STOP BRANAMA - ZIVOT REKAMA !

ribolovstva i širenju bolesti prenosivih vodom nesrazmjerno pali na žene, autohtone zajednice, plemenske narode i najsiromašnije i najmarginaliziranije grupe populacije. Ovo je u direktnoj suprotnosti sa čestim tvrdnjama Svjetske banke o “sveobuhvatnom cilju ublažavanja siromaštva”; 6. da je Svjetska banka stavila kao prioritet kreditiranje velikih brana koje osiguravaju energiju transnacionalnoj industriji i urbanim elitama, kao i navodnjavanju poljoprivrede okrenute izvozu, zanemarujući najhitnije potrebe ruralnih siromašnih i drugih gubitničkih grupa; 7. da je Svjetska banka tolerirala, a time i doprinijela velikom kršenju ljudskih prava od strane vlada, u procesu implementacije finasiranja velikih brana od strane Svjetske banke, uključujući samovoljna hapšenja, premlaćivanja, silovanja i pucanja na miroljubive demonstrante. Mnogi projekti Banke za finansiranje velikih brana ne mogu biti implementirani bez velikog kršenja ljudskih prava jer će se oštećene zajednice neminovno opirati nametanju projekata koji su tako štetni za njihove interese; 8. da Svjetska banka planira, projektuje i nadgleda izgradnju velikih brana na tajnovit i neodgovoran način, namećući projekte bez značajne konsultacije ili učešća oštećene zajednice, često osporavajući pristup informacijama, čak i lokalnim vlastima u afektiranim područjima; 9. da Svjetska banka dosljedno ignorira troškovno efektne okolišno i socijalno zdrave alternative velikim branama, uključujući vjetar, solarne i biološke izvore energije, zahtjeve za upravljanjem energijom, rehabilitaciju navodnjavanja, popravak efikasnosti, pošumljavanje tropskih šuma i upravljanje nestrukturnim poplavljavanjem. Banka je čak uvjerila vlade da prihvate zajam za velike brane i kad postoje troškovno efikasni i manje destruktivni alternativni planovi, kao što bi ponovo mogao biti slučaj sa Arun III projektom u Nepalu; 10. da ekonomske analize na kojima Svjetska banka temelji svoje odluke da finansira velike brane propuštaju primijeniti lekcije naučene iz slabih izvještaja o prethodnim branama koje je Banka finansirala, potcjenjujući moguća odlaganja i prekoračenja troškova. Projektne su procjene tipično bazirane na nerealno optimističkim prognozama izvođenja projekta, ne računajući direktne i indirektne troškove negativnih okolišnih i socijalnih utjecaja. Bankin sopstveni revizioni portfolio iz 1992. priznaje da se projektne procjene tretiraju kao “marketinške varke” koje propuštaju ustanovljavanje javnog interesa projekata; 11. da su primarni dobitnici dobivenih ugovora za velike brane koje finansira Svjetska banka konsultanti, proizvođači i ugovarači smješteni u donatorskim zemljama, koji profitiraju dok su građani zemalja posuđivača opterećeni dugovima, destruktivnim ekonomskim, okolišnim i socijalnim utjecajima samih velikih brana. Banka konstantno propušta izgradnju lokalnih kapaciteta i ekspertiza, umjesto toga podupirući zavisnost; 162