BROJ 124. 10. VELJAČE
Za nikad isporučene mobitele i robu u četiri mjeseca “natukao” oko 90.000 kuna
UHIĆEN
LUKA BLANUŠA PROČITAJTE Kako je 19-godišnjak iz okolice Novog Marofa varao, predstavljao se kao uspješan poduzetnik i živio na visokoj nozi
BESPLATNO DIGITALNO IZADNJE
tjednik
e
2
Kronika tjedna
UTRKA VEĆ ZA MJESEC DANA
Sinčić izlazi na izbore u Novom Marofu
Ovih dana mnoge je, ugodno ili neugodno, iznenadila vijest da će se izvanredni izbori u Novom Marofu održati već 8. ožujka, što znači da će službena politička kampanja trajati svega dva tjedna. Pomalo iznenađujuće je i to što će sa svojim
Čačića u Varaždinu nazvao “zaštitnikom bankara” kandidatom za gradonačelnika i listom za Gradsko vijeće na izborima u Novom Marofu participirati i Živi zid bivšeg predsjedničkog kandidata Ivana Sinčića, koji
Utorak, 10. veljače 2015.
HDZ I REFORMISTI NA NO
Habuš privreme izvršenje prorač
Kako je Habuš rekao na tiskovnoj konferenciji održanoj u četvrtak, alternativa odluci o privremenoj obustavi izvršenja preračuna bio bi rebalans, sazivanje sjednice Gradskog vijeća ili “usmeni dogovor” s pročelnicima, što nisu htjeli jer upravo ta odluka, kaže je u nedjelju u Varaždinu Habuš, je dokaz tomu ispred šezdesetak okupljenih održao tribinu te interni sastanak članova. Ponovio je pritom kako je aktualno stanje u zemlji “rezultat rada korumpiranih vlasti”, a Čačića nazvao “zaštitnikom bankara”. No, uvjeren je, kako je također rekao, da Živi zid može vratiti dio od 3.000 tvrtki “koje su otete od građana u privatizaciji” i sud- da Grad ima savjesnu i skim putem “građane odgovornu vlast koja na obeštetiti”. dnevnoj bazi prati pro- Ovog časa još ne račun i sukladno tomu mogu govoriti o kandi- reagira. datu i ljudima koji će biti - Ni od čega se ne oduna listi, to još ne znamo, staje, a sve dotacije koje ali mogu reći da ćemo na će privremeno biti smaizbore u Novom Marofu njene, ukoliko će to biti svakako izaći – potvrdio moguće, a prijašnjih goje Sinčić nagađanja za dina je bilo, nadoknadit eVaraždin te rekao da će će se. Molim vas zato da Živi zid na prijevreme- se ne diže panika, je za to ne izbore izaći i u nekim nema razloga – naglasio drugim mjestima. je gradonačelnik, ističu-
Habuš tvrdi da se ni od čega ne odustaje te će se stvari nadoknaditi
ći kako je takvu odluku donio i njegov prethodnik 2010. godine, kao i on sam 2012. Na reakciju nije trebalo dugo čekati. Uz HDZ koji traži hitnu sjednicu Gradskog vijeća, oglasili su se i reformisti, ali i bivši varaždinski gradonačelnik Ivan Čehok koji je naglasio da je „siguran da nikad nije donio takvu odluku, osobito ne iz razloga koji stoje u Habuševoj odluci.“ Bile su to, rekao, je odluke u štednji, i to u „godinama kada je novaca bilo“. - To se u potpunosti poklapa s onime što smo najavili da će se dogoditi
MILANOVIĆ U VARAŽDINU
OGAMA
eno obustavio čuna
SDP proslavio 24. rođendan
Županijska organizacija SDP-a u petak je uz nazočnost predsjednika stranke Zorana Milanovića u varaždinskom hotelu Turist proslavila 24 godišnjicu osnivanja stranke u Varaždinskoj županiji. Predsjednik stranke te ujedno hrvatski premijer tom prilikom istaknuo je da aktualna Vlada radi dobar posao, što najviše prepoznaju birači, kako je rekao, upravo na sjeveru Hrvatske gdje SDP ima veliku podršku. Zoran Milanović izrazio je stoga i sigurnost da će ove godine “svakako doći je potpuno lažan. Kod do gospodarskog rasta”, a izglasavanja proračuna okupljene članove stranke gradonačelnik je građane obmanjivao, neke je čak i optuživao da proračun ne znaju čitati, a mjesec dana nakon izglasavanja “svog proračuna” donio je takvu odluku. Pa kako je onda gradonačelnik pripremio i pročitao svoj proračun?! – na tiskovnoj i potvrđuje činjenicu, ne konferenciji rekla je Natasamo da je ovaj proračun lija Martinčević, čelnica neodrživ i nerealan, nego varaždinskih reformista.
tjednik
HDZ traži hitnu sjednicu, reformisti Habuševu ostavku
e
3
Kronika tjedna
Utorak, 10. veljače 2015.
IMPRESSUM
eTjednik Nakladnik: Conceptus Publica d.o.o. 42000 Varaždin, I. Kukuljevića 23 Redakcija tel/fax: 042/488-488 Predsjednik Uprave: Zvonimir Brlenić
Glavni urednik: Alen Matušin e-mail: kontakt@evarazdin.hr Redakcija: Valerija Mihalić, Ivan Tomašković, Josip Novak Fotografi: Zoran Stanko, Nikola Kokotec Grafika: Domagoj Sigur
podsjetio je i na odluku oko zamrzavanja tečaja švicarskog franka odnosno, kako je istaknuo, “činjenice da je ovo prva Vlada koja je nakon dosta premišljanja re-
Okupljenima se obratio i saborski zastupnik Habek kla da će dalje teret preuzeti banke”. - Ova vlada i SDP kao najbolja stranka rade težak posao koji bez obzira na sve teške trenutke građani ove zemlje prihvaćaju - rekao je Zoran Milanović te izrazio sigurnost da SDP i dalje može računati na oko milijun glasova osvojenih na prethodnim parlamentarnim izborima. Uz riječi zahvale, okupljenim članovima stranke uvodno se obradio i predsjednik predsjednik Županijske organizacije te zaborski zastupnik Mario Habek. Marketing Saša Golubić - 042/488-605 sasa.golubic@conceptus-publica.hr Marija Herceg - 042/488-602 marija.herceg@conceptus-publica.hr
4
Kronika tjedna
AKTUALNI SAT U BREZJU
Habušu donijeli vrećicu puno štakora Varaždinski gradonačelnik Goran Habuš u sklopu “Aktualnog sata” susreo se s problemima građana 7. mjesnog odbora, a mještani Brezja gradonačelniku su donijeli vrećicu punu štakora. Riječ je o štakorima koji su se našli na dvorištima u blizini Univerzala. - Pogledajte s kakvim se problemima susrećemo. Već smo smo nekoliko puta prijavili te probleme, no nije se riješilo. Osim što nam štakori dolaze u dvo-
rište, smeta nam i buka te smrad iz Univerzala - rekla je Varaždinka. Varaždinski gradonačelnik istaknuo je da problem sa štakorima prijavljen, no deratizacija se ne može napraviti. - Prijavljen je problem, no ne može se deratizirati prostor zbog vremenskih prilika - rekao je Habuš. Osim tih problema, građani su se žalili uglavnom na komunalne probleme, koje će gradonačelnik, kako je rekao, pokušati riješiti.
Održan 21. Sjajni bal Nakon što je prošle godine otkazan, ovog petka 6. veljače u varaždinskom Hrvatskom narodnom kazalištu održan je 21. po redu Sjajni bal. Bal je okupio brojne poznate Varaždince, ali i njihove goste iz drugih dijelova Hrvatske te zemalja Austrije
i Mađarske. Već tradicionalno, manifestaciju je otvorila varaždinska građanska garda, a uz hrvatsku i austrijsku himnu, izvela se i himna Europske unije. Do kasnih noćnih sati gosti su se zabavljali uz Austrijski Big Band i Varaždinski komorni orkestar.
