BROJ 122. 27. SIJEČNJA
BESPLATNO DIGITALNO IZADNJE
tjednik
e
Marin Ranteš (19)
SVJETSKA KLASA IZ VARAŽDINA Kako je Varaždinca s BMX-om “prisvojio” Red Bull
Jednog dana imat ću vlastiti skate park
2
Kronika tjedna
KOSTANJEVAC I ŠTROMAR
Razmirice će ovaj put rješiti na sudu
Načelnik općine Vinica Marijan Kostanjevac održao je u utorak, 20. siječnja tiskovnu konferenciju na kojoj se osvrnuo na nepotpisani letak kojim ga se optužuje da je uzimao novac iz općinske blagajne i prisvajao ga radi osobnih potreba. Načelnik Kostanjevac je potom vidno uznemiren
Prozvao HNS da ga anonimno optužuju za uzimanje novca pred novinarima iznio svoju obranu i oštro osudio način komunikacije koji se vodi preko letka te dodao kako su ti letci najvjerojatnije sti-
gli s vrha HNS-a. Na odgovor HNS-a nije trebalo dugo čekati. Odlučno odbacuju svaku sumnju o tome da je HNS povezan s tiskanjem i distribucijom “bilo kakvih materijala ili letaka u kojima bi se vrijeđalo ili ružno govorilo o drugima”, a izjave viničkog načelnika Kostanjevca karakteriziraju kao “govor mržnje” kojim je zasuo njihovu stranku. - Želja mi je da ovaj put policija što prije i s uspjehom razriješi ovaj slučaj i pronađe osobu koja je izradila i distribuirala navedeni letak. Međutim, ne mogu se oglušiti na ozbiljne optužbe viničkog načelnika, te ovaj put odlučno najavljujem da ćemo podnijeti tužbu za klevetu - rekao je Štromar, dok mu je Stanjevac potom poručio da je “sretan što će se konačno sučeliti na sudu”.
Utorak, 27. siječnja 2015.
IPAK NIJE KRAJ?
Požgaj Grupa zainte pokretanje proizvod Nakon što je propao postupak predstečajne nagodbe, 15. listopada 2014. godine nad novomarofskom tvrtkom s tradicijom dugom više od 50 godina pokrenut je stečajni postupak. U međuvremenu, nakon što više nitko nije vjerovao da je pokretanje
Dali pismo namjere i ponudu za zakup, čeka se odbor vjerovnika bilo kakve proizvodnje u Boru moguće, Požgaj Grupa iz Velikog Bukovca dala je pismo namjere i ponudu za zakup, što nam je potvrdio i stečajni upravitelj “Bora” Želimir Uršulin. - Ja sam spomenuto iznio na skupštini vjerovnika održanoj 21. siječnja, koja je to prihvatila i odredila da daljnje uvjete odredi odbor vjerovnika. Sve radimo da taj zakup uspije i da za-
kup krene od 1. veljače ove godine. Uršulin, međutim, napominje da su pregovori i postupak usuglašavanje svih uvjeta za zakup još uvijek u tijeku te da moraju proći formalnu proceduru, pa je još uvijek, unatoč velikom interesu lokalne javnosti, preuranjeno govoriti o bilo čemu. U Požgaj Grupi za sada iz sličnih razloga ne žele davati izjave. Riječ je, pak, o međunarodnoj kompaniji sa sjedištem u Velikom Bukovcu, koja se bavi proizvodnjom višeslojnih parketa, seljačkog poda i masivnih
3
Kronika tjedna
Utorak, 27. siječnja 2015.
LOŠA KOMUNIKACIJA
eresirana za dnje u bivšem Boru
Dugove siromašnima oprostit će i Varaždin?
Odluku Vlade Republike Hrvatske o otpisu dugova najsiromašnijim građanima, komentirao je i varaždinski gradonačelnik Goran Habuš. Habuš je istaknuo kako je mjera odlična, no da je loše iskomunicirana prema jedinicama lokalne samouprave. - Ova mjera je odlična, treba samo vidjeti što ona tehnički znači i što za nju sve treba odraditi. Vlada je dosta loše prema gradovima iskomunicirala tu svoju odluku, ali ukoliko je to izvedivo, svakako ćemo se uključiti. Vidjet ćemo koje su naše obaveze, što se očekuje od Grada i naših komuzeća, a kako doznajemo, nalnih tvrtki. Ja sam gotovo u objektima bivše tvrtke uvjeren da ćemo za koji dan “Bor” trebali bi nastaviti s proizvodnjom istog asortimana proizvoda. O broju ljudi koji bi mogao biti zaposlen za sada nitko ne želi spekulirati, no vijest da postoji zainteresirana tvrtka koja bi mogla ponovno pokrenuti proizvodnju ploča za industriju na- svakako je ovih dana namještaja. U svom sasta- išla na pozitivan odjek u vu imaju nekoliko podu- novomarofskom kraju.
e
tjednik
O broju ljudi koji bi mogao raditi još je preuranjeno govoriti
IMPRESSUM
eTjednik Nakladnik: Conceptus Publica d.o.o. 42000 Varaždin, I. Kukuljevića 23 Redakcija tel/fax: 042/488-488 Predsjednik Uprave: Zvonimir Brlenić
Glavni urednik: Alen Matušin e-mail: kontakt@evarazdin.hr Redakcija: Valerija Mihalić, Ivan Tomašković, Josip Novak Fotografi: Zoran Stanko, Nikola Kokotec Grafika: Domagoj Sigur
i mi potpisati ugovor i dati mogućnost svim našim građanima da im se oproste dugovi kao i svima ostalima u Hrvatskoj – rekao je Habuš. Podsjetimo, Vlada je doni-
Pod uvjetima opraštao bi se dug do 35 tisuća kuna jela odluku o oprostu dugova najsiromašnijim građanima koji duguju do 35 tisuća kuna, a nemaju novca ni imovine čime bi taj dug vratili.
Marketing Saša Golubić - 042/488-605 sasa.golubic@conceptus-publica.hr Margareta Leskovar - 042/500-651 margareta.leskovar@conceptus-publica.hr Marija Herceg - 042/488-602 marija.herceg@conceptus-publica.hr
4
Kronika tjedna
TREĆEOPTUŽENI
NOVA ZAPOŠLJAVANJA
Press Glass usk svoju tvornicu
Ovaj dugotrajni proces uništio mi je život Na Županijskom sudu u Varaždinu u srijedu je održano suđenje varaždinsko - međimurskoj petorci koju se tereti za udruživanje radi prodavanja veće količine sintetskih droga od prosinca 2001. do po-
Na vrećici su pronađeni otisci maloljetnog Slovenca, tvrdi Vusić četka 2002. godine. Riječ je o ponovljenom postupku, a prvookrivljenom Romanu Dobraniću iz Gornjeg Ladanja na teret se stavlja da je znao za cilj zločinačkog udruženja i u tom sastavu neovlašteno kupovao i prodavao veće količine ecstasya.
Utorak, 27. siječnja 2015.
- Ne osjećam se krivim za djela koja mi se stavljao na teret - rekao je Roman Dobranić. Ostalima se također stavlja na tereti udruživanje radi preprodaje veće količine ecstasya. - Ovaj proces mi je namješten i unuštio mi je život. Zbog toga sam izgubio posao u Austriji, a rastao sam se i sa ženom. Tome ide u prilog podatak da su na većici s 300 tableta vještačenjem pronađeni otisci maloljetnog slovenskog državljanina - rekao je trećeoptuženi Vusić. Na ročištu je ispitana i Dobranićeva sestra Bridget Tyasha Marcelly te njegova supruga Jasmnika Dobranić. Dobranićeva supruga koristila je blagodat, dok je Bridget Tyasha Marcelly potvrdila prijašnji iskaz. Javna rasprava nastavit će se 20. veljače iznošenjem završnih govora.
Izgradnja pogona poljske tvrtke Press Glass, koja se bavi proizvodnjom industrijskog stakla, gotovo je završena, a ovih dana raspisani su i natječaji za nova radna mjesta. Press Glas u svojem pogonu u Jalžabetu planira otvoriti oko 250 novih radnih mjesta, a aktualni natječaji za kadar visoke stručne spreme raspisani
Zasad se traže projekt menadžeri, inženjeri, šefovi održavanja su preko Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i portala Moj-posao.hr. Zasad se traže projekt menadžeri, odnosno strojarski tehničari i inženjeri, elektrotehničari i inženjeri, šefovi održavanja. - Kada se obave razgovori i popune ova radna mjesta, slijede i natječaji za radnike. S obzirom na
to da zasad ide sve prema planu, tvornica će svoj pogon otvoriti do lipnja ove godine - doznajemo od Štefice Španić, direktorice Poslovne zone. Press Glass je vodeća europska tvrtka koja se bavi prerađivanjem stakla za potrebe u građevini. Njihovi proizvodi prisutni su i u Južnoj Americi i Aziji. Surađuju s vodećim proizvođačima prozora (stolarije) i staklenih fasada. Početkom 2014. godine Uprava Press Glass SA odlučila je osnovati podružnicu Press Gla-
Kronika tjedna
Utorak, 27. siječnja 2015.
5
TKO (NE)ĆE
koro otvara
ss d.o.o. i pritom otvoriti tvornicu sa sjedištem u Hrvatskoj. Hrvatska podružnica osnovana je u ožujku 2014. godine i neposredno nakon registracije tvrtke započeli su radovi, što je ujedno označilo i početak ulaganja. U kolovozu 2014. godine tvrtka PRESS GLASS d.o.o. dobila je dozvolu za gradnju proizvodnog postrojenja u Varaždinu te su time započeti građevinski radovi. Završna faza investicije planira se u svibnju 2015. godine, a početak proizvodnje
Press Glass namjerava otvoriti oko 250 radnih mjesta u Jalžabetu trebao bi početi u lipnju 2015. godine. Sa zapošljavanjem novih djelatnika započelo se u studenom 2014. godine, a traže se kandidati za radna mjesta u proizvodnji i administraciji.
Zahuktao se reizbor intendantice u HNK Varaždin Situacija se počela komplicirati jer su se na natječaj javile dosadašnja ravnateljica varaždinskog kazališta Jasna Jakovljević, ali i dugogodišnja dramaturginja Vesna Kosec Torjanac. Kazališno vijeće donijelo je prije desetak dana tijesnu odluku da Gradskom vijeću Grada Varaždina za novu intendanti-
skog kazališta uopće doći pred Gradsko vijeće Grada Varaždina. Varaždinski gradonačelnik Goran Habuš rekao je kako bilo kakvo imenovanje intendantice može biti upitno ako se ustanovilo da jedna Kazališna vijećnica nema pravo glasa te istaknuo kako je zadovoljan dosadašnjim radom rav-
cu predloži upravo Vesnu Kosec-Torjanac. Prema neslužbenim informacijama, Kulturno vijeće je s tri glasa podržalo Vesnu Kosec-Torjanac, a s dva dosadašnju ravnateljicu Jasnu Jakovljević. Međutim, navodno je sporan glas jedne članice Kazališnog vijeća, a koja je svoj glas dala Vesni Kosec-Torjanac pa je pitanje hoće li prijedlog za novu intendanticu varaždin-
nateljice Jasne Jakovljević. Iako o novom intendantu odlučuje Ministarstvo kulture, bez obzira na sugestiju Kazališnog vijeća, odnosno Gradskog vijeća, na navode gradonačelnika Habuša pismom je reagirala glumica varaždinskog HNK Mirjana Sinožić. Sinožić smatra kako je Kazališno vijeće suvišno jer je izbor intendanta ionako, kako stoji u pismu glumice, politička odluka.
6
Javne politike
Utorak, 27. siječnja 2015.
ŠTO SE DOGAĐA S OBITELJSKIM CEN
Nesposobnost
Piše: Valerija Mihalić
Nakon što je početkom 2014. godine na snagu stupio novi Zakon o socijalnoj skrbi, Obiteljski centri pripojeni su Centrima za socijalnu skrb. Poanta pripajanja obiteljskih centara bila je jačanje tih centara jer su pripojenjem s Centrom za socijalnu skrb dobili javne ovlasti te su trebali postati čvršći i jači. I doista, Obiteljski centri u Krapini, Rijeci, Puli ojačali su i postali čvršći. Međutim, Obiteljski centar Varaždinske županije pripojenjem se izgubio. Točnije, prema riječima bivšeg ravnatelja Obiteljskog centra, Dubravka Šokčevića, projekti se uopće ne provode, centar je kao takav propao, a ravnatelja Centra za socijalnu skrb to uopće ne zanima. Ugašena je i internetska stranica Obiteljskog centra Varaždinske županije na kojoj je bilo mnogo korisnog materijala o
ode, Centar je propao, projekti se ne prov a Česija to uopće ne zanima
Obiteljski centar Varaždinske županije pripojen je Centru za so centra tvrdi kako se ustanova ugasila, ne provode se ni program skrb Siniša Česi tvrdi kako Obiteljski centar radi,ima nove prog
Utorak, 27. siječnja 2015.
7
Javne politike
NTROM VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
t ili privatni rat programima, projektima, ali i profesionalnih savjeta. – Kad sam došao na mjesto ravnatelja Obiteljskog centra Varaždinske županije 2011. godine, mnoge su stvari ovdje bile nesređene. Ipak, surađujući s odličnim ti-
“Politika se od mene ogradila, nisu htjeli podržati projekte”
Šokčević ima dosta osobnih problem ai vodi neke privatne ratove
mom ljudi uspjeli smo dići naš Obiteljski centar na jednu vrlo visoku razinu. Obiteljski centar je u Varaždinskoj županiji bio izuzetno dobro organiziran putem grupnih pro-
ocijalnu skrb Varaždinske županije. Bivši ravnatelj Obiteljskog ami ni projekti. S druge strane, ravnatelj Centra za socijalnu grame, a da Šokčević preko medija vodi svoj privatni rat
8
Javne politike
Utorak, 27. siječnja 2015.
“Šokčević širi dezinformacije” Upravo suprotno od onog što je rekao bivši ravnatelj Obiteljskog centra Varaždinske županije Dubravko Špkčević tvrdi Siniša Česi, ravnatelj Centra za socijalnu skrb Varaždinske županije. Česi izričito tvrdi da ono što govori Šokčević uopće nije točno. – Uopće nije točno da se Obiteljski centar Varaždinske županije ugasio te da se više ne provode programi. Ova negativna priča koja se stvorila oko novog načina funkcioniranja Obiteljskog centra isključivo je nekakv privatni rat koji vodi bivši ravnatelj Šokčević. Projekti i programi se provode. Mi provodimo i
jekata, bio je orjentiran na grupni rad korisnika pa je na taj način pokrivao neusporedivo veći broj korisnika nego danas. Suradnja je bila i s Lepoglavom, s Novim Marofom, Ivancom, svim lokalnim jedinicama koje su pokazale interes za suradnjom. Dobro smo se umrežili i jako dobro povezali. Imali smo 13 stalnih vanjskih suradnika, sedam zaposlenih ljudi i dvije vježbenice. Ti ljudi su na lokalnoj razini djelovali, radili projekte, nismo bili zatvoreni u ustanovi i čekali da netko od nas potraži pomoć, već smo se nudili, obilazili ustanove, od doma za starije do dječjih vrtića, osnovnih škola, bili smo prisutni na tere-
nove projekte o čemu mogu posvjedočiti i djelatnici Centra za socijalnu skrb, odnosno Obiteljskog centra, ali i korisnici naših usluga. Obiteljski centar smo i fizički preselili u centar grada. Prije je bio u Poljani Biškupečkoj, a sada je puno pristupačniji i dostupniji našim korisnicima i građanima. Provodimo i programe, i individualne i savjetodavne, a sve usluge su besplatne. Nije točno da Obiteljski centar ne radi. Šokčević šalje i širi ovu negativnu priču i po medijima i po ministarstvu, ali s time neka se bave ustanove koje su za to zadužene – smatra Česi. Da se projekti provode, kaže
nu – objašnjava Šokčević, inače defektolog – socijalni pedagog koji se specijalizirao za savjetodavnu psihoterapiju.
Česi, može se provjeriti i kod suradnika i djelatnika Obiteljskog centra. - Provodimo i medijacije, psihoterapeutske razgovore, od individualnoh do grupnih. Sada smo pokrenuli i jedan novi projekt, kojeg Obiteljski centar još nije provodio, a to je rad s Romima. Nažalost, ovo što radi Šokčević nije dobro. Mi se trudimo da naš Obiteljski centar bude što pristupačniji i otvoreniji prema našim sugrađanima, kojima je zapravo i
Šokčević je na mjesto ravnatelja Obiteljskog centra Varaždinske županije došao 2011. Kako kaže, prema svojim programima
Šokčević tvrdi da je u njegovo vrijeme Obiteljski centar bio najjači u državi
odnosno projektima koje su provodili, tada je Obiteljski centar u Varaždinu bio daleko najjači u državi, a imao je 13 standardiziranih programa. – Prva i osnovna stepenica koju nisam mogao prijeći je bila poruka javnih političara da ja kao bivši ravnatelj ne mogu zastupat ustanovu, već to može samo Siniša Česi. Međutim, meni to nije bilo važno, neka ju zastupa tko želi, ali to ne znači da se ja i dalje ne mogu boriti za interese Obiteljskog centra, odnosno građana radi kojih smo i provodili naše programe. Političari su se od mene ogradili jer su znali da trebam sredstva kako bismo nastavili projekte,
namijenjena naša usluga i pomoć, da nam se obrate s
a Siniša Česi kao ravnatelj Centra za socijalnu skrb rekao mi je da ga to uopće ne zanima. Na moje pitanje je li svjestan da će zbog toga propasti projekt, odgovorio je da je svjestan, da smo mi sad Centar za socijalnu skrb, a da njega naši projekti ne zanimaju – rekao je Šokčević. Gotovo svi projekti, kaže Šokčević, stopirani su. Samo neki od projekata bili su „Dekodiranje ljubavi“, zatim trening emocionalne pismenosti, program „Srdit – ljut“ trening za kontrolu ljutnje koji je u 2013. godni proveden u čak osam ciklusa, a radi se o autorskom programu kojeg je preporučilo Ministarstvo obrazovanja. – Nakon odličnih
9
Javne politike
Utorak, 20. siječnja 2015.
povjerenjem – rekao je Česi. Stvaranje ovakve jedne negativne priče, smatra ravnatelj Centra za socijalnu skrb, šteti ugledu centra, kao i djelatnicima centra. Gdje je onda nastao problem i zašto su nastali konflikti na relaciji Šokćević – Česi vezano na rad Obiteljskog centra? Česi kaže da negativni napadi idu samo od Šokčevića. – Mi smo sproveli odluku Ministarstva socijalne politike i mladih, a ta je da se Obiteljski centri spoje Centrima za socijalnu skrb, ali oni i dalje funkcioniraju unutar centra kako je bilo i prije. Dakle, rade sve poslove koje su radili i kad
rezultata u 2013., 2014. godine na programu nije bio ni jedan jedini korisnik. Na moj upit zašto, ništa mi nije odgovoreno. Obitelj-
je centar bio zaseban. Šokčević ima dosta svojih osobnih problema i vodi neke svoje privatne ratove. Rekao sam već i ponavljam, ne želim se time baviti, to neka rješavaju institucije. Ono što mi je jedino žao jest što se blati ustanovu. Nije ni dobro da se jednoj takvoj osobi daje toliko medijskog prostora, a nema veze ni s realnošću ni s istinom. Radi samo štetu ljudima koji ovdje rade i koji se trude, a on ih na ovaj način blati – smatra Siniša Česi dodajući kako je velika šteta da se oko jedne dobre priče stvara negativna konotacija jer se objavljuju informacije koje nisu točne.
je sad ugašeno – rekao je Šokčević. Bilo da su u pitanju interesi, privatni ili politički, bilo da je u pitanju nekom-
Česi tvrdi da Šokčević svojim istupima blati ustanovu i njezine zaposlenike ski centar Varaždinske županije trebao je biti najjači centar, jer je svojim progarmima bio najjači, trebao je postati neizostavna ustanova unutar županije koja bi nudila psihosocijalne usluge svim građanima i svim javnim ustanovama. A to
petentnost i nestručnost osoba koje odlučuju o ovoj problematici, Šokčević smatra da je Varaždinska županija ostala bez kvalitetnih programa psihosocijalne pomoći. Prema njegovim riječima, ugašena je jedna plemenita ideja i
jedan obiteljski centar koji je, organiziran na taj način, imao svoje značajno mjesto u sustavu socijalne politike, na lokanoj i državnoj razini te bio nadogradnja općim poslovima iz tog područja. – Puno truda, rada i novca trebalo je da ovaj centar postane to što je bio, a to je postigao zahvaljujući organiziranom stručnom upravljanju i njegovom stručnom timu koji su imali zajednički cilj, a to je podići kvalitetu života građana. I kada je konačno centar stao na svoje noge, umjesto da je podržan, on je, za ne povjerovati – ugašen i to samo zato što je nekim pojedincima kao takav smetao – zaključio je Šokčević.
10
Kolumna
Utorak, 27. siječnja 2015.
PISMA IZ HRVATISTANA
Mogu li opatice spriječiti demografsko potonuće Hrvata
Piše: Branko Detelj
B
ila je to prava kafkijanska scena. Kada se časna sestra Roxana jednoga jutra probudila iz nemirna sna, ustanovila je da ne vidi svoje nožne prste. Između zjenica i stopala, pod poplunom se ispriječila neka neobična zaobljena prepreka. Zamolila je zatim sestru Mariju neka makne glavu s njena trbuha, a kada je napokon shvatila da u sobi leži potpuno sama, okrenula je broj najbliže bolnice i ničime izazvana, najviše za tri frtalj sata, rodila zdravoga dječaka. Pojma, kaže, nije imala da je trudna, samo je osjetila neku resku bol u predjelu abdomena. Doslovce preko noći, u njenoj se utrobi stvorilo zdravo i slatko djetešce. Nije vrag da je i u njen samostan svratio onaj Boccacciov vragolan Masetto iz Lamporecchija, što
se pravio nijem, pa onda po opatiji ševio sve što mu je dopalo šaka, mrmorili su ispod glasa neznabošci tih dana. Ne, bio je to, kako smo kasnije saznali, dar od Boga. Vremena se, kako vidite, mijenjaju, hodnicima samostana i ustajalim popovskim odajama zapuhali su neki novi vjetrovi. Dosad su se pitanjem crkvenog podmlatka bavili uglavnom zadrigli mužjaci u mantijama, zaduženi za sijanje sjemena okolo po župama, a sada su se za pravo dječjeg glasa, ili bolje reći plača, napokon izborile i redovnice. U tom smislu, sestra Roxana dođe kao prava sufražetkinja među opaticama. samo devet mjeseci ona je za njihova prava učinila više nego Majka Tereza za cijeloga života. Nema stoga nikakve sumnje na koga je, eto, baš prije dva dana, leteći visoko iznad oblaka, iz Manile prema Rimu, mislio papa kada je govorio o odgovornom roditeljstvu. ‘To što je kontracepcija zabranjena ne znači da se morate množiti kao zečevi’, zagrmio je poglavar Katoličke crkve s nebeskih visina da ga se bolje čuje. Zaista, još otkako je
U
iz dimnjaka Sikstine suknuo bijeli dim, čime je i službeno ustoličen za Petrova nasljednika, dobri papa Franjo ništa drugo i ne radi osim što zajebava braću i sestre u haljama. Prvo im je na nos bacio zlatne križeve i prstenje, zatim ravnodušnost, odnarođenost i duhovno okamenjenje, a sada ime je, eto, počeo virkati u postelje i brojiti krvna zrnca, pardon, spermije. ije, dakako, sestra Roxana prva zaređena žena što je rodila dijete. Bilo je takvih slučajeva i ranije. Neka, ne dao Bog većeg zla. Evo, recimo, Hrvatska. Svako malo slušamo priče o tome kako je u nas demografska slika katastrofalna, kako smo najstariji narod u Europi, kako nas je sve manje i kako ćemo u dogledno vrijeme izumrijeti kao narod. Vremenski neopterećene i materijalno situirane, naše opatice nameću se kao logično rješenje problema. Napokon netko tko će riješiti stvar. Nije, kvragu, ni gospođa Markić Superman da sve može sama. Samostane diljem Lijepe Naše stoga pod hitno valja opremiti najsuvremenijom tehnolo-
N
gijom i pretvoriti u rađaonice. Ginekolozi koji se pozivaju na priziv savjesti imat će tako pune ruke posla. vaki puta kada se unutar opatijskih zidina začuje dječji plač, neizbježnima postaju pitanja očinstva. Je li djetešce donijela roda ili ševa? Radi li se o samooplođivanju? Ili je zaista riječ o Višoj Sili? Božjem daru? Urnebesne teorije nude se laičkoj javnosti kao objašnjenje. Osobno su mi ipak, čuli ste i to vjerojatno, najmilije priče o vanzemaljcima. Stvar je povjerena Guyu Consolmagnou, predsjedniku vatikanskog opservatorija. ‘Samo je pitanje vremena kada ćemo otkriti vanzemaljce’, poručio je stari dobri isusovac, misleći valjda kako će se na taj način lakše raspetljati i pitanje neplaniranih redovničkih trudnoća. Što se mene tiče, problem je u pravim rukama. Na tom polju nitko ne može polučiti takve rezultate kao Crkva. Ono što nije uspjela znanost tisućama godina napokon će riješiti Vatikan. Ako vanzemaljci i ne postoje, nema problema, oni će ih izmisliti. Nisu li tako izmislili i Boga?
S
11
Kolumna
Utorak, 20. siječnja 2015.
VOLIM VARAŽDIN
Piti i ostati žedan – sramota Za mene, koji kao i svaki dvanaesti stanovnik Zemlje pripadam strijelcima, u astrološkoj prognozi za 2015. piše da sam spreman obavljati “ženske poslove”...
Z
natiželja kakva će biti budućnost, bliža i ona daljnja, potiče da kupujemo horoskope, tražimo mišljenje astrologa, čitamo tumačenje snova u sanjaricama. Malo je novina, od ozbiljnih do Piše: Boris Ratković revijalnih, koje nemaumirovljeni novinar ju stranice sa zabavnim štivom o tome kaj nas sutra i prekosutra čeka, dovoljno je znati jesmo Malo je novina, od li ovnovi, bikovi, lavoozbiljnih do revijalnih, vi, djevice, rakovi, jarci, koje namaju stranice ribe, škorpioni ili obične vage, blizanci, vodenjaki sa zabavnim štivom i strijelci. a mene, koji o tome kaj nas sutra kao i svaki dvai prekosutra čeka. naesti stanovnik planete Zemlje, priDovoljno je znati padam strijelcima, u jesmo li ovnovi, astrološkoj prognozi bikovi, lavovi... za 2015.godinu piše da sam spreman obavljati “poslove u kuhinji i druge ženske poslove” i da sam “pravi muškarac, džentlemen”. Za mojeg prijatelja rođenog pod znakom vage pametno se predviđa da mu u 79.godini života “ljubavni život može biti nalik vožnji vlakom smrti u lunaparku”,
Z
O
sobno najzanimljivija su mi tumačenja snova iz stare, od brojnog listanja i čitanja raskupusane, “Sanjarice”. Dio listova, tko zna kada i gdje tiskane knjige, nedostaje ali se preostalih stotinjak oštećenih stranica s uzbuđenjem čita. Tome je razlog što ljudi trećinu života, osam sati dnevno, provode u spavanju, a neke stvari i događaji što se uoče tijekom dana ili dolaze u pamćenje, pojavljuju se u snu. Utvrđeno je da snovi traju do 45 minuta a pojavljuju se više puta tijekom spavanja. Ujutro se prisjetimo tek dio njih i prema snu saznajemo što nas čeka. z “Sanjarice”, koju rijetko otvaram, odabrao sam manji veseli dio, zanimljiv, koji ponekad može biti istinit. Dakle, ako sanjate: /Muhe hvatati – izbjeći ćeš zabranjenu ljubav/ Hodati po smeću – radi škrtosti imat ćeš neugodnosti/ Kavu u kavani piti – bolest/ Kazalište lutaka – izdaja najboljeg
I
prijatelja/ Knjigu pisati – nesnosno stanje, brige/ Mjesec pun – ne treba da se ženiš/ Mrtvaca vidjeti – skora svadba/ Mačke sanjati da jedu – rastavit ćeš se/ Noćnu glazbu čuti – velika pogibelj/ Nevinost izgubiti – stiže zadovoljstvo, sreća/ Liječnika vidjeti – prevrtljiv život/ Igrati kartama – siromaštvo ti prijeti/ Sanjati konac crveni – veoma te voli koga ljubiš/ Ići brzim korakom – sreća u ljubavi/ Ludim ljudima općiti – dobar posao se smiješi/. osebno su zgodni zaključci iz snova da je “Konobara vidjeti –najava sreće i blagostanja”, “Kuhara sanjati – prevara u ljubavi, tiha srdžba”, “Limunadu piti – dvojben dolazak sreće” i - ako ste u snu pili i ostali žedni doživjet ćete sramotu : “Piti i ostati žedan – sramota”. reba optimistički čitati horoskope, sanjarice, astrološka predviđanja jer su u istoj kategoriji vjerojatnosti kao obećanja političara.
P
T
12
Kolumna
Utorak, 27. siječnja 2015.
OD KORZA DO MARKOVA TRGA
(stogodišnji zapis u trezoru Hrvatske banke za obmanu i rasipanje)
N
ekoć, ne tako davno, bijahu u majke i oca tri sina. Prvorođeni bijaše doista i najzreliji ne samo po godinama nego po ozbiljnosti, brinuo se za braću, pošteno i predano radeći s ocem, uzdržavajući od škrte i jalove zemlje i svoju i roditeljsku obitelj. Obdaren pameću, imajući dovoljno slobodnoga vremena za učenje, srednjem sinu dobro su išle škole, pa se obitelj ponadala kako će od dečka biti kakav inžinjer, liječnik ili fiškal. Kad je drugorođeni sin odrastao, otac i stariji brat bijahu već stvorili toliko obiteljskoga imetka da je mogao bezbrižno poći u škole, učiti i zabavljati se usput znajući da će za njegovo naukovanje biti novaca. Tako se nauke malko odužiše, pa kako se primicalo doba da se zaposli, obitelj se ponadala da će se vratiti kući, no odluči ostati u gradu. Najmlađi, čim se rodio, ubrzo postane i mezimac cijele obitelji te ga roditelji i braća razmažiše. Škole je završio uz pomoć braće i na ugled oca. Nije se pretjerano skrbio ni o obitelji kao što ga nisu baš privlačili naporni i vazda isti poslovi oko kuće. ajstarij sin ostade s ocem na zemlji, mučeći se i trpeći pod nebom sve hirove prirode, od povremenih žega do čestih poplava i boleština na blagu i usjevima. Kad su mlađega brata napokon nekako odškolovali, nagovori oca da zajedno podignu kredit i da mu, marljivom i predanom poslu, nabave strojeve i oruđa za obrt. Zapne momak te ubrzo
N
otvori obrtničku radionicu, pouzanu i na glasu u onome kraju. Vrijedno i predano radeći zarađivao je dovoljno da pomogne braći i da prehrani i svoju obitelj. Međutim, prečesto ostavljaše još vruće strojeve ne bi li dočekao sve te silne poreznike, inspektore, inkasatore, pa i zampovce jer plaćaše i glazbeni namet premda od buke strojeva nije mogao nikako čuti milozvučnoga glasa Severine ili Rozge. Napokon, pomažući ocu i obitelji da se obrane od poplava, zaboravi platiti slivne vodne naknade, ponajviše stoga što mu nikada nije ni bilo bistro kojem slivu pripadaju vode preljevene preko njegovih polja. Prvo mu sjedoše na račun obrta te se naplatiše, pa kako u međuvremenu zaglibiše i braća u mulju tranzicije, jednoga dana dođođe ovršitelji i uzeše strojeve. Osta tako siromah s obitelji na gruntu i vjerojatno još i sada grunta u čemu je njegova zlehuda sudbina. rednji brat, svršivši studije, pronađe posao, plaća nije bila bog zna kakva ali se pouzdao u pomoć svoje obitelji pa nastavi bezbrižno živjeti prepuštajući se ugodama mladenačkoga života. Druželjubive naravi, šireći krugove poznanstava, jer u toj zemlji najviše se poslova i sklapalo u krčmama, upozna prijatelje koji mu ubrzo predložiše da podignu tvrtku. Bijaše momak spretna jezika, okretan u razgovoru pa im posao ubrzo procvjeta, lifrovali su iz inozemstva sve od čačkalice do lokomotive. Ubrzo se zaigraše i
S
sve uložiše na burzama pa skoro i skonča njihovo poduzetništvo. Ostadoše praznih džepova, s dugovima na svim stranama, između ostaloga ne uspije poduzetni brat ni isplatiti bratu obrtniku uredski namještaj što je za nj izradio, ne bijaše to mnogo novaca ali za sitnoga obrtnika ipak poveći zalogaj. Kada su se već oprostili od svega imetka, smisli država nagodbu, pa kad je provede, ostadoše poduzetni pajdaši kraćih rukava ali ipak pokriveni, dok vjerovnici ostadoše i bez gaća. Tako se ipak nekako spase pa sad dalje lifruju robe svih vrsta, bit će bogati ljudi u toj zemlji kada ništa ne proizvode ali troše nemilice. ajmlađi pak za to vrijeme svrši škole, ne istakne se doduše ni po čemu posebno ali preko poduzetna brata osvoji fotelju u državnoj službi. Kako bijaše razmažene i mimozaste naravi, nije naglio previše zapeti u poslu, priženi se u veliki grad pa se smilješe majci i ocu te bratu na domaćem gruntu. Pomisle ovi: „Moramo nekako namiriti maloga, naći mu krov nad glavom“. Zaiskaše od banaka kredite kako bi ovoga mogli skućiti, te se naposljetku poduzetni i najmlađi brat odlučiše uzeti kredit u švicarskim francima: sada je povoljnije, a poslije – poslije će već nekako biti, jer život je ionako ono što prohuji dok smo zauzeti planovima o budućnosti. Tako su podigli kredit s povoljnijom kamatom, kreditom podigli kuću pa se još i ismijavahu od onih koji
N
su svoje kredite podigli u drugim valutama jer gdje ćeš veće i pouzdanije vrijednosti od švicarske. Samo su stari japa u sebi jedva kroz zube procijedili: Boj se bankara i kad švicarce nude. Kako je uredno i bez poteškoća otplaćivao kredit za kuću, poželi najmlađi i vozilo pa zaiska od najstarijega da mu bude jamac. Privržen obitelj i brižan kakav bijaše, udovolji mu te ovaj uzme jaku „pilu“, koju ubrzo i slupa. Kako u međuvremenu podivljaše i poslovično umjereni švicarci, zapade mezimac u financijske jame te povuče za sobom i brata, kojem priprijeti banka sjesti na kuću i radionicu. Proda ovaj i ono malo imetka što mu osta ne bi li brata voljenoga izvukao iz jame. Taman kad se činilo da neće ni kuću moći otplatiti, ipak se odluči država zamrznuti tečaj švicarca upravo na godinu dana jer u toj zemlji bijahu svakojaki izbori svake bogovetne godine pa ne bi na dobro izašlo da propadne narod do izbora. idjevši kako ga pere statusna tjeskoba te turobno luta, dozva tada otac najstarijega sina pa mu reče: Sine,ne očajavaj. Prije će propasti Švicarska nego naše stare dobre navade našega naroda. Jer, oduvijek tako bijaše u nas. Tko je vrijedno radio, uzelo mu se sve što je privrjedio. Tko je pak razmetao, dalo mu se i ono što pripada svima. Jer država je nekome zla maćeha, nekome pak brižna majka. Ali to je već druga bajka...
V
Homo democroaticus
14
Istražujemo
“
Na kućnu adresu dobio sa dva ugovora koji su bili sklopljeni na moje ime i račun koji je iznosio više od 700 kuna. Netko si je kupovao bonove za mobitel...
Josip (Novi Marof)
Utorak, 27. siječnja 2015.
Utorak, 20. siječnja 2015.
Istražujemo
15
ŠTO SE DOGAĐA?!?
Zaredale se prijave Varaždinaca za krađu osobnih podataka Građani na kućnu adresu dobivaju račune teleoperatera s kojima nisu sklopili ugovore, zabilježeno dvjestotinjak slučajeva
Piše: Ivan Tomašković
“Ne znam od kud im moji podaci i zašto T Mobile sklapa ugovore telefonski...”
-Na kućnu adresu dobio sam dva ugovora koji su bili sklopljeni na moje ime i račun koji je iznosio više od 700 kuna. Netko je, naime, na moje ime aktivirao određene tarife preko kojih si je ku- uputili su me na policiju sam zajedno s prigovopovao bonove za mobi- gdje je o cijelom slučaju rom poslao svom operatel. U službi za korisnike napravljen zapisnik, koji teru te su računi i ugovori
tada poništeni. Međutim, nakon dva dana ponovno je netko na moje ime pokušao aktivirati određene tarife. Ne znam od kud im moji podaci i ne znam zašto T- Mobile jedini u Hrvatskoj dopušta da se ugovor može sklopiti telefonskim putem – rekao je Josip iz Novog Marofa, jedan od mnogih koji je
16
Istražujemo
Utorak, 27. siječnja 2015.
bio žrtva krađe osobnih raždinske razriješili su podataka. tijekom prošle godine stotinjak navedenih kaDvjestotinjak znenih djela, te i dalje nedjela kontinuirano rade na otNaime, tijekom 2013. i krivanju počinitelja istih 2014. godine na područ- kaznenih djela koja se i ju Policijske uprave varaždinske zabilježeno je dvjestotinjak kaznenih djela neovlaštene uporabe osobnih podataka, a u posljednjih tjedan dana zaredale su prijave građna policiji da su zlouporabljeni njihovi osobni podaci. -Građani dobivaju na kućnu adresu račune teleoperatera s kojima nisu sklopili ugovore, nego je to napravio netko drugi, na način da se kod sklapanja ugovora telefonskim putem koristio nadalje prijavljuju gotovo njihovim podacima. Po- svakodnevno – istaknuli licijski službenici PU va- su iz PU varaždinske.
Prošle godine policija razriješila stotinjak takvih slučajeva
Agencija za zaštitu osobnih podataka predložila čitav niz mjera U vrijeme informatizacije i globalizacije, ljudi su sve više izloženi krađi osobnih podataka. U Hrvatskoj postoji Agencija za zaštitu osobnih podataka koja je provela čitav niz radnji u svrhu rješavanja ovog problema. Agencija je provela nadzore kod teleoperatera, a održala je i sastanak sa jednim od njih te je donijela rješenja kojima je (u najvećem broju slučajeva) usvajala zahtjeve građana te je, prethodno utvrdivši u nadzoru izvjesn e nepravilnosti u prikupljanju i obradi osobnih podataka – naložila operaterima da moraju
voditi točne i potpune osobne podatke u zbirci osobnih podataka, da su dužni poduzeti odgovarajuće mjere zaštite osobnih podataka (tehničke, kadrovske i organizacijske) kako bi se osobni podaci zaštitili od nedopuštenog pristupa, nedopuštene promjene i svake druge zlouporabe i konačno, a apropos činjenici da su ugovori s operaterima sklapani na daljinu i da očito nisu poduzete odgovarajuće mjere provjere identiteta korisnika njihovih usluga, operaterima je naloženo da osiguraju provedbu internih akata — Općih uvjeta i sigurno-
snih politika te da poduzmu i odgovarajuće radnje i mjere nužne za provjeru identiteta krajnjeg korisnika usluga, a kojim mjerama su dužni obavijestiti i Agenciju i koje mjere su nužne u svrhu sprečavanja tzv. krade identiteta – ističu iz Agencije te dodaju da su sporni ugovori poništeni. -Važno je napomenuti da su u svim slučajevima u kojima je utvrdena povreda osobnih podataka, dakle — gdje je utvrđeno da osobe koje se terete za dugovanja nisu zaključile sporne ugovore, sporna dugovanja stornirana – zaključuju iz Agencije.
Istražujemo
Utorak, 20. siječnja 2015.
ZAŠTITITE SE - ne klikajte sumnjive linkove - koristite različite lozinke - koristite antivirusne programe - kupujte online na provjerenim stranicama - ignorirajte pop-up prozore - pripazite na javne WiFi mreže - koristite više e-mail adresa - omogućite potvrde u dva koraka - šifrirajte mobitele i tablete - budite pažljivi na aukcijskim stranicama Tehnologija Što se pak tiče savjeta kako se zaštititi od krađe identiteta, oni su podijeljeni u dva dijela. Prvi dio su savjeti koji se odnose na krađe identiteta putem elektronske tehnologije kao što su računala, mobilni uređaji, društveni profili. -Nikad ne klikajte na sumnjive linkove jer ovo
je glavni način na koji kriminalci uspiju zaraziti računala korisnika – namame ih da kliknu na određene linkove u mailovima pri čemu je često riječ o vješto smišljenim prijevarama koje je teško otkriti. Cyber kriminalci u svojim prijevarama sve češće koriste podatke s društvenih mreža na kojima mogu saznati različite informacije o
korisnicima kako bi im slali mailove o stvarima koje ih zanimaju te se na taj način povećava vjerojatnost da će korisnik kliknuti na link i na taj način zaraziti računalo – ističu iz PU varaždinske te dodaju kako se morate zaštititi korištenjem različitih lozinki, da nikad ne korisitite lozniku glavnom maila, da korisite antivirusne programe i opcije udaljenog brisanja sadržaja na telefonu. - Kupujte online samo
17 zaštite policija savjetuje da nikada u smeće ne bacate svoje odreske od plaćenih računa, stare ugovore na kojima se nalaze vaši osobni podaci kao što je JMBG, OIB i slično. -Podatke sa vaših osobnih dokumenata kao i kopije istih dajte samo onim osobama i tvrtkama sa kojima redovito poslujete ili ste sigurni u njihovu vjerodostojnost. Nikada ne potpisujte nikakvu dokumentaciju u koju niste u potpunosti
Cyber kriminalci u svojim prijevarama sve češće koriste podatke s društvenih mreža na provjerenim stranicama, ignorirajte pop-up prozore koji mogu sadržavati maliciozni softver pa izbjegavajte klikanje na takve prozore jer se putem njih na računalo može instalirati malware, pripazite na javne WiFi mreže, koritite više e-mail računa, pohranjujte podatke o karticama na internetskim stranicama, omogućite potvrdu u dva koraka, šifrirajte telefone i tablete, budite pažljivi na aukcijskim stranicama, podesite postavke privatnosti na Facebooku - upozoravaju iz PU varaždinske. Što se pak tiče fizičke
sigurni da ju želite ili trebate potpisati. U slučaju gubitaka ili krađe osobnih dokumenata isti trebate odmah prijaviti nadležnim institucijama da spriječite njihovu daljnju zloupotrebu. Šifre, PIN-ove, lozinke i slično nikada ne držite zajedno sa bankovnim ili drugim karticama sa kojima vršite plaćanja ili se sa istima identificirate – zaključuju iz PU varaždinske. Pridržavate li se tih uputa vrlo vjerojatno, nećete se susresti s krađom osobnih podataka s kojom su mnogi žitelji Varaždinske županije u posljednje vrijeme suočeni.
