nekad, tako zavidimo i danas. Često slušam komentare „običnih“ žena u vezi raznoraznih estradnih ljepotica. vriježilo se mišljenje da uz lijepo lice obavezno ide i retardirani mozak. Pogotovo su nabrušene na Severinu. „Kad bi sa sebe skinula svu tu šminku i frizuru, od nje bi ostala samo jedna obična izmoždena namiguša.“ Ili: „Kaj ta Josipa Lisac, kolke je samo imala operacije, da joj to makneš, vidjelo bi se da je
U
samo jedna stara baba!“ No, je li to baš u potpunosti istinito? Na takve opaske odgovaram sljedeće – a kaj bi od tebe ostalo da ti maknemo šminku, garderobu i frizuru? Ili još gore – bi li od tebe uopće nešto nastalo da ti složimo frizuru i stavimo šminku? spod sve te zamaskiranosti i zahvata plastične kirurgije u tim se ženama ipak krije čelična volja i golema energija. One su čvrsto odlučile od svojeg života stvoriti nešto više i ne prepustiti se životnom žrvnju i plaćici od dvije i pol tisuće kuna. Odlučile su iskoristiti svoje talente, ma kakvi oni bili. Jer svatko od nas krije u sebi neki talent. Sjećam se emisije o popularnoj i uspješnoj ženi koja se obogatila pletući veste s hrvatskim uzorkom. A kolike pletu doma bez da im je palo na pamet da taj posao može nešto vrijediti. Kolike kod kuće pjevaju, plešu, kuhaju, slikaju, pišu pjesme ili glume pred ogledalom. Ali nisu znale unovčiti svoju umješnost. Pa im je žao što su druge u tome uspjele. One nikako ne mogu povjerovati da su te druge uspjele same
I
zbog sebe i svojih nastojanja. Smatraju da je njihov uspjeh došao zbog afera s tipovima na odgovarajućim položajima. Međutim, koliko dugo bi takav uspjeh trajao? Ne bi li frajer na položaju uskoro prešao na drugu, kad mu već može biti? A zvjezdica bi se ugasila, poput dogorjele šibice… One koje traju, traju godinama, bez obzira na odskočnu dasku. Uostalom, svaka je žena u nekom trenutku života nekog zavela. Pa se uspjeh tog poduhvata očituje u trideset godina čišćenja, pranja i kuhanja, te nunanja sitne dječice. sim ženskih spolnih organa, uspješna žena posjeduje i pamet i snagu. Kao i uspješan muškarac. Uspješan muškarac kriminalnog duha nađe se u situaciji da ukrade milijune kuna, dok neuspješan muškarac kriminalnog duha eventualno ukrade malo morta i koju kilu farbe za fasadu. Nisu svi uspješni pokvareni ni glupi. Njihov duh privlačan je poput magneta. Zato, kad želimo uspjeti , nije dovoljno postaviti pitanje – kome treba dati? Pravo je pitanje – dal bi opće ko htel zeti?
O
25
Kolumna
Utorak, 24. veljače 2015.