Utorak, 10. veljače 2015.
ŠTO S TERMOPLINOM?
Zadržati ga, pr privatniku ili g Ovih dana u varaždinskoj javnosti ponovno se aktualiziralo pitanje prodaje Termoplina, o čemu se na konferenciji za medije očitovao i varaždinski gradonačelnik Goran Habuš. Habuš je tom prilikom potvrdio da se o prodaji Termoplina razmišlja te da se ponovno izrađuje analiza za koju je još prošle godine rečeno da će se napraviti.
Dok Habuš razmišlja o prodaji, reformisti žele raspisati referendum Tvrdnju da se Termoplin namjerava prodati kako bi se platio problem s balama Habuš je nazvao “krivom interpretacijom”, a kao razlog prodaje naveo “dubioze od nekih prošlih vremena”, odnosno 20-ak milijuna kuna manjka te mogućnost sufinanciranja projekata prijavljenih na Europske fondove. - Prema prvoj procjeni
riječ je o više od 100 milijuna kuna koje bi Grad trebao dobiti. Dakle, s ovih 2,5 do 3 milijuna kuna, koliko Grad sada “vuče”, trebalo bi nam 40 godina da izvučemo tu vrijednost koju možemo izvući jednokratno i isfinancirati neke strateški važne projekte -rekao je Habuš, naglasivši da će se Varaždin kao i drugi gradovi suočiti s velikim problemom ne bude li imao novac za sufinanciranje projekata. Vezano uz gradonačelnikovu najavu prodaje Natalija Martinčević re-
Utorak, 10. veljače 2015.
rodati ga, građanima?
kla je da spomenuto neće dozvoliti te da će krene li on dalje pokrenuti referendum. - Mi kao stranka jesmo za tržišno gospodarstvo, što je poznato, ali jedino što se ne smije prodavati su voda te distribucija struje i plina. Jedino strateško što imamo u Gradu Varaćdinu predati nekom drugom je potpuno ludilo. Mi smo, naprotiv, predložili da se dobit Termoplina obračuna na način da se u vrijeme ove krize građanima smanje računi za plin. Čehok se oglasio i po
5
Kronika tjedna
ČEHOKU I SKUPINI POČELO SUĐENJE
“Nisam napravio štetu, već korist” Na Županijskom sudu u Zagrebu započelo je suđenje bivšem varaždinskom gradonačelniku Ivanu Čehoku, varaždinskim poduzetnicima Davoru Patafti, Tomislavu Kezelju i Hrvoju Vojvodi te bivšoj članici uprave Pataftine T7 Grupe Narcisi Huljev. Državno odvjetništvo tereti ih da su se udružili, te Grad Varaždin oštetili za 51 milijun kuna. Predmet optužnice su poslovi zbrinjavanja komunalnog otpada i kupnje zemljišta za program poticane stanogradnje te posao zajedničkog ulaga-
je riječima: „Nisam kriv!“ odbacio Uskokove optužbe da je pogodovao Patafti. - Ponavljam da nisam ništa kriv i nisam napravio nikakvu štetu za Grad
nja u varaždinsku zračnu luku. Suđenje je 4. veljače započelo čitanjem optužnice, a nakon čitanja bivši varaždinski gradonačelnik Ivan Čehok u srijedu
su se i ostali optuženici, koje USKOK tereti da su se udružili zbog zloporabe položaja i ovlasti, odnosno da su u tim kaznenim djelima pomagali ili na njih poticali.
Čehoka Uskok tereti da je pogodovao Patafti Varaždin, dapače mislim da je bila napravljena korist - rekao je Čehok. Na isti način, očitovali
Prve procjene govore o 100 milijuna kuna od prodaje tom pitanju te je stava da bi se ta tvrtka „mogla ponuditi građanima, koji bi mogli kupiti dionice tvrtke s visokom dobiti, ali bi i dalje ostala u vlasništvu građana“.
6
Istražujemo
Utorak, 10. veljače 2015.
SJEVEROZAP
IZMEĐU 15 I 22 POS
Bijeda u r
Ne izlazim u grad jer me strah da me netko od poznanika ne vidi kako kopam po kontejneru i čuje kako mi kruli u želucu. Umirovljenik iz Varaždina (80)
Utorak, 10. veljače 2015.
Istražujemo
7
PAD HRVATSKE
STO STANOVNIKA SIROMAŠNO
u županiji rapidno raste Piše: Josip Novak Foto: Nikola Kokotec
Najveći problem imaju ljudi koji su u životu nešto stekli, pa ostali bez posla i ne mogu to održavati. Tu su još i studenti bez perspektive te sve veći broj ljudi treće životne dobi Za tristotinjak djece i odraslih Varaždinaca koji žive u neimaštini, te ostale redovite korisnike, ručak u Caritasovoj pučkoj kuhinji je jedini topli obrok. Iako u našem kraju zasad još nitko nije umro od gladi, beskućnika i sirotinje je sve više.
situaciju da me netko od njih vidi kako kopam po kontejneru za smeće u otrcanom odijelu i da čuje kako mi kruli u želucu – požalio nam se jedan 80-godišnji Varaždinac koji jedva preživljava s mizernom mirovinom. Srećom, postoje divni ljudi, volonteri i zaposlenici BiOsiromašeno skupijskog Caritasa koji bridruštvo nu o našim najsiromašnijim - Ne izlazim u grad jer me sugrađanima te im između strah da ne naiđem na nekog ostalog omogućavaju da bapoznanika. Nastojim izbjeći rem jednom na dan stave žli-
cu u usta. - Siromaštvo je gorući – globalni problem u Europi i ostatku svijeta. Prema istraživanju Instituta Ivo Pilar, u Hrvatskoj na rubu egzistencije živi od 13 do 14 posto stanovnika. No, u sjeverozapadnoj Hrvatskoj je stanje najgore jer imamo od 15 do 22 posto siromaha. Najveći problem imaju ljudi koji su ostali bez posla, a u životu su nešto stekli, što sada ne mogu održavati. Tu su još
8
Istražujemo
Utorak, 10. veljače 2015.
studenti bez perspektive ključivost. Ona je pogo- ovoj krizi svi moramo biti i sve veći broj ljudi treće tovo usmjerena prema lju- solidarni, kako bi žiteživotne dobi – upozorava dima iz provincije koji su lji Varaždinske županije mr. Ante Šola, ravnatelj Biskupijskog Caritasa. Evidentno je da su građani najnezadovoljniji s ekonomskim stanjem i visokom nezaposlenošću.
