intervju dana
Dubravka Ĺ uica, h
U OD D
strogo o
birati g
10
15. 5. 2015. DANI
, hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu
DNOSU S EU
go je zabranjeno
grožđice iz torte Unija se protivi selektivnom ispunjavanju kriterija. Nepobitna je činjenica da jedino Hrvati od konstitutivnih naroda u BiH nemaju RTV kanal na vlastitom jeziku i sasvim je legitimno pravo inzistirati na tome, posebice ako uzmemo u obzir da BiH želi biti dio EU, u kojoj nerijetko i manjine imaju RTV kanale na maternjim jezicima
Razgovarao: Josip Vričko
J
oš sredinom travnja, prvo na Odbo ru za vanj sku po li ti ku, a odmah potom i na sjednici Europskog parlamenta, Bosna i Hercegovina je nakon dugo vremena bila središnja tema; Već i to je bio dobar signal za zemlju pomalo zaboravljenu na rubu Balkana. Pritom je veliku pozornost nekih bh., osobito temeljne bošnjačke stranke, izazvao angažman hrvatskih europarlamentaraca, na “hrvatskim temama” ponajprije. Štoviše, SDA ga, primjerice, smatra neprimjerenim. Hrvatska zastupnica Dubravka Šuica praktički od početka svoga europskoga mandata govori o tzv. hrvatskom kanalu, pa je i to bio povod za ovaj interview Dana. Jasno, uz sve ostalo što se potkraj prošlog mjeseca našlo pred europarlamentarcima, a tiče se BiH - njezinih integracijskih ambicija i realnih mogućnosti da se one os-
DANI 15. 5. 2015.
Susjedne zemlje mogu puno efikasnije koristiti poziciju Hrvatske, kao članice EU, u procesu europskih integracija budući da je u interesu Hrvatske da postanu dio EU, ali tek nakon ispunjenja postavljenih kriterija i provođenja reformi, što je, između ostalog, bio preduvjet hrvatskog članstva u EU
tvare. Ali i regiona u kojem se kronično “proizvodi višak povijesti”. DANI: Go spo đo Šu ica, Europski parlament usvojio je potkraj travnja rezoluciju o napretku Bosne i Hercegovine na temelju izvješća rumunjskog zastupnika Cristiana Prede. Hrvatski europarlamentarci mogu biti zadovoljni, prije svega zbog činjenice jer su prošli i njihovi amandmani. Prvenstveno mislim na amandman kojim se nova vlast u BiH poziva da slijedi načela federalizma i supsidijarnosti. ŠUICA: Rezolucija nagovještava bolje dane za BiH kada govorimo o europskoj perspektivi, a uskoro stupa na snagu i Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. Ipak, da bi se osjetili konkretniji pomaci, važno je uložiti još puno napora te će biti potrebno provesti ne samo ekonomske i socijalne nego i neophodne ustavne reforme temeljene na principima federalizma, sup-
sidijarnosti i decentralizacije koji su jedini čvrst okvir za stvaranje funkcionalne BiH, što su prepoznali i ostali zastupnici u Europskom parlamentu. DANI: No, baš je europski izvjestitelj uoči travanjskog zasjedanja, a kasnije i u brojnim intervjuima za bh. medije, kazao kako nije pravi trenutak da se vode rasprave o promjeni Ustava. Naročito nakon usvajanja njemačko-britanske inicijative. Kakav je Vaš stav u svezi s “pravim trenutkom”. Primjerice, Tonino Picula vjeruje kako će se poklonici čekanja “boljih vremena” kadtad morati suočiti s hrvatskim pitanjem. Pa, bolje onda prije, negoli kasnije! ŠUICA: Formiranjem novog sastava Europske komisije dogodio se zaokret europske politike prema BiH, što su više puta naglasili povjerenik za europsku politiku susjedstva i pregovore o proširenju Johanes Hahn i visoka povjereni-
11
intervju dana ca Federica Mogherini. Taj novi pristup Europske unije prema BiH u prvi plan stavlja poticanje gospodarskih i socijalnih reformi, te učin ko vi tu ko or di na ci ju europskih poslova na svim razinama vlasti, kao i stupanje na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, no s druge strane, to ne znači da se neće postupno ići prema ustavnim promjenama kada za to dođe vrijeme. U Europskom parlamentu razgovaramo o Daytonu i svjesni smo činjenice da je taj Ugovor bio najprikladnije rješenje za BiH kada je potpisan, ali isto tako smo svjesni da Dayton danas, 20 godina poslije, u određenim segmentima ograničava napredak BiH. DANI: O delikatnosti “slučaja federalizacija” možda najbolje govori potencijalna uspostava TV kanala na hrvatskom jeziku, koji je izazvao žestoke političke prijepore. Uostalom, i sami ste polemizirali s najjačom bošnjačkom strankom, koja uspostavu hrvatskog kanala drži retrogradnom. Dok, pak, srpske stranke nemaju ništa protiv, ali samo pod uvjetom da se formiraju dva kanala u okviru postojeće Federalne televizije. Pa se tako, zapravo, ponavlja priča o trećem entitetu. ŠUICA: U tekst Rezolucije uvršten je paragraf koji traži radiotelevizijsko emitiranje programa na sva tri službena jezika, kao i pluralizam, te slobodu medija nadajući se da će se postupno stvoriti pre tpos tav ke za pro mje ne izbornog zakonodavstva. Sve politike Europske unije su strateške i transparentne pa tako i politika prema BiH, što političke lidere koji osporavaju uspostavu RTV kanala na hrvatskom jeziku brine jer su postali svjesni da je u partnerskom odnosu s EU strogo zabranjeno “birati grožđice iz torte”, odnosno da se Unija protivi selektivnom ispunjavanju kriterija. Nepobitna je činjenica da jedino Hrvati od konstitutivnih naroda u BiH nemaju RTV kanal na vlastitom jeziku i sasvim je legitimno pravo inzistirati na tome, posebice ako uzmemo u obzir da BiH želi biti dio EU, u kojoj nerijetko i manjine imaju RTV kanale na materinjim jezicima. DANI: Kad smo već spomenuli SDA, moramo podsjetiti kako su nezadovoljni (i) što hrvatski europarlamentarci uglavnom
12
Taj novi pristup Europske unije prema BiH u prvi plan stavlja poticanje gospodarskih i socijalnih reformi, te učinkovitu koordinaciju europskih poslova na svim razinama vlasti, kao i stupanje na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, no s druge strane, to ne znači da se neće postupno ići prema ustavnim promjenama kada za to dođe vrijeme
tretiraju hrvatsko pitanje u BiH. Je li ova optužba utemeljena? ŠUICA: Iako mi, hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu, djelujemo u različitim političkim obiteljima i imamo različita uvjerenja, kada je riječ o BiH, naš stav je jedinstven, a to je vrlo snažna podrška BiH na njenom europskom putu, pri čemu ćemo u okviru svojih mogućnosti učiniti sve da BiH što kvalitetnije ispuni europske kriterije. Značajan je bio naš doprinos da Rezolucija bude sveobuhvatna, a usvojeni su prijedlozi koji se odnose na visoke standarde zaštite okoliša, uz spominjanje zagađenja iz Rafinerije u Bosanskom Brodu, kao i zaštite rijeka Neretve i Trebišnjice, što je u interesu svih stanovnika BiH bez obzira na etničku i vjersku pripadnost. DANI: Moj je dojam kako u regionu, osobito Hrvatskoj susjedne zemlje nisu (još) svjesne činjenice da se hrvatski glas sad čuje na mjestu gdje se donose najvažnije odluke za budućnost
Unije. Reakcija Srbije u slučaju Šešelj i intervencija hrvatskih zastupnika možda je najilustrativnija za ovu tvrdnju... ŠUICA: Iako naši građani možda nisu osjetili sve blagodati Europske unije zbog inertnosti aktualne Vlade, naši europarlamentarci su ravnopravni sa kolegama iz Njemačke, Švedske, Velike Britanije ili Bugarske, te smatram da smo se dobro pozicionirali, a da se naš glas čuje potvrđuju svi pokazatelji. Smatram da susjedne zemlje mogu puno efikasnije koristiti poziciju Hrvatske kao članice EU u procesu europskih integracija, budući da je u interesu Hrvatske da postanu dio EU, ali tek nakon ispunjenja postavljenih kriterija i provođenja reformi, što je, između ostalog, bio preduvjet hrvatskog članstva u EU. DANI: Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju stupa na snagu 1. lipnja i to se, u biti, smatra prvim korakom na putu u EU. Međutim, ovakva - u “luđačku košulju” spakirana država je 15. 5. 2015. DANI