18
Druga Hrvatska
Utorak, 27. siječnja 2015.
EKSTREMNI SPORTOVI KAKO JE 19 GODIŠNJINJEM VARA
MARIN RANTEŠ
Jednog dana imat ću vlastiti skate park Razgovarao: Zoran Stanko Foto: Red Bull
Satima je sjedio pred “kompom” i proučavao trikove BMX-om, pa učio uz bolne padove jer nije imao novac štitnike, a onda ga je uočio Red Bull, no prvi suport b tek limenke. Do sada je srećom, kako kaže, slomio “s nekoliko prstiju, ali danas je profesionalni vozač MBX obitelji Red Bulla. Varaždinsku rampa sada je samo “ ljubav”, on trenira u Engleskoj i Češkoj te kaže, jedno imat će vlastiti skate park
Utorak, 27. siječnja 2015.
Druga Hrvatska
AŽDINCU RED BULL OTVORIO VRATA SVIJETA
es aca za bile su svega” X-a u “prva og dana
19
20 Marin Ranteš dugogodišnji je vozač BMX-a, a kada na njemu počinje raditi akrobacije oduševit će svakog koji ga ima priliku vidjeti. Marina smo uspjeli zagnjaviti između njegovih brojnih i dugotrajnih treninga te pokušali saznati kako je sve to počelo, vidjeti što ga motivira te koji je njegov recept stjecanja
Satima sam sjedio za kompom i proučavao kako se koji izvodi svjetske slave i respekta brojnih starijih i iskusnijih kolega na BMX-ima. Kako se pojavila tvoja ljubav prema BMX-u? Pa... vidio sam druge dečke u Varaždinu da voze BMX i nekako uspio mamu nagovoriti da kupi prvi. U početku sam vozio zbog druženja, šale... A onda su me dečki jednog dana odveli na veliku rampu. Prvo pitanje koje mi je prošlo kroz glavu bilo je: “To je sigurno rampa za automobile, sigurno ne misle da ću se voziti biciklom po tome?” Sad mi je to smiješno... Nedugo zatim izgrađen je skate park
Druga Hrvatska u Varaždinu, koji je više prilagođen za skate i BMX street. Pa sam tako i ja u početku vozio street disciplinu. Mama nije bila sretna, jer sam cijelu osnovnu školu trenirao nogomet. Upisom u srednju školu odlučio sam prestati trenirati nogomet i postavio sam si cilj. Želim postati Red Bull-ov BMX vozač. Sve, al sve sam posvetio tome! Satima sam sjedio pred kompom i gledao video uratke pro vozača, kako bih shvatio kako se koji trik izvodi. Pisao na papir podsjetnik koji trik želim naučiti, koji usavršiti. Zatim satima vozio i vozio, padao i opet vozio... Kako su izgledali tvoji počeci? Svoje prve trikove počeo sam raditi na “staroj” rampi i piramidi kod sportske dvorane Graberje. Neke trikove sam naučio od dečkiju koji su počeli voziti prije mene, a najviše preko interneta. Kako kažu svaki početak je težak, tako je bio i moj. Naravno da je u početku bilo puno padova i kako nisam nosio štitnike (jer nisam imao dovoljno novaca), ti padovi su bili vrlo bolni. Sjećaš li se svojeg prvog natjecanja i pozicije? Moje prvo natjecanje bilo je u Varaždinu. Ne sjećam se svoje pozicije, ali znam da su mi već tada govorili da za mene ima nade . Imaš li uzora? Pa, nemam jednog uzora. Mnoga su velika imena
Utorak, 27. siječnja 2015.
u profesionalnom svijetu Nastojim trenirati gotovo bmx-a. Mogu spomenuti svaki dan, ako nisam u moSenada Grošića, Michaela gućnosti voziti, tada odem
Skate parkovi nisu mjesta gdje se okuplja problematična mladež, mi smo sportaši Berana, Martina Logana… u teretanu ili jednostavno ali i mnogi drugi. trčim. Odem li negdje van Hrvatske na trening u neki Svakodnevni treninzi “pravi” indoor, tada nastoKoliko često treniraš i jim maksimalno iskoristiti kako izgleda tvoj prosje- vrijeme i tada vozim i po čan trening? 10, 12 sati dnevno. Kao
Utorak, 27. siječnja 2015.
Druga Hrvatska
21
Volim “svoj” mini ramp u Varaždinu Kakvo je tvoje mišljenje o varaždinskom skate parku i misliš li da grad treba više ulagati u ovakve parkove? Bolje je išta nego ništa, mada je park rađen više za vozače skate-a. Ali volim “svoj” mini ramp, ipak sam tu stekao svoja prva iskustva. Pa…
svaki sportaš prvo se moram zagrijati, onda ponavljam stare trikove i naravno učim nove.
Priča s Red Bullom Kako je počela tvoja priča s Red Bullom? Moja priča s Red Bullom počela je za mene od onog časa kada sam odlučio prestati trenirati nogomet i posvetiti se samo vožnji BMX-om. Ne znam točno kada su me zamijetili, ali prvi kontakti su započeli sa Juricom Baraćem, koji je isto tako nekada bio profesionalni Red Bull vozač
bilo bi super kada bi grad uočio da skate parkovi nisu mjesta gdje se okupljaju mladi problematičnog ponašanja, već da je to za nas ljubitelje extremnih sportova mjesto gdje vozimo, učimo i družimo se. Da je to za nas, baš kao što je za nogometaše igralište ili rukometaše dvorana. I kada bi nam napravili nekoliko novih elemenata i obnovili stare.
BMX-a. Prvi suporti bili su u limenkama, a kasnije u financijskoj potpori. Trebalo mi je pune četiri godine da svoj san pretvorim u ostvareni cilj. Najvažniji događaj do sada za mene je bio taj ulazak u obitelj Red Bulla. Sada je sve na meni. Ulaskom su mi odškrinuta vrata esktremnog svijeta, otvorena vrata prema drugim sponzorima…. Gdje održavaš treninge, imaš li svoj vlastiti skate park? Ha, ha! Da, jednog dana mi je želja imati vlastiti skate part, koji bih naravno rado podijelio sa svim ljubiteljima ekstremnih sportova. Ako sam u Varaždinu i ako to vrijeme dozvoljava
22
Druga Hrvatska
Utorak, 27. siječnja 2015.
vozim mini ramp na skate parku. Društvo i ja dobili smo jednu halu na korištenje u kojoj smo si složili nekoliko elemenata (piramida, benk, foampit) i u kojoj kad sam u Hrvatskoj nastojim svakodnevno voziti barem 6 sati. Najviše volim trenirati sa svojim prijateljem Beranom, također Red Bull-ov vozač BMX-a. Treniramo ili kod njega u Češkoj u njegovom indooru ili smo već nekoliko puta bili u Engleskoj, pa tamo vozimo razne indoore. Potreb-
Na svu sreću do sada sam slomio samo nekoliko prstiju ni su mi veliki skate parkovi sa velikim elementima, kako bih stekao iskustvo i mogućnost prilagođavanja na razne elemente, što mi je vrlo važno na natjecanjima. Jer ovdje kod nas u Hrvatskoj sve je malo i onda je teško doći na velike elemente i raditi trikove. Jesi li imao kakvih težih ozljeda u svojoj karijeri? Na svu sreću do sada sam lomio samo nekoliko prstiju na ruci . Koje je najjače natjeca-
nje na kojem si dosad bio? Najjače natjecanje na kojem sam do sad bio je svakako Fise u Francuskoj,
ali ove godine me čeka- Bike Hall u Češkoj, Fise u ju nekoliko velikih i to Francuskoj…. Baltic Games u Poljskoj, Imaš li svoj vlastiti trik? Simple Session u Estoniji, Za sada je tek u fazi učenja .
