BROJ 125. 17. VELJAČE
tjednik
BESPLATNO DIGITALNO IZADNJE
e
OTVOREN A ISPOVIJE ST
Poznati varaždins ki veterinar ot razloge svkriva og odlaska iz grada
ŠOKANTNA ODLUKA
Lukman odselio
u Saudijsku Arabiju
“Nedostaju mi djeca, ali razočarao sam se u državu i došlo je vrijeme da počnem misliti i na sebe”
2
Kronika tjedna
OTAC I SIN RAUŠ
Državu oštetili za 14,1 milijuna kuna?
Varaždinsko Općinsko državno odvjetništvo potvrdilo je optužnicu protiv novomarofskog poduzetnika Borisa Rauša (49), njegovog sina Roberta (26) te trgovačkog društva Bagerkop-Roberto koje se tereti na protupravnu eksploataciju rudnog blaga čime je državi prouzročena šteta od
Dvojac iz Marofa terete za protupravno iskorištavanje rudno blaga 14,1 milijuna kuna. Optužnicom koja je podignuta u listopada prošle godine, a potvrđena prije desetak dana, oca i sina Rauša
Utorak, 17. veljače 2015.
ZAKON PROZVAN “LEX Č
Šef Reformista z bez mogućnosti
Narodna stranka reformisti oglasila se priopćenjem za medije u kojem pozdravlja odluku zastupnika Hrvatskog sabora i usvajanje izmjena Izbornog zakona prema amandmanu zastupnice Mirele Holy i nevladinih udruga. Taj amandman, kako tereti se da su u razdoblju od smatraju, vrlo jasno studenog 2007. do listopada 2012. na lokaciji eksploatacijskog polja Jamičak na području općine Sveti Đurđ protivno Zakonu o rudarstvu za potrebe društva Bagerkop-Roberto odobrili i organizirali iskop šljunka i građevinskog pijeska bez odobrene koncesije. Riječ je o 385.289 kubika obujmne mase unutar granica odobrenog eksploatacijskog polja i 147.701 kubika određuje da zabrana obujmne mase izvan grani- kandidiranja na izborica odobrenog eksploatacij- ma vrijedi za osobe koje skog polja. Time su prema su osuđene na bezuvjetoptužnici državu oštetili za nu kaznu zatvora u traja14,1 milijun kuna. nju duljem od 6 mjeseci i - Tvrdimo da optužnica to ako se u trenutku rasnije osnovana. Držimo da pisivanja izbora izrečenije bilo namjere, a najvaž- na kazna izvršava ili tek nije da su za eksploatiranu predstoji njeno izvršenje. količinu plaćena davanja dr- Također, vezano uz rožavi tako da država nije ošte- kove rehabilitacije zaćena - rekao njihov pravni branjuje se kandidatura zastupnik odvjetnik Franjo osobama za koje u treŠebijan. nutku stupanja na sna-
Čačić konačnu oduku smatra zrelom i moralnom
gu o raspisivanju izbora nisu protekli rokovi rehabilitacije prema posebnom zakonu, a koje su pravomoćnom sudskom odlukom osuđene za; kaznena djela protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva, genocid, zločin agresije, zločin protiv čovječnosti, ratni zločin, terorizam, terorističko udruženje, mučenje, ropstvo, kaznena djela za teškog ubojstva te protiv službene dužnosti i zloupotrebe položaja i ovlasti. - Drago mi je da je Hrvatski sabor kao najviše zakonodavno tijelo
PETRA I EMIL
ČAČIĆ”
zamalo ostao i kandidature
Proglašeni najbolji varaždinski sportaši
U varaždinskom HNK u ponedjeljak je održano proglašenje najboljih sportaša i sportašica Grada Varaždina za proteklu, 2014. godinu, a ovaj put titule su odnijeli Petra Petek i Emil Milihram. Varaždinskoj stolnotenisačici ovo je prva titula, dok je varaždinskom kanuistu ovo čak deveto priznanje. Najboljim muškim kolektivom za prošlu godinu proglašeni su rukometaši Gradskog rukometnog kluba Varaždin 1930, dok su u ženskoj konkurenciji najbolje gimnastičarke Vindije. Najbolji par ili izglasao Izborni zakon posada su plesači Sportsko koji jasno luči kriminal i plesnog kluba Varaždin nečasna dijela od nehata. Ovime se potvrđuje da su kolege zastupnici u većini prepoznali opasan pokušaj HNS-a da zloupotrijebi zakonodavnu vlast te iskoristi instituciju Hrvatskog sabora za politički obračun i eliminaciju političkih suparnidonio zrelu, demokrat- ka - rekao je njihov predsku i moralnu odluku te sjednik Radimir Čačić.
tjednik
Bivšu stranku prozvao za pokušaj zloupotrebe vlasti
e
3
Kronika tjedna
Utorak, 17. veljače 2015.
IMPRESSUM
eTjednik Nakladnik: Conceptus Publica d.o.o. 42000 Varaždin, I. Kukuljevića 23 Redakcija tel/fax: 042/488-488 Predsjednik Uprave: Zvonimir Brlenić
Glavni urednik: Alen Matušin e-mail: kontakt@evarazdin.hr Redakcija: Valerija Mihalić, Ivan Tomašković, Josip Novak Fotografi: Zoran Stanko, Nikola Kokotec Grafika: Domagoj Sigur
Iva Risek i Vedran Sraga, najbolji sportaš s invaliditetom je Karlo Rajković, a najbolji sportski kolektivi za osobe s invaliditetom su članovi ženskog i muškog
Emilu Milihramu ovo je već deveto priznanje
Pikado kluba Varaždin za osobe s invaliditetom. Priznanje za životno djelo primio je dugogodišnji član i trener Biciklističkog društva Sloga Antun Remar.
Marketing Saša Golubić - 042/488-605 sasa.golubic@conceptus-publica.hr Marija Herceg - 042/488-602 marija.herceg@conceptus-publica.hr
4
Kronika tjedna
“NOVAC ILI ĆU TE UNIŠTITI”
Direktor Tehnogume žrtva iznude Uhićena je 56-godišnjakinja koja je od direktora novomarfske tvrke Tehnoguma Mate Kišaka pokušala iznuditi više desetaka tisuća kuna. Naime, riječ je o bivšoj zaposelnici koja je Mati Kišaku prijetila da će odavanjem poslovnih tajni uništiti poslovanje poduzeća ukoliko joj ne isplati iznos od više desetaka tisuća kuna. Policijski službenici uhitili su je u četvrtak nakon što
je u jednom ugostiteljskom objektu od jednog zaposlenika poduzeća primila kuvertu s novcem. Cijeli slučaj direktor tvrke Tehnoguma nije želio komentirati. - Ne želim komentirati, dosta mi je stresova koje sam proživio - poručio je kratko za eVaraždin. Protiv 56-godišnjakinje će se nadležnom državnom odvjetništvu podnijeti kaznena prijava za kazneno djelo iznude.
Traže prerađivači Što se tiče slobodnih radnih mjesta, prošli ih je mjesec bilo prijavljeno 628, što je za 10,8 posto manje slobodnih radnih mjesta u odnosu na prosinac 2014. Najviše slobodnih radnih mjesta bilo je u prerađivačkoj industriji, zatim ih je bilo s područja trgovačkih djelatnosti, popravka motor-
nih vozila i motocikala , kao i s područja obrazovanja. Prema podacima HZZ-a, od ukupnog broja slobodnih radnih mjesta u Ispostavi Ivanec prijavljeno je 39, u Ispostavi Ludbreg 46, u Ispostavi Novi Marof 37, u Ispostavi Cestica 42 te u Ispostavi Varaždin 464 slobodnih radnih mjesta.
Utorak, 17. veljače 2015.
SVATKO OD UKLJUČENIH TVRDI SVOJE
T&H Invest u b milijuna zbog Nakon što smo ekskluzivno doznali da je Pataftin T&H Invest, bivši Održivi Razvoj, odnosno T7 VIS, ima blokirano devet žiro računa na iznos od oko 15 milijuna kuna, očitovala nam se se uprava T&H
Patafta tvrdi da Grad T&H Investu duguje 20 puta više
Investa koja drži da je poslovanje društva bilo je otežano uslijed nenaplaćenih dugovanja Grada Varaždina koji premašuju iznos od oko 80 milijuna kuna. Dodaju da je tako poslovanje društva onemogućeno te da Grad Varaždin njima duguje 20 puta više novca. Njihove navode komentirao je varaždinski gradonačelnik Goran Habuš. - Želim
Utorak, 17. veljače 2015.
Kronika tjedna
E
blokadi od 15 duga Gradu
napomenuti da se navedeno društvo konstantno poziva na iznose svojih navodnih potraživanja prema Gradu. Nesporna je činjenica da društvo pred sudom nije ni na koji način pokušalo ostvariti svoja navodna potraživanja, a što samo za sebe dovoljno govori o postojanju/osnovanosti navodne tražbine. Stoga Grad Varaždin sve ocjene, tvrdnje i kvalifikacije koje T&H INVEST d.o.o. nudi u svom priopćenju od 10. veljače drži neo-
Habuš smatra da su njihove tvrdnje samo neozbiljne zbiljnima te ih može shvatiti isključivo kao odraz nezadovoljstva strane koja gubi u sporu - rekao je gradonačelnik Habuš.
5
VIDOVEC
Zbog mesa zamalo joj razbila glavu Županijsko državno odvjetništvo u Varaždinu provelo je prvo ispitivanje 52-godišnjakinje romske nacionalnosti koja je u utorak metalnom polugom po glavi udarila Katarinu Surjak iz Vidovca. Sumnja se da je Romkinja iz škrinje za duboko zamrzavanje u podrumu obiteljske kuće u Vidovcu uzela više komada smrznutog mesa i zimnice, a kad ju je vlasnica zatekla na dvorištu pri izlasku iz kuće i pokušala ju zaustaviti, ona ju se metalnom polugom snažno udarila vlasnicu po glavi i nanijela
snosti od ponavljanja kaznenog djela. - Imam 70 godina i to nisam doživio u svom životu. Jednostavno zbog hrane je netko spreman ubiti, a najviše me čudi što je kradljivica točno znala kud treba
joj tjelesnu ozljedu (otvorena rana vlasišta). Sutkinja istrage Županijskog suda u Varaždinu je usvojila prijedlog državnog odvjetnika i odredila istražni zatvor protiv osumnjičenice zbog opa-
ići i gdje stoje namjernice- rekao je Andrija Surjak, Katarini muž te dodao kako je cijelu stvar spasio susjed. - Dobro je da je susjed sve čuo i zadržao kradljivicu do dolaska policije.
Imam 70 godina i to još nikada u svom životu nisam doživio
6
Intervju
Utorak, 17. veljače 2015.
STJEPAN PAVLEKOVIĆ
Kako me ‘Share’ na Fejsu stajao 1000 kuna
Piše: Zoran Stanko
Društvo je bilo kod njega, torta na stolu, a ond su mu policijski službenici uručili poziv. Na dan obavijesnog razgovora Vlada je najavila da se osniva povjerenstvo za legalizaciju
da n e
Utorak, 17. veljače 2015.
Intervju Četrdesetosmogodišnji Stjepan Pavleković iz Lepoglave nije niti sanjao da će mu na njegov rođendan policajci banuti pred vrata i predati mu poziv za sud gdje će ga se teretiti za promidžbu droga (u ovom slučaju marihuane) jer je na Facebooku prošle godine na svom profilu podijelio sliku Popaja kako umjesto špinata žvače – marihuanu.
Vijest su potom prenijel brojni hrvatski ali i europski portali. Stjepan je trenutno nezaposlen, a prije je radio kao bušač-miner, nakon
7 to nije moj autorski rad. S tim više da su već u to vrijeme mediji bili puni pravih slika indijske konoplje, a ovo što sam ja podijelio je nešto zeleno
Ne bi li na isti način mogli biti kažnjeni i “Mejaši” zbog pjesme “Zavela me Ana”? čega se dogodio preustroj u firmi. Potom je otišao u zaštitarsku tvrtku uz istu plaću. Međutim, to je sve propalo iako mu je bivša tvrtka garantirala posao i sigurnu plaću. No, našli su jeftiniju zaštitarsku tvrtku tako da je on automatski postao tehnološki višak. Oženjen je ali nema djece. - A znate kako funkcionira dijeljenje sadržaja na Facebooku. Vidite nešto simpatično pa to podijelite što znači da
Baš zbog presude karikaturu su vidjeli deseci tisuća ljudi
što podsjeća po obliku na neku vrstu konoplje – kaže Stjepan. Na policiji mu nisu htjeli odgovoriti da je li netko prijavio tu aktivnost na Facebooku niti da su to baš oni istraživali. - U biti me to nije niti interesiralo jer nisam smatrao da da bi to moglo biti krivično ili prekršajno djelo – priznao nam je Stjepan Policija mu je došla pred vrata kuće 4. studenog prošle godine na samu proslavu njegovog rođendana. - Društvo je bilo kod mene, torta na stolu, a policijski službenici su mi uručili poziv. To sam potpisao i nakon tjedan dana na samo Martinje sam išao na obavijesni razgovor. A na taj isti dan Vlada Republike Hrvatske je preko medija poslala informaciju da se osniva povjerenstvo za legalizaciju – rekao je Stjepan Na sudu je bio 20. si-
8
Intervju
Utorak, 17. veljače 2015.
ječnja ove godine, a istoga dana je to isto povjerenstvo osnovano od strane Vlade Republike Hrvatske dalo zeleno svjetlo za legalizaciju marihuane u medicinske svrhe, a presuda je donesena 21. siječnja. Službeno priopćenje stiglo mu je na kućnu adresu početkom ovog mjeseca, a nakon tjedan dana podnio je žalbu. - Kazna iznosi 1000 kuna uz 150 kuna sudskih troškova što je za mene s obzirom da sam nezapo-
Nisu mu htjeli odgovoriti je li ga netko za “Share” prijavio slen jako puno. Eto, podijelio sam to ponovo pa nek me opet kazne ali nemaju me na temelju čega – rekao je Stjepan Kažnjeni Lepoglavčanin osvrnuo se na rad državnih službi te svim korisnicima društvenih mreža poslao znakovitu poruku. - Neka ljudi paze što objavljuju na društvenim mrežama, a zakonodavstvu bih poručio da ne bi smjela postojati nulta točka tolerancije za neke glu-
Presuda Prekršajnog suda u Varaždinu
posti s obzirom na okolnosti koje su nastale kad se propagira preko svih medija, tako da je ovo toliko beznačajno da uopće ne bi trebalo ići u domenu prekršaja – naglasio je Pavleković Gospodin Pavleković nakon ove presude postao je prava medijska zvijezda za čiji su se intervju borile najveće medijske kuće, a hrvatsko sudstvo ovom presudom dalo si je nevjerojatan autogol od kojeg se dugo neće oporaviti. Sama karikatura Popaja prenijeta je na svim portalima i vidjelo ju je na desetke tisuća ljudi što sigurno nije bilo u interesu suda. Presudu Prekršajnog suda gospodinu Pavlekoviću može srušiti svaki student prve godine prava jer Međunarodna konvencija o ljudskim pravi-
ma u članku 10. proglašava slobodu izražavanja, a po svojoj snazi je iznad zakona. Prema tome je potpuno nejasno kako je sud obrazložio takvu presudu. Nadalje, ako je gospodin Pavleković kažnjen jer je karikaturu tek podijelio na svom profilu, zašto primjerice nije kažnjen tamburaški band Mejaši jer u pjesmi „Zavela me Ana“ otvoreno pjevaju o tome kako ih je zavela djevojka Ana na isti način kao i marihuana. Takvih primjera je nebrojeno mnogo, ali očito je da je gospodin Pavleković nekome gadno stao na žulj. Sada nam ostaje za vidjeti hoće li moćna ‘internet policija’ i dalje testirati strogoću nad Facebook populacijom dok se u stvarnosti događaju mnogo veća zla.
Što kaže Zak
Članak 4. Zakona o suz izravna i neizravna promi droga i promidžba droga Zakona propisano kako ć 20.000,00 kn kazniti za p dovanje, uporabu ili prom
Utorak, 20. siječnja 2015.
Intervju
kon?
zbijanju zlouporabe droga kaže da je zabranjena idžba izrade, posjedovanja, uporabe i prometa a na bilo koji drugi način, dok je u članku 54. istog će se novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do prekršaj fizička osoba ako promiče izradu, posjemet drogom.
9
10
Kolumna
Utorak, 17. veljače 2015.
PISMA IZ HRVATISTANA
Slučaj građanina S.P.-a Kako je moguće da netko bude kažnjen, neka bude i simbolična kazna, zbog jebene slike na privatnom profilu, dočim ubojice i lopovi mirno srču kavicu na gradskome korzu...
Piše: Branko Detelj
P
oznat vam je, vjerujem, slučaj Jozefa K., uglednog bankarskog službenika iz Kafkina Procesa, kojega su baš na njegov trideseti rođendan posjetili neki čudni ljudi i obavijestili ga da je uhićen. Gotovo identična situacija – dobro, kraj je ipak nešto drugačiji – zadesila je ne tako davno i Stjepana Pavlekovića iz Lepoglave, kojemu su baš na njegov rođendan na vrata pokucali policajci i rekli mu da se obavezno javi u postaju na informativni razgovor. ‘Bila mi je puna kuća gostiju’, pričao je kasnije novinarima, ‘bio sam u potpunom šoku.’ Bez svijesti o bilo kakvoj krivnji, Pavleković je nakon par dana otišao do policijske postaje, gdje su revni inspektori pred njega stavili slike Popaja i Snjeguljice na kojima se vide listovi konoplje. Te
iste slike Pavleković je, naime, jednom zgodom podijelio na svom fejsbuk profilu, zbog čega mu je sutkinja Prekršajnoga suda u Ivancu odrezala tisuću kuna kazne. Promovirao je, ispostavilo se kasnije, opojne droge, a to je, je li, ozbiljno kazneno djelo. I sve je to lege artis, po slovu zakona, štono se kaže, nema nikakvih problema, da bi čovjek riječ rekao. U priopćenju Suda spominje se tako i Ustav, obrazlaže se ‘članak 54. stavak 3. u svezi stavka 1. točka 3. Zakona o suzbijanju zlouporabe droga’, najzad, i sama sutkinja tumačila je presudu u medijima. Pa ipak, ne može čovjek a da se ne zapita kako je moguće da netko bude kažnjen, neka bude i simbolična kazna, zbog jebene slike na privatnom profilu, dočim ubojice i lopovi mirno srču kavicu na gradskome korzu. li, ajde da se zadržimo na fejsbuku, kako je moguće da netko bude kažnjen zbog Snjeguljice koja vještici nudi đoksu, dok heroj iz ranih devedesetih, što je civile napajao kiselinom iz akumulatora, slobodan hoda okolo u narodnoj mošnji, pardon, nošnji i na svom profilu neometano
I
vrijeđa i prijeti svima onima koji misle da selotejp na ustima i metak u potiljak baš i nisu bili vrhunac mudrosti i kuraža? Znali ste da ću ovo napisati, je li tako? vo je bilo baš onako prvoloptaški i populistički. Tu se, međutim, moramo vratiti na početak, na Jozefa K. i njegov razgovor sa zatvorskim kapelanom, čitali ste, koji mu tumači parabolu o seljaku i vrataru pred vratima zakona. Jezikom stroge i uštogljene pravne struke, da skratim, reklo bi se otprilike ovako – što je dozvoljeno Branimiru, nije dozvoljeno Stjepanu. Kako, na kraju krajeva, organi reda uopće biraju kome će pozvoniti na vrata, pozvati ga na razgovor, a zatim uputiti na višu instancu, da mu sud odreže pripadajuću kaznu? Ne kažem, nisam kriminalist ni pravni stručnjak, daleko od toga, ali imam ipak neka iskustva za što prije zaboravit s pomahnitalim majmunima s društvenih mreža. Ako se, recimo, bavite pisanjem za novine, najnormalnije je da vam kakav god krele napiše da ste govno, četnik ili neodgojeno đubre. To je već dio našega folklo-
O
ra. Na to uopće više nema smisla upozoravati, možete se lijepo, kako se to nekada reklo, žaliti upravi vodovoda. Ako pak dođete u policiju prijaviti prijetnje, vjerujte mi na riječ, prvi policajac koji vas primi pitat će vas što biste vi zapravo htjeli i objasniti vam da je to fejsbuk, da tu svatko radi i piše što god hoće i da se ništa ne može učiniti dok ne dođe do, kako se kaže, fizičke ugroze. Kao da u tom, gore spomenutom Ustavu ne postoje nikakve odredbe o zaštiti prava i dostojanstva, i kao da u onoj simpatičnoj rubrici Zaštita ljudskih prava i temeljnih sloboda ne postoji famozni članak 39. koji kaže da je strogo kažnjivo svako pozivanje na nasilje ili bilo koji oblik nesnošljivosti. ako je moguće da se baš nitko od zaduženih barem jednom ne pozove na to? Kriteriji, kao što vidimo, nisu jednaki za sve, ono što je dopušteno budali, nije dopušteno vama. Manji je stoga problem što je represivnom i pravosudnom aparatu kažnjavanje slabijih u srcu. Kudikamo veći problem predstavlja činjenica da nam je država posve u qrcu.
K
11
Kolumna
Utorak, 20. siječnja 2015.
VOLIM VARAŽDIN
Crvene ruže ljubavi Imam dugo bračno iskustvo, s istom osobom živim 54 godine, prevalili smo i zlatni pir ali još uvijek pri odlasku i dolasku doma u znak pažnje izmjenimo pusu...
B
ilo bi mudro slaviti dan ljubavi i zaljubljenih Valentinovo barem jednom mjesečno ako ne i svaki dan. Jer u današnje vrijeme potrošačkog društva, borbe za preživljavanje, u međusobnim odnoPiše: Boris Ratković sima najviše nedostaje umirovljeni novinar ljubaznosti, pažnje i povjerenja kako u bračnim odnosima tako i s drugim ljudima. Osobno A, kaj sam joj kupil imam dugo bračno iskuza ovogodišnje stvo, s istom osobom živim 54 godine, prevaliValentinovo? Ništ, li smo i zlatni pir ali još napravil sam sarmu uvijek pri odlasku i dolasku doma u znak paod zelja kojeg smo žnje izmjenimo pusu. A, sami ukiselili a ona kaj sam joj kupil za ovogodišnje Valentinovo? je ispekla štrukle od Ništ, napravil sam sarmu sira. I uživali... od zelja kojeg smo sami ukiselili a ona je ispekla štrukle od sira. I uživali. alentinovo se kao dan zaljubljenih počelo slaviti u ranom srednjem vijeku na Dan svetog Valentina 14.veljače. Navodno je tog dana 269. godine vladar Rimskog carstva Klaudije dao odsjeći glavu biskupu Valentinu iz Terne koji je
V
potajno vjenčavao zaljubljene vojnike. Naime, Klaudije je zabranio vojnicima ženidbu kako bi bili potpuno posvećeni ratničkim pohodima. I na području Hrvatske, pogotovo u sjeverozapadnim krajevima, pa i u varaždinskom, slavljenje svetog Valentina rano je počelo a u crkvi sv. Vida uređen je i oltar posvećen ovom svecu ljubavi pa su svake godine 14.2. mise njemu u čast. z Valentinovo vezana je priča kako se tog dana “ptičeki počnu ženiti”, odnosno pariti, vrijeme postaje toplije, priroda se budi. U prošlim vremenima odabranoj djevojci zaljubljeni mladići ostavljali su na pragu kuće obrubljenu čipku, proljetno cvijeće ako se pojavilo u prirodi, crteže zaljubljenih ptičica, ljubavna pisamca, stihove. osebna priča prvih ljubavi su spomenari koje su čuvale djevojčice i na čijim posljednjim stranicama netko je uvijek is-
U
P
pisao “tko te voli više od mene, nek još jedan list okrene…” ili “tebe ima rad jedan mali vrag”. U pubertetskim godinama pisala su se sramežljiva nepotpisana pisma čežnje i iskrene prve ljubavne patnje. suvremeno doba valentinovske običaje diktira tržište ukrasnih predmeta sa srcem i prodavači cvijeća uzgojenog u staklenicima. Ovih dana najviše su se nudile crvene ruže-simbol ljubavi, cijena se kretala od 10 do 25 kuna po stručku a buketi od 20 do 80 kuna. Vjeruje se da i druge boje ruža imaju svoju simboliku : bijela nevinost, čistoću, prijateljstvo, ružičasta otmjenost, nježne osjećaje, tamno-roza ruža zahvalnost, žuta platonsku ljubav ili onu na zalasku, plava tajnovitost, narančasta strast dok rijetka crna ruža je simbol smrti i tuge. Najljepše su ipak ruže koje njegujemo u vlastitom vrtu, cvjetnjaku ili ružičnjaku.
U
12
Kolumna
Utorak, 17. veljače 2015.
OD KORZA DO MARKOVA TRGA
Hoće li se i žrtve moći kandidirati?
Ž
ivot se utrne u čas kao treptaj plamena, svjetlo potonulu u tminu, ugasli glas. Lako je zatrti ljudski život, u jednom hipu, trajno, i nema dovoljnih razloga koji bi mogli opravdati, čak ni olakšati posljedice. Trenutak nemara, mladenačke neozbiljnosti ili frajerske obijesne vožnje, puka slučajnost ili banalnost zločinačkih nauma – svaki dan slušamo tisuću razloga, no svi su jednako prejaki jer su presudili žrtvi i svi su jednako preslabi makar i umiruju vinovnike zla. Izopačenost je jedina dorasla ne samo opravdavati nego stvarati cijele ljestvice i raspone odgovornosti, kao da je žrtvi bitno kakve je časti i osobne građe junačina koja joj je presudila, kao da će svi oni koji osjećaju bolesnu prazninu zbog smrti voljenih biti manje ožalošćeni zbog pervertirane dijalektike ljudskoga uma u opravdavanju posljedica čina tisućama sitnih nijansi razloga. Crvena se boja krvi najočitije zamjećuje u prahu i prašini (Dostojevski). A crno ionako nema nijansi. vdje nije namjera prosuđivati ni presuđivati, pravni je sustav stvoren kako bi se mogla odmjeriti kazna kao nastojanje da se povrati prirodni red, ali ne tako da se isprave posljedice, jer ih više nije moguće ispraviti, nego tako da se ukaže na odstupanje od moralnoga i pravnoga zakona, od naravnoga poretka što
O
ga valja poštivati, obdržavati i jačati. Kazna se odmjerava razmjerno šteti, njezina je obvezujuća snaga upravo u tome da zastrašuje, da odvraća, svojom neumitnošću potvrđuje naravni poredak kao opći za čovjeka. pusti li se čovjek, društvo, zajednica u to da u vlastitom samorazumijevanju počinje propitivati tko je počinio manje ili više zla te pritom kao objektivne mjerne jedinice ne traži posljedice čina nego naume, nakane, subjektivne pobude, psihološka osjenčavanja sklopa osobnosti, sasvim je sigurno da je upao u vražju zamku traženja manjega ili većega dobra u zlu. Upravo je to učinio Hrvatski sabor, ustanova društva koja bi, ako išta, trebala skrbiti o moralnom, pravnom i političkom poretku jednoga i inače pervertiranoga društva u kojem jedva da postoje uspostavljene i prihvaćene ljestvice vrijednosti. A ako i postoje, po njima se svakako ne kreće od dna do vrha, temelja do krova nego besciljno horizontalno, kako se prije zauzme položaj. Nije ta saborska odluka bila politička lakrdija na kakve smo navikli kada je u pitanju opća brbljaonica jednog svađalačkog društva. Bila je to demonstracija snage zla, što se pak najbolje uočava po metodologiji, jer vrag i jest majstor postupka. Premda često donose odluke koje ni ne razumiju, ovaj put zastupni-
U
ci nisu ni znali kakve odluke donose jer su jednim amandmanom prvo djelomično izbijali prijašnji amandman, da bi na kraju prihvatili cijeli amandman kojim su valjda automatski izbili cijeli prijašnji amandman. Sva ta demokratska farsa služila je određivanju moralne, političke i uopće društvene dopustivosti da osuđeni građani mogu koristiti svoje pravo da budu birani. Pritom je uopće nebitno što se sve vrtjelo oko jednoga čovjeka, bio on tako „bitan“ kao Čačić, jer ako se zakoni donose ili odnose zbog jednoga, onda je društvo definitivno totalitarno, svejedno bila pritom riječi o medijskom konstruktu totalitarnoga ili o obliku vladavine. rvo, uopće je nevjerojatno da se može ovako površno pristupiti reguliranju prava da se bude biran. Što, primjerice, Sabor poručuje time da osuđenik ne može biti zastupnik ali može biti premijer? Ne može biti zastupnik ali može biti gradonačelnik ili ministar? Drugo, što znači rehabilitacijski rok, određujemo li mi sposobnost da se zastupa država trajanjem toga roka? Treće, što znači teža kaznena djela, tko će to prosuđivati s obzirom na pravomoćnost? Pa i Glavaš je pravomoćno osuđen ali je presuda pala, da ne spominjemo da većina presuda ionako pada na sudu za ljudska prava. No, ostavimo i to po strani. Jedini i pravi smisao rasprave
P
kojom ovaj narod i ovo društvo želi stvoriti neki prirodni red razumijevanja zla, bilo ono prometna nesreća ili korupcija, trebao bi biti u tome da se utvrdi može li osoba kojoj na savjesti počiva makar i samo jedna žrtva, uopće biti sposobna obavljati odgovorne, zahtjevne i na opće dobro usmjerene poslove? Pitajmo se, svatko za sebe: može li netko tko bi cijeli život trebao pamtiti da neki ljudi nisu živi, makar i zbog nemara, ili baš zbog nemara i neozbiljnosti, obavljati poslove u ime svih nas s najvećim marom i ozbiljnošću? Hoće li i oni koji nisu među živima nečijom krivnjom, makar i nehotičnom, moći glasovati? Pitajmo se što bi oni rekli da kojim slučajem mogu glasovati. Da su se to pitali hrvatski zastupnici, ne bi im se zamjerila nikakva odluka, vjerovali bismo u njihove dobre namjere i pamet. No... ve loše što činimo jedni drugima, od uvreda do prometnih nesreća ili kriminala, nema korijen, kako se često misli, u urođenoj ljudskoj zloći. Ne, zlo se korijeni, kako je mudro primijetio D. Bonhoeffer, njemački teolog kojega su pogubili nacisti, u ljudskoj gluposti. Ona je neiskorjeniva i beskonačna, i do ove odluke sam, vjerujući u ovo društvo, mislio da je pojedinačna i osobna.
S
Homo democroaticus
14
Život
Utorak, 17. veljaÄ?e 2015.
Utorak, 20. siječnja 2015.