Stoga je Unija u prvi plan stavila gospodarske i socijalne reforme, čemu bi uvelike trebala doprinijeti implementacija Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju koji je u ovom trenutku jedini efikasan i mehanizam Unije i vjetar u leđa BiH za ostvarenje napretka, nakon čega bi se trebale stvoriti pretpostavke za ustavne promjene. DANI: Usto, i kad počnu dolaziti dobre vijesti o Bosni, dogodi se, primjerice, Zvornik. Ili Dodikova rezolucija o slobodnoj i samostalnoj Republici Srpskoj... ŠUICA: U Rezoluciji smo nedvosmisleno osudili teroristički napad počinjen u Zvorniku 27. travnja na policijsku postaju kada je jedan policajac izgubio život, a još dva su ranjena. Parlament je također osudio ekstremističku ideologiju koja stoji iza napada i pozvao je nadležne sigurnosne agencije i pravosudne institucije na suradnju u provođenju brze i temeljite istrage s ci-
bjelodano institucionalno manjkava. Slijedom čega se nameće pitanje koliko je BiH - s ustavnim promjenama na čekanju - uopće perspektivan, da ne velim kredibilan pretendent? ŠUICA: Imam dojam da su konstitutivni narodi u BiH ravno pra vni “de iure” i “de facto” samo kada je riječ o nezaposlenosti i siromaštvu, a to su gorući problemi koji tište sve građa ne BiH.
DANI 15. 5. 2015.
Imam dojam da su konstitutivni narodi u BiH ravnopravni “de iure” i “de facto” samo kada je riječ o nezaposlenosti i siromaštvu, a to su gorući problemi koji tište sve građane BiH. Stoga je Unija u prvi plan stavila gospodarske i socijalne reforme, čemu bi uvelike trebala doprinijeti implementacija Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju
ljem sprječavanja mogućih budućih napada. Isto tako, u Rezoluciji smo izrazili duboku zabrinutost zbog izjave usvojene 25. travnja 2015. godine na kongresu Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) u Istočnom Sa ra je vu, ko ja po zi va između ostalog i na referendum o nezavisnosti Republike Srpske 2018., na gla siv ši da pre ma Daytonskom sporazumu Republika Srpska nema pravo na odcjepljenje. Podsjetili smo da su se sve političke snage, uključujući i SNSD, obvezale na poštivanje suvereniteta, teritorijalnog integriteta i političke neovisnosti Bosne i Hercegovine, dok ovakvi postupci nepotrebno narušavaju demokratsko funkcioniranje i europski put BiH. DANI: Povremeno se u europskoj diplomaciji (ali i Washingtonu), a i u ovdašnjim političkim krugovima aktualizira teza o organiziranju Daytona II. Mislite li kako bi to bilo dobro rješenje? ŠUICA: Činjenica je da je Dayton s vremenom pokazao određene nedostatke, koji nitko ne može mijenjati samoinicijativno, a da bi se krenulo u organiziranje Daytona II, mora se postići dogovor relevantnih političkih čimbenika u BiH i međunarodne zajednice kako bi se postiglo najbolje moguće rješenje, a da pri tome niti jedna strana u postupku ne bude oštećena. DANI: U Hrvatskoj su mogući i prijevremeni izbori, a aktualna istraživanja javnog mnijenja govore kako je (Vaš) HDZ izraziti favorit. Kako bi se povratak na vlast tre nu ta čno naj ja če oporbene stranke reflektirao na odnose Hrvatska - BiH? ŠUICA: Polazeći od ustavne obveze Republike Hrvatske prema Hrvatima koji žive izvan RH i obveze koja proizlazi iz Daytonskog mirovnog sporazuma i međunarodnog prava temeljenog na načelima dobrosusjedskih odnosa, Hrvatska podržava susjednu i europsku BiH na putu euroatlantskih integracija kao jamca daljnjeg demokratskog razvoja, a smatram da se stav HDZ-a o tom pitanju neće mijenjati jer Hrvatska želi biti most za BiH i ostale zemlje u susjedstvu prema EU, podržavajući pri tome i službene stavove legitimno izabranih hrvatskih političkih predstavnika u BiH. ■
13