Želim da masa shvati da nismo “luđaci” Koji su ti ciljevi za ovu godinu? Otići na sva planirana natjecanja i na svima ući u finale i ostvariti čim bolji rezultat. Usavršiti sve one trikove koje sam započeo učiti i naravno naučiti one koje imam u planu. Izbjeći ozljede . Približiti čim više ekstremni sport široj masi ljudi, kako ne bi na nas gledali kao na neke čudake, nego da u nama vide sportaše koji naporno treniraju i odriču se kako bi uspjeli u svom svijetu sporta. Želiš li poručiti nešto nekome tko želi ući u ovaj sport? Svi koji volite adrenalin i ne bojite se izazove, dođite i upoznajte čari extremnog sporta. Nije lako,
potrebno je uložiti puno truda, ali ako nešto stvarno želite, tada ćete i naći načina da to i ostvarite. Tko je tvoja najveća podrška? Moja najveća podrška, a to već znaju i vrapci na grani, je moja mama. Mama, fala ti! Posebno bih se želio zahvaliti svim svojim bivšim i sadašnjim sponzorima (neću ih nabrajati kao ne bi nekog izostavio) jer bez svih njih ja ne bih bio ovdje gdje sad jesam, svim ljudima dobre volje koji su mi do sada pomogli u ostvarenju moje karijere. I naravno hvala mojoj obitelji na podršci i svim mojim prijateljima koji su uvijek vjerovali u mene.
24
Kolumna
Utorak, 27. siječnja 2015.
PRIČE S KAVICE
Izaberi jedan broj…
K
Piše: Ines Hrain
Dobrog muškarca hvali punica, susjedi, vole ga djeca i njihovi učitelji... Žena nikad nije ludovala za njim, bio je divan, udala se iz sigurnosti... Pa kad joj djeca podrastu, zaljubit će se u neku dlakavu životinju, da joj nadoknadi sve...
ao što su muškarcima žene osnovna tema njihovih tračeva, tako važi i obratna slika stvari, pa su tipovi muškaraca i njihovih produžetaka osnovna zanimacija nas žena. Uglavnom, zaključile smo da se oni mogu svrstati u nekoliko kategorija, od kojih prednjače dva tipična profila. Tu ne računamo one iz friških veza, upravo zaljubljene, takvima se pravi karakteri još uvijek kriju iza fasade od ljubavnih hormona. Pravilna procjena može se izvršiti tek na onima za koje važi izreka – ljubav ode po putu, vrag ostane v kutu. a početku, spomenimo posebno podmukli oblik „dobrog“ muškarca. Hvali ga punica, hvale ga susjedi, vole ga djeca i njihovi učitelji. On je brižan, uvijek bezazleno nasmijan, ne gleda druge žene, čisti, posprema, razvaža djecu uokolo. Po potrebi spreman je i svojoj ženici speglati haljinu, ako se uspostavi da je u cajtnotu. No s vremenom, usporedo s rastom pužlice i gubitkom kose, takav postaje seksualno sve manje zanimljiv.
N
Svaka njegova riječ, pokret ili dodir počinju je beskrajno iritirati. Žena nikad ni nije ludovala za njim, udala se zbog sigurnosti, bio je divan, pažljivo ju je slušao što govori, stajao uz nju i slagao se s njezinim odlukama. Seks među njima također nije bio glavna preokupacija. Obavljala je bračne dužnosti, onoliko koliko se moralo, mužić nije bio pretjerano zahtjevan ili maštovit. Štono bi se reklo, zapravo nije imao muda iznositi na svijetlo dana svoja unutrašnja maštanja. Pa kad joj jednog dana djeca poodrastu, zaljubit će se u neku dlakavu životinju, da joj nadoknadi sve one godine zanemarivanja njezinog estrogena. Naravski, dlake možemo u današnje vrijeme samo zamišljati, jer su evolucijski gotovo izumrle, a ukoliko su se još rudimentarno zadržale, ovaj će ih mačo vjerojatno obrijati. olazimo tako i do drugog tipa, mačo tipa. Taj tip ima čvrstu bradu, siguran hod i zamjetan produžetak, žena se za njega udala uistinu zato jer je ludovala za njim. Makar je već tada znala
D
da je ništ koristi. On se brine oko režija, vozi auto na servis, ne zanimaju ga kućanski poslovi, iako je vješt u spravljanju roštilja ili šarf gulaša. Na poslu se poteže za mjesto šefa, ukoliko to već nije. Ne propušta osmotriti šarmerskim pogledom svaku ženu koja se zatekne u njegovoj blizini, dok njegova vlastita odbija povjerovati da joj nikada nije ni bio vjeran. Taj bi zaskočio sve što nosi suknju, osim Škota. Pa ipak, on itekako drži do svoje obitelji i sigurnosti, teško je pronaći besplatnu domaćicu i bejbisitericu kakvu ima pod vlastitim krovom. U seksualnim pitanjima zahtjevan je i u poznijim godinama. Svoju bujnu maštu zadovoljava po raznim krevetima diljem županije, pa i šire. No, takvog će ženica rijetko ostaviti, tješeći se mišlju da su svi muškarci isti i da je mogla i gore proći. Gorka je istina da je ona i dalje luda za njim, omađijana njegovim nabujalim testosteronom… ostoje razne varijacije na temu ovih osnovnih tipova, ali jedno je sigurno – izaberi jedan broj, sigurno ćeš pogriješiti!
P
25
Kolumna
Utorak, 27. siječnja 2015.
MELITINE CRTICE IZ MODNE SVAKODNEVICE
Dobrodošli i cilindri gospodarstvenika i političara. No to nikako ne znači da ako ste dio “običnog puka” i vi ne možete sudjelovati u balu. Trebate samo plesnog partnera, krasnu večernju toaletu i 350-450 kn za ulaznicu (po osobi). Kako ova manifestacija uključuje dobru glazbu i vrhunske glazbene izvođače, ples i odličnu gastronomiju, niti Piše: Melita Kukec takva cijena ulaznice nije pretjerana. Još k tome, akon prošlo- ako ste polaznik neke od godišnje stanke, Varaždinski Sjajni bal ponovno će zasjati u Koncertnoj dvorani HNK u Varaždinu. Po tradiciji, bal se održava prvog petka u veljači, što ove godine pada na 6.veljače s početkom u 20 sati. Bez obzira smatrate li Sjajni bal za “hohštaplersku malograđansku priredbu gradskih snobova“ ili kao značajan društveni događaj i naših plesnih škola, ovo je dio tradicije našeg grada, prilika da pokažete što ste Sjajni bal postaje dio pro- naučili. I to nažalost jedna jekta Varaždin – Europska od rijetkih. prijestolnica kulture 2020. također i jedna jajni bal kao jediod rijetkih prini takav u Hrvatlika kroz godiskoj i dalje privlači nu, osim možda ponekog velik broj posjetitelja, od vjenčanja, da se uredite diplomata, do glumaca, prema posebnim pravili-
N
S
A
ma. Obavezan dress code za muškarce znači tamna odijela, smokinzi, frakovi, a čak su i cilindri dobrodošli. Za žene su obavezne večernje toalete, što znači duga večernja haljina. I naravno, sve ostalo što je dio ženskog stylinga od glave do pete: frizura, makeup, nokti, cipele... Za sve se treba pobrinuti. No kako posjetiteljice bala postaju sve mlađe, sve se čišće viđaju i kratke svečane haljine. Iako mlade
cure sa lijepim vitkim linijama u kratkim haljinama izgledaju divno, ipak smatram da treba poštovati tradicionalan dress code i za tu priliku odjenuti dugu haljinu. Svake se godine organizatori potrude “odjenuti” cijeli događaj u neku temu, što uključu-
je plesne knjižice, hranu i dekoracije, pa bi tako i posjetitelji trebali svojim prisustvom i pojavom slijediti ideju Sjajnog bala. odni studio Kookabee već je poznat i prepoznat po svojim unikatnim večernjim haljinama i vještom izradom haljina po mjeri. Naše haljine tako dugo ne napuštaju Studio sve dok na licima naših klijentica ne primjetimo iskreno zadovoljstvo svojim odrazom u ogledalu. Svaki detalj, rez, šav, perla... sve mora biti na svojem mjestu. Nema mjesta fušeraju niti pogledu “kroz prste”. Ako je haljina namjenjena nekom svečanom događaju, da li je to Sjajni bal, vjenčanje, maturalna večer, njezina je dužnost ženi koja tu ju nosi osigurati da se osjeća posebno i prekrasno. jerojatno je većina žena koje će ove godine plesati na Sjajnom balu već odabrala svoju toaletu, no u svakom slučaju preporučamo vam da provjerite ponudu naših haljina u katalogu na Kookabee web strani.
