Dnevne novine 6. jul 2020. by Dnevne Novine

UPRKOS COVID 19 USPJEŠNO ORGANIZOVAN LJETNJI VOJNI KAMP 2020. GODINE ■ 24 25

DR MUHAMED BOROGOVAC, NEKADAŠNJI SARADNIK INSTITUTA U LJUBLJANI ZA DN

Vojnički život iskusilo 65 crnogorskih srednjoškolaca

Blaćenjem Crne Gore i Đukanovića IFIMES usvojio srpsku politiku

■ 6 7

PONEDJELJAK, 6. 7. 2020. BROJ 2725 GODINA VIII Izdavač: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

NKT: KAKAV NALOGODAVAC, TAKVI IZVRŠIOCI ■ 3

DF učinio sve da ugrozi borbu za zdravlje građana IJZ: U BOLNICAMA 74 PACIJENTA

■ 16

Juče registrovan 61 novi slučaj korona virusa PREDSJEDNIK SINDIKATA UP MLADEN ŠUŠKAVČEVIĆ ZA DN:

ODLUKOM SUDIJE ZA ISTRAGU VLADIMIRA NOVOVIĆA ■ 14

Eraković

IZBORI U HRVATSKOJ

UBJEDLJIVA ■ 27 ■ 12 13 Za tri mjeseca Bračni par Kasalica POBJEDA HDZ-A braniće se sa slobode napadnuto 178 policajaca MOJKOVČANI NAMJERAVAJU DA OŽIVE RADNE AKCIJE ■ 22 23

ZA NAJBOLJE PONUDE:

Lijepo stoji brigadirska bluza

marketing@dnovine.me

+382 20 252 900

POLITIKA

PONEDJELJAK, 6. 7. 2020.

GLAVNI PREGOVARAČ ALEKSANDAR DRLJEVIĆ UVJEREN

Šehović

POTPREDSJEDNIK SD DAMIR ŠEHOVIĆ

Crna Gora je građanska, a ne nacionalistička država Socijaldemokrate će na izborima 30. avgusta ostvariti makar duplo bolji rezultat u odnosu na prethodne, održane prije četiri godine, ocijenio je potpredsjednik te partije Damir Šehović i poručio da je Crna Gora građanska, a ne nacionalistička država. On je podsjetio da je SD jednoglasno donijela odluku o samostalnom nastupu na predstojećim izborima. “To je najbolja moguća potvrda da sa velikim entuzijazmom ulazimo u kampanju, tokom koje ćemo sa zadovoljstvom predstaviti naše dosadašnje učinke u resorima kojima smo upravljali, kao i konkretna rješenja za izazove koji nam predstoje u narednom četvorogodišnjem periodu u budućoj vlasti”, kazao je Šehović u intervjuu agenciji MINA. On je rekao da su civilizovanost, umjerenost i posvećenost poslu ono što je našem društvu neophodno, a ne svađa, isključivost i bahatost. “Crna Gora se voli radom, a ne busanjem u prsa“, poručio je Šehović. Kako je kazao, Socijaldemokrate bolje nego bilo ko drugi zna mane ove vlasti, i svjesni su da Crna Gora treba da se mijenja, “ali se pod izgovorom potrebe za promjenama ne smije rušiti”. „Potrebne su nam promjene koje će našem društvu obezbijediti prosperitet, a ne promjene koje će ga odvesti u haos. Na tom ispitu su neke izvorne suverenističke partije pale na ispitu. SD nije“, rekao je Šehović i poručio da imaju veliku odgovornost. Šehović smatra da je politički cirkus, koji je doživio vrhunac dešavanjima u Budvi, najbolja potvrda deficita ozbiljne politike, a viška politikantstva. „SD ima svoj jasan stav i oko izliva primitivizma koji smo

imali priliku da vidimo od opozicionih politikčih struktura u Budvi, o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti, kao uostalom i oko svih drugih aktuelnih tema. Sa nama su svi načisto. Međutim, veoma vodimo računa na koji način taj stav saopštavamo i politički djelujemo“, kazao je on. On je poručio da nema sumnje da većinska, samosvjesna Crna Gora nema nikakvu dilemu da država nije nacionalistička, nego građanska, i da jedino kao građanska može biti vječna. „Kao što ima još manju dilemu o tome da između povratka u 90-e, etničke podjele i ćeranja po Crnoj Gori u koje bi opozicija da nas vrati, i puta u budućnost, u evropske integracije, koji simbolizuje ova vladajuća većina, i nije tako teško napraviti pravi izbor“, rekao je Šehović. On je uvjeren da će ubjedljivije nego 2016. godine pobijediti na ovim izborima. „Povećana količina nervoze u opozicionim krugovima koja je u javnim nastupima evidnentna, na najbolji mogući način potvrđuje da su i oni svog poraza svjesni“, kazao je Šehović. Šehović je najavio da će odluku o načinu izlaska na lokalne izbore donijeti organi partije u jasno definisanoj proceduri. „Spremni smo za samostalan nastup u svim sredinama u kojima će se lokalni izbori održati, a da li će eventulno u nekima od njih nastupiti u koalicionom aranžmanu sa subjektima koji dijele osnovna ideološka opredjeljenja - građanske, multietničke, antifašističke i evroatlantske Crne Gore, od mnogo toga zavisi“, rekao je Šehović, dodajući da će konačne odluke biti donijete brzo. R.P.

I PORED AKTUELNIH IZAZOVA POLITIKA PROŠIRENJA NEĆE BITI ZANEMARENA

Politika proširenja, usljed izazova širokih razmjera kakav je pandemija korona virusa, neće biti glavna tema predstojećeg polugodišta, ali to pitanje neće ostati zanemareno na agendi prioriteta predsjedavanja Njemačke Savjetom Evropske unije, kazao je glavni pregovarač Aleksandar Drljević. On je za agenciju MINA kazao da je Vlada Njemačke na sjednici održanoj 24. juna ove godine usvojila Program predsjedavanja te zemlje Savjetom EU, u kojem se ističe da je približavanje zemalja Zapadnog Balkana EU i strateški interes Unije. Prema njegovim riječima, zbog situacije koja je nastala usljed pandemije COVID-19 za očekivati je da će pažnja u na-

rednih šest mjeseci prvenstveno biti posvećena borbi protiv pandemije korona virusa i oporavku ekonomije koja je u najgoroj krizi od Drugog svjetskog rata. Kako je dodao, ne treba zaboraviti da Njemačka teži da tokom predsjedavanja definiše odnose EU s Velikom Britanijom, kao i da će poseban fokus biti na usvajanju višegodišnjeg finansijskog okvira Unije 2021-2027. „Ipak, uvjereni smo da Njemačka, kako za vrijeme presjedavanja Savjetom, tako i kao aktivna i uticajna članica EU, prati pregovore sa Crnom Gorom i ostalim zemljama regiona, te da će na pravi način prepoznati napore koje ulažemo na planu reformskih aktivnosti“, kazao je Drljević.

On je naveo da se Crna Gora, nakon otvaranja poglavlja 8, okreće sljedećoj, veoma zahtjevnoj fazi postepenog zatvaranja pregovaračkih poglavlja, pa je u tom cilju maksimalno usmjerena na ispunjenje preostalih obaveza iz završnih mjerila. „Iako politika proširenja, usljed izazova širokih razmjera kakav je pandemija korona virusa, zasigurno neće biti glavna tema predstojećeg polugodišta, ipak očekujemo da to pitanje neće ostati zanemareno na agendi prioriteta njemačkog predsjedavanja“, rekao je Drljević. Upitan da prokomentariše navode da je Zapadni Balkan bio planiran kao jedan od fokusa njemačkog predsjedavanja, ali da je zbog krize izazvane CO-

ČLAN IZVRŠNOG ODBORA DPS NIKŠIĆ KREATORIMA SPISKOVA O PO

NIKOLIĆ: MANITE SE OBMAN Član Izvršnog odbora DPS Nikšić i direktor Gimnazije “Stojan Cerović” Boris Nikolić pozvao je, one koji sakupljaju potpise da se manu obmanjivanja i zamajavanja javnosti sa spiskovima, jer je, kako tvrdi, podršku SPC potpisalo nešto manje od pet odsto zaposlenih u školskim i predškolskim ustanovama u tom gradu. On je naglasio da namjera nikšićkog DPS-a nije bila da prebrojavaju, dijele i prave različite spiskove sugrađana. “U tu igru upustio se neko drugi, neko kome su podjele, suprotstavljanje jednih drugima, dijeljenje na vas i nas, osnovna platforma djelovanja. Ali pompezno najavljeni spisak zaposlenih u nikšićkim obrazovnim ustano-

Nikolić

vama koji podržavaju SPC i njenu predizbornu kampanju, indikativan je i jasno oslikava stvarno stanje”, kaže Nikolić, dodajući da je podršku potpisalo nešto manje od pet odsto zaposlenih u školskim i predškolskim ustano-

vama u našem gradu. “Ovaj procenat navodimo da opovrgnemo sve manipulacije kojim se ovih dana služe sakupljači potpisa, inače veoma unosno i popularno zanimanje odnedavno kod nas. Vođe-

PONEDJELJAK, 6. 7. 2020.

Drljević

A Ohrabrujuće poruke Njemačke

Na pitanje šta Crna Gora može da očekuje od predsjedavanja Njemačke EU, glavni pregovarač Aleksandar Drljević je odgovorio da su u aktuelnom trenutku poruke koje dolaze s diplomatskih adresa Njemačke zaista ohrabrujuće za cijeli Zapadni Balkan i njegov dalji evropski put. Drljević je rekao da je za Crnu Goru, kao najnaprednijeg kandidata za članstvo u EU, od krucijalne važnosti da perspektiva članstva ostane visoko na agendi Unije i da snažna politička podrška reformskim procesima od strane EU bude prisutna u kontinuitetu.

„Kao što je opšte poznato, Njemačka je u ekonomskom i političkom smislu, jedna od ključnih zemalja EU i kao takva je od strateškog značaja za Crnu Goru, kako u smislu razvoja kvalitetnih i sadržajnih bilateralnih odnosa, tako i u pogledu njemačke ekspertske podrške i pomoći u realizaciji naših vanjskopolitičkih ciljeva“, kazao je Drljević. On je podsjetio da je kroz Berlinski proces Njemačka već pokazala snažnu i nedvosmislenu podršku vjerodostojnoj pespektivi članstva u EU država Zapadnog Balkana.

VID-19 došlo do uspostavljanja novih prioriteta, on je odgovorio potvrdno, navodeći da će se Njemačka suočavati sa velikim izazovima za vrijeme predsjedavanja Savjetom.

“Naročito imajući u vidu da se od njih očekuje da, u prvom redu, pruže pomoć i podršku državama članicama da postignu sporazum o fondu za oporavak od pandemije Covid-19“, dodao je Drljević. R.P.

ODRŠCI SPC PORUČIO

NJIVANJA JAVNOSTI ni onom starom “ako i nije istina, ali je dobro izmišljeno” kreatori spiskova zaboravljaju na to da se na desetine hiljada Nikšićana ne nalaze na njihovim spiskovima i listama, da desetine hiljada naših sugrađana vjeruje u građansku, multietničku i multikonfesionalnu Crnu Goru”, kazao je Nikolić. I profesor geografije u nikšićkoj gimnaziji “Stojan Cerović” Mijuško Mićanović demantovao je da je potpisao apel prosvjetnih radnika iz Nikšića u kojem se izražava protest protiv Zakona o slobodi vjeroispovijesti. “Nijesam, niti ću ikada, dati svoj potpis izbornoj listi SPC, kojom agituje ovih dana protiv Crne Gore, unižavajući sve vrijed-

nosti kako profesorske tako i svake druge profesije, ne bi li ostvarili svoje zlonamjerne ciljeve”, poručio je Mićanović. Nijesu samo pojedini Nikšićani iznenađeni objavljivanjem svojih imena među onima koji su navodno podržali SPC. Ovih dana bilo je dosta demantija i reagovanja, a među njima je i slikarka Milena Jovović. Ona je poručila da joj peticija nije dostavljena na potpis, pa je, samim tim, nije potpisala, niti je ko pitao za saglasnost da se njeno ime nađe na spisku. Zloupotreba njenog imena, kako je rekla, predstavlja krajnje neetički odnos autora peticije i medija koji su je objavili. R.P.

POLITIKA

CRNOGORSKI PREDSJEDNIK UPUTIO TELEGRAM SAUČEŠĆA

Đukanović: Ponosili smo se prijateljstvom sa Bancem

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović uputio je porodici Banac telegram saučešća povodom smrti hrvatskog istoričara i pisca Iva Banca. Đukanović u telegramu navodi da je sa iskrenim žaljenjem primio vijest o smrti Banca. “Otišao je jedan od posljednjih velikana sa jugoslovenskih prostora, erudita, naučnik, čovjek rijetkih ljudskih vrlina koji je u

Evropi i svijetu reprezentovao kulturne vrijednosti ne samo hrvatskog, nego svih naših naroda”, naveo je Đukanović. U telegramu se navodi da smo mi se mi u Crnoj Gori “ponosili njegovim prijateljstvom, zahvalni za snažnu podršku u odbrani prava na slobodu u odsudnim trenucima naše novije istorije, i za međunarodnu afirmaciju savremene crnogorske države”.

“Kao uzorni izdanak stare dubrovačke porodice, Ivo je svojim životom svjedočio o bliskosti naših veza kroz vjekove. Zajedno s Vama žale ga mnogi prijatelji i poštovaoci, svi koji su ga poznavali lično, ili kroz njegovo veliko djelo. Molim Vas da primite izraze najdubljeg saučešća i da iskrena saosjećanja prenesete bliskima”, navodi se u telegramu Đukanovića. R.P.

NKT REAGOVALO NA TVRDNJE DEMOKRATSKOG FRONTA

DF učinio sve da oteža i ugrozi borbu za zdravlje građana

Demokratski front je uradio sve što je bilo u njegovoj moći da oteža i ugrozi borbu za zdravlje i živote građana Crne Gore tokom cijele pandemije korona virusa, ocijenilo je Nacionalno koordinaciono tijelo za zarazne bolesti (NKT). “Od teorija da je to „zavjera satanista“ i izmišljotina Zapada, da to nije ozbiljna zdravstvena prijetnja, pozivanja i organizovanja za nepoštovanje mjera, pa sve do pokušaja ilegalnih ulazaka čelnika DF-a i članova njihovih porodica, kojim putevima se, svjedoci smo, pokrenuo novi talas unosa virusa”, navodi se u saopštenju NKT-a, koje je reagovalo na tvrdnje Demokratskog fronta da je to tijelo bizarno i predmet ironije brojnih građana. Kako navode u NKT-u, “ovih dana svjedočimo teškim posljedicama koje su izazvali takvi neodgovorni pojedinci i grupe”. “Sada ti isti pokušavaju da manipulišu novim lažima o primanjima za rad u NKT-u. Traže konkretan odgovor, a on glasi kratko i jasno: nula eura. Za danonoćni svakodnevni rad posvećenih, odgovornih, stručnih i dobronamjernih ljudi koji rade u interesu svih građana. To građani vrednuju i ocjenjuju najvišim ocjenama, a to ih najviše i boli”, kaže se u saopštenju. Iz ovoga licemjernog pita-

Laboratorija u kojoj se rade PCR testovi

FRONT UHVAĆEN U LAŽI Demokratski front ne obazire se na to što je uhvaćen u laži, već plasira novu da u Crnoj Gori ne postoji laboratorija u kojoj se mogu raditi PCR testovi, kazali su iz NKT-a. „Evo jedne od laboratorija u kojoj vrijedni, posveće-

nja, kako ističu u NKT-u, jasno se prepoznaje i metar DF-a, kojim oni pokušavaju da mjere i druge. “Zato pravo pitanje za DF glasi: Koliko ste čelnici DFa inkasirali novca u privatne džepove za izdaju nacionalnih interesa, uključujući i ugrožavanje zdravlja i života građana? Koliko košta izdaja nacionalnih interesa koji, nažalost, za posljedicu imaju izgubljene živote i lične i porodične drame širom Crne Gore? To su pitanja za vas. Za vas, ali i za vašeg mentora, koji se sada topi u svojim

ni i požrtvovani zdravstveni radnici rade PCR testove 24 sata svakog dana. Nova laž i novo pitanje: Da li više vjerujete svojim očima ili riječima svoga mentora? Građani već znaju odgovor“, navodi se u saopštenju. manipulacijama, a nažalost, građani plaćaju ceh”, kažu u NKT-u. Iz NKT-a navode “kakav nalogodavac takvi i izvršioci”. “Na njih ćete morati dati odgovore, a „pokoljenja djela sude, što je čije daju svima“, kaže se u saopštenju. NKT je poručio svim građanima je da će iscrpljujuću i tešku borbu nastaviti i ubuduće, sa istom snagom i odlučnošću. “I pobijedićemo ponovo, zajedno sa svim odgovornim građanima”, zaključuje se u saopštenju. A.N.

politika

PONEDJELJAK, 6. 7. 2020.

Zajedno vjerujemo u slobodu i jednakost Boravak u Podgorici pokazao mi je da su Amerikanci i Crnogorci ujedinjeni zajedničkim vjerovanjem u temeljne vrijednosti, među kojima sloboda i jednakost zauzimaju posebno mjesto, poručila je ambasadorka Džudi Rajzing Rajnke povodom Dana nezavisnosti Sjedinjenih Američkih Država, koji je obilježen 4. jula. Ambasadorka je najavila da će tim povodom isticati zajedničke vrijednosti kroz komunikacijsku kampanju kojom će se proslaviti trajno partnerstvo i prijateljstvo sa Crnom Gorom. Rajzing Rajnke je u poruci povodom 244. godišnjice nezavisnosti SAD, kazala da je ova godina očigledno drugačija, jer je sve pogodila globalna pandemija. „Ovdje u Crnoj Gori cijela zajednica Američke ambasade je veoma srećna što radi-

mo zajedno na suočavanju sa problemima koje je izazvao korona virus. Želimo da zahvalimo svima u Crnoj Gori koji su vrijedno radili na tome da zaštite naše zdravlje i bezbjednost“, rekla je Rajzing Rajnke. Dok Amerika nastavlja borbu protiv pandemije COVID-19, ta država se, kazala je ona, takođe suočava sa bolnim društvenim pitanjima rasizma i socijalne nepravde. „Iako SAD teže najvišim idealima, moramo biti iskreni prema sebi i svojoj zaostavštini - i moramo stremiti ka boljem. Naša istorija svjedoči o stalnoj i neprekidnoj borbi za potpunu ravnopravnost svih ljudi. To je zavjet naše borbe za nezavisnost prije 244 godine i to je ono za šta se borimo i danas“, kazala je ambasadorka SAD. Kako je dodala, miran gra-

đanski angažman temelj je demokratije. “Nadam se da će rezultat trenutnih demonstracija u Sjedinjenim Državama biti budućnost u kojoj ćemo istinski ispuniti visoke ideale naših osnivača“, rekla je Rajzing Rajnke. Rajzing Rajnke je kazala da je 4.jul veoma važan datum u SAD. “To je dan koji provodimo sa porodicom i prijateljima, uživamo u roštilju i vatrometu. Danas slavimo slobodu za koju su se borili osnivači moje zemlje“, kazala je Rajzing Rajnke. Ona je naglasila da će Sjedinjene Države nastaviti da promovišu ljudska prava i osnovne slobode u inostranstvu, vođene njihovim vjerovanjem da su to zajednička urođena prava svih nas kao ljudskih bića. R.P.

Foto:Dejan Lopičić

ambasadorka sad u crnoj gori Džudi Rajzing Rajnke

Džudi Rajzing Rajnke

politika

PONEDJELJAK, 6. 7. 2020.

INTERVJU: DR MUHAMED BOROGOVAC, ANALITIČAR, AMERIČ

Blaćenjem Crne Gore i IFIMES usvojio srpsku

⌦⌦ Vesna Šofranac

“Crnogorci ne treba da mnogo razmišljaju šta govore stranci, jer po definiciji suvereniteta, i po Povelji UN, suverene države odlučuju same o svojim poslovima i nezakonito je svako miješanje drugih država. Dakle, sve to lobiranje po svijetu i propaganda Srbije, sve su to pucnji iz prazne puške. Intenacionalno pravo je na strani Crne Gore i Đukanovića, to nisu ćorci nego najmoćnije oružje u arsenalu svake suverene države”, kaže u razgovoru za Dnevne novine dr Muhamed Borogovac, analitičar, publicista, nekadašnji saradnik Međunarodnog instituta IFIMES, danas američki actuary - matematičar u bostonskoj osiguravajućoj kući. Borogavac je devedesetih godina prošlog vijeka napustio Bosnu i Hercegovinu, nakon sukoba sa politikom tadašnjeg predsjednika Alije Izetbegovića. U razgovoru za Dnevne novine govori o tom periodu, o IFIMES-u o direktoru Zijadu Bećiroviću, naglašavajući da zaokret u analizama Instituta upućuje na sumnju da su se infiltrirali srpski agenti. DN: Svojevremeno ste bili saradnik Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije iz Ljubljane (IFIMES) čije su analize u jednom periodu bile respektabilne, da bi se u posljednje vrijeme dogodio totalni zao-

kret kada je o Crnoj Gori riječ. Da li ste i dalje uključeni kao saradnik IFIMES-a, kakvo je Vaše viđenje djelovanja Instituta? BOROGOVAC: Da budemo precizni, ne radi se o nekoj formalnoj saradnji. Opisaću kako je došlo do naše neformalne saradnje. U jednom od mojih članaka u Online Glasniku Bosanskog kongresa, krajem devedesetih, ja sam stao u zaštitu generala Armije Republike BiH Sefera Halilovića. Naime, Halilović je još za vrijeme rata, kritikovao predsjednika Izetbegovića koji je suprotno Ustavu Republike BiH i suprotno svojoj predsjedničkoj zakletvi pristao da pregovara sa Karadžićevim Srbima o promjeni Ustava Republike BiH. Izetbegović je tim pregovorima ponovo otvorio pitanje Ustava RBiH, koje je priznanjem RBiH i prijemom u UN bilo povoljno riješeno za Republiku BiH. Ti pregovori su otvorilli put Srbima do formalnog konstituisanja Republike Srpske. Zbog tog Halilovićevog sukoba sa Izetbegovićem, režimski mediji su demagoški pokušali diskreditovati Halilovića, zato što je bio predratni oficir JNA i “agent KOS-a”. Ja sam tada u Glasniku stao u zaštitu generala Halilovića riječima, parafraziram: “Tada je Jugoslavija bila naša država, i on je bio u službi svoje države. Važno je da je Halilović stao na pravu stranu, u odbranu Republike

BiH, kada se raspala Jugoslavija, da nije ostao vjeran Srbiji i JNA, kao mnogi drugi KOSovci i UDBA-ši.” Tada mi se javio mr Zijad Bećirović, jer mu se veoma svidjela moja pozicija o Haliloviću. Uskoro mi je postalo jasno da je on u sličnoj situaciji, da je vjerovatno bio pripadnik neke jugoslovenske tajne policije. On me tada predstavio Bakhtijaru Aljafu koji je u to vrijeme bio diretor IFIMESa. Poslije su mi nesebično dali

email adrese IFIMES-a, a to su email adrese svih evropskih parlamentaraca i funkcionera EU, te smo na te adrese počeli slati naša internacionalna izdanja Online Glasnika. DN: Kontaktirate li sa nekim iz Instituta? BOROGOVAC: Ne kontaktiram više. Naime, kada su u IFIMES-u organizovali tribinu u Ljubljani za nekog Petra Đokića, čovjeka kojem je najvažnija stavka u biografiji da

je bio pripadnik srpske vojske u BiH, ja sam im 4. jula 2018. poslao ljutitu poruku. DN: Kakvu poruku? BOROGOVAC: Sljedeće sadržine: Zijade, “borci Republike Srpske”, a čiji je Petar Đokić ministar, pripadnici su jedne zločinačke organizacija tzv. “Vojske Republike Srpske” koja je počinila genocid nad nesrpskim narodima Bosne i Hercegovine,

Pripadnici jugoslovenskih tajnih službi u velikosrpskom projektu DN: Da, kakav je interes jednog međunarodnog instituta da se služi manipulacijama? BOROGAVAC: Sudeći prema imenu, Zijad Bećirović potiče iz bošnjačke porodice. Međutim, za vrijeme Jugoslavije, Bošnjaci su bili izloženi intenzivnoj i veoma uspješnoj asimilaciji u Srbe. U jugoslovenskom “bratstvu i jedinstvu” bilo je zabranjeno i kaza-

ti ime Bošnjak! Dugo je bilo samo pet baklji u grbu Jugoslavije - bili smo osuđeni kao narod na nestanak. U velikoj mjeri školstvo je bilo podređeno posrbljavanju djece iz nesrpskih naroda. Zato su se mnogi Bošnjaci posrbili. Mi ih zovemo posrbice. To nije nikakav podrugljiv naziv, to je riječ koja opisuje grupu ljudi za koje svi zna-

mo da zaista postoje. Pretpostavljam da su i mnogi mališani Crnogorci i Hrvati usvojili srpsku kulturu i sistem vrijednosti za vrijeme školovanja u Jugoslaviji. Slovenci, Makedonci i Albanci su bili svojim jezikom izolovani od velikosrpskih uticaja i tako donekle zaštićeni od asimilacije u srpsku kulturu, politiku i općenito, srpski sistem vrijednosti koji je dominirao

Jugoslavijom. Za razliku od Emira Kusturice, Dževada Galijaševića i nekolicine poznatih posrbica iz Bosne, ima još veoma mnogo ljudi koji su jednako vatreni Srbi u duši, ali to ne kazuju javno zbog okoline, prijatelja, rodbine…. Takvi ljudi su rado bili pripadnici jugoslovenskih tajnih policija i niko njih ne mora plaćati niti ucjenjivati da pomažu Srbiji. Oni to rade iz

ideoloških razloga. Sudeći prema Bećirovićevom ponašnju, on je jedan od takvih ljudi, i tu nalazimo motive njegovog djelovanja. Poznato je da je velikosrpski projekat stavio u svoju funkciju većinu pripadnika jugoslovenskih tajnih službi, iz svih naroda bivše Jugoslavije. Srbija je naslijedila gotovo netaknute jugoslovenske tajne službe.