Buntovnici s razlogom - Nas koji smo svakodnevno u kontaktu s najugroženijim skupinama građana iznenađuje rastuća socijalna is-
privatnih poduzetnika i poduzeća od šireg društvenog značaja, te malih donatora. - Uvijek naglašavam da imamo „more“ dobrih i vrijednih ljudi u Međimurskoj, Varaždinskoj i Koprivničko-križevačkoj županiji, koji su spremni pomoći potrebitima. Dakako, na prvom je mjestu Varaždinska biskupija koja stoji iza svega. Ona je imali podjednake šanse u pastoralno tijelo, a Caritas životu – rekao je Šola. pomaže mjesnom biskuInače, Caritas Varaždin- pu u ostvarenju svih akske biskupije djeluje na području tri Županije s oko 400 tisuća stanovnika u kojima je 105 župa. - Trenutno smo jedini u stanju u roku od nekoliko sati prihvatiti osobu u potrebi, obući je od glave do pete i nahraniti je. Mi to činimo rutinski, reagiramo i na pozive gradonačelnika, kad mu očajni ljudi pokucaju na vrata Vijećnice. Nažalost, ima i takvih slučajeva u Varaždinu – otkriva Šola. cija koje su usmjerene na Rad Cari- pomoć svakom čovjeku u tasa bio bi potrebi. Riječ je o tzv. trenezami- ćoj dimenziji Crkve. Osim sliv bez naših akcija, tu je i lokalna pomo- samouprava. Primjerice, ći ve- Grad Varaždin će ove goć i h dine svakog mjeseca s 25
“Reagiramo i na pozive gradonačelnika, kad mu očajni ljudi pokucaju na vrata...” s punim pravom nezadovoljni. Grad Varaždin te lokalna samouprava pokušavaju im pomoći, ali u
Iza svega stoji Biskupija i “more” dobrih i vrijednih ljudi
Trenutno smo jedni u stanju u roku od nekoliko sati prihvatiti osobu u potrebi, obući je od glave do pete i nahraniti ju. Ante Šola, Ravnatelj Biskupijskeog Caritasa
Utorak, 20. siječnja 2015.
tisuća kuna pomagati rad pučke kuhinje, a Varaždinska županija s pet tisuća kn. To je značajna podrška našim programima, jer je lani za pripremu obroka u Caritasovoj pučkoj kuhinji trebalo između tri i četiri mili-
Istražujemo
9
Rad pučke kuhinje Grad Varaždin mjesečno podržava s 25 tisuća kuna. Za funkcioniranje je godišnje potrebno između 3 i 4 milijuna kuna
juna kuna – podsjeća Šola. je nije usko vezana za prostor u kojem djeluju. Svaka Župljani humanitarci od njih brine o najmanje Samo prošle godine u 86 20-setak ljudi u potrebi na organiziranih župnih Ca- svojem području i još maritasa prikupljeno je mate- terijalno i financijski porijalnih dobara u vrijedno- mažu karitativne projekte sti većoj od četiri milijuna koji se provode na nivou kuna. Varaždinske biskupije – - Sve to podijeljeno je rekao je Šola dodavši kako potrebitima preko ljekar- se uz materijalnu stranu ne, pučke kuhinje, odjela nikada ne smije zaboraza invalide... Dakle, zauze- viti na duhovnu i međutost i socijalna osjetljivost ljudsku dimenziju, a baš župa Varaždinske biskupi- ona krasi ovu humanitar-
U svibnju treba početi izgradnja novog centra Caritasa
nu organizaciju i izdvaja je od drugih.
Nova pučka kuhinja Na zahtjev Varaždinske biskupije kao investitora, UO za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša Grada Varaždina, prošlog četvrtka je pozvao vlasnike i nositelje prava na nekretninama da obave uvid u spis predmeta i idejni projekt radi izjašnjenja o gradnji zgrade karitativne
10
Istražujemo
Utorak, 10. veljače 2015.
namjene, s vjerskim i pratećim sadržajima.
Biskupija u “šikani“ - Varaždinska biskupija je poduzela sve da dobije zemljište za izgradnju Caritasovog centra na Banfici. Na žalost, projekt je devet godina čekao, između ostalog na zamjenu zemljišta s Gradom Varaždinom i Županijom. Uvjeren sam kako je sada put do isho-
Svaki dan pripremi se 300 obroka pojačanih za 20 posto više hrane đenja lokacijske dozvole za gradnju Centra kratak – ističe ravnatelj Biskupijskog Caritasa. U sklopu Caritasovog centra na Banfici, za čiju su izgradnju osigurana sredstva, trebala bi biti i nova pučka kuhinja. - Projekt predviđa izgradnju pučke kuhinje i novog prenoćišta za beskućnike po europskim standardima (kupaonice s tušem, dnevni boravak i drugo). Bude li volje lokalnih vlasti, u njemu bi krov nad glavom
moglo naći 20-setak muških korisnika i petnaestak žena. Varaždinska biskupija dobila je gradilište na Banfici, zemljište je gruntovno preneseno, gotovo je idejno rješenje kojeg su prihvatile stručne službe Grada i u tijeku je prikupljanje svih potrebnih dozvola za izgradnju Centra – zaključio je Šola. Kao krajnji rok za početak 1. faze izgradnje Caritasovog centra, određen je
svibanj 2015. godine.
Kuhar i volonteri sami kisele povrće
subotom, a jedino za blagdane i nedjeljom korisnici dobe gotove launch pakete s hranom. Imamo knjigu normativa i bez obzira na propisanu količinu hrane, svaki obrok pojačamo 20 posto – kaže Vugrinčić koji je u rujnu 2014. godine na ovom poslu zamijenio Stjepana Klajna.
Glavni Caritasov kuhar Anđelko Vugrinčić i njegovih 27 volontera uistinu se trude korisnicima pučke kuhinje prirediti ukusna jela. - Iako radimo u skučenom prostoru, mi ovdje svakodnevno pripremamo Djeca željna slatkiša više od 300 toplih obroka. Podsjetimo, lani je u CaPune ruke posla imamo i ritasovoj pučkoj kuhinji
Utorak, 20. siječnja 2015.
pripremljeno čak 106.000 obroka za potrebite, koji su se u ova krizna vremena našli u osobito teškim životnim prilikama. Volonteri u pučkoj kuhinji rade u dvije smjene, a korisnici su podijeljeni u tri kategorije. - Ručak od 11.30 do 12 sati prvo poslužujemo redovnim korisnicima. Potom nam od 12 do 12.15 sati stižu ostali (osobe koje su izgubile pravo radi primanja) i Romi. Svaki dolazak korisnika obavezno evidentiramo i za njih na meniju uvijek imamo juhu, prilog, meso, salatu te desert. Djecu, koja najčešće dolaze u pratnji roditelja,
Istražujemo uvijek nastojimo dodatno počastiti čokoladom ili keksima – kaže ovaj VKV kuhar, iskusan profesionalac koji je nekoliko godina bio voditelj kuharskog odjeljka
žalost, široj javnosti malo je poznato da Caritasovoj pučkoj kuhinji u zimskom periodu najveći problem predstavlja osiguranje dovoljnih količina povrća.
Od 11.30 do 12 sati poslužuju se redovni korisnici, nakon toga oni s malim primanjima Počasno-zaštitne bojne GS OS RH u Zagrebu. Između ostalog, Anđelko Vugručinčić je odgovoran za kvalitetu i kvantitetu pripremljenih obroka. Na
- “Krpamo“ se povremeno s kiselim kupusom. Srećom, lani smo dobili veće količine svježe ubrane paprike i sav višak su volonteri ukiselili za zimnicu. I velike i male do-
11 nacije hrane su uvijek dobrodošle. Ima ljudi koji nam povremeno donesu litru-dvije ulja, šećer, brašno... No, najviše se oslanjamo na župne Caritase koji dva puta godišnje, pred Uskrs i Božić prikupe najveće količine različitih namirnica i drugih potrepština za korisnike – naglasio je Vugrinčić dodavši kako se nada da će pučka kuhinja do kraja 2015. godine biti na usluzi korisnicima na novoj lokaciji, u sklopu Caritasovog centra na Banfici. Osim boljih uvjeta za rad njezinih zaposlenika i volontera, nova pučka kuhinja dugoročno bi zadovoljila rastuće potrebe sve brojnijih korisnika.
12
112
Utorak, 10. veljače 2015.
U ČETIRI MJE
Luka B
19-godišnji mladić i predstavljao se kao novac” tako što nije koji su mu bili plaće predan je pritvorsko Prije dva i pol mjeseca na Facebook grupi pod nazivom Varaždinsko – međimurski oglasnik osvanula je objava u kojoj članovi grupe upozoravaju ostale da ne nasjedaju na prevare Luke Blanuše (19) iz Topličice nedaleko Novog Marofa. Blanuša im je vrlo povoljno prodavao mobitele, infomatičku opremu i bijelu tehniku, no no sve je velika prevara ističu članovi grupe. Nakon što su mu poslali novac za određenu stvar, tu stvar nikada nisu vidjeli.