Život
15
ODLUKA KOJA JE ŠOKIRALA SVE
Zašto sam odselio u Saudijsku Arabiju
Davorin Lukman, poznati varaždinski veterinar i nekadašnji pomoćnik ministra poljoprivrede te ravnatelj Uprave za veterinarstvo, otkriva razloge svog Razgovarala: Ines Hrain preseljenja u Jeddah
16 Davorin ne voli da ga se doživljava samo kroz profesiju, on u životu nije samo veterinar. Po rođenju je Varaždinac, kaže, građanin po građanskoj kulturi i odgoju svojih roditelja, Hrvat po patriotizmu i kozmopolit po njegovim shvaćanjima života na ovoj planeti. Čime smatrate da
Kakva to država najviše zarađuje kad je većina na godišnjem
Život ste zadužili hrvatsko veterinarstvo? Hrvatskoj i Varaždinu dao sam jako puno. Jedan sam od osnivača Odjela za male životinje i kućne ljubimce pri Hrvatskoj veterinarskoj komori i dugogodišnji predsjednik, delegat u FECAVA –i, WSAVA –i, organizator mnogih edukacija te organizator Europskog FECAVA kongresa 2007. u Cavtatu. Uveo sam obavezno mikročipiranje u Hrvatskoj te dodijelio po prvi puta javne ovlasti i privatnim veterinarskim organizacijama i tako uveo prvu pravu privatnu veterinarsku praksu u Hrvatskoj i srušio dotadašnji monopol veterinarskih stanica. Dvije godine bio sam pomoćnik ministra poljoprivrede i Ravnatelj Uprave za veterinarstvo
Utorak, 17. veljače 2015.
u vladi pokojnog Ivice Račana. To je nažalost bilo razočaravajuće iskustvo, jer sam tada, kao naivni patriot, shvatio kako funkcionira ova država i državni aparat. Čitav sustav nalazio se na lošim temeljima i zapravo je
veću moguću odgovornost za buduće generacije. Puno puta sam naglašavao da su prvi ministri uprave i financija trebali biti profesionalci iz Njemačke. Nažalost, država je stvorena na način na koji jest i ovo sada je samo
Pretvorili smo se u feudalno društvo, u kojem prosperiraju uvijek samo izabrani samo predstavljao prividni preobražaj socijalizma u kapitalizam, sa svim slabostima i nedostacima koje smo preslikali iz prijašnjeg društva. Po mojem mišljenju, državu je trebalo izgraditi ponovno iz temelja, uz naj-
posljedica svega. Pretvorili smo se u feudalno društveno uređenje, u kojem izabrani uvijek prosperiraju, a građanstvu je sve teže. Koji su razlozi vašeg odlaska iz Hrvatske? Razlozi su višestruki, je-
Mačke mu na pregled dovoze privatni vozači bogatih dama Njegovi najfrekventniji pacijenti u Saudijskoj Arabiji su mačke, evo što kaže: Njemačka je naprimjer država u kojoj će čak u 65 posto slučajeva vlasnici prihvatiti sugestiju veterinara u maloj praksi i platiti ponuđeni zahvat. Taj je postotak u Francuskoj, Italiji ili Španjolskoj daleko niži i kreće se oko 35 posto. Kod nas, od deset indikacija za operativni zahvat prijeloma, nažalost će samo u 10% slučajeva vlasnici pristati
na zahvat, 90% njih tražit će eutanaziju! Ovdje je situacija potpuno drugačija, u 90% slu-
čajeva vlasnici će platiti svaki potreban zahvat. Najfrekventniji pacijenti su mačke i to čak u 75 posto slučajeva, dok su psi u manjini
i njih imaju uglavnom stranci. Saudijci obožavaju mačke. Ono što je posebno u ovdašnjem radu jest da vrlo često madame, vlasnice životinja, pošalju s pacijentima svoje vozače ili kućanice, a mi onda s njima razgovaramo telefonski, dakle, uopće ih ni ne upoznamo. Sve se plaća unaprijed, a cijene su za naše hrvatske prilike nepojmljive. Kastracija mačka jest 300 eura, mačke 500 eura, a najjeftinija osteosinteza 2.500 eura.
Utorak, 20. siječnja 2015.
dan od najbitnijih je baš razočaranje u državu, u temelje te države i njenu perspektivu. Kakva je to država koja najviše zaradi u dva mjeseca kad je većina zaposlenih na godišnjim odmorima?! Ono što me najviše boli i zabrinjava jest perspektiva za mlade, educirane ljude. Nakon što su roditelji investirali u njihovo školovanje, oni ne mogu naći posao, ili pak mogu raditi za novac koji nije dostatan niti za osnovnu egzistenciju, a kamoli za stvaranje novih obitelji i uživanje u plodovima rada. Još jedan bitan razlog mojeg odlaska je i stanje u veterinarskoj struci u Hrvatskoj. Znam da je ekonomska situacija teška i da ljudi imaju sve manje novaca, no srozavanje cijena usluga ispod svake razine, za mene je prostituiranje. To već godinama provode veće veterinarske tvrtke koje imaju i druge izvore prihoda i to više nije imal o ni-
17
Život
“Nedostaju mi djeca, ali...” Jeste li usamljeni? Jesam li usamljen? Najviše mi nedostaju djeca, no ovim će i oni odrasti i postati iskusniji. Imam povjerenja u njih. Što vam najviše nedostaje kad pomislite na Varaždin? Kad ste iz Varaždina, kad volite svoj grad, kad ga nosite u sebi, naravno da vam fali, no tamo sam se nauživao svega lijepog, a ono što ne volim nisam više mogao
svakodnevno gledati. A to je upropaštavanje naše Hrvatske. Planirate li se vratiti? Ovo tu je tek početak i velika misija za mene, biti šef u takvoj klinici. Takav izazov ne pruža se svakome, a ja svoj dolazak ovdje želim opravdati! I nekako mi paše kad mi se svi obraćaju sa „hello Sir, good morning Sir, how are you Sir“, uvijek uz blagi smiješak i naklon…
kakvog smisla. Uložiti u svoju edukaciju pedeset tisuća eura, zatim u objekt te opremu dodatnih četrdeset pet i onda se natjecati s kolegama tko će biti jeftiniji i tko će više cijepiti po kućama, to je ispod mojeg nivoa. To je sramota za struku, a nadležni u veterinarskoj komori ne reagiraju. Što kažu vaši dosadašnji klijenti? Svaka čast mojoj stalnoj klijenteli i njima se još jednom ispričavam na mom odlasku, no u jednom trenutku života, nakon dva-
deset pet godina rada i dokazivanja drugima, čovjek treba početi misliti i na sebe. Mislim da je zadnji eviden-
Nakon 25 godina rada morao sam početi misliti i na sebe tirani broj klijenta bio 9025, što je respektabilan broj. No za onog tko je jako puno uložio u svoj rad postalo je zabrinjavajuće da se
18 odabir veterinara počeo svoditi na to koji je najjeftiniji ili najbliži. Zašto ste odabrali baš Saudijsku Arabiju? Dobio sam posao na nekoliko mjesta u Austriji i Njemačkoj, no budući da su kolege iz istočnih zemalja puno prije nas ušli u EU, a imali su daleko manje plaće od nas, srozali su vrijednost rada veterinara. Zato se i nas iz Hrvatske doživljava na isti način, a i svi su informirani o tome koliko se zaradi u Hrvatskoj.