PONEDJELJAK, 6. 7. 2020.

politika

ČKI ACTUARY, NEKADAŠNJI SARADNIK INSTITUTA U LJUBLJANI

i Đukanovića u politiku Ko je Muhamed Borogovac

Dr Muhamed Borogovac rođen je 1951. godine u Beogradu. Magistrirao je i doktorirao na Sarajevskom univerzitetu. Od 1987. Do 1993. godine radi kao profesor matematičke grupe predmeta na Univerzitetu u Tuzli - Fakultetu elektrotehnike i mašinstva. Nakon srbijanske agresije na Hrvatsku, shvatajući da slijedi agresija na BiH, pristupio je a što je u presudi iz 2007. godine na najvišem svjetskom sudu, Internacionalnom sudu pravde u Hagu i pravosnažno potvrđeno, kada je Srebrenica u pitanju. Zato, nema nikakvog razloga da ih bilo ko legalizuje, da im daje tribinu, a pogotovo ne jedna “slovenačka“ institucija za koju vi radite. Slovenija je cijelo vrijeme podržavala jedinstvenu Republiku BiH, bila za očuvanje cjelovite Bosne i Hercegovine, a vi radite sve suprotno. Mi znamo da je jugoslovenska tajna policija svugdje imala svoje prste, da je u svoje redove pridobila nekaraktere i među Albancima i među Bošnjacima, ali se nadamo da vi niste u toj kategoriji, da su vaše dosadašnje “greške” bile slučajnost, i da ćete prekinuti vašu praksu podrške rezultatima agresije i genocida u BiH. DN: Posljednjih godinu i po, a posebno nakon što je Crna Gora usvojila Zakon o slobodi vjeroispovijesti , IFIMES objavljuje tendenciozne, neprovjerene, i lažne informacije o CG, predsjedniku Đukanoviću. Neke od tih informacija crnogorska vlast zvanično je demantovala… BOROGOVAC: Da, Srbija koristi sva sredstva protiv Đukanovića, uključujući i pandemiju. Srbiji smeta Đukanović, jer se ponaša kao predsjednik suverene drža-

Patriotskoj ligi pri SDA, gdje je jedno vrijeme bio portparol za Tuzlu. Radio je i kao novinar u “Ratnoj tribini”, glasilu branitelja Zvornika. Od 1993. godine živi u SAD, u Bostonu, gdje od 1998. radi kao ma tematičar u bostonskoj osiguravajućoj kompaniji (actuary). Takođe volontira kao jedan od rukovodilaca Bosanskog kongresa USA.

ve. Zato će Srbija pokušavati na sve načine da Đukanovića diskredituje, da dovede nekoga kome ce Srbija biti važnija od Crne Gore, nekoga ko će trgovati sa Ustavom domovine, kako je to radio Alija Izetbegović u Bosni i Herceogvini. Po internacionalnim zakonima, niko nema pravo da se miješa u unutrašnje stvari suverenih država, a to i Đukanović i Srbija znaju. Zato ne dolazi u obzir nikava vojna intervencija iz Srbije. Zato Srbija pokušava da iznutra destabilizira Crnu Goru, gdje kao povod koristi Zakon o slobodi vjeroispovijesti. DN: Vi ste odgovorili IFIMES-u na njihov tekst o Crnoj Gori. Šta je Vas motivisalo da se uključite? Šta je osnovna poruka Vašeg reagovanja? BOROGOVAC: U sjedištu UN-a u Njujorku, 19. septembra 2018, IFIMES-u je dodijeljen „Specialni konsultativni status UN-a“. Zatim smo čuli vijest da je 12. februara 2019, predsjednik Republike Srbije Aleksandar Vučić primio direktora (FIMES-a doc. dr. Zijada Bećirovića). Pretpostavljam da je čast koju mu je ukazao predsjednik Srbije bio veliki podsticaj Bećiroviću da nastavi svoj posao za Srbiju. Analize IFIMES-a su postale još pristrasnije. Kao primjer, citiram početak jedne IFIMES-ove Analize izbora na Kosovu: “Na

Kosovo će se 6. oktobra 2019. godine održati četvrti parlamentarni (prijevremeni) izbori od samoproglašenja nezavisnosti 17. februara 2008. godine.” Dakle, IFIMES je potpuno usvojio srpsku terminologiju, tj. srpsku “istinu” o Kosovu, po kojoj je Kosovo “samoproglašena” država, bez obzira što je Republika Kosovo priznata od većine svjetskih nacija, uključujući i većinu evropskih nacija, uključujući i samu Sloveniju. U toj nepotpisanoj analizi, inače pisanoj čistim srpskim (ekavskim) jezikom, sve je crno na Kosovu, albanski političari su kriminalci ili ratni zločinci, dok je Vučić opisan kao novi srpski svetac. Kada je IFIMES 30. maja 2020. objavio analizu posvećenu Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori pod naslovom: “Dodik i Đukanović destabilizirajući faktor na Balkanu i u Evropi?” ja sam im sarkastično odgovorio, na engleskom, a slijedi bosanski prevod: “Ovo je primitivna direktna srbijanska propaganda. Bilo je veoma mnogo srpskih agenata u svim jugoslovenskim narodima i sada je očigledno da su se infiltrirali i u IFIMES. Istina je potpuno suprotna, Đukanović je stabilizirajući faktor mira na Balkanu, jer je on jedini koji zna kako da se bori protiv srpskog ekspanzionizma miroljubivim sredstvima.” DN: Pominjete nedavnu analizu IFIMES-a. Otkud poređenje Crne Gore, članice NATO-a, lidera u evropskim integracijama sa BiH, odnosno Republikom Srpskom? Kako objašnjavate takav kontekst analize, kao i povlačenje paralele između Dodika i crnogorskog predsjednika Đukanovića? Šta se ovim željelo postići? BOROGOVAC: Srbija je povodom crnogorskog Zakona o slobodi vjeroispovijesti uspjela izvesti mitingaše (“litijaše”) na ulice Crne Gore i tako u svijetu stvoriti sliku et-

Jasno je da iza posljednjih analiza stoji Zijad Bećirović DN: Ko je Zijad Bećirović, izvršni direktor IFIMES-a? Da li on stoji iza ovih analiza? Kako Vi tumačite to što su Institut napustili Stjepan Mesić i Budmir Lončar? BOROGAVAC:Jasno je da Bećirović stoji iza posljednjih analiza IFIMES-a, a već sam objasnio šta ja mislim da su njegovi motivi. Mesić i Lončar su ljudi od integriteta koji se vjerovatno ne mogu pomiriti sa time da je njihovo ime vezano na bilo koji način sa tako pristrasnim, neistinitim prosrspkim “analizama” i zato su napustili. DN: Spekuliše se da je IFIMES promijenio politiku nakon što se u februaru prošle godine Bećirović sastao sa srpskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem kojeg je do prije dvije godine nički podijeljene Crne Gore. U propagandne svrhe, oni to sada uveličavaju tako što porede Crnu Goru sa Bosnom i Hercegovinom. Međutim, razlika je ogromna. U mnogim državma svijeta imamo nemire na ulicama, i to etničke ili rasne demonstracije. Nažalost, jedino u Bosni je njen predsjednik pristao da mijenja Ustav i crta etničke granice da bi tako legalizovao pobunjenike protiv vlastite države, i pretvorio ih u političare i policajce na pola teritorije BiH. Ogromna razlika je između mitingaša (sada kažu “litijaša”), koji nemaju nikakav pravni status i ne predstavljaju nikakvu priznatu društveno-političku zajednicu u Crnoj Gori, i Bosne, gdje su takvi pobunjenici protiv države legalizovani kao “entitet”, tj. država u državi, i sjede u institucijama BiH. Mislim da za razliku od tadašnjih bosanskih lidera, Crnogorci nikada neće potpisati nešto što će upropastiti njihovu državu, a bez crnogorskog potpisa litijaši ne mogu postići baš ništa, osim da budu ono što su i sada - ravnopravni građani svoje države Crne Gore. Što se tiče isticanja Dodika kao destabilizirajućeg faktora BiH, radi se o taktici kojom se svaljuje krivica, na jednoga čovjeka, običnog smrtnika, da se ne dosjetimo da je problem sistemski, tj. problem je postojanje Republike Srpske,

u svojim analizama tretirao kao glavnog remetilačkog faktora u regionu, da bi posljednjih mjeseci upravo Vučić bio “pomiritelj”. BOROGAVAC: Ovim činjenicama koje ste u vašem pitanju pobrojali vi ste u stvari dokumentovali da je IFIMES svojim zaokretom sebi zabio veliki autogol. Naime, kakva je to “analiza” ako je tako proizvoljna, ako ne zavisi odobjektivnih činjenica, nego od toga ko će biti direktor, ili od nekog susreta direktora insituta sa nekim državnikom?! Nikome ne treba ni novina bez kredibiliteta, a kamo li “naučni institut” bez kredibiliteta. Novinari, a pogotovo naučnici, imaju samo jedno oružje, to je njihova riječ, a koja nešto vrijedi jedino ako joj se može vjerovati. koja blokira put BiH u Evropu i NATO. Na vaše pitanje, šta se željelo postići poređenjem Đukanovića sa Dodikom odgovor je očigledan:“Radi se o običnom bacanju blata na Đukanovića.” DN: U analizi se, između ostalog, navodi da “analitičari smatraju da se vodeće zemlje moraju ozbiljno pozabaviti Đukanovićem i Crnom Gorom”, da Đukanović treba da ode kako bi se “prvi put proveli slobodni, pošteni i demokratski izbori…” Iste ove riječi slušamo od prosrpskih partija u Crnoj Gori, od sveštenika i poglavara SPC. Do prije dvije godine, IFIMES je upozoravao na ruski i srpski uticaj… Otkud sada ovolika promjena? BOROGOVAC: Mislim da je taj zaokret vezan za povećan uticaj Bećirovića, koji je u međuvremenu doktorirao i postao direktor IFIMES-a. Inače, Crnogorci ne treba da mnogo razmišljaju šta govore stranci, jer po definiciji suvereniteta, i po povelji UN, suverene države odlučuju same o svojim poslovima inezakonito je svako miješanje drugih država. Dakle, sve to lobiranje po svijetu i propaganda Srbije, sve su to pucnji iz prazne puške. Internacionalno pravo je na strani Crne Gore i Đukanovića, to nisu ćorci nego najmoćnije oružje u arsenalu svake suverene države.

ekonomija

PONEDJELJAK, 6. 7. 2020.

Podaci EUROSTAT-a o cijenama električne energ

Ukrajincima najjeftiniji Crna Gora pola EU pro Ubjedljivo najskuplju električnu energiju u Evropi plaćaju domaćinstva u Njemačkoj i Danskoj, čak 30,88 centi, odnosno 29,84 centi po kilovatsatu

⌦⌦ Predrag Zečević Najjeftinije kilovate u Evropi plaćaju domaćinstva u Ukrajini - svega 4,4 centa po kilovatsatu (kWh), dok je struja za građane najskuplja u Njemačkoj čak 30,88 centi za kWh, pokazuju zvanični podaci EUROSTAT-a za 2019. godinu objavljeni krajem prošle sedmice. Prema istim podacima Evropskog statističkog zavoda, cijena kilovatsata električne energije u Crnoj Gori za domaćinstva iznosi 10,3 centi i upola je niža od evropskog prosjeka EU (28), koji iznosi 21,54 centi po kWh. Što se tiče zemalja bivše SFRJ i regiona, najveću cijenu struje plaćaju domaćinstva u Sloveniji 16,34 centi po kilovat-času, dok je električna energija, što se tiče našeg regiona, najjeftinija na Kosovu svega šest centi po kilovatsatu. Cijena kilovatsata u Srbiji za domaćinstva iznosi jeftinih sedam centi, dok je u Hrvatskoj 13,2 centa po KWh.

■■ REGION Dobri poznavaoci prilika na energetskom tržištu Evrope, jeftinu struju na Kosovu i Srbiji tumače vođenjem socijalne politike preko cijena kilovata, iako je struja odavno berzanska roba. Kosovo se strujom snabdijeva iz nimalo jeftinih izvora

struje - termoelektrana, pa će najavljene velike investicije u energetskom sektoru Kosova staviti tačku na eru jeftine energije u toj državi. Ne bez značaja je da kosovska elektroprivreda godinama nazad muku muči sa naplatom struje i naplatom velikih potraživanja. Bosna i Hercegovina je najveći izvoznik struje u regionu i realizuje velike planove o gradnji novih termo-izvora. Cijena struje za domaćinstva u toj susjednoj državi iznosi 8,73 centi za kilovatsat i nešto je veća nego u Albaniji, odnosno Makedoniji gdje je cijena električne energije po kWh 8,4 odnosno 7,83 centa.

■■ NAJJEFTINIJA STRUJA

Zahvaljujući, prije svega, nuklearnoj elektrani “Kozloduj”, bugarska domaćinstva plaćaju najjeftiniju struju u zemljama EU - svega 9,99 centi po kilovatsatu. To je niža cijena struje nego u Crnoj Gori, ali i jeftinije nego u Hrvatskoj i Sloveniji. Interesantno, nuklearna elektrana “Krško” čiju proizvodnju od 5.500 GWh jeftine struje na ravne

časti dijele Hrvatska i Slovenija, a koja po pravilu proizvodi jeftinu struju, nije puno uticala da te dvije zemlje bivše SFRJ imaju povoljniju cijenu struje. Tako, Slovenija ima iznenađujuće skuplju struju nego skupi Island, čija domaćinstva plaćaju struju za tamošnje prilike jeftinih 14 centi po kilovatsatu.

■■ NAJSKUPLJA STRUJA

Ubjedljivo najskuplju struju u Evropi plaćaju domaćinstva u Njemačkoj i Danskoj, čak 30,88 centi, odnosno 29,84 centi po kilovatsatu. To su ujedno i najviše poznate cijene struje u svijetu. Njemci i Danci plaćaju ovako skupu struju zbog prelaska na „zelenu energiju“ odnosno zbog sve većeg učešća proizvodnje vjetroelektrana, malih bioelektrana i solarnih elektrana u ukupnom konzu-

mu. Zbog politike “zelene energije” cijena električne energije u Njemačkoj i Danskoj je u novom milenijumu praktično udvostručena, pa su pragmatični Njemci riješili da smanje ulaganje u obnovljive, odnosno alternativne izvore energije. Zbog ogromnih cijena, pa samim tim i računa, u Njemačkoj se godišnje zbog neredovnog plaćanja, prosječno isključi oko 250.000 domaćinstava sa mreže, a dio potrošača se, kako navodi tamošnja štampa, žali kako ih energetske kompanije automatski obračunavaju na najvišu tarifu.

■■ STRUJA I KORONA Tokom trajanja koronavirusne krize, cijene struje slično kao i cijene nafte, zabilježile su krajem marta i početkom aprila oštar pad, da bi se nakon toga počele oporavljati. U jednom trenutku, zbog

obustave ekonomije cijene su bile na istorijskim minimumima, a kod evropskih energetskih kompanija zavladao je strah da potrošači neće moći platiti svoje račune. No, utisak je da se polako stvari vraćati u normalu, iako postoji strah da neće biti investicija kao ranije. Što se tiče Crne Gore, krajem ove i i narednih godina očekuju se velike investicije u sektoru energetike. Planira se realizacija solarne elektrane Briska gora, vjetroparka “Gvozd”, ali i velike vršne hidroelektrane “Komarnica”. Uz realizaciju ovih projekata i već razrađeni energetski kabl do Italije, Crna Gora planira da bude čvorište struje za ovaj dio Evrope.

PONEDJELJAK, 6. 7. 2020.

gije u Evropi

i kilovati, osjeka Luksemburg najbolje prošao Osim Njemaca i Danaca, cijenu struje iznad evropskog prosjeka plaćaju domaćinstva Irske 24,23 centi po KWh, Španije 24,03 centa, Italije 23 centa i Kipra 22 centa. Portugal je sa 21,50 centi po kilovatsatu na nivou evropskog prosjeka, a Velika Britanija sa 21,22 c/kWh tek malo ispod evropskog prosjeka. Jeftiniju struju u Evropi, po kilovatsatu, plaćaju domaćinstva Mađarske 11,2 centi, Litvanije 12,55

centi, Estonije 13,57 centi, Rumunije 13,58 centi, Grčke 15,95, Letonije 16,29 centi, Češke 17,48 centi i Francuske 17,78 centi. Zanimljivo je da iako važe za skupe države cijene struje u Švedskoj i Norveškoj su ispod evropskog prosjeka i iznose 20,58 centi odnosno 18,67 centi po kWh. Za svaku pohvalu je najbogatija evropska zemlja Luksemburg čija domaćinstva za tamnošnje prilike plaćaju kilovatsat jeftinih 17,98 centi.

ekonomija

podaci Ministarstva ekonomije

Cijena eurodizela ispod regionalnog prosjeka

Litar eurodizela jeftiniji je u BiH gdje košta 89 centi i Sjevernoj Makedoniji 84 centa, što je i najniže u Evropi

Cijena eurodizela u Crnoj Gori i dalje je niža od prosjeka u regionu, dok je eurosuper 95 na nivou prosječne regionalne vrijednosti, pokazuju podaci iz Biltena Ministarstva ekonomije. Prema podacima iz Biltena o cijenama naftnih derivata, litar eurosupera 95 u Crnoj Gori košta 1,11 eura, Albaniji 1,36, Hrvatskoj 1,19 eura. Litar eurosupera 95 jeftiniji je u Sjevernoj Makedoniji, Bosni i Hercegovini (BiH) i Srbiji, gdje košta 98 centi, 91 cent, odnosno 1,08 eura, prenosi Mina biznis. Najjeftiniji eurosuper 95 plaćaju građani Bugarske 86 centi, a najskuplji stanovnici Holandije 1,57 eura. Kada je u pitanju eurodizel, litar u Crnoj Gori košta 99 centi, u Albaniji 1,36, Srbi-

Litar eurodizela u Crnoj Gori košta 99 centi

ji 1,16, a Hrvatskoj 1,14 eura. Litar eurodizela jeftiniji je u BiH gdje košta 89 centi i Sjevernoj Makedoniji 84 centa, što je i najniže u Evropi. Najskuplji eurodizel plaćaju građani Albanije i Švedske po 1,36 eura.

Ministarstvo, odnosno Direktorat za energetiku, na sedmičnom nivou, objavljuje osnovne podatke u vezi sa maloprodajom naftnih derivata, odnosno uporedne cijene goriva u okruženju.

Konsultativno saslušanje guvernera Centralne banke

Žugić danas pred odborom Zbog politike “zelene energije” cijena električne energije u Njemačkoj i Danskoj je u novom milenijumu praktično udvostručena, pa su pragmatični Njemci riješili da smanje ulaganje u obnovljive, odnosno alternativne izvore energije

Konsultativno saslušanje guvernera Centralne banke Radoja Žugića, povodom sprovođenja moratorijuma na otplatu kredita održaće se danas na skupštinskom Odboru za ekonomiju, finansije i budžet. Konsultativno saslušanje je predložio poslanik Socijaldemokratske partije Raško Konjević. On je ranije predložio kontrolno saslušanje, ali je prihvatio predlog poslanika vlasti da bude konsultativ-

no, zbog, kako je objasnio, važnosti da se razgovara o toj temi. Konjević je u inicijativi za saslušanje naveo da je potrebno kontrolno saslušanje Žugića, jer je, navodno, svojim javnim istupima obmanuo građane i privrednike da neće plaćati kamate na kredite koji budu uključeni u moratorijum. “Žugić je kazao da se tokom moratorijima neće plaćati ni glavnica ni kamata, a poslije sastanka sa predstav-

nicima bankarskog sektora zaćutao je i nestao iz javnosti, pa smo tako i iznos od 30 miliona eura novog prihoda za banke u uslovima krize u toku moratorijuma saznali od druge institucije, a ne one na čijem je čelu i kojoj je ustavna obaveza da se ovim pitanjima bavi”, naveo je Konjević u inicijativi. Konjević smatra da će banke više ‘uzeti’ od obmanutih građana i privrede nego što je ukupna pomoć Vlade u prvom paketu.

Odbor za ekonomiju, finansije i budžet

EKONOMIJA

PONEDJELJAK, 6. 7. 2020.

DIREKTOR AERODROMA CRNE GORE DANILO ORLANDIĆ

Ilustracija

CRNA GORA POKAZALA DA JE SIGURNA DESTINACIJA Direktor Aerodroma Crne Gore Danilo Orlandić kazao je kako vjeruje da je Crna Gora pokazala da je sigurna i bezbjedna destiniacija za sve one koji dolaze u zemlju. On je u Jutarnjem programu TVCG saopštio da se poslije četiri i po mjeseca situacija na crnogorskim aerodromima polako stabilizuje. “U junu smo imali osam destinacija, u julu ćemo imati 23 destinacije, a vjerujem da ćemo u avgustu imati znatno veći saobraćaj”, rekao je

Orlandić. On smatra kako bi najveći teret u ovom vremenu trebalo da ponese nacionalni avioprevoznik. “Montenegro Airlines sigurno i stabilno podiže letove i već pokriva određene destinacije. Moramo biti svjesni da smo i mi i oni dosta ugroženi i da država mora da pomogne nacionalnog avioprevoznika. Bez njega nema dalje stabilizacije situacije”, ocijenio je Orlandić. On je saopštio kako su

PREDLOG SNP A

Nastaviti sa subvencijama

Orlandić imali intenzivne kontakte sa svim avio-kompanijama, koje su potvrdile zainteresovanost da obnove saobraćaj prema Crnoj Gori. “Ali imamo tu situaciju oko otvaranja granica. Režimi na granicama su specifični i to je dodatni problem”, naveo je Orlandić. On je rekao da su svi dolazni letovi praktično puni, te da su u subotu imali blizu hiljadu i po putnika. To je, kako je kazao Orlandić, dobar pokazatelj u odno-

su na prethodni period. On je podsjetio da su uspjeli da otvore dvije nove linije prema Dablinu, ali i za Luksemburg koja startuje 19. jula. “U avgustu se nadamo da ćemo imati tri nove linije. Vjerujem da Crna Gora pokazuje da je sigurna i bezbjedna destinacija za sve koji dolaze. Očekujem u drugoj polovini jula značajno veći broj letova iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, ako se ova situacija održi pod kontrolom, a vjerujem da hoće”, dodao je Orlandić.

Subvencije za isplate zarada neophodno je nastaviti kako bi se, koliko je moguće, umanjio pad zaposlenosti u narednom periodu, ocijenili su iz Socijalističke narodne partije. Iz SNP-a je saopšteno da je potrebno proširiti kriterijume za socijalnu pomoć sa ciljem da se obuhvate svi ugroženi, kao i da se omogući da svi nezaposleni dobiju jednokratnu pomoć, a ne samo određene kategorije. “Privrednici kao ozebli sunce već mjesecima čekaju treći paket mjera ekonomske pomoći koji je obećala Vlada”, naveli su iz SNP-a. Dodaju da Crna Gora više nema vremena za čekanje i da mora preduzeti odlučne korake kako bi pomogla svojim građanima.

PONEDJELJAK, 6. 7. 2020.

ekonomija

novi koncept upravljanja crnogorskim šumama

Prihodi će biti duplirani, a zarade veće 30 odsto

Razlog za novi sistem su nedostaci u primjeni koncesionog modela korišćenja šuma

Vlada je na sjednici od že u nedovoljnoj efikasnost u prošle nedjelje usvojila Pro- korišćenje šumskih resursa gram reorganizacije konce- i niskom stepenu valorizacisionog korišćenja šuje šuma. ma, koji predvi“Posljedice koje su đa transformaostale ogledaju se ciju sadašnje u nerealizovanim aktivnoUprave za šume i osnivastima na zaštinje privredti šuma, šumnog društva sko uzgojnim “Šume Crne radovima kao i Gore doo” kočinjenici da konje će gazdovati cesionari uglavdržavnim šumanom nijesu ulagali Anđelić ma na novim osnodovoljna sredstva u izvama. Uprava za šume će gradnju i održavanje šumu sklopu Direktorata za šu- skih puteva”, navodi Anđelić. me obavljati upravne poslove vezane za šume i šumarstvo. ■■ KONCEPT “Konačni cilj dalekosežnih promjena koje slijede je jačaCilj koji se želi postići u nonje odgovornosti, domaćin- vom sistemu organizacije sko gazdovanje uz poštovanje treba da prevaziđe nedostattradicije i potreba sadašnjeg ke u primjeni koncesionog trenutka, uz opravdano oče- modela korišćenja šuma i da kivanje da će naše šume biti se kroz domaćinsko gazdoprimjer održivog korišćenja i vanje pospješi veća briga za u funkciji ispunjenja svih po- zaštitu i uzgoj šuma sa jedne treba naših građana”, kazao strane a sa druge strane, da se je za CdM državni sekretar za kroz višenamjensko korišćešumarstvo i drvnu industri- nje omogući razvoj preduzetju Ministarstva poljoprivre- ništva čime će se otvarati node i ruralnog razvoja Milo- va radna mjesta. sav Anđelić. “U novom konceptu orgaNovi koncept organizacije nizacije preko berze drveta, podrazumijeva napuštanje drvna građa će biti dostupna koncesionog načina korišće- znatno većem broju preduzenja državnih šuma (uz po- ća iz oblasti prerade drveta, a štovanje već stečenih prava), koja su u prethodnom periprodaju drveta na panju i na odu bila uskraćena da dođu šumskim stovarištima preko do potrebne sirovine za proBerze drveta. izvodnju jer su se pojedini “Program je urađen na koncesionari pojavili kao moosnovu cjelovite studije si- nopolisti u raspolaganju sirostemsko-organizacionih, ka- vinom iz šuma u državnom drovskih i ekonomskih okvira vlasništvu”, navodi Anđelić. i izvodljivosti novog modela Prema njegovim riječima, gazdovanja šumama, u čijoj novi sistem organizacije doizradi su učestvovali i među- nijeće i nove koristi za šunarodni eksperti kroz proje- marski sektor i razvoj ruralkat koji je podržala Svjetska nih područja. banka”, objasnio je Anđelić. “Kroz otvorene ponude i potražnju (Berza drveta) postignuće se veće cijene drveta ■■ SISTEM odnosno biće bolje vrednovaKako je naglasio, razlog za nje drvne sirovine i sa tim venovi sistem organizacije šu- ći prihodi za šumarski sektor marskog sektora su nedostaci i lokalnu ekonomiju u najšuu primjeni koncesionog mo- movitijim područjima. Time dela korišćenja šuma, koji le- će više nego dvostruko biti

omogućiti značajno veći prihode sektora, a sredstva će u novom sistemu organizacije vraćati preko naknada kako od prodatih gotovih drvnih sortimenata tako i prihoda iz realnog sektora koji će se ostvarivati kroz novoosnovana preduzeća i povećanje prihoda od ostalih naknada kao što su prihodi na dohodak.

■■ ŠUMSKI FOND

7,2

miliona eura iznosio je prošle godine prihod od korišćenja šuma uvećan ukupni prihod sektora od korišćenja šuma sa postojećih 7,2 miliona eura (rekordno ostvaren u 2019.) na 16,2 miliona eura”, ističe Anđelić, dodajući i da će plate biti veće za 30 odsto.

■■ MANJE RADNIKA Znatan doprinos reforme šumarskog sektora biće i u sprovođenju Vladine politike na smanjenju kadrovskog obima državne uprave, jer novim modelom organizacije broj upošljenih se smanjiti za 360 službenika što je u postojećim uslovima itekako važno. “Novi model organizacije stvoriće uslove za formiranje novih malih i srednjih preduzeća i razvoj zdrave konkurencije, a sa tim značajno će se razviti mehanizmi za suzbijanje sive ekonomije pogotovo u segmentu kod evidentiranja i oporezivanja usluga na korišćenju šuma (usluge

sječe, privlačenja i transporta drvnih sortimenata na godišnjem nivou iznose do 10 miliona eura) a što do sada nije bio slučaj”, kazao je Anđelić. Značajni benefiti od reforme sektora će biti i za državni budžet i lokalne samouprave, jer će, objašnjava on, brojne pokrenute aktivnosti pod okriljem novoformiranog privrednog duštva

I šumski fond biće unaprijeđen. “U tom segmentu posebna pažnja biće posvećena korišćenju proizvoda iz šume kao što su gljive, ljekobilje i šumsko voće. U prošloj godini iz Crne Gore je izvezeno 7,5 miliona tih proizvoda uglavnom u neprerađenom obliku. Znamo da su naše šume veoma izdašne sa tim resursima i cilj nam je da ih u budućnosti koristimo, a značajno racionalniji način”, kazao je Anđelić.

HRONIKA

PONEDJELJAK, 6. 7. 2020.

PREDSJEDNIK SINDIKATA UPRAVE POLICIJE MLADEN

ZA TRI MJESECA NAPAD 178 POLICIJSKIH SLUŽB

⌦ Elhana Hamzić Kasmić

Uprava policije je organ čija je obaveza da stvara siguran bezbjednosni ambijent građanima Crne Gore i svim drugim pravnim i fizičkim licima, radeći svakodnevni posao u skladu sa svojim nadležnostima i ovlašćenjima (preduzima neophodne mjere i radnje na očuvanju javnog reda i mira, bezbjednosti i sigurnosti građana i imovine, kao i sprečavanjem i otkrivanjem krivičnih djela i prekršaja i drugih nezakonitih radnji), pojašnjava u razgovoru za Dnevne novine predsjednik Sindikata Uprave policije Mladen Šuškavčević. Pri obavljanju poslova, policijski službenici primjenjuju svoja ovlašćenja, a jedno od tih najviše zadire u Ustavom zagarantovana prava i slobode čovjeka. To je upotreba i primjena sredstava prinude. No, i pored činjenice da policija postupa profesionalno i u skladu sa zakonskim ovlašćenjima uz puno poštovanje ljudskih prava i sloboda, dio građana primjenu policijskih ovlašćenja ne prihvata na adekvatan način, pa kao posljedicu toga imamo jedan vid napada na policiju najčešće manifestovanim kroz omalovažavanje – vrijeđanje policijskih službeni-

ka, ali i krivičnih djela usmjereni na sprečavanje u vršenju službenih radnji, pozivanja na otpor, kao i uništenje i oštećenje tuđe stvari”, kaže Šuškavčević. U prvom ove godine registrovana su 98 slučaja napada na policijske službenike, dok je broj napadnutih policajaca 178. “Rezultat napada je podnošenje 23 krivične i 75 prekršajnih prijava. Evidentan je rast napada na policijske službenike u odnosu na isti period prethodne godine za čak 60%. Napadi na policijske službenike u obavljanju poslova izvršeni su od strane 120 lica od kojih je šest ženskog pola, protiv kojih su u skladu sa zakonom – podnijeti krivične prijave ili zahtjevi za pokretanje prekršajnog postupka”, pojasnio je predsjednik Sindikata, navodeći da je prilikom preduzimanja mjera i odbijanja napada, lakše povrijeđeno osam službenika policije, dok je na štetu napadača registrovano 13 lakših i jedna teža povreda. “Prilikom napada pričinjena je materijalna šteta na deset službenih vozila. Najviše napada na policijske službenike izvr-

NAPAD NA POLICIJSKE SLUŽBENIKE U PROŠLOJ GODINI OKARAKTERISAN JE KAO KRIVIČNO DJELO

Te kazne su u većini slučajeva bile novčane ili humanitarni rad, dok su rijetko izrečene kazne zatvora koje su iznosile od 30 do 90 dana. Samo u nekoliko slučajeva lica su kažnjena adekvatnom – odgovarajućom kaznom

PONEDJELJAK, 6. 7. 2020.

HRONIKA

Ĺ UĹ KAVÄ&#x152;EVIÄ&#x2020; ZA DN: PROĹ LE GODINE 222 STANA ZA POLICAJCE

DNUTO BENIKA ĹĄeno je prilikom: legitimisanja - 19, postupanja po prijavama o naruĹĄavanju javnog reda i mira - 19, kontrola i regulisanje saobraÄ&#x2021;aja â&#x20AC;&#x201C; 17, postupanja po prijavi o nasilju u porodici - sedamâ&#x20AC;?, naveo je Ĺ uĹĄkavÄ?eviÄ&#x2021;.

U 2019. PO Ä&#x152;INJENO 279 NAPADA Tokom 2019. poÄ?injeno je 279 napada na ĹĄtetu policijskih sluĹžbenika, od Ä?ega je potvrÄ&#x2018;eno 218 prekrĹĄaja, dok je 61 napad okarakterisan kao kriviÄ?no djelo. Svi registrovani sluÄ?ajevi su, kako je naveo Ĺ uĹĄkavÄ?eviÄ&#x2021;, procesuirani kod nadleĹžnih organa. â&#x20AC;&#x153;NajdrastiÄ?niji sluÄ?ajevi napada na policijskog sluĹžbenika u prethodnom period su napadi koji su za posljedicu imali smrtni ishod policijskog sluĹžbenika, meÄ&#x2018;u kojima su

ubistvo inspektora kriminalistiÄ?ke policije kolege Slavoljuba Ĺ Ä&#x2021;ekiÄ&#x2021;a, ubistvo kolege Irfana KujoviÄ&#x2021;a kao i nedavno svirepo ubistvo kolege Miodraga LekoviÄ&#x2021;a. U viĹĄe navrata Sindikat je upozoravao da u postojeÄ&#x2021;im zakonskim propisima ne postoji dovoljan stepen zaĹĄtite Ĺživota policijskog sluĹžbenika, a ĹĄto je posljedica ukidanja odreÄ&#x2018;enih policijska ovlaĹĄÄ&#x2021;enja. Zbog toga smo od nadleĹžnih organa viĹĄe puta traĹžili da se uvede viĹĄi stepen zaĹĄtite Ĺživota policijskog sluĹžbenika. Upravo sada pokuĹĄavamo da u Predlogu teksta novog zakona o unutraĹĄnjim poslovima uvedemo neke odredbe kojima Ä&#x2021;emo dati viĹĄe prostora za zaĹĄtitu policijskih sluĹžbenikaâ&#x20AC;?, kazao je Ĺ uĹĄkavÄ?eviÄ&#x2021;, navodeÄ&#x2021;i da trenutni podaci govore da je u preko 80 odsto sluÄ?ajeva napada na sluĹžbena lica, poÄ?inilac kaĹžnjen kaznom ispod zakonskog minimuma.

POOĹ TRITI KAZNE â&#x20AC;&#x153;Te kazne su u veÄ&#x2021;ini sluÄ?ajeva bile novÄ?ane ili humanitarni rad, dok su rijetko izreÄ?ene kazne zatvora koje su iznosile od 30 do 90 dana. Samo u nekoliko sluÄ?ajeva lica su kaĹžnjena adekvatnom â&#x20AC;&#x201C; odgovarajuÄ&#x2021;om kaznom. Kada uzmemo u obzir da tu imamo viĹĄestruke povratnike u vrĹĄenju kriviÄ?nih djela i da su djelo napada na sluĹžbena lica uradili u sticanju, smatramo da izreÄ?ene kazne nisu ni pribliĹžno odgovarajuÄ&#x2021;e. Nije poznato da je nekom izreÄ?ena gornja granica kazne za napad na policijskog sluĹžbenika. Moramo se svi zapitati kakva se, na taj naÄ?in, ĹĄalje poruka sadaĹĄnjim i buduÄ&#x2021;im poÄ?iniocima kriviÄ?nih djela. Da javnost ne bi pogreĹĄno protumaÄ?ila naĹĄe

U 2019. godini, kako je naveo Ĺ uĹĄkavÄ?eviÄ&#x2021;, realizovana su dva projekta stambene izgradnje i to u Budvi, gdje su raspodijeljene 102 stambene jedinice i u Podgorici, gdje je izgraÄ&#x2018;eno 288 stambenih jedinica, od kojih zaposlenima u Uprave policije pripalo 222. â&#x20AC;&#x153;U toku je realizacija projekta stambene izgradnje u NikĹĄiÄ&#x2021;u, gdje je zavrĹĄena raspodjela 105 stambenih jedinica od Ä?ega je zaposlenima u Upravi policije raspodijeljeno 93 stana. TakoÄ&#x2018;e, zavrĹĄena je izgradnja stambenog objekta na Ĺ˝abljaku gdje Ä&#x2021;e 12 sluĹžbenika UP rijeĹĄiti svoje stambeno pitanjeâ&#x20AC;?, kazao je Ĺ uĹĄkavÄ?eviÄ&#x2021;, dodajuÄ&#x2021;i da i te kako raste zainteresovanost policajaca za kupovinu stana gdje je Sindikat ukljuÄ?en u projekat gradnje. â&#x20AC;&#x153;Za oÄ?ekivati je da ubrzo poÄ?nemo izgradnju objekta u Baru gdje se oÄ?ekuje 190-200 stam-

Napadi na policijske sluĹžbenike u obavljanju poslova izvrĹĄeni su od strane 120 lica od kojih je ĹĄest Ĺženskog pola, protiv kojih su u skladu sa zakonom â&#x20AC;&#x201C; podnijeti kriviÄ?ne prijave ili zahtjevi za pokretanje prekrĹĄajnog postupka

stavove, mi samo traĹžimo da se napravi odluÄ?an korak u zaĹĄtiti policijskih sluĹžbenika koji su Ĺžrtve napadaâ&#x20AC;?, naveo je predsjednik Sindikata, istiÄ?uÄ&#x2021;i da su u Sindikatu nezadovoljni Ä?injenicom da vinovnici napada na policijskog sluĹžbenika, nakon sasluĹĄanja u tuĹžilaĹĄtvu, Ä?esto budu puĹĄteni da se brane sa slobode, Ä?ime im se daje moguÄ&#x2021;nost i prilika da vrĹĄe pritisak - uticaj na krajnji ishod sudskog postupka. Prema rijeÄ?ima Ĺ uĹĄkavÄ?eviÄ&#x2021;a, policijska profesija ima jednu od najodgovornijih funkcija u bezbjednosnom sistemu i upravo zbog toga Ĺživoti policijskih sluĹžbenika su u stalnoj latentnoj opasnosti. â&#x20AC;&#x153;U posljednje vrijeme sve su uÄ?estaliji sluÄ?ajevi napada na policiju. Crnogorska policija je radeÄ&#x2021;i poslove iz svoje nadleĹžnosti pokazala veliku hrabrost i profesionalnost, jer naĹĄ jedini izbor je zaĹĄtita graÄ&#x2018;ana i drĹžavnog poredka.

benih jedinica, a izvjestan je i poÄ?etak gradnje objekta u Mojkovcu, sa 32 stambene jediniceâ&#x20AC;?, kazao je Ĺ uĹĄkavÄ?eviÄ&#x2021;. On je podsjetio da je Sindikat do kraja 2018. godine omoguÄ&#x2021;io da 436 sluĹžbenika rijeĹĄi svoje stambeno pitanje kupovinom stana po povoljnim uslovima. Prema njegovim rijeÄ?ima, veoma bitno je istaÄ&#x2021;i kako su Sindikat Uprave policije sa sindikatima MUP-a, ANB-a i PA formirali Sindikat bezbjedonosnih institucija (SBI) radi zajedniÄ?ke stambene izgradnje. â&#x20AC;&#x153;Za veoma kratak period SBI je imao izuzetne rezultate na polju solidarne stambene gradnje pa je za samo dvije godine izgradio 507 stanova koji su raspodijeljeni zaposlenima u ove Ä?etiri institucijeâ&#x20AC;?, kaĹže Ĺ uĹĄkavÄ?eviÄ&#x2021; koji istiÄ?e da se ovaj rezultat ne bi mogao postiÄ&#x2021;i bez podrĹĄke Vlade Crne Gore koja im je obezbijedila trogodiĹĄSvaki dogaÄ&#x2018;aj i napad na policijske sluĹžbenike predstavlja napad na najveÄ&#x2021;u vrijednost svakog Ä?ovjeka â&#x20AC;&#x201C; Ĺživot i neposredno ukazuje koliko je policijski posao teĹžak, odgovoran i opasan. Prilikom obavljanja redovnih poslova i zadataka policijski sluĹžbenici se Ä?esto susrijeÄ&#x2021;u sa bezbjednosnim problemima, nekada riziÄ?nim po sopstveni Ĺživot. U nekim trenucima ne postoji vrijeme za pripremu i razmiĹĄljanje kako najbolje odbiti napad od sebe ili zaĹĄtititi drugog od protivpravnog napada nekog treÄ&#x2021;eg lica, pazeÄ&#x2021;i da tom prilikom ne prekoraÄ?e zakonom propisana ovlaĹĄÄ&#x2021;enja. Takve situacije se deĹĄavaju iznenada i one uvijek za posljedicu imaju upotrebu fiziÄ?ke snage ili sredstava prinudeâ&#x20AC;?, pojasnio je Ĺ uĹĄkavÄ?eviÄ&#x2021;.

SINDIKAT BRINE O Ä&#x152;LANOVIMA Kako dodaje, Ä?esto se deĹĄava da se policijski sluĹžbenik proglasi krivim i prije nego li je pokrenut sudski postupak. â&#x20AC;&#x153;Svjedoci smo kako su pojedini graÄ&#x2018;ani (meÄ&#x2018;u kojima i javne liÄ?nosti) na druĹĄtvenim mreĹžama iznosili netaÄ?ne i neprovjerene informacije, veoma neprimjerne komentare i laĹžne optuĹžbe na raÄ?un rada policijskih sluĹžbenika. Smatramo da je to odraz njihove liÄ?ne kulture i vaspitanja i da ĹĄirenje laĹžnih informacija ne vodi niÄ?emu drugom osim stvaranja ruĹž-

nju podrĹĄku (2018,2019 i 2020. godine) u ukupnom iznosu od 1.200.000 eura. â&#x20AC;&#x153;Na ovaj naÄ?in smo uspjeli da znaÄ?ajno smanjimo cijenu m2 za naĹĄe zaposlene. Potrebe za gradnjom stanova su velike a trenutno radimo na aktivnostima za pokretanje novih projekata stambene gradnje. Za oÄ?ekivati je da ubrzo poÄ?nemo izgradnju objekta u Baru gdje se oÄ?ekuje 190-200 stambenih jedinica, a izvjestan je i poÄ?etak gradnje stambenog objekta u Mojkovcu, sa 32 stambene jedinice. U viĹĄe opĹĄtina postoje lokacije gdje bi Sindikat mogao graditi stambene objekte za zaposlene, a ĹĄto Ä&#x2021;e direktno zavisi od podrĹĄke Vlade Crne Gore koja nam je i obeÄ&#x2021;ana. Tu su planirane sljedeÄ&#x2021;e opĹĄtine: Herceg Novi, Bar, Ulcinj, Danilovgrad, Cetinje, Pljevlja i Beraneâ&#x20AC;?, kazao je predsjednik Sindikata. ne slike i unose nemir meÄ&#x2018;u graÄ&#x2018;ane. Svi oni zasluĹžuju javnu osudu graÄ&#x2018;ana, kao i adekvatnu kaznu od strane ODT. Od tuĹžilaĹĄtva, sudstva i drugih nadleĹžnih drĹžavnih organa traĹžimo da preduzmu sve mjere u cilju adekvatnog kaĹžnjavanja svih koji na bilo kakav naÄ?in napadaju ili ugroĹžavaju policijske sluĹžbenike pri obavljanju svojih zadataka. Sindikat Ä&#x2021;e uvijek stati u zaĹĄtitu svakog policijskog sluĹžbenika kome je ugroĹžena liÄ?ni i profesionalni integritetâ&#x20AC;?, istakao je predsjednik Sindikata. Kako je istakao Ĺ uĹĄkavÄ?eviÄ&#x2021;, brigu oko Ä?lanova u vezi sa poboljĹĄanjem materijalnog poloĹžaja i uslova Ĺživota, Sindikat Ä?ini ĹĄto je viĹĄe moguÄ&#x2021;e da svima izaÄ&#x2018;e u susret. â&#x20AC;&#x153;Prvi smo meÄ&#x2018;u sindikatima na drĹžavnom nivou po dodjeli novÄ?anih pomoÄ&#x2021;i, pozajmica i drugih naknada koje se isplaÄ&#x2021;uju po raznim osnovama. Za 2019. od ukupne godiĹĄnje Ä?lanarine i povraÄ&#x2021;aja sredstava koji iznosi preko 940.000 eura, za pomoÄ&#x2021; je opredijeljeno blizu 400.000 eura, za pozajmice je isplaÄ&#x2021;eno preko 480.000 eura, dok je za ostale naknade i aktivnosti prema Ä?lanstvu utroĹĄeno preko 50.000, ĹĄto Ä?ini viĹĄe od 85% od ukupnog godiĹĄnjeg priliva. Ovo je dokaz da se veoma paĹžljivo vodi briga o troĹĄenju sredstva Ä?lanarine i naÄ?inu raspodjele jer za sve ove naĹĄe aktivnosti postoje pravilnici po kojima radimoâ&#x20AC;?, pojasnio je on.

hronika

PONEDJELJAK, 6. 7. 2020.

Foto:Iva Mandić

osumnjičeni za pranje novca

bračni par kasalica se brani sa slobode Bračni par Kasalica, Zdravko i Makedonka pušteni su juče, odlukom sudije za istragu Višeg suda Vladimira Novovića, da se brane sa slobode. Kasalice su juče više sati saslušavani u Višem sudu u Podgorici, a Specijalno državno tužilaštvo (SDT) ranije je predložilo da se njih dvoje pošalju u Istražni zatvor. Podsjetimo, oni su odvedeni na saslušanje kod tužioca u SDT u petak veče, a nakon saslušanja koje je uz prekide trajalo deset sati, oboma im je određeno zadržavanje do 72 sata. Advokatica Makedonka Kasalica se sumnjiči da je iskoristila punomoćja koja su joj dali službenici Vojske Crne Gore, kako bi naplatili troškove prevoza, i na osnovu tih punomoćja kasnije pokrenula druge sporove bez njihove saglasnosti. Podsjetimo, Specijalno dr-

žavno tužilaštvo u četvrtak je naložilo pretres kancelarije advokatice, zbog sumnje da je falsifikovala dio punomoćja više pripadnika Vojske CG na osnovu kojih je navodno vodila sudske sporove protiv države i tako sticala protivpravnu imovinsku korist. Takođe, SDT provjerava da li je Kasalica utajila porez i bavila se pranjem novca kupovinom stambenih objekata. Kako sumnjaju inspektori, advokatica je uz pomoć supruga pribavljala podatke i punomoćja službenika koji navodno nisu znali da u njihovo ime vodi postupke obeštećenja protiv države. Istražitelji su izuzeli dokumentaciju i pretresli više objekata osoba za koje se sumnja da su počinili krivična djela zloupotreba službenog položaja i utaja poreza i doprinosa i nanijeli štetu državnom budžetu. Nakon pre-

tresa, Kasalica je uhapšena, dok je njen muž priveden kasnije. Advokat Vladan Bojić, koji zastupa Kasalice, rekao je da su supružnici neosnovano lišeni slobode. Zdravko Kasalica inspektorima je u četvrtak tražio da mu ne maltretiraju porodicu, ističući da zna da ih hapse po naređenju ministra odbrane Predraga Boškovića koji im se, kako je naveo, sveti zbog podrške Mitropoliji crnogorsko-primorskoj, a ne zbog propusta njegove supruge jer ih ona nije ni počinila. Ministar je na ove navode kratko rekao da Kasalica nema problem sa njim, već sa zakonom. Inače, još prije tri godine Uprava policije podnijela je krivične prijave Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici protiv dvije advokatice iz Podgorice, zbog osnovane sumnje da su počini-

le krivično djelo zloupotreba povjerenja. Jedna od njih je Kasalica, koja se sumnjičila da je zajedno sa koleginicom pokretala radne sporove bez znanja klijenata i na taj način sebi pribavljala određenu imovinsku korist. Kasalica se sumnjičila da je iskoristila punomoćja koja su joj dali službenici Vojske Crne Gore, kako bi naplatili troškove prevoza, i na osnovu tih punomoćja kasnije pokrenula druge sporove bez njihove saglasnosti. Teretila se da je na osno-

vu punomoćja iz 2013. pokretala i radne sporove u 2015. bez znanja i saglasnosti pripadnika VCG kako bi pribavila imovinsku korist. Osnovni sud u Podgorici 2016. godine donio je najmanje 20-ak presuda po tužbama zaposlenih u državnim službama, u kojima su troškovi postupaka višestruko veći od dosuđenih iznosa. Samo u 14 slučajeva za troškove advokata iz sudskog budžeta treba da se isplati 5.614 eura, iako su tužbe bile zbog dugova koji su bili i ispod deset eura. E.H.K.

Potvrđena optužnica protiv Podgoričanina

Ukrao robu i nakit u vrijednosti od 7.143 eura i 930 eura u kešu

Osnovni sud u Beranama potvrdio je optužnicu Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama podignutu protiv okrivljenog E.A. iz Podgorice, zbog krivičnog djela teška krađa. Prema navodima optužnice, Podgoričanin je neutvrđenog dana u prvoj polovini septembra 2019. godine,

na zelenoj pijaci u Beranama, obio kuću S.V., razvalivši eloksiranu isunu na dnu ulaznih vrata, ušao i ukrao 930 eura i to 80 eura u apoenima od po dva eura i 850 eura u apoenima od pet do 50 eura, televizor marke “samsung”, veličine 41; fotoaparat NN marke; pet zlatnih prstenova; jednu deblju

narukvicu od žuto-bijelog zlata; jedan zlatni privezak u obliku slova B; jedan zlatni privezak sa likom bogorodice; jedan zlatni lanac u sitnim kockicama od žutog zlata; jedan deblji lanac od žutog zlata; 15 originalnih parfema različitih marki; jedan ručni ženski sat marke Fossil; pet ručnih ženskih satova NN marki; jedan ručni električni masažer; jedan veći zlatni medaljon; jedan manji zlatni medaljon; jedan dukat; jednu šnalu za kravatu; dva dugmeta za košulje od žutog zlata; dva zlatna broša; jedan lanac sa biserima i kockicama od zlata; jednu dječju deblju zlatnu narukvicu; dva ženska prstena od žutog zlata; mobilni telefon marke “nokia 6301”, u ukupnoj vrijednosti od 7.143 eura, vlasništvo oštećene S.P., a sve u namjeri da njihovim prisvajanjem sebi pribavi protivpravnu imovinsku korist. E.H.K.

zbog kršenja samoizolacije

Kusovcu krivična prijava Službenici Odjeljenja bezbjednosti Tivat su, po nalogu nadležnog državnog tužioca, podnijeli krivičnu prijavu protiv predsjednika Opštine Tivat Siniše Kusovca zbog postojanja osnovane sumnje da je počinio krivično djelo nepostupanje po zdravstvenim prospisima za suzbijanje opasne zarazne bolesti. “On je prekršio mjeru obavezne kućne samoizolacije. Tivatskoj policiji je u subotu oko 18 sati prijavljeno da je predsjednik Opštine Tivat Kusovac primijećen tokom dana u naselju Zukovica na području

Grblja na koji način je prekršio samoizolaciju koja mu je određena rješenjem zdravstveno – sanitarne inspekcije. Tivatska policije je sprovela provjere i službene radnje o čemu su obavjestili nadležnu zdravstveno – sanitarnu inspektorku i nadležnog državnog tužioca. Nakon prikupljenih obavještenja državni tužilac se izjasnio da se u radnjama Siniše Kusovca stiču elementi krivičnog djela”, kazali su iz policije. Kusovac je po rješenju sanitarnog inspektora sprovoden u karantin. E.H.K.