Naručivali mobitele -Naručio sam Iphone 5S od Luke Blanuše i uplatio mu 2,000 kuna. No, nakon pet dana prestao mi se javljati. Kasnije sam mu zaprijetio da ću staviti objavu na Facebook o njegovim nedjelima, no on je kazao da će mi dostaviti mobitel i zamolio me da izbrišem objavu. To sam i učinio, no on se i dalje izmotavao pod izlikom da mu je dobavljač zapeo – rekao je krajem studenog Tin Pongračić kojem je Blanuša djelovao vrlo vjerodostojno.
Utorak, 20. siječnja 2015.
112
13
ESECA “NATUKAO” 90.000 KUNA
Blanuša dolijao
iz okolice Novog Marofa živio je na visokoj nozi i o uspješan poduzetnik, a ustvari zarađivao “čisti e isporučivao više ili manje skupocjene uređaje eni. Nakon istrage, uz posebno izvješće ovih dana om nadzorniku PU varaždinske -Moj prijatelj nabavio je mobilni uređaj od njega i nigdje nije zapinjalo pa sam se osobno odlučio na kupnju od njega. On mi je
Rekao je da robu nabavlja od “ekipe” iz Zagreba i djelovao uvjerljivo ispičao da robu nabavlja od „ekipe“ iz Zagreba i prodaje u pola cijene. Cijela priča djelovala mi je vrlo vjerodostojno, no kad sam shva-
tio da je riječ o velikom manipulatoru i lažljivcu, odlučio sam sve prijaviti policiji – istaknuo je Pongračić koji je sumnjao da je Blanuša na isti način opljačkao dvadesetak osoba s područja Sjeverozapadne Hrvatske i tako sigurno zaradio oko 50,000 kuna. -Strašno je to što Blanuša radi, a stvara dojam pamet-
nog i sposobnog poduzetnika. Također živi na visokoj nozi pa je vrijeme da se tom prevarantu stane na kraj. Ne znam da li ću ikada vidjeti svoje novce pa mi je važnije da se zadovolji pravda – tvrdio je tada Pongračić.
Istraga je dovršena 29. siječnja zbog sumnje u više prijevara
policiju prijaviti poduzetnika iz Topličice pod čijim je imenom registrana tvrka „1One“. Policija je provela kriminalističko istraživanje, a ono je dovršeno protekli tjedan i pol dana. Uhvaćen -Policijski službenici Osim Pongračića, mno- Policijske postaje Varažgi prevareni otišli su na din su 29. siječnja dovr-
14
112
Utorak, 10. veljače 2015.
Na prijevare Luke Blanuše građani su upozoravali još u studenom 2014.
šili kriminalističko istraživanje nad 19-godišnjakom, zbog sumnje da je počinio više prevara. Sumnja se da je u periodu od mjeseca rujna do prosinca prošle godine lažno prikazivajući činjenice doveo u zabludu devet osoba s područja Varaždinske i Koprivničko-križevačke županije te je prijevarom pribavio sebi protupravnu imovinsku korist od devedesetak tisuća kuna – ističu iz PU varaždinske. Blanuša je tako uz posebno izvješće predan pritvorskom nadzorniku Policijske uprave varaždin-
“Neću propasti za dvije tisuće kuna, najveću štetu napravio je samom sebi i vjerojatno ga čeka kazna...” ske. Cijelim epilogom je vrlo zadovoljan Pongračić kojeg je Blanuša oštetio za 2,000 kuna.
Zadovoljni -Prevario je mene i još nekoliko osoba. Mislio je da će imati velike koristi od svojih nedjela, no
najveću štetu napravio je sebi samom. Neću propasti za 2,000 kuna, no njega vjerojatno čeka kazna – rekao je Pongračić. S olakšanjem je Blanušino uhićenje dočekao i Valentino Lacković čiji je otac za Blanušu naručio bijelu tehniku na rate,
a ovaj mu to nije platio. -Napokon su ga uhvatili i dobro je da se tome stalo na kraj. Što se pak tiče novaca teško da ćemo ga ikada vidjeti – rekao je Lacković. Za kraj istaknimo da kazneni zakon u slučaju prijevare propisuje kaznu zatvora od jedne do osam godina ako je pribavljena znatna imovinska korist ili prouzročena znatna šteta, a ako je pak pribavljena mala imovinska korist, a počinitelj je išao za pribavljanjem takve koristi, kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine.
16
Kolumna
Utorak, 10. veljače 2015.
PISMA IZ HRVATISTANA
Što je uzrok ministrovih polucija Vođeni potrebom za kakvom-takvom identifikacijom, ljudi u redovima političke kaste vrlo dobro prepoznaju sebi slične, svoje hns-OVCE ili pak sdp-OVCE...
Piše: Branko Detelj
D
ugo je premijer Milanović razmišljao što mu sve to zapravo treba. Gotovo pune tri godine potratio je smišljajući plan kako izgubiti sljedeće parlamentarne izbore. Hodao je okolo, recitirao latinske fraze, zaratio s Bandićem, smijenio Linića računajući kako će zbog toga kompletno Primorje glasati za HDZ, maltretirao ljude pričom kako mu je pukla cijev u kupaonici i kako mu se zidovi sporo suše..., ukratko, baš sve bacio je na tu kartu, pa ipak, ništa od toga nije bila dovoljna garancija da mu građani neće pokloniti još jedan četverogodišnji mandat. Znate i sami kako je, nikada ne smijete podcijeniti glupost biračkoga tijela. Narod po definiciji nije ništa drugo nego skup mazohističkih ovaca. Što ga više
guliš, više će te voljeti. Vođeni potrebom za kakvom-takvom identifikacijom, ljudi u redovima političke kaste vrlo dobro prepoznaju sebi slične, svoje hns-OVCE ili pak sdp-OVCE. Onda mu je jednoga jutra, netom prije odlaska na otvaranje nogometnog prvenstva u Brazilu, odjednom sinulo. Lupio se dlanom o čelo - kako se toga nije dosjetio ranije - uzeo mobitel u ruke i usmjerio kursor na slovo V. Varga. Aleluja! Eureka! Tako je, Varga je čovjek koji će ga prije nego bilo tko drugi riješit svih problema i od Karamarka učiniti premijera. amo dan-dva kasnije, Siniša Varga parkirao je dupe u fotelju ministra zdravstva, a ostalo je povijest. Kako god okreneš, čovjeku je uspjelo nemoguće – u rekordnom roku, gotovo preko noći, postao je najproblematičnijim članom Milanovićeve Vlade, što pored živih Marasa, Vrdoljaka, Zmajlovića i Hajdaša Dončića i pored zdrave Vesne Pusić, dozvolit ćete, nije mala stvar. U nas stvari obično funkcioniraju tako da za nečije afere saznamo tek kada taj netko
S
zasjedne u ministarsku fotelju. To, međutim, ne vrijedi za Vargu. n je, ne gubeći vrijeme, šleper gotovih afera dovukao za sobom na novo radno mjesto. Svega je tu bilo, od kojekakvih dubioza i propusta, preko toga da je kao predsjednik Udruge CIMS, koja je bila prijavljena na adresi njegove privatne ordinacije, istoj toj udruzi kao ravnatelj HZZO-a iznajmio prostor u istom tom HZZO-u za nula kuna, pa do sulude storije kako je nevjerojatnih milijun i dvjesto dvanaest hiljada kuna iz proračuna spizdio na renoviranje svoje sobe za sastanke. Dakako, na istom tragu nastavio je i kao ministar. Zaboga, nije li zbog toga i instaliran na funkciju? Pa je odmaglio na skijanje u inozemstvo službenim autom. Pa je posao osiguranja bolnica, iako se time bavi još 41 firma na tržištu, bez natječaja dodijelio firmi u kojoj je prokurist Hrvoje Vojković. Da vas se ne tiče i da stvari promatrate sa strane, mislili biste da se čovjek urnebesno duhovito zajebava, ali kad ono, ministar Varga smrtno ozbiljan. I sve bi to
O
još bilo podnošljivo, navikli su Hrvati na sve i svašta, da nas upravo ovih dana Siniša Varga nije odlučio počastiti epizodama iz svojih mokrih snova. Čovjek, naime, obožava kada medicinarke imaju pripijene haljine. Pa još ako je ljetno doba, pa bez grudnjaka, pa se preko znojne bluze naziru zašiljene bradavice propupalih sestara. Milina. ođe čovjeku toplo oko, je li, hm, srca. Ono što su nekada bili Rojs i Kovačević, danas je Siniša Varga. Seksistički prostak. U Vladi koja otpočetka funkcionira kao skup delikvenata u maloljetničkom popravnom domu, ministar Varga dođe kao Pucko, sjećate se tog nevaljalca, što je upisao srednju medicinsku samo zato da jedre stažistice može štipati za dupe i natezati ih za brushaltere. Ruku na srce, Milanoviću je došao kao as na cenera. Još jedan u nizu lunatika koji proračun doživljuje kao kućni budžet i koji misli da mu je posao obavještavati nas o razlozima vlastitih polucija. Ukratko, čovjek koji će ga lišiti svih problema, a Karamarka učiniti novim premijerom.