M
V
26
Život
Utorak, 27. siječnja 2015.
ZAŠTO DJECA OBOŽAVAJU L E K U E L O K Š A R O T S J KUĆNOG MA
r a m o d e j Što
Utorak, 27. siječnja 2015.
Život
27
PROVJERILI SMO Većina odraslih ljudi još danas domare zamišlja u plavoj kuti, kako s adekvatnom alatkom u ruci žure otkloniti neki kvar. No, je li to baš tako otkrio nam je Nikica Vuković....
LEMENU
? a v o k r b z e b nko Piše: Josip Novak Foto: Zoran Sta
28
Život
Utorak, 27. siječnja 2015.
Svaka škola u kojoj se želite osjećati ugodno kao kod kuće mora imati svog domara. Nekada su ove vrijedne zaposlenike obrazovnih ustanova uglavnom nazivali podvornicima i većina odraslih ljudi još danas ih zamišlja u plavoj kuti, kako s adekvatnom alatkom u ruci žure otkloniti neki kvar.
“Katica za sve“ Zahvaljujući općeprihvaćenim stereotipima o domarima, ljudi koji obavljaju ovu profesiju u osnovnim školama, na glasu su kao stričeki koji hodnicima pjevuše, šale se, zezaju mališane, povremeno na njih podvikuju i “pod obavezno“ prije ili kasnije – puštaju brkove... Je li to posao “iz snova“ i što sve ovi osebujni kućni majstori moraju znati raditi doznali smo od Nikice Vukovića, domara u područnoj školi Kelemen. - Raditi u školi kao domar znači da svakog radnog dana morate boraviti u zgradi u kojoj je sve puno djece. Tu nikada nema mira, uvijek se čuje žamor, a dječje cike i vike najviše je kada zvono najavi početak velikog odmora. Učenike tada na stolovima dočeka zdrav i ukusan obrok. Uoči vašeg posjeta naša je kuharica mališanima spravila gris posut zrncima kakaa, a sladit će se i bananama. Područnu školu u Kelemenu polaze učenici od
Kreativni domari – Alojz Mlinarić (prvi s lijeva), Nikica Vuković i prof. Ante Sudec
prvog do četvrtog razre- slušna te čuvaju inventar svima nam je stalo da se u da i moram ih sve pohva- svoje obrazovne ustano- njoj zaista ugodno osjećaliti. Naime, riječ je o djeci ve. Među njima se mo – istaknuo je Vuković. Dočekao nas je na ulaznim vratima začuđeno gledajući kako ga odmjeravamo od glave do pete. Budući da brije brkove, a nije imao na sebi obućenu ni kutu ni radno odijelo, nismo od “prve“ pogodili da je ovaj 44-godišnjak najodgovornija osoba za održavanje školske zgrade i njezine okućnice.
Na glasu su kao a stričeki koji hodnicim pjevuše, šale se i prije ili kasnije – puštaju brkove...
nađe i fakina, ali ih Školska plantaža iz ruralne sredine, koja su učiteljice brzo dovedu u - Posao domara nije movrijedna, naučena poma- red. Škola je obnovljena i noton. Zapravo, mogao gati, dobro odgojena i po- dograđena 2009. godine i bih ga okarakterizirati –
Utorak, 27. siječnja 2015.
potpuno nepredvidivim. Ne možete unaprijed znati hoće li već idućeg dana poslušnost otkazati neka žarulja, brava, kvaka, vodokotlić ili slavina... Zimi posebno brinem o našoj kotlovnici jer djeci i zaposlenicima mora biti toplo tijekom trajanja jednosmjenske nastave. Uređenje okoliša je priča za sebe i tu uvijek ima posla preko glave, od košnje trave do orezivanja posađenog ukrasnog grmlja i drveća. Naša škola može se pohvaliti da ima svoj eko vrt i voćnjak sa stablima kestena, jabuka, višnji i nektarina u kojem učenici povremeno “čeprkaju“. Tako na najbolji mogući način na školskoj plantaži savladavaju gradivo iz prirode i društva. lani smo u vrtu posadili jagode, a uzgajamo i mahune. Trenutno područnu školu u Kelemenu pola-
29
Život ze 52 učenika i sve ih dobro poznajem – otkrio nam je naš domaćin koji svakog jutra prvo obavi vanjski obilazak školske zgrade, a potom se mora uvjeriti i da je u njoj sve na
zvodnji kartonske ambalaže u Trnovcu. - Kao domar u područnoj školi Kelemen počeo sam raditi 2013. godine i nisam ni jednom zbog toga požalio. Moje obiteljsko imanje
Budući da brije brkov e, nismo od “prve“ pogodili da je Nikica Vuković onaj kojega tražimo... svojem mjestu. Vuković je inače rođeni Varaždinac koji je nakon mature u Rudarskoj školi stekao zvanje automehaničara. Spomenuta profesija bila mu je dobra predispozicija za obavljanje posla domara, nakon što je niz godina r a dio u proi-
je svega jedan kilometar udaljeno od škole pa ne putujem daleko, nego samo skoknem na posao – kaže Vuković koji se s obitelji skrasio u obližnjem Kaštelancu. Od ovog samozatajnog domara ipak smo uspjeli doznati da ga djeca u školi obožavaju. To ne čudi jer je od dječačkih dana bio druželjubiv i godinama je svirao berdu u tamburaškim sastavima. - Nakon završetka niže muzičke škole u Varaždinu, svirao sam u orkestru I. OŠ i kod prof. Tomašića na II. Osnovnoj školi. No, nezaboravno tamburaško iskustvo stječem u orkestru bivšeg varaždinskog KUD-a Milica Pavlić Kata. S nama je radio vrsni glazbeni pedagog, pokojni Marko Vidaček, koji nam je
uz disciplinu usadio i ljubav prema tamburi. Osim na folkloru, svirao sam i s ansamblom “Varaždinski tamburaši“. No, 1998. godine prestajem nastupati pred publikom i od tada tek povremeno sviram kod kuće na klavijaturama ili pan flauti - veli Vuković koji slobodno vrijeme najčešće provodi zasukanih rukava, na svojem obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu.
S kistom u ruci Obaveze uvijek nastoji što bolje rasporediti, tako da supruga Ana i Nikičin osmogodišnji sin Kristijan uvijek mogu računati na njega. Iako posla ima preko glave, rado priskače u pomoć i starijem kolegi iz Osnovne škole “Petar Zrinski” Jalžabet. - Riječ je o domaru Alojzu Mlinariću s kojim sam nedavno bio u jednom nesvakidašnjem poslu. Naime, nakon što je Alojz uspješno “pokrpao“ sva oštećenja na zidovima sportske dvorane i pripremio podlogu za ličilačke radove, prihvatili smo se kistova i boja. Odnosno, u suradnji s prof. Antom Sudecom napravili smo idejno rješenje i oslikali zidove dvorane. Motivi su različiti, uglavnom su to siluete sportaša i sportašica. Svi koji su dosad ušli u školsku dvoranu u Jalžabetu, kažu nam da nema ljepše u Varaždinskoj županiji – zaključio je Vuković.
NOVI BROJ od petka 30. siječnja
NOV O!
BESPLATNI MJESEČNIK Potražite nas na više od 400 mjesta diljem županije u trgovinama Kitroa, Trgonoma, TP Branka te kod kolportera. Sudjelujte u našim SMS nagradnim igrama i anketama te osvojite vrijedne nagrade. Ukoliko niste dobili besplatni primjerak mjesečnika 30 dana, nazovite
042 500 651
i dogovorite dostavu na osobnu adresu! Kontaktirajte nas na: 30dana@conceptus-publica.hr