8 Spektar
Slobodna Dalmacija Subota, 13.9.2014.
Transatlantsko trgovinsko i investicijsko partnerstvo (TTIP) je trgovinski sporazum o kojem pregovaraju EU i SAD. Pregovori su počeli u srpnju prošle godine. Do sada se održalo šest rundi, a kraj još nije na vidiku. U ime EU-a pregovara Europska komisija na temelju smjernica koje daju nacionalni ministri u Vijeću EU-a. O pregovorima Europska komisija izvješćuje i Europski parlament. Na kraju će Vijeće EU-a zajedno s Europskim parlamentom prihvatiti ili odbaciti prijedlog sporazuma. Cilj sporazuma je uklanjanje prepreka trgovini. To se odnosi na carine i “nepotrebne“ propise. Tako bi se povećao promet robe i usluga te povećala ulaganja između EU-a i SAD-a.
Skrivene ‘karte’ Procjenjuje se da bi ekonomija EU-a mogla godišnje od toga imati korist od 119 milijardi eura. Europska komisija navodi podatak da bi to iznosilo 545 eura po prosječnom domaćinstvu u EU-u. Naravno, ključna riječ je prosječno. Jedno od važnijih pitanja je koliko bi od sporazuma imale koristi velike multinacionalne tvrtke, a koliko male i srednje tvrtke kao izvoznici te kao dobavljači za velike tvrtke. Carine između EU-a i SAD-a inače prosječno iznose oko četiri po-
Prijepori Trgovinski sporazum o kojemu raspravljaju EU i SAD još uvijek je obavijen velom tajni
Pregovori puni
prigovora Iako Europska komisija tvrdi da neće biti nikakvih kompromisa oko sigurnosti, zaštite potrošača i zaštite okoliša, to ćemo moći provjeriti tek kada dobijemo konačni prijedlog sporazuma. Europska komisija ističe da je u pregovorima nužna povjerljivost Piše Goran Kotur
Jedno od važnijih pitanja je koliko bi od sporazuma imale koristi velike multinacionalne tvrtke, a koliko male i srednje tvrtke kao izvoznici te kao dobavljači za velike tvrtke
sto. Najviše koristi donijelo bi uklanjanje određenih pravila i propisa. Što bi to značilo u praksi? Europska komisija navodi da, primjerice, EU i SAD imaju visoke standarde sigurnosti automobila. Moglo bi se omogućiti uzajamno priznavanje standarda, tako da se automobili za koje je dokazano da su sigurni u EU-u mogu prodavati u SAD-u, i obrnuto, a da ne moraju prolaziti dodatna ispitivanja i prilagodbe. Drugi primjer bio bi moguće otvaranje javnih natječaja vlade SAD-a europskim tvrtkama. Treći primjer bio bi uklanjanje necarinskih prepreka za izvoz sireva, mliječnih proizvoda, jabuka i kruški iz Unije u SAD. Iako Europska komisija tvrdi da neće biti nikakvih kompromisa oko sigurnosti, zaštite potrošača i zaštite okoliša, to ćemo moći provjeriti tek kada dobijemo konačni prijedlog sporazuma. Europska komisija ističe da je u pregovorima
nužna povjerljivost, kako se SADu ne bi otkrile europske pregovaračke “karte“. Teško je povjerovati da američki pregovarači zaista ne znaju sve o europskim “kartama“. Velik broj zastupnika u Europskom parlamentu i udruga civilnog društva smatra da javnost o tim iznimno važnim pregovorima premalo zna.
Potrebna je rasprava Za sada, dakle, moramo Europskoj komisiji vjerovati na riječ da pravila koja štite ljudski život i zdravlje, zdravlje i dobrobit životinja, okoliš i interese potrošača neće biti dio pregovora. To se, primjerice, odnosi na pravila o genetski modificiranim organizmima i hormonima. Doduše, prema pravilima EUa, GMO se i sada može prodavati u Uniji, a odobrena su 52 GMO-a. Spomenimo i da bi sporazum mogao utjecati na povećanje emisija CO2, povećanje količine otpada,
smanjivanje bioraznolikosti i veće korištenje prirodnih resursa. Sporno je i pregovaranje o odredbama o rješavanju sporova između investitora i države kako bi se tako bolje zaštitili investitori. Čuju se primjedbe da se takvim odredbama značajno ograničava nacionalni suverenitet, ali i demokracija. Ov i će pregovor i v jerojatno imati velik utjecaj na život građana EU-a, pa tako i hrvatskih građana. Zato je potrebno da se u našoj javnosti puno više raspravlja o ovoj temi. Stoga smo kontaktirali pet od ukupno jedanaest hrvatskih zastupnika u Europskom parlamentu. Svi su se odmah odazvali našem pozivu da iznesu svoj stav o sadržaju i transparentnosti pregovora. Naši eurozastupnici uglavnom podržavaju transatlantsko trgovinsko i investicijsko partnerstvo, ali, neki manje, a neki više, pozivaju na oprez.
Picula: Preduvjet je slobodno kretanje »»“Preduvjet slobodnoj trgovini robe između SAD-a i EU-a svakako treba biti slobodno kretanje građana, što nije slučaj za državljane Hrvatske i još četiri članice Unije čiji građani trebaju vizu za ulazak u SAD. Transatlantsko trgovinsko i investicijsko partnerstvo prije svega vidim kao veliku priliku za hrvatske male i srednje poduzetnike koje sadašnje trgovinske prepreke opterećuju više nego velika poduzeća, što će, uz zaštitu zemljopisnog podrijetla proizvoda, svakako pridonijeti njihovoj konkurentnosti. Za razliku od mnogih vrijednosti koje SAD i EU već dijele, poljoprivredna se proizvodnja odvija u bitno drugačijim okolnostima. To je, uz zaštitu podataka, jedan od ključnih sektora u kojima pregovarači EU-a moraju održati obećanje kako neće doći do snižavanja standarda. Građanima je potrebno omogućiti da se suprotstave uvođenju genetski modificiranih organizama i hormonski tretiranoj hrani te da privatni podaci ostanu zaštićeni. Nadam se kako će nastavak pregovora donijeti pozitivne pomake, kao i bolju informiranost o pregovorima. Ako ga se iskoristi kao platformu za izmjenu najboljih praksi, sporazum može omogućiti ekonomski rast i pridonijeti blagostanju građana”, ističe Tonino Picula, član Odbora za vanjske poslove Europskog parlamenta.