D
17
Kolumna
Utorak, 20. siječnja 2015.
VOLIM VARAŽDIN
Gdje je nestao varaždinski humor? Kao malo koji grad Varaždin ima bogatu povijest humora. Prvi hrvatski humorističko-satirički list “Podravski jež” tiskan je 17.ožujka 1862.godine u Varaždinu u 2000 primjeraka
V
araždincima, koji se žele razonoditi na fašničkim feštama, ponuđene su vesele pokladne zabave u obližnjim mjestima Sračincu, Cestici, Varaždinskim Toplicama, Ljubeščici, Piše: Boris Ratković Trnovcu, Lepoglavi… umirovljeni novinar Iz Varaždina je nestalo humora, satire, maskiranih zabava, u lokalnim novinama više nema Iz Varaždina je humoreski, karikatura, nestalo humora, samo se u jednom tjedniku pojavljuju duhoviti ponuđene su vesele crteži i komentari Željka pokladne zabave u Pilipovića. ao malo koji obližnjim mjestima grad Varaždin Sračincu, Cestici, ima bogatu povijest humora. Prvi hrVaraždinskim vatski humorističko-saToplicama, Ljubeščici, tirički list “Podravski Trnovcu, Lepoglavi… jež” tiskan je 17.ožujka 1862.godine u Varaždinu u 2000 primjeraka, izdavač i glavni urednik bio je Dragutin Antolek Orešek. U prvoj polovici 20.stoljeća uz brojne fašničke fešte, koje su organizirane u kazališnoj restauraciji i po gostionicama, tiskano je više od dvadeset šaljivih listovi, među njima
K
“Štefek z mustači”, “Žalac”, “Filarka”, “Klafra”, “Fašinske pilule”, “Zmotane novine”, “Fašenska metla”, “Varaždinski fašnik”, “Fašinsko klepetalo”, “Fašinsko bockalo”, “The Zmotarian”, “Fašinski list”… ajkavski književnik Jakob Lovrenčić (1787,Zagreb-1842, Varaždin) prema liku njemačkog lakrdijaša Tilla Eulespiegela napisao je i objavio1834.godine u varaždinskoj Tiskari Platzer djelo “Petrica Kerempuh iliti čini i življenje človeka prokšenoga”. Veliki hrvatski slikar Ivo Režek (1898,Varaždin – 1979,Zagreb) cijenjeni karikaturista nacrtao je svima prepoznatljiv lik Petrice koji je krasio naslovnu stranicu zagrebačkog humorističkog lista “Kerempuh”. Genijalni Miroslav Krleža napisao je čuvene “Balade Petrice Kerempuha” i tako je Kerempuh, rođen u Varaždinu, ušao u hrvatsku i evropsku književnost i karikaturu.
K
I u drugoj polovici 20.stoljeća u Varaždinu je bilo humora, u “Varaždinskim vijestima” objavljivane su humoreske, satirički tekstovi, karikature, prigodno uz blagdane u svečanim brojevima tiskan je šaljivi prilog “Klopotec”. Ovdašnji novinari su 1967.godine pokrenuli humorističko-satirični list “Grabancijaš” koji je izlazio do 1970.godine, urednik je bio Antun Golob, a pored varaždinskih autora surađivali su humoristi i karikaturisti iz Zagreba i Čakovca. teta što je onaj smiješniji dio varaždinskog života nestao iz novina, kao što su nestali i gradski fašnici. Iz starog “Grabancijaša” evo tekstova, vrijede i danas : “Na vekvečnoj straži, oštri britki mač – svetskoznameniti varaždinski trač”, “Varaždinska slava, to već vrapci zoblju – u turističkom smislu počiva na groblju”, “Varaždinska regija vinogradof ima pa nam vino raste čak vu podrumima.”
Š
18
Kolumna
Utorak, 10. veljače 2015.
OD KORZA DO MARKOVA TRGA
Sjaj bala
Č
esto se život pobrine da se oprečne stvari dogode gotovo pa istodobno i prisile nas da shvatimo kako je sve u ljudskome društvu moguće izmiriti barem utoliko da ono što bi se zdravom razumu trebalo činiti nemoguće postane djelomice nešto samorazumljivo. Malo učenim jezikom rekli bismo coindicentia oppositorum, pomirenje i prožimanje oprečnoga u istome trenu. iše smo puta ovih dana mogli čuti kako građani negoduju zbog održavanja sjajnoga bala te ga povezuju sa značenjskim srodnim izrazom baliranoga smeća na ulazu u grad. Ne bismo baš bili skloni reći da je puka koincidencija da i bal kao plesna priredba i bala kao omot što sadrži različite stvari doista potječu iz francuskoga te su istoga korijena riječi – okretati, okretati se, omatati. I rekli bismo da se poveznica iscrpljuje samo u ovom filološkom prožimanju, inače je riječ o nečemu što je doista oprečno. Međutim, varaždinska stvarnost neumitno nam dokazuje da se opreke približavaju i u krutoj stvarnosti, odnosno da je možda naše poimanje stvarnosti bilo prekruto da bismo to prije vidjeli. Sjajni bal predstavlja se kao tradicija ovoga grada, što jest
V
u neku ruku točno, međutim, samo u krnjem smislu. Tradicija je korijen koji stalno treba njegovati, rekao je A. France jednom. Činjenica je da gradovi sa živom tradicijom građanske kulture poznaju balove kao mjesto susreta, osobne i društvene promidžbe, generacijske i socijalne inicijacije i maturacije, načina da se postane viđen i da se stekne glas o sebi u ustima i očima drugih. Ali ne smijemo zaboraviti da su se balovi priređivali u skladu sa staleškim statusom i slojevitošću građanskoga društva i da su obuhvaćali različite kategorije – od obrtništva na obrtničkom balu, vatrogasaca na vatrogasnom balu, oficira na oficirskom balu itd. ledamo li tako, onda bi najprimjerenije bilo upriličiti vatrogasni bal jer je on bio narodski najširi pa stoga i najživlji, osvojio je gradske ulice i trgove i možemo ga nazvati s pravom pučkim balom. Obnovljena tradicija varaždinskoga bala od 90-tih naovamo naginje salonskome a ne pučkome plesanju i zabavi i sama za sebe nastoji priskrbiti dojam posebnosti, hoch glazbenoga, plesnoga, gastronomskoga pa i ukupno društvenoga događaja, što se vidi i po vrijednosnoj etiketi – varaždinski gala bal. Ta neprikrivena težnja da
G
se nešto proglasi od prvorazredne važnosti i društvene vrijednosti, međutim, tek bi trebala biti popraćena i elitnošću, koja se pak uvijek dokazivala, između ostaloga, i činjenicom postojanja sloja koji može upriličiti i platiti takav vid zabave, pa s pravom prigovara dio građana da je lako upriličiti gala bal s proračunskim sredstvima. Tako se gala bal zapravo pokazuje vrlo pučkim jer ga izravno iz proračuna plaća varaždinski puk. ožda ta činjenica ne bi bila presudna da nije bilo vrijednosnoga šlamperaja i konvertitstva varaždinske vlasti koja je prošle godine lamentirala da ne može izdvojiti 30.000 kuna, koliko se otprilike uvijek pomagalo, pa je bal propao i nije održan, da bi već ove godine izdvojila 50.000 kuna i to u trenutku kada je gradonačelnik svim korisnicima, od dječjih vrtića preko škola do vatrogasaca, poslao okružnicu da valja stegnuti remen i štedjeti jer ima nepodmirenih obveza iz prošle godine. Usporedimo li pak izdvajanja za balsku s drugim priredbama, vidjet ćemo da jedna plesna večer varaždinskoga građanstva stoji više od recimo predanoga godišnjega rada nekih kulturnih ustanova ili udruga u gradu Varaždinu, što svakako nije