Želio sam doživjeti taj drugi svijet, kulturu i jaku tradiciju Ono što je bilo najprihvatljivije, bila je ponuda iz Švicarske u lipnju prošle godine, kada sam dobio mjesto šefa klinike u najvećoj veterinarskoj tvrtki u Švicarskoj VETSTATION.CH. No nažalost, nakon nekoliko mjeseci slanja svih potrebnih dokumenata, odbili su priznati hrvatsku diplomu, jer Hrvatska za Švicarsku nije priznata kao punopravna članica EU. To je bio razlog da krenem dalje u potrazi za nekom drugom ponudom
Život i ova iz Jeddaha je bila najprimamljivija. Želio sam također otkriti i doživjeti i taj drugi svijet, potpuno drugu kulturu i vrlo jaku tradiciju. Jeddah je grad od tri i pol milijuna stanovnika i ima devet klinika, a u gradu Varaždinu je manje od 40.000 stanovnika i ima pet praksi i jednu kliniku. Najveća je razlika u financijskom potencijalu i razini usluge, koja je u odnosu na status klinike kod nas neusporediva. Kakav je vaš status na klinici? Cijene li se stranci u Saudijskoj Arabiji? Saudijska Arabija ima oko 26,5 milijuna stanovnika, no stranci čine čak jednu trećinu stanovnika. Iz Zapadne Europe i SAD –a ovdje su uglavnom educirani ljudi na pozicijama, dok ostalo dio stranih državljana čine Pakistanci, Indijci, Etiopljani, Egipćani… Klinika u kojoj ja radim kotira kao najbolja u Jeddahu. No sadašnji šef odlazi, što mi nije drago jer je vrhunski stručnjak, i ja dolazim na njegovo mjesto. To je ogromna odgovornost, pogotovo zbog potpuno drugačijih uvjeta rada, s obzirom na klijentelu, bolesti, medikamente, zaposlenike itd. Ugovorom sam pristao na status Senior Vet Doctor, odnosno primarijus kod nas, a to sa sobom donosi i odgovornost i stjecanje uvjeta koje vlasnik klinike mora ispuniti. Adekvatan stan, auto, osiguranje, plaća, bonusi, povratna avionska karta jednom godišnje. Odgovara li vam klima?
Uglavnom puše povjetarac, a more bude od 18 – 30 stupnjeva. Ovdje sam tek dva tjedna pa još nisam doživio neku posebnu meteorološku pojavu poput pustinjske oluje. Kako se živi u Jeddahu? Domaći žitelji imaju privilegirani status. Saudijci
Utorak, 17. veljače 2015.
koje ne može dostojno živjeti ni četiri i pol milijuna ljudi. Sreća da nas nema više jer bi vjerojatno umirali od gladi. Mi smo zbog priznanja, a i kasnije, sve svoje prodali drugima za bagatelu. Većina ljudi ovdje živi jako dobro i u gradu je na stotine palača. Auti trebaju biti
U Jeddahu je tek dva tjedna, nije ni znao da je“Lukman sura” u Kuranu sveto ime su od početka zaštitili sebe i svoje interese. Svi mogu investirati, no samo Saudijac može biti većinski vlasnik tvrtke i gazda i zbog toga ih poštujem. Tu mogu povući paralelu s Hrvatskom. Njima je Bog podario naftu, a nama predivnu zemlju od
što veći i moćniji, a po gradu je dozvoljena brzina 100 km/h! Glavne ulice imaju po desetak traka. Stoga je tu biti pješak, stvarno opasno po život. Uglavnom se svi voze ili su voženi. Taksiji su jeftini, no treba se pogađati sa simpatičnim Bangladeša-
Život
Utorak, 27. siječnja 2015.
dačno. Ovdje se uglavnom sve mora platiti godinu dana unaprijed, naprimjer stan, gym club itd. Plaže su privatne i isto tako se mora kupiti godišnja karta. Te plaže koriste stranci, tako da se žene mogu kupati u bikiniju. Hrana je vrhunska! Restauranata
19
Što možete reći o njihovim ženama i muškarcima? Obitelj im je svetinja, kao i djeca i žena. Ženu nitko ne smije vidjeti, osim koliko je dozvoljeno mužu. Ženu uvijek voze u autu, ili muž ili šofer. U kafiće žene ne zalaze, a
Muškarci nose bijele halje s maramama, a žene su u crnom. Ukoliko je žena strankinja, duga haljina može biti i druge boje, no uvijek pri ruci mora biti marama za glavu. Žene su vrlo feminizirane, dotjerane, na sebi imaju vrhunske mirise i vrhunske tkanine. Vrlo često se ispod halje naziru traperice, što mi je bilo jako simpatično kad sam prvi put primijetio. Po izgovoru engleskog zaključujem da je većina educirana u SAD –a, i to uvijek na najboljim sveučilištima. Vrlo su srdačne, često nau restaurantima je poseban smijane i znatiželjne. Poulaz za obitelji, a poseban za muškarce. Smatram da je to samo zato da se izbjegne bilo kakav konflikt ili neugodna situacija za ženu.
U Varaždinu Davorin Lukman imao je više od 9.000 evidentiranih klijenata nima i Pakistancima. Većina ljudi govori engleski i iako te inače uopće ne zamjećuju, ako ih nešto priupitaš, odgovorit će vrlo sr-
ima iz cijelog svijeta i cijene su pristupačne, a u starom Jeddahu bagatelne. Može se kupiti bezalkoholno pivo, no uglavnom se pije kava, čajevi i prirodni sokovi.
Ovdje za krađu sijeku dlan Kako ste se privikli na muslimanske običaje? Što je drugačije? Kod njih je kuća sveta i predstavlja ono što mora biti besprijekorno čisto, no ulica je nešto što ne smatraju svojom odgovornošću. Pješaka nema, a biciklist samo pokoji i to uglavnom Indijci i Pakistanci na nekoj staroj „ragi“. Grad je vrlo siguran, jer su kazne drastične. Za krađu se siječe dlan! Ovdje bi mnogi naši političari i privatizacijski poduzetnici već odavno ostali bez obje ruke! Ima i jedna anegdota u vezi mog prezimena. Bio sam davno u Luxoru i kad sam htio promijeniti novac u banci, čovjek za šalterom me nekoliko puta pitao je li moje
prezime u putovnici točno. Kad sam potvrdio da jest, pozvao je sve zaposlenike u poslovnici i pitao me smiju li se pozdraviti sa mnom. Ja nisam shvaćao u čemu je stvar, dok mi nije objasnio da je Lukman sura u Kuranu i sveto muslimansko ime, budući da je Lukman Allahov poslanik. Nisam mogao vjerovati! Što se tiče njihove kulture i običaja, to treba jednostavno prihvatiti kao činjenicu. Znam da su Hrvati narod koji voli subjektivno kritizirati, no kao kozmopolit ja poštujem svaku tradiciju i vjeroispovijest. Imam osjećaj da je tisućljetna tradicija njihovog pustinjskog života zapravo samo preslikana u ovo današnje doba.
Dolazak u Jeddah smatra izazovom i velikom misijom za sebe
novno se pokazalo da su oči prozori duše, jer ovdje se komunicira pogledom. A to čine i žene. Lijepo mi je vidjeti obitelji nedjeljom na obali mora, očeve kako se igraju s djecom, peku roštilj, mama brine o hrani, dečkići na biciklima i romobilima, a djevojčice se smiju komentirajući poruke na mobitelu.
20
112
Utorak, 17. veljače 2015.
JESTE LI VIDJELI KREŠU
U zagonetni nes uključeni sotonis Sudeći prema imdižu Krešo (23) voli alternativnu glazbu, a na njegovom Facebook profilu nalaze se i fotografije sa sotonističkim simbolima. Psihoterapetu uključen u istragu ne isključuje stoga mogućnost da je njegov nestanak povezan sa sotonistima.... Piše: Ivan Tomašković
S mjesta prebivališta u nepoznato prošle subote se zaputio Krešo Latin iz Lepoglave te mu se od tada gubi svaki trag. Riječ je o 23-godišnjaku visokom 180 centimetara, a u vrijeme nestanka na sebi je imao crnu vestu dugih rukava, crni kožni mantil do koljena, crne visoke kožne čizme i crnu kapuljaču.