PONEDJELJAK, 6. 7. 2020.

OBAVJEŠTENJE

Na osnovu članova 336, 337, 341, 342, 344 i 345. Zakona o svojinsko-pravnim odnosima „NLB Banka AD“ Podgorica, kao hipotekarni povjerilac, objavljuje: OBAVJEŠTENJE O PRODAJI NEPOKRETNOSTI Nepokretnosti koje su predmet prodaje upisane su:

U listu nepokretnosti br. 382 KO Pašina voda I, kat.parcela br.253, livada 5.klase, površine 976 m2.; kat.parcela br.254, njiva 6.klase, površine 755 m2; kat.parcela br.255, livada 6.klase, površine 2144 m2, u svojini Stanić Radomira u obimu prava 1/1. Početna prodajna cijena na trećoj prodaji iznosi 18.461,45 eur. Ukupan iznos preostalog duga kreditnog dužnika Stanić Radomira na dan 23.06.2020 godine, iznosi 18.461,45 eur po osnovu Ugovora o kreditu za turističku djelatnost br.UGKR2008/1421 od 20.12.2007.godine. Vansudska prodaja predmetne nepokretnosti sprovešće se javnim nadmetanjem. Prodaja će se održati dana 24.07.2020. godine, u Hotelu Soa na Žabljaku, sa početkom u 13:00 h. Prijave se dostavljaju Advokataskoj kancelariji „Velimirović & partneri“, ul. Serdara Jola Piletića 8/6, Podgorica, najkasnije do 21.07.2020. godine, u 14:00 časova. Prijave se dostavljaju u zatvorenoj koverti sa naznakom: „Prijava za javno nadmetanje po oglasu ...“ (sa preciznom naznakom nepokretnosti na koju se ponuda odnosi – oznaka lista nepokretnosti, kat. parcele i ukoliko se radi o posebnom dijelu ili više posebnih djelova naznaka tih posebnih djelova). Prijava treba da sadrži oznaku nepokretnosti koja se kupuje i preciznu cijenu koja se nudi. Ponuda mora biti bezuslovna i neopoziva. Pored ponude prijava treba da sadrži i dokaz o uplaćenom depozitu. Pravo učestvovanja na javnom nadmetanju imaju sva strana i domaća pravna i fizička lica, u skladu sa pozitivnim propisima i međunarodnim sporazumima, koja podnesu ponudu u skladu sa ovim oglasom uz dokaz o uplaćenom depozitu u iznosu od 10% od cijene iz oglasa. Depozit se uplaćuje na žiro račun NLB Banke AD Podgorica br. 907-53001-03, prije početka postupka prodaje, sa svrhom uplate „depozit za učešće u javnom nadmetanju“. Učesnici javnog nadmetanja su, uz prijavu, dužni dostaviti, pored dokaza o uplati depozita i sledeće lične podatke: za fizička lica: ime i prezime, adresu stanovanja,

marketing

matični broj, broj lične karte, ovjerenu fotokopiju lične karte; za pravna lica: naziv i sjedište, izvod iz CRPS-a, prijavu ovjerenu potpisom i pečatom ovlašćenog lica i ovlašćenje za zastupanje. Lica čije su prijave neblagovremene i neuredne neće učestvovati u javnom nadmetanju. Smatraće se da su ispunjeni uslovi za javnu prodaju ako se u naznačeno vrijeme prijavi jedan učesnik koji je blagovremeno podnio ponudu u skladu sa ovim oglasom. Na ročištu za javnu prodaju otvoriće se sve prispjele ponude, objaviti njihov sadržaj kao i sadržaj prateće dokumentacije. Svi prisutni ponuđači, hipotekarni povjerilac kao i dužnici i hipotekarni dužnici imaju pravo da se izjasne o usklađenosti svih ponuda sa oglasom. Lice ovlašćeno za vođenje postupka odlučiće o eventualnim prigovorima odmah a po potrebi može odlučiti da se ročište odloži na kratak rok radi donošenja odluke po prigovoru. Ročište će voditi lice ovlašćeno za vansudsku prodaju u skladu sa pravilima iz Zakona o opštem upravnom postupku. Učesnik koji ponudi najveću cijenu proglašava se kupcem, a njegova ponuda smatara se prihvaćenom za kupovinu predmetne nepokretnosti. U slučaju da dva ili više podnosilaca ponude istu cijenu prednost će imati onaj koji se obaveže da cijenu plati u kraćem roku. U slučaju da se ni na taj način ne može utvrditi čiju ponudu treba prihvatiti svi učesnici su saglasni da odluku o prihvatanju ponude donosi lice koje vodi javnu prodaju po sopstvenoj procjeni. Ako do roka za predaju ponuda ne stigne nijedna ponuda lice ovlašćeno za vansudsku prodaju nije dužno da održava ročište za prodaju a o činjenici da nije bilo ponuda obavijestiće dužnike, hipotekarne dužnike i hipotekarne povjerioce. Kupac je dužan da sa ovlašćenim licem zaključi Ugovor o kupoprodaji i isplati kupoprodajnu cijenu, u roku od 15 dana od dana zaključenja javnog nadmetanja izuzev u slučaju da su dva ili više ponuđača dala istovjetne ponude u kom slučaju je lice koje je preuzelo obavezu plaćanja kupoprodajne cijene u kraćem roku dužno da u tom roku uplati kupoprodajnu cijenu i prije zaključenja ugovora. Ukoliko kupac ne zaključi Ugovor o kupoprodaji u navedenom roku, ili, ne isplati kupoprodajnu cijenu u navedenim rokovima, gubi pravo na povraćaj depozita, a ovlašćeno lice ima pravo da zaključi ugovor o kupoprodaji sa drugim ponuđačem-učesnikom javnog nadmetanja, koji je ponudio kupoprodajnu cijenu koja je, po visini, odmah iza najveće ponuđene cijene. Depozit izabranog ponuđača se zadržava i uračunava u kupoprodajnu cijenu. Kupac snosi troškove sačinjavanja notarskog zapisa, takse za upis prava svojine i troškova poreza na promet nepokretnosti. Uplaćeni depozit će se vratiti ostalim učesnicima u roku od 7 (sedam) dana od dana održavanja javnog nadmetanja a depozit izabranog ponuđača se zadržava i uračunava u kupoprodajnu cijenu. Detaljnije informacije zainteresovani mogu dobiti kontaktiranjem ovlašćenog lica koje sprovodi prodaju – Milana Velimirovića, advokata iz Podgorice, pozivanjem broja telefona 020-245-631.

www.nlb.me

OBAVJEŠTENJE

U listu nepokretnosti br. 488 KO Jastreb, kat. parcela br. 2026, livada 4.klase, površine 3845m2, u svojini Zorana Marinovića u obimu prava 1/1. Početna kupoprodajna cijena na drugoj prodaji iznosi 15.500,00 eur. Ukupan iznos preostalog duga kreditnog dužnika po osnovu Ugovora o hipotekarnom kreditu broj 2008/5806 od dana 23.04.2008.godine, na dan 14.04.2020. godine iznosi 29.969,69 eur sa zakonskom kamatom do dana uplate duga kao i troškove sprovedenog postupka vansudske prodaje. Vansudska prodaja sprovešće se javnim nadmetanjem putem prikupljanja pisanih ponuda. Prodaja će se održati dana 27.07.2020. godine, u prostorijama Hotela „Perjanik“ Danilovgrad na adresi Bralenovica b.b., Danilovgrad, sa početkom u 13:00 h. Prijave se dostavljaju Advokataskoj kancelariji „Velimirović & partneri“, ul. Serdara Jola Piletića 8/6, Podgorica, najkasnije do 22. 07. 2020. godine do 14:00 časova. Prijave se dostavljaju u zatvorenoj koverti sa naznakama: „Ne otvarati prije javne prodaje“ i „Prijava za javno nadmetanje po oglasu ...“ (sa preciznom naznakom nepokretnosti na koju se ponuda odnosi – oznaka lista nepokretnosti, kat. parcele i ukoliko se radi o posebnom dijelu ili više posebnih djelova naznaka tih posebnih djelova). Prijave koje prispiju nakon utvrđenog roka za podnošenje smatraju se neblagovremenim bez obzira na način dostvaljanja. Pravo učestvovanja na javnom nadmetanju imaju sva strana i domaća pravna i fizička lica, u skladu sa pozitivnim propisima i međunarodnim sporazumima. Prijava sadrži: oznaku nepokretnosti koja se kupuje; neopozivu i bezuslovnu ponudu sa preciznom cijenom koja se nudi; dokaz o uplaćenom depozitu u iznosu od 10 % od cijene iz oglasa. Depozit se uplaćuje na žiro račun NLB Banke AD Podgorica br. 907-53001-03, sa svrhom uplate „depozit za učešće u javnom nadmetanju“. Pored navedenog:

Kontakt telefon: (078) 119 721 loc 106

- prijava koju podnosi fizičko lice sadrži lične podatke: ime i prezime, adresu stanovanja i ovjerenu fotokopiju lične karte; - prijava koju podnesi pravno lice mora biti ovjerena pečatom i potpisom ovlašćenog lica i sadrži: naziv i sjedište, izvod iz CRPS-a i ovlašćenje za zastupanje. Prijava koje ne sadrži bilo koji od označenih podataka i dokaza smatra se neurednom. Neblagovremene i neuredne prijave ne razmatraju se. Smatra se da su ispunjeni uslovi za javnu prodaju ako se do označenog roka za dostavljanje prijava dostavi makar jedna prijava u skladu sa ovim oglasom. Ročište vodi lice ovlašćeno za vansudsku prodaju. Na ročištu za javnu prodaju otvoriće se sve prispjele prijave, objaviti njihov sadržaj kao i sadržaj prateće dokumentacije. Podnosilac blagovremene i uredne prijave smatra se ponuđačem. Prisutni ponuđači, hipotekarni povjerilac kao i dužnici i hipotekarni dužnici imaju pravo da se izjasne o usklađenosti svih prijava sa oglasom. Lice ovlašćeno za vođenje postupka odlučuje o eventualnim prigovorima odmah a po potrebi može odlučiti da se ročište odloži na kratak rok radi donošenja odluke po prigovoru. Ponuđač koji ponudi najveću cijenu proglašava se kupcem, a njegova ponuda smatara se prihvaćenom za kupovinu predmetne nepokretnosti. U slučaju da dva ili više ponuđača ponude istu cijenu, a to je i najviša cijena, lice ovlašćeno za vođenje postupka pozvaće te ponuđače da ponude veći iznos cijene od cijene koju su već ponudili. Lice ovlašćeno za vođenje postupka na licu mjesta utvrđuje redosled podnošenja ponuda ovih ponuđača. Ponuđač ne može ponuditi cijenu koja je već ponuđena od drugog ponuđača. Nepokretnost će se dodijeliti ponuđaču koji je ponudio najveću cijenu. U slučaju da se ni na taj način ne može utvrditi čiju ponudu treba prihvatiti svi ponuđači su saglasni da odluku o prihvatanju ponude donosi lice koje vodi javnu prodaju po sopstvenoj procjeni. Kupac je dužan da sa ovlašćenim licem zaključi Ugovor o kupoprodaji i isplati kupoprodajnu cijenu, u roku od 15 dana od dana zaključenja javnog nadmetanja. Ukoliko kupac ne zaključi Ugovor o kupoprodaji u navedenom roku, ili ne isplati kupoprodajnu cijenu u navedenim rokovima, gubi pravo na povraćaj depozita, a ovlašćeno lice ima pravo da zaključi ugovor o kupoprodaji sa ponuđačem, koji je ponudio kupoprodajnu cijenu koja je, po visini, odmah iza najveće ponuđene cijene. Kupac snosi troškove sačinjavanja notarskog zapisa, takse za upis prava svojine i troškova poreza na promet nepokretnosti. Uplaćeni depozit vraća se ostalim učesnicima u roku od 7 (sedam) dana od dana održavanja javnog nadmetanja a depozit izabranog ponuđača se zadržava i uračunava u kupoprodajnu cijenu. Hipotekarni povjerilac u čije ime se sprovodi postupak vansudske prodaje nije u obavezi da potencijalnim podnosiocima prijave za javno nadmetanje omogući pregled nepokretnosti koja se prodaje niti da kupca uvede u posjed nepokretnosti koja se prodaje. Detaljnije informacije zainteresovani mogu dobiti kontaktiranjem ovlašćenog lica koje sprovodi prodaju – Milana Velimirovića, advokata iz Podgorice, pozivanjem broja telefona 020-245-631.

www.nlb.me

Kontakt telefon: (078) 119 721 loc 106

društvo

PONEDJELJAK, 6. 7. 2020.

covid - 19: Hospitalizovana 74 pacijenta

Registrovan 61 novi slučaj korona virusa

U Crnoj Gori registrovan je 61 novi slučaj obolijevanja od COVID-19, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje (IJZ). Iz IJZ su naveli da su tokom jučerašnjeg dana analizirali 450 uzoraka na novi korona virus. Novootkriveni slučajevi su iz Rožaja 28, Bijelog Polja devet, Podgorice sedam, Budve pet, Bara, Cetinja i Kotora po tri, Pljevalja dva i Nikšića jedan. “Od 61 novootkrivenih, 46 su kontakti prethodno potvrđenih slučajeva, kod 14 oboljelih se traga za izvorom infekcije a jedan slučaj je importovan”, navodi se u saopštenju. Od početka juna ukupan broj registrovanih slučajeva je 457, pet je smrtnih ishoda, a broj aktivnih slučajeva je 452. U Rožajama je aktivno 126 slučajeva, u Podgorici 118, Bijelom Polju 53, Beranama 28, u Budvi 21, i Pljevljima 18 slučajeva. U Baru je aktivno ukupno 17 slučajeva, u Gusinju 14, na Cetinju 12, u Tivtu, Danilovgradu i Nikšiću po osam, u Petnjici sedam, a u Herceg Novom i Kotoru po šest slučajeva. U Ulcinju su aktivna uku-

Ilustracija

Zaposleni i djeca u samoizolaciji

Zaražena medicinska sestra u vrtiću “Pčelica”

pno četiri slučaja, u Tuzima dva i u Andrijevici Eraković jedan slučaj. U Kliničkom centru Crne Gore (KCCG) trenutno su na liječenju 32 pacijenta pozitivna na korona virus, a u drugim bolnicama u Crnoj Gori 42. Ukupno su hospitalizovana 74 pacijenta, saopštio je direktor KCCG Jevto Eraković. “Imamo različito zdravstveno stanje, onih sa lakših formama, ali nažalost i onih u ozbiljnom stanju, na respiratoru”, rekao je Eraković u Dnevniku Javnog servisa. On doda-

je da je kompletan zdravstveni sistem spreman da odgovori porastu broja zaraženih. Kako je istakao, Nacionalno korodinaciono tijelo za zarazne bolesti je fokus mjera usmjerilo prema Gusinju i Rožajama i to se pokazuje opravdanim, jer je tamo najveći pik. “Što se tiče vrtića, upoznati ste da postoji jedan potvrđeni slučaj medicinske sestre, međutim za sada se pokazuje da to nije imalo neki veći epidemiološki karakter, pratimo to”, kazao je on. Napravljena je i reorganizacija rada u Kliničkom centru, pojašnjava Eraković. M.I.

Kavarić: Rast broja zaraženih u Podgorici zabrinjavajući

Nije isključeno zatvaranje Podgorice Epidemiološka situacija i ju zatvaranja Glavnog grarast broja oboljelih u Podgo- da, ukoliko se za tim pokaže potreba. rici je zabrinjavajući, kaže direktor pod„To je domen epigoričkog Doma demiološke služzdravlja Nebojbe. Nama ostaje da apeluješa Kavarić. Ukoliko mo na građane građani ne da se ponašaju budu odgodisciplinovano. vorni poput Preporučujem zdravstvenog da usluge ugostisistema i ne reteljskih objekata Kavarić dukuju svoje dnevkoriste samo u nužne obaveze, Kavarić za noj potrebi uz preporuke Radio Crne Gore kaže da će predložiti NKT-u uvođenje dodatnih mjera za područje Podgorice. Kavarić će narednih sedam „To ćemo predložiti u cilju dana boraviti boraviće naredsprečavanja dalje eskalacije nih sedam dana u Rožajama kabroja oboljelih, koje bi moko bi pratio epidemiološku siglo ugroziti funkcionalnost tuaciju i pružio podršku zapozdravstvenog sistema“, naslenima u tamošnjem Domu veo je Kavarić. zdravlja u realizaciji preporuNe isključuje ni opci-

koje važe za sve ostale objekte zatvorenog tipa, a to su nošenje maske, distanca i pranje ruku. To su tri jednostavne riječi koje znače mnogo i praktično prekidaju lanac prenošenja. Svi smo svjedoci da se građani toga ne pridržavaju“, tvrdi Kavarić. S obzirom na postojeće dnevno kretanje epidemiološke situacije i povećanog broja oboljelih Dom zdravlja Podgorica pojačaće rad Kovid centra u Tološima. R.D.

Narednih dana u Rožajama

ka Instituta za javno zdravlje i privremenih mjera NKT-a. On se juče susreo sa direktorom te zdravstvene ustanove dr Jahom Pepićem, a sa njim je bio i Omer Šahmanović, direktor plavskog Doma zdravlja.

Medicinska sestra u vaspitnoj jedinici vrtića “Pčelica” pozitivna je na COVID-19, saopšteno je iz podgoričke Javne ustanove “Ljubica Popović”. Navodi se da je nakon testiranja, u četvrtak, oko 23 sata, potvrđeno prisustvo korona virusa kod medicinske sestre. “Nakon saznanja preduzete su sve neophodne mjere, na osnovu instrukcija dobijenih od Instituta za javno zdravlje Crne Gore. Odmah su kontaktirani svi roditelje

djece jaslene vaspitne grupe, kao i svi zaposleni koji su bili u kontaktu sa medicinskom sestrom”, kaže se u saopštenju. Navodi se da se svi nalaze u samoizolaciji od petka. “Zaposleni koji su bili u rizičnom kontaktu su testirani, kao i ona djeca koja su imala bilo kakve simptome slične simptomima virusa”, kaže se u saopštenju. Navodi se da je u prostorijama vrtića urađena dezinfekcija. R.D.

Dabetić: Gruba neistina

Delević nije smijenjena iz političkih razloga Neistina je da je glavna medicinska sestra Opšte bolnice u Beranama Branka Delević smijenjena iz političkih razloga, saopštio je juče direktor te zdravstvene ustanove Budimir Dabetić. “Imajući u vidu današnje napise pojedinih medija, u kojima se navodi da je Delević razriješena na zahtjev ministra Predraga Boškovića, imam obavezu da upoznam javnost da je riječ o gruboj neistini”, poručio je Dabetić. Naime, kako dodaje, potpisao je razješenje isključivo zbog stručnih razloga i taj potez apsolutno nema veze sa aktuelnom političkom situacijom. “Gospođa Delević taj posao obavlja šest godina, što je dug i naporan period za obavljanje delikatnih poslova koji spadaju u nadležnost glavne sestre i u skladu sa internim pravilima poslovanja Opšte bolnice ona

će uskoro početi da obavlja poslove iz sfere njenih interesovanja, vještina i sposobnosti”, poručio je on. Prema njegovim riječima, može da razumije da je neko nezadovoljan odlukom direktora bolnice, ali ne i da shvati zašto se kolegijalni odnosi remete pričama iz domena teorija zavjera. “Vjerujem da će gospođa Delević prije ili kasnije shvatiti da je saopštenje o navodnim progonima samo posljedica političkih manipulacija i zloupotreba i da će svu svoju koncentraciju i profesionalne vještine kojima raspolaže nesebično darivati zajedničkoj borbi suzbijanja kovida-19”, poručio je Dabetić. Podsjetimo, pojedini mediji tvrdili su da je ona smijenjena nakon što je njen rođeni brat Radoš Raičević javno napustio DPS zbog usvojenog Zakona o slobodi vjeroispovijesti.

PONEDJELJAK, 6. 7. 2020.

društvo

u maju spriječen uvoz 54 tone hrane zbog prisustva pesticida

Zabranjen uvoz 47 tona piletine zaražene salmonelom Zbog prisustva salmonele, tokom maja je veterinarska inspekcija zabranila uvoz 47 tona smrznute piletine, navodi se u mjesečnom izvještaju Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove. “Dvije pošiljke hrane životinjskog porijekla (zamrznuto pileće meso) u ukupnoj količini od 47.004 kg su vraćene ino isporučiocu, zbog neispunjavanja mikrobioloških kriterijuma za bezbjednost hrane (salmonela)”, stoji u izvještaju.

■■Uništeno

više od 22 tone banana

Takođe, fitosanitarna inspekcija je u navedenom periodu spriječila stavljanje na tržište 76.842 kg proizvoda iz uvoza zbog utvrđenih neusaglašenosti sa propisanim zahtjevima. Od toga je 54.162 kg vraćeno zbog prisustva pesticida, dvije pošiljke paradajza u količini od 15.271 kg, dvije pošiljke jagoda u količini od 2.887 kg, tri pošiljke paprika u količini 12.004 kg, kao i jedna pošiljka pšeničnog brašna u količini od

Ilustracija 24.000 kg. Zbog neusaglašenosti sa propisima, uništena je pošiljka sadnog materijala ukrasnog bilja u količini od 24 kom, pošiljka drvenog materijala za pakovanje u količini od 21 kom

i pošiljka banana u količini od 22.680 kg.

■■Napisali 1.210 eura kazni

U unutrašnjoj kontroli u izvještajnom periodu izvr-

šen je nadzor u 194 objekta. “Prilikom kontrola utvrđeno je da subjekti u poslovanju hranom kao i lica koja vrše prodaju hrane na pijacama u visokom procentu postupaju u skladu sa zakonom propisanim zahtjevima i datim preporukama. Utvrđeno je da se objekti i oprema održavaju u čistom i funkcionalnom stanju i da su lica koja vrše prodaju u propisanoj radnoj i zaštitnoj odjeći. Međutim, utvrđen je i određeni broj nepravilnosti koje su se najčešće odnosile na nepostojanje opreme za pranje ruku zaposlenih u neposrednoj

blizini rukovanja hranom, nepravilno izloženu i označenu hranu, neodržavanje opreme u čistom i funkcionalnom stanju i sl”, ističe se u izvještaju. Zbog utvrđenih nepravilnosti inspektori su preduzeli 27 upravnih mjera i radnji i to dva rješenje o zabrani rada lica; pet rješenja o stavljanju van prometa i uništavanju nebezbjedne hrane; 16 ukaza o otklanjanju nedostataka manjeg rizika za čije otklanjanje je potrebno kratko vrijeme; jedno rješenja o zabrani rada objekata, tri novčane kazne od 1.210 eura. M.I.

Kod 7 % domaćih proizvođača nepropisna upotreba pesticida

Tokom maja pojačan je nadzor prometa voća i povrća na pijacama

Prilikom unutrašnje kontrole, u sklopu pojačanih kontrola upotrebe pesticida uzeto je i laboratorijski ispitano na rezidue pesticida 178 uzoraka voća i povrća kod 118 proizvođača, uzorkovano je 26 biljnih vrsta, na teritoriji 28 sela u opštinama Tuzi, Golubovci i Da-

nilovgrad, 13 uzoraka nije odgovaralo propisanim zahtjevima (7%). “Za sve proizvode koji nijesu odgovorali parametrima bezbjednosti preduzete su propisane mjere i zabranjeno je branje istih”, navodi se u izvještaju.