M
pravedno. o, od ovoga konvertitstva još je čudnije pervertirano objašnjenje da ove godine ponovno plaćaju gala bal zato što će se Varaždin tako kandidirati za titulu europskoga grada kulture pa se stoga odmah, ne samo leksički i terminološki, nego i životno, nametnulo povezivanja bala (kao plesa) i bala (kao omotanoga otpada). Hoće li sjajni bal biti dovoljan da poništi dojam i percepciju sjajnih bala na ulazu u grad? Prisjetimo li se da su rokovi za nominiranje Varaždina do ljeta ove godine, posve je jasno da, čak i kada bi vlast imala sada već ugovoreni i utvrđeni postupak zbrinjavanja baliranoga otpada, to nikako ne bi mogla okončati do ljeta, što znači da će povjerenstva za provjeru kandidature umjesto sjajnoga bala moći vidjeti nagomilane bale. Znamo li da je u psihologiji marketinga, dakle promidžbe nečega što želimo proglasiti ili predočiti kao vrijedno, često ključnu ulogu igra prima facie efekt, prvi dojam i upečatljivost onoga što nudimo, bojim se da će balirano blago što ga prvo zamjećujemo kada se susrećemo s Varaždinom ostati sjajnije upamćeno nego jedna balska večer.
N
Homo democroaticus
20
Život
Utorak, 10. veljače 2015.
LIDIJA JAMBRIŠKO MUŠKARCI SMATRAJU DA TRENIRAMO
Krčme i šatori ne Piše: Ines Hrain
Svestrana varaždinska umjetnica, plesačica, dizajnerica i novinarka otkriva lice i naličje trbušnog plesa…
Život
Utorak, 27. siječnja 2015.
21
O POLUGOLE, A JEDINO ŠTO JE KOD NAS GOLO JE TRBUH
e dolaze u obzir Za Lidiju je avantura orijentalnog plesa započela prije osam godina. Na početku je podučavala mješavinu turskog i egipatskog stila, no nakon dvije godine zaljubila se u tribal fusion. Počela se educirati isključivo u tom smjeru te prošla brojne radionice i privatne sate s najpoznatijim svjetskim imenima tribala.
mografije. Što se tiče nastupa, moram priznati da smo izbirljive. Naime, plešemo na eventima koje organiziraju plesačice u Hrvatskoj, Sloveniji. Uvijek ćemo prihvatiti nastup u dobrotvorne svrhe, zatim na otvaranju npr. kozmetičkog salona,
Tužna sam kad me pitaju skidam li se za novac i plešem li na momačkama Koja je razlika između “klasike” i stila koji ti podučavaš? Razlika je u izvedbi pokreta. Svi pokreti izvode se isključivo iz mišića, pa se ujedno posloži i muskulatura i učite plesati. Ono što me posebno veseli kod tog stila, jest da se može kombinirati i s ostalim plesnim stilovima, poput suvremenog plesa, tanga, flamenca, hip hopa; te isto tako daje neograničene mogućnosti kod odabira glazbe i kosti-
nekakvom tematskom eventu ili večeri. Ali nastupanje po krčmama ili pod šatorima ne dolazi u obzir. Upravo zbog takvih slučajeva, trbušni ples se i dalje smatra „nižom vrstom“. Kako muškarci razmišljaju o trbušnom plesu? Hm, muškarci i trbušni ples… Najčešće pitanje je smiju li doći na trening.
Gledati, naravno. Jer većina njih smatra da na treningu plešemo polugole i nemaju ni približnu percepciju kako uopće trening izgleda. Inače, u zapadnim ze-
mljama je normalno i da muški pohađaju satove trbušnog plesa, ima stvarno divnih i talentiranih plesača. Ovdje nije takav slučaj. Nerijetko mi se dogodilo i
22 da me pitaju plešem li po momačkim zabavama i skidam li se za novac. Nekad bih bila bijesna, a sad sam samo tužna kod takvog pitanja jer je žalosno da se u današnje vrijeme na takav način razmišlja i doživljava
Život la sam i neugodnih iskustava, uvijek se nađe ponetko s neugodnim komentarima. Takvima predlažem da dođu na trening i probaju koliko je „jednostavno“ pokrenuti i imati pod kontrolom svaki mišić u tijelu.
sjećanju. Moram priznati da mi novinarstvo ponekad nedostaje, ali s druge strane, mislim da ga ne bih mijenjala za ono što sad radim. Zanimljivo, u slobodno vrijeme aktivna si i kao DJ-ica? Povremeno puštam muziku u jednom varaždinskom kafiću, zajedno s najboljom prijateljicom. Uglavnom se držimo tematskih večeri – 80te, 90te, retro/rockabilly/electro swing. Drago DJ-ica s iskustvom mi je da još uvijek postoje novinarke mjesta u gradu gdje se ne Prije plesa bavila si se mogu čuti cajke ni u tragonovinarstvom? vima, i da se ljudi zabavljaju Prije plesne avanture, bila uz stare hitove. sam nekoliko godina u novinarskim vodama. Jedno Humanitarna crta jako dinamično razdoblje Poznato je da se najveći koje mi je ostalo u dragom humanitarci nalaze među
Većina izvedbi show dancea ili MTV dancea je uvelike seksipilnija od bilo koje izvedbe trbušnih plesačica trbušni ples kao „erotski“. Jeste li imala još kakvih neugodnih iskustava? Budimo realni, većina izvedbi tzv. show dancea ili MTV dancea je uvelike seksipilnija od bilo koje naše izvedbe. Mi imamo samo goli trbuh, to je sve. Da, ima-
Haljina na dvadeset načina – od plesačice do krojačice Među plesačicama najpopularnija je Lidijina multifunkcionalna haljina, koja se može nositi na 20 načina: “Naime, kada ste na radionicama, a nakon toga jurite na nastup ili samo druženje, bitno vam je da imate komad odjeće koji se može prilagoditi i transformirati prema potrebi. Šivam i neke druge, svakodnevno nosive odjevne predmete, uglavnom jednostavnijih krojeva, no uvijek se igram s različitim materijalima. Volim one
koji su ugodni za kožu i to je najbitnije. Radim i pin up kolekcije i kostime za plesačice. Nekad sam izrađivala nakit, a sad sve ono naučeno koristim kad radim dodatne ukrase za kostime, ukrase za glavu i slično. Plus, imam hrpu planova, ali moj multitasking za sad ne dozvoljava realizaciju baš svega, jer treba i spavati, družiti se s dragim ljudima, kuhati, voditi najdraže pseto u šetnju…”, kaže Lidija.
