STOP BRANAMA - ZIVOT REKAMA !

Predgovor tre]em izdanju Za samo šest godina napraviti i treće izdanje knjige čija je tematika daleko od beletristike, može samo značiti da je tema koju knjiga obrađuje jedinstvena i aktuelna. Korištenje knjige ne samo u BiH nego i u širem regionu rezultiralo je educiranjem šireg kruga zaštitnika prirode, a naročito u okviru ugroženih rijeka.

Knjiga pomaže da se hidroenergetski projekti koji se planiraju na nizu rijeka u regionu (Drina, Lim, Morača...) sagledaju i sa one druge, ružne, negativne strane koja se prešutkuje u studijama izvodljivosti i studijama uticaja na okoliš. Knjiga pomaže lokalnoj zajednici i afektiranom stanovništvu da sagledaju prave razmjere negativnih utjecaja na okoliš i prirodu i artikulišu svoje pravo na prirodni resurs.

Razlog više za ovo treće dopunjeno izdanje je potreba da se knjiga dopuni najnovijim zbivanjima oko planiranja i izgradnje više hidroelektrana na gornjem toku Neretve, na vodotoku u oba entiteta.

Na globalnom planu svijet se još jednom suočava sa konstatacijom da su energija i ekologija u neposrednoj međuzavisnosti, nažalost u negativnom kontekstu.

Ekocid planetarnih razmjera desio se u Meksičkom zaljevu uslijed havarije naftne platforme kompanije BP (British Petroleum). Milioni barela nafte istjecali su preko tri mjeseca iz bušotine na velikoj dubini za koju tehničari nisu imali rješenje kako da je zatvore. Nedavno je Komisija Kongresa SAD pružila argumentirane dokaze da je do katastrofe došlo zbog namjere BP da načini uštede u eksploataciji reda veličine nekoliko miliona dolara. Posljedice profitne gladi rezultirale su desetinama milijardi štete i nepopravljivim štetama po ekosistem. Ove uštede na račun prirode i okoliša stalna su praksa energetičara davno prepoznate i u industriji velikih brana za hidroelektrane.

El Ninjo, direktna posljedica klimatskih promjena, usljed globalnog zagrijavanja uzima svoj danak u Australiji, Brazilu, Šri Lanki... Na sjevernoj polulopti Zemlje posljedice radikalnih klimatskih promjena očituju se u ledenoj zimi i velikim snježnim padavinama u SAD, Europi, Kini i dr. usljed čega je više dana prosto blokiran život.

Pred isticanje roka primjene Kjoto protokola (2012. god.) svijet na konferenciji o klimatskim promjenama u Kopenhagenu i Cancunu pokušava naći zamjenske mehanizme za smanjenje emisije stakleničkih plinova. Više u naučnim krugovima ne postoji dilema da li su emisija stakleničkih plinova najdirektnija veza sa globalnim zagrijavanjem koje se očituje u radikalnim klimatskim promjenama.

Problem je još uvijek što najveći emiteri stakleničkih plinova nisu spremni radikalnije smanjiti emisiju stakleničkih plinova (SAD, Kina, Indija) te se skupovi završavaju bez utvrđivanja novih mehanizama, tek sa formiranjem fondova za nerazvijene zemlje.

Kao posljedica negativnih uticaja fosilnih goriva u svijetu se ipak dešavaju pozitivne aktivnosti: hiljade i hiljade novih vjetroelektrana i solarnih kolektora povećavaju udio obnovljivih izvora energije. Ali njih prate i negativni trendovi: 13