DRUŠTVO

KONKURS

DNEVNIM NOVINAMA

POTREBAN RADNIK RADNO MJESTO:

GRAFIČKI DIZAJNER

PRIJAVE SLATI NA MAIL: posao@dnovine.me

STUDENTSKI PARLAMENT UNIVERZITETA CRNE GORE

Preispitati visinu školarine na specijalističkim studijama Studentski parlament Univetrziteta Crne Gore (SPUCG) iniciraće preispitivanje odluke o visini školarine na specijalističkim studijama. Kao najviše predstavničko tijelo studenata u Crnoj Gori, smatraju kako imaju obavezu i dužnost da zastupaju prava i interese svih studenata i to u svakom trenutku. “Od ove godine biće upisana prva generacija studenata koja će pohađati dvogodišnji master. Ono što je bitno istaći jeste da ćemo prvi put imati besplatne master studije na javnim ustanovama visokog obrazovanja, dok su osnovne studije već od studijske 2017/18, takođe, besplatne. Ovo, zapravo, znači da je već oko 7.000 studenata imalo do sada priliku da besplatno upiše osnovne studije, i time stekne visoko obrazovanje koje zavisi isključivo od njihovog uspjeha u ranijem školovanju, a ne i njihovih finansija”, kazali su

iz Studenstkog parlamenta. Visina školarine na specijalističkim studijama treba da ostane u visini one koja je bila i ranijih godina. “Na nekim fakultetskim jedinicama postojala su i budžetska mjesta koja je finansirala država, uz određeni broj samofinan-

sirajućih mjesta čija je visina školarine iznosila od 500 do 1.000 eura. Takođe, na nekim fakultetskim jedinicama visina školarine na specijalističkim studijama bila je od 1.000 do 2.000 eura, bez budžetskih mjesta”, dodaje se u saopštenju. R.D. Foto: PR Centar

USLOVI: ODLIČNO POZNAVANJE

PONEDJELJAK, 6. 7. 2020.

CRNOGORSKA FONDACIJA ZA HIV

Antiretrovirusna terapija dostavljena za 115 osoba sa HIV-om Članovi Crnogorske fondacije za HIV su, tokom tri mjeseca epidemije korona virusa, dostavili antiretrovirusnu terapiju za 115 osoba, a neusvajanjem projektnih predloga Fondacija bi prestala da radi što bi dovelo do panike među osobama sa HIV-om, neredovnog uzimanja terapije i povećanja broja novonificiranih. To je za PR centar kazao izvršni direktor Crnogorske fondacije za HIV Boris Vuksanović, navodeći da je za vrijeme epidemije korona virusa ta fondacija redovno terapijom snabdijevala pacijente, posebno van Podgorice. “Kako je projekat Ministarstva zdravlja trajao do početka marta, kada je proglašena pandemija, a s ob-

zirom na to da se Fondacija finansira samo projektno, bez ikakvih sredstava, članovi Fondacije su volonterski obavljali pomenute aktivnosti“, rekao je Vuksanović. Pojasnio je da je kod 170 osoba sa HIV-om, a koji koriste antiretrovirusnu terapiju postignut terapijski efekat i da je bilo neophodno zadržati takvo stanje. “Zato je sa Savjetovalištem za HIV i Infektivnom klinikom postignut dogovor o propisivanju terapije za sve pacijente koji su se obratili u periodu zabrane kretanja među gradovima. Članovi Fondacije su podizali terapiju u apoteci i slali je poštom na kućnu adresu pacijenata“, rekao je Vuksanović. Takođe su, kako je dodao,

Vuksanović snabdijevali crnogorske građane koji su ostali „zatvoreni“ van granica Crne Gore „putem svih mogućih kanala prevoza koji su bili ograničeni zbog postojećeg stanja“. “Fondaciji su se obraćali i strani državljani koji su ostali u Crnoj Gori, za dostavljanje antiretrovirusne terapije iz njihovih država. Tokom tri mjeseca terapija je na pomenute načine dostavljena za 115 osoba“, rekao je Vuksanović. Tokom epidemije korona virusa, kako je dodao, nastavljene su da rade grupe podrške online putem kao i individualna savjetovanja putem viber grupa i drugih tehnika online komunikacije. R.D.

crna gora

PONEDJELJAK, 6. 7. 2020.

Osnivač kompanije “Gintaš” posjetio Mojkovac

U planu izgradnja fabrike za preradu voća u biznis zoni

Predsjednik i osnivač “Gintaš” kompanije, Nedžip Nađi Doruom posjetio je minule subote Mojkovac i razgovarao sa predsjednikom Opštine, Rankom Mišnićem, o otvaranju fabrike za preradu voća u biznis zoni “Babića polje”, na površini od 11.000 kvadratnih metara. Projekat je, kako je procijenjeno, “težak” četiri miliona eura. Prvi čovjek „Gintaša“, nakon obilaska nekoliko plantaža, pokazao je posebno interesovanje za bobičasto voće. On je tom prilikom pod-

Herceg Novi: Projekat “Ćiro II”

Poligon za bicikliste i bike staza kroz Sutorinu

U ovom do sada nezabilježenom udaru virusa, koji je uzdrmao čitav svijet, posebno u oblasti turizma, riješenost kompanije ‘Gintaš’ da kod nas otvori fabriku, ima izuzetnu težinu Doruom i Mišnić sjetio da je izgradnje fabrike trebala da počne u junu, ali je planove pokvarila korona. Doruom je kazao da će realizacija projekta početi čim to korona virus dozvoli. Ističe da će fabriku graditi radnici i stručni tim iz Turske, odakle će biti dopremljena i potrebna oprema. Predsjednik mojkovačke Opštine Ranko Mišnić izrazio je zadovoljstvo namjerama kompanije „Gin-

taš“ da otvori fabriku u mojkovačkoj biznis zoni. “Ovo je potvrda da mi u biznis zoni nudimo izuzetno povljne uslove za investitore. Zaposliće se tu dosta ljudi u fabrici, a svoje mjesto i interes imaće i brojni proizvođači voća. U ovom do sada nezabilježenom udaru virusa, koji je uzdrmao čitav svijet, posebno u oblasti turizma, riješenost kompanije ‘Gintaš’ da kod nas otvo-

ri fabriku, ima izuzetnu težinu. Očekujemo, naravno, i druge investitore, koji su prije korone najavili dolazak u Mojkovac. Uz pokrenute i djelimično završene projekte lokalne uprave, podržane od Vlade Crne Gore, poput izgradnje ski-centra, našoj sredini se osmjehuje bolja i vedrija budućnost sa investitorima kao što je gospodin Doruom i njegova firma”, kazao je Mišnić. R.Ć.

Glavni grad uputio pomoć

Novom Pazaru 10.000 eura za borbu protiv korona virusa

Glavni grad Podgorica uplatiće 10.000 eura Novom Pazaru kao izraz solidarnosti i vid podrške njegovim stanovnicima u borbi s korona virusom. Prema posljednjim zvaničnim podacima, u ovom gradu u posljednja dva mjeseca život je izgubilo 46 ljudi, zara-

ženo je njih preko 500, dok broj hospitalizovanih premašuje 200. “Suočeni s ovakvom situacijom, želimo da pošaljemo poruku da Podgorica stoji čvrsto uz prijateljski Novi Pazar u zajedničkoj borbi sa pandemijom korona virusa. Podsjećamo da je

Glavni grad, u prethodnom periodu, finansijski pomogao kinesku provinciju Sičuan u nabavci medicinske opreme, kao i Tiranu i Zagreb u suočavanju s posljedicama razornih zemljotresa koji su pogodili ta dva grada”, navode iz Glavnog grada.

Herceg Novi će uskoro dobiti specijalni adrenalinski poligon za bicikliste “Pump Track”, čija izgradnja je planirana na kraju Igala. Radi se o novom sadržaju za sve koji traže uzbudljiv, drugačiji način za provođenje slobodnog vremena, a biće izgrađen zahvaljujući podršci koju je projekat Agencije za izgradnju i razvoj Herceg Novog dobio iz evropskog programa prekogranične saradnje. Agencija je završila idejno idejno rješenje za ovaj poligon, koji će činiti specijalno dizajnirana talasasta staza ukupne površine oko 700 kvadrata. Osim toga, radi se na uređenju lokacije na kojoj je planirana realizacija ovog projekta - izgrađen je potporni zid uz Ulicu dr Svetozara Živojinovića, uz koju će biti izgrađen poligon, a u toku je prva faza proširenja te ulice u dužini od oko 300 metara. Takođe, urađene su instalacije za javnu rasvjetu i biće postavljeni novi stubovi. Riječ je o radovima koji finansira Opština. “Pump track” će biti izgrađen u okviru projekta „Ćiro II“, kojim se predviđa revitalizacija trase nekadašnje uskotračne željezničke pruge kroz Herceg Novi, za potrebe stvaranja atraktivnih pratećih sadržaja koji prate formiranje pješačko-biciklističke staze. Ovaj projekat ukupne vrijednosti oko 600.000 eura odobren je i biće finansiran u okviru Drugog poziva Interreg IPA programa prekogranične saradnje Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora. Potpisivanje ugovora očekuje se krajem ovog mjeseca, a sve planirane aktivnosti će biti realizovane tokom naredne dvi-

je godine. Prema idejnom rješenju, stazu će činiti neprekidna petlja ravnina i uzvisina po kojoj se može voziti i bez pedaliranja, što će omogućavati zabavnu i sigurnu sportsku aktivnost. Biće pogodna za sve veličine bicikala, skejtbordova, koturaljki, rolera, trotineta i slično, a namijenjena različitim kategorijama korisnika- od amaterskog do profesionalnog, za sve starosne grupe. “Pump track” je zamišljen kao savršen za učenje temeljnih vještina i trikova, kao i za trening vrhunskih biciklista, jer zahtijeva okretnost i brzinu. Osim “Pump track” staze, ovaj sportsko-rekreativni kompleks činiće još i pristupna staza, privremeni ugostiteljski objekat sa terasom, uz koji je predviđen punkt za izdavanje bicikala i ostale atestirane opreme neophodne za korišćenje poligona, kao i informativna tabla, i ostali urbani mobilijar. Planirano je i rješavanje pitanja odvođenja atmosferskih voda, kao i adekvatno ozelenjavanje, tj. sadnja stabala zimzelenog hrasta koji će svojom krošnjom stvarati neophodnu hladovinu budućim korisnicima ovog prostora. U okviru ovog projekta će biti izgrađena dvosmjerna biciklistička staza od tržnog centra HDL ka Sutorini do nekadašnjeg motela ”Vinogradi”, sa posebnim krakom koji će se odvajati kod motela ”Pavlović”, zatim trasom nekadašnje pruge do zgrade bivše željezničke stanice u Sutorini. Na toj trasi će biti postavljeno nekoliko elemenata biciklističkih prepreka, koje će moći da isprobaju oni malo spremniji.

PONEDJELJAK, 6. 7. 2020.

crna gora

Predsjednik Opštine Bar posjetio mjesne zajednice

Završena rekonstrukcija Rutačke ulice i najavljena ulaganja u Čanj Predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević sa saradnicima obišao je rekonstruisanu Rutačku ulicu u naselju Rutke u Sutomoru u čiju rekonstrukciju je uloženo 48.000 eura. On je istakao da su radovi trajali sedam dana, te da su mještani Mjesne zajednice Spič -Sutomore, dobili oko 800 metara rekonstruisane saobraćajnice. Raičević je podsjetio da su ti radovi nastavak aktivnosti koje je Opština realizovala nakon što je 2017. izgradila kanalizacionu mrežu u ovom naselju. “Ovim potvrđujemo jasnu posvećenost da zajedničkim djelovanjem sa Odborom mjesne zajednice, koji je formiran prije nepunih

osam mjeseci, idemo dalje u pravcu realizacije svih prioritetnih projekata koje Odbor kandiduje prema Opštini Bar”, kazao je Raičević. Osim rekonstrukcije Rutačke ulice, ranije su sanirana oštećenja na saobraćajnicama u blizini Osnovne škole “Kekec”, kao i na saobraćajnici u naselju Brca, na raskrsnici tri ulice – Talićke, Izvorske i Svetog Andrije. On je istakao da ga posebno raduje dobra saradnja Odbora mjesne zajednice i mještana, koji su u mjesnoj zajednici prepoznali instituciju koja je tu da zastupa njihove interese. Predsjednik mjesne zajednice Spič-Sutomore Frano Vuksanović naglasio je da je rekonstrukcija Rutačke ulice

dokaz dobre saradnje mjesne zajednice, Opštine i mještana ovog dijela naselja Rutke. Mještanin Rutačke ulice Blažo Vojvodić istakao je zadovoljstvo izvedenim radovima i značaj rekonstruk-

Sastanak predstavnika Opštine, uprave vrtića i roditelja

se utvrdio broj onih za koje je rad vrtića nužan. I to sve sa ciljem pronalaženja prelaznog rješenja, do uspostavljanja redovnog rada ove ustanove. “Opština Tivat aktivno prati situaciju i naš prioritet u svakom trenutku jeste zdravlje djece i obezbjeđivanje uslova da se spriječi dalje širenje virusa”, rekao je potpredsjenik Maslovar. On je podsjetio da je Opština u nekoliko navrata apelovala na poslodavce da imaju razumijevanja za zaposlene čija djeca nisu u mogućnosti da pohađaju vrtić, te da ih određen period oslobode radnih obaveza. “Mi smo spremni ukoliko je to potrebno, da nas roditelji koji jesu u problemu direktno kontaktiraju, kako bismo mi ukoliko je to moguće, posredovali u postizanju dogovora sa poslodavcem, a preduzećemo i druge aktivnosti po ovom pitanju”, naglasio je Maslovar. Z.K.

Opština Tivat aktivno prati situaciju i naš prioritet u svakom trenutku jeste zdravlje djece i obezbjeđivanje uslova da se spriječi dalje širenje virusa

strukturnim i drugim pitanjima i mogućnostima za njihovo rješavanje, kao i o planiranim aktivnostima za ulaganja u tom naselju, koji će obogatiti ponudu ovog dijela barske opštine.

Glavni grad predstavlja preduzeća

“Sportski objekti” rade po najvišim standardima

Traže rješenje za djecu koja ne mogu u vrtić Potpredsjednik opštine Tivat Dejan Maslovar održao je sastanak, putem videopoziva, sa direktoricom JPU “Bambi” Katarinom Hercegovac i predsjednicom Savjeta roditelja ove predškolske ustanove Sanjom Vuković. Direktorica JPU “Bambi” je učesnike sastanka upoznala sa svim mjerama koje se u centralnom tivatskom vrtiću sprovode, uključujući i postupak detaljnog čišćenja i dezinfekcije prostorija vrtića. Posebna pažnja biće posvećena svim površinama i igračkama koje upotrebljavaju djeca. Prema riječima direktorke, kolektiv poštuje izrečene mjere samoizolacije. U ljetnjem periodu (jul i avgust), rad vrtića je organizovan na način što se formira osam grupa i broj djece koja u redovnim uslovima pohađaju vrtić u ovom treminu je od 140 do 150. Uprava vrtića će pozivati roditelje, čija djeca pohađaju vrtić tokom ljeta kako bi

cije ove saobraćajnice za naselje Rutke i njegove brojne stanovnike. Raičević je juče obišao i naselje Čanj, gdje je sa mještanima razgovarao o aktuelnom stanju o ovom naselju, infra-

Humana misija

Pomoć Hilala za bolnicu u Rožajama Humanitarni fond “Hilal” koji djeluje pri medžlisu islamske zajednice Bijelo Polje, dopremio je pomoć internom i dječjem odjeljenju bolnice u Rožajama, koje je pogođeno virusom korona. Prvi dio pomoći sastoji se od 30 posteljina, tečnog sapuna, dozera i maski. Veliki doprinos u realizaciji akcije dali su glavni imam medžlisa islamske zajednice Rožaja Rejhan ef. Hot, zatim Ramiz ef. Luboder i glavni imam medžlisa islamske zajednice Bijelo Polje, Enis ef. Burdžović. Kako su saopštili iz Hilala tokom predstojeće sedmice biće dostavljena pomoć za bolnice u Novom Pazaru, Tutinu i Rožajama, koja će biti organizovana od strane Mešihata islamske zajednice u Crnoj Gori. B.Č.

Privredno društvo Sportski objekti d.o.o. upravlja kompleksom sportskih objekata u Podgorici koji čine SC “Morača”, sa gradskim bazenima, Gradski stadion, Stadion malih sportova i Streljački centar “Ljubović”. Šef na Gradskom stadionu pod Goricom Boris Vuković navodi da ovo društvo pruža najbolje usluge u sportu i rekreaciji. “Upravljamo košarkaškim igralištem u Njegoševom parku, Gradskim stadionom, SC ‘Morača’, gradskim bazenima i Streljačkim centrom. Svi ti objekti ispunjavanju standarde evropskih i svjetskih federacija, odnosno imaju potreban kvalitet”, istakao

je Vuković. Osim primarne djelatnosti, ovo Društvo se bavi i dopunskim djelatnostima kao što su ugostiteljstvo, izdavanje poslovnih i reklamnih prostora, izdavanje prostora za prezentacije, seminare, izložbe, iznajmljivanje opreme za sport i rekreaciju. Govoreći o kolektivu Sportskih objekata Vuković je istakao da cijeli tim funkcioniše kao jedna velika porodica. Ističe da ga posebno raduje što je ponovo raspisan konkurs za izradu projekta Istočne tribine, čime bi dobili jedan nacionalni hram, odnosno nešto što je kult Podgorice, što je istorija ovoga grada.

crna gora

PONEDJELJAK, 6. 7. 2020.

Mojkovčani namjeravaju da ožive omladinske r

Lijepo stoji brigadi

pored toga što je ovo vrijeme „neta“ i rijaliti programa, u mladima, sigurno, ima brigadirskog duha – treba ga samo probuditi i, kao nekad, graditi zemlju. Valjalo bi, u ovim izazovnim vremenima. Korona je, ipak, zaustavila povratak brigadira.

Doba omladinskih radnih akcija, godine kada su mladi, krampom, lopatom i kolicima, gradili puteve, pruge, obaloutvrde i fabrike, izgrađivali ratom razorenu onu veliku Jugoslaviju, nestale su prije oko tri decenije, baš kao i zemlja koju su, uz brigadirske pjesme, iz ratnih ruševina dizali. Ostale su samo požutjele fotografije, poneka brigadirska bluza i sjećanja na nezaboravna večernja druženja, prijateljstva i poznanstva što su živote mijenjala, i žuljeve koji su pucali na trasi, u neponovljivom udarničkom ritmu. Ostale su uspomene i, naravno, putevi, pruge... Mojkovčani namjeravaju da, barem u svom kraju, ožive ta vremena, da vrate omladinske radne akcije, da kod mladih probude onaj polet i radni elan koji se na terenu, u ona udarnička vremena, pokazivao moćnijim i pouzdanijim od bilo koje mehanizacije. Planirali su to da urade u subotu, 4. jula, ali im nije uspjelo. Već pripremljeno i najavljeno okupljanje starih mojkovačkih brigadira, radi uređenja prostora oko planinarskog doma „Prošćenske planine“, pokvarila je korona. Do daljnjeg. Čim bude moguće oni će na teren, kao nekada, samo mnogo stariji.

■■ Na starom mjestu Prije šest godina, 1. aprila, na Dan omladinskih radnih akcija, mojkovačka brigada „Boško Dedejić“, ponovo se, nakon dugo vremena, pojavila na gradskom trgu, istom onom sa kog je nekad kretala u savezne radne akcije. Ponovo su brigadiri bili na mjestu na kom ih je čitav grad dočekivao, kad bi se vraćali nazad, sa gomilom udarničkih znački i pohvala. Samo, te prilike to nijesu bili mladići i djevojke, đaci i studenti, već ljudi koji su prevalili pedesetu... “Okupili smo se tog dana na Gradskom trgu, mjestu naših

polazaka na akcije i povrataka, malo se prisjetiti akcijaških dana i posjetili, u Centru za kulturu ‘Nenad Rakočević’, izložbu fotografija iz tih izuzetnih, nezaboravnih vremena, koju je pripremio naš kolega Radoslav Medojević. Šta god ko danas mislio, na tim saveznim akcijama je, istinski, živjelo bratstvo i jedinstvo”, kazao je prvi komandant mojkovačke brigade Vule Medojević.

■■ Brigadirska vatra U svima nama, kako kaže, bez razlike, još gori ona brigadirska vatra, zbog koje smo išli u sve krajeve Jugoslavije, radili, gradili i vrlo smo ponosni na to. “Zato smo se tog dana dogovoriti da ponovo, barem u našem kraju, oživimo omladinske radne akcije. Pokušali smo

ovih dana, ali nam virus korona nije dozvolio. Nećemo odustati. Idemo na ovu planiranu akciju čim korona popusti, pa onda na neku sljedeću. To bi

Mojkovčani namjeravaju da, barem u svom kraju, ožive ta vremena, da vrate omladinske radne akcije, da kod mladih probude onaj polet i radni elan koji se na terenu, u ona udarnička vremena, pokazivao moćnijim i pouzdanijim od bilo koje mehanizacije

bilo izuzetno važno za današnju omladinu, a i moglo bi se izgraditi dosta toga. Uglavnom, mi stari brigadiri smo spremni, svi do jednog, da ponovo uzmemo kramp i lopatu”, istakao je Medojević. Višestruki učesnik saveznih radnih akcija Branko Braunović smatra da je ideja o oživljavanju omladinskih radnih akcija, makar i lokalnog karaktera, sjajna, ali da je neće biti baš lako realizovati. “U ovo vrijeme interneta i raznih rijaliti programa, teško će biti obnoviti radne akcije. Nema onog elana i entuzijazma kod mladih, nema one bliskosti i požrtvovanja, nema one nekadašnje atmosfere. Ipak, vrijedi pokušati. Ja bih sad, ovog trenutka, iako imam 60 godina, sa zadovoljstvom ponovo obukao brigadirsku bluzu i izašao

na trasu. Radio bih kao na Kozari ili auto-putu Beograd-Niš. Ne bi to, sigurno, bilo onim tempom, ali se ne bih štedio”, priča Braunović.

■■ Udarnički Mojkovačka brigada je prvi put otišla na saveznu radnu akciju 1976. godine, u Kozjansko. Gradila je, tada, vodovod za Celje. Naredne godine učestvovala su u akciji „Sisak 77“ – gradile su se obaloutvrde. Na toj akciji brigada je imala 65 akcijaša, a dobila je znatno više udarničkih znački i pohvala. Radom na trasi, kulturnim i sportskim aktivnostima Mojkovčani su zaradili i plaketu „27 lipanj“- najviše priznanje Saveza socijalističke omladine Hrvatske. Gradili su, zatim, auto-put „bratstvo-jedinstvo“, bili

PONEDJELJAK, 6. 7. 2020.

crna gora

radne akcije

irska bluza Ulaznica u brigadu Osnovna ulaznica za mjesto u brigadi, u kojoj su djevojke činile trećinu, bilo je učešće na lokalnim akcijama. Ko se tu pokazao i bio redovan, njemu je bilo obezbijeđeno mjesto za odlazak na saveznu akciju. A, mojkovačka omladina je, u ono doba radih akcija, mnogo toga uradila i u svom kraju. “Zemljani radove za vodovode u Bistrici i Crvenoj lokvi, i vodovod za Spomen-dom u Štitarici, bili su naši. Izgradili smo i terene malih sportova, za dan rudara, uredili spomen groblje na Grotulji, park oko upravne zgrade nekadašnjeg Kombinata ‘Vukman Kruščić’, ure-

na Kozari, Đerdapu, Fruškoj Gori i još nekoliko velikih saveznih radnih akcija, na kojima se, pored ostalog, mogao položiti vozački ispit ili naučiti neki zanat. Najstariji među brigadirima, na prvoj akciji „Kozjansko“, bio je šezdesetpetogodišnji Mileta Grdinić, a najmlađi, sa 14 godina, Slavko Šutović. Pored Vula, komandanti brigade bili su i Mališa Krgušić, Predrag Marković, Vlatko Rakočević, Duško Baković i Jovan Grdinić. “Interesovanje za odlazak na akcije bilo je izuzetno veliko. Kada smo pripremali brigadu za Sisak, javilo se tri puta više ljudi nego što je bilo, prema planu akcije, predviđeno. Većina, dakle, nije mogla ići, mladi su plakali

Sa radne akcije na Kozari

dili smo i prostor na Katuničkom brdu i mnogo toga još. Lokalne akcije su bile redovne i masovne”, kazao je Medojević. On je naglasio da bi se sada, u ovo krizno doba, kad je para malo, a onog što bi trebalo uraditi mnogo, kroz omladinske radne akcije moglo završiti dosta toga, korisnog za čitavu opštinu. Posla ima svuda, od ekologije do infrastrukture. U mladima, sigurno, ima brigadirskog duha, treba ga samo probuditi, a ostalo će biti lako – vodiće ih stari brigadiri, dokazani u mnogim saveznim akcijama.

zbog toga. Tako je to vrijeme bilo. Današnja omladina teško to može i zamisliti, ali to ne znači da se akcijaški duh ne može probuditi i kod nje”, zaključio je Vule Medojević. Ranko Ćetković

Pokušali smo ovih dana, ali nam virus korona nije dozvolio. Nećemo odustati. Idemo na ovu planiranu akciju čim korona popusti, pa onda na neku sljedeću. To bi bilo izuzetno važno za današnju omladinu, a i moglo bi se izgraditi dosta toga

Brigadirska ljubav Omladinske radne akcije su, pored rada, žuljeva, sporta, zabave i družanja, bile pune ljubavi i, logično, tužnih rastanaka. “Jedan od naših najboljih brigadira, Frica Macele, oženio se djevojkom u koju se zaljubio na radnoj akciji. Bila je to obostrana, velika ljubav. Na drugoj strani, recimo, bilo je i tužnih scena. nakon zavr-

šetka akcije u Sisku, brigada se spakovala za put u Mojkovac. Neko je primijetio da nema Dragana B. Našli smo ga u spavaoni sa jednom djevojkom iz Knina. Zamotali se u neko ćebe, i uglas plaču, zato što se rastaju. Bila je to tužna, dirljiva slika. Uglavnom, brigada zbog njega umalo nije zakasnila na voz”, prisjeća se Vule Medojević.