Utorak, 10. veljače 2015.
Utorak, 27. siječnja 2015.
vodenjacima, no iako si po horoskopu djevica, tvoja svestranost dotaknula je i to područje? Skupljali smo igračke na plesu, hranu… Za konkretne slučajeve u potrebi. Trenutno skupljamo deke, odjeću i stare novine da odnesemo u „Spas“. Prije nekoliko godina, u sklopu Svjetskog dana trbušnog plesa koji je isključivo humanitarnog karaktera, prihod prikupljen prodajom prigodnih magnetića donirali smo Spasu. Ove godine planiramo isto. Moj Simba je pas iz Spasa i bila bih
Život najsretnija da mogu udomiti još njih barem nekoliko. Jednog dana… Ove godine ponovno ćete obilježiti World belly dance day? Riječ je o eventu koji se po cijelom svijetu obilježava na isti datum, odnosno drugu subotu u svibnju. Ove godine, različitim događanjima, ovaj ćemo event obilježiti u suradnji s Muzejom anđela,
Nakon nedavnog prekida ljubavne veze Lidiji je ostao... pas odnosno u Rajskom vrtu, u dvorištu muzeja i kinu Galerija. Program će imati prezentacijsko- edukacijski dio, a centralni dio obilježavanja bit će nastup članica udruge Izis u Rajskom vrtu, u kojem će kroz koreografiju pokazati što su naučile. Male stvari Što te od svega toga što smo naveli najviše usrećuje? U životu me usrećuju
23
Kako podijeliti psa? Lidija je nedavno prekinula ljubavnu vezu, a nakon raskida ostao joj je – pas. Pa, kako podijeliti psa? - Da, prekinula sam dugogodišnju vezu i ostao mi je pas Simba. Ali to nije samo pas. Meni je Simba jedno od najvažnijih stvorenja u životu. Moje dijete. Dakle,
u početku, kao i kod slučajeva s djecom, ali uglavnom (govorim općenito uzimajući u obzir slučajeve koje znam), briga ostane samo na jednom. Meni je najvažnije da je moj pas, moje dijete, sretan. Da nije gladan, da je zdrav i aktivan. Da me njegova njuška probudi ujutro, da je
kako podijeliti dijete?! Općenito, ako partneri imaju zajedničkog psa, nakon prekida, bilo bi normalno da oboje nastave brinuti o njemu. Hrana, veterinar, troškovi kupanja i slično. Rasporediti brigu kad je u pitanju šetnja. Vjerojatno to i funkcionira
kraj mene kad šivam, da skače po meni kad koreografiram dok kuham, da podijelimo zadnji zalogaj kad ručam, da uživamo u šetnjama i joggingu, da navečer, kad idem spavati, zagrlim to čupavo „razmaženo derište“.
male stvari, kava s prijate- voljne cure poslije treninga. ljicom, gledanje utakmice s Jesi li sretni u novoj vezi? dečkom, pas Simba, uzbu- Najsretnija sam žena na đenje prije nastupa, zado- svijetu!
24
Kolumna
Utorak, 10. veljače 2015.
PRIČE S KAVICE
“Za ono kaj ga trebam je dobar”
K
Piše: Ines Hrain
Svijetla ljubavnička karijera smiješi se samo onima koji ne žude za tim da svi saznaju za njihovu aferu, ne prave se važni pred prijateljima i nemaju podsvjesnu težnju da ih ulovi bračni partner...
ao odgovor na nezadovoljstvo u braku, mnoge će žene potražiti ljubavnike. No, svaka bi žena pri odabiru ljubavnika morala biti izuzetno oprezna. Prije svega, pretjerano zaljubljivanje strogo se kažnjava, ono može dovesti do rastave, a novonastali par obično nije sretan u novostvorenoj vezi. Uskoro dolaze do zaključka da se stvar pretvorila u onu istu koju su donedavno imali u vlastitoj kući. Taj divni pažljivi momak, prepun ljubavi i razumijevanja, baš kao i maloprijašnji zakoniti mužić, jednako tako ostavlja prljave čarape i gaće na nemogućim mjestima, podrigava se, srče juhu, ispušta plinove. Da ne velimo da to isto radi i djeva bajna, njegova domaloprijašnja premila ljubavnica. Sve ono zbog čega su olajavali dotadašnje partnere, pogodilo ih je i same poput malja. Zapravo još većom silinom jer sad shvaćaju da izlaza više nema, s kim god da kreneš, stižeš na isto mjesto. U dramu života. Neki se tad pokušavaju vratiti starim partnerima. Jest da imaju mana, al bar znaju na čemu su s njima. A neki šute i pate u novim
vezama sjećajući se kako im je prokleto dobro bilo nekad, kakvu su krasnu slobodu i predivan dom imali. ene kojima ne pada na pamet da se rastanu, nego im ljubavnik služi kao ispušni ventil da ne zakuhaju od životnih problema, moraju se najprije informirati o njegovoj kućnoj situaciji. Tu ne pali ona poznata rečenica „ne zanima me kakav je inače i koga ima doma, za ono kaj ga trebam je dobar“. Jer ako ne zanima nju, obično zanima onu drugu. Koga ovaj ima izvan doma. Pa tu počinje drama. to veću oštrokondžu tip ima kod kuće, to je veći papučar. On je zapravo pronašao ljubavnicu samo zato da prkosi svojoj strogoj mamici, pardon, ženici, i da se pravi važan kako još nije za otpis. Općenito, supruge ljubavnika mogu predstavljati veliku opasnost za svaku neiskusnu ljubavnicu. Većina njih neće kriviti svojeg posrnulog mužića, nego zlu kučku koja ga se dočepala, ni krivog ni dužnog, dok je valjda spavao. Pa će navaliti na tu istu kučku,
Ž
Š
bez obzira što je ona već možda i deseta po redu u nizu njegovih preljuba. Njihov dragi nije bio kriv ni u jednom od tih slučajeva. Nego je svijet prepun zlih žena koje vrebaju na njega nevinoga. Neke se posesivne supruge čak i ponose svojim statusom furija u sredini u kojoj žive. Time odašilju poruku svim zainteresiranim namigušama u okrugu da se drže podalje od njezinog dragog. No, usprkos strogom nadzoru, on će uvijek naći neku rupu da se izvuče. Ili uvuče. vijetla ljubavnička karijera smiješi se samo onima koji ne žude za tim da svi saznaju za njihovu aferu, ne prave se važni pred prijateljima i nemaju podsvjesnu težnju da ih ulovi bračni partner. Takvi već mogu stvar držati za sebe, kao što se u vezama mnogo toga drugog drži za sebe. Zabavljaju se, krivi su podjednako, a grižnja savjesti poput dudice varalice skreće im pažnju s prolaznosti života i drži ih nabrijanima. Uostalom, nitko od nas nije samo ono što se vidi izvana. Presavršeni su nam oduvijek bili pomalo sumnjivi…
S
25
Kolumna
Utorak, 10. veljače 2015.