-Te subote temperature su bile ekstremno niske i malo je bilo čudno što Krešo izlazi. Znamo da su ga iz Grede prevezli do Autobusnog kolodvora u Varaždina i tamo ga ostavili. Prijatelji su kazali da se zaputio na Banficu gdje se morao s nekim naći i od tada mu se gubi svaki trag– rekao je Zvonimir
Psihoterapeut: Slučaj je vrlo složen i nadam se da sotonisti nisu uključeni u nestanak
Latin, Krešin otac te dodao jer smo shvatili da se nešto da je ovaj događaj vrlo ne- dogodilo – rekao je Krešin tipičan za Krešu. koji ne vidi razlog nestanka i drži da nije u nikakvim Znali zaružiti problemima. - Dečki su znali „zaru- - Riječ je o vrlo inteližiti“, no u nedjelju bi stigli gentnom momku koji nije kući. Kad smo u nedjelju upadao u probleme i stvarshvatili da ga nema, zvali no ne vidim razloge zašto smo ga na mobitel, no on bi tek tako nestao. Inače je mu je bio isključen. Kasni- bio zaposlen, a trenutno je smo kontaktirali policiju je na bolovanju zbog oz-
Mario Žuliček: Riječ je ji o k u k m o m m o r b o d o to voli metal glazbu i čes posjećuje koncerte
Utorak, 27. siječnja 2015.
21
112
U LATINA IZ LEPOGLAVE
stanak mladića sti?
Visok 180 cm, crna vesta, kožni mantil, čizme, kapuljača...
22
112
Utorak, 17. veljače 2015.
ljede ruke – dodao je njegov otac te rekao kako se ga lako može raspoznati po tetovažama s kineskim simbolima na obje ruke i po višednevnoj bradi na donjem dijelu vilice. - On je vrlo uočljiv i već ga nema osam dana tako da smo u strahu – rekao je Zvonimir Latin.
Sotonizam Sudeći po izgledu i imdižu Krešo voli alternativnu glazbu, a na njegovom Facebook profilu nalazi se nekoliko fotografija sa sotonističkim simbolima. Njegov otac drži da su to više hirovi nego nešto ozbiljno. -Njegovo društvo nije uopće loše, samo znaju imati određene finte. Osobno sam bio protiv toga, no danas mladi imaju svoj vid zabave – rekao je Krešin otac. U cijeloj istrazi pomaže socijalni pedagog i psihoterapeut Nebojša Buđanovac koji tvrdi da je situacija vrlo ozbiljna te drži kako Krešo nije pripadnik sotonističke sekte. -Dobro sam pregledao njegov Facebook profil i među prijateljima ima pravih sotonista, no držim da on nije član sekte. On sluša vrstu glazbe koja se povezuje sa sotonistima, no cijeli njegov imdž je više njegov hir – rekao je Buđanovac koji ništa ne isključuje. -Slučaj je vrlo složen i nadam se da sotonisti nisu uključeni u njegov nesta-
“Sve oko njegova nestanka je vrlo čudno, u posljednje vrijeme uživao u alkoholu” nak, no ništa ne isključu- -Sve oko njegova nestanjem – dodao je Buđanovac. ka je vrlo čudno. Znam da je vrlo često u posljedSvi sumnjičavi nje vrijeme uživao u alkoJedan od Krešinih po- holu – rekao je Dominik, znanika također je vrlo dok je predsjednik udruge sumnjičav što se tiče nje- NUM, Mario Žuliček istagova nestanka. knuo njegovi strast prema
o Otac: Njegovo društv nije loše, samo znaju imati određene finte. Bio sam protiv, ali...
metal glazbi. - Poznajem Krešu iz viđenja, no ne osobno. Znam da je riječ o dobrom momku koji voli metal glazbu i koji vrlo često posjećuje koncerte te vrste glazbe - rekao je Žuliček. Koji je razlog njegova nestanka ne može nitko dokučiti, a roditeljima ostaje nada da je sve u redu. -Nadamo se da je živ i zdrav te da će se uskoro vratiti kući – zaključio je Krešin otac.
24
Našim krajem
Dok neki na sve što radi Kovačić gledaju sa skepsom, stručnjaci sa Zavoda za voćarstvo oduševljeni
Utorak, 17. veljače 2015.
Našim krajem
Utorak, 17. veljače 2015.
25
POTHVAT NEVIĐEN OD POTOPA I NOINE ARKE
Na jednom stablu rasti će 150 sorti voća Pavao Kovačić - Palči posvetio se spašavanju starih sorta jabuka i drugog voća, a sa stablom na kojem će rasti više od 150 različitih sorti voća Kovačić namjerava ući u Guinnessovu knjigu rekorda Piše: Josip Novak Snimio: Zoran Stanko
Jedna od najpopularni- laženju i spašavanju starih prve sadnice. sam o svojem trošku krenuti jih knjiga na svijetu – Gui- sorti jabuka te drugog voća - To poznanstvo je presu- u neizvjesnu potragu za nannessova knjiga rekorda, od koje uspijeva u našem klima- dilo jer me kolega pokušao šim starim sortama voća. ove će godine zahvaljujući - Prošao sam Hrvatsku uzupornosti Pavla Kovačića iz duž i poprijeko. Za svega goCvetkovca osim informacije dinu dana imao sam u svom o najvećoj jabuci na svijetu voćnjaku duplo više starih koja teži 1.800 grama, imati i sorti voća. Nemam rasadnik podatak o osebujnom stablu i nisam te voćke namjeravao na kojem raste više od 150 rarazmnožavati sadnjom već zličitih starih sorti ovog voća. ih cijepim – rekao je Kovačić. U potragu za tim davno Sadnice života zaboravljenim stablima, Naime, od 2010. godine tu. Za početak odiseje, dovo- uvjeriti kako nitko neće ni- s čijih grana više nitko ne Pavao Kovačić - Palči većinu ljan mu je bio susret s jednim kada imati više starih sor- ubire plodove, obično odlasvojeg slobodnog vremena zaljubljenikom u vrtlarstvo i ti voća od njega. Nakon te zi s osobnim automobilom odlučio je posvetiti prona- voćarstvo od kojeg nabavlja njegove provokacije, odlučio u pratnji supruge Zdenke.
Na jednom stablu samonikle jabuke već ima 101 sortu jabuke i 24 sorte kruške
26 - Ponekad putovanje liči na avanturu, ali mene doslovno prati sreća. Dobro pamtim, odlično se orijentiram u prostoru te bez ikakvog problema pronalazim lokacije na kojima sam čak i prije 30 godina ugledao neku voćku
Našim krajem
Utorak, 17. veljače 2015.
tvrdi Kovačić. - Prvo, tom poslu se mora pristupiti sa ljubavlju, pravovremeno i pribor mora biti oštar i čist. Drugo, mora postojati podudarnost između podloge i plemke. Naime, u narodu se kaže da se može
Bez problema nalazim lokacije na kojima sam voćku ugledao čak i prije 30 godina – pojasnio je naš sugovornik dodavši da je cijepljenje starih sorti voća osjetljiva operacija koju si može svatko priuštiti i to tijekom cijele godine.
cijepiti „koštica na košticu“ i tu su naši stari potpuno u pravu. Ja na stablu samo jedne samonikle jabuke imam 101 sortu jabuke i 24 različite kruške. Postoji tisuću Kako se to radi? načina cijepljenja, ali je kod Pritom ipak moraju biti toga ključno da se dodiruju ispunjeni neki preduvjeti, kore podloge i plemke – na-
glasio je. Dok neki na sve što radi Kovačić gledaju sa skepsom, stručnjaci Zavoda za voćarstvo koji djeluje pri Agro-
“Čovjek je najsavršeniji stroj, a najlakše ga je napraviti” Pavao Kovačić od rođenja je u Poljancu kod Ludbrega, nemirna duha. Otac mu je bio angažiran u političkom životu ludbreškog kraja i obnašao rukovodeće pozicije u poduzećima, a majka domaćica. Nakon završetka školovanja za vodoinstalatera promijenio je nekoliko zanata, odnosno dodatno se obrazovao i specijalizirao za razne djelatnosti. S vremenom, postaje inovator i prava „Katica za sve“. - Danas više ne pamtim što sam sve radio i pravi sam ekspert za cjeloživotno učenje. Autor sam velikog broja patenata i inovacija od
kojih sam neke i prodao. Posebno sam uspješan bio u stvaranju svjetski priznatih receptura za proizvodnju različitih vrsta boja i betona. Prvi sam u našem kraju proizvodio betonske skulpture i jedan od mojih patenata možete vidjeti na groblju u Varaždinu. Naime, konstruirao sam praktična mrtvačka kola s kotačima čije osovine rotiraju u svim smjerovima – tako između ostalog ide životna priča čovjeka od kojeg doznajemo da je „čovjek najsavršeniji i najkompliciraniji stroj kojeg je najlakše napraviti“!
nomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, su oduševljeni. - Posjećuju me svako malo, a nazočili su i predstavljanju moje knjige „Stare sorte ja-
Na jednom stablu već ima 101 sortu jabuk i 24 različite kruške buka u Hrvatskoj“ koja je prošlog mjeseca održana u Varaždinu. Poklonio sam im nekoliko plemki koje su potom službeno omatičili i zadovoljan sam s njihovom
Utorak, 03. veljače 2015.
zadrške prenose na mene i od njih sam jako puno naučio, pa tako po nekim mojim procjenama kod 10 posto naziva dajem imena po vlasnicima, djedu, baki, pradjedu, ili mjestu gdje neka voćka raste, kaže Kovačić. - Smatram da je to u redu. Jako puno ima stabala koje
suradnjom – ističe budući
Guinnessov rekorder Sve jabuke i kruške koje je dosad cijepio na granama spomenutog matičnog stabla, imaju pripadajuću etiketu s imenom sorte. No, Palči tu ne namjerava stati. - Na to isto stablo ove ću godine cijepiti još najmanje 50 različitih sorti jabuka i desetak krušaka. Sve imam dokumentirano te spremno za kandidaturu i ulazak u knjigu svjetskih rekorda – kaže ponosni vlasnik osebujnog stabla kojeg su neki već prozvali „Noina arka“.
Evidentirali više od 2.500 sorti jabuka U puno sela ima pojedinaca koji se bave sa cijepljenjem i barataju s jako puno naziva voća. Neizmjerno sam im zahvalan što to bez imalo
27
Našim krajem
Evidentirao 2.500 sorti jabuka, 300 sorti krušaka, 70 sorti trešanja... su cijepili očevi, djedovi, pradjedovi, a tko danas zna gdje su za to uzeli plemke. Uglavnom, dali su im imena koja se prenose s koljena na koljeno. I to je narodno ime što jako poštujem. No isto tako ima i puno jabuka koje su samonikle, pa su im domaćini dali ime baš kao i svemu što posjeduju na imanju. Zašto toliko sorata, vrlo je jednostavno objašnjenje. Uzmite par sjemenki iste sorte jabuke, posijte i svaka sadnica imat će drugačiji plod zaključio je Palči. Inače, supružnici Kovačić do sada su evidentirali više od 2.500 sorti jabuka, 300 sorti krušaka, 70 sorti trešanja, 80 sorti šljiva i 30 vrsta ostalog starinskog voća.
Dokazani erudit koji ne miruje Do nekih spoznaja, znanja i vještina koje pretvara u biznis, Palči je došao samostalno. - U životu me uvijek vodi intuicija. Prije nego sam počeo serijski proizvoditi
Tako je bilo kada je krenuo u potragu za starinama. U roku dvije i pol godine Imao je najveću etno zbirku čiju je okosnicu činilo više od 25.000 antiknih predmeta. Nedavno
različite modele zaprežnih kočija, jednu sam kupio i rastavio je svojim rukama na dijelove. To je nužan postupak jer morate spoznati kako su izrađeni svi njezini konstruktivni elementi i koja je njihova funkcija. U kasnijoj fazi, nakon što sam napravio nacrte svoje kočije, slijedila je izrada dijelova u stolarskoj i bravarskoj radionici – veli Kovačić, dokazani erudit koji nikada ne miruje.
ih je prodao nekom kolekcionaru iz okolice Karlovca. - Nisam više imao ni volje ni snage čuvati i obnavljati sve te stvari s patinom. Presretni je sakupljač svo to narodno blago utovario na dva šlepera – kaže Palči. Već 42 godine bavi se travarstvom i bit će u tome do kraja svog burnog života, a svoje spoznaje o herbologiji pretočio je u knjigu „Liječenje biljem od A do Ž“.
29
Kolumna
Utorak, 03. veljače 2015.
PRIČE S KAVICE
Zelena glava ljubomore
T
Piše: Ines Hrain
Smješka se nonšalantno, pravi siguran, opušten i iskusan, ne reagira na njezino cerekanje i zezanciju s drugima. Mala je luda za njim, umjesto da bude njegova lovina, postala je lovac...
isuću puta imali smo priliku ugledati lica izobličena ljubomorom, lica zelena, stisnutih očiju i usana, lica koja pokazuju zli alter ego svakoga od nas. Jer svi nosimo u duši široku paletu osjećaja, od onih najplemenitijih, do onih drugih, najgore vrste. Uzalud se neki trude zatomiti svoju hydeovsku stranu, mračna polovica naše svijesti isplivat će kad to najmanje očekujemo. Kao što duga ne bi mogla postojati bez spleta različitih boja, tako ni naša ličnost ne može biti kompletirana bez ispreplitanja crnog i bijelog. Najpoznatiji oblik ljubomore je onaj koji se javlja u ljubavi. Ima li koristi od ljubomore? esmo li zbog ljubomore privlačniji partneru? Možda samo u početku, ako je ta ljubomora servirana u malim slatkim dozama. Sve preko toga postaje krajnje odbojno. Tipični ljubomorni muževi ne dopuštaju ženi da pozdravi poznanika na cesti bez da joj nakon toga satima ne vade mast. A tipične ljubomorne žene iskopale bi oči svakoj muževoj kolegici s posla ili prodavačici iz dućana koja se zna ljuba-
J
zno nasmiješiti. Posesivni partner proziran je poput stakla svakome. Vidljivo je da se boji da u sebi nema nikakvih kvaliteta i da očekuje da ljubav njegovog života u svima drugima pronađe nešto interesantnije od njega. Ono što je nekad bilo slatko tada postaje odbojno i bolesno. Partner ljubomorne osobe počinje se ponašati kao lovina u vječnom strahu i bijegu od lovca, dok ljubav polako gasne. o što učiniti kad zelena glav a lju b om o re i u našem srcu uzdigne svoje ružno lice? Poznajem par u kojem je muškarac stariji od žene više od dvadesetak godina. U početku je izgledalo da će upravo on osjećati ljubomoru prema njezinim mlađahnim poznanicima. Ili da će se na feštama osjećati isključeno i prestaro za društvance u koje je silom upao. Međutim, stari lukavac mi je priznao da, iako u sebi kipti od ljubomore, tako nešto ne bi ni za živu glavu pokazao. Nego se smješka nonšalantno, pravi se siguran, opušten i iskusan, ne reagira na njezino cerekanje i zezanciju s drugima. Drži se samo-
N
dostatno. Samim tim oko sebe širi auru nedodirljivosti, pa njegova draga nerijetko mora gledati kako mu prilaze neke mlade ljepotice, okružuju ga i očijukaju s njim. Rezultat svega je taj da je mala luda za njim i sama se stavila „na lanac“, pa umjesto da bude njegova lovina, postala je lovac. ehnika je jednostavna i uvijek pali. U frkovitoj situaciji treba se složiti u udoban položaj, smireno disati, visoko dići nos i poput opuštene mačke uživati u vlastitom tijelu. Lice je potrebno opustiti do kraja, zabaciti ramena, riješiti se svakog grča. Zamisliti da sjedimo u krinolini, poput grofice u dvorcu, okružene svojim podanicima. Tad ćemo poput čarolije primijetiti kako se oko nas počinju okupljati raznorazne mušice privučene svjetlošću našeg duha. A kad to spazi naš partner, bitka je dobivena. Loptica ljubomore preskočit se s nas na njega. ajgore je na ljubomoru pokušavati uzvratiti zavađanjem drugih. To izgleda bijedno i potvrđuje da se tako i osjećamo.
T
N