Zbog navoda bivšeg Pink M DOO, Nova M DOO kao pravni nasljednik iako nema nikakve veze sa pomenutim navodima, iz formalnih razloga, u obavezi je da postupi po presudi Višeg suda i objavi sljedeću presudu: Presuda Gž.br.1925/2020-17 od 16.06.2020. Viši sud u Podgorici , kao drugostepeni, u pravnoj stvari tužilje Olivere Lakić iz Podgorice donio je: Presudu Potvrđuje se presuda Osnovnog suda u Podgorici P.br.5769/19 od 20.01.2020. godine u stavu prvom, drugom i četvrtom izreke, a žalbe tužilje i tuženog u tom dijelu odbijaju se kao neosnovane. Odbacuje se žalba tužilje u odnosu na stav prvi izreke navedene presude, preinačava se rješenje o troškovima iz stave petog izreke navedene presude, pa se izriče: Obavezuje se tuženi da tužilji naknadi troškove postupka u iznosu od 75,00 eura, u roku od 15 dana od dana pijeme drugostepene presude. Obavezuje se tuženi da o svom trošku objavi uvod i izreku presude u dnevnom listu koji se izdaje na teritoriji Republike Crne Gore, u roku od 15 dana po pravosnažnosti presude. Obrazloženje Presudom Osnovnog suda P.br.5769/19 od 20.01.2020. djelimično je usvojen tužbeni zahtjev tužilje, pa je stavom prvim obavezan tuženi da tužilji na ime naknade nematerijalne štete isplati za pretrpljene duševne bolove, zbog povrede prava ličnosti iznos od 1.000,00 eura sa zakonskom zateznom kamatom od dana presuđenja do konačne isplate, stavom drugim je obavezan da ukloni fotografije iz spornih tekstova koji se nalaze na internetu, stavom trećim da o svom trošku objavi uvod i izreku presude u dnevnom listu koji se izdaje na teritoriji Republike Crne Gore, u roku od 15 dana po pravosnažnosti presude, stavom četvrtim je odbijem tužbeni zahtjev u dijelu preko dosuđenog stavom za isnos od još 9.000,00 eura, a stavom petim je obavezan tuženi da tužiocu naknadi troškove parničnog postupka, u iznosu od 75,00 eura.

fokus

ponedjeljak, 6. 7. 2020.

UPRKOS COVID-19 USPJEŠNO ORGANIZOVAN LJETNJ

Vojnički život iskusil crnogorskih srednjo

⌦⌦ Jelena Vađon Đurišić

eti ljetni vojni kamp ove godine okupio je 65 srednjoškolaca, 30 djevojaka i 35 momaka iz cijele Crne Gore, koji će tokom dvonedjeljne obuke živjeti vojničkim životom. Oprobaće se u topografiji, orijentiringu, sanitetskoj i alpinističkoj obuci, logorovanju, ali i naučiti kako da prežive u prirodi.

Peta generacija polaznika Ljetnjeg vojnog kampa ovih dana uspješno završava vojnu obuku koja se, zbog epidemije COVID-19, ove godine sprovodi uz poštovanje svih propisanih mjera i preporuka Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti i Instituta za javno zdravlje. Cilj kampa, koji od 2016. godine uspješno organizuje resor na čijem je čelu Predrag Bošković, jeste da se crnogorski srednjoškolci oprobaju kao vojnici, odnosno da kroz aktivnosti i druženje razviju osjećaj solidarnosti i drugarstva, steknu znanja o ulozi i značaju Vojske Crne Gore u društvu i time jačaju interesovanje za vojni poziv. “Naše druženje sa srednjoškolcima kroz Ljetnji vojni kamp počelo je 2016. godine. Od tada do danas Vojska Crne Gore i Ministarstvo odbrane organizovali su pet puta kamp, trudeći se da svaki put obogatimo sadržaj, kako bi bio

Detalj sa obuke

Pašić

Polaznici kampa On podsjeća da će Ljetnji vojni kamp koji je počeo 25. juna trajati do 8. jula.

“Ove godine smo okupili đake drugog i trećeg razreda srednjih škola, koji imaju najmanje vrlodobar uspjeh i primjerno vladanje. Na kampu je 30 djevojaka, kao i 35 momaka, a sve zadatke ispunjavaju rame uz rame”, ističe poručnik Pašić. polaznici imali što ljepše iskustvo”, kazao je za Dnevne novine rukovodilac aktivnosti na Ljetnjem vojnom kampu 2020. poručnik Marko Pašić.

okupili odlične učenike “Ove godine smo okupili đake drugog i trećeg razreda srednjih škola, koji imaju najmanje vrlodobar uspjeh i primjerno vladanje. Na kampu je 30 djevojaka, kao i 35 momka, a sve zadatke ispunjavaju rame uz rame”, ističe poručnik Pašić. Polaznici su, objašnjava, podijeljeni u dva voda – 1. vod broji 33 srednjoškolca i tokom prvog dijela kampa smješteni su u kasarni Bre-

Polaynici V Ljetnjeg vojnog kampa

za u Kolašinu, dok je 2. vod, u kome se nalaze 32 polaznika, u kasarni “Vladimir Knežević Volođa” u Pljevljima u toj etapi. “Tokom tog prvog dijela kampa polazanici uče osnove vojničke profesije – topografiju, taktike kretanja, medicinu, tehnike i karakteristike vatrenog oružja. Takođe, učimo ih osno-

crnogorskih srednjoškolaca ove godine prolazi vojničku obuku u okviru V Ljetnjeg vojnog kampa

vima alpinistike i kako da savladaju brze vode kroz rafting rijekom Tarom”, naglašava Pašić.

OBUKA PREŽIVLJAVANJA NA ŠTITARICI Nakon prvih pet dana vodovi se, kaže, sjedinja-

Detalj sa obuke

PONEDJELJAK, 6. 7. 2020.

FOKUS

NJI VOJNI KAMP 2020.

LO 65 OŠKOLACA

Detalj sa splavarenja Tarom li polaznici dobijaju diplome o završenom kampu i fenomenalno iskustvo koje će im ostati i, nadam se, koristiti cijelog života”, zaključio je poručnik Pašić.

MOTIVACIJA LJUBAV PREMA DOMOVINI

Španjević

Fatić

”Ovo nije isto što i ljetovanje s porodicom, toga moramo svi da budemo svjesni. Ovdje smo jedan kolektiv i kada radimo timski nijedna poteškoća nije nerješiva. Zahtjevno je, uzbudljivo, iznad svega lijepo i neponovljivo iskustvo”, ističu Teodora i Dalibor. vaju na poligonu Štitarice kod Kolašina, gdje prolaze osnovnu obuku u preživljavanju. “Obučavamo ih da postave logor, prave zamke za životinje, prepoznaju jestive biljke, naprave zaklon, vatru i slično. Posljednja dva dana provodimo na školskom brodu Jadran, gdje ćemo uživati u osnovima nautike i plovidbi”, kazao je Pašić. Poručnik ne krije zadovoljstvo ovogodišnjim polaznicima. “Veoma sam zadovoljan dječacima i djevojkama na ovogodišnjem kampu. Ko-

lektiv je divan, polaznici su zainteresivani i motivisani. Pažnja je na visokom nivou, takmičarski duh ništa manji. Naš najveći uspjeh su osmjesi i zadovoljstvo polaznika nakon završenih obuka, za koje se trudimo da budu dinamične i atraktivne”, rekao je Pašić. Po završetku kampa, dodaje, najbolje očekuju nagrade. “Tri najbolja polaznika očekuje put u Sjevernu Makedoniju, gdje će imati program obilaska, naravno ukoliko epidemiološka situacija to dozvoli. Osta-

Zadovoljstvo obukom u okviru V Ljetnjeg vojnog kampa ne kriju ni učenica 2. razreda beranske gimnazije “Panto Mališić” Teodora Fatić i učenik 2. razreda nikšićke gimnazije “Stojan Cerović” Dalibor Španjević. Da se prijave za Ljetnji vojni kamp, ističu, motivisala ih je prvenstveno ljubav prema svojoj državi. “Patriotizam i ponos se najbolje mogu osjetiti upravo ovdje, u uniformi. Volimo izazove i to je još jedan od razloga zbog kojeg smo se prijavili”, ističu Teodora i Dalibor. Ljetnji vojni kamp je, kažu, ne samo ispunio njihova očekivanja već ih je i prevazišao.

KAMP PREVAZI ŠAO OČEKIVANJA POLAZNIKA “Kamp je prevazišao

očekivanja. U boljoj smo fizičkoj kondiciji nego što smo bili i prvi put smo u pravom smislu osjetili šta je to timski rad. Zadovoljstvo je biti, makar malim djelim, dio jedne velike porodice koju čini Vojska Crne Gore”, saglasni su ovi sedamnaestogodišnjaci. Na kampu im, dodaju, ništa ne pada teško, jer su bili svjesni da ne idu na ljetovanje sa porodicom. “Ništa nam ne pada teško. Jednostavno, ovo nije isto što i ljetovanje s porodicom, toga moramo svi da budemo svjesni. Ovdje smo jedan kolektiv i kada radimo timski nijedna poteškoća nije nerješiva. Zahtjevno je, uzbudljivo, iznad svega lijepo i neponovljivo iskustvo”, ističu Teodora i Dalibor. Vršnjacima, ali i ne samo njima, preporučuju da se upuste u ovu dvonedjeljnu avanturu. “Svima bismo preporučili da dođu, da budu dio ove priče. Ovo je prilika da bolje upoznate sebe i spoznate vaše mogućnosti. Poseban je osjećaj kad iznenadite sebe i uradite nešto što nijeste mislili da možete ili shvatite da možete još mnogo više”, zaključili su polaznici V Ljetnjeg vojnog kampa Teodora Fatić i Dalibor

SVIJET

UPOZORENJE TREĆEG STEPENA

U KINI SE OPET POJAVILA KUGA

Vlasti grada Bajan Nura u kineskoj autonomnoj regiji Unutrašnjoj Mongoliji u nedjelju su izdale upozorenje stanovništvu, dan nakon što je jedna bolnica prijavila slučaj sumnje u pojavu bubonske kuge. Zdravstveni zvaničnici grada Bajan Nura izdali su upozorenje trećeg stepena u sistemu od četiri nivoa. Upozorenje se odnosi na zabranu lova i konzumiranja životinja koje bi mogle biti zaražene kugom. Stanovnici se pozivaju da prijave sve slučajeve za koje sumnjaju da se radi o kugi, kao i pojavu slučajeva groznice bez jasnih

uzroka. Vlasti pozivaju stanovnike da prijave i sve uočene slučajeve bolesnih ili uginulih glodara. Bubonska kuga, u srednjem vijeku poznata kao “crna smrt”, veoma je zarazna i najčešće smrtonosna bolest koju šire glodari. Epidemija “crne smrti” u 14. vijeku rezultirala je smrću 30 do 60 odsto stanovnika Evrope. Pojava kuge u Kini nije rijetkost, ali njene epidemiološke razmjere sve su rjeđi. Zemlja je od 2009. do 2018. prijavila 26 slučajeva zaraze bubonskom kugom i 11 smrtnih ishoda.

PLAN VLADIMIRA PUTINA:

MIGRANTI DA SPASU RUSKU EKONOMIJU Ruska ekonomija, koju je pogodio korona-virus i pad cijena nafte, mogla bi da se oporavi zahvaljujući migrantima, ocijenio je predsjednik Vladimir Putin i naglasio da je država zainteresovana prije svega za dolazak ljudi sa znanjem ruskog jezika i kulture. “Rusija je zainteresovana za dolazak migranata, ali onih koji su potrebni državi. Ne govorim o starijim ljudima, već o mladim, obrazovanim, zdravim ljudima koji su spremni ili da se obrazuju i utiču na tržište rada, ili da odmah počnu da rade, sa potrebnim kvalifikacijama”, rekao je Vladimir Putin na sastanku sa radnom grupom za pripremu ustavnih aman-

dmana. Kako je ocijenio, u nekim državama je taj rad podignut na “vrlo visok, solidan, skoro naučni nivo”, prenio je Sputnjik. “I Rusija to treba da uradi”, smatra Putin. Prije svega, država je, kako ističe, zainteresovana za dolazak ljudi sa znanjem ruskog jezika i kulture. “Što se tiče ekonomije, potpuno je jasno da nam sa razvojem ekonomije, već fale radnici. To postaje realan objektivan kočničar ekonomskog rasta u zemlji i to je jedan od ozbiljnih problema”, rekao je Putin. Dodao je, međutim, da Rusija mora da vodi računa da se dolaskom migranata ne naruši socijalna arhitektura, da se prava građana te države ne prekrše.

PONEDJELJAK, 6. 7. 2020.

GOVOR AMERIČKOG PREDSJEDNIKA POVO

NEĆEMO DOZVOLITI RULJA OBRIŠE NAŠ

Američki predsjednik Donald Tramp je u subotu u govoru na Dan nezavisnosti u Bijeloj kući obećao da će poraziti “radikalnu ljevicu”, a rušenje spomenika i preispitivanje američke istorije opisao je pokušajem uništenja SAD-a. Trump se nalazi usred predizborne kampanje, pa je tako i najvažniji američki praznik, Dan nezavisnosti, koji je u pravilu potpuno oslobođen dnevne politike, iskoristio za žestoke napade na političke protivnike. “Američki junaci su pobijedili naciste, fašiste, komuniste i teroriste, spasili američke vrijednosti i obranili principe”, poručio je Tramp u subotu veče na jednoj proslavi u vrtu Bijele kuće. I dodao: “Mi pobjeđujemo radikalne ljevičare, marksiste, anarhiste, širitelje nemira i pljačkaše”. Američki mediji prenose da je uz to obećanje povukao paralelu s poraženim nacisti-

ma i trenutnim “procesom poraza radikalne ljevice”. Iako je u prethodnom periodu Trampu pripisano da je iskoristio brojne pritiske javnosti zbog rasne politike, on je ovaj put osudio druge da podstiču na razdvajanje ljudi. “Nećemo dozvoliti da neko dijeli naše građane na osnovu rase ili porijekla. Nećemo im dozvoliti da podstiču mržnju, nesklad i nepovjerenje”, kazao je Tramp. Predsjednik SAD je takođe u svom govoru na planini Rašmor nastojao da se predstavi i kao zaštitnik američke istorije i naslijeđa ističući mnoge njihove utemeljivače i druge istorijske ličnosti. Prošle sedmice se takođe fokusirao i na zaštitu konfederacijskih spomenika.

Džo Bajden, Trampov rival na predsjedničkim izborima u novembru, objavio je komentar u kojem je optužio američkog predsjednika da svakodnevno pronalazi “nove načine za rušenje demokratije”.

PONEDJELJAK, 6. 7. 2020.

SVIJET

ODOM DANA NEZAVISNOSTI

I DA BIJESNA ŠU ISTORIJU “Naša prošlost se ne smije odbaciti. Nikada nećemo dozvoliti da ‘bijesna rulja’ ruši naše statue, obriše istoriju, indoktrinira našu djecu ili gazi naše slobode. Čuvaćemo naše vrijednosti, običaje i vjerovanja. Uvijek je bilo onih koji nastoje lagati o prošlosti kako bi stekli moć u sadašnjosti, onih koji lažu o našoj istoriji, onih koji žele da se sramimo toga ko smo. Njihov cilj je uništenje”, istakao je Tramp. Dok je Tramp držao govor, mirni demonstranti pozvali su na rasnu jednakost u blizini Bijele kuće. Milioni Amerikanaca protestuju protiv rasne nejednakosti i policijske brutalnosti od ubistva Afroamerikanca Džordža Flojda u maju. Neki demonstranti srušili su spomenike povezane s Konfederacijom

i robovlasništvom. Proslava Dana nezavisnosti odvija se u vrijeme dok u američkim saveznim državama raste broj novozaraženih korona-virusom, a Tramp bez ikakvih dokaza tvrdi da je 99 odsto slučajeva “potpuno bezopasno”. Iako postoji mnogo kritika na njegovo nošenje s pandemijom, Tramp tvrdi da Kina “mora odgovarati za neuspješno suzbijanje korona-virusa”. U svom govoru je takođe poručio da će SAD imati vakcinu ili terapiju protiv virusa “mnogo prije” kraja 2020. U petak je zabilježen rekordan broj dnevnih zaraza u SAD, čak 52.300, pokazuju rezultati koje je objavio Univerzitet Džons Hopkins. Nakon Trampovog govora šetalište Nešnal Mola nadlijetali su borbeni avioni i pušten je vatromet.

PRELIMINARNI REZULTATI PARLAMENTARNIH IZBORA U HRVATSKOJ

Ubjedljiva pobjeda HDZ-a

V l a d a j u ć a H r vat s ka Demokratska Zajednica (HDZ) premijera Andreja Plenkovića osvojila je 69 mandata na parlamentarnim izborima u Hrvatskoj, koalicija Restart 44, a Domovinski pokret koji predvodi nekadašnji pjevač Miroslav Škoro 14, pokazuju preliminarni rezultati na osnovu 30 odsto obrađenih glasova. Nešto ranije, u 19 sati, po zatvaranju biračkih mjesta, Ipsos je objavio rezultate izlaznih anketa, prema kojima je HDZ osvojio 61 mandat, koalicija Restart 44, Domovinski pokret 16, Most devet, lista “Možemo!” osam, koliciji Pametno/Fokus/SsiP

pripala su tri mandata, a HNS-u jedan. Prema ovim rezultatima, HDZ bi mogao da formira vladu sam, uz pomoć neke manje stranke ili predstavnika nacionalnih manjina. Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović, odmah poslije objavljivanja izlaznih anketa, razgovarao je sa liderima HDZ i SDP, Andrejem Plenkovićem i Davorom Bernardićem, objavio je zagrebački Jutarnji list.

■ ZAHTJEVI DA LIDER SDP-A PODNESE OSTAVKU

U izbornom štabu Restart koalicije, okupljenih oko opozicionog SDP-a Davora Bernardića, nezadovoljni su rezultatima. Na društvenim mrežama u Hrvatskoj sve je više zahtjeva da Davor Bernardić, lider SDP-a i Restart koalicije do objavljivanja prvih nezvaničnih rezultata u 21 sat, podnese ostavku. Potpredsednik SDP-a Rajko Ostojić, međutim, rekao je da će o tome odlučiti sam Bernardić. “Ako ovako ostane, postoji mogućnost da HDZ sastavi vlast bez Škore. Ako je građanima dobro s ovakvim HDZ-om, onda dobro. Očekivali smo bolji rezul-

tat. Koja god vlada preuzme odgovornost za državu, neće joj biti lako”, rekao je Nikša Vukas, drugi čovek SDP-a.

■ KOALICIJA MOŽEMO IZNENAĐENJE IZBORA

Prema izlaznim anketama, najveće iznenađenje je koalicija Možemo, koja okuplja šest lijevih i zelenih stranaka, a prema tim anketama osvojila je osam mandata. U izbornoj platformi Možemo nalaze se – Možemo, Nova ljevica, Radnička fronta, ORaH, Zagreb je NAŠ i Za grad.

■ REKORDNO NI-

SKA IZLAZNOST

Prvi podaci pokazuju da je izlaznost bila oko 40 odsto, koja je rekordno niska. Ne zna se razlog za malu izlaznost, mada se navodi iseljavanje mladih, kao i činjenica da se izbori održavaju usred epidemije. Građani su birali 151 poslanika u hrvatskom parlamentu. Ovi izbori su održani nekoliko mjeseci prije redovnog roka, uprkos svakodnevnom povećanom broju novozaraženih korona-virusom u Hrvatskoj.

kultura

PONEDJELJAK, 6. 7. 2020.

PARISKI MUZEJ OD DANAS PONOVO RADI

Posjeta Luvru uz striktne mjere zaštite Pariski Luvr, najposjećeniji muzej na svijetu, koji je zbog pandemije korona virusa izgubio u protekla četiri mjeseca više od 40 miliona eura, ponovo otvara vrata za posjetioce 6. jula, ali uz striktne mjere opreza. Dio muzejskih postavki ostaje zatvoren, a svi posjetioci moraće da rezervišu vrijeme posjete i da nose zaštitne maske, kao i da se pridržavaju mjera socijalnog distanciranja. Luvr je zatvoren od 13. marta, a prema riječima direktora Žan-Lika Martineza, očekuje se da u najboljem slučaju dostigne do kraja godine 20 do 30 odsto posjete zabilježene prošlog ljeta, što bi značilo između 4.000 i 10.000 posjetilaca dnevno. “Izgubili smo 80 odsto publike. Čak 75 odsto naših posjetilaca bili su stranci”, izjavio je francuskim medijima direktor Luvra, koji je 2018. godine obišlo više od deset miliona ljudi. Prema saopštenju Luvra, svi posjetioci, uključujući i one koji imaju bespla-

tan ulaz, moraće da bukiraju vrijeme posjete posredstvom muzejskog onlajn servisa ticketlouvre.fr. Svi zaposleni, kao i posjetioci stariji od 11 godina moraju da nose maske. Posjetioci moraju donijeti svoje maske, a imaće na raspolaganju sredstvo za dezinfekciju ruku, koje mora biti upotrebljeno prije ulaska u zgradu na jednom od dva punkta. Posjetioci će morati i da prate predviđenu turu kroz Luvr, koji otvara za publiku 70 odsto prostora (oko 45.000 kvadratnih metara). Svuda po Luvra postavljeni su znaci koji upućuju posjetioce do određenih postavki i pomažu da se smanji gužva. U salu u kojoj je Mona Liza ulazi se na poseban ulaz, a kako bi se osigurala fizička distanca, na prostoru ispred čuvenog Da Vinčijevog djela – gdje turisti obično poziraju zbog selfija, označena su mjesta koja su predviđena za stajanje. Mapa sa rasporedom postavki može se preuzeti onlajn i neće je biti u štampa-

nom obliku. Posjetiocima će od 15. jula biti na raspolaganju i muzejski “audio vodič”. Nezavisna vođenja dozvoljena su u grupama do 25 ljudi, a da bi se poštovale mjere socijalnog distanciranja, svi moraju da koriste slušalice. Moguće je plaćanje samo platnim karticama. Za sada su otvorene izložbe umjetnosti Bliskog Isto-

ka, grčkih i rimskih antikviteta, uvoda u islamsku umjetnost, italijanskih i sjevernoevropskih skulptura, italijanskog, španskog i engleskog slikarstva, francuskih majstora slikarstva 19. vijeka, kraljevskog nakita, apartmana Napoleona III, dekorativne umjetnosti srednjeg vijeka i perioda Luja XIV, te francuskih skulptura od 17. do 19.

vijeka. Zatvorene za posjetu su izložbe francuskih skulptura srednjeg vijeka i renesanse, dekorativne umjetnosti za vrijeme renesanse, 18. i 19. vijeka, umjetnosti Afrike, Azije, Okeanije i Amerike, donji nivo islamske umjetnosti, kao i kolekcije francuskog i sjevernoevropskog slikarstva na drugom nivou.

Projekat crnogorskih i italijanskih umjetnika

Umjetnička spona Cetinja i Torina

U 83. GODINI U BEOGRADU

Preminula balerina i koreografkinja Pilipenko Jedna od najvećih srpskih balerina i koreografkinja Lidija Pilipenko preminula je u subotu u 83. godini u Beogradu, saopštili su iz Narodnog pozorišta. Cio svoj život Pilipenko je posvetila baletu i Narodnom pozorištu u kome je stvarala, prvo kao balerina, a kasnije kao

koreografkinja. “Njena posvećenost baletskoj umjetnosti bila je nesvakidašnja, iskrena, maštovita, sa dubokom umjetničkom porukom i zato će njeni baleti ostati nezaboravni, a njen doprinos ovoj umjetnosti neizbrisiv….”, poručili su iz nacionalnog teatra u Beogradu. R.K.

Prva faza interaktivnog onlajn projekta koji je nastao kao saradnja umjetnika sa Cetinja i iz Italije “Living the E(art)h”, a koji je podržan u okviru kampanje Ministarstva kulture “Živimo kulturu”, biće predstavljena 10. jula. Nosilac projekta je vizuelna umjetnica iz Crne Gore Milica Janković, a kustos izložbe je umjetnik iz Torina Đulio Peruđni. Projekat je počeo još u vrijeme karantina i dio je kulturnih aktivnosti koje se organizuju u vrijeme pandemije. Koncipiran je u četiri uzastopne faze kroz koje su društvene mreže smještene u središte samog istraživanja. Kako ističe Janković, učesnici na projektu su umjetnici iz Torina i sa Cetinja i na taj način se pravi spona između ova dva grada, ionako već istorijski pove-

zana likom kraljice Jelene, supruge italijanskog kralja Viktora Emanuela III Savojskog, porijeklom sa Cetinja. U prvoj fazi, kako je objašnjeno, umjetnici su koristeći alate i mehanizme platformi Fejsbuk i Instagram istraživali grad u kojem borave, Cetinje sa jedne i Torino sa druge

strane, iz njihovih domova i tako stvarali vizuelni most između dva grada. “Projekat je strogo relacijskog karaktera i ima za cilj da direktno uključi javnost koja će postati glavni akter samog kreativnog procesa, a to je i dio druge faze”, napominje umjetnica. R.K.

kultura

PONEDJELJAK, 6. 7. 2020.