MELITINE CRTICE IZ MODNE SVAKODNEVICE
Zaljubljene oči svima stoje skoj su ga posebno štovali vjernici u sjeverozapadnim krajevima. oznato je da su u 16. stoljeću mladići ostavljali ljubavne poruke i čestitke na pragu svoje odabranice. Čestitke su bile pažljivo izrađene, obrubljene čipkom ili ukrasnom vrpcom i to su vjerojatno bile prve čestitke i razglednice ikada poslane. Pretpostavlja se kako je običaj slavlja Valentinova kao dana zaljubljenih, kada se izmjenjuju pisma i ljubavne poruke, zapravo poveznica simpatičnih poganskih običaja i moguće Valentinove angažiranosti oko mladih parova. Običaj da se Valentin smatra svecem i zaštitnikom zaljubljenih dolazi i od datuma njegova slavlja. Kod starih Grka je od sredine siječnja do sredine veljače bio mjesec Gamelion u kojem se obilježavala svetost braka Here i Zeusa. U antičkom Rimu 14. veljače slavila se božica Juno - zaštitnica braka, a 15. veljače bio je dan kad se slavio Luper-
P
Piše: Melita Kukec
B
liži se Valentinovo i sve je u crvenom. Sa izloga i naslovnica crvene se srca i razni drugi simboli ljubavi. Oni koji su zaljubljeni obavezno imaju neka očekivanja od svoje Ljubavi, da ih na taj poseban dan iznenadi nekom romantičnom gestom, poklonom, izlaskom. Isto tako, planiraju svoje iznenađenje za voljenog. ako neki smatraju Valentinovo kao još jedan uvozni komercijalni praznik, to zapravo nije tako. Sveti Valentin bio je svećenik i mučenik koji je živio u 3. stoljeću, a umro je odsjecanjem glave. Kao svetac povezan s blagdanom zaljubljenih počeo se slaviti u ranom srednjem vijeku, osobito u Engleskoj i Škotskoj, a kasnije u cijelome svijetu. U Hrvat-
I
cus, bog plodnosti, povodom čijeg slavlja su ljudi izmjenjivali pisma i poruke. Ja smatram da Ljubav treba imati svoj dan. I to ne jedan, Ljubav bi trebala imati mnogo dana, svaki dan bi trebao biti dan za Ljubav. Za prvu, posljednju ili samo jednu u nizu. Stvarna ili virtualna...kakva god bila, svaka je Ljubav posebna. Svo vrijeme koje ste utrošili u svoju Ljubav je najbolje utrošeno vrijeme, a to je nešto što u stresu, jurnjavi i rutini svakodnevice vrlo često zaboravlja-
mo. Ili jednostavno, nemamo vremena... mladosti znamo da je Ljubav ono najvažnije, nema tih granica da nas zaustave kad je u pitanju Ljubav. Nikakve kalkulacije, samo osjećaj koji te vodi tamo gdje u tom trenutku želiš biti i znaš da pripadaš.
U
Zašto se to s godinama mijenja? Kada donosimo odluku da ćemo od sada više paziti, da ćemo bolje procjenjivati, da ćemo pažljivije birati? Kada Ljubav postaje odluka glave umjesto srca? Da li jednom dođe vrijeme kad postane kasno za Ljubav? emojte si dozvoliti da postane kasno za ljubav. Ako ste u vezi, dozvolite partneru da vas voli kako najbolje zna. Bez prevelikih očekivanja, budite sretni provodeći vrijeme zajedno. Da li na Valentinovo ili neki drugi dan, dajte mu do znanja da cijenite pažnju. Ili jednostavno, recite što želite, ljudi uglavnom ne mogu čitati misli. Jednako tako, pokažite i vi što osjećate, bez kočnica. Zaboravite glavu i prepustite se srcu nek vas vodi. Ako ste još uvijek (ili opet) solo, dozvolite si da se ponovo zaljubite. Iz dubine srca, iskreno i bez kalkulacija. A što odjenuti? To ovaj put neću savjetovati. Zaljubljene oči svima najbolje stoje, bez obzira što imali (ili ne imali) na sebi.
N
26
Zabava
Utorak, 10. veljače 2015.
SKIJALIŠTE PODNO IVANŠČICE
Popularni ivanečki Streif Piše i snimio: Zoran Stanko
Nije riječ o skijalištu poput Schladminga ili Kronplatza, ali idealno je mjesto za sve one koji se tek počinju upoznavati sa skijanjem, a žele potrošiti par kuna...
Utorak, 03. veljače 2015.
Zabava
27
Ovo je moja rekreacija, doktor koji brine o meni, ono kaj me drži na životu, kaže Josip Harač koji se sa suprugom brine o skijalištu Jarki iznad Ivanca
28 Prošlog je tjedna na planini Ivanščici palo više od pola metra snijega pa smo odlučili posjetiti jedno zanimljivo mjesto za koje su čuli tek rijetki. Ove je sezone na inozemna skijališta otišlo više od 100 000 Hrvata, no, velika većina njih ostala je kod
Zabava Harjač zajedno sa svojom suprugom.
Naučile skijati stotine „Stotine ljudi ovdje se naučilo skijati, a ta brojka bi bila sigurno veća da postoji sluha na razini Grada i Županije. Većinom dolaze ljudi iz obližnjih krajeva, ali najviše
Stotine ljudi ovdje je naučilo skijati, a ta brojka bila bi i veća da Grad ima sluha kuće zbog visokih cijena aranžmana. Rješenje za njih krije se zapravo prilično blizu, i to iznad Ivanca, pokraj malenog sela Prigorec. Na visini od otprilike 500 metara sakrilo se skijalište Jarki koje brižno uređuje bračni par Harjač.
Bez glamura, ali... Budimo iskreni, ne radi se ovdje o skijalištu ranga poput Schladminga, Kronplatza ili Cortine D’ampezzo, koja za sobom vuku stoljetnu tradiciju, glamur i stotine kilometara staza nego je to idealno mjesto za sve one koji se tek počinju upoznavati sa skijanjem, a žele potrošiti par kuna. Jarki imaju pola kilometra skijaške staze, pravu pravcatu vučnicu, mini ski ralicu i još nekoliko popratnih sadržaja koje svako pravo skijalište mora imati, a to sve već desetak godina održava gospodin
Utorak, 10. veljače 2015.
je roditelja s djecom koji ovdje njih uče skijati.“ – Josip Harjač „Plan nam je napraviti i kuglanu, bungalove i par apartmana kako bi se poboljšala turistička ponuda, no, najveći problem su dozvole za koje se dugo čeka i
Jarki nude 500 m staze vučnicu mini ski ralicu skupo koštaju, a kada sam žio pomoć već sam morao čistio ovaj proplanak koji to sve sam raditi“ – Josip je prije bio ogroman divlji Harjač deponij nitko mi nije pru- „Sve ovo radim samo zato
Mjesto starih drvosječa, stolara i ugljenara Prigorec je maleno selo koje je svojim položajem neodvojivo od šume, a u kojem danas žive potomci starih drvosječa, stolara i ugljenara. U doba njihovih djedova i pradjedova, djeca iz Prigorca sanjkala su se i učila skijati na Jarkima koristeći improvizirane sanjke, skije i ostala pomagala nastala u rukama njihovih vještih očeva. Na temelju te tradicije i u spomen svojim sjećanjima na djetinjstvo, g. Josip Harjač 2002. godine započeo je s realizacijom svoje dugogodišnje vizije: skijališta i izletišta u prekrasnom prirodnom ambijentu.
Utorak, 03. veljače 2015.
Zabava
U planu kuglana bungalovi apartmani...
kaj nebi moral k doktoru – košta simboličnih 30 kn. ovo je moja rekreacija i moj doktor koji brine o meni – Proširena ponuda to je to kaj me drži na živo- „Od svibnja bi ovdje ponuda trebala biti proširena na otvorenje buffeta kako bismo i van zimske sezone privukli goste. Plan je taj da ćemo ovdje iznajmljivati i bicikle. Sprema se i iznenađenje, a to je čamac na kotačima kojeg ćemo također pripremiti kao jednu od turističkih atrakcija.“ – Josip Harjač „Ljubav prema mom kraju obila mi se nekoliko puta o glavu, a to se vidi i po brojnim krađama i uništavanjem imovine. Čak su mi i tu!“ – Josip Harjač preko ograde bacali mrtve Skijalište radi samo vi- životinje jer smetam drvokendima i to od 13:00 do kradicama i ostalima koji16:30h, a dnevna ulaznica ma sam stao na žulj.“
Dnevna ulaznica stoji 30 kuna, a skijalište radi samo vikendom
29