MELITINE CRTICE IZ MODNE SVAKODNEVICE
Loš odabir uz dobru prigodu ca. Bez šljokica i dodatnog sjaja, koji joj naravno nije niti trebao, bila je izrazito elegantna. ednostavna frizura sa ležerno prebačenim kovrčama na stranu, naglašeni crveni ruž i diskretne naušnice bile su dovoljne da zaokruže divan styling. Uz to je nosila jednostavne sandale u šampanj boji i veselu torbicu sa Piše: Melita Kukec šarenim printom koja joj je dala i jednu razigranu notu. renutno najaktual- Crveno je nosila i Dakonija modna tema ta Johnson u haljini Sad e f i n it i v n o je crveni tepih s ovogodišnje 87. dodjele prestižne filmske nagrade Oscar. Glumice su blistale u bijeloj, crvenoj, plavoj, ali i boji kože te će takve kombinacije boja sigurno biti glavni hit ovogodišnjih raznoraznih svečanih proslava. Na raznim mjestima čitam uglavnom jednake novinarske komentare toaleta sa crvenog tepiha. Pohvale i pokude int Laurent. Duga ravna uglavnom idu istim glumi- haljina na jedno rame sa cama. No ja ću ipak na sve detaljem od srebrne trake skupa dati svoj osobni sud u obliku čvora na ramei izdvojiti meni najbolje i nu. Također ležerna frizunajlošije modne odabire. ra, crveni ruž, narukvica i Diane Kruger u crvenom mala torbica, to je sve što je kompletu Donna Karan bilo potrebno da zablista. definitivno je bila jedna od Jednu od meni najdivninajbolje odjevenih glumi- jih kombinacija nosila je
J
T
Gwyneth Paltrow u haljini Ralph&Russo. Duga haljina jednostavnog sirena kroja na jedno rame s dugim rukavom u nježnoj roza boji razbijena je detaljem predimenzionirane ruže preko cijelog orukavlja i ramena. Gwyneth je svoj styling upotpunila velikim naušnicama, s kosom svezanom u rep. Još se ne mogu odlučiti je li mi divnija od Gwyneth bila Scarlett Johansson u uskoj smaragdno zelenoj haljini Atelier Versace.
D
a li zbog kompletnog njenog stylinga ili zbog toga što joj ta zelena boja tako dobro pristaje, od mene je zavrijedila čistu deseticu! A kad sam zbrojila svoje favorite, vrijeme je i za one kojima ne bih dala prolaznu ocjenu.
M
eđu najviše hvaljenima je Jennifer Lopez u haljini Elie Saab. Boja joj odlično stoji i kombinacija je mogla biti divna, ali prema mom sudu, koliko god da je to njen zaštitni znak, mislim da je ovakav preduboki dekolte više vulgaran nego izazovan. Haljina je ionako dovoljno izazovna kad je u boji kože, a ovim je dekolteom bajkovita haljina uništena. Divna glumica Julianne Moore zasluženo se okitila zlatnim kipićem, no haljina modne kuće Chanel nikako joj nije laskala. Prvo radi boje u kojoj je izgledala blijedo, onda ravni tubasti model koji nije nimalo istaknuo njene ženske artibute, a još je k tome i 3 puta prerezana vodoravnim nizom cvjetova. Zašto? Ali od svih toaleta viđenih na crvenom tepihu, Lorelei Linklater u haljini Gabriela Cadena za mene je čisti promašaj. Kiič bez imalo stila. Nekakvo čudnovato patchwork rezuckanje niti je izazovno, niti elagantno... ne znam kako bi to uopće opisala. Zato njoj pripada posljednje mjesto na mojoj ljestvici najbolje odjevenih glumica s ovogodišnjeg crvenog tepiha.
26
Zabava
Utorak, 24. veljače 2015.
Tko su djevojke ženske rafting ekipe “Matis” koja je 9. veljače ove godine na 52. proglašenju sportaša grada Varaždina primila posebno priznanje za naročiti pothvat, zašto su primile nagradu DUSZ-a, susreću li se s predrasudama i kako se pripremaju za natjecanja, odgovoraju u velikom intervjuu za etjednik
Razgovarao: Zoran Stanko
UPOZNAJTE VARAŽDINKE IZ ŽENSK
Prkosimo pre i brzacima Dr
Utorak, 03. veljače 2015.
Zabava
KE RAFTING EKIPE ‘MATIS’
27
edrasudama rave
28 Kako dugo postojite i kako je došlo do organiziranja ženske ekipe rafting kluba Matis? Ženska rafting ekipa sada djeluje već pune dvije godine i sastoji se od šest članica. Ekipa je zapravo nastala sasvim slučajno, tijekom jednog nedjeljnjog druženja i “raftanja” po Dravi kada
Uz Matis kod nas postoji još samo jedna ženska ekipa smo Nikolina Videc (sadašnja kapetanica ekipe), Igor Pičuljan, Davor Posavec (treneri) i ja nakon zezancije na vodi stavili par slika na Facebook i tada su se cure
Zabava počele javljati i interesirati oko raftinga te smo odlučili zaista osnovati žensku ekipu i iskušati se u tom zanimljivom adrenalinskom sportu. Nakon par oglasa i upita priključile su nam se Nela Maleš i Ana Križaj-Korotaj, djevojke sa kojima smo osnovali R4 ekipu i prvi puta sudjelovali u tom sastavu na natjecanjima. Nela Maleš je i sadašnja aktivna članica dok Ana zbog zdravstvenih poteškoća trenira rekreativno ili se pridruži na nekim natjecanjima. Koliko je ukupno djevojaka u klubu? Aktivne članice ekipe su Nikolina Videc, Nela Maleš, Dorotea Kosovec, Ana-Marija Bunić, Petra Seketin, a donedavno su nam se pridruzile još dvije djevojke Tena Palenkić i Kristina Premužić koje sada preko zime sa nama treniraju u teretani i pripremaju se za nadolazeću sezonu. Ana Križaj- Korotaj je sada zbog zdravstvenih poteškoća rekreativka no nadamo se uskorom po-
Muški podsmjesi nas ne brinu Dali ste se kad susrele s kakvim predrasudama s obzirom na vrstu sporta kojom se bavite? Kao članice ženskog rafting tima često se susrećemo sa podsmjehivanjem i to najčešće (moram napomenuti) od strane muškog spola, no to nas ne sprječava u uživanju u ovom prediv-
vratku. U klubu je također još jedna ženska snaga, Matea Gusić, draga prijateljica i veslačica iz Zagreba koja nam se tu i tamo pridruži na pokojem treningu ili nas savjetuje. U kojim se disciplinama sve takmičite? U raftingu se takmiči u kategorijama R4 i R6, što označava četvoro odnosno šestoro ljudi u čamcu. Također, u
Preko zime - teretana! Što je najbitnije da se dobro odradi trening i natjecanje? Tijekom sezone nalazimo se dva do tri puta tjedno na treninzima na starom toku Drave i oko mostova ili na stazi kod Donje Dubrave. Zimi se trenira u teretani ili se vesla – ovisi o vremenskim uvjetima i opremi. Trenutno nam je još uvijek najveći problem broj članica, jer se često zna dogoditi da netko od nas ne
Utorak, 17. veljače 2015.
može doći na trening primjerice zbog posla pa nam uskaču dečki ili odradimo trening nepotpune. Može se reći da svaki slobodan trenutak i lijepo vrijeme koristimo za boravak na vodi. Naravno, treniralo se i po kiši i po snijegu ali sada preko zime boravimo u teretani. Također nam je bitno što nam dečki članovi uskaču i pomažu sa svojim znanjem i vještinama jer su oni ipak puno iskusniji.
nom sportu. Naravno, postoje i muškarci koji nas bodre i ponosni su na nas i koji su naši prekrasni učitelji. Veliku ulogu u našem postojanju su upravo imali naši muški članovi kluba koji su jako strpljivi sa nama “babama” i koji su uložili puno truda,vremena i rada u nas te ima zahvaljujemo na tome!
raftingu se takmiči u muškoj i u ženskoj konkurenciji. Postoje tri discipline, a to su: sprint, slalom i spust (downriver). Sprint se sastoji od time-trial i head-to-head događaja koji se od takmičarske sezone 2008 odvojeno boduju. U time-trial-u se mjeri vrijeme na stazi dužine 150-400m, i u suštini je brzinska disciplina i osnova je sprinta. Na osnovu rezultata iz time-trial-a se formira tablica iz koje prvih 8, 16, 24 ili 32 tima ide dalje u head-to-head.U head-to-head se timovi takmiče u knockout fazi do finala. Kakva je ženska konkurencija u raftingu ili se takmičite i s muškim ekipama? U Hrvatskoj trenutno postoje samo dva ženska tima - Matis iz Varaždina i Rastočke Mlinarice iz Slunja. Natječemo se na istim stazama i vozimo iste discipline
Utorak, 03. veljače 2015.
kao i muškarci, a na nekim natjecanjima smo određene discipline odvozile bolje od nekih muških ekipa. Kakve ste rezultate polučile i gdje ste sve nastupile dosad? Prošle godine na Međunarodnom natjecanju u raftingu sudjelovale smo na stazi Donja Dubrava gdje je održana međunarodna utrka u raftingu u disciplinama R4 i R6. Tada smo ostvarile izvrstan rezultat i odnijele pet
Bilo je natjecanja kada su odvozile i bolje od muških kolega od ukupno osam pobjeda te u ukupnom poretku osvojile prvo mjesto u disciplini R4. Natjecanje na Donjoj Dubravi jedno je u nizu natjecanja gdje se ekipe bore za odlazak na svjetsko prvenstvo u raftingu, koje će se ove godine održati u Indoneziji. Nastupile smo 4. i 5. listopada 2014. na utrci Hrvatskog rafting kupa na rijeci Cetini. Staza za natjecanje bila je poprilično zahtjevna i duga, no i tada smo bile u dobroj natjecateljskoj formi i osvojile smo prvo mjesto u sedam od ukupno osam dis-
29
Zabava ciplina, te na taj način osigurale prvo mjesto u obje kategorije R4 i R6. Prošle godine smo postigle velike rezultate s obzirom na to da treniramo na mirnim vodama jer jedina naša iskustva s divljom vodom su natjecanja i to je pravi trening, a i sastav ekipe se tijekom godine mijenjao. Kakve se sve opasnosti kriju u ovom sportu? Jeste li imale kada kakvu nesreću? Do sada nismo imali nikakvih velikih nezgoda, mada je rafting opasan sport i treba uvijek biti oprezan. Na treninge i natjecanja uvijek idemo s opremom (prsluci, kacige, užad), a na natjecanjima sa dečkima uvijek prođemo stazu i prokomentiramo na što treba paziti, no naravno u takvom sportu je dovoljna sekunda nepažnje i može poći nešto po zlu (pad u vodu, udarac u kamen, brzi tok i dr.) Budućnost? Nadamo se da će u budućnosti rafting postati malo popularniji sport i da ćemo osnovati još više ženskih timova jer smatramo da je podcijenjen i da se premalo zna o tom predivnom sportu. Vrijedi se odlučiti za ovo iskustvo zbog guste i bujne vegetacije duž obala rijeke, čiste vode, visokih stijena, slapova i špilja, te dobre i pozitivne vibre. Tražimo nove članice, ali i članove tako da se svatko može pridružiti jer nema boljeg od raftinga ali ni ekipe u klubu, naše velike “Familie”.
“Nešto je palo s mosta!!!” Ženski tim Matis osvojio je nagradu na prijedlog Povjerenstva za dodjelu nagrada i priznanja Državne uprave za zaštitu i spašavanje za “Akciju spašavanja muškarca koji je pao s mosta u rijeku”. Hrabre, Petra Seketin, Nikolina Videc, Nela
iskašljavati vodu. Doveslavši do obale kod sportske dvorane Arena, zaustavili su slučajne prolaznike te su uz pomoć njihovog mobitela putem Centra 112 Varaždin pozvali hitnu medicinsku pomoć, a Centar je obavijestio i policiju. Do dolaska
Maleš, Karmen Magić te njihovi treneri Igor Pičuljan i Matija Kučar odrađivali su jedan od treninga kada im je žena s obale doviknula da je nešto s mosta palo u rijeku. Odmah su doveslali do tog mjesta i uočili da se radi o čovjeku koji je pao u vodu. Izvadili su ga iz vode u čamac, te su, uočivši da ne diše, odmah u čamcu počeli s oživljavanjem. Nakon određenog vremena čovjek je počeo davati znakove života i
Izvukle čovjeka iz vode, omotale ga svojim prslucima i spasile hitne pomoći izvadili su čovjeka iz čamca i omotali ga svojim prslucima jer je bio vidno pothlađen.