PORODICA POKLONILA ZAOSTAVŠTINU AKADEMIKA

Legat Mladena Lompara otvoren u Narodnom muzeju Narodni muzej Crne Gore dobio je legat akademika DANU Mladena Lompara. Legat čini 3.626 predmeta i sastoji se od velikog broja publikacija - enciklopedija, monografija, zbornika radova, knjiga iz oblasti istorije, istorije umjetnosti, filozofije, jugoslovenske i svjetske književnosti, kataloga i časopisa, rukopisa, raznih dokumenata,umjetničkih radova, plaketa i nagrada. Direktorica NMCG dr Anastazija Miranović zahvalila se porodici koja je Muzeju poklonila zaostavštinu Mladena Lompara - Vukanu Lomparu, Isidori Kovačević i Hajdani Huter, istakavši da ovaj vrijedan poklon, pored profilisanih, kulturološko-edukativnih vrijednosti, ima i dodatno značenje, jer dolazi od, prije svega dragog kolege, istoričara umjetnosti, likovnog kritičara, pjesnika, kulturnog poslenika i dugogodišnjeg direktora Umjetničkog muzeja NMCG. “Čini posebno zadovoljstvo što je Narodni muzej dobio još jedan značajam legat, kojim će obogatiti svoj fond. Ovaj materijal, koji je prije svega edukativno-kulturološkog karaktera, biće veoma koristan za sve naše posjetioce. Želim da se zahvalim djeci Mladena Lompara što su prepoznali Narodni muzej da zavještaju ovu značajnu, vrijednu i prije svega

njima, itekako dragu i posebno važnu zaostavštinu svoga oca”, kazala je tom prilikom Miranović. U ime darodavaca, ćerka Mladena Lompara, Isidora Kovačević, iskazala je zahvalnost Narodnom muzeju Crne Gore koji je prepoznao vrijednost ovog legata i preduzeo sve neophodne korake da se on što prije nađe u ovom prostoru. Ona je istakla da joj je veliko zadovoljstvo što je radni kabinet njihovog oca u cjelosti pohranjen u prostoru iz kojega je on crpio inspiraciju za svoj stvaralački rad . Mladen Lompar (Cetinje, 1944 - Kotor, 2017) bio je pjesnik i likovni kritičar. Završio je Filozofski fakultet (Odsijek za istoriju umjetnosti) u Beogradu. Po završenim studijama radio je kao kustos u Narodnom muzeju. Od 1984. do 1995. bio je direktor Umjetničkog muzeja Crne Gore na Cetinju. Lompar je bio komesar II i III Cetinjskog bijenala. Potpredsjednik Dukljanske akademije nauka i umjetnosti. Bio je član i jedan od utemeljivača Crnogorskog društva nezavisnih književnika i predsjednik Crnogorskog PEN centra. Prvu knjigu pjesama – »Pustinožitelj« objavio 1970. Već od tada, a posebno od objavljivanja knjiga »Karabojno žitije« (1972), »Tajni

3.626 Miranović i Kovačević

osvit« (1975), »Noć poslije« (1981), »Uzalud riječ« (1986) i »Dnevnik iz boce« (1991) predstavlja neobičnu figuru savremenog crnogorskog pjesništva. Slijede »Prostor izgubljene svjetlosti« (1991), »Kraljica Jakvinta, opat Dolči i vrijeme stida« (1995), »Tri pisma Darinki i narod jedinstvenog kraja« (1996), “Boca lude princeze” (1997), »Triptihon iz nacionalne biblioteke« (1998), »Tišina četvrtog pečata« (1999), »Noć iz lapidarija« (2003), »Sjena na sceni« (2004), »Sedam redova života« (2009), »Vrijeme u kojemu sam prošlost«

predmeta sadrži legat Mladena Lompara koji se sastoji od brojnih publikacija, rukopisa, raznih dokumenata,umjetničkih radova, plaketa i nagrada

(2009), „Mit o izgubljenim dodirima“ (2010), „Oracles des songes – Proročišta snova“ (2012), „The arc of finitude - Putanja konačnosti“, “Promukli glas”, „Balsamovana kletva“ (2013), „Diptih rastrojstva“ (2014), „Od plamena do svjetlosti“, „Zmije Grmožura“ (2015), „Tuđe strasti“ (2017). Izbor pjesama »Dodir za gubilište« (priredio: Rajko Cerović, drugo izdanje 2001), smatra se jednom od reprezentativnijih knjiga te vrste u savremenoj crnogorskoj književnosti. Mladen Lompar je bio i plodan likovni kritičar, jer mu je istorija umjetnosti bila u fokusu profesionalnog bavljenja. Objavio je monografije na crnogorskom i engleskom jeziku: „Crnogorski slikari“, „Milo Milunović“, „Miloš Vušković“, „Mihajlo Vukotić“, „Jovan Zonjić“, „Petar Lubarda“. Poezija Mladena Lompara prevođena je i pojedinač-

no na mnoge svjetske jezike. Zastupljena je u više antologija savremene crnogorske i poezije regiona. Lompar je bio glavni i odgovorni urednik časopisa za književnost, kulturu i društvena pitanja “ARS”. Bio je i član redakcije Crnogorskog književnog lista. Prvi je dobitnik nagrade DANU “Zlatni pečat Crnojevića”, za knjigu “Dodir za gubilište”, a za knjigu “Sjena na sceni” 2004. dobio je nagradu Risto Ratković. Dobitnik je najvećeg državnog priznanja “Trinaestojulske nagrade”, a nagradu “Miroslavljevo jevanđelje” dobio je za monografiju “Crnogorski slikari”. Lompar je dobitnik i nagrada “Aleksandar Leso Ivanović” i “Vito Nikolić”. Autor je brojnih izložbi crnogorske umjetnosti, kao i muzejskih postavki. Vodio je izdavačku kuću “Dignitas” koja je objavljivala naslove mladih i afirmisanih crnogorskih pisaca, te naslove iz istorije. R.K.

ZABAVA

PONEDJELJAK, 6. 7. 2020.

JOVAN MATIĆ IZ DEL ARNO BENDA

Empatija danas ubrzano nestaje ⌦ Fi.J. Beogradski bend Del Arno nedavno je izbacio spot za pjesmu “Sudbina je svih da prođu”, koja se nalazi na „Ako ne znaš šta da radiš” albumu, koji je ocijenjen kao jedan od najboljih rege albuma u posljednjih deset godina na regionalnom prostoru. Frontmen Jovan Matić kaže da mu je ovo jedna od važnijih pjesama benda. “Riječ je o ozbiljom razmišljanju o životu, o nama i o našim stremljenjima. Pjesma je ‘upakovana“ u tradicionalni teški ruts gruv koji, bar za mene jeste suština rege muzike”, ukazuje Matić. On smatra da svaka dugovječna grupa vremenom pred sobom ima izazov da novo djelo mora istovremeno da nosi pečat svega što je grupa predstavljala i obavezan dah svježine. “Zamka zapadanja u ma-

nirizam jedna je od najčešćih i ta opasnost je i nas vrebala. Najveći interni uspjeh grupe je što je radom na ovom albumu praktično uspjela da ponovo sebe izmisli, da ostane svoja, ali i da ponudi jedno novo čitanje svoje muzike”, zapaža Matić. Matić primećuje i to da su ljudi posljednjih mjeseci zbog svih dešavanja pod pritiskom nepravdi koje trpe i da izgleda nemaju snage da se osvrnu na tuđe nevolje. “Empatija je morala da nestane da bi društvo mladih takmičara, koji se međusobno proždiru u areni, postiglo što veći/brži/bolji životni rezultat. Da ima morala i empatije mnogo toga ne bi došlo u obzir. A onda, u sred tog mora egoizma, raduje što jos uvek postoje ljudi koji se najboljima pokazuju onda kada je najteže”, kaže Matić.

Sa nedavnog koncerta u podgoričkom KIC-u

REPER IZAZIVA TRAMPA I BAJDENA

KANJE VEST U TRCI ZA PREDSJEDNIKA SAD?

BIĆE UŽIVO, PA ŠTA BUDE

Dodjela MTV nagrada sa publikom na distanci Dodjela MTV video muzičkih nagrada (VMA) biće održana u Njujorku krajem avgusta, potvrdili su MTV i guverner Njujorka Endrju Kuomo i to će biti prvi veliki takav događaj od početka pandemije korona virusa koji će se održati fizički, a ne putem videoveze. MTV i Kuomo rekli su da će se na dodjeli nagrada 30. avgusta u Barklis centru u

Bruklinu svi pridržavati epidemioloških mjera i da će biti “ograničeni kapacitet ili neće biti publike”, prenosi N1. MTV navodi da će se dio nastupa održati kod nekih njujorških znamenitosti i da će se sprovoditi fizička distanca i ograničenje kapaciteta u toj zatvorenoj areni koja ima 19.000 mjesta. Za sada nije poznato koliko će izvođača nastupiti uživo.

Američki reper Kanje Vest objavio je na Tviteru da će se kandidovati na predsjedničkim izborima u novembru i izazvati republikanca Donalda Trampa i njegovog političkog rivala, demokratu Džoa Bajdena. “Sada moramo ispuniti obećanje Amerike vjerovanjem u Boga, ujedinjenjem naše vizije i gradnjom naše budućnosti. Kandidujem se za predsjednika Sjedinjenih Država”, napisao je Vest na tviteru uz emoji američke zastave i hešteg #2020VISION. Nije još jasno da li Vest, Trampov pristalica, zaista namjerava da se kandiduje četiri mjeseca prije izbora 3. novembra i je li uopšte podnio formalni zahtjev za ulazak u predsjedničku trku. U brojnim saveznim drža-

vama još nije istekao rok za dodavanje nezavisnih predsjedničkih kandidata na glasački listić. Vest i njegova jednako poznata supruga Kim Kardašian posjetili su Trampa u Beloj kući. Na susretu predsjednika i repera u 2018, Vest je održao čudan govor o paralelnim svemirima i svom bipolarnom poremećaju za koji je tvrdio da je

zapravo nedostatak sna. Najnovija objava američkog repera izazvala je lavinu reakcija među njegovih 29 miliona pratilaca. Ilon Mask, izvršni direktor Tesle i još jedna slavna osoba poznata po svojim ekscentričnim ispadima, podržao je njegovu objavu na Tviteru. “Imaš moju punu podršku”, napisao mu je Mask.

PONEDJELJAK, 6. 7. 2020.

kuvar

ZA GURMANE

Jela sa slaninom

PUNJENI KROMPIR Potrebno je (za 4 osobe): * 800 g krompira * 120 g dimljene mesnate slanine * 120 g krem-sira * 50 g maslaca ili margarina * sjeckani peršun * so, bijeli biber * sušeni biljni začini za picu Krompir dobro operite, pa ga kuvajte u slanoj vodi u koju ste dodali malo ulja. Poslije 15 minuta ocijedite vodu, krompir prelijte hladnom vodom, ponovo ocijedite i ogulite ga. Krompir ne smije da bude prekuvan. Presijecite ga na pola i izdubite sredinu. Izdubljene polovine punite filom napravljenim od pomiješanog krem-sira, maslaca, sjeckanog peršuna, kockica slanine, isjeckane sredine od krompira i začinjenim solju i bijelim biberom. Pecite 20 minuta na 180 stepeni. Kad se sir istopi i nadev dobije zlatnu boju, izvadite i služite toplo. TARTIFLET SA TOPLjENIM SIROM Potrebno je (za 4 osobe): * 1,2 kg cvenog krompira sa tvrdom korom

* 200 g slanine * glavica crnog luka * 200 g topljenog sira koji ima jači miris * 2 kašike pavlake * manja čaša bijelog vina * so, maslac, ulje Ogulite krompir i u ko-

madu stavite da se kuva, posolite po želji. Poslije 15 minuta ga izvadite, ocijedite i ostavite sa strane. U posebnoj posudi na malo ulja dinstajte luk isječen na kolutove. Kad omekša i porumeni dodajte sitno sjecka-

nu slaninicu i još malo dinstajte, pa sklonite sa ringle. Krompir isijecite na polutke i ređajte u tepsiju podmazanu maslacem. Na krompir stavite pola smjese od luka i slaninice, pa preko ostatak krompira, potom osta-

tak smjese, a onda po tome razmažite pavlaku i na kraju stavite sir i ulijte vino. Pecite 15 minuta u rerni zagrijanoj na 250 stepeni. Kad se sir rastopi jelo je gotovo i spremno da ga poslužite. (Novosti)

foto - priča

PONEDJELJAK, 6. 7. 2020.

PROSLAVA ŠKOLE “SPASOJE RASPOPOVIĆ” matura, podgorica

Maturanti Srednje stručne škole “Spasoje Raspopović” iz Podgorice proslavili su završetak školovanja u restoranu SC “Morača”

PONEDJELJAK, 6. 7. 2020.

foto - priča

kuvar

KUVAJMO

PONEDJELJAK, 6. 7. 2020.

Brza i ukusna jela za svaki dan

Musaka sa tikvicama Potrebno je: * kg tikvica * 3 struka mladog luka * 2 čena bijelog luka * 100 g rendanog sira * šargarepa * paradajz * 150 g pirinča * 2 jajeta * 200 ml pavlake * svjež peršun * svježa mirođija * so, biber Tikvice oljuštite i isijecite na kolutove, posolite ih i ostavite da odstoje desetak minuta da bi pustile vodu, pa ih ocijedite. Isijecite šargarepu i paradajz na kolutove, isjeckajte sitno crni i bijeli luk. Prodinstajte na ulju luk i začinite ga, pa dodajte šargarepu i paradajz, a zatim peršun i mirođiju. U tepsiju ređajte tikvice, zatim pirinač, pa fil od luka i povrća, zatim opet tikvice i nastavite tim redosljedom sve dok imate materijala, ali tako da završite sa tikvicama. Pecite u rerni oko 40 minuta na 180 stepeni. Umutite jaja sa pavlakom i time prelijte

musaku, pa vratite u rernu da se peče još pet minuta. Krompir čorbica Potrebno je: * 6 krompira * neutralna pavlaka * maslinovo ulje * peršun * bosiljak * so, biber Krompire očistite, isijecite i stavite ih da se kuvaju u slanoj vodi sa maslinovim uljem. Dodajte malo začina. Pošto se krompir skuvao uzmite štapni mikser i izmiksajte ga u loncu sa vodom u kojoj se kuvao. Ako vam se čini pregust, dolijte malo vode. U smjesu dodajte neutralnu pavlaku i promiješajte. Posolite po želji i dodajte biber, a zatim peršun i mirođiju. Poslije dodavanja sastojaka, stavite čorbicu da se kuva još tri minuta. P i l e t i na p u n j e na rukolom Potrebno je: * 500 g pilećih grudi * 100 g rukole * 5 ljutih papričica * 150 g feta sira

* 2 jajeta * brašno * prezle * so, biber Pileće grudi isijecite na šnicle i začinite. Rukolu i papričice isjeckajte. Punite piletinu povrćem, sirom i umotajte ih. Uvaljajte je u brašno, umućena jaja i prezle. Kada ste to završili, pržite u zagrijanom ulju dok ne porumene. Servirajte meso uz pirinač ili bilo koje drugo povrće po želji. Projica sa bundevom Potrebno je: * 4 jajeta * 2 dl jogurta * šolja brašna * šolja palente * kesica praška za pecivo * 1/2 šolje ulja * 250 g kajmaka * 1/2 kg bundeve * so Umutite jaja sa jogurtom i palentom, dodajte ulje i kajmak, a zatim brašno sa praškom za pecivo. Posolite i nastavite da miješate ručno. Bundevu očistite i isjeckajte, pa je u blenderu izmiksajte i

dodajte u prethodnu smjesu. Sipajte u tepsiju koju ste nauljili i posuli brašnom, pa pecite na 200 stepeni oko 45 minuta. Neodoljive lazanje Potrebno je: * pakovanje kora za lazanje * 300 g pilećeg bijelog mesa * 200 ml neutralne pavlake * 200 ml kisele pavlake * 2 šargarepe * 200 g trapista * 100 ml kečapa * so, biber * suvi biljni začin Piletinu isijecite na kockice, a šargarepu narendajte, pa ih začinite po ukusu i prodinstajte na ulju oko pet minuta. Prelijte ih mješavinom obje pavlake i pustite da malo krčka dok se ne zgusne, ali na umjerenoj temperaturi. Slažite lazanje u vatrostalnu posudu, tako da preko svake kore ređate fil od piletine i pavlake, prelijte sa malo kečapa i tako do kraja, a po vrhu pospite rendanim trapistom. Prekrijte folijom i pecite 45 minuta na 200 stepeni. Skinite foliju i pecite još pet minuta.

PONEDJELJAK, 6. 7. 2020.

kuvar

Taljatele u sosu od šampinjona i kaponata Taljatele u sosu od šampinjona Potrebno je: - 250 g taljatela - 200 g šampinjona - glavica crnog luka - 120 g pančete - 200 ml pavlake - 80 g “bri” sira (može i neki drugi) - svjež bosiljak - svjež peršun - so, biber - ulje Luk, isječen na polumjesece, prodinstajte na malo ulja, pa dodajte pančetu narezanu na kockice. Pržite nekoliko minuta. Zatim ubacite šampinjone isječene na kriške i sve dinstajte dok pečurke ne omekšaju. Posolite i pobiberite. Dodajte pavlaku i naredndani “bri” i kuvajte dok se sir ne rastopi. Začinite svježim bosiljkom i peršunom. Taljatele skuvajte uobičajeno, pa ih spojite sa sosom i dobro promiješajte. Kaponata Potrebno je: - 4-5 patlidžana - 250 g luka - 1 kg svježeg paradajza ili pelata - 100 g zelenih maslina - 50 g kapra - ljuta papričica - 2 stabljike celera

- 50 ml maslinovog ulja - 50 ml suncokretovog ulja - 3 kašike vinskog sirćeta - so - univerzalni začin - kašičica šećera - bosiljak Patlidžan isijecite na kockice, posolite ih i ostavite da odstoji barem pola sata. U veći tiganj ulijte 50 ml pomešanog maslinovog i suncokretovog ulja i isjeckan luk. Kratko ga pržite i dinstajte, uz dolivanje vode kako bi omekšao. Ubacite isjeckan paradajz i nastavite da dinstajte sve dok sos ne postane gust. Zatim patlidžan isperite vrućom vodom, ocijedite, dobro osušite, pa propržite u posebnom tiganju na preostalom ulju. Dodajte isjeckane stabljike celera i sve još nakratko propržite. Mješavinu patlidžana i celera umiješajte u sos od paradajza, dodajte narezane masline, opran i ocijeđen kapar, kao i univerzalni začin. Promiješajte i lagano dinstajte još pet minuta. Pospite šećerom, dodajte sirće i sitno nasjeckanu papričicu. Poslije nekoliko minuta isključite ringlu i jelo poklopite. Pred sam kraj kuvanja dodajte svjež ili sušen bosiljak.

Krompir čorbica Potrebno je: * 6 krompira * neutralna pavlaka * maslinovo ulje * peršun * bosiljak * so, biber

ENIGMATIKA

PONEDJELJAK, 6. 7. 2020.

FOTO UBOD

Raketa napušta atmosferu

Play sudoku online at: Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

Krov u Njujorku

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 1815

Play sudoku online at:

2011-10-02

Medium level

Sudoku puzzle No. 1812 2011-09-29

5 7

3 2

www.sudokukingdom.com 8 5 3 2 4 9 1 6

4 4

9 4

1 7 5 3 9 6 2 8 4 Sudoku puzzle No. 2930 2014-10-21

3 8

Daily Sudoku puzzle No. 1812

2011-09-29

Medium level

9 3

6 4

4 3 8Puzzle 7 5 solution: 2 6 1 9

TEŽA

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

5 7

7 4

4 9

5 5

6 7

9 7

PONEDJELJAK, 6. 7. 2020.

Word Search Puzzle #N187VW

Ahead Ahead Auditory Bless Auditory Bluer Bless Bribery Caned Bluer Casters Bribery Cater Caned Clung Comet Casters Comic Cater Dusky Filch Clung Flats Comet Floras Generics Comic Dusky

Godchild

FilchGraven

FlatsHumbly Lichen Floras Merit Mines Generics Minibus Godchild Minored Graven Modes Mousse Humbly Nations Lichen Press MeritProud Racks Mines Rants Razed Minibus Minored

Risen Rostrum Mousse Rotted Rummy Nations Sheathed Sloppy Press Stems Proud Stiff Racks Thief Throng Rants Toenails Razed Trickery Undid Risen Unfurl Modes

Rostrum

Sheathed Sloppy Stems

ENIGMATIKA HOROSKOP OVAN Ako ostanete dovoljno koncentrisani i posvećeni poslu, uspjećete da dogurate daleko na ovom polju. Slijedi vam zbližavanje sa osobom koja vam se dopada. Povoljan vam je dan za početak nove veze. Izbjegavajte naprezanje danas.

BIK Ako budete bili pretjerano pasivni na poslovnom polju, moguće je da ćete propustiti svoju priliku za napredovanje. Moguće je da ste nesvjesno partnera doveli u zabludu i da sada imate neke probleme s njim. Potreban vam je odmor.

BLIZANCI Nemojte previše da se opterećujete na poslu danas. Moguće je da stvari nisu takve kakve vam izgledaju. Potrudite se da s voljenom osobom ostvarite iskrenu komunikaciju i da joj pokažete razumijevanje. Zdravlje je dobro.

VAGA Možete da očekujete da ćete uspjeti da ostvarite svoje ciljeve. Važno je da njegujete svoje ambicije. Potrudite se da s voljenom osobom dođete do kompromisnih rješenja u vezi sa pitanjima koja vas muče. Čuvajte se u saobraćaju.

ŠKORPIJA Konstantno ste napeti, i to se negativno odražava na vaše polje posla. Povedite računa o svojim odlukama. Spremni ste da voljenoj osobi pokažete da s njom želite da gradite nešto ozbiljnije u budućnosti. Nađite više vremena za san.

STRIJELAC Možete da očekujete da ćete danas imati priliku da pravite neke nove odluke na polju posla. Maštate o osobi koja vam se dopada, ali osjećate da niste spremni još da ka njoj napravite prvi korak. Moguća je glavobolja.

Stiff Thief Throng Toenails Trickery Undid Unfurl

Rotted

RAK Veoma dobra faza za posao. Možete da očekujete ostvarenje novih dogovora. Moguć je početak ljubavne veze u kojoj ćete imati duboka i iskrena osjećanja prema partneru. Povoljan je period za oporavak.

Rummy

REBUS

Pred vama je period u kojem ćete imati manje komplikacije na poslovnom polju. Ako budete preuzeli inicijativu, uspjećete da ostvarite intimniji odnos sa osobom koja vam se dopada. Mogući su problemi sa sinusima.

DJEVICA

Rješenje iz prethodnog broja: Ždrijeb Eurokupa

Posao vam ide od ruke i zadovoljni ste svojim učinkom. Možete da očekujete povoljan period za ovo polje. Neophodno je da promijenite pristup u komunikaciji s partnerom ako želite da vaša veza napreduje. Skloni ste depresiji.

JARAC Nemojte mnogo da trošite novac u narednom periodu jer biste mogli da imate neke finansijske probleme. Dvoumite se po pitanju novih odluka na ljubavnom polju. Partner vam uliva nepovjerenje. Osjetljiv nervni sistem.

VODOLIJA Pred vama je period u kojem ćete biti posvećeni svojim obavezama i ambicijama. Spontano ćete ostvariti poznanstvo sa osobom koja vam na duže staze može biti veoma važna. Ukočenost u predjelu vrata.

RIBE Bićete veoma zadovoljni kada je u pitanju vaš posao danas. Moguće je da voljena osoba pokazuje da nije spremna da pravi veće planove za budućnost sa vama. Manji problemi s cirkulacijom.

Mali oglasi

PONEDJELJAK , 6. 7. 2020.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

USLUGE

RAZNO Prodajem plac na Veruši, 400 m2. Izlazi na glavni asfalt.Tel: 067/390-767

Hidroizolacija

-Kupatila -Terasa -Ploča – ravnih krovova -Kuhinja -Temelja -Izvođenje molesrskih radova Tel: 069/429-203 -Štemanja sa hilti mašinama -Skidanje pločica -Otvori za prozore i vrata -Odvoz šuta -Čišćenje podruma Tel:069/747-204 069/429-203 Usluge čišćenja podruma, poslovnih prostora, odvoz i odlaganje kabastog otpada (šporeta, pećifrižidera itd.) Tel:069/747-204,

069/429-203 i 067/473-367

Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www. hidroizolacija.me. Tel.067/809-806

Izdajem dvosoban nenamješten stan na Starom aerodromu. Novogradnja. Cijena 250,00 eura. Tel: 067/305-757 Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Tel.069/019-698, 067/455-713 Prodajem 500 m2, Donji Crnci, Piperi. Put, voda, struja, 7 eura kvadrat. Tel: 067/390-767 Mali oglasi 1 dan 1 euro

Izdajem namješten dvosoban stan u porodičnoj kući. Zaseban sprat, I ulaz. Zagorič iza Limenke. Tel: 069/678-618

SPECIJALNA PONUDA ZA MALE OGLASE DO 20 RIJEČI PLATIŠ 3 DOBIJAŠ 5

Kupujem dinare,lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Telefon: 069/019-698, 067/455-713

KNJIGOVODSTVENE I RAČUNOVODSTVENE USLUGE • osnivanje i registrovanje svih privrednih subjekata • vodjenje knjiga na mjesečnom nivou, izrada PDV prijava i obračuna plata • prijava i odjava radnika • izrada završnih računa • pravljenje finansijskih izvještaja, po potrebi i zahtjevu klijenata • finansijsko savjetovanje Telefon: 067 204 646

Izdavački projekat Dnevnih novina “CRNOGORSKI VLADARI” na crnogorskom i engleskom jeziku. Cijena po primjerku 50,00 eura. Julski popust! Za fizička lica 10%

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

PONEDJELJAK , 6. 7. 2020.

41 31

MALI OGLASI

VAŽNI TELEFONI

Radio

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

DEŽURNE SLUŽBE

INSPEKCIJE

Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Policija ................................... 122 Vatrogasna ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Sigurnost na moru ............... 129 SOS broj za žrtve trafikinga ........ ..........................................116 666

Ekološka......................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija................... 601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106

Univerzalna služba za davanje informacija...........................1180 Crnogorski Telekom: Informacije ...........................1181 Prijava smetnji ..................12711 Call centar ...........................1500 Telenor: Informacije ..........................1189 Prijava smetnji ..................12769 Call centar ...........................1700 M:tel: Prijava smetnji ..................12768 Call centar ...........................1600 Radio difuzni centar: Prijava smetnji ..................12712 Telemach: Prijava smetnji ................. 12755 Call centar .......................... 1800 Orion Telekom: Prijava smetnji ..................12777

Specijalna ponuda za male oglase Platiš 3 dobiješ 5 Napomena: Ponuda ne važi za oglase poslate putem SMS-a

Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije....... 067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023

BOLNICE Klinički centar................ 412-412

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925

LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212

VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578

APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273

HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500

TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

U PRODAJI IZDAVAČKI PROJEKAT DNEVNIH NOVINA

AUTORI: ŽIVKO ANDRIJAŠEVIĆ I MILAN ŠĆEKIĆ

CRNA GORA – PROSTOR, DRUŠTVO, NASLJEĐE PREGLED ISTORIJE CRNOGORSKE DRŽAVNOSTI CRNOGORSKE VLADARSKE PORODICE VLADARI DINASTIJE VOJISLAVLJEVIĆ Vladimir, Vojislav, kralj Mihailo, kralj Bodin, kralj Mihailo II, kralj Dobroslav, kralj Vladimir, kralj Đorđe, kralj Grubeša, kralj Gradihna, kralj Radoslav VLADARI DINASTIJE BALŠIĆ Balša I, Đurađ I, Balša II, Đurađ II, Balša III VLADARI DINASTIJE CRNOJEVIĆ Gospodar Stefan, Gospodar Ivan, Gospodar Đurađ VLADARI DINASTIJE PETROVIĆ-NJEGOŠ Mitropolit Danilo, Mitropolit Sava, Mitropolit Vasilije, Mitropolit Petar I, Mitropolit Petar II, Knjaz Danilo, Knjaz/kralj Nikola

PRODAJNA MJESTA: PODGORICA - OGLASNO “POBJEDE” (JUŽNA TRIBINA STADIONA) REZERVACIJA NA MAIL: marketing@dnovine.me NIKŠIĆ - OGLASNO “POBJEDE” CIJENA 50 EURA POPUST ZA FIZIČKA LICA 10 ODSTO :

Ovo luksuzno izdanje u B4 formatu, sa tvrdim povezom i zlatotiskom, na 288 strana sadrži veliki broj fotografija i drugih ilustracija iz hiljadugodišnje istorije crnogorske države

PONEDJELJAK, 6. 7. 2020.

NEBOPLAVI SVIJET

DA LI STE ZNALI

Iz Kape su obećali modernije dresove Napolija, kao i da će dominirati samo dvije boje na njemu - neboplava i bijela. Sve to znači da će se i sponzor Lete poslije mnogo godina na dresu naći u bijeloj boji, umjesto u prepoznatljivoj crvenoj. Nema sumnje da će novi dres biti po ukusu vrelih Napolitanaca.

Mohamed Salah je učestvovao kod 100 postignutih golova Liverpula na 116 utakmica koliko je odigrao za redse u Premijer ligi - majstor iz Egipta do sada je postigao 73 pogotka, a upisao je 27 asistencija.

VUČICA SE VRAĆA U PROŠLOST

Roma i Najki odlučili su se za zanimljiv dres, koji će biti replika čuvenog iz sezone 1979/80.

KAKVE DRESOVE ĆE NOSITI NAJBOLJI TIMOVI NAREDNE SEZONE DANAS SERIJA A

IZJAVA DANA

Bio sam veoma anksiozan i nisam se osjećao uopšte dobro. Sjedio bih kući, gledao oko mene i ništa mi nije bilo jasno. Najmanji zvukovi su mi donosili napade panike. Sve me je plašilo i u jednom trenutku sam na internetu krenuo da tražim različite načine da se ubijem. Veoma rijetko se priča o psihičkim problemima koje imaju veliki sportisti i zato sam napravio ovaj iskorak i pričao o svojoj situaciji. Onima koji život posvete sportu kažem da treniraju naporno, ali da budu opušteni. ROBIN SODERLING, bivši švedski teniser i finalista Rolan Garosa 2009.

Postmodernizam Intera, renesansa Milana, Juventus vratio pruge Priredio:K.B.

KAO U DOBA BATIGOLA I RUI KOSTE Fiorentina se vraća saradnji sa italijanskim proizvođačem sportske opreme Kapa, što je odmah mnoge asociralo na dresove iz vremena kada su na “Frankiju” igrali Rui Kosta i Gabrijel Batistuta. Inače, zvanična verzija novog dresa još nije izašla, a na fotografiji je jedna od mogućih.

ŠMEK DUOMA

Prepoznatljive nešto šire crne i crvene pruge ponovo će krasiti dres Milana, a kako je njegov sponzor Puma jasno je da su na dresu morali biti i neki detalji koji su simbol grada Milana. Ovog puta šare sa poda Duoma (Milanske katedrale) našle su se na pomenutim prugama, a iz Pume dres su nazvali renesansnim.

CRNO-PLAVI POSTMODERNIZAM Dres Intera nikoga neće ostaviti ravnodušnim. Iz Najkija su objasnili da je cik-cak grafika standardna u postmodernističkom dizajnu, a takođe podsjeća i na puzeću zmiju, koja je simbol grada Milana.

PRUGE I ZLATNI GRB

Nakon godinu pauze, vladar Italije Juventus odlučio je da vrati prepoznatljive pruge - mnogi navijači stare dame biće srećni zbog toga. Ovog puta dominanta boja na dresu biće bijela, a grb Juvea i logo Adidasa imaće zlatni sjaj.

2017.

44 sportSPORT 47

PONEDJELJAK, 6. 7. 2020.

na potpisao tri goivši ga đutim, dovolj, pa je za no-

ezonu jti - liupio 47 odine... . - U.R.

RIJA

do a na zi idz prne tao je

Ekipa Berana iz sezone 1983-1984

NOSTALGIJA - SJEĆANJE NA CRNOGORSKE NOSTALGIJA - SJEĆANJE EKIPE (IVANGRAD 1983-84)NA

LEGENDARNE EKIPE (IvANGRAD 1983-84)

Sjećanje na tim koji je Sjećanje na timGorom koji je harao Crnom harao Crnom Gorom ⌦ Miloš Antić ⌦ Miloš antić Osnovani su pod ime-

pomenute Zete, Čelika, Jedinstva - Ivangrad je bio dominantan, pa je kao naInteresantno je napograda za sjajne rezultate menuti da su uuovoj ekistigao plasman Drugu pi Berana igrala braća jugoslovensku ligu. Titula Željko i Batrić u Crnogorskoj ligi Markoosvoječiji je otac Ivan navić, je sa učinkom od 18stapojao na golu tadašnje Ike bjeda, pet remija i tri po1948. godine raza, uz gol razliku 66:23.

nom Njegoš 1920. godine, Osnovani su pod imekroz su često minomistoriju Njegoš 1920. godine, jenjali ime (Budim grad, kroz istoriju su često miIka, Radnički, Ivangrad) jenjali ime (Budim grad, do današnjeg Berane. PoIka, Radnički, Ivangrad) nos grada pod Jasikovcem do današnjeg Berane. Ponos grada pod Jasikovcem imao je turbulentu prošimao jeposebnom turbulentusjećaprošlost, au lost, a u posebnom sjećanju tamošnjim ljubiteljinjufudbala tamošnjim ljubiteljima ostala je ekipa fudbala ostalaNa je slici ekiizma sezone 1983-84. iz sezone jepatim koji je1983-84. te sezone u konkurenciji Rudara, Na slici je tim koji je te Interesantno bijelom dresu Ivangrada pomenute Zete, Čelije nasezone u bijelom dresu ka, Jedinstva -su Ivangrad počeo derbi sa Zetom pod pomenuti da u Ivangrada počeo derbi sa je bio dominantan, pa je Jasikovcem: GORNJI RED: ekipi Berana Zetom pod Jasikovcem: Suad Mandžukić, Zoran ovoj kao nagrada za sjajne reGORNJI Suad igrala Reljić, FerhatRED: Zejnilović, zultatebraća stigao Željplasman u Mandžukić, Zoran Željko Marković, IvanReRe- ko Drugu jugoslovensku i Batrić Marko- liljić,Dragan FerhatDošljak. Zejnilović, ljić, DO- vić, gu. Titula Crnogorskoj čiji jeuotac Ivan Željko Ivan ligi osvojena je sa učinNJI RED: Marković, Batrić Marković, stajao na golu taReljić,Redžić, DraganEnver Došljak. Rasim Đe- kom od 18 pobjeda, pet 1948. uz gol DONJI RED: Batrić dašnje šević, Neđeljko Martinoremija iIke tri poraza, Marković, Rasim Redrazliku 66:23. vić, Nusret Skenderović. U godine žić, Enver Đešević, Neđeljko Martinović, Nusret Skenderović. U konkurenciji Rudara, ĆAVI PRODUŽIO UGOVOR SA AL SADOM

DVA GOLA I ASISTENCIJA DEJANA DAMJANOVIĆA U POBJEDI DAEGUA

Boske se igrao sa Gvangdžuom Krajem jula će napuniti 39 godina, ali je još jednom pokazao da je u nevjerovatnoj formi i da su godine samo broj. Dejan Damjanović još jednom je oduševio Južnu Koreju, ovog puta sa dva gola i asistencijom. Bivši crnogorski reprezentativac nosio je Daegu do velike pobjede protiv Gvangdžua u gostima 4:2.

Daegu je gubio na poluvremenu 0:1, ali je potpuni preokret uslijedio za svega devet minuta u nastavku. Damjanović je prvi gol postigao u 51. minutu kada je ostao sam jedan na jedan sa golman i elegantno mu proturio loptu kroz noge. Tri minuta kasnije, još jedan pogodak Kim Dae Von (strijelac prvog gola) odlično je centri-

rao, Boske je ostao sam na drugoj strani i samo se poklonio. Do kraja, uspio je da upiše i asistenciju Sesinji u 88. minutu. Damjanović je ove sezone upisao sedam nastupa (juče prvi put igrao svih 90 minuta) i postigao je četiri gola. Njegov Daegu nakon deset kola ima 19 bodova (četvrti), pet manje od vodećeg Jeonbuka. A.K.

CRNOGORSKI REPREZENTATIVAC NEGATIVAN NA COVID 19

Šćekić za tri dana pobijedio koronu

Neka čeka Barselona Bio je prvi favorit za preuzimanje voljene Barsleone od Kikea Setjena, ali od toIzdavač: Novine d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5, ga, makar za sad, nema niJužna tribina stadiona pod Goricom šta. Legendarni Ćavi pronikola PreleVIĆ, izvršni direktor (nikola.prelevic@dnovine.me) dužio je juče ugovor sa Al Sadom. Vesna Šofranac, Slavni vezista je na klupuglavni i odgovorni urednik, Goran PoPoVIĆ, zamjenik glavnog i odgovornog urednika katarskog kluba sjeo prošlog ljeta gdje je i završio igračku (desk@dnovine.me) karijeru. Katalonski mediji, Politika: Mili PRELEVIĆ (politika@dnovine.me), Hronika: Jasmina bliski “blaugrani”, pišu da u novom ugovoru Ćavija poMUMINOVIĆ (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana PEJOstoji po kojoj mo-Crna Gora: Mladen MEDENICA VIĆklauzula (drustvo@dnovine.me), že(crnagora@dnovine.me), da napusti klub ukoliko Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@ stigne poziv sa Nou Kampa. dnovine.me), Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), “Srećan sam što mogu naZabava: JOVOVIĆ (zabava@dnovine.me), Sport: Miloš ANTIĆ staviti rad Filip u ovom klubu. Cilj (sport@dnovine.me), Foto:boVedran ILIĆ (foto@dnovine.me) ovog tima je da se uvijek ri za sve trofeje”, rekao je Ćaredakcija@dnovine.me vi. A.K.

Samo tri dana nakon što je saopšteno da je pozitivan na korona virus iz Beograda stižu dobre vijesti. Partizan je u subotu počeo pripreme za novu sezonu, a već u nedjelju na treningu je bio i Aleksandar Šćekić koji je pobijedio COVID-19. Partizan je potvrdio da su i on i Niko-

la Lakčević bili negativni na novim testovima. Crnogorski reprezentativac je trenirao juče odvojeno u Zemunu, a tako će biti i narednih nekoliko dana. Očekuje se da se krajem ove sedmice Šćekić priključi timskim treninzima. Dobro je poznato da je

visoki vezista bio jedan od ključnih igrača Partizana prošle sezone i trener “crno-bijelih” ozbiljno računa na njega i u narednoj u kojoj je kao glavni cilj postavljen - povratak titule. Šćekić je u “crno-bijelom” dresu odigrao ukupno 82 utakmice i postigao pet golova. A.K.

PONEDJELJAK, 6. 7. 2020.

SPORT

PODRŠKA U BORBI PROTIV “KOVID 19” PROSLAVLJENOM CENTRU AJKULA

VATERPOLO SVIJET NAVIJA ZA ZLOKOVIĆA, HAJDE BORISE, DOBIJ I OVU BITKU

Simbol snage u bazenu, momak kojeg ni najbolji bekovi svijeta nisu mogli da zaustave, sada vodi još jednu važnu bitku - protiv virusa koji je u potpunosti promijenio svijet. Legendarni crnogorski vaterpolista Boris Zloković inficiran je virusom “Kovid-19”, ima upalu oba plućna krila i nalazi se na intenzivnoj njezi u jednoj od bolnica u Beogradu. Vijest o svojevremeno jednom od najboljih centara svijeta brzo je obišla našu planetu, a poruke podrške nekadašnjem “broju 10” ajkula počele su da stižu sa svih strana. Vijest o Zlokovićevom stanju najprije je objavio portal “Total-waterolo”, koji je na svojim društvenim mrežema 37-godišnjem Novljaninu poželio brz oporavak. Veliku karijeru Boris je počeo i završio na istom mjestu, u svojoj kući - u kapici Jadrana iz Herceg Novog. “Jadran i ‘jadranaši’ su uz tebe. Brz oporavak”, stoji na Facebook stranici tima sa Škvera. Sa jadranske obale Zloković se 2004. preselio na sredozemnu, ispod Vezuva u vreli Napulj, gdje je već nakon prve sezone u kapici Posilipa “zagrlio” pehar Lige šampiona. “Hajde, Borise, dobij i ovu bitku”, napisao je velikan iz Napulja na svojim društvenim mrežama. A na Apeninima Boris je nosio kapicu još jednog italijanskog giganta - Pro Reka, sa kojim je takođe pokorio Evropu (2012). “Borise, navijamo za tebe”, poručili su iz Đenove. Kada je u pitanju karijera u reprezentaciji, Zloković je bio

dio zlatne generacije koja je u Malagi 2008. osvojila Evropsko prvenstvo. Ranije u kapici Srbije i Crne Gore takođe je osvojio Stari kontinent (2003), a bio je i šampion svijeta (2005). “Podrška našem proslavljenom asu! Da pobijedi i u ovoj borbi, kao što je to radio pod crnogorskom kapicom”, stoji na zvaničnoj Facebook stranici Vaterpolo i plivačkog saveza Crne Gore. Očekivano i mnogi vaterpolo mediji poželjeli su brz oporavak našem čuvenom vaterpolisti, među kojima i portali iz tri velike vaterpolo zemlje srpske Vaterpolo vesti, mađarski portal VLV, kao i italijanski

ZLATNE MEDALJE SA VELIKIH TAKMIČENJA IMA BORIS ZLOKOVIĆ - DVIJE SA EP (KRANJ 2003. I MALAGA 2008) I JEDNU SA SP (MONTREAL 2005). SA POSILIPOM I PRO REKOM OSVOJIO JE LIGU ŠAMPIONA Waterpolo Italy. I neka bude ovo još jedna velika pobjeda Borisa Zlokovića poput onih iz Kranja, Montreala, Malage. K.B.

SPORT

PONEDJELJAK, 6. 7. 2020.

KK SUTJESKA

POVRATAK KORAĆA

Sezona je bila sjajna, izboren je plasman u plej-of Druge ABA lige, ali je sve stalo zbog korona virusa. Međutim, u Nikšiću se polako krenulo sa spremanjem za narednu sezonu u kojoj će pokušati da ponovo taj uspjeh. A, dogovoren je prvi dolazak - Nikola Korać dogovorio je sve sa Sutjeskom, saznaju Dnevne novine. Biće to povratak iskusnog plejmejkera u grad čelika i piva gdje je nastupao u sezoni 2015/16. Tridesetčetvorogodišnji u redove Sutjeske stiže kao zamjena za Nikolu Pavlićevića koji je pojačao Studentski centar. Prošlu sezonu Korać je proveo u Novom Pazaru, a prije toga, između ostalih, igrao je za Jedinstvo, Teodo, Mornar, Lovćen, Šibenik... Kako smo čuli, Sutjeska je na dobrom putu da postigne dogovor o nastavku saradnje sa Ismetom Sejfićem, a onda će uslijediti i razgovori sa ostalim igračima koji su bili tu prošle sezone. A.K.

VATERPOLO

DEJAN SAVIĆ NEGATIVAN

Dominacija u Austriji: Valteri Botas završio trku ispred Luisa Hamiltona

POČELA FORMULA 1 VALTERI BOTAS POBJEDNIK TRKE ZA VELIKU NAGRADU AUSTRIJE

Finski let kroz “Red Bul ring” Poslije dugo čekanja, odlaganja, pomjeranja trka i novog kalendara konačno su zaškripale gume najbržeg karavana na svijetu. Prva trka vozila se na Red Bul ringu za Veliku nagradu Austrije, a prvi pobjednik u ovoj ludoj sezoni je Valteri Botas. Vozač Mercedesa iskoristio je pol poziciju i kaznu za Luisa Hamiltona i tako upisao osmu pobjedu u karijeri. Britanac je kroz cilj prošao drugi, ali zbog kazne od pet sekundi (u 61. krugu sudario se sa

Aleksandrom Albonom iz Red Bula) na drugu stepenicu na podijumu popeo se Šarl Lekler iz Ferarija, dok je treći bio Lando Noris iz Meklarena. Aktuelni šampion je na kraju bio četvrti. Osim po kaznama za Hamiltona i Serhija Peresa, te pobjedi Botasa o ovoj trci će se dugo pričao i zbog tri “sejfti kara”, ali i devet odustajanja. “Osjećao sam pritisak tokom trke. Luis je imao mnogo šansi da me prestigne, mogle su da me koštaju male greš-

POBJEDA U KARIJERI, UKLJUČUJUĆI I JUČERAŠNJU, UPISAO JE VALTERI BOTAS

ke. Bio je brz danas, ali uspio sam da se izborim i da kontrolišem trku do kraja. Bio je ovo savršen početak sezone”, rekao je Botas nakon pobjede. “Morali smo da vodimo računa o vozilu, ali smo obojica završili trku. Osvojili smo zajedno dosta bodova, tako da je i to bilo dobro”. Naredna trka ovogodišnjeg šampionata Formule 1 vozi se za Veliku nagradu Štajerske sljedećeg vikenda, a biće vožena takođe na Red Bul ringu. A.K.

ALISON PINO DOPUTOVALA U PODGORICU, ZADUŽILA DRES SA BROJEM 57 I PORUČILA

Nemanja Vico, a onda i selektor reprezentacije Srbije. Dejan Savić negativan je na korona virus, nakon 14 dana izolacije, potvrdio je sjajni stručnjak. “Nema mnogo priče, moramo svi da budemo odgovorni. Ovo nije šala”, rekao je kratko selektor Srbije. Po dolasku iz Atine sa priprema Savić je sa igračima bio 14 dana u izolaciji, a zatim je trajanje izolacije produženo na još toliko, nakon što su stigli pozitivni rezultati. A.K.

ŽRK Budućnost dočekao je prvo od tri velika pojačanja za narednu sezonu. Francuska reprezentativka Alison Pino doputovala je juče u Podgoricu gdje će nastupati naredne dvije sezone. Predstavnici kluba su dočekali Pino na aerodromu, a u klupskim prostorijama imala je kratak sastanak sa trenerom Draganom Adžićem. “Postoje velika očekivanja obje strane i drago mi je da se vraćam u Ligu šampiona koja je naš prioritet u novoj sezoni, nakon što je prethodna prekinuta prije vremena zbog virusa COVID-19. Znam mnoge igra-

Foto: ŽRK Budućnost

U mojim mislima je samo finalni turnir

čice Budućnosti, igrala sam sa nekima od njih, a imamo i mnogo međusobnih duela iz prošlosti. Nekoliko novih igračica je pojačalo Budućnost, tim će imati više iskustva, nakon nekoliko sezona u kojima su

mlade igračice činile većinu sastava. Finalni turnir Lige šampiona je naš glavni cilj i za mene je teško da razmišljam o nečemu drugom osim o tome”, poslala je jasnu poruku Pino. Iskusna rukometašica je

u karijeri nastupala za veliki broj klubova - francuske Isi, Mec, Nim, Brest i Pariz 92, rumunske Olkim i Baja Mare, makedonski Vardar i slovenački Krim, ali je najveće uspjehe ostvarila u dresu Francuske. Bila je šampionka Evrope (2018) i svijeta (2017), ima dvije srebrne medalje sa planetarnih šampionata (2009. i 2011) i jednu sa Olimpijskih igara u Rio de Žaneiru 2016, kao i bronzu sa Evropskog prvenstva u Švedskoj iste godine. Uz Pino, pojačanja crnogorskog velikana za narednu sezonu su Andrea Lekić, Barbara Arenhart i Valerija Maslova. A.K.

PONEDJELJAK, 6. 7. 2020.

● foto dana

SPORT

SPORTSKI EKRAN SPORTKLUB 1 18.00h ___________________ Oksford - Portsmut, fudbal 20.55h ___________________Totenhem - Everton, fudbal

NOVA SPORT 19.30h ______________ Levante - Real Sosijedad, fudbal 22.00h ________________________ Sevilja - Eibar, fudbal

ARENASPORT 2 14.00h _______________Prvenstvo istočne Evrope, tenis 16.00h _______________Prvenstvo istočne Evrope, tenis 18.00h _______________Prvenstvo istočne Evrope, tenis 20.00h _______________Prvenstvo istočne Evrope, tenis

Remek-djelo u čast najboljem na svijetu Novak Đoković dobio je najveći portret na svijetu. Na šljaci jednog teniskog kluba u Beogradu arhitekta Andrej Josifovski napravio je pravo remek-djelo. Crtež je dugačak čak 24 metra, širok je 11 metara, prostire se na površini od 264 kvadratnih metara, a riječ je o prvom umjetničkom poduhvatu ovog tipa na crvenoj zemlji na jednom teniskom terenu ikada.

DN TIKET TOTENHEM EVERTON HAJDENHAJM VERDER LEVANTE SOSIJEDAD MOREIRENSE SPORTING

1 2

GG3+ 2 3+ 2 2

22 PENALA ZAREDOM POGODIO JE SERHIO RAMOS. NEVJEROVATNI KAPITEN REAL MADRIDA POSLJEDNJI GOL SA BIJELE TAČKE POGODIO JE JUČE NA SAN MAMESU GDJE SU MADRIĐANI SAVLADALI ATLETIK BILBAO I TAKO NAPRAVILI JOŠ JEDAN OGROMAN KORAK KA ŠAMPIONSKOJ TITULI

UKUPNA KVOTA: 22,82

Nenad AMIDŽIĆ, izvršni direktor (nenad.amidzic@dnovine.me)

Izdavač: Dnevne novine d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

+382 20 252 900

Vesna ŠOFRANAC, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik glavnog i odgovornog urednika PREDRAG ZEČEVIĆ, zamjenik glavnog i odgovornog urednika za ekonomiju

redakcija@dnovine.me

(desk@dnovine.me)

NE PROPUSTITE Sudar sjajnih stručnjaka u Londonu, na Vajt Hart Lejnu. Oba tima su daleko od zone koja vodi u Evropu, ali to ne znači da neće biti vatre Totenhem - Everton Sportklub 1, 20.55h

Politika: Mili PRELEVIĆ (politika@dnovine.me), Ekonomija: Bojana DESPOTOVIĆ (bojana.despotovic@ dnovine.me) Hronika: Nataša PAJOVIĆ (hronika@dnovine. me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Ivanka RASTODER (crnagora@dnovine. me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@dnovine.me) , Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@dnovine.me), Sport: Bojan TOPALOVIĆ (sport@dnovine.me), Foto: Dejan LOPIČIĆ (foto@dnovine.me)

U PRODAJI

na oglasnim šalterima pobjede u Podgorici i Nikšiću

Kapitalna studija o dijaspori Crne Gore u izdanju Dnevnih novina i Uprave za dijasporu POPUST

10%

Poslije više od dvije decenije pred čitaocima je koautorska monografija o našem iseljeništvu koja na referentan način obuhvata prošlost i sadašnjost dijaspore Crne Gore

Knjiga je obogaćena velikim brojem ilustracija i dokumenata koji svjedoče o viševjekovnim migracionim procesima sa ovog prostora ka svim kontinentima.