2 minute read

Kakvo je vino takav je i čovek

Kroz istoriju je poznat kao Banmonostor, Banostar, Banoštar, Bononija, Malata, Petrik, Petrikon, Kew, Kw, Kõ, a od XIV veka Banoštor (Banov Manastir). Hrišćanska crkva (IV vek), manastir (XII), pravoslavna crkva (1682.), rimokatolička Svetog Rudolfa (1913.), finansirana od strane grofa Koteka, osnovne su tačke oko kojih se formiralo naselje, koje danas broji između 750 i 800 duša. Na vrhuncu razvoja, posle Prvog svetkog rata, Banoštor je imao 1.200 stanovnika, ali nikada više. Svojoj posebnosti, Banoštor može da zahvali specifičnom položaju, na padinama Fruške gore s jedne i Dunava s druge strane. Ali, vino mu je odredilo karakter. Jer, obronke Fruške gore oduvek su krasili vinogradi, a Dunav im je darovao „drugo“ sunce, i davao slađi rod.

Banoštor je dobar domaćin dvema manifestacijama: Međunarodnom Danu Dunava i Banoštorskoj berbi grožđa, prvoj u godišnjem kalendaru grožđebala u Srbiji. - Banoštor je vinsko selo u kojem je ove godine po 25 put, prvog vikenda septembra, obeležena dvodnevna manifestacija „Dani grožđa u Banoštoru“. Prošle godine smo obeležili tako što smo ugostili 70-tak sponzora, koji su tokom godina pomagali održavanje ove manifestacije, u ime dosadašnje i buduće saradnje. Ove godine dozvolili su nam da održimo manifestaciju u nešto skromnijem obimu, ali okupili smo lep broj lokalnih vinara, proizvođača suvomesnatih proizvoda, udruženja žena, umetnika - kaže Radivoj Ćega Rakić, predsednik Mesne zajednice Banoštor, dodajući da je ovo mesto zahvaljujući manifestaciji „Dani grožđa“ postalo broj jedan u beočinskoj opštini, da se sve što se proizvede vina i proda, a publika dolazi i mimo manifestacije u posetu vinarijama gde se organizuju degustacije i druženja. Razumejući značaj turizma za razvoj mesta, pre svega kroz promociju svojih vina, znatno je uvećan broj smeštajnih kapaciteta, od restorana-hotela ATOS u naselju Koruška na samoj obali Dunava i nekolicine apartmana, popunjenih tokom cele godine. Za boravak ovu lokaciju biraju i lovci iz Italije, koji dolaze u lov na divlje patke u „Susečki rit“, ali vole da piju vinu i druže se u banoštorskim vinarijama. - To je sve postignuto jakom voljom i radom. Gde god se pojavimo, naša vina osvajaju medalje, a kada me ko pita koje je najbolje vino u Banoštoru ja kažem: „Sva su dobra!“ Lično ne mogu da stanem ni na jednu stranu. Mi na ovo malo sela imamo 12 registrovanih vinarija, oko 250 ha vinograda i volimo da naglasimo, 1.000 litara vina po stanovniku. Sve banoštorske vinarije primaju goste, neke više, neke manje, a neke malo ozbiljnije - ističe predsednik, koji ne propušta priliku da kaže da je Banoštor selo koje ima budućnost: - Banoštor je selo puno dece. Gotovo svaka porodica ima po troje, jedna čak osmoro. U toj mladosti je budućnost i već naredne godine planiramo da mi, stariji sedimo sa strane i sugestijama pomažemo našim naslednicima u organizaciji manifestacije. Verujemo u njih i siguran sam da će to raditi dobro.

Advertisement

Banoštor je i mesto vina i druženja. - Ako nam neko nedelju dana ne dođe u gosti postajemo nervozni. Kroz ta druženja se ostvaruju i poslovi, tekući, svakodnevni i oni ozbiljniji. Za druženje je potrebno vino. Ne volim da se hvalim, ali smo imali i Boga u pomoći, da su ona ovakvog kvaliteta - objašnjava Radivoj koji poput pravog Banoštorca ima šest jutara zemlje i registovan Podrum „Ćega“ sa godišnjom produkcijom od 15 - 20.000 litara vina. Gospodin Rakić to radi iz hobija, ali smatra da je to dobro za školovanje unučadi, jer su grožđe i vino sinonimi za sigurnost.

Sa dodele nagrada najboljim vinarima.

U mladima je budućnost Banoštora